Zaključci okruglog stola „Budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“ Zagreb, 17. siječnja 2014. Uvod U studenome, 22.11.2013. godine je Generalna skupština UjedInjenih naroda službeno proglasila 2014. Međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Glavni cilj ovog proglasa je poticanje i ostvarivanje većeg dostojanstva i prava poljoprivrednicima/seljacima i malim obiteljskim gospodarstvima u svim državama. Nakon proglašenja u Bruxellesu je, u organizaciji DG AGRI, 29. studenog 2013. održana Konferencija pod nazivom: "Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo: dijalog prema održivijoj i otpornijoj poljoprivrednoj proizvodnji u Europi i svijetu". Glavni oblik organiziranja i glavni proizvođač hrane kako u Svijetu, a tako i u Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Budućnost održivog razvoja Svijeta i Hrvatske je u značajnoj mjeri ovisna o razvoju obiteljske poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava. Ovim Okruglim stolom, među prvima u Hrvatskoj, uključujemo se u obilježavanje Međunarodne godine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s glavnim ciljem da upozorimo hrvatsku javnost i donosioce odluka na društveno i gospodarsko stanje hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te na prilike za njihov razvitak u uvjetima Europske unije. Kada govorimo o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, posebice mi ovdje u Hrvatskoj, uvijek mislimo na malog i srednjeg proizvođača hrane, na seljaka, na obitelj, ribara, stočara, čuvara prostora, biološke raznolikosti i tradicije, čuvara izvornog nacionalnog identiteta, mislimo na većinu hrvatskog teritorija, na 6.600 naselja, na gotovo 600 tisuća poslovno sposobnih osoba koji na njim žive. Pitamo se kakva je budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a također i koga to zanima? Svoje odgovore su nam ponudili naši ugledni znanstvenici i poljoprivrednici. Za opstanak i budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva važni su i korijeni, tradicija, narodni učitelji i vizionari. Jedan od naših najvećih, sigurno je bio Stjepan Radić, učitelj, pokretač mnogih društvenih promjena, političar, osnivač i predsjednik HSS-a. 1 Organizator i domaćin g. Branko Hrg, saborski zastupnik i predsjednik HSS-a, u svom je uvodnom izlaganju istaknuo da će na ovom okruglom stolu govoriti struka, zbog toga smo iz svakog uvodnog izlaganja izdvojili autorov zaključak ili određene njegove prijedloge umjesto zaključka. Svi uvodničari su izrazili ozbiljnu zabrinutost za budućnosti hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Želja nam je da ovaj Okrugli stol potakne daljnju stručnu i političku rasprava u traženju najboljih rješenja za bolju budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. HSS će ustrajati u podršci opstanku hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i traženju najboljih rješenja za njihov razvoju u budućnosti. ZAKLJUČCI PO IZLAGANJU 1. „Braća Radić i obiteljska poljoprivredna gospodarstva“; doc.dr. Hrvoje Petrić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zaključak Za što se zalagao Stjepan Radić državnopravna, općenarodna, sveslavenska i kulturna načela na kojima je temeljio svoje djelovanje seljaci trebaju imati vodeći politički i društveni utjecaj a) poljoprivreda: donošenje seljačkog poljodjelskog prava, utvrđivanje nadležnosti samoupravnih općina, zakonita borba protiv lihvarstva; b) obrt, trgovina i promet: osnivanje radničkih, obrtničkih i trgovačkih komora, uvođenje radničkog osiguranja, zaštita domaće obrtničke proizvodnje, odobrenje povoljnih zajmova od strane države, izgradnja prometne infrastrukture radi uključivanja Hrvatske u srednjoeuropske trgovačke tokove, postojanje samostalne carinske politike c) financije: ukidanje poreza na osnovne životne