3
GLASNIK PKCG / jul 2012
[email protected]
Komorske aktivnosti
4
GLASNIK PKCG / jul 2012
Sjednica Skupštine Privredne komore Crne Gore
Izazovi za privredu u procesu
evropskih integracija
Tema sjednice Skupštine Privredne komore Crne
Gore u proširenom sastavu, koja je održana 24. jula
2012. godine, bila je: Pregovori za članstvo u EU -Izazovi za privredu u procesu pregovaranja. Na sjednici
je za potpredsjednicu Privredne komore Crne Gore
izabrana Ljiljana Filipović, koja je i do sada obavljala
tu funkciju.
Sa sjednice Skupštine Komore
U
radu sjednice učestvovali su ambasador Aleksandar Pejović, glavni
pregovarač Crne Gore sa EU i Ružica Gelo,
direktor Centra za EU u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je bila glavni pregovarač za poglavlja poljoprivreda i rauralni
razvoj, bezbijednost hrane – veterinarska
i fitosanitarna politika, ribarstvo i zaštita
potrošača.
Predsjednik Privredne komore Crne
Gore Velimir Mijušković je izrazio zadovoljstvo što je Evropska unija prepoznala
i uvažila napor Crne Gore na evropskom
putu i krajem prošlog mjeseca donijela
Odluku o otvaranju pristupnih pregovora.
Na taj način su valorizovani svi napori koje
je Crna Gora u kontinuitetu ulagala i ulaže
ne samo na propisivanju, već i u praktičnoj
primjeni standarda na kojima se temelji
kvalitet života i rada najveće integrisane
www.pkcg.org
ekonomske oblasti na svijetu.
Podsjetio je da se Crna Gora odavno
opredjelila za integracije i ušla u fazu demonstracije vlastitih sposobnosti da bude
dio razvijenog svijeta. Ispravnost dosadašnje državne strategije u ovoj oblasti obavezuje da pristupne pregovore, a u krajnjem i članstvo u EU, ne doživljavamo kao
cilj, već kao sredstvo za istinsko dosezanje
evropskih atributa kvaliteta ukupnog života našeg društva.
Velimir Mijušković je posebno istakao
da Privredna komora Crne Gore, kao asocijacija koja gotovo jedno stoljeće okuplja
kreatore novih vrijednosti i društvenog
bogatstva u Crnoj Gori, u aktuelnoj i svim
budućim fazama procesa pridruživanja EU
ima prepoznatljivu poziciju i ulogu. Govoreći o tome akcenat je stavio na procese i
aktivnosti čiji je smisao i svrha unapređe-
nje poslovnog ambijenta, podizanje nivoa
poslovnih sposobnosti putem edukacije, komunikacije, promocije i drugih sve
brojnijih oblika podrške privrednim subjektima. Karakter, obim i dinamika naših
aktivnosti na tom planu idu ukorak sa ukupnim aktivnostima države u integrativnim
procesima. To potvrđuju brojni projekti i
redovne interne i međunarodne aktivnosti koje uspješno realizujemo. Konačno, u
činjenici da Crna Gora ima sve više preduzeća u raznim proizvodnim i uslužnim djelatnostima, koja uspješnim prisustvom na
najrazvijenijim tržištima potvrđuju nesporan internacionalni kvalitet, smatram da
opravdano možemo prepoznati i skromni
doprinos kontinuiranog djelovanja Privredne komore istakao je Mijušković.
Ambasador Aleksandar Pejović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU je izrazio
zadovoljstvo što se u Privrednoj komori
Crne Gore i sa privrednicima razgovara
o pregovaračkom procesu, jer su njihove
sugestije uvijek dobrodošle. Govorio je o
putu Crne Gore u evropskim integracijama, sadašnjoj fazi i aktivnostima koje počinju narednih mjeseci. Očekuje nas period
intenzivnih reformi i napornog rada jer je
važno da nastavimo kvalitetno da sprovodimo evropske obaveze, da intenziviramo
aktivnosti na realizaciji započetih sveobuhvatnih reformi, da pokažemo da imamo
kapacitet da zaokružimo normativni okvir,
gdje je to potrebno i da ga sprovedemo
u praksi. S tim u vezi, ključna aktivnost je
dobro strateško planiranje. Istakao je da ni
jedna zemlja ne zna koliko će trajati pregovarački proces, pa ni Crna Gora, ali do
2013. godine trebalo bi da bude završen
proces skrininga. U septembru i oktobru
počinju prvi skrininzi, čemu prethodi imenovanje radnih grupa. Nakon ljetnje pauze očekuje nas izvještaji EK o skriningu za
23. i 24. pregovaračko poglavlje u kojima
ćemo dobiti smjernice šta je potrebno
sprovesti za izradu akcionih planova u cilju
ispinjavanja prvih mjerila.
Ružica Gelo direktor Centra za EU u
Hrvatskoj gospodarskoj komori govorila
je o iskustvima Hrvatske u pregovaračkom
procesu sa EU, ocijenila da nema univerzalnih rješenja jer je svaka zemlja specifična i da je svakim novim proširenjem postavljaju sve složeniji zahtjevi pred budućim
članicama. Pregovori nijesu puko preuzimanje pravnih tekovina EU, već se moraju
sačuvati specifičnosti svake zemlje, i naći
najbolje rješenje za njihovo preuzimanja i
implementaciju. Gelo je istakla da uspješnost odnosno brzina i dinamika vođenja
pregovora zavise od političkog konsenzusa, te da je najveći dio posla potrebno
obaviti „kod kuće“. Takođe, Ružica Gelo
smatra da su ljudi najvažniji potencijal
pregovaračkog procesa i da članovi pregoSkupština Komore, 24.07.2012. godine
varačkog tima budu najveći stručnjaci za
pojedine oblasti bez obzira da li dolaze iz
Na pitanje Radomana Burića - kako je
administracije, privrede, nauke ili civilnog Hrvatska gospodarska komora učestvovasektora.
Ljiljana Filipović je izabrana za potpredsjednicu Privredne
komore Crne Gore 2008. godine, a na sjednici Skupštine
Komore održanoj 24. jula 2012. godine reizabrana je na
istu funkciju.
Radila je kao pomoćnik ministra za ekonomski razvoj
i pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije. Bila je odgovorna za upravljanje aktivnostima vezanim za trgovinske sporazume;
izradu dokumenata i pregovore za pristupanje Crne Gore
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO); član pregovaračkog
tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i član
tijela za EU integracije; vođa pregovaračkog tima Crne Gore tokom pregovaranja za
Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006).
Svoj prvi radni angažman ostvarila je 1979. godine u kompaniji Zetatrans, nakon
čega je bila savjetnik na poslovima analize spoljnotrgovinskog sistema u Samoupravnoj interesnoj zajednici Crne Gore za ekonomske odnose sa inostranstvom (SIZ).
U diskusiji su privrednici postavili
brojna pitanja u vezi sa evropskim integracijama, odnosno njihovom uticaju na
određene sektore privrede.
Gligo Tomanović, Jadransko brodogradilište, Bijela, je pitao da li će i kako
pregovarački proces uticati na sektor brodogradnje? Aleksandar Pejović je saopštio
da ova djelatnost ne bi trebala imati problema i dodatnih zahtjeva, te da očekuje
da će više zahtjeva biti kod drugih privrednih grana, naročito u proizvodnji aluminijuma i čelika.
Milovana Bulatovića, kompanija Neregelija, je interesovalo da li država ima
pripremljen strateški plan po pitanju usaglašavanja propisa sa EU. Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Pejović je
kazao da je Crna Gora usvojila Nacionalni
program integracija do 2012. godine, te da
će nakon završenih skrininga svih poglavlja biti pripremljen nacionalni program
za usklađivanje domaćeg zakonodavstva
sa EU.
la u pregovorima i informisala privrednike,
Ružica Gelo je kazala da je, pored dva glavna pregovarača, HGK imala predstavnike u
timovima za skoro sva pregovaračka poglavlja. Preporučila je privrednicima da budu
veoma aktivni u upućivanju i obrazlaganju
zahtjeva u pogledu spremnosti za preuzimanje obaveza u svim oblastima. Komora te zahtjeve objedinjuje i kroz učešće u
radnim grupama utiče da stavovi privrede
budu uvaženi. U multilaterarnom skriningu, osim članova pregovaračkih timova,
učesvovali su i predstavnici privrede kako
bi direktno od strane EK bili informisani o
zahtjevima i zakonskom okviru za pojedina poglavlja.
Koja su iskustva Hrvatske u vezi sa
procesom uvođenja HACCP i drugih standarda bezbjednosti hrane u objektima
prehrambene industrije posebno u objektima neanimalnih proizvoda, sa posebnim
osvrtom na problem kontrolu objekata
koji su neuslovni i nemaju implementirane sisteme bezbjednosti hrane, pitao je
Milko Beljkaš, Inpek. Ružica Gelo je kazala
da se sa tim problem i dan danas susrijeću
u Hrvatskoj i da su tokom pregovaračkog
procesa nekoliko puta pomjerali datum za
konačnu primjenu tog standarda. Ona je
istakla i da je rješavanje tog problema u
kvalitetnijem radu inspekcije.
Kakvi su zahtjevi EU za sektor vinogradarstva i proizvodnje vina, odnosno da li
EU i dalje daje podršku za krčenje starih i
podizanje novih vinograda, pitao je Ruždija Tuzović, predstavnik „13. jul – Plantaže“.
Gelo je odgovorila da, za razliku od ostalih
sektora poljoprivrede, evropska pravila za
sektor vinogradarstva nijesu toliko zahtjevna i da je do kraja 2015. godine na
snazi zabrana podizanja novih vinograda.
U vezi sa krčenjem starih i podizanjem novih vinograda EU više ne daje podršku, a i
uveden je novi sistem označavanja vina.
Koji su zahtjevi EU u sektorima mljekarstva i mesne industrije, zapitao je Radovan Vulaš, Osvit, a Ružica Gelo je u odgovoru prezentovala praksu u ovim djelatnostima u Hrvatskoj. Danas, u odnosu na
2003. Hrvatska ima četiri puta manje farmera, ali takođe ima skoro četiri puta veću
količinu mlijeka koja kvalitetom zadovoljava kriterijume EU. I mljekarska i mesna
industrija Crne Gore moraju da uvedu veterinarske standarde, a privrednici iz ovih
sektora moraju da iskoriste sredstva pretpristupnih fondova za ovu namjenu jer u
suprotnom, ne mogu očekivati uspjeh u
plasmanu na evropskom tržištu.
Dejan Zvicer, Željezara Nikšić i Milan
Božović, Vektra Jakić, su pitali o mogućnostima korišćenja pretpristupnih fondova u
sektoru metalurgije, odnosno drvne industrije. Gelo je kazala da ovi sektori finansije od EU mogu da očekuju nakon ulaska
Crne Gore u EU, a da su pretpristupni fondovi uglavnom usmjereni na poljoprivredu i jačanje administrativnih kapaciteta.
[email protected]
Komorske aktivnosti
5
GLASNIK PKCG / jul 2012
Komorske aktivnosti
6
GLASNIK PKCG / jul 2012
Upravni odbor Privredne komore Crne Gore
Inicijative za unaprijeđenje
investicione klime
U cilju svestranog sagledavanja i definisanja preporuka za unapređenje investicione klime, Svjetska
banka je u saradnji sa Privrednom komorom Crne
Gore realizovala istraživanje, čiji rezultati će pomoći
u razvijanju novih politika i programa za unapređivanje zaposlenosti i ekonomskog rasta u zemlji.
Sa sjednice Upravnog odbora, Šipčanik, 19.07.2012. godine
T
ema sjednice Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, održane
19. jula 2012. godine u kompaniji “13.
jul – Plantaže”, bila je investiciona klima
u Crnoj Gori. Saopšteno je da strane direktne investicije predstavljaju jedan od
važnih faktora održivog privrednog razvoja i povećanja konkurentnosti Crne
Gore. Nepovoljna globalna kretanja i
manja zainteresovanost stranih investitora, rezultirala su smanjenjem priliva
SDI u prethodne dvije godine, iako je,
gledajući kroz pokazatelj učešća SDI u
BDP-u, taj priliv i dalje visok.
Visok potencijal za priliv SDI, kojeg
čine resursi i ukupan zakonodavni okvir,
osnova su za optimistička očekivanja. I
pored solidne osnove u zemlji, realizacija krupnih projekata će u velikoj mjeri
zavisiti od globalnih ekonomskih kretanja.
U cilju svestranog sagledavanja i
definisanja preporuka za unapređenje
investicione klime, Svjetska banka je u
saradnji sa Privrednom komorom Crne
Gore realizovala istraživanje, čiji rezultati će pomoći u razvijanju novih politika i
programa za unapređivanje zaposlenosti i ekonomskog rasta u zemlji. Svjetska
www.pkcg.org
banka je ovakvu vrstu istraživanja sprovela u više od 90 zemalja.
Ovim istraživanjem identifikovane
su prepreke za ulaganje i rast poslovanja u oblastima: infrastrukturne usluge,
prodaja i kupovina, konkurencija, inovacije, dostupnost zemljišta i građevinske
dozvole, kriminal, odnos između javnog
i privatnog sektora, pristup finansiranju
i rad.
Istraživanje je sprovedeno uz učešće 176 privrednih društava iz oblasti
proizvodnje i ostalih djelatnosti i to: iz
sjeverne regije – 37 privredna društva,
centralne regije – 85 privredna društva
i 54 privrednih društava iz južne regije.
Članovi odbora direktora ili direktori činili su 87% anketiranih. Prosječan radni
staž ispitanika u preduzeću je bio 11-12
godina.
Prema rezultatima istraživanja, najčešća ograničenja koja utiču na poslovanje privrednih društava u Crnoj Gori
su pristup finansiranju, konkurencija
iz neformalnog sektora, snabdijevanje
električnom energijom, poreske stope i
administracija, korupcija, edukacija zaposlenih, licence i dozvole. Saobraćaj,
propisi iz radnih odnosa, pristup ze-
mljištu (izuzev građevinskih dozvola) ne
predstavljaju problem za investicionu
klimu, dok osrednju prepreku predstavljaju kriminal i krađa, politička nestabilnost i sudstvo.
U cilju unapređenja poslovanja potrebno je finansijska sredstva učiniti
dostupnijim, koordiniranom akcijom
nadležnih organa djelovati na suzbijanje nelegalnog rada i trgovine, kao i organizovati edukacije, istraživanja tržišta,
nastupe na sajmovima, B2B sastanke.
Aktivnosti Privredne komore Crne
Gore su, objedinjavajući interese privrede/članica, u kontinuitetu usmjerene
na praćenje i analizu uslova poslovanja,
kao i upućivanje argumentovanih predloga za unapređivanje poslovnog ambijenta. U proteklom dijelu godine podnijeta je inicijativa za ukidanje lokalne
komunalne takse za isticanje reklama,
panoa i bilborda, izmjenom Zakona o
lokalnim komunalnim taksama. Takođe,
upućene su inicijative o uspostavljanju
redovnog platnog prometa sa Republikom Srbijom, kao i inicijativa za ukidanje tranzitne takse za osiguranje koju
plaćaju crnogorski prevoznici na teritoriji Kosova. U toku su izmjene i dopune
Zakona o zaštiti imovine i lica, kojim je
inicirano smanjenje troškova poslovanja za proizvođače flaširane vode.
Izrađen je info-sajt PKCG u saradnji
sa Ministarstvom finansija na kojem su
prezentovane objedinjene informacije
o potrebnim dozvolama, saglasnostima,
licencama, obrascima za poslovanje.
Ministarstvu finansija je predložena
izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o
akcizama u dijelu stvaranja olakšica za
poslovanje proizvođača prehrambenih
proizvoda.
U toku je rješavanje sporova između
privrednih subjekata i odlučivanje po
tužbama pred arbitražama pri Komori.
Pred arbitražnim vijećima raspravljaju se 4 arbitražna spora, od čega dvije
unutrašnje i dvije spoljnotrgovinske arbitraže.
Projekti
„Dobro iz Crne Gore“
Mljekari Lazine
Savjet za dodjelu žiga vizuelnog označavanja proizvoda “Dobro iz Crne Gore” na sjednici održanoj 20.
jula 2012. godine donio je Odluku o dodjeli prava
korišćenja znaka “Dobro iz Crne Gore” proizvođaču
„Šimšić Montmilk“ d.o.o. Danilovgrad – Mljekara
Lazine za proizvod Jogurt 1/1, min 3,4% mm.
Sa sjednice Savjeta
N
a sjednici Savjeta za dodjelu žiga
vizuelnog označavanja crnogorskih
proizvoda „Dobro iz Crne Gore”, održanoj 20. jula 2012. godine, kojom je presjedavao Velimir Mijušković, predsjednik
Komore, donijeta je Odluka o dodjeli
prava korišćenja znaka „Dobro iz Crne
Gore” proizvođaču „Šimšić Montmilk“
d.o.o. Danilovgrad – Mljekara Lazine,
razmatran je Izvještaj o realizovanim aktivnostima na Projektu, sa osvrtom na
rezultate istraživanja javnog mnjenja za
prethodnu godinu, i prezentovana publikacija DOBRO IZ CRNE GORE.
Privredna komora Crne Gore već
tri godine uspješno realizuje projekat
„Dobro iz Crne Gore”. Cilj projekta je
valorizacija prirodnih i privrednih resursa, afirmacija i uspješniji plasman
kvalitetnih domaćih proizvoda i usluga
na domaćem i inostranom tržištu. Ovim
zaštićenim kolektivnim žigom označavaju se proizvodi i usluge natprosječnog
kvaliteta. Pravo njegovog korišćenja do
sada je steklo 14 vodećih crnogorskih
proizvođača za 74 proizvoda.
Na sjednici Savjeta za dodjelu žiga
vizuelnog označavanja proizvoda „Dobro iz Crne Gore” donijeta je Odluka o
dodjeli prava korišćenja znaka „Dobro iz
Crne Gore” proizvođaču „Šimšić Montmilk“ d.o.o. Danilovgrad – Mljekara Lazine za proizvod Jogurt 1/1, min 3,4%
mm. Savjet je donio odluku na osnovu
mišljenja Tehničkog komiteta za mlijeko
i mliječne proizvode i detaljnog uvida u
aktivnosti i kvalitet proizvoda. „Šimšić
Montmilk“ d.o.o. je kompanija osnovana 1998. godine i koja proizvodi široku
lepezu mliječnih proizvoda: pasterizovano mlijeko, jogurt različitog sadržaja
mliječne masti i litraže i pavlaku. Ova
kompanija je za kvalitet proizvoda dobila brojna prestižna domaća i međunarodna priznanja.
Tokom prethodne tri godine realizacije, projekat „Dobro iz Crne Gore“ je u
domaćoj javnosti snažno afirmisan ne
samo kao autentična i kredibilna oznaka, već i priznata garancija nadprosječnog kvaliteta proizvoda koji su njime
označeni. Drugim riječima, „Dobro iz
Crne Gore“ danas ima sve karakteristike
brenda: jasnu diferenciranost na tržištu,
izrazito visok nivo pozitivne percepcije
i povjerenja kupaca, kao i jasan konkurentski potencijal na domaćem tržištu.
