Ukratko_dvobroj_br48..

VIJESTI IZ HRVATSKOG
SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH
Ukratko...
ISSN 1331-3029
Dvobroj
48 - 49
GODINA XXIII. 2012.
Kronološki prikaz
rada
u 2012.godini
“Dvojezičnost je ljudsko pravo”
INTEGRACIJA GLUHE DJECE
U REDOVNO ŠKOLSTVO
PLATFORMA
ZA SOCIJALNO
PARTNERSTVO
TV pretplata
za gluhe
manja za 50%
STRANICA 2
‘’Ukratko...’’
glasilo Hrvatskog saveza
gluhih i nagluhih
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
Dvojezično obrazovanje
IZLAZI TROMJESEČNO
ADRESA:
10 000 Zagreb
Palmotićeva 4
TELEFON:
+385 (1) 481 41 14
FAX:
+385 (1) 483 55 85
EMAIL:
[email protected]
WEB STRANICA:
www.hsgn.hr
ŽIRO RAČUN:
2360000-1101743237
UREDNIŠTVO:
Andrija Halec
Odgovorni urednik
Antun Bakan
Tehnički urednik
Nadica Hadžović
Lektor
ČLANOVI UREDNIČKOG
ODBORA:
Tajana Biškupić Andolšek
Zdravka Baštijan
Dvojezično obrazovanje jedini je način kojim gluha djeca mogu
ostvariti jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i time
postati ravnopravni građani ovog društva. Ovo je konačni
zaključak sa Konferencije o znakovnom jeziku održane u AL-u u
Norveškoj, u organizaciji Svjetske federacije gluhih (WFD-a),
Europske unije gluhih (EUD) i Al Experiential koledža .
Postati dvojezičan usvajanjem nacionalnog znakovnog jezika i
govornog jezika zemlje u kojoj živi fundamentalno je pravo gluhog
djeteta. Nacionalni znakovni jezik je materinji jezik gluhih osoba i
jedini jezik kojeg usvaja prirodno i bez napora. Ipak, kako bi
funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti
usvoji i službeni govorni jezik. Stoga je izuzetno važno da gluha
osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije moguće, kroz
redovno obrazovanje ali i kroz cjeloživotno učenje.
WFD I EUD pozivaju sve dionike u obrazovanju da uzmu u obzir
jedinstvene potrebe gluhe djece, podupirući njihovo usvajanje
znakovnog jezika kao i učenje nacionalnog govornog jezika. WFD i
EUD pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da uzmu u obzir
Briselsku deklaraciju usvojenu 19. studenog 2010. koja
potvrđuje prava gluhih i nagluhih korisnika na učenje znakovnog
jezika, te bilingvalnom pristupu obrazovanju. Uzimajući u obzir da
je Deklaracija uključena u Izvještaj Europskog parlamenta o
Mobilnosti osoba s invaliditetom, koji je 25. listopada 2011. i
usvojen od strane Europskog Parlamenta, WFD i EUD zahtijevaju
od dionika da poduzmu sve akcije kako bi gluha djeca postala u
potpunosti dvojezična, a time i punopravni građani.
Prijevod T.B.A.
SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH
DVOBROJ 48-49
STRANICA 3
ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI
DAN (TJEDAN) GLUHIH?
Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna
nevladina organizacija koja predstavlja i promiče
ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba
diljem svijeta, te okuplja u svoje članstvo 133 nacije;
njezina misija je promicati ljudska prava gluhih
osoba, te potpun, kvalitetan i jednak pristup svim
sferama života, uključujući samoodređivanje,
znakovni jezik, zapošljavanje i život u zajednici. WFD
posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim
narodima te je član Međunarodnog saveza invalida
(IDA). Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju,
Finska; web stranica je www.wfdeaf.org.
Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu,
Italija, 23.rujna, 1951. godine za vrijeme prvog
Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod
pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih. Ovaj
datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija
osoba s invaliditetom u svijetu.
Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo
25 delegata nacionalnih saveza gluhih.
Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u
međunarodnoj zajednici gluhih, organizirajući II
Svjetski kongres gluhih 1955. godine. Taj Kongres je
do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i
stručnih radnika za gluhe u svijetu, s više od 2000
sudionika. Zahvaljujući, u prvom redu, tajniku
organizacijskog odbora dr. Sulejmanu Mašoviću te
Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim
suradnicima, bila je to veličanstvena manifestacija
koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike
kao i političare do samih vrhova vlasti. Taj je kongres
dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i
sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj
sceni.
Do 2008. broj Redovnih članova (nacionalnih saveza
gluhih) dosegao je 132, pokrivajući tako svih 5
kontinenata.
Dr. Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača
Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi
Glavni tajnik (1951. – 1955.) zajedno s g. Vittoriom
Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju
od 1951. do 1955.
G. Ieralla i dr. Magarotto uspješno su uvjerili
talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom
naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu,
1951.g. Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije
Talijanskog saveza gluhih (tal. Ente Nazionale
Sordomuti = ENS), WFD Glavno tajništvo je bilo u
mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne
mreže, zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem
svijeta. Desetljećima kasnije, WFD Glavno tajništvo
se preselilo u Finsku (1987.) uz podršku finske vlade
i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom
bivše WFD Glavne tajnice dr. Lise Kauppinen (WFD
počasna predsjednica).
Časopis WFD-a, Glas tišine, počeo je s objavljivanjem
1957.g. na francuskom i engleskom jeziku, dvama
pisanim jezicima WFD-a, koji je kasnije (1987.)
zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD.
2003.g., pri kraju svog mandata, dr. Kauppinen je
odstupila s mjesta predsjednice WFD-a. Na 16.
Glavnoj skupštini u Montrealu, Kanada, u srpnju
2003., izglasan je g. Markku Jokinen iz Finske za
sljedećeg predsjednika. Delegati na 17. Glavnoj
skupštini u Madridu, Španjolska 2007., odobrili su
Finsku kao glavno sjedište WFD-a.
Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu, 1951.g.
11.Svjetski kongres u Tokiju, Japan, 1991.g.,
privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta, što je
ujedno bio i najveći kongres ikada. (više o
Kongresima i temama prema vremenskom slijedu
događaja možete vidjeti u nastavku teksta).
WFD Glavna skupština održava se svake četiri
godine, prethodeći Svjetski kongres. 17. Glavna
skupština je bila najveća ikada, s 94 delegata,
održana u Madridu, Španjolska, srpanj 2007., gdje je
španjolska Vlada podijelila financijske darovnice
delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli
sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom
kongresu.
WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i
njegovim agencijama od kasnih 1950-ih. Također je
intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem
kontakata, odnosno umrežavanjem s UN-om,
Međunarodnim
savezom
osoba
s
invaliditetom/Klubom delegata i Redovnim
članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava,
zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s
invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u
Meksiku 2005. koja je konačno prihvaćena od
Glavne skupštine UN-a 2007. te još prolazi
ratifikaciju od zemalja članica UN-a.
Prijevod Z. B.