close

Enter

Log in using OpenID

Bogatstva voda

embedDownload
VODNI RESURSI I VODNA
INFRASTRUKTURA
Jure Margeta
Vode ŠK županije pripadaju jadranskom vodnom području
Vodno područje rijeke
Krke je samo jedna
cjelina kojom se upravlja
na razini jadranskog
vodnog područja.
To znači da se na ovoj
razini donose i svi
planovi upravljanja.
Vodno područje rijeke Krke i
područje županije se u cjelini
preklapa!
Županija ima veliko bogatstvo voda
(oko 18.000 m3/god/stanovniku) :
 Tekućica (km, m3/god)
 Stajačica (m2)
 Podzemnih voda (m3/god)
 Prijelaznih voda (m2)
 Priobalnog mora (m2)
 Hidro-energetskog potencijala
E=Qx∆H
 Obalna crta duga oko 970 km
Cjeline podzemnih voda grupnog tijela podzemnih voda Krke
Podzemne vode uglavnom
se nalaze na teritoriju
županije!
Županija odgovorna za stanje
voda!
Prijelazne i priobalne vode vodnog područja rijeke Krke – VODNE CJELINE
PRIPADAJUĆI TIPOVI
Prijelazne vode se nalaze u
centru županije!
Županija odgovorna za stanje
voda!
Vodna tijela priobalnih voda jadranskog vodnog područja
Priobalno more uglavnom se
nalazi na teritoriju županije!
Županija odgovorna za stanje
mora!
STRATEŠKE REZERVE VODE
ZONE SNITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE
KLIMA, HIDROGEOLOŠKE I TOPOGRAFSKE ZNAČAJKE ODREĐUJU MOGUĆU
ISKORISTIVOST VODA.
KRŠKE HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE SLIVA RIJEKE KRKE ZNAČAJNO
UMANJUJU ISKORISTIVOST VODA. VODA BRZO OTJEČE U PODZEMLJE I
JEDNAKO TAKO BRZO SE IZ PODZEMLJA PRAZNI U POVRŠINSKE VODE.
(Maksimalni intenzitet podizanja podzemnih voda u slivu Krke iznosi 1 - 3,5 m/sat, dok su
maksimalni intenziteti opadanja blaži, oko 0,3 m/sat. )
UKRTAKO:
 Velike sezonske
razlike protoke;
 Ljeti najmanje
vode a najviše je
trebamo;
 Zimi velike vode
koje ugrožavaju
sigurnost.
VELIKI PAD DNA RIJEKE UVJETUJE BRZO OTJECANJE DO PRIJELAZNIH VODA I
MORA TE ZNAČAJAN HIDRO-ENERGETSKI POTENCIJAL. (220 m/53 km)
VRIJEME ZADRŽAVANJA PODZEMNIH, ALI I POVRŠINSKIH VODA U SLIVU JE
KRATKO; ZIMI VRLO KRATKO A LJETI NEŠTO DUŽE.
Najdulje vrijeme zadržavanja voda u jezerima!
OVE ZNAČAJKE UVELIKO ODREĐUJU ISKORISTIVOST VODNIH BOGATSTAVA I
NJIHOVU OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE , ZAŠTITU I
KORIŠTENJE.
S DRUGE STRANE TOPOGRAFSKE I GEOLOŠKE ZNAČAJKE ODREĐUJU
VRLO VRIJEDNE KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI I POSEBNE VODNE CJELINE
VELIKOG EKOLOŠKOG I EKONOMSKOG ZNAČAJA.
Promatranje sustava površinskih voda u ŠKŽ navodi na slijedeće zaključke:
 Promjena režima voda rijeke Krke je brza i značajno ovisi o režimu oborina.
 Podzemne i površinske vode imaju brzu i potpuno nedefiniranu izmjenu voda
zbog čega je teško pratiti kretanje voda i tvari u vodama.
 Istjecanje podzemnih voda u prijelazne vode i priobalno more je većim dijelom
nedefinirano a odvija se na dugačkoj obalnoj površini/crti. Zbog toga se sve
podzemne vode mogu tretirati kao sastavni dio obalne zone.
 Kretanje površinskih voda prema moru zbog velikog pada dna rijeke je brzo
naročito u periodima velikih voda. Zbog toga se utjecaj promjena koje se dešavaju
u slivu izravno osjeća i u obalnoj zoni.