Na to upućuju brojni pokazatelji sadržani u istraživanju stavova i mišljenja
građana, odnosno kupaca. Direktni pokazatelji su činjenice da više od 70 odsto
ispitanika zna za projekat, a preko 90
odsto smatra da je koristan i da ga treba
nastaviti.
Težište projekta u narednom periodu biće usmjereno na zajednički nastup
na domaćem i inostranom tržištu, širenje aktivnosti na nacionalnom brendiranju kroz projekat „Tradicionalne crnogorske vrijednosti“, kao i na brendiranje
sektora usluga znakom „Dobro iz Crne
Gore“.
Detalj iz Mljekare Lazine
[email protected]
Komorske aktivnosti
7
GLASNIK PKCG / jul 2012
Intervju
8
GLASNIK PKCG / jul 2012
Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore za Kineski
međunarodni radio
Značaj turističkih razvojnih
potencijala
Osnovne teme o kojima je govorio predsjednik Privredne komore Crne Gore odnose se na crnogorsku ekonomiju, sa akcentom na turizam i informacione tehnologije, potom na posjetu predstavnika ICT kompanija
Tajpeju kao i perspektive eurozone. Inače, Kineski radio
internacional svakog dana emituje program na 56 stranih jezika i 5 kineskih dijalekata, a ima otvorene sajtove
na 61 svjetskom jeziku.
Velimir Mijušković
Kakve utiske nose privrednici računarskih kompanija iz
Crne Gore, koji su posetili
Tajvan juna ove godine?
V. Mijušković: Pet crnogorskih kompanija iz oblasti ICT,
koje su članice Odbora udruženja te privredne grane boravili
su u Tajpeju, vodećem svjetskom centru u informacionim
tehnologijama. Cilj ove posjete,
koja je organizovana od 3. do
10. juna 2012. godine, bilo je
upoznavanje sa iskustvima Tajvana, koji je postigao najveći
nivo ICT industrije u svijetu,
kao i razmjena znanja i moguće
www.pkcg.org
uspostavljanje poslovnih veza.
Posjetu je omogućio Tim za podršku malim preduzećima (SBS)
i Program poslovnog savjetovanja (BAS) pri Evropskoj banci za
obnovu i razvoj (EBRD), koji promoviše razvoj MSP u zemljama
u tranziciji.
Članovi delegacije su tokom
ove posjete prisustvovali sajmu
informaciono – komunikacionih
tehnologija COMPUTEX, upoznali se sa najnovijim proizvodima i razvojem ICT, posjetili vodeće ICT kompanije poput Mitax
–a, i imali su i mogućnost da,
pored razmjene znanja, stvore poslovna partnerstva sa vo-
dećim ICT kompanijama i obezbijede određene povlastice. Cilj
posjete je bio i upoznavanje sa
iskustvom Tajvana koji je glavni
inovacioni centar i svjetska baza
za izradu originalne opreme i
dizajna. Takođe, privrednici su
bili u prilici da sagledaju funkcionisanje javno – privatnog
partnerstvo u ICT i kako Vlada
Tajvana već decenijama pomaže
ovu djelatnost što je i razlog da
je ova zemlja, zahvaljujući izuzetnom razvoju ICT, na drugom
mjestu u svijetu po deviznim rezervama.
Kakvi su rezultati posete Tajvanu?
V. Mijušković: Naši privrednici koji su posjetili Tajvan vide
upoznavanje sa najvećim proizvođačima informaciono – komunikacionih tehnologija kao
dodatni podstrek za razvoj domaćih preduzeća, usavršavanje
i primjenu najsavremenijih tehologija.
Na konferenciji za štampu
koju smo organizovali u Komori
nakon njihovog povratka posebno su naglasili da treba i kod nas
pronaći model da podrška Vlade razvoju ovog sektora bude
snažnija. Za Tajvanski ICT sektor
kažu da su imali svestranu podršku Vlade i zato su uspjeli, a
iz budžeta su dobijali 2 odsto
za ovu djelatnost. Dakle, tokom
posjete dobili su korisne savjete
i o ulozi države u razvoju ovog
sektora i nadaju se da će u Crnoj
Gori, poučeni ovim primjerima,
razvijati ICT sektor što je najisplativija investicija smatraju
privrednici koji su posjetili Tajvan.
Računarske tehnologije su
budućnost svjetske ekonomije, ali jedna od najvažnijih privrednih grana u Crnoj
Gori je turizam. Kako ocenjujete ljetnju sezonu na crnogorskom primorju?
V. Mijušković: U pravu ste,
turizam predstavlja jednu od
najvažnijih grana crnogorske
privrede i svakako najvažniju
kada su razvojni potencijali u
pitanju.
Protekla godina je bila rekordna kada su pitanju ostvareni
turistički rezultati. Ostvareno je
8.750.000 noćenja, što je za 10%
više nego 2010. godine. Takođe,
ostvareno je rekordnih 670 miliona eura prihoda od turizma.
Jedna od glavnih karakteristika crnogorskog turizma je
jako izražena sezonalnost, što
ilustruje podatak da se 2/3 od
ukupnog broja noćenja ostvari
u dva mjeseca – julu i avgustu,
kada crnogorski hotelijeri bilježe skoro 100 procentnu popunjenost, što ukazuje da na rast
dolazaka i noćenja najviše utiču
ostvarenja u pred-sezoni i postsezoni.
Rezultati ostvareni u prvoj
polovini godine već pokazuju rast. Veći broj rezervacija za
septembar i oktobar u odnosu na proteklu godinu, opravdavaju optimizam kada je ova
turistička godina u pitanju i
potvrđuju projekcije o rastu
dolazaka i noćenja, koji će se
na godišnjem nivou kretati na
nivou od oko 5% i koji bi trebalo da premaši cifru od 9 miliona
ostvarenih noćenja. Prihodi se,
oprezno, prognoziraju na prošlogodišnjem nivou.
Prvu polovinu 2012. godine karakterišu i neki problemi,
od kojih bih istakao vremenske
neprilike koje su Crnu Goru pogodile u februaru i koje su uslovile uvođenje vanrednog stanja
u cijeloj zemlji, što je direktno
uticalo na obustavljanje posjeta
zimskim turističkim centrima u
trajanju od skoro mjesec dana.
Za dalji rast turističkih pokazatelja i prevashodno prihoda
koji se generišu iz turizma Crnoj
Gori su potrebni novi smještajni
kapaciteti, čiji je projektovani
razvoj usporen globalnom ekonomskom krizom. Kako Crna
Gora predstavlja klasičnu avio
destinaciju, crnogorskom turizmu je prijeko potreban i ulazak
na tržište tzv. „low cost“ avio
kompanija, koje bi dovele nove
turiste u pred i post – sezoni i
koje bi uticale na smanjenje cijena turističkih aranžmana.
Kako PKCG vidi krizu eurozone, s obzirom da je Crna
Gora, u izvjesnom smislu,
njen dio?
V. Mijušković: Crna Gora je i
zvanično otpočela pregovore sa
Evropskom unijom prije nešto
manje od mjesec dana. Isto tako
od januara 2002. godine kada je
uveden euro kao valuta u zemljama EU, koristi se i u Crnoj
Gori. Dakle i u političkom, logično ekonomskom i monetarnom
dijelu kao država mi smo upućeni na Evropsku uniju. Iz tog razloga kriza unutar Unije ma koje
prirode bila ne može ostavljati
ravnodušnim bilo koga u Crnoj
Gori.
Ipak, budući da se radi o jednom ogromnom ekonomskom
sistemu, te činjenici da osnivači
Unije iskazuju snažno opredjeljenje da sačuvaju njenu mone-
tarnu stabilnost uvjerenja sam
da će uz mjere dogovorene na
skorom Samitu u Briselu, eurozona izaći iz krize. Istina, svjedoci smo socijalnih nemira u
zemljama kojima je potrebna
pomoć, upravo zbog radikalnih
mjera koje njihove nacionalne
vlade moraju primjenjivati. Izlazak iz bilo koje krize nije jednostavan, naprotiv.
Ono što mene kao Predsjednika Komore brine jeste pitanje
da li smo mi u Crnoj Gori dovoljno jasno sagledali činjenicu da
su se problem desili u zemljama zajednice koje su svoju ekonomiju uglavnom oslanjale na
uslužni sektor. Ukoliko nemate
proizvodnju bilo kog nivoa, vaša
ekonomija je ranjiva. To je pokazala i ova kriza i to mora biti
prisutno i donosiocima ekonomskih odluka u Crnoj Gori.
Postoje li mehanizmi zaštite
crnogorskog tržišta i šta bi
za Crnu Goru bilo najbolje
da učini ukoliko bi se eurozona raspala, ako znamo da
je euro valuta koja se koristi
u Crnoj Gori?
V. Mijušković: Crna Gora je
preuzela euro, rekao sam već,
kada su zemlje Unije pustile u
opticaj ovu valutu. Prije toga
koristili smo Njemačku marku.
Njemačka marka je bila u upotrebi u Crnoj Gori prije toga više
godina.
Već sam rekao da vjerujem u
oporavak eurozone, ali za najnegativniji mogući scenario i njen
krah, smatram da trebamo biti
pripremljeni za korištenje neke
druge, jake valute. Predložio bih
ponovo vezivanje za neku čvrstu valute evropske zemlje sa
snažnim i razvijenim ekonomskim i monetarnim sistemom.
Osmišljavanje i puštanje u
opticaj sopstvene valute ne bi
bilo racionalno u slučaju kraha
eurozone.
[email protected]
Intervju
9
GLASNIK PKCG / jul 2012
evropske integracije
10
GLASNIK PKCG / jul 2012
Ružica Gelo, direktorica Centra za EU u Hrvatskoj gospodarskoj komori
Značajan iskorak Crne Gore
Odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Crnom
Gorom za svaku je pohvalu i Crnoj Gori čestitam na
ovom iskoraku. Otpočinjanje pregovora označava
početak jedne nove faze i to kako za administraciju
tako i za poslovni sektor u kojem je nužno sprovesti brojne reforme. Proces pristupanja je daleko više
proces prilagođavanja nego proces pregovaranja,
kaže Ružica Gelo povodom otvaranja pristupnih pregovora Crne Gore sa EU.
Glasnik: Kako komentarišete
odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Crnom
Gorom?
R. Gelo: Odluka o otvaranju
pristupnih pregovora s Crnom
Gorom za svaku je pohvalu i Crnoj Gori čestitam na ovom iskoraku. Utvrđivanje datuma početka pregovora iznimno je važno
kako za Crnu Goru tako i za nastavak politike proširenje Europske unije. Naime, nikako ne bi
bilo dobro da se proces zaustavi
hrvatskim priključenjem Europskoj uniji. Osim toga, ovo je vrlo
važno za cijelu regiju jer se ovim
činom šalje poruka i zemljama
okruženja o europskoj perspektivi i ostalih zemalja.
Glasnik: Šta nas očekuje nakon 29. juna 2012?
R. Gelo: U tehničkom smislu
nakon otvaranja pretpristupnih
pregovora započinje tzv. faza
„screening“ koja se odvija u dva
dijela. Tijekom multilateralne
faze Europska komisija prezentira pravnu stečevinu, dok tijekom
bilateralnog dijela zemlja kandidat daje prikaz stanja u svojoj
zemlji. Po okončanju screening-a
Europska komisija izrađuje izvješće u kojem ocjenjuje spremnost
www.pkcg.org
U realnom svijetu otpočinjanje pregovora označava početak jedne nove faze i to kako za
administraciju tako i za poslovni
sektor u kojem je nužno provesti
brojne reforme. Proces pristupanja je daleko više proces prilagodbi nego proces pregovaranja.
Zbog toga je dobro već na početku postići konsenzus oko načina
na koji će se reforme provoditi
jer se samo na taj način ostavlja
svim sudionicima dovoljno vremena za prilagodbe.
Glasnik: Koje oblasti tokom
pregovaranja će biti posebno
zahtjevne? I u kojim oblastima smo, shodno zahtjevima
EK, napravili najveće iskorake?
Ružica Gelo
zemlje kandidata za otvaranje
poglavlja za pregovore ili utvrđuju mjerila (eng. benchmark) koje
je potrebno ispuniti. Po ispunjavanju mjerila poglavlje se može
otvoriti, a zemlja kandidat je
obvezna dostaviti svoja Pregovaračka stajališta za svako pojedinačno poglavlje.
Pravna stečevina podijeljena
je u 33 poglavlja (odnosno 35
pri čemu se screening za poglavlja Institucije i Ostala pitanja ne
provodi).
Instrument mjerila po prvi
put je uspostavljen u procesu
hrvatskog pristupanja Europskoj
uniji i bez ikakve je sumnje zahtjevao izuzetan angažman Hrvatske na njihovom ispunjavanju.
R. Gelo: Preocesom pregovora vrlo često dominiraju političke
teme pa je pažnja javnosti vrlo
često usmjerena na poglavlja 23
i 24, odnosno na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i
sl. Ove teme uistinu i jesu važne
kako za poslovni sektor tako i za
ukupno društvo. Međutim, vrlo
je važno voditi računa i o područjima čija prilagodba zahtjeva
velike investicije, a tu bih prije
svega izdvojila zaštitu okoliša,
poljoprivredu, sigurnost hrane,
tržišno natjecanje. Za naše zemlje izuzetno je važno i poglavlje
ribarstvo.
Glasnik: Nedavno ste boravili u Crnoj Gori i imali priliku da se upoznate što je do
sada kod nas urađeno na
planu evropskih integracija.
Međutim, glavne aktivnosti tek nam predstoje, zato
Vas pitamo kako ocjenjujete
naše kapacitete da odgovo-
rimo ovim brojnim i krupnim
obavezama?
R. Gelo: Za male zemlje kao
što su Hrvatska i Crna Gora ovaj
je proces izuzetno zahtjevan
jer s daleko ograničenijim ljudskim resursima moramo odraditi
jednak posao kao i velike zemlje
članice, a to nije nimalo lako. Mi-
jalnim investitorima najvažnije.
Međutim, s obzirom na aktualnu
krizu u kojoj se nalazi europsko
gospodarstvo, moguće je da odaziv potencijalnih investitora bude
nešto slabiji.
Glasnik: Pošto ste Vi u pregovorima Hrvatske sa EU bili
zaduženi za poljoprivredu i
Crnogorski poljoprivrednici
u evropskim integracijama
Vrlo je važno već na samom početku procesa imati relevantne informacije o tome što primjena europskih propisa zapravo znači za pojedinog proizvođača te utvrditi rokove za njihovu primjenu. Proces prilagodbe je skup i
stoga je važno definirati kojom će se dinamikom proizvođači prilagođavati.
Nije dobro promjene unedogled odgađati pa onda ostati zatečen pristupanjem Europskoj uniji. Ali isto tako nije uputno europske propise samo prepisivati bez sagledavanja što njihova primjena znači za realne sektore. Za
pojedinačnog proizvođača vrlo je teško pratiti europske propise jer su oni
iznimno brojni. Poljoprivredni propisi čine gotovo polovicu pravne stečevine
Europske unije. Stoga je vrlo važno da udruženja proizvođača, poput primjerice Privredne komore, informiraju proizvođače o promjenama koje članstvo
nosi, o mogućnosti korištenja pretpristupnih i postpristupnih EU fondova,
ali i da detektiraju i signaliziraju administraciji ona područja koja su za proizvođače problematična, kaže Ružica Gelo.
slim da su stručni ljudi u Crnoj
Gori, barem onaj dio koji sam ja
imala priliku susresti, svjesni koji
su zadaće pred njima i što je potrebno napraviti. Vrlo je važno
da se u tom procesu političke
odluke donose na vrijeme te da
se preuzete obaveze izvršavaju
na vrijeme. To je jedini način da
se sačuva kredibilitet u pregovaračkom procesu te da se ostavi
dovoljno vremena za potrebne
prilagodbe.
Glasnik: Da li možemo očekivati da početak pregovora
označi dolazak investitora,
kao što se desilo u nekim zemljama?
R. Gelo: U pravilu, svaki napredak u procesu pristupanja
pozitivan je signal investitorima
jer ukazuje na stabilnost i sigurnost zemlje, a to je potenci-
ruralni razvoj, kakvu poruku
imate za crnogorske poljoprivrednike. Čemu sada treba
da posvete najveću pažnju i
sa čime će se suočiti ulaskom
Crne Gore u EU?
R. Gelo: Članstvo u Europskoj
uniji samo dodatno potencira
probleme koji postoje unutar
poljoprivrednog sektora. Stoga
pristupni proces treba iskoristiti
za rješavanje onih problema koje
sektor ima bez obzira na članstvo.
Moj je dojam, da su problemi poljoprivrednog sektora Crne Gore,
vrlo slični problemima koje imamo i mi u Hrvatskoj. Oni su u dobroj mjeri posljedica neodgovarajuće strukture poljoprivrednih
gospdarstava, neodgovarajuće
tržišne infrastrukture, ograničenog pristupa izvorima financiranja i sl. Stoga je moje mišljenje
da se poljoprivredni proizvođači
trebaju usmjeriti na proizvode
veće dodane vrijednosti koji se
mogu uspješno plasirati kroz turistički sektor zbog čega je vrlo
važno njihovo organiziranje i zajedničko nastupanje. Ovaj proces
prilagodbi poljoprivrednog sektora izuzetno je skup zbog čega
je važno sudjelovanje i potpora
države kako kroz osiguranje dostatnih financijskih sredstava za
financiranje izravnih plaćanja
te kroz potpore investicijama u
poljoprivrednom sektoru. Primjerice, mi u Hrvatskoj smo u
razdoblju od proteklih 15-tak
godina tijekom kojih se odvijao
naš proces uklapanja u međunarodne gospodarske organizacije,
nekoliko puta povećali svoj poljoprivredni proračun.
Glasnik: Rekli ste da je otvaranje pregovora sa Crnom
Gorom izuzetno je značajno
za našu državu, ali i za region.
R. Gelo: Apsolutno. Otvaranje
procesa pregovora s Crnom Gorom nudi perspektivu članstva
ostalim državama regije što je za
zadržavanje stabilnosti u regiji iznimno važno.
Glasnik: Što bi još željeli
da komentarišete u vezi sa
evropskim
integracijama
Crne Gore?
R. Gelo: Za kraj želim naglasiti da su ljudi temelj svakog posla, pa i pregovaračkog procesa.
Zbog toga je iznimno važno sačuvati ljudske resurse i omogućiti
im kontinuirani rad kako u pretpristupnom tako i u postpristupnom razdoblju. Naime, ne treba
zaboraviti da stupanjem u članstvo Europske unije posao ne
završava nego na neki način tek
počinje. Važno je za taj dan biti
pripremljen, a to se može postići
jedino zadržavanjem najboljih
ljudi koje imate.