potrepštine, pravednija raspodjela državnih prihoda, utemeljenje hrvatskog financijskog suda; d) uprava: uređenje općinske, kotarske i županijske uprave, preciziranje načina izbora, imenovanja i nadležnosti lokalnih službenika, nadležnost Vrhovnog upravnog suda u svim sporovima između privatnih stranaka i upravnih oblasti; e) sudstvo: uspostava potpune nezavisnosti sudaca, uvođenje javnih sudskih postupaka i porote, učinkovitije rješavanje sudskih predmeta, ukidanje smrtne kazne; f) obrazovanje: otvaranje pučkih škola u svakom većem mjestu, održavanje poljodjelske pouke kroz praksu za stariju mladež, uvođenje europskih, a posebno slavenskih, jezika u škole, više državne škole za obrazovanje državnih službenika, ukidanje lukna; 2 g) vojska: očuvanje hrvatskog domobranstva; h) vlada: obnova autonomne banske vlasti i parlamentarne vlade odgovorne Saboru; i) zakonodavstvo: uvođenje općeg prava glasa za sve punoljetne muškarce , zakonito uređenje prava manjina. Stjepan Radić, citati: „Čovjek, koji je svoj gospodar, dobro zna što je njegovo i što je tuđe. Svoje čuva, u tuđe ne dira. Sva je njegova briga da samo dobro vodi svoje bogatstvo”. „može narod i sve imati, ali ne zna gospodariti: manje zaradi nego što treba, više troši nego što ima; i takav narod nije svoj”. 2. „Proizvodno-organizacijsko stanje i budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“; akademik Franjo Tomić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb Zaključak 1. Bez razvoja OPG Hrvatska neće imati dovoljno vlastite hrane, a i dobar dio našeg prostora mogao bi ostati i bez stanovnika. 2. Imamo dobre prirodne uvjete i po tradiciji smo poljoprivredna zemlja pa ulaganjem u poljoprivredu možemo, u kratkom vremenu, najviše gospodarski doprinijeti Hrvatskoj. Akademik Vladimir Stipetić (1993): “Malo koja država je ostvarila svoj razvoj, a da prethodno nije razvila poljoprivredu” 3. „Gospodarsko stanje i budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“; doc. dr. Josip Juračak, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zaključak 1. Za očekivati je daljnji pad broja OPG-a. 2. OPG-i moraju uspješno odgovoriti na glavne izazove, što zahtijeva: mjere za poboljšanje dobne strukture na OPG-ima sustavni rad na obučavanju i obrazovanju poljoprivrednika bolje veze između istraživačkog rada i proizvodnje na OPG-ima i učinkoviti načini transfera novih znanja i tehnologija uspostavu jačih veze između OPG-a kao proizvođača i kupaca/potrošača njihovih proizvoda kvalitetno povezivanje i suradnju OPG-a na određenim područjima (marketing, lobiranje, stjecanje znanja, nabava inputa...) marketinške ili slične institucije koje će pomoći u nalaženju novih tržišta za premijske proizvode, proizvode dodane vrijednosti... 3 Što možemo očekivati s nestajanjem OPG-a? smanjenje naseljenosti i atraktivnosti ruralnih područja smanjenje raznolikosti u ponudi hrane ovisnost o malom broju velikih proizvođača u lancu vrijednosti od industrije inputa do prehrambenih proizvoda smanjenje broja uzgajanih vrsta biljaka i životinja „feudalni" sustav u kojem će vlasništvo nad ključnim poljoprivrednim resursima držati manjina za koju će ostali raditi. Što ide u prilog OPG-ima? nove mogućnosti za ostvarenje subvencija i poticaja (uz stroži nadzor korištenja javnih sredstava) promjene na tržištu prehrambenih proizvoda vezano uz kvalitetu, podrijetlo, način proizvodnje i sustav trgovanja, raspoloživost učinkovitih informacijsko-komunikacijskih sustava, jačanje svijesti o povezanosti obiteljske poljoprivrede s lokalnom zajednicom, tradicijskim vrijednostima i nasljeđem gospodarski rast i porast životnog standarda (nadamo se). 