 Visovačko jezero se ponaša kao retencija koja donekle regulira nizvodna otjecanja
površinskih voda, posebno u sušnom periodu godine. Zbog toga je ovo jezero vrlo
osjetljivo na bilo koje promjene jer se u njemu akumuliraju svi uzvodni utjecaji.
 Utjecaj kopnenih voda, površinskih i podzemnih, na prijelazne vode i obalno
more je direktan i brz, shodno režimu oborina u slivu rijeke Krke. Ako se žele
ostvariti ciljevi održivosti razvoja obalne zone tada se upravljanje vodama i
korištenje voda u obalnoj zoni mora sagledavati na razini sliva rijeke Krke kao
cjeline.
 Svaki značajniji porast potreba za vodom u odnosu na današnje stanje
zahtijevati će povećanje ljetnih kapaciteta izgradnjom akumulacija ili
dovodom vode iz drugih susjednih područja.
RASPOLOŽIVE KOLIČINE I ZNAČAJKE VODA
Stanje voda se određuje temeljem skupa informacija (bioloških,
hidroloških, morfoloških, fizikalno-kemijskih, kemijskih), te definiranog
tipa voda. Može biti vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo i loše.
ZA SADA JE STANJE DOBRO OSIM U PRIJELAZNIM VODAMA
NIZVODNO OD PROKLJANSKOG JEZERA, P3-3
STANJE U KRITIČNOM LJETNOM PERIODU SE POGORŠAVA
ALI SE TIJEKOM GODINE POPRAVLJA I REGENERIRA
P3-3
Površinske kopnene vode pod rizikom
UZGAJALIŠTE
ŠKOLJAKA
NACIONALNI
PARK KRKA
EUTROFIKACIJA
Indikatori bogatstva voda (Lokacija – mjerna postaja Skradinski buk)
1
Utvrđena sezonska (KOLOVOZ)
raspoloživost/bogatstvo vode:
Utvrđena raspoloživost vode u sušnim
godinama (- 20%):
Utvrđena raspoloživost vode u skladu s
ekološkim ograničenjima: (5 m3/s)
Godišnja količina vode raspoloživa za
korištenje po glavi stanovnika
5
18.087
(m3/ kolovoz)/M
252,3
(prosječna godišnja raspoloživa voda u
sušnim godinama, (m3/s.god/) / (broj
stanovnika proračunske godine, (M)
(m3/god)/M
14.469
(prosječna godišnja raspoloživa voda u
godini koja se smije koristiti u skladu s
ekološkim ograničenjima, (m3/god/) /
(broj stanovnika proračunske godine,
(M)
(m3/god)/M
16.644
(prosječna godišnja raspoloživa voda u
kolovozu koja se smije koristiti u skladu
s ekološkim ograničenjima, (m3/VIII/) /
(broj stanovnika proračunske godine,
(M)
(m3/ kolovoz)/M
130
(prosječna godišnja raspoloživost vode,
(m3/god)/) / (broj stanovnika
proračunske godine, (M)
Prosječne utvrđene količina vode u sušnim
godinama po glavi stanovnika
4
(m3/god)/M
Prosječna raspoloživost/bogatstvo vode:
Prosječna količina vode u sezoni po glavi
stanovnika
3
Veličina
Proračun
Prosječna količina vode po glavi
stanovnika
2
Jedinice
Indeks – pokazatelj
Utvrđena raspoloživost vode u skladu s
ekološkim ograničenjima: (5 m3/s) u
kolovozu
Prosječna količina vode u kolovozu po
glavi stanovnika
(prosječna godišnja sezonska
raspoloživost vode, (m3/kolovoz/) /
(broj stanovnika proračunske godine,
(M)
PROMJENE U SLIVU
URBANIZACIJA PROSTORA, ISKOPI I NASIPAVANJA ,
POŽARI, SJEČA – PROMJENA ŠUMA, EROZIJA ZEMLJIŠTA
POKRETAČI: AGLOMERACIJE, TURIZAM, INDUSTRIJA, POLJOPRIVREDA,
INFRSTRUKTURNI SUSTAVI
PROSJEK
GODIŠNJI
PRITISCI NA VODE
ZAHVAĆANJE VODE
RADI KORIŠTENJA
ISPUŠTANJE
OTPADNIH TVARI
KORIŠTENJE POVRŠINE
VODE I OBALA
STANJE VODA
PROMJENA BILANCE
VODA
FIZIKALNO, KEMIJSKO,
BILOŠKO
MORFOLOŠKE PROMJENE;
PROMJENE STANIŠTA
POSLJEDICE ZA DRUŠTVO, OKOLIŠ I EKONOMIJU
RASPOLOŽIVOST VODA ZA
DRUŠTVENO EKONOMSKI
SEKTOR
BIOLOŠKA
RAZNOLIKOST
ODRŽIVOST OBALNIH ZONA
KLIMA
UPOTREBLJIVOST
VODA
KRITIČNI
PERIOD
DOMINATNI POKRETAČ SVIH PRITISAKA NA VODE JE U
SUŠTINI TURIZAM - Broj noćenja tijekom godine (2012)
Svi prateći pritisci na vode i vodnu infrastrukturu, odnosno na okoliš, se
generiraju na isti način! Izrazito sezonski!