[email protected]
evropske integracije
11
GLASNIK PKCG / jul 2012
arbitraža
12
GLASNIK PKCG / jul 2012
Vesko Božović, predsjednik Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog
izbranog suda pri Privrednoj komori Crne Gore
Prednosti vansudskog rješavanja
sporova
U Privrednoj komori Crne Gore evidentan je sve veći
broj upita, čak od strane i kompanija čija sjedišta nijesu u Crnoj Gori, za rješavanje sporova pred Spoljnotrgovinskom arbitražom. Glavne prednosti arbitraže su fleksibilnost i povjerljivost procedure, kao
i atraktivnost moguće nagodbe. Privredna komora
Crne Gore je postavila zdrave temelje za postojanje
Spoljnotrgovinske arbitraže.
Glasnik: S obzirom da ste izabrani za predsjednika Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda pri Privrednoj komori Crne Gore, koja
su Vaša očekivanja i planovi
u ovoj oblasti?
V.Božović: Izbor za predsjednika Spoljnotrgovinske arbitraže
i Stalnog izabranog suda pri Privrednoj komori Crne Gore je čast
ali i velika obaveza, jer se radi o
arbitraži koja je relativno mlada, u
Crnoj Gori je konstituisana 2006.
godine.
Danas u svijetu postoji preko
dvije stotine stalnih međunarodnih trgovinskih arbitraža, koje se
nalaze po svim regijama u svijetu,
a koje su nastajale sa rastom globalne trgovinske razmjene.
Pošto je Crna Gora zemlja u
tranziciji nesporna je želja da
privuče što veći broj investitora.
Jedna od činjenica koja će dati za
pravo Crnoj Gori da je sigurna za
ulaganje je i funkcionisanje Spoljnotrgovinske arbitraže. Spoljnotrgovinska arbitraža obezbjeđuje
komfor i relaksiranost u mogućim
poslovnim sporovima.
Arbitražni sudovi su privatni
www.pkcg.org
nim zakonima.
Neophodno je da Privredna
komora Crne Gore uz pomoć resornog ministranstva, Ministarsva
pravde, kao i drugih ministarstava
da stvori preduslove za potpuni
rad Spoljnotrgovinske arbitraže i
Stalnog izbranog suda, a to pretpostavlja donošenje Zakona o arbitraži, na koji, nažalost, još uvijek čekamo.
Osnov za izradu takvog zakona treba da bude „model prava„
koja je remininistencija jednog
seta arbitražnih pravila.
Glasnik: Koji su ključni pravni izvori koji regulišu ovu
oblast?
Vesko Božović
sudovi kojima se voljom (sporazumom) stranaka povjerava rješenje spora umjesto državnog suda.
Privredna komore Crne Gore je
postavila zdrave temelje za postojanje spoljnotrgoivinske arbitraže.
Donijela je podzakonske akte, Pravilnik o radu Spoljnotrgovinske arbitraže i izabrala arbitre, ugledne
pravnike, ekonomiste, rukovodioce iz Crne Gore i zemalja iz okruženja i Evrope, ugledne profesore
međunarodnog prava, međunarodnog trgovinskog prava, arbitre
koji su predsjednici arbitraža u
njihovim državama, kao i arbitre
koji su iz Njemačke, Rusije i drugih zemalja.
Nadležnost spoljno trgovinske
arbitraže propisana je nacional-
V.Božović: UNCITRAL, United
Nations Commission on International Trade Law, je osnovan,
između ostalog, da promoviše
progresivnu harmonizaciju i unifikaciju međunarodnog trgovinskog
prava. U stvari, stvara se pretpostavka da u oblasti međunarodne
trgovinske arbitraže na globalnom
nivou dođe do izjednačavanja
osnovnih pravila arbitražnog postupka. Sa ovom namjerom je uobličen „model pravo”. Generalna
skupština UN je odobrila “model
pravo” u Rezoluciji od 11. decembra 1985. godine, koji je rezultat
rada radne grupe i komisije UNCITRAL-a od 1982. do 21 juna 1985.
godine. “Model pravo” sadrži 36
članova, i komentar svakog člana
„Model law” kao preporuka ima
veliki značaj u međunarodnoj trgovinskoj arbitraži. “Model pravo”
je dopunjen 2006. godini i sada
amandmani mnogo detaljnije
13
propisuju materiju međunarodnih
trgovinskih arbitraža, npr. kao što
je detaljno regulisanje provizije u
internim mjerama. “Model pravo” nije obavezujući, ali države
individualno mogu usvojiti model
zakon odnosno inkorporirati ga u
domaće zakonodavstvo.
U mnogim zemljama, koje imaju dugodišnju tradiciju, su shvatili neophodnost modernizacije
arbitražnog zakona, pa su neke
usvojile „model zakon a neke prilagodile svoje zakone na osnovu
preporučenog uzora.
„Model zakon” može biti beneficija za mlade zemlje i nedovoljno
afirmisane arbitraže da reprezentuju svoj pravni i arbitražni sistem
sa prepoznatljivom regulativom
na međunarodnoj poziciji. Pravilan model prava pomaže strankama da kreiraju pravila igre.
Spoljnotrgovinska arbitraža i
arbitražni sud uz pomoć GIZ-a i
Njemačkog instituta za arbitražu
u aprilu mjesecu potpisali sporazum o saradnji između spoljnotrgovinskih arbitraža, Stalno izabranih sudova Crne Gore, Srbije,
Hrvatske, Makedonije, Bosne i
Hercegovine, Kosova i Njemačkog
instituta za arbitražu - DIS.
Sljedeće što nas očekuje jeste
potpisivanje bilateralnih sporazuma o saradnji, pa ćemo već u
oktobru mjesecu ove godine potpisati sporazum o saradnji sa
Spoljno trgovinskom arbitražom
iz Bugarske .
Glasnik: Kakva su iskustva
zemalja sa razvijenom arbitražom ?
V. Božović: Većina korporacija,
preciznije 73%, (prema jednom
godišnjem istraživanju koje je
obuhvatilo 143 vodeće korporacije u svijetu), koje su rešavale poslovne sporove u proceduri međunarodne arbitraže radije koristi
međunarodne trgovinske arbitraže za rešavanje sporova nastalih iz
trgovinskih ugovora i investicionih
sporazuma nego transnacional-
arbitraža
GLASNIK PKCG / jul 2012
ne sudove. Dakle, međunarodna
trgovinska arbitraža ima mnogo
prednosti. Glavne prednosti arbitraže su fleksibilnost i povjerljivost procedure, kao i atraktivnost
moguće nagodbe.
Što se tiče zemalja u okruženju, najveće iskustvo ima Stalno
izabrani sud pri Privrednoj komori
iz Republike Srbije. U Kraljevini
Srbiji, EX Jugoslaviji, sjedište arbitraže je bilo u Beogradu. Značajan uspjeh bilježi i arbitraža u
Zagrebu .
Kao što sam napomenuo konkurencija je velika, ali, za ovo
kratko vrijeme, moramo se pohvaliti, posebno ove godine, da
se sve više poseže za arbitražnim
sporazumom za rješavanje, eventualnih, sporova pred Spoljnotrgovinskom arbitražom pri PK CG.
U Privrednoj komori evidentan je
sve veći broj upita , čak od strane
i kompanije čija sjedišta nijesu u
Crnoj Gori za rješavanje sporova
pred Spoljnotrgovinskom arbitražom .
Glasnik: Kako funkcioniše
rješavanje sporova i koje su
vaše preporuke koje se tiču
afirmacije arbitraže u privrednim sporovima u Crnoj
Gori?
V. Božović: Osnov za arbitražnu proceduru, arbitražno suđenje jeste arbitražni sporazum .
Arbitražni sporazum se pojavljuje
u dvije forme. Arbitraža ima svoje
prednosti jer su stranke u principu slobodne da kroz arbitražni
sporazum odrede nadležnost arbitražnog suda, pravila postupka
pred arbitražnim sudom, mjesto
i jezik arbitraže, primjenu načela
usmenosti i pismenosti postupka,
način dostavljanja.
Spoljnotrgvinsku arbitražu treba posmatrati ne samo iz vizure
poslovnog čovjeka ili pravnika
praktičara, nego treba uzeti u obzir ekonomske, političke i druge
implementacije u sjedištu zemlje i
međunarodne poslovne zajednice
u cjelini.
Spoljnotrgovinska arbitraža
obezbjeđuje komfor i relaksiranost u mogućim poslovnim sporovima.
Pored navedenih ciljeva, arbitraža ima za cilj da omogući strankama u postupku da nastave svoju
poslovnu saradnju u budućnosti .
Moja preporuka je, da ne samo
Privredna komora preko Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izabranog suda, nego i drugi subjekti,
zajedničkim angažovanjem, kroz
donošenje zakona, organizovanje
okruglih stolova i debata, iniciraju
da se i kroz ovu vrstu arbitriranja, Crna Gora u dogledno vrijeme pokaže kao zemlja u kojoj su,
privrednim društvima za njihove
investicije tj.obavljanje djelatnosti, obezbijeđeni puni nivoi pravne sigurnosti.
[email protected]
Komorske aktivnosti
14
GLASNIK PKCG / jul 2012
Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva
Dobri rezultati u predsezoni
Rezultati ostvareni u predsezoni pokazuju rast dolazaka i noćenja u odnosu na isti period 2011. godine, koji
se kreće od 3 do 5 odsto. Na osnovu sadašnjih rezervacija i rezultata, koji su ostvareni tokom juna, realno je
očekivati da će 2012. godina nadmašiti prošlogodišnje
rezultate.
Sjednica Odbora
T
eme sjednice Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva,
održane 4. jula, 2012. godine, bile
su ostvareni rezultati u crnogorskom turizmu za pet mjeseci ove
godine i poslovanje privremenih
objekata u turizmu. Sjednicom je
predsjedavao Predsjednik Odbora
Dragan Purko Ivančević, a u radu
sjednice je učestvovala i Željka
Radak Kukavičić, pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma.
Julska statistika
P
očetkom jula u Crnoj Gori je boravilo
za šest odsto više gostiju nego u istom
periodu prošle godine. Sredinom mjeseca
podaci su govorili o istom broju turista, kao
i u 2011.
Saopštenje Ministarstva održivog razvoja i turizma od 20. jula, govori o padu od
tri procenta u odnosu na prošlu godinu.
Podsjećamo, lani je Crnu Goru posjetilo 1,37 miliona gostiju, a od turizma je
ostvaren prihod od oko 670 miliona eura.
www.pkcg.org
Rezultati ostvareni u predsezoni pokazuju rast dolazaka i
noćenja u odnosu na isti period
2011. godine, koji se kreće u rasponu od 3 do 5%. Na osnovu sadašnjih rezervacija i rezultata koji
su ostvareni tokom juna realno je
očekivati da će 2012. godina nadmašiti prošlogodišnje rezultate.
Najviše noćenja je ostvareno u primorskoj regiji (87%), zatim u Podgorici 5% i planinskim
mjestima 4,5%, dok je u ostalim
mjestima ostvareno ukupno 3,5%
noćenja.
U vezi sa poslovanjem privremenih objekata u turizmu istaknuto je da već niz godina predstavnici turističke privrede ukazuju da kvalitet turističke ponude
Crne Gore umanjuju privremeni
objekti koji su locirani u blizini
hotela i koji veoma često rade nelegalno.
Zahtjev turističke privrede je
da se uvede više reda, te da svi
koji posluju u privremenim objektima svoje aktivnosti obavljaju legalno, uz urbanističke uslove koji
neće narušavati turističku ponudu Crne Gore i uz poštovanje minimuma higijensko – tehničkih
uslova, kada se radi o objektima
koji pripremaju hranu i piće.
Analitičan pristup uz uključivanje svih nadležnih institucija, u
partnerskom odnosu, doprinio bi
kreiranju dobro isplaniranog, organizovanog i uređenog turističkog proizvoda.
U cilju postizanja prihvatljivog
i konačnog rješenja poslovanja
privremenih objekata, inicirano
je formiranje tima koji bi nakon
izvršene analize pripremio predlog mjera za rješavanje ove problematike, koji bi bio upućen Koordinacionom timu za pripremu i
praćenje turističkih sezona.
Odbor udruženja energetike i rudarstva
Razvoj obnovljivih izvora energije
Crna Gora je prepoznala značaj razvoja obnovljivih izvora energije, ne samo kao šansu za valorizaciju prirodnih
potencijala, nego i kao oslonac bržeg ekonomskog razvoja.
Detalj sa sjednice Odbora udruženja energetike i rudarstva
N
a sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva koja je održana
19. jula 2012. godine razmatrane su
mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije koji su dio Energetske politike do 2030. godine, a od čije realizacije
umnogome zavisi stabilnost snabdijevanja električnom energijom i smanjenje
energetskog deficita. U radu sjednice
učestvovao je Igor Kovačević, koordinator Odsjeka za obnovljive izvore energije
u Ministarstvu ekonomije.
Ocjenjujući da tri decenije nije bilo
ulaganja u izgradnju novih energetskih
objekata, Igor Kovačević je istakao da
će krajem ove godine u rad biti puštena
mala hidroelektarna snage 900 kilovata što je najava ozbiljnijih investicija u
ovom sektoru. Kovačević je u prezentaciji obuhvatio sve aspekte obnovljivih
izvora, modernizaciju hidroelektrana
Piva i Perućica, intenzivniju gradnju
vjetroelektrana na Krnovu i Možuru, a
izrazio je i očekivanje da će zaživjeti jedan broj projekata iz domena solarne
energije. S obzirom da su stvorene sve
zakonske pretpostavke, pojednostavljene procedure za dobijanje neophodnih
dozvola i saglasnosti, pravno definisani
okviri i utvrđene cijene električne enerije, u zavisnosti od vrste izvora i njihove
nominalne snage, Kovačević je mišljenja
da je perspektiva upravo u većem broju
objekata manje snage, umjesto planova
o velikim projekatima koji se teško realizuju. Osnovni ciljevi obnovljivih izvora
energije su stabilnost napajanja električnom energijom svih potrošača u Crnoj
Gori, smanjenje uvoza, razvoj zasnovan
na održivom energetskom sistemu i pospješivanje bržeg razvoja lokalnih samouprava na sjeveru.
Dragan Laketić iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema je pojasnio pitanje vlasništva nad dijelom prenosne i distributivne mreže na mjestima gradnje
obnovljivih izvora energije, dok je Jagoša Bajića iz firme ,,Winsol“ iz Podgorice
interesovalo kako i na koji način resorno
ministarstvo može podržati projekat izgradnje solarne centrale snage 100 megavata, s aspekta otkupne cijene kilovat
časa energije u dužem vremenskom periodu. Za ovaj projekat Bajić tvrdi da ima
respektabilnog njemačkog investitora. U
odgovoru na ovo pitanje Igor Kovačević
je istakao da niko ne može garantovati
sadašnju cijenu od 15 euro centi za kilovat sat ovako proizvedene energije u
dužem periodu, jer to određuju tržište i
regulator.
Na sjednici Odbora je ocijenjeno da
je Crna Gora prepoznala značaj razvoja
obnovljivih izvora energije, ne samo kao
šansu za valorizaciju prirodnih potencijala, nego i kao oslonac bržeg ekonomskog
razvoja.
Energetika
Investicioni forum
N
a investicionom forumu, koji je
organizovala Evropska banka za
obnovu i razvoj (EBRD) u Podgorici,
preko Programa poslovnog savjetovanja (BAS) i pod pokroviteljstvom
Evropske unije (EU), učestvovali su
zainteresovani investitori, finansijeri i predstavnici crnogorskih vlasti.
Iz EBRD su saopštili da je cilj
foruma da informiše potencijalne
investitore iz projekata obnovljive
energije o investicionoj klimi i mogućnostima za obnovljive izvore
energije u Crnoj Gori, kao i da pruži
najnovije informacije o razvoju politike, zakonodavnog i regulatornog
okvira za taj sektor.
Forum će omogućiti i istraživanje mogućnosti za finansiranje
projekta obnovljive energije ponuđenih od EBRD i omogućiti
bilateralne razgovore o potencijalnim projektima između investitora, koncesionara i EBRD.
Crna Gora ima neiskorišćeni potencijal u pogledu obnovljivih izvora
energije, uključujući hidro energiju, energiju vjetra i biomase, kazali
su iz EBRD.
[email protected]
Komorske aktivnosti
15
GLASNIK PKCG / jul 2012
Komorske aktivnosti
16
GLASNIK PKCG / jul 2012
Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije
Neophodna strategija razvoja
metaloprerade
Članovi Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije ocijenili da i pored povoljnih uslova korišćenja sredstava Investiciono razvojnog fonda, zbog
nepostojanja strategije razvoja metaloprerade, kompanije iz ove djelatnosti nemaju interes za ove kreditne linije jer nemaju jasne perspektive poslovanja.
Detalj sa sjednice Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije
N
a sjednici Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, koja je održana 18. jula 2012.
godine, razgovarano je o mogućnostima razvoja malog i srednjeg biznisa u
metalskom sektoru kroz finansijsku
podršku Investiciono razvojnog fonda,
potom o Zakonu o nacionalnom okviru
kvalifikacija i ulozi i radu Sektorske komisije za rudarstvo, metalurgiju i prerađivačku industriju, kao i Informaciji
o privrednim kretanjima u metalurško
– metalskom sektoru za pet mjeseci
2012. godine.
Ocijenjeno je da uprkos povoljnim
uslovima korišćenja sredstava Investiciono razvojnog fonda, zbog nepostojanja strategije razvoja metaloprerade,
kompanije iz ove djelatnosti nemaju
interes za ove kreditne linije jer nemaju jasne perspektive poslovanja.
Upoznajući prisutne sa ponudom IRF
za podsticaj razvoja malog i srednjeg
biznisa u metalskom sektoru, Ivan Lero
je istakao da je ova institucija do sada
finansirala 374 projekta, od čega samo
sedam iz oblasti metalske industrije i to
u vrijednosti 1,1 miliona eura što je izwww.pkcg.org
uzetno mali procenat. Razlog ovakvom
stanju Lero vidi u nezainteresovanosti
kompanija i odustvu kvalitetnih projekata. Fond je u 2011. godini podržao
samo jedan projekat iz ove djelatnosti
u vrijednosti 30000 eura. Dragomir
Miljanić, vlasnik kompanije ,,Metalik”
iz Nikšića smatra da je uzrok ovome
nedovoljna domaća sirovinska osnova čelika i aluminijuma, te da bi korišćenje kredita na bazi uvozne sirovine
bilo neopravdano. Treba nam politika
razvoja ovog sektora, a nje još uvijek
nema, zato pokrećemo inicijativu da
se što prije definišu prioriteti domaće
ekonomije zasnovane na finalnoj proizvodnji čelika, alumijuma i njegovih
legura. Podržavajući ovaj predlog Leka
Đurđić, vlasnik nikšićke firme ,,Varioc”
predložio je da se razmotri mogućnost
plaćanja PDV po naplaćenoj realizaciji
čime država ne bi bila uskraćena, a metalcima bi poslovanje bilo olakšano.
Vildana Jahić iz Ministarstva prosvjete i sporta predstavila je osnove Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija
kao i mjesto i ulogu Sektorske komisije
za rudarstvo, metalurgiju i prerađivačku
industriju. Ona je istakla da se u suštini
radi o reformi sistema obrazovanja na
svim nivoima koji su usaglašeni sa već
reformisanim obrazovnim sistemom u
zemljama članicama EU.