4. „Hrvatski tradicijski proizvodi u funkciji razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“; prof. dr. Damir Kovačić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zaključak Razvojne mogućnosti EU pruža povoljan pravni i financijski okvir za razvoj proizvodnje i marketinga TP Veliko EU tržišta s mnoštvom tržnih „niša” Domaći turizam Kako pokrenuti razvoj? Uloga domaće administracije Strateška razina planiranje i organizacija tehničke pomoći Operativna razina savjetodavne usluge u svim fazama poduzetničkog pothvata Velik prostor za poduzetničke inicijative Okrupnjavanje i unapređenje proizvodnje Organizacija distribucije i marketinga Izvoz 4 5. „Prilike Europske unije za razvoj hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“; prof.dr. Ramona Franić, prof.dr. Tajana Krička, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zaključak Koje prilike nudi EU za razvoj hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva? Brojne interventne mjere potpore obiteljskim gospodarstvima mogu se usvojiti u samoj zemlji članici, pružajući joj mogućnosti strukturnih promjena i potpore obiteljskoj poljoprivredi, a uključuju sheme raspolaganja poljoprivrednim zemljištem s ciljem smanjivanja usitnjavanja zemljišnih parcela donošenje propisa kojima se regulira prodaja i cijena poljoprivrednog zemljišta specijalne sporazume vezane uz oporezivanje poljoprivrede koji pogoduju obiteljskim gospodarstvima dobrovoljni model „preraspodjele plaćanja“ (redistribucija) kojime se potpora može ciljno usmjeriti malim gospodarstvima podršku poljoprivrednim gospodarstvima koja više od 50% svoje proizvodnje i potroše na gospodarstvu (samoopskrbna gospodarstva) za njihovo restrukturiranje i komercijalizaciju Zašto možemo vjerovati u obiteljska gospodarstva? Zato što su, bez obzira na to što koncept „obiteljske poljoprivrede“ može imati različito značenje u Hrvatskoj u odnosu na neku drugu europsku zemlju, zajedničke njihove prednosti: ta su gospodarstva otporna na vanjske šokove, poput klimatskih ili tržišnih poremećaja njihova se opstojnost temelji na fleksibilnosti obiteljskog rada u prilagodbi tehnološkim promjenama, ekonomskim i društvenim okolnostima prilagodljiva su u kombiniranju rada na poljoprivrednom gospodarstvu i rada izvan poljoprivrede i njima upravljaju oprezni menadžeri, što ih čini „najžilavijim“ ekonomskim faktorom u uvjetima ekonomskih poteškoća Pitanja su još uvijek otvorena. Tko može ponuditi odgovore? Obiteljska gospodarstva se još uvijek suočavaju s, često nepremostivim izazovima: ograničenim pristupom resursima i tržištu, kao i odgovarajućim rezultatima novih znanstvenih istraživanja i stručnim spoznajama slaba je njihova snaga u prehrambenom lancu često nemaju odgovor na pitanje tko će naslijediti obiteljsko gospodarstvo Odgovore mogu ponuditi samo jasno usmjeren cilj i jasno određena očekivanja koja pred obiteljska gospodarstva postave lokalna, regionalna, nacionalna i europska politika 5 6. “Budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pogled iz Europske unije“; dr.sc. Darko Znaor, nezavisni konzultant Zaključak • U budućnosti će prosperirati (ili preživljavati) samo veliki. Od malih, samo oni koji će se udružiti, specijalizirati u visokodohodovnu/sofisticiranu proizvodnju ili diverzificirati aktivnosti (prihod). • Za istinsku renesansu hrvatskih OPG-a, potrebna je radikalna reforma agrarne politike: „REZ“. „R“ = resursi: potrebno je izvršiti preraspodjelu resursa: poljoprivrednog zemljišta, potpora, „prava“ na navodnjavanje, te omogućiti „prohodniju“ preradu i trženje proizvoda OPG-a. „E“ = ekologizacija: izvršiti ekologizaciju poljoprivrede – uvesti masovne mjere zaštite tla, vode, zraka/klime i biološke raznolikosti. „Z“ = znanje i zajedništvo: poticati znanje i zajedništvo (udruživanje, osnivanje mreža i sl.). • Pitanje je samo imaju li hrvatski seljaci danas novog Matiju Gupca, a političari novog Stipicu Radića koji dijele viziju „REZ-a“ i mogu ga provesti? 6
© Copyright 2024 Paperzz