Onečišćenje, kruti otpad, promet, korištenje energije, otpadne vode, zagađenje
zraka, itd.
Korištenje vode izvan vodnih resursa
• Vodoopskrba stanovništva-naselja (DOBRO RAZVIJENA visoka priključenost)
• Vodoopskrba industrije (DOBRO RAZVIJENA)
• Navodnjavanje (NERAZVIJENO)
(2012)
NAJVEĆI PROBLEM GUBICI VODE – EU INVESTICIJE ĆE UBLAŽITI TAJ
PROBLEM
Indikatori korištenja :
Br.
1
Indeks - pokazatelj
Prosječni godišnji
indeks korištenja
voda:
Proračun
Jedinice
VELIČINA
(ukupne količine koje se koriste od strane svih
korisnika: m3/god) / (ukupne godišnje količine
površinskih i podzemnih voda: m3/god)
(m3/god) /
(m3/god)
0,82 %
(ukupne količine koje se koriste u sezoni od
strane svih korisnika: m3/sezonu) / (ukupne
sezonske male količine površinskih i podzemnih
voda: m3/sezonu)
m3/sezonu) /
(m3/sezonu)
6,7 %
Uzete vode podijeljene s
raspoloživim količinama
2
Sezonski indeks
korištenja voda:
Uzete vode u sezoni
podijeljene sa sezonskim
raspoloživim količinama
vode
STANJE PRITISKA NA VODE - PROSJEČNA GODINA
Potrebe za
vodom
(m3/god/stan)
Bogatstva voda (m3 /god/stan)
Vrlo
siromašna
< 500
Siromašna
500 - 2000
Umjereno
bogata
2000–10.000
Bogate
10.000 –
100.000
Vrlo male
< 100
Male
100-500
Umjerene
500-1000
Velike
1000-2000
18.087/149
Vrlo bogate
> 100.000
STANJE PRITISKA NA VODE
KRITIČNI MJESEC – kolovoz –(uvažavajući biološki minimum)
Potrebe za
vodom
(m3/god/stan)
Bogatstva voda (m3 /VIII/stan)
Vrlo
siromašna
< 50
Siromašna
50 - 200
Vrlo male
< 10
Male
10-50
Umjerene
50-100
Velike
100-200
130/17
Umjereno
bogata
200–1000
Bogate
1000 – 10000
Vrlo bogate
> 10000
Indikatori pritiska na vodne resurse:
Razina
Razina korištenja
raspoloživih resursa
Niska
Voda nije čimbenik koji ograničava razvoj već obrnuto, voda je
God. prosjek 8,9 % jedan resurs koji može značajno podržati razvoj
Umjerena
< 10 %
10 – 20 %
Kolovoz 13 %
Srednje do
visoka
Visoka
Posljedice
Voda postaje čimbenik koji ograničava razvoj. Potrebno je
poduzimati mjere racionalizacije potrošnje, te osigurati razvoj
resursa i investicije u osiguranju dodatnih količina.
20 – 40 %
Potrebno je odmjereno i cjelovito upravljanje vodama, a sve kako se ne bi
ugrozila održivost voda. Naglašeno takmičenje i sukobi između različitih
korisnika u odnosu na raspoložive količine. Nužno je poduzeti mjere kako bi
se sačuvale ekološke protoke i vode za ekosustave. Situacija zahtjeva visoku
razinu sustava upravljanja, cjelovito motrenje, detaljne planove i suradnju svih
dionika.
> 40 %
Trajni nedostatci vode, a korištenje je veće od obnovljivih količina. Sadašnja
razina korištenja je neodrživa, a voda postaje ograničavajući čimbenik razvoja.