Analizirajući Informaciju o privrednim kretanjima u metalurško – metalskom sektoru za pet mjeseci 2012. godine ocijenjeno je da makroekonomski
parametri poslovanja najvećih kompanija iz ove djelatnosti pokazuju da
je došlo do rasta proizvodnje od 6,1%
u odnosu na isti period prošle godine.
To je za 3,7 % manje u odnosu na prosječnu proizvodnju čelika i aluminijuma
ostvarenu tokom 2011. godine.
Tokom aprila i maja ove godine došlo je do značajnijeg porasta proizvodnje ovih metala i legura u odnosu na
prvi kvartal ove godine.
U proizvodnji metalnih proizvoda,
osim mašina i uređaja, udvostručeni su
parametri prioizvodnje u prethodnih
pet mjeseci ove godine u odnosu na
uporedni period 2011. godine, dok se
proizvodnja mašina i opreme povećala
za skoro 18%.
Ovako iskazani pokazatelji ukazuju
da je proizvodnja čelika zadržana na
nivou koji je bio karakterističan za najveći period 2011. godine, ali je proizvodnja aluminijuma smanjena u odnosu
na prosječno ostvarenu proizvodnju iz
2011. godine kao i na planirani obim
proizvodnje za tekuću godinu.
U metaloprerađivačkom sektoru
sve kompanije pokazuju blagi porast
indeksa industrijske proizvodnje u odnosu na komparativno razdoblje prošle
godine.
Članovi Odbora predložili su da
Skupština Privredne komore dopuni
njegov sastav izborom predstavnika
komanije ,,Kovačnica Manojlović“ iz
Nikšića koja već desetak godina bilježi
solidne proizvodne rezultate u domenu
izrade finalnih proizvoda od specijalnih
legiranih čelika i aluminijuma.
Odbor udruženja saobraćaja
Formirane grupacije za prevoz
putnika i tereta
Na sjednici Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore, koja je održana 3. jula 2012. godine, donijeta je odluka o formiranju Grupacije za prevoz putnika u drumskom saobraćaju i Grupacije za prevoz tereta
u drumskom saobraćaju. Na sjednici je dogovorena saradnja sa Udruženjem multiple skleroze kojim se osobama sa tim invaliditetom omogućava subvencioniranje
voznih karti u drumskom, željezničkom i avio-prevozu.
Pored informacije o poslovanju u oblasti saobraćaja za
prvi kvartal 2012 godine, predstavljena je i primjena digitalnih tahografa u dijelu izrade i izdavanja memorijskih kartica.
Članovi Odbora udruženja saobraćaja
I
nformacija o poslovanju u oblasti
saobraćaja u prvom kvartalu 2012.
godine, urađena je na bazi podataka MONSTAT-a i izvještaja privrednih
društava za 2011. godinu. Saobraćaj
učestvuje sa 9,6% u strukturi BDP-a.
Sektor saobraćaja zapošljava 5,7% od
ukupnog broja zaposlenog stanovništva Crne Gore, a u prvom kvartalu
2012. godine prosječan broj zaposlenih u ovoj grani privrede je veći za
0,9% u odnosu na uporedni period iz
2011. godine. Prosječne bruto zarade
u sektoru saobraćaja iznosile su 831
euro što je za 12 eura više u odnosu
na uporedni period iz 2011. godine.
Zarade u ovoj grani privrede veće su
12,3% u odnosu na nacionalni prosjek. Prosječan broj prevezenih putnika
porastao je u vazdušnom (1,3%) i že-
ljezničkom (8,9%) saobraćaju, dok je u
drumskom (9,6%) i pomorskom (16%)
saobraćaju zabilježen pad u odnosu
na uporedni period iz 2011. godine.
U istom uporednom periodu prevoz
tereta je u padu u svim vidovima saobraćaja. U željezničkom saobraćaju
bilježimo pad od 44,8%, u drumskom
saobraćaju 63,2%, u pomorskom saobraćaju 42,9% i vazdušnom saobraćaju 55,2%.
U cilju sprečavanja zloupotrebe i
manipulisanja sa analognim tahografima, Evropska komisija je predložila
uvođenje naprednije opreme, digitalnog tahografa. Najveća i najbitnija
razlika između analognih i digitalnih
tahografa jeste upotreba “pametnih„
memorijskih kartica vozača, umjesto
tahografskih listića (uložaka), kao i
to što se podaci o radu vozača, brzini i pređenom putu vozila, i drugim
aktivnostima evidentiraju i čuvaju na
memorijskoj kartici vozača i u memoriji samog tahografa, a ne samo na
tahografskom listiću što je bio slučaj
sa analognim tahografom. Obaveza je
da sva nova vozila (autobusi i teretna
motorna vozila) prvi put registrovana
nakon 16.6.2010. godine moraju biti
opremljena digitalnim tahografom,
odnosno vozači koji upravljaju sa tim
vozilima moraju posjedovati memorijsku karticu za vozača. Kako bi se u
Crnoj Gori u potpunosti implementirao sistem digitalnih tahografa, Ministarstvo je pored izrade Zakona i podzakonskih akata pripremilo i sprovelo
proceduru javnog tendera za izbor
pravnog lica koje će vršiti poslove izrade i izdavanja memorijskih kartica.
Na osnovu javnog poziva, za poslove
izrade i izdavanja memorijskih kartica,
izabran je “Cetis Montenegro“, sa kojim je potpisan Ugovor o izradi i izdavanju memorijskih kartica za digitalne
tahografe.
Na IV sjednici Odbora udruženja
saobraćaja, donešena je odluka o formiranju Grupacija za prevoz putnika i
prevoz tereta u drumskom saobraćaju. U Grupaciju za prevoz putnika imenovovano je 27 privrednih društava,
dok je u Grupaciju za prevoz tereta
izabrano 20 privrednih društava. Grupacije će na prvim sjednicama usvojiti
Poslovnik o radu i predložiti predsjednika i zamjenika predsjednika Grupacije. Mandat članova obije grupacije traje do isteka mandata članovima
Odbora udruženja saobraćaja, odnosno do 14.10.2015. godine.
Na sjednici je dogovorena saradnja sa Udruženjem multiple skleroze
kojim se osobama sa tim invaliditetom omogućava subvencioniranje voznih karti u drumskom, željezničkom i
avio-prevozu.
[email protected]
Komorske aktivnosti
17
GLASNIK PKCG / jul 2012
KOMORSKE AKTIVNOSTI
18
GLASNIK PKCG / jul 2012
Sjednica Odbora udruženja špeditera
Neophodno da novi propisi
unaprijede poslovanje
Teme sjednice Odbora Udruženja špeditera, održane 5. jula 2012. godine, bile su inspekcijski nadzor
u kontekstu poslovanja u oblasti špedicije, kao i
zakonodavstvo i unapređenje prakse prilikom carinjenja robe. U radu sjednice učestvali su predstavnici Tržišne inspekcije, Veterinarske uprave,
Fitosanitarne inspekcije, Ministarstva unutrašnjih
poslova i Poreske uprave.
Detalj sa radnog stola
Članovi Odbora udruženja špeditera
Z
akon o inspekcijskom nadzoru stupio
je na snagu 1. januara 2012. godine.
Očekuje se da će sa njegovom primjenom biti unapređeno poslovanje u ovoj
oblasti, obezbijeđena veća sigurnost za
građane, kao i kraće i jednostavnije procedure za privrednike. Ovim zakonom je
definisano da će sve inspekcijske poslove
vršiti Uprava za inspekcijski nadzor.
Saopšteno je da, i pored donošenja
Odluke o vrstama kombinovane hrane
i njihovom razvrstavanju kojom je izvršena podjela nadležnosti u cilju eliminisanja preklapanja između veterinarske
i sanitarne inspekcije, u praksi se i dalje
pojedini proizvodi kontrolišu od strane
više inspekcija (filtrirani čaj, riža, brašno,
stočno brašno, gotove smješe za stočnu
hranu i veterinarski lijekovi).
Špediteri su istakli da su cijene laboratorijskih analiza znatno veće od cijena
istih usluga u regionu što je posljedica
postojanja malog broja institucija koje
su zadužene za provjeru ispravnosti proizvoda, odnosno laboratorija. Naglašeno
www.pkcg.org
je da dostava uzoraka ovlašćenim institucijama za analizu, u propisanoj proceduri
uz zapisnik, treba da bude obezbijeđena
isključivo od strane ovlašćenih inspektora, kao što je propisano Zakonom o
inspekcijskom nadzoru, a ne od strane
uvoznika ili špeditera. Neodgovarajuće
radno vrijeme i nepoštovanje propisanog radnog vremena prouzrokuje gužve i
oštećenja robe u ljetnjim mjesecima.
Doskorašnja glavna veterinarska inspektorka, sada vršilac dužnosti direktora Veterinarske uprave, Biljana Blečić saopštila je stav u vezi sa nepravilnostima
na koje su ukazali špediteri. Pojasnila je
nedoumice u vezi sa troškovima analiza
propisanih zakonima (Zakon o inspekcijskom nadzoru, Zakon o veterinarstvu, Zakon o bezbjednosti hrane), odnosno ko
snosi troškove i u kom slučaju ukoliko su
ispitani uzorci u skladu sa standardima.
Podržala je incijativu špeditera da se u
skladu sa propisima donesu odluke o razvrstavanju kako bi se izbjeglo preklapanje
nadležnosti, tj. da jednu robu kontroliše
samo jedna inspekcija. Takođe, opravdanom smatra inicijativu Odbora da se
za robe koje uvozi isti uvoznik od istog,
provjerenog, dobavljača i ukoliko su za to
ispunjeni svi potrebni uslovi Rješenje za
puštanje robe u slobodan promet izdaje
na granici, a ne samo na terminalu.
Srbijanka Medenica i Gordana Mijović iz Fitosanitarne inspekcije su saopštile
da je nedovoljan broj inspektora ograničenje za realizaciju poslova u ovoj oblasti inspekcije. U PJ Podgorica pod čijom
su nadležnošću i granični prelaz Božaj,
terminal u Danilovgradu i Cetinju, a koji
pokriva većinu prometa trebalo bi angažovati više inspektora.
U ovoj godini izvršena je inspekcijska
kontrola špediterskih firmi u svim opštinama. Nada Đurđić iz Tržišne inspekcije
izvijestila je da su zbog uočenih nepravilnosti u kontrolu uključene Poreska
uprava i Uprava policije. Od ukupno 118
privrednih društava koja se bave ovom
djelatnošću kod 45 su uočene nepravilnosti. Božidarka Bulatović iz Poreske
uprave informisala je da 15 preduzeća
nije posjedovalo fiskalnu kasu, ali da su
ih u međuvremenu uveli.
Predstavnik Uprave policije, Saša
Babić zadovoljan je saradnjom sa špediterskim firmama na granici. On je saopštio da će lako kvarljiva roba biti izuzeta
iz Zabrane saobraćaja vozilima preko 5
tona nosivosti, koja važi u ljetnjim mjesecima, što je veoma važno za špeditere i
uvoznike.
Predstavnici Odbora udruženja špeditera sa predstavnicima Uprave carina u
okviru “Dana otvorenih vrata” kontinuirano analiziraju zakonodavstvo i praksu
u poslovanju. Kao rezultat ove saradnje
ostvaren je napredak u dijelu koji se odnosi na vrednovanje robe, signiranje,
kontrole i brzinu rješavanja prekršajnih
i upravnih postupaka. Međutim, aplikativno rješenje koje je trebalo da dovede
do bržeg oslobađanja garancija još uvijek
nije u primjeni, iako je najvljeno njegovo
puštanje u rad 11. juna ove godine.
Edukacija
Realizacija izvoznih poslova u
10 koraka
„Realizacija izvoznih poslova u 10 koraka” bila je
tema radionice koju je Privredna komora Crne
Gore organizovala u saradnji sa DIHK – CEFTA projektom. Izvoznici i proizvođači iz Crne Gore koji namjeravaju da unaprijede tržišni nastup, upoznali su
se sa najčešćim greškama u spoljnoj trgovini, kako
bi se one izbjegle, pospješilo poslovanje i povećao
izvoz.
Učesnici seminara
Preciziranje ugovora prilikom zaključivanja izvoznih aranžmana jedan je
od načina za uspješno prevazilaženje
grešaka u spoljnotrgovinskoj praksi.
Učesnici su se upoznali sa iskustvima
njemačkih kompanija prilikom prevazilaženja ovih problema.
Seminar je organizovan u skladu sa
Programom aktivnosti za 2012. godinu
DIHK-CEFTA partnerskog projekta komora regiona „Implementacija CEFTA
2006 u cilju unapređenja internacionalizacije privreda jugoistočne Evrope“. Projekat se realizuje uz podršku
njemačke privredne komore DIHK,
njemačkog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, CEFTA sekretarijata i SEQUA, njemačke agencije za
pomoć privredi. Cilj projekta je jačanje
međuregionalne trgovine u Jugoistočnoj Evropi, povećanje obima trgovine
sa EU, jačanje konkurentnosti malih i
srednjih preduzeća i povećanje atraktivnosti cijelog regiona za strana ulaganja.
P
redavač je bio njemački ekspert u
oblasti marketinga i međunarodne
trgovine g. Hatto Brenner. Posebnu
pažnju je posvetio nastupu crnogorskih
proizvođača na rastućim tržištima kao
što su Kina, Rusija, Turska, itd. Ukazao
je na pojedinosti o kojima proizvođači
moraju voditi računa prilikom ulaska
na novo tržište.
Učesnici radionice bili su izvoznici vina, vode, pekarskih i konditorskih
proizvoda, voća, prerađevina od mesa,
proizvođači koji namjeravaju da u bliskoj budućnosti plasiraju proizvode na
inostranom tržištu, kao i distributeri.
Nakon analize svih koraka u realizaciji izvoznih poslova, učesnici su diskutovali o najčešćim greškama prilikom
realizacije spoljnotrgovinskih poslova.
Naglašena je potreba poznavanja običaja, jezika, prava, valuta i drugih karakteristika tržišta sa kojim se posluje.
[email protected]
obuke
19
GLASNIK PKCG / jul 2012
računi
20
GLASNIK PKCG / jul 2012
Centralna banka
Objaviljen spisak kompanija
u blokadi
Centralna banka je na sajtu objavila spisak 2.256
kompanija čiji su računi u blokadi duže od 30 dana, a
sa dugom većim od 10.000 eura.
Z
avala invest sa 32,76 i Vektra
Montenegro sa 22,93 miliona
eura duga prednjače na spisku
od 2256 kompanija, koje su duži
period u blokadi, a koji je 2. jula
2012. godine objavila Centralna
banka Crne Gore.
Centralna banka je na sajtu
objavila spisak 2.256 kompanija čiji računi su u blokirani duže
od 30 dana, sa dugom većim od
10.000 eura. Ova banka će mjesečno objavljivati spiskove blokiranih kompanija što je obavezna
po izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu.
Vektra Montenegro je u blokadi godinu i četiri mjeseca, a
Zavala invest blizu tri godine.
Podaci Centralne banke poka-
www.pkcg.org
zuju da je kompanija Slobssarcok u blokadi oko dvije godine za
7,78 miliona eura, opština Budva
oko 2,5 mjeseca za 7,35 miliona,
preduzeće Maestral inženjering
iz Budve u blokadi je skoro četiri godine za oko šest miliona,
a „Radoje Dakić“ 5,64 miliona
eura više od deset godina.
Provladeks duguje 4,92 miliona, Vektra Boka 4,63 miliona,
Montenegro femili 4,37 miliona,
Lipa 4,19 miliona, Slav life 4,08
miliona, Lovćen invest 4,02 miliona, HLT 3,85 miliona, a Maestral turs 3,72 miliona, Merkur
– za marketing i saobraćaj 3,68
miliona, Mir-komerc 3,33 miliona, a Jauza i MCC inžinjering po
3,19 miliona eura.
Podaci pokazuju da kolašinska Vektra voda duguje 2,95 miliona, barski Horajzon lodžistik
2,59 miliona, Jastreb 2,34 miliona, Astra Montenegro 1,75 miliona, Rudnici boksita 1,64 miliona i Fond zajedničkog ulaganja
Eurofond sa 1,12 miliona eura.
Objavljivanje imena blokiranih kompanija inicirala je Privredna komora Crne Gore, jer je
ocijenjeno da bi to doprinijelo
prevazilaženju problema nelikvidnosti i insolventnosti preduzeća, ali i dobrim kompanijama
ukazalo sa kojim ne treba poslovati zbog visokog rizika da se posao ne naplati.
Preduzeće za izgradnju Podgorice, u stečaju, oborilo je rekord u dužini blokade sa 4.607
dana ili oko 12 godina i sedam
mjeseci. Podaci CBCG pokazuju da je na drugom mjestu Aida
komerc sa 4.570 dana blokade,
potom preduzeće Ikad, sa 4.400
odnosno nešto više od 12 godina, potom Ekolo društvo za proizvodnju, promet roba i usluga
exp-import – 4.185 dana, Adriatic club internationald o.o. –
4.021, Intercont d.o.o sa 4028
dana...
Metalurgija
Počela proizvodnja u Željezari
Turska kompanija Toščelik pokrenula je proizvodnju
u nikšićkoj Željezari i osposobila sistem za otprašivanje u Čeličani. Iz kompanije je saopšteno da je 16. jula
2012. godine izlivena prva šarža u Čeličani na novoj
elektrolučnoj peći u toku treće smjene, čime je i zvanično započela proizvodnja.
U
saopštenju iz Željezare se navodi da će se Toščelik, za sada,
prilagoditi potrebama tržišta, a u
narednih par mjeseci planira povećanje obima proizvodnje.
,,Od preuzimanja imovine fabrike, Toščelik je uspješno okončao i
radove na osposobljavanju sistema
za otprašivanje tako da su stvoreni
uslovi za odvijanje proizvodnje u
skladu sa ekološkim standardima“,
saopšteno je iz kabineta generalnog direktora Željezare.
Toščelik je u maju 2012. godine
na trećem tenderu postao vlasnik
Željezare, koju je na javnoj licitaciji kupio za 15,1 milion eura. Turci
su u prve tri godine najavili investicije od 35 miliona eura, povećanje
proizvodnje sa 150 na 400 hiljada
tona čelika i posao za 550 radnika.
,,Stavljanjem nove opreme u
funkciju, doći će i do postepenog
povećanja proizvodnje, ne samo u
Čeličani nego i u ostalim pogonima
Bluming valjaonici i Kovačnici, a u
skladu sa poslovnom politikom Toščelika“, rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
Tosčelik je najavio povećanje
proizvodnje što je moguće postići
maksimalnim iskorišćenjem kapaciteta nove elektrolučne peći koja
je instalirana 2010. godine
,,Toščelik je do sada zasnovao
stalni radni odnos sa 266 zaposlenih, sa 19 zaposlenih je zasnovan
radni odnos na određeno vrijeme,
a 9 lica je angažovano po osnovu
ugovora o vršenju usluga. Planirano je da se povećanjem proizvodnje, postepeno povećava i broj
zaposlenih na 550, naveo je Kavarić, potencirajući značaj Željezare.
,,Opstanak Željezare imaće
značajan socijalni i ekonomski uti-
caj na grad Nikšić, njegovu okolinu
kao i na cijelu Crnu Goru. Značajan
broj preduzeća umnogome zavise
od Željezare, a približno 10 odsto
stanovništva iz Nikšića i okoline
imaće direktno ili indirektno zapošljavanje. Brojne zavisne industrije
pod uticajem su Kompanije, uključujući i Željeznicu Crne Gore, Luku
Bar, EPCG, lokalne transportne
kompanije, crnogorske dobavljače ostataka metala, kao i brojne
manje industrije i uslužna preduzeća. Sva ova društva će imati
koristi od revitalizovane Željezare
Nikšić, sa uticajem na oko 6.000
ljudi. Željezara Nikšić je jedna od
dvije najveće proizvodne kompanije u Crnoj Gori, i njen uspjeh ili
propast predstavlja sistemski rizik
za cijelu privredu Crne Gore. Preobražaj Kompanije Željezara Nikšić
u skladu sa Investicionim programom, takođe posjeduje potencijal
da demonstrira efekte drugim potencijalnim stranim investitorima,
pokazujući mogućnost investiranja
i u vrijeme ekonomske krize, objasnio je Kavarić.
,,Ova investicija je posebno
važna jer se na taj način u potpunosti zadovoljavaju svi zahtjevi
koji se odnose na zaštitu životne
sredine. Izvršeno je i izuzetno važno ojačanje krovne konstrukcije
Čeličane koje je bilo preduslov za
postavljanje nape na sistemu za
otprašivanje. U toku su građevinski radovi na izradi temelja za ABB
sistem - sistem reaktivne energije.
Za očekivati je da ovi radovi budu
ubrzo završeni i ABB sistem instaliran čime će se obezbijediti znatne uštede električne energije. U
toku su aktivnosti na istraživanju
tržišta kako bi se proizvodni program uskladio sa zahtjevima tržišta i omogućio što bolji plasman
gotovih proizvoda“, zaključio je
Kavarić.
[email protected]
kompanija
21
GLASNIK PKCG / jul 2012
laureati
22
GLASNIK PKCG / jul 2012
Priznanja
Kompanija „13. jul Plantaže”
dobitnik Trinaestojulske nagrade
Kompanija „13. jul Plantaže” jedan je od ovogodišnjih dobitnika najvećeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade.
I
zvršna direktorica „Plantaža” Verica
Maraš saopštila je da je nagrada priznanje svim zaposlenima u kompaniji za rad,
trud, pregalaštvo, kao i svim generacijama
koje su stvarale ovaj kolektiv.
- Priznanje nam stiže u pravo vrijeme,
s obzirom da narednih dana obilježavamo
49 godina postojanja, u susret velikom jubileju od pola vijeka, koji ćemo obilježiti
sljedeće godine – kaže Maraš u saopštenju kompanije.
Ona je govorila i o poslovnoj politici
kompanije.
Osim otkupa vinskog grožđa, kompanija ove godine planira da duplira plasman
vina na kinesko tržište i očekuju takođe
sporazum sa Rusijom, koji će olakšati
pristup ovom za Plantaže interesantnom
tržištu
„Crna Gora ima potencijal da gotovo
udvostruči zasade pod vinogradima, a na
svima nama je da se tom poslu ozbiljno
posvetimo prije ulaska u EU” kazala je u
intervjuu za Pobjedu izvršna direktorica
„Plantaža“ Verica Maraš. ,,U cilju unapređenja vinogradarstva u Crnoj Gori,
kompanija „13. jul-Plantaže“ uputila je
javni poziv zainteresovanim registrovanim
proizvođačima grožđa iz Crne Gore da se
prijave radi utvrđivanja uslova za zaključivanje dugoročnog ugovora o otkupu grožđa na rok od 20 godina. Otkupljivaćemo
vinsko grožđe od registrovanih proizvođača, koji su članovi Nacionalnog udruženja
vinogradara i vinara Crne Gore, na način i
pod uslovima koji će biti definisani ugovorom, kaže Maraš.
,,Crna Gora bi trebalo, prije ulaska u
EU, da što više poveća površinu zasada
vinograda. U vinogradarstvu Crna Gora
trenutno ima 4.500 hektara ili nešto oko
17 miliona čokota vinove loze, sa godišnjom proizvodnjom od oko 40 miliona
kilograma grožđa. Od toga „Plantaže“
imaju 2.310 ha zasada, odnosno više od
10,5 miliona čokota vinove loze sa prosječnom godišnjom proizvodnjom 22–23
miliona kilograma grožđa. Raspoložive
površine za podizanje novih zasada su
znatno veće, procjenjuje se da je u pitanju
površina između 7.000 i 8.000 hektara. To
znači da ima prostora da se proizvodnja
gotovo udvostruči, a na svima nama je
da se tom poslu ozbiljno posvetimo prije
ulaska u EU. Razmišljajući u tom pravcu
mi smo u „Plantažama“ još prije desetak
godina obezbijedili sadni materijal za sopstvene potrebe i za potrebe crnogorskih
proizvođača. Kapaciteti matičnjaka loznih
podloga iznose preko dva miliona kalemova godišnje, što je dovoljno za 400 ha zasada vinove loze, ističe izvršna direktorica
Plantaža.
Ona je kazala da ,,Plantaže“ svoja vina
izvoze u više od trideset zemalja svijeta.
Priznanje Verici Maraš
Izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš dobila je
prestižno priznanje „Najuspješnija poslovna žena
regiona“, koje se dodjeljuje u organizaciji Direkcije
Agencije za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje Evrope.
I
z Plantaža je saopšteno da je u
prisustvu oko 400 domaćih i stranih
gostiju, uglednih menadžera u regionu, predstavnika vlasti, medija i
drugih zvanica, u hotelu Holiday In u
Sarajevu, održana tradicionalna 26.
www.pkcg.org
dodjela najvećih regionalnih priznanja
najmenadžer i najkompanija 2012.
Dodijeljeno je 20 priznanja
menadžerima iz različitih privrednih
oblasti iz regiona, kao i nagrade ambasadorima, gradonačelnicima, lju-
Verica Maraš
dima iz nauke i zdravstva koji nijesu
direktno u biznisu, ali značajno utiču
na razvoj ukupnih odnosa i biznisa,
piše ,,Pobjeda“.
„Najmenadžer i najkompanija” 2012.
Dušku Kneževiću najveće regionalno
priznanje
Predsjedniku Atlas grupe Dušku Kneževiću u Sarajevu je dodijeljeno najveće regionalno priznanje
Najmenadžer i najkompanija 2012.
D
odjelu priznanja organizuje Direkcija
Agencije za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje
Evrope.
Na međunarodnoj Poslovnoj konferenciji, koja se svake godine održava u
okviru izbora najuspješnijih menadžera i
kompanija, Knežević je rekao da je povezivanje država regiona zajednički nastup
na domaćem i trećim tržištima neminovnost.
„U narednom periodu ključna je saradnja na političkom nivou, koja će dati
adekvatan kontekst za poslovnu i privrednu konsolidaciju regiona“, kazao je Knežević i dodao je cilj da se dobije tržište na
kome će regionalne kompanije poslovati
Duško Knežević
efikasije i omogućiti prosperitet građanima zemalja jugoistočne Evrope, prenosi
Televizija Atlas.
On je ocijenio da je za efikasnu realizaciju infrastrukturnih projekata neophodno zajedničko i koordinirano učešće
kompanija iz regiona.
Kao primjer naveo je izgradnju energetskog podmorskog kabla između Crne
Gore i Italije koja je, kako je rekao, jedna
od ključnih investicija za Crnu Goru, a koja
će omogućiti da sve zemlje regiona valorizuju energetski potencijal na tržištu.
Ovogodišnja tema konferencije je
Regionalna privredna saradnja i održiv
razvoj, s naglaskom na energetskoj sigurnosti i razvoju obnovljivih izvora energije,
kao i povezivanje građevinskih kompanija u regionu u konzorcijum FENIKS.
Pored nagrada za menadžere, dodijeljene su i nagrade ambasadorima, gradonačelnicima, ljudima iz nauke i zdravstva
koji nijesu direktno u biznisu, ali značajno
utiču na razvoj ukupnih odnosa i biznisa.
Nagrada Ličnost godine regiona, koja
je prošle godine dodijeljena predsjedniku Hrvatske Ivu Josipoviću, biće uručena
predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću.
Međunarodno priznanje direktoru kompanije ,,Doding”
Nagrada ,,Najmenadžer”
Branku Pejoviću
Direktor podgoričkog preduzeća Doding, Branko
Pejović, dobitnik je međunarodne nagrade Najmenadžer 2012, koju dodjeljuje zenička Agencija za izbor najmenadžera Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje Evrope.
N
agrada za kontiunirani razvoj, izvanredne rezultate poslovanja, kvalitet rada i usluga, kao i konkretne rezultate, Pejoviću je uručena u Sarajevu.
Iz Dodinga je saopšteno da je dodjeli
prisustvovalo 400 uspješnih menadžera
iz jugoistočne i srednje Evrope.
Kompanija Doding, koja je osnovana
1992. godine, bavi se projektovanjem,
izvođenjem enterijera i izradom namje-
štaja po mjeri. Preduzeće zapošljava 70
radnika, od čega je 14 visokoobrazovanih zaposleno u oblasti projektovanja,
prodaje, tehnologije, proizvodnje, marketinga i finansija.
Iz Dodinga su saopštili da u okviru
firme radi pogon za izradu namještaja i
proizvodnju elemenata od punog drveta, furnira, medijapana i kerocka sa savremenom tehnologijom, kao i prodajni
Branko Pejović
salon u Siti /City/ kvartu u Podgorici.
Oni su podsjetili da je 1999. u Sarajevu osnovana firma Stilles, sa sopstvenim proizvodnim pogonom, dok od
2001. u Splitu radi preduzeće Laudis.
Doding ima salone i u Tuzli, Bijeljini,
Mostaru i Novom Travniku.
[email protected]
laureati
23
GLASNIK PKCG / jul 2012
evropske integracije
24
GLASNIK PKCG / jul 2012
Poslovni leksikon
Pojmovnik
Evropske unije
Glasnik će i u narednim brojevima objavljivati najznačajnije segmente iz Pojmovnika EU.
A
cquis communautaire (pravna
tekovina EU) jedan je od najznačajnijih pravnih i političkih principa
evropskih integracija. Acquis je skup
prava i obaveza koje sve države članice obavezuju i povezuju unutar Evropske unije. Pojam acquis оdnosi se na
ukupna prava, obaveze i predanost
Zajednici, koji su kumulirani razvojem
integracionog procesa, ili koje je EU
ostvarila do danas, dosegla u pravnom i političkom smislu.
Praksa Suda Evropskih zajednica
stavila je acquis u rang ustavnog principa. U Političkom smislu, ključno је
pravilo da su pravna dostignuća Zajednice uslov o kojem se nemože pregovarati. Acquis, shvaćen kao ukupno
dostignuće Zajednice, svakodnevno
se širi, uvećava i reproducira.
U formalnom smislu, acquis uključuje:
•
primarno pravo - osnivački ugovori;
•
međunarodni ugovori, međunarodno običajno pravo i opšti
pravni principi EU;
•
sekundarno pravo – zakonodavstvo koju donose institucije
EU;
•
praksa Suda pravde Evropskih
zajednica koja, de facto, takođe
čini izvor prava EU;
•
svaka druga obaveza (politička,
pregovaračka i sl.) preuzeta od
država članica u okviru aktivnosti EU.
Svaka zemlja koja podnosi zahtjev
za članstvo u Evropskoj uniji mora biti
spremna da prihvati acquis u potpunosti i, što je jednako važno, mora biti
sposobna da ga sprovede. Uslovi i način prihvatanja i sprovođenja acquis-a
sadržaj su pregovora o članstvu u EU
koje država kandidatkinja vodi s državama članicama i u tu svrhu dijeli
www.pkcg.org
se na poglavlja pregovora. Države
kandidatkinje petog kruga proširenja
(2005./2007.) vodile su pregovore o
31 poglavlju, a sadašnje države kandidatkinje, s kojima su pregovori o članstvu otvoreni 2005. godine, pregovoraju o 35 poglavlja acquis-a.
BENCHMARKING
(BENCHMARKING/
ANALYSE
COMPARATIVE)
Tokom posljednjeg, petog kruga
proširenja EU (2004./2007.) benchmarking (mjerilo napretka) je uveden kao novi princip uslovljavanja u
pristupanju države kandidatkinje u
Evropsku uniju. Zasniva se na procjeni spremnosti države kandidatkinje za
pregovore i ostvarenog napretka pregovora o članstvu.
Benchmarking
podrazumijeva
minimalne preduslove za otvaranje,
odnosno - zatvaranje sadržajnih pregovora o pojedinom poglavlju pregovora.
Ako Evropska komisija procijeni
da država kandidatkinja nije dovoljno spremna za otvaranje pregovora u
pojedinom poglavlju, ona neće preporučiti otvaranje sadržajnih pregovora,
već predlaže da prije otvaranja pregovora u tom poglavlju budu ispunjeni
minimalni preduslovi.
Takođe, ako Evropska komisija
procijeni da je država kandidatkinja
spremna za otvaranje sadržajnih pregovora, određuju se minimalni preduslovi za zatvaranje pojedinih poglavlja
pregovora.
Ovi minimalni preduslovi za zatvaranje pregovora određuju se u zajedničkom pregovaračkom stavu Evrop-
ske unije, koji se priprema za svako
pojedinačno poglavlje pregovora.
Minimalni preduslovi mogu se odnositi na usklađenost zakonodavstva i
rezultate njegove primjene, odgovarajuću administrativnu ili pravosudnu
sposobnost, ispunjavanje obaveza iz
sporazuma o pridruživanju, itd.
Pojam benchmarking, također,
označava mjerenje rezultata koje postiže npr. zemlja, preduzeće ili industrijska grana u poređenju s drugom
zemljom, preduzećem, industrijskom
granom. Benchmarking predstavlja
standard na osnovu kojeg se ocjenjuje
realizacija i postignuti rezultati.
POGLAVLJA PREGOVORA
(NEGOTIATING CHAPTERS/
CHAPITRES DE
NÉGOCIATION)
Pregovori o članstvu u Evropskoj
uniji između države kandidatkinje i
država članica EU vode se o uslovima i načinu prihvatanja i provođenja
acquis communautaire-a. U svrhu
pregovora o članstvu, acquis se dijeli
u poglavlja pregovora.
Države knadidatkinje petog kruga proširenja (2005./2007.) vodile
su pregovore o 31 poglavlju, a sadašnje države kandidatkinje s kojima su
pregovori o članstvu otvoreni 2005.
godine pregovoraju o 35 poglavlja
acquis-a.
Poglavlja acquis communautaire-a
su:
1. Slobodno kretanje robe
2. Slobodno kretanje radnika
3. Poslovno nastanjivanje i sloboda pružanja usluga
4. Slobodno kretanje kapitala
5. Javne nabavke
6. Kompanijsko pravo
7. Pravo intelektualnog vlasništva
8. Konkurencija
9. Finansijske usluge
10.Informaciono društvo i mediji
11.Poljoprivreda i ruralni razvoj
12.Sigurnost hrane, veterinarska i
fitosanitarna politika
13.Ribarstvo
14.Transportna politika
15.Energija
16.Porezi
17.Ekonomska i monetarna politika
18. Statistika
19.Socijalna politika i zapošljavanje
20.Preduzetništvo i industrijska
politika
21.Transevropske mreže
22.Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata
23.Pravosuđe i osnovna ljudska
prava
24.Pravda, sloboda i sigurnost
25.Nauka i istraživanje
26.Obrazovanje i kultura
27.Okolina
28.Zaštita potrošača i zdravlja
29.Carinska unija
30.Vanjski odnosi
31.Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika
32.Finansijska kontrola
33.Finansijske i budžetske odredbe
34.Institucije
35.Ostalo
pne pomoći (IPA), koji je objedinio sve
prethodne fondove i instrumente i uz
države kandidatkinje obuhvatio i zemlje
potencijalne kandidatkinje.
Stupanjem u članstvo država prestaje koristiti pretpristupnu pomoć, a
za nju se osigurava posebna - privremena finansijska pomoć, koja se precizira
ugovorom o pristupanju.
Screening (pregled usklađenosti zakonodavstva) je prva faza u pregovorima
o pristupanju u Evropsku uniju. Screening podrazumijeva analitički pregled
i ocjenjivanje usklađenosti zakonodavstva države kandidatkinje s acquis com-
titi acquis communautaire u pojedinom
poglavlju i uskladiti uočene razlike u
zakonodavstvu ili ima namjeru zatražiti
odgovarajuća prelazne periode za potpuno usklađivanje i sprovođenje zakonodavstva EU.
Screening služi kao osnova za pregovore o pristupanju, koji se vode između
država članica EU i države kandidatkinje.
S jedne strane, državi kandidatkinji daje
osnovu da izradi pregovarački stav i definiše moguće zahtjeve za prelazne periode u pojedinim poglavljima pregovora,
a s druge strane, državama članicama
da izrade zajednički pregovarački stav te
da ocijene sposobnost države kandidatkinje za otvaranje sadržajnih pregovora
po pojedinim poglavljima pregovora
munautaire-om, a slijedi odmah nakon
formalnog otvaranja pregovora o pristupanju. Screening se sprovodi zasebno za
svako od poglavlja pregovora o pristupanju, a cjelokupna procedura screening-a
uobičajeno traje oko godinu dana.
Svrha screening-a je da se utvrde
postojeće razlike po svakom poglavlju
pregovora između zakonodavstva države kandidatkinje i acquis-a. Njime se
utvrđuju oblasti u zakonodavstvu države kandidatkinje koje je potrebno prilagoditi zakonodavstvu EU, ocjenjuje se
postojeći nivo usklađenosti te potreba
daljnjeg prilagođavanja zakonodavstvu
EU. U okviru procedure screening-a, od
države kandidatkinje očekuje se da pokaže da li će moći u potpunosti prihva-
o pristupanju. U screening-u na strani
Evropske unije učestvuju predstavnici
Evropske komisije, a iz države kandidatkinje članovi radnih grupa za pripremu
pregovora po pojedinim poglavljima
pregovora o članstvu te predstavnici institucijia države kandidatkinje.
Nakon sprovedenog screening-a
Evropska komisija izrađuje, u saradnji s
državom kandidatkinjom, izvještaj o rezultatima za svako pojedinačno poglavlje
u kojem daje ocjenu spremnosti države
kandidatkinje i preporuku za otvaranje
sadržajnih pregovora za pojedinačno
poglavlje pregovora o pristupanju. Izvještaj o rezultatima screening-a Evropska
komisija dostavlja državi kandidatкinji i
Vijеću EU.
SCREENING
PRETPRISTUPNI FONDOVI
(PRE-ACCESSION FUNDS/
FOND S DE PRÉADHÉSION)
Pretpristupni fondovi su programi
pomoći EU namijenjeni državama kandidatkinjama u procesu pristupanja
u Evropsku uniju. Cilj pretpristupnih
fondova je podrška državama kandidatkinjama u ispunjavanju kriterijuma
za članstvo, posebno u usklađivanju
zakonodavstva države kandidatkinje sa
zakonodavstvom Evropske unije te za
njihovo osposobljavanje da kao članice EU mogu efikasno ispunjavati svoje
obaveze.