Nužno je razvijati alternativne izvore vode i to nekonvencionalne, te uvoz
vode. Upravljanje mora biti vrlo dobro, integralno a sustavno se mora
provoditi upravljanje potrebama.
Korištenje vode unutar vodnih resursa
Može biti:
• prirodno ili da je koristi čovjek za razne namjene (kupanje, sport i
rekreacija, marikultura, ribogojilišta, plovni put, privezišta, sidrišta,
hidroenergija, itd.)
• Ovim korištenjem količine vode malo se mijenjaju, ali se može mijenjati
kakvoća, bioraznolikost, morfologija obala i dna
Danas zbog proširenog obuhvata riječnog bazena razlikujemo unutrašnja
korištenja na tekućicama, jezerima, prijelaznim (boćatim vodama), te
priobalnom moru.
Ovaj vid korištenja je izuzetno važan za turizam i privredu u Županiji.
Intenzivno i raznovrsno korištenje na manjem prostoru može značajno utjecati
na dobro stanje voda i njeno korištenje.
Zaštićena područja
prema propisima o
zaštititi prirode
PRIRODNO
KORIŠTENJE JE ISTO
TAKO UNUTRAŠNJE
KORIŠTENJE
PRIRODNA PODRUČJA - Procjena biološke raznolikosti i revitalizacijskog potencijala vodnih i za vode vezanih
staništa
Količinu vode za potrebe biološke raznolikosti određuje biološki i ekološki minimum:
QB = r * Qmin
r≤1
QB - biološki minimum (raz i/ili protoka)
Qmin - minimalna veličina koja se javi tijekom godine (IZMJERENA VELIČINA U NIZU GODINA)
r – veličina umanjenja (EU priprema direktivu kako ovo odrediti!)
Ali i druge značajke vodne cjeline: brzina vode, veličina vodnog lica, dubina, tip obale,
značajke dna i nanosa, temperatura itd. koje se moraju osigurati.
UNUTRAŠNJA KORIŠTENJA
Hidroenergija
Plovni putovi,
LUKE, MARINE
Plaže i zone rekreacije i kupanja
Područja uzgoja riba i školjaka
PRIJEMNIK OTPADNIH VODA: TOČKASTI IZVORI ONEČIŠĆENJA – SLABO
RAZVIJENI SUSTAVI ALI ĆE BITI RJEŠENO DO 2023, OBAVEZE PREMA EU
Aglomeracija
Stopa
UPOV postoj UPOV
UPOV
priključen. (%) razina
planirana
planirani
pročišćava
razina pročišća. kapacitet (ES)
Šibenik
58 %
1
2
100.000
Skradin
34 %
2
3
3.400
Vodice
35 %
2
44.000
2
27.000
Pirovac-Tisno – 0 %
Jezera
Primošten
45 %
P
1
15.000
Rogoznica
53 %
P
2
20.000
Bilice
0%
2
3.000
Betin-Murter
0%
2
17.300
Knin
32 %
3
25.000
Drniš
75 %
3
10.000
PRIJEMNIK OTPADNIH VODA - RASPRŠENI IZVORI ONEČIŠĆENJA
•
•
•
•
POLJOPRIVREDA
PROMET
ILEGALNA ODLAGALIŠTA
UNUTRAŠNJA KORIŠTENJA VODA
BIT ĆE USKORO
RJEŠENO OBAVEZE PREMA EU
Važno očuvati minimalne protoke i
minimalne razine i dobro stanje voda
• KORIŠTENJE VODA
TREBA BITI:
- odmjereno
- očuvanje prirodnih
karakteristika
- očuvanje osnovnih ekoloških
funkcija (stanje bentosa,
flore, faune…)
- minimalni utjecaj na
hidrološki ciklus
• PROMJENE U SUSTAVU
SU NEIZBJEŽNE:
- ekološke
- estetske
- ekonomske
ALI NE SMIJE DOĆI DO
PRETJERANOG
KORIŠTENJA – overload!
(rezultat je nepovratni
poremećaj)
IZAZOV ZA ŽUPANIJU jer je
voda važni razvojni resurs !
TREBA DEFINIRATI EKONOMSKE MINIMUME
Unutrašnje korištenje zahtjeva određene minimalne veličine vodne cjeline da
bi bilo isplativo, odnosno da bi se investicija isplatila. Zato se
analizira/definira ekonomski minimum korištenja voda-vodne cjeline. Isto
tako važno odrediti maksimume mogućeg korištenja voda – ekonomske
maksimume kako se ne bi proizvodnja/usluge smanjile cijene i time profit!