Pretpristupni fondovi su ključni dio
pretpristupne strategije te su obično
usklađeni s Pristupnim partnerstvom.
Do 2007. godine državama kandidatkinjama (zemlje centralne i istočne
Evrope, Hrvatska i Makedonija) bila su
dostupna tri pretpristupna fonda: PHARE, SAPARD, ISPA, te specijalni finansijski instrumenti za pojedine države
kandidatkinje kao što je Turska, Malta
i Kipar. U finansijskoj perspektivi 2007
– 2013. godina kao pretpristupni fond
uspostavljen je Instrument pretpristu-
[email protected]
Evropske integracije
25
GLASNIK PKCG / jul 2012
inspekcija rada
26
GLASNIK PKCG / jul 2012
Angelina Međedović, glavna državna inspektorka rada
Inspekcija rada je paradigma
civilizovane države i uspješne
privrede
Imamo dobar zakonodavni okvir u oblasti radnog
prava što ne znači da se i dalje neće poboljšavati
određena normativna rješenja. Od Inspekcije rada
se očekuje da pomogne zaposlenima i menadžmentu privrednih subjekata da usavrše dobru radnu
praksu i postignu privredni mir, socijalnu pravdu
i pristojan rad za sve, odnosno da se postigne značajan nivo fleksigurnosti u odnosima poslodavac –
zaposleni. Djelotvorna i efikasna Inspekcija rada je
osnovna paradigma civilizovane države i uspješne
privrede.
Glasnik: Imamo li odgovarajuću
pravnu regulativu u oblasti radnog
zakonodavstva?
A. Međedović: U okviru sveukupne
reforme pravnog sistema, kao uslova za
ostvarivanje evropske orjentacije Crne
Gore, vrši se reforma u sistemu državne
uprave, a u tom kontekstu koncipirani su
i novi zakoni iz oblasti radnog zakonodavstva i inspekcijskog nadzora, koji su usaglašeni sa zakonodavstvom EU i međunarodnim standardima (Zakon o radu,
Zakon o zaštiti na radu, Zakono o mirnom rješavanju radnih sporova, Zakon
o radu i zapošljavanju stranaca, Zakon o
volonterskom radu, Zakon o reprezentativnosti sindikata, Zakon o sprečavanju
zlostavljanja na radu...).
Dakle, imamo dobar zakonodavni
okvir što ne znači da se i dalje neće poboljšavati određena zakonska rješenja
koja su postignuta kao rezultat konsenzusa na tripartitnoj osnovi, obzirom da
su svi zakonski projekti usaglašavani na
radnim grupama sastavljenim od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca.
Inspekcija rada je državna služba
koja doprinosi implementaciji zakonskih
i drugih propisa iz oblasti rada, zapo-
www.pkcg.org
šljavanja i zaštite na radu. Cilj je da se,
kroz inspekcijski nadzor i preduzimanje
upravnih i drugih mjera, utvrđene nepravilnosti otkone i primijeni pozitivna
radna legislativa.
Glasnik: Uloga inspekcije je veoma
važna kako za državu tako i za ekonomiju. Objasnite zašto?
A.Međedović: Djelotvorna i efikasna Inspekcija rada je osnovna paradigma svake civilizovane države i svake
uspješne privrede. Važna uloga Inspekcije rada u svakoj zemlji je da promoviše
usaglašenost sa MOR-ovim konvencijama i preporukama kroz nacionalno
radno zakonodavstvo kao i dobru radnu
praksu, da bi obezbijedila osnovna prava
zaposlenih, izbalansiran socijalno-ekonomski razvoj i zdrave i djelotvorne privredne odnose kao osnovu za konstruktivan socijalni dijalog, privredni mir, te se
stvorila i pozitivna klima za ulaganje. Od
Inspekcije rada se očekuje da pomogne
zaposlenima i menadžmentu privrednih
subjekata da usavrše dobru radnu praksu i postignu privredni mir, socijalnu
pravdu i pristojan rad za sve, odnosno da
Angelina Međedović
se postigne značajan nivo fleksigurnosti
u odnosima poslodavac – zaposleni.
Glasnik: Da li Inspekcija rada Crne
Gore može da odgovori na izazove
promjena na tržištu rada?
A Međedović: Promjene na tržištu
rada kao što su: skraćenje ili produženje
radnog vremena, povećanje atipičnih
ili kritičnih radnih odnosa, zaposlenih
koji rade kod nekoliko poslodavaca u
isto vrijeme, degradiranje poslova, novi
oblici podugovorača i njihov uticaj na
tradicionalne koncepte zaštite na radu,
nesigurnost zapošljenja, što dovodi do
povećanog stresa i solidanosti među
zaposlenima, novi oblici organizacije
rada i nove strukture socijalnih odnosa
u preduzećima, uslovljavaju stvaranje
novih i nepoznatih problema u oblasti
inspekcijskog nadzora kao i pitanja koja
proističu iz partnerstva između tradicije
i tehnologije.
Dakle, pred Inspekcijom rada su novi
izazovi koji zahtijevaju visok nivo profesionalizma i spremnost svakog inspektora
da odgovori svojim obavezama u punom
kapacitetu. Smatram da, iako imamo
nedovoljan broj inspektora rada u Crnoj
Gori: 26 inspektora rada za oblast radnih
odnosa i 9 inspektora rada za oblast zaštite na radu (međunarodni standard je
za zaštitu na radu 1 inspektor na 10.000
zaposlenih, što bi u ovom momentu bilo
17 inspektora za oblast zaštite na radu)
dobrom organizacijom i profesionalnim
obavljanjem poslova iz nadležnosti ove
inspekcije, postižemo značajne rezultate, naročito u kriznim vremenima kada
su izraženi problemi nezaposlenosti,
smanjivanja broja zaposlenih, rad „na
crno“...
Glasnik: Koje su prioritetne aktivnosti inspekcije rada Crne Gore?
A. Međedović: Prioritetan zadatak
Inspekcije rada je suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, odnosno rada „na
crno“ kao pojavnog oblika sive ekonomije i obezbjeđivanja sigurnog radnog
mjesta sa aspekta zaštite na radu. Rad
„na crno“ podrazumijeva radno angažovanje lica u neformalnom radu kod poslodavca, odnosno bez regulisanog radno-pravnog statusa, tj. bez zaključenog
ugovora o radu ili druge vrste ugovora
predviđene Zakonom o radu i Zakonom
o zapošljavanju i radu stranaca i bez prijave na obavezno socijalno osiguranje.
Često poslodavci nezakonito daju otkaz zaposlenom bez opravdanog razloga,
ili bez poštovanja zakonske procedure,
odnosno bez prethodno pisanog upozoranje zaposlenom o postojanju otkaznih
razloga. Treba istaći da je poslodavac dužan donijeti i zaposlenom uručiti pisano
rješenje o otkazu ugovora o radu, s tim
što je teret dokazivanja opravdanosti i
zakonitosti razloga za otkaz na poslodavcu.
Kako je rješenje o otkazu konačno
Inspekcija rada ga ne može preispitivati i utvrđivati njegovu zakonitost, čak i
kad su očigledne manjkavosti tog akta,
već zaposleni može tražiti zaštitu pred
nadležnim sudom, a može da pokrene i
postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova (pred kojom se
može tražiti zaštita i drugih prava iz rada
i po osnovu rada).
Glasnik: Koje odredbe Zakona poslodavci ne poštuju?
A. Međedović: Poslodavci ne poštuju zakonske odredbe koje se odnose na:
- zaključivanje ugovora o radu (novina u Zakonu o radu od 22.12.2011 godine je da poslodavac sa istim zaposlenim
ne može zaključivati ugovore o radu na
određeno vrijeme duže od 24 mjeseca);
- prijavljivanje na obavezno socijalno osiguranje i uručivanje kopije prijave
zaposlenom u roku od 10 dana od dana
stupanja na rad;
- transformisanje radnog odnosa
zaposlenom na neodređeno vrijeme,
ukoliko zaposleni nastavi da radi kod
poslodavca bez novog ugovora o radu,
a nakon isteka ugovora na određeno
vrijeme;
- rad duži od punog radnog vremena
Najčešći propusti
poslodavaca
Najčešći propusti poslodavca
su: nezaključivanje ugovora o radu i
aneksa ugovora o radu, neredovna
isplata zarada (minimalna zarada
ne može biti niža od 30% prosječne
zarade u Crnoj Gori u prethodnom
polugodištu), kašnjenje uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, neuručivanje obračuna
zarada zaposlenim prilikom isplate
zarada kao i u slučaju dospjelosti,
a nemogućnosti isplate zarada (obračunska lista zarade mora sadržati
parametre koji utiču na obračun
zarade u bruto i neto iznosu), neisplaćivanje uvaćane zarade za prekovremeni rad i rad u dane državnih i vjerskih praznika, uskraćivanje
ili djelimično uskraćivanje prava na
godišnji odmor (zakonski minimum
je 20 radnih dana za punu godinu
rada u kalendarskoj godini, odnosno srazmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu i to: 1/12
godišnjeg odmora za svaki navršeni
mjesec rada kod poslodavca u toj
kalendarskoj godini), uskraćivanje
prava na sedmični odmor u trajanju
od najmanje 24 sata neprekidno
(koristi se po pravilu nedjeljom,
ali ako priroda posla i organizacija
rada to zahtijevaju, poslodavac je
dužan da odredi drugi dan, odnosno da utvrdi raspored korišćenja
sedmičnog odmora za svoje zaposlene), uskraćivanje prava na odmor dnevnog rada – pauza (u trajanju od najmanje 30 minuta) i dr.
– prekovremeni rad (poslodavac je dužan donijeti pisanu odluku o uvođenju
prekovremenog rada i obavijestiti Inspekciju rada u roku od 3 dana od dana
donošenja odluke);
- raspored radnog vremena, s tim da
je poslodavac dužan donijeti odluku o
rasporedu radnog vremena zaposlenih i
njihov raspored po smjenama;
- odmore: u toku dnevnog rada,
dnevni, sedmični i godišnji (oslodavac
odlučuje o korišćenju godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenim, na osnovu prethodno donijetog
plana, a zaposleni se ne može odreći
prava na godišnji odmor, niti mu se to
pravo može uskratiti, a rješenje o korišćenju godišnjeg odmora mora se dostaviti zaposlenom najkasnije 30 dana
prije datuma određenog za početak korišćenja godišnjeg odmora);
- obračun i isplatu zarada;
- odlučivanje poslodavca po zahtjevu zaposlenog za zaštitu prava iz rada
i po osnovu rada (poslodavac je dužan
odlučiti po zahtjevu u roku od 15 dana
od dana podnošenja istog u pisanom
obliku i odluku dostaviti zaposlenom u
roku od 8 dana od dana isteka roka za
odlučivanje);
- potraživanja iz rada i po osnovu
rada (ne zastarijevaju od 23.08.2008.
godine, kada je stupio na snagu Zakon o
radu kojim je i uvedena ova odredba);
- prestanak radnog odnosa (kod
sporazumnog prestanka radnog odnosa
može se isplatiti dogovorena otpremnina, a kod otkaza od strane poslodavca u
slučajevima kad zaposleni odbije da zaključi aneks ugovora o radu koji se odnosi na utvrđivanje zarade, zbog ekonomskih problema u poslovanju i u slučaju
prestanka potrebe za njegovim radom
usljed tehničko-tehnoloških i restrukturalnih promjena mora se isplatiti otpremnina u visini od najmanje 1/3 njegove
mjesečne prosječne zarade bez poreza
i doprinosa u prethodnom polugodištu
za svaku godinu rada kod tog poslodavca, odnosno 1/3 mjesečne prosječne zarade u Crnoj Gori, s tim da ne može biti
niža od tri prosječne mjesečne zarade
na nivou poslodavca, odnosno u Crnoj
Gori u prethodnom polugodištu.
Glasnik: Koje kazne inspektori najčešće izriču?
A. Međedović: Pri vršenju inspekcij-
[email protected]
inspekcija rada
27
GLASNIK PKCG / jul 2012
inspekcija rada
28
GLASNIK PKCG / jul 2012
skog nadzora inspektori postupaju poštujući prvenstveno načela: preventivnosti, srazmjernosti, javnosti, načelo zaštite
javnog interesa i načelo istine.
Zbog utvrđenih nepravilnosti Inspekcija rada, u skladu sa svojim ovlašćenjima: ukazuje, naređuje (pisanim
rješenjem) i zabranjuje obavljanje djelatnosti pečaćenjem poslovnog prostora,
opreme objekata, gradilišta, sredstava
rada...), a najčešće se izriču novčane kazne na licu mjesta prekršajnim nalogom
(200€ za fizičko i odgovorno lice, 300€
preduzetniku i 500€ poslodavcu sa svojstvom pravnog lica). Pored toga podnosi
zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu za prekršaje, kao
krivične prijave.
Preventivni karakter ove inspekcije
ogleda se u davanju savjeta poslodavcima i zaposlenima o tome koji su to najdjelotvorniji instrumenti kada je u pitanju
primjena zakonskih propisa i način ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada,
kao i putem ukazivanja poslodavcima za
otklanjanje utvrđenih nepravilnosti (kojih je u 2011. godini bilo 3744, a u 2012.
do sada 751). Zabrane rada se izriču ukoliko je ugroženo zdravlje i život zaposlenih zbog nesprovođenja mjera zaštite na
radu i kod grubog kršenja propisa zbog
rada “na crno”. U 2011. godini izrečeno je
708 privremenih zabrana rada, a u 2012.
za sada 123. Takođe je u 2011. izrečeno
2.582 novčane kazne na licu mjesta u
ukupnom iznosu od 430.925,00 eura, a
u 2012. godini do sada 467 u ukupnom
iznosu od 104.810,00 eura. Treba napomenuti da se broj izrečenih mjera znatno
povećava za vrijeme ljetnje turističke sezone jer se obavi veliki broj inspekcijskih
nadzora.
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektori rada imaju obavezu i ovlašćenje
da izvrše uviđaje teških povreda na radu,
kolektivnih nesreća i onih sa smrtnim ishodom. Tokom 2011. godine insektori za
oblast zaštite na radu izvršili su 30 uviđaja povodom nesreća na radu od čega: 24
teške povrede na radu, 5 sa smrtnim ishodom i 1 kolektivna nesreća.
Nadzorom je konstatovano da je najčešći uzrok povreda na radu angažovanje
lica koja nijesu obučena za poslove koje
obavljaju, kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdarvstvene sposobnosti,
dotrajalost sredstava rada i njihova upotreba bez prethodno pribavljenih stručnh
nalaza od ovlašćenih organizacija za po-
www.pkcg.org
slove zaštite na radu o ispravnosti istih.
Inspekcija je u svakom slučaju reagovala
podnošenjem zahtjeva za pokretanje
prekršajnog postupka protiv nesavjesnog
poslodavca, zabranom obavljanja djelatnosti ili zabranom upotrebe sredstava
rada na kojima se desila nesreća, kao i
podnošenjem krivične prijave, ukoliko je
do propusta došlo krivicom poslodavca.
Nesreće se najviše dešavaju zbog toga što
poslodavac krši zakon i propise iz oblasti
zaštite na radu, pri tom često svjesno, iz
želje za većom zaradom i manjim ulaganjem, ili zbog neupućenosti u propise,
što ga ,svakako, ne opravdava.
Glasnik: Kakav je plan rada Inspekcije u turističkoj sezoni i koje su
glavne aktivnosti djelovanja?
A. Međedović: Poseban efekat Inspekcije rada na suzbijanju rada „na
crno“ evidentan je tokom ljetnje turističke sezone, kada se značajno povećava broj subjekata nadzora, naročito sa
privremenim – sezonskim odobrenjima
za rad na primorju i prepoznatim turističkim destinacijama na sjeveru Crne Gore.
Stoga se prije ljetnje turistike sezone donosi plan aktivnosti pojačanog inspekcijskog nadzora u šest primorskih opština i
Kolašinu i Žabljaku.
Plan aktivnosti Inspekcije rada podrazumijeva da će, pored domicilnih inspektora na primorju, biti angažovani i inspektori rada iz centralnog i sjevernog dijela
Crne Gore, zajedno sa rukovodiocima
inspekcije rada za oblast radnih odnosa i
zaštite na radu, uz koordinaciju od strane
glavnog inspektora rada. Tako će na crnogorskom primorju biti konstantno oko 20
inspektora. Da bi se realizovale predviđene aktivnosti pojačan inspekcijski nadzor
znači i izmijenjeni režim radnog vremena
inspektora rada u smislu svakodnevnog
i cjelodnevnog rada u periodu trajanja
sezone, što, u konačnom, znači da će se
inspekcijski nadzori vršiti u svako doba
dana i noći, odnosno biće upodobljeni
radnom vremenu u kojem poslodavci
obavljaju svoju djelatnost.
Nesporno je da se u ljetnjoj turističkoj
sezoni povećava broj poslodavaca, pa samim tim i broj zaposlenih na sezonskim
poslovima, pri čemu treba istaći da su u
pogledu prava na rad i po osnovu rada izjednačeni zaposleni koji su zaključili ugovor o radu na neodređeno ili određeno
vrijeme.
Inspekcija rada će svojom organizacijom i angažovanjem postojećeg broja
inspektora rada u punom kapacitetu
uspjeti da inspekcijskim nadzorima obuhvati značajan broj privrednih subjekata,
prvenstveno iz oblasti turizma i ugostiteljstva, ali i iz oblasti trgovine, zanatstva
i prozvodnje, sa posebnim akcentom na
kontrolu zapošljavanja nerezidentnih
lica. Stoga će inspekcijski nadzori biti fokusirani, prije svega, na poslodavce koji
u svojim objektima sezonskog karaktera
(hoteli, restorani...) angažuju veliki broj
stranaca.
Podsjetiću, tokom ljetnje turističke
sezone 2011. godine, nakon preduzetih
mjera od strane Inspekcije rada, regulisan je radno-pravni status za ukupno
1.199 lica zatečenih u neformalnom, odnosno nezakonitom radu, od čega za 771
stranca, u skladu sa Zakonom o radu i
zapošljavanju stranaca, a za 428 crnogorskih državljana regulisan je radni odnos
na neodređeno vrijeme.
Glasnik: Da li se, nakon inspekcijskih kontrola odnosno preduzetih
mjera, situacija u oblasti radnih
odnosa poboljšava, odnosno da li
poslodavci poštuju radnu legislativu?