Ekonomski protok je vezan uz ekonomske karakteristike područja i veći je od
biološkog (ekološkog) minimuma QBmin:
QBmin ≤ QEmin = Qmin * r
QEmin - mjesečni ekonomski minimum
Ovdje je ‘r’ funkcija ekonomskih čimbenika, profita
Isto tako potrebne su i minimalne druge značajke vodne cjeline: minimalna
brzina (rafting) izmjena vode (ribogojstvo), minimalna veličina vodne
površine (rekreacija), minimalna dubina vode (plovnost), itd. su vezani uz
ekonomiju, isplativost ulaganja i zaradu.
Ostale uloge vode u socio-ekonomskom sustavu i
stanje razvijenosti
Zaštita od velikih voda - NEDOVOLJNA:
• urbane oborinske vode –povratni period P = 1 do 5 god
• drenaža i odvodnjavanje zemljišta – količine za optimalne
agrotehničke mjere ovisno o usjevu i značajkama zemljišta
(ratarstvo, ovčarstvo, vinogradarstvo)
• zaštita od poplava – povratni period P = 1 do 10.000 god
Zaštita od bujica - NEPOTPUNA
Suše i mjere zaštite od suša - NERAZVIJENA
Erozija - ZANEMARENA
Zaštita okoliša –
REGULATIVNI OKVIR DOBAR;
NEDOSTAJU INTEGRALNE MJERE
Područja ekološke mreže Natura 2000 u akvatoriju Šibensko kninske
županije.
Osjetljiva područja i ranjive zone unutar kopnenih voda
MOGUĆE PROMJENE I STANJE:
DRUGA FAZA IZRADE STUDIJE
Klimatske promjene + intenzivno korištenje voda
Scenarij
2030
2050
2100
Temperatura
+0.3 do 0.7 0C
+0.4 do 1.6 0C
+0.3 do +4.8 0C
Razina mora
9 do 17 cm
16 do 34 cm
27 do 97 cm
Godišnje
+0.70C
+1.70C
+4.2 0C
Zima
+0.30C
+1.00C
+3.2 0C
Proljeće
+0.40C
+1.20C
+3.8 0C
Ljeto
+1.00C
+2.50C
+5.0 0C
Jesen
+0.80C
+2.30C
+4.6 0C
Godišnje
-2%
-4%
-7%
Zima
+3%
+6%
+ 10 %
Proljeće
-2%
-3%
-4%
Ljeto
-5%
- 20 %
- 30 %
Jesen
-6%
-9%
- 15 %
9 do 19 cm
17 do 38 cm
30 do 114 cm
IPCC Globalno
ŠKŽ
Temperatura
Kiša
Razina mora
Očekivane promjene osnovnih klimatskih varijabli
Meteorološka postaja Šibenik
Temperatura (0C)
Porast temperature u svim godišnjim
dobima a najviše ljeti (+)
Oborine (mm)
Ukupne godišnje oborine manje, a
najveće smanjenje tijekom ljeta (-)
 Pojačano isparavanje i evapotranspiracija tijekom cijele godine, a najviše ljeti, suša (+)
 Povećanje temperature vode, smanjenje koncentracije kisika, ubrzani biokemijski procesi
Potrebe rastu ljeti
MOGUĆI TRENDOVI
DOGAĐANJA
 Ukupna godišnja raspoloživost
voda se smanjuje a ljeti najviše;
 Zimske velike vode još veće;
 Ljetne male vode još manje;
 Učestalost ekstrema u kratkom
periodu veća, izmjena suša i
poplava.
JEZERA KAO I ESTUARIJ POSEBNO UGROŽENI KLIMATSKIM PROMJENAMA
 Smanjenje dotoka (Q), povećanje evaporacije (E), smanjenje oborina (O) i time smanjenje
perioda izmjene vode (∆t ),
 Duže vrijeme zadržavanja vode (t) i perioda zadržavanja onečišćenja u vodama,
 Smanjenje miješanja i izmjene tvari i plinova između pojedinih slojeva vode,
 Povećanje temperature (T), te smanjenje kisika (O2) u pridnenim vodama,
 Povećanje saliniteta,
 Promjene biokemijskih procesa i biocenoze.