A. Međedović: Inspekcija rada je
otvorena za saradnju, kako sa zaposlenima tako i sa poslodavcima u cilju poštovanja zakona i zaštite javnog interesa. To
znači da se preventivni karakter u radu
ove inspekcije ogleda u davanju savjeta
poslodavcima i zaposlenim o tome koji
su to najdjelotvorniji pravni instrumenti i
instituti kada je u pitanju primjena zakonskih propisa i način ostvarivanja prava iz
rada i po osnovu rada.Takođe česta saopštenja putem medija i sajta Ministarstva
rada i socijlnog staranja o aktivnostima
ove inspekcije i djelokrugu poslova koji
su u njenoj nadležnosti, imaju veliki uticaj na ponašanje subjekata nadzora, te
razvijanju svijesti podizanju na viši nivo u
dijelu poštovanja zakonskih propisa. Zapaženo je da se nakon preduzetih mjera
od strane inspekcije rada stanje u oblasti
radnih odnosa i zaštite na radu sve više
uvodi u zakonske regule, a poslodavci
sve više postaju društveno odgovorni
kroz poštovanje radne legislative, što se
reflektuje na status zaposlenih, kojoma
se obezbjeđuje zakonit radni odnos, adekvatna zaštita na radu i ostala prava iz
rada i po osnovu rada.
Projekat BESRE
Podrška poslovnom okruženju
za mala i ruralna preduzeća
Projekat, koji je finansirala Evropska unija sa oko
1,19 miliona EUR, u čijoj realizaciji je učestvovala i
Privredna komora Crne Gore, trebalo bi da unaprijedi poslovno okruženje i omogući bolji pristup finansijama.
B
ESRE eksperti pomogli su, kako je saopšteno, pripremu Razvojne strategije za mala i srednja preduzeća za period 2011-2015, kao i Industrijske politike
i prvog nacrta Industrijske strategije koja
se odnosi na ključne prozvodne sektore.
„Usvajanjem Razvojne strategije za
mala i srednja preduzeća crnogorska Vlada je jasno prepoznala rastuću važnost
malih i srednjih preduzeća za njenu ekonomiju. Priprema Industrijske politike je
veoma važna za proces pregovaranja sa
EU«, kazao je vođa projekta BESRE, Piter
Milford na konferenciji za novinare.
Zato je, kako je dodao, od izuzetne
važnosti da Vlada uspostavi čvrstu međuresorsku saradnju kako bi se pripremila
sveobuhvatna Industrijska politika koja
bi pokrivala sve sektore koji značajno doprinose crnogorskoj ekonomiji.
BESRE eksperti blisko su sarađivali
sa Investiciono razvojnim fondom (IRF) i
pomogli pripremu i pokretanje prve kreditno-garantne šeme, koja bi trebalo da
pomogne malim i srednjim preduzećima
da prevaziđu problem nedovoljnog kola-
Eko inovacije 2012
Evropska Komisija je početkom maja 2012. godine otvorila poziv CIP-EIP-ECO-INNOVATION-2012
za projekte koje doprinose zaštiti i unapređivanju
životne sredine. Ukupan budžet koji je na raspolaganju u 2012. godini iznosi 34,8 miliona eura.
Evropska komisija pokriva 50 % ukupnih opravdanih troškova na projektu.
P
rogram ’’Eko-inovacije’’ je samo
jedan od niza programa Evropske
Unije koji postoji u cilju unapređivanja i zaštite životne sredine. Program
pomaže učesnicima da preskoče sve
postojeće barijere za buduće učešće
na tržištu i postanu dobri primjeri
uspešne Eko-inovacije.
Projekti se odabiraju nakon godišnjih konkursa. Uspješno pripremljenim projektima odobrava se grant
koji pokriva 50% prihvatljivih troškova u koje spadaju: nabavka opreme,
infrastrukturni troškovi, materijali kao
i procesi, tehnike i metode vezane uz
inovativne akcije.
Poziv je otvoren za sva pravna lica
a poseban prioritet je dat malim i srednjim preduzećima(SMEs). Poseban
prioritet, prilikom odobravanja projekta, daće se projektima iz oblasti:
•
Materijala za recikliranje
•
Održivih građevinskih proizvoda
•
Hrana i sektor pića
•
Voda
•
’’Zeleno
terala kada podnose zahtjeve bankama
za zajmove za dobre investicione projekte.
Važna komponenta projekta bilo je
i kreiranje i koordinisanje nefinansijske
poslovne podrške malim i srednjim preduzećima, kao i pregled postojećih Biznis
centara kako bi se identifikovale mjere za
unaprijeđenje usluga.
»Ključnu ulogu u ovom segmentu
imala je Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, a rezultat pregleda je
plan za uspostavljanje novih regionalnih
biznis centara po principu privatno-javnih partnerstava. Cilj je obezbjeđivanje
profesionalnih poslovnih savjetodavnih
usluga malim i srednjim preduzećima
koja imaju potencijal za rast«, navedeno
je u saopštenju.
•
eduzetništvo’’(preduzetnici
koji zaštitu životne sredine
uzimaju u obzir kao ključnu
komponentu u svom budućem
razvoju).
Projekat treba,između ostalog, da,:
•
Ima inovativni karakter;
•
Da jasno pokaže koristi koje
će imati vezano za podršku
evropskoj politici zaštite životne sredine uzimajući u obzir i
ekonomske probleme;
•
Dokaže evropsku dodatu vrijednost i međunarodnu dimenziju projekta;
•
Bude tehnički dobro osmišljen
kao i da ima dobru projektnu
upravljačku perspektivu itd.
Detaljnije informacije o programu Eko-inovacije možete naći na sledećem sajtu:
http://ec.europa.eu/environ m e nt /e co - i n n ov a t i o n / i n d ex _
en.htm
Poziv je otvoren do 06. septembra 2012. godine do 17 časova.
[email protected]
projekti
29
GLASNIK PKCG / jul 2012
preduzetništvo
30
GLASNIK PKCG / jul 2012
Nemša Nelka Omerhodžić, vlasnica firme Merkatorinternational Bijelo Polje
Preduzetništvo podstiče na
stalno učenje
Počeli smo biznis otvaranjem skromne knjižare u
porodičnoj kući, a sada imamo savremeno opremljenu štampariju sa 60 zaposlenih radnika. Upornošću, strpljenjem, odgovornim odnosom prema
svakom zadatku, uspješno smo se održavali u tržišnoj utakmici, sticali povjerenje poslovnih partnera, osvajali tržište pa je danas „Merkatorinternational“ uspješna i respektabilna firma.
Glasnik: Molim Vas da navedete kratku istoriju poslovanja vaše firme: kako ste počeli, u kakvim uslovima, šta se
u međuvremenu desilo i gdje
ste sada?
N. Omerhodžić: Suprugova i
moja odlučnost da započnemo privatni posao bila je presudna te 1991.
godine, kada smo otvorili knjižaru sa
jednim zaposlenim radnikom. Ispostavilo se da je riješenost da se bavimo ovim poslom (svakako uz naše
predznanje i kasnije učenje) donijela uspjeh, pa je danas, ta skromna
knjižara u porodičnoj kući, prerasla
u komfornu, savremeno opremljenu štampariju sa 60 zaposlenih radnika. Nije nam bilo lako. Uslovi su
bili složeniji od današnjih, suočavali
smo se sa posljedicama tranzicije,
rata u okruženju, opšte nestabilnosti. Upornošću, strpljenjem, odgovornim odnosom prema svakom
zadatku, uspješno smo se održavali
u tržišnoj utakmici, sticali povjerenje
poslovnih partnera, osvajali tržište.
U prvoj godini bavili smo se trgovinom knjižarske robe, već u drugoj
smo nabavili prvu štamparsku mašinu i posao je krenuo uzlaznom
putanjom. Paralelno sa tim u državi
je kreiran novi, povoljniji poslovni
ambijent koji sad već sadrži i brojne
stimulativne zakonske mjere.
Danas je „Merkatorinternational“
www.pkcg.org
Nemša Nelka Omerhodžić
uspješna firma sa respektabilnim
kadrovskim i logističkim potencijalom. U ambijentu pune posvećenosti
standardu ISO 9001/2008 ima mjesta za ideje ne samo svih zaposlenih,
već i spoljnih saradnika kojima je ova
oblast predmet interesovanja.
Glasnik: Otkud ideja da se bavite baš ovim poslom?
N. Omerhodžić: Budući da smo
suprug i ja radili u štamparsko-knjižarskoj firmi „Knjigopromet“, nijesmo se dvoumili, osjetili smo da
upravo ta djelatnost realno može i
treba da nam bude opredjeljenje i
izvor egzistencije porodice.
Glasnik: Kao uspješna preduzetnica, izrazili ste spremnost
da u okviru projekta Mreža
mentora za žene preduzetnice
svoja znanja i iskustva podijelite sa početnicama u biznisu,
kako bi one unaprijedile svoj
biznis i ostvarile lični i profesionalni razvoj. Koliko će, po
Vašem mišljenju, realizacijom
ovog projekta biti ostvareni
postavljeni ciljevi?
N. Omerhodžić: Razmjena iskustava među ženama preduzetnicama, odnosno prenošenje znanja i
iskustava onima koje u tek počinju
posao ili žele da uđu u biznis, od izuzetnog je značaja i za te preduzetnice i za ukupno preduzetništvo u
Crnoj Gori. Spremnost da, u okviru
pomenutog projekta, sopstveno znanje i iskustvo podijelim sa drugima
doživljavam kao društveni zadatak
i kao ličnu potrebu da pomognem.
Osjećam da imam šta da kažem i da
znam kako ću da ih poučim i podstaknem, pa se nadam da rezultati neće
izostati. Uvjerena sam da ću više njih
zainteresovati, a i da ću neke kolebljive ohrabriti da otpočnu sopstveni
biznis.
Glasnik: Kako iz sadašnje perspektive vidite svoj poslovni
put?
N. Omerhodžić: To je priča o brojnim izazovima, lijepim i teškim trenucima, ali sa sveukupnom pozitivnom ocjenom i konačnim uspjehom.
Ukoliko bi se baš taj put ponovio, gotovo da ništa ne bih mijenjala.
Glasnik: Kakvi su uslovi za bavljenje ovim poslom u Crnoj
Gori?
N. Omerhodžić: Država je stvorila dosta dobru infrastrukturu za
bavljenje biznisom. Imalo bi tu još
što-šta da se doradi na planu ažur-
nosti i efikasnosti kad je papirologija
u pitanju, da se bolje prepoznaju i
efikasnije podrže dobri projekti, da
se potraživanja brže i sigurnije naplaćuju...
Osim toga, žene vrlo često nemaju imovinu na svoje ime, pa bi onima
koje su zainteresovane za pokretanje biznisa trebalo omogućiti i pojednostaviti pristup kreditima i skratiti
procedure za preduzetništvo.
Glasnik: Kako je biti žena preduzetnica u Crnoj Gori? Koji
su najveći izazovi sa kojima
ste se suočavali tokom karijere?
N. Omerhodžić: Ponosim se
što sam preduzetnica. Dokazala sam
se i znanjem, radom i rezultatima
ovjerila svoju ravnopravnost sa tzv.
jačim polom. Izazovi zvani nedostatak većih početnih sredstava, početna nevjerica najbližih i šire okoline,
pa objektivne smetnje izazvane dešavanjima na području Jugoslavije...
uzmicali su pred neugasivom vjerom
u sebe i jakom ambicijom da se to na
djelu dokaže. Diplomirani sam ekonomista koji u preduzetništvu stalno
uči i spoznaje brojne druge oblasti.
Kad se taj trud vraća kroz materijalnu dobit i te kako važnu i za čitavu
porodicu i za još šezdeset porodica, onda to svakako raduje čovjeka
i ispuni ga posebnim zadovoljstvom.
Naravno tu je i ona druga satisfakcija
– priznanje i uvažavanje od brojnih
poslovnih prijatelja i sredine u kojoj
živim.
Glasnik: Zašto se, po Vašem
mišljenju, relativno mali broj
žena odlučuje da pokrene
sopstveni biznis?
N. Omerhodžić: Mislim da za to
ima više razloga. Osim toga što žena
često nema neophodna sredstva ili
imovinu na svoje ime, sporo se kod
nas mijenja njena tradicionalna vezanost za kuću i porodicu, zbog čega
joj nedostaje vremena, potom nerijetko fali samopouzdanje, odlučnost,
samostalnost, edukacija za pokretanje biznisa... Na sreću, emancipacija
žene je sve prisutnija i sve snažnija.
Preduzetništvo
Preduzetničke
kompetencije u
stručnom obrazovanju
Okrugli sto: „Preduzetništvo kao ključna kompetencija u sistemu osnovnog i srednjeg stručnog
obrazovanja“ održan je 4. jula 2012. godine u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Direkcije za
razvoj malih i srednjih preduzeća.
Okrugli sto u Privrednoj komori Crne Gore
O
rganizovanje okruglog stola imalo
je cilj upoznavanje sa iskustvima i
dosadašnijim uspjesima prilikom implementiranja ideje razvoja preduzetništva
u sistemu osnovnog i srednjeg stručnog
obrazovanja. To je istovremeno bila prilika za razmjenu iskustava o tome kako
različiti partneri učestvuju u implementaciji i razvoju preduzetničkih kompetencija u sistemu osnovnog i srednjeg
stručnog obrazovanja.
U okviru sistema formalnog obrazovanja učenje preduzetništva u školama
promoviše se kroz upravljanje različitim oblicima aktivnosti. Kroz osnovnu
školu, učenici treba da dobiju podsticaj
da razvijaju neke od vještina kao što su
osmišljavanje ideja, donošenje odluka i
rješavanje problema. Oni treba da dobiju mogućnost da rade u timu i da procjenjuju svoje prednosti na ovom polju.
Učenike treba ohrabrivati da preuzimaju odgovornost za neke školske aktivnosti i da sa svojim idejama i planovima
doprinose poboljšanjima i promjenama u životu škole. Na nivou osnovnog
obrazovanja, preduzetništvo je usmjereno na razvoj ličnih kvaliteta učenika,
kreativnost, preuzimanje inicijative i
samostalnost koji doprinose razvijanju
preduzetničkog stava.
Na nivou srednjoškolskog obrazovanja preduzetničko učenje uključuje
podizanje svijesti učenika o samozapošljavanju, kao mogućoj opciji za njihovu
karijeru, i učenju kroz rad, na primjeru
vođenja mini kompanija ( preduzeća za
vježbu).
Zaključeno je da je razvoj i njegovanje kulture preduzetničkog učenja,
počev od najranijeg uzrasta, ključni je
uslov za izgradnju društva znanja i treba
da okupi i organizuje sve partnere u zemlji – počev od podrške Vlade i svih zainteresovanih partnera na nacionalnom
nivou, pa do lokalne zajednice, institucija i pojedinaca neposredno uključenih u
obrazovne i procese osposobljavanja.
[email protected]
preduzetništvo
31
GLASNIK PKCG / jul 2012
biznis
32
GLASNIK PKCG / jul 2012
Ekonomska hronika
Kinezi zainteresovani za
drugi blok
Termeoelektrane
energetskom bilansu nedostraje struje
Crnoj Gori.
Prema preliminarnim podacima,
izlazna cijena megavatsata struje biće
42 eura, što je povoljnije nego sada iz TE
koja je oko 50 eura po MWh.
Predstavnici Vlade i EPCG tražiće od
investitora gradnju sistem “ključ u ruke”,
a za uzvrat Kinezi će dobiti dugoročni
ugovor o isporuci struje sa garantovanom cijenom od strane EPCG. S druge
strane EPCG je spremna kao obezbjedjenje za projekat dati hipoteku na prvi i
drugi blok TE.
U Crnoj Gori više od tri decenije
nije izgrađen izvor energije dok našoj
drzavi fali oko 30 odsto od ukupne potrošnje elektricne energije. Upravo je
uvoz električne energije najveći energetski problem, ne samo Crne Gore već
i u regiona, a deficit elektricne energije
redovno prati povećanje cijena energije
na međunarodnom trzistu. Tako je sa
40 €/MWh, koliko je iznosila prosječna
cijena uvoza u 2009. godini, 2010. godine prosječna cijena uvezene električne
energije iznosila 44 €/MWh (eura po
megavatčasu), da bi u 2011. godini dostigla 55 €/MWh, što je povećanje od,
skoro 40 odsto. Posljednjih mjeseci cijena električne energije iz uvoza se kretala
u rasponu od 60 do 65 €/MWh, a takav
trend utice i na cijenu energije u Crnoj
Goru.
Eventualnom izgradnjom II bloka
TE Pljevlja i planiranim smanjenjem potrošnje KAP-a na 50 odsto, Crna Gora
bi imala izbalansiran elektroenergetski
sistem kojim bi se dodatno garantovala
sigurnost napajanja svih potrošača.
Osim benifita države i građana veliku korist imao i grad Pljevlja jer bi se
kroz repro lanac, tokom gradnje, i kasnije uposlilo više stotina radnika.
“Imali smo konkretne razgovore o
aktuelnoj i budućoj saradnji, posebno u
oblastima trgovine, investicija, infrastrukture i solarne energije. Takođe nam je važan i turizam i razmjena ljudskih resursa”,
naveo je Jongfu.
On je dodao da su u Kini zadovoljni
i trgovinskom razmjenom sa Crnom Gorom, koja je prošle godine iznosila više od
100 milionaameri;kih dolara, dok je crnogorski izvoz porastao 290 odsto.
Međuvladina zajednička komisija,
kako su ranije naveli iz Vlade, predstavlja
priliku za razmatranje konkretnih projekata kojima bi Crna Gora išla u susret
implementaciji 12 mjera koje je Kina ne-
davno predstavila na poslovnom forumu
u Varšavi, u okviru kojeg se i premijer Igor
Lukšić sastao sa kineskim kolegom Venom Điabaom.
Najinteresantnija od mjera, imajući
u vidu ograničenu ponudu sredstava na
finansijskom tržištu, je kreditna linija od
deset milijardi dolara sa namjerom kineske strane da se 500 miliona ameri;kih
dolara što prije plasira.
Sve zemlje regiona centralne i istočne
Evrope pozvane su da u raznim oblastima
kandiduju projekte. Zasjedanje će biti prilika da Crna Gora među prvim zemljama
izrazi spremnost i volju da implementira
mjere kako bi se nametnula u tom razvojnom ciklusu kao jedan od važnih partnera Kine u regionu zapadnog Balkana.
Naročito interesantni projekti su u
oblasti saobraćaja i energetike, a razgovaraće se i o nabavci opreme za solarnu
uličnu rasvjetu za Kotor i Cetinje.
Sporazum o ekonomskoj i trgovinskoj
saradnji između Crne Gore i Kine, potpisan je 29. avgusta 2006. godine i na toj
osnovi formirana je Međuvladina zajednička komisija za ekonomsku i trgovinsku saradnju.
K
ineska elektroenergetska kompanija Dong Fang elektrik, zainteresovana je da gradi drugi blok termoelektrane u Pljevljima. Interesovanje Kineza za gradnju drugog bloka traje od
početka godine, kada su Vladi predočili
preliminarnu ponudu za gradnju tog
objekta. Premijer Igor Lukšić posjetiće
sredinom avgusta Kinu gdje će biti konkretizovan projekat.
Ukoliko bude prihvaćena kineska
ponuda, tender za izgradnju drugog
blika ne bi bio raspisan, već bi to bila
forma sporazuma između dvije Vlade.
Studija opravdanosti za ovaj projekat
će biti gotova krajem septembra, i kako
sada stvari stoje, vjerovatno se ide u
ovaj projekat, saznaje Portal Analitika.
Prema preliminarnim podacima,
izgradnja drugog bloka koštaće 330
miliona eura, radovi će trajati najkasnije tri godine. Taj novi energetski izvor
proizvodiće 1,3 milijardu kWh, koliko u
Memorandum o
razumijevanju
P
redstavnici podgoričkih Plantaža i kineske Poli /Poly/ grupe potpisali su
u Bečićima Memorandum o razumijevanju, koji bi trebalo da doprinese jačanju
ekonomske saradnje Crne Gore i Kine.
Memorandum je potpisan u okviru
zasjedanja Međuvladine zajedničke komisije za ekonomsku i trgovinsku saradnju Crne Gore i Kine, kojom je kopredsjedavao vicepremijer Vujica Lazović.
On je naveo da je napravljen iskorak
u cilju realizacije projekta važnog za crnogorsku ekonomiju.
„Po pitanju izgradnje infrastrukture,
napravili smo iskorak u pravcu jednog
velikog projekta, koji će mnogo značiti za
privredu. Detalje ćemo objelodaniti kada
dođemo u fazu potpisivanja odgovarajućih dokumenata”, rekao je Lazović.
U Kini, prema riječima direktora Uprave za evropske poslove kineskog Ministarstva trgovine, Suna Jongfua /Yongfu/,
ohrabruju investicije u infrastrukturu, turizam, energetiku i ljudske resurse.
www.pkcg.org
Ekonomska hronika
Geri Plejer projektuje
prvi crnogorski golf teren
K
ompanija Luštica Development
objavila je 10. jula 2012. godine
da je Geri Plejer /Gary Player/, član
Svjetske golf kuće slavnih i najplodniji
globalni golfer u istoriji sporta, izabran da projektuje golf teren Luštica
Bay u Tivtu, u Crnoj Gori, piše Portal
Analitika.
“Počastvovan sam što ću raditi u
Crnoj Gori sa tako cijenjenom kompanijom kao što je Oraskom“, kazao
je Geri Plejer. “Ovo mjesto je zaista
divno, okruženo morem i planinskim
vrhovima. Radujem se izgradnji budućeg terena, s dužnom pažnjom prema osjetljivoj životnoj sredini, kako bi
svi uživali”.
Preko tri decenije Geri Plejer je
globalni lider u projektovanju golf terena, marketingu i uslugama vezanim
za planiranje u oblasti nekretnina.
Geri Plejer i Geri Plejer Dizajn raspolažu portfolijem od preko 300 projekata u 35 država na pet kontinenata.
Prilikom kreiranja jedinstvenih terena
od čije ljepote zastaje dah kompanija i
njen osnivač poštuju životnu sredinu.
Geri Plejer Dizajn veoma vodi računa
da se prilikom izgradnje terena uklanjaju minimalne količine zemlje, zaštiti divlji svijet i postojeći ekosistemi,
obnovi i/ili dosadi autohtoni biljni materijal i poštuju uspostavljene lokalne
ekološke smjernice.
Otvaranje golf vježbališta, uz ozelenjavanje površina i restoran, je još
jedna dodata vrijednost za razvoj i
prilika za svakoga da iskusi životni stil
ovog grada-odmarališta u nastajanju.
Vježbalište i restoran radiće svakoga
dana od devet sati do zalaska sunca.
Iskusni golf profesionalac biće tokom
cijele sezone na raspolaganju svim
golferima koji žele da unaprijede svo-
Povećan
spoljnotrgovinski deficit,
smanjene investicije
S
poljnotrgovinski deficit za prvih pet
mjeseci iznosio 544,8 miliona što je
za 14 odsto više nego u istom periodu
prošle godine, podaci su Ministarstva
finansija.
Deficit je uslovljen padom izvoza i
veoma niskim stopama rasta izvoza.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena za navedeni mjesec iznosila 845,6
miliona eura, što je za 0,8 odsto niže u
odnosu na isti period 2011.godine. Izvoz je isnosio 150,4 što je za 16,7 odsto
niže nego u istom periodu prošle godine. S druge strane uvoz je iznosio 695,2
miliona eura i veći je za 5,6 odsto nego
lani.
Pad izvoza je rezultat prije svega
smanjenja izvoza obojenih metala za 21
odsto koji čini ukupno 43 odsto izvoza.
Istovremeno značajno je porastao izvoz
gvožđa i čelika za 370 odsto na nisku
osnovu.
Da se našoj ekonomiji ne piše dobro, svjedoči podatak da su direktne
strane investicije za period januar-april
iznosile 121.4 miliona eura i manje su za
54,2 odsto.
Zlatna medalja za
„Vranac” u Bordou
Crnogorski Vranac 2009. kompanije „13. Jul -Plantaže“ osvojio je zlatnu medalju, na prestižnom takmičenju “Les Citadelles du Vin 2012”, koje
je odžano u Bordou, u Francuskoj.
Les Citadelles du Vin je internacionalno takmičenje u kvalitetu vina i
rakija, koje spada u vodeće svjetske
događaje iz oblasti vinarstva.
U izrazito velikoj konkurenciji,
pri čemu je oko 25% uzoraka bilo iz
Francuske, vino Vranac, kompanije
ju igru. Privatni časovi koštaju 20 eura
za 30 minuta, odnosno 30 eura za 50
minuta.
“S obzirom da je ovo prvi golf teren u Crnoj Gori, veoma je važno da
se ovaj sport približi lokalnoj mladeži
kroz obuke i prijateljska nadmetanja”,
kazao je izvršni direktor Luštica Developmenta Semjuel Mejer. “Mi bismo
veoma željeli da vidimo buduće generacije Crnogoraca kako se aktivno
uključuju u ovaj sport i možda čak da
dobijemo ozbiljne kandidate u međunarodnoj golf zajednici iz ovog regiona“.
Takođe, Vlada Crne Gore, Opština
Tivat i Luštica Development AD su se
saglasili o datumu stupanja na snagu
Sporazuma o zakupu i razvoju. Sporazum, koji je stupio na snagu tokom
jula 2012. godine, predstavlja značajnu prekretnicu za projekat jer se investitor obavezao na minimum izgradnje
i ulaganja u roku od četitri godine.
„13. Jul – Plantaže“ osvojilo je 93.25
od mogućih 100 poena. Osvojiti
93.25 poena na takmičenju vina u
Bordou, najznačajnijoj vinskoj regiji
u Francuskoj, i vjerovatno jednoj od
najznačajnijih vinskih regija na svijetu, je izuzetan rezultat i uspjeh.
U okviru takmičenja, komisija je
ocjenjivala 1045 uzoraka vina iz 32
zemlje svijeta. Vina su ocjenjivana po
najvišim standardima, koje je utvrdila organizacija O.I.V (Organisation
Internationale de la Vigne et du Vin).
Pažljivo odabranu medjunarodnu
komisiju činilo je 50 članova. Žiri je
nagradio ukupno 307 uzoraka vina,
zlatnim i srebrnim medaljama. Prema pravilima, medalje može dobiti
samo 30% prijavljenih uzoraka.
Crnogorski Vranac je i ovog puta
dokazao da Crna Gora sa pravom
nosi epitet male zemlje-velikih vina.
Nadamo se da će ovaj uspjeh Vranca doprinijeti boljem pozicioniranju
Crne Gore na svjetskoj vinskoj mapi,
kaže se u saopštenju kompanije
13.jul Plantaže dostavljenom Portalu
Analitika.
[email protected]
biznis
33
GLASNIK PKCG / jul 2012
svijet
34
GLASNIK PKCG / jul 2012
Galerija
500 najvećih kompanija na svijetu
U prošloj godini 500 najvećih kompanija u svijetu
ostvarilo je prihode od 29.500 milijardi dolara, što je
13,2 posto više nego u 2010. Ukupna dobit porasla je
na 1.600 milijardi dolara. Čak je osam od deset najvećih kompanija iz energetskog sektora.
E
nergetski div Royal Dutch Shell okončao je Wal-Martovu dvogodišnju vladavinu na listi 500 najvećih kompanija u
svijetu koju izrađuje časopis Fortune.
Kompanija sa sjedištem u Holandiji
zauzela je prvo mjesto na ljestvici sa više
od 484 milijarde dolara prihoda u prošloj godini, 28,1 posto više nego u 2010.
Dobit joj je porasla 53,6 posto, na 30,9
milijardi dolara. Dobri rezultati nastavljeni su i početkom ove godine, uz po-
većanje prihoda za 11 posto, izvijestio je
Fortune u istraživanju objavljenom prve
sedmice jula.
Na drugom je mjestu Exxon Mobil
Corp, koji je prošle godine povećao dobit za 35 posto, na 41 milijardu dolara.
Wal-Mart se našao na trećem mjestu, ostvarivši veliku dobit u inostranstvu ali mu je na matičnom američkom
tržištu dobit pala 4,2 posto zbog smanjene prodaje i medijski pomno praće-
MMF, analiza
Kina i Indija su motor
svjetske ekonomije
Kina i Indija postali su motori svjetske privrede, utvrdio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijoj analizi.
U
analizi MMF-a se predviđa
da će se azijski bruto domaći
proizvod (BDP) u idućih pet godina
povećati za polovinu, a do 2030.
godine premašiće zajednički BDP
sedam najrazvijenih ekonomija
svijeta, piše biznis.ba.
www.pkcg.org
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) o tome govori
kao o “strukturnoj promjeni istorijske važnosti“. Aziju čeka ubrzanje
rasta, tako da će 2015. u svjetskom
BDP-u učetvovati sa više od trećine, ističe ovim povodom direktor
nih skandala, uključujući onaj s podmićivanjem u Meksiku.
Naredna mjesta pripala su British
Petroleumu i kineskom Sinopec Groupu.
“Uprkos finansijskim previranjima u
Evropi i katastrofama u Japanu, najveće
kompanije u svijetu zabilježile su u 2011.
rekordnu dobit i prihode”, zaključila je u
elektronskoj poruci PR menadžerka Fortunea Kerri Chyka. Ukupno je 500 najvećih kompanija u prošloj godini ostvarilo prihode od 29.500 milijardi dolara, što
je 13,2 posto više nego u 2010. Ukupna
dobit porasla je na 1.600 milijardi dolara.
Čak je osam od deset najvećih kompanija iz energetskog sektora. Na drugom
je mjestu sektor komercijalnih banaka,
a na trećem automobilska industrija.
Među 500 najvećih u 2011. najviše je
američkih kompanija, čak 132. Prije deset godina bilo ih je gotovo 200. Drugo je
mjesto zauzela Kina sa 73 kompanije, u
odnosu na 62 koliko ih se probilo među
500 najvećih u 2002. Na trećem je mjestu Japan sa 68 kompanija. Iz Evrope se
među 500 najvećih našla 161 kompanija, objavljuje (Hina/pd).
Odsjeka za Aziju i Pacifik u MMF-u
Anop Sing.
Nema sumnje da dvije najdinamičnije azijske i svjetske ekonomije
– Kina i Indija − postaju motor ukupne svjetske privrede. U proteklih
20 godina udio Azije u svjetskoj
ekonomiji utrostručio se, a u globalnoj se trgovini udvostručio.
Sve to govori da je posve realno
da Azija već 2030. postane najznačajnija ekonomska regija svijeta.
Taj kontinent sada profitira i
zbog aktualne ekonomske i finansijske krize. Atraktivnost regije za
investitore podižu, naime, slabašni
rast i dužnički problemi industrijskih zemalja, navodi se u prognozi
MMF-a.
OECD, prognoze
Visoka nezaposlenost
do kraja 2013.
Nezaposlenost u razvijenim ekonomijama ostaće visoka najmanje do kraja iduće godine, a najveći će teret
privrednog oporavka ponijeće mladi ljudi i nisko-kvalifikovani radnici, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
S
topa nezaposlenosti u 34 zemlje članice OECD-a zadržaće se na 7,7 posto
do kraja iduće godine, što je blizu stopi
od 7,9 posto zabilježenoj u maju, kada
je bez posla bilo 48 miliona ljudi, naveo
je OECD u prognozama zaposlenosti za
2012., piše SEEbiz / H.
Pogoršanje izgleda za ekonomiju u
posljednje vrijeme vrlo je loša vijest za
tržište rada, zaključio je glavni sekretar
OECD-a Angel Gurria.
“Važno je da vlade iskoriste sva raspoloživa sredstva kako bi pomogle onima koji traže posao, osobito mladim ljudima, i to uklanjanjem prepreka za otvaranje novih radnih mjesta i ulaganjem u
njihovo obrazovanje i vještine”, rekao je
Gurria prilikom predstavljanja izvještaja
u Parizu, u sjedištu OECD-a.
Zemlje se moraju uhvatiti u koštac
sa krizom radnih mjesta odgovarajućim
makroekonomskim mjerama, uključujući hitnu stabilizaciju evropskog bankovnog sistema. Opravdano je i labavljene
fiskalne politike ako vlade zadrže prostor
za proračunski manevar, napominju u
OECD-u.
U izvještaju se takođe analiziraju snažan pad udjela plata i ostalih materijalnih
prava radnika, u nacionalnom dohotku,
koji se proteklih 20 do 30 godina stalno
smanjuje u većini zemalja OECD-a.
Tako je prosječan udio rada u nacionalnom dohotku pao sa 66,1 posto početkom devedesetih godina prošlog vijeka na 61,7 posto krajem prošle decenije.
Pri tom 80 posto tog smanjenja pripisuju poboljšanoj ukupnoj produktivnosti
i širenju kapitalno intenzivne proizvodnje
slijedom ekspanzije informacionih i komunikacijskih tehnologija.
To je rezultiralo naglim skokom inovacija i razvojem novih kapitalnih roba
i proizvodnih procesa, koje obogaćuju
društvo u cjelini ali istovremeno zamjenjuju radnike za mašinama u slučaju
brojnih rutinskih radnih zadataka.
U OECD-u se pribojavaju da je smanjenje broja radnih mjesta za koje se
traže niske kvalifikacije zapravo trajan,
strukturni fenomen koji neće nestati nakon što ekonomski rast ponovo ubrza.
Drugi je važan razlog smanjenog udjela rada u nacionalnom dohotku oštrija
konkurencija povezana s globalizacijom,
na koju otpada 10 posto tog smanjenja,
napominju u OECD-u.
Treći je razlog privatizacija, posebno
državnih poduzeća u sektorima energetike, transporta i komunikacija, i to zbog
stvaranja podsticaja za povećanje zarade.
Ocjene
Sredstva MMF – a svim članicama
Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde rekla je da sredstva, nedavno povećana, koja zemlje uplaćuju u Fond nisu
"vreća novca namijenjena (isključivo) Evropi", nego
da moraju koristiti svim njegovim članovima.
„T
a sredstva koja su izdvojile
mnoge zemlje u svijetu, nijesu
dar i subvencija. Ona su i dalje dio
vlasništva zemalja članica“, podsjetila je Lagarde prilikom posjete Indoneziji.
„Ona se mogu koristiti samo kao
pomoć u nuždi i ne dodjeljuju se nekom određenom dijelu svijeta. To
nije velika vreća namijenjena samo
Evropi«, dodala je u Džakarti, piše SEEbiz / H.
„MMF ima 188 članica i niko nije
imun na tešku ekonomsku krizu. Moja
je dužnost stvoriti uslove da možemo
zadovoljiti potrebe zemalja s niskim
i s prosječnim dohotkom, zemalja sa
ekonomijom u naglom usponu kao i
razvijenih zemalja. MMF je tu za sve“.
Lagarde je upozorila na jačanje
protekcionizma.
„Zadnji izvještaj WTO-a (Svjetske
trgovačke organizacije) zabrinjava
jer pokazuje rast protekcionističkih
mjera koje se tu i tamo donose«,
rekla je Francuskinja u govoru na
Asean-Latin Business Forumu, konferenciji zemalja jugoistočne Azije
(ASEAN) i Latinske Amerike.
„To se ne čini otvoreno kroz carinu jer bi to u većini slučajeva bilo
preočito, nego kroz nedirektni „protekcionizam“, dodala je, spomenuvši
sanitarne“ barijere i mjere koje propisuju »posebne tehničke norme“.
[email protected]
svijet
35
GLASNIK PKCG / jul 2012
Welcome
36
GLASNIK PKCG / jul 2012
Welcome
Predstavnici Santa Barbare u
posjeti Kotoru
Predstavnici američkog grada Santa Barbara boravili
su sedam dana u Kotoru i sa predstavnicima ove opštine razgovarali o primjerima dobre prakse iz oblasti
turizma, kulture i sporta.
K
otor i Santa Barbara su gradovi
pobratimi od 2009. godine kada
su uspostavili saradnju u oblasti kulture, sporta, turizma i pomorstva.
Gradonačelnik Santa Barbare,
Helen Šnajder /Helene Schneider/,
saopštila je da taj grad na pacifičkoj
obali Sjedinjenih Američkih Država
(SAD) godišnje posjeti 10,5 miliona
turista, javlja agencija MINA buseness.
„Santa Barbaru godišnje posjeti
i svega 15 kruzera, koji u njenu luku
uplove u okviru krstarenja od Kalifornije do Meksika”, rekla je Šnajder.
Ona je navela i da su prihodi koje
www.pkcg.org
grad ostvaruje uglavnom od turizma,
dok su tri osnovna izvora koji pune
budžet porezi na nekretnine, prodaju i na zakup hotela.
Šnajder je dodala da se iz ukupnog budžeta, vrijednog 268 miliona
USD, 106 miliona izdvaja za finasiranje policije, vatrogasaca, parkova,
rekreacije, bibliotekarske službe i
izgradnje.
„U okviru budžeta grad rukovodi i
aerodromom, lukom i dijelom pored
mora, a u nadležnosti su i vodovod i
kanalizacija. U centar grada se sliva
najveći dio novca, jer su tu šoping
centri i razni vidovi zabave“, navela
je Šnajder.
Grad od prošle godine ima novi
aerodrom, čiji je godišnji promet oko
850 hiljada putnika.
„Luka ima 1,2 hiljade vezova, a
deset odsto pripadaju ljudima koji
žive na brodovima“, dodala je Šnajder.
Ona je rekla da Santa Barbara finasira promociju turizma, posebno
kulturnog, brine o infrastruktiri, ima
ugovore o partnerstvu sa stručnjacima i svoju Privrednu komoru.
„Posebno je zastupljena javna
umjetnost, pa grad finasira i brojne
organizacije i njihove aktivnosti“, kazale je Šnajder.
Ona je dodala i da se poznati Univerzitet Kalifornija nalazi devet kilometara zapadno od centra, kao i da
je u posljednje vrijeme prenio brojne
aktivnosti u Santa Barbaru.
37
GLASNIK PKCG / jul 2012
[email protected]
38
GLASNIK PKCG / jul 2012
www.pkcg.org

Bonn, 20

Konkurs - Privredna komora Crne Gore

Crna Gora Top Destinacije u 2015

УВОЗ xмл података за ИОППД.пдф

2.dio - Adria Hotel Forum

(BijeloPolje)osnovni podaci.pdf

DRUGA KONFERENCIJA SPORTA I MEDICINE

UPITNIK ZA STAN I DOMAĆINSTVA

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE Raspisuje POZIV