O (-)
E(+)
Q (-)
T (+)
ESTUARIJ –
PRIJELAZNE
VODE
JEZERA
O2 (-)
MOGUĆE STANJE PRITISKA NA VODE - PROSJEČNA GODINA
Potrebe za
vodom
(m3/god/stan)
Bogatstva voda (m3 /god/stan)
Vrlo
siromašna
< 500
Siromašna
500 - 2000
Umjereno
bogata
2000–10.000
Bogate
10.000 –
100.000
Vrlo bogate
> 100.000
Vrlo male
< 100
Male
100-500
Umjerene
500-1000
18.087/149
(2060.
god.)
Velike
1000-2000
ZBOG PRETPOSTAVLJENIH KLIMATSKIH PROMJENA NE OČEKUJU SE
ZNAČAJNIJE promjene PROSJEČNOG GODIŠNJEG STANJA PRITISKA NA
VODE!
MOGUĆE STANJE PRITISKA NA VODE
KRITIČNI MJESEC – kolovoz –(biološki minimum)
Potrebe za
vodom
(m3/god/stan)
Bogatstva voda (m3 /VIII/stan)
Vrlo
siromašna
< 50
Siromašna
50 - 200
Umjereno
bogata
200–1000
Bogate
1000 – 10000
Vrlo bogate
> 10000
Vrlo male
< 10
Male
10-50
130/17
Umjerene
50-100
KLIMATSKE
PROMJENE
Velike
100-200
2060
ZBOG PRETPOSTAVLJENIH KLIMATSKIH PROMJENA OČEKUJE
SE ZNAČAJNIJE POGORŠANJE STANJA PRITISKA NA VODE!
AKO SE IZGRADE AKUMULACIJE U SLIVU RIJEKE KRKE TADA
SE MOŽE U NAREDNOM PERIODU OSTVARITI
Linearni koncept upravljanja opskrbom:
Potrebe → Opskrba
POTREBE
T1
T2
OPSKRBA
To je koncept opskrbe vodom u društvu, koji je nerazvijen (ukupne potrebe
za vodom male) i ima mali broj stanovnika u odnosu na raspoložive vodne
resurse (indikator raspoloživosti voda, veći od 10.000 m3/godinu /
stanovniku).
AKO SE IZ EKOLOŠKIH ILI DRUGIH RAZLOGA NE ŽELE GRADITI
AKUMULACIJE U SLIVU RIJEKE KRKE TADA SE MORA PRIMJENITI
Integralni koncept upravljanja potrebama i opskrbom:
Potrebe → Opskrba → Potrebe
POTREBE
INTEGRACIJA
OPSKRBA
Sve potrebe se u pojedinim razvojnim periodima (T), ne mogu zadovoljiti dovoljnom
opskrbom iz prirodnih vodnih resursa, već se koriste umjetni vodni resursi i
upravljanje potrebama.
To je danas uglavnom realnost za većinu država (mala veličina indikatora
raspoloživosti voda, manje od 500 m3/stanovniku/godinu)
OSTALA PROBLEMATIKA
- Zaštita od velikih voda će biti teža i skuplja jer će rasti
ekstremne oborine, protoke i njihova učestalost pojave.
• urbane oborinske vode – plavljenje urbanih sredina; štete,
nužno unaprijediti sustave jer postojeći nisu projektirani za
buduća stanja
• drenaža i odvodnjavanje zemljišta – krška polja, izgraditi
odgovarajuće sustave odvodnje
• zaštita od poplava – štete, onečišćenje, nužno unaprijediti
sustave
- Zaštita od bujica – erozija obala, rušenje prepreka, velika
ugroženost urbanih sredina, ljudi, onečišćenje priobalnog mora
i voda
- Suše i mjere zaštite od suša – veliki problem, velike štete, nužne
integralne mjere
- Erozija – pojačana erozija zemljišta koja je i sada velika,
gubitak plodnog zemljišta i onečišćenje voda
Energija, Voda, Tlo i klimatske interakcije
OKOLIŠ
VODA - ENERGIJA
VODA
ENERGIJA
KLIMATSKE
OSCILACIJE I
PROMJENE
DRUŠTVO
VODA - TLO
EKONOMIJA
TLO - ENERGIJA
TLO
RAZUMJEVANJE UTJECAJA I PROCESA IZMEĐU SUSTAVA „ TLO-VODAENERGIJA „ U NEKOJ SREDINI JE PREDUVJET ZA USPJEH U
PREPOZNAVANJU STANJA I POSLJEDICA, TE JAČANJU OTPORNOSTI I
PRIMJENI MJERA ZAŠTITE OD KLIMATSKIH PROMJENA
HVALA NA PAŽNJI
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 291 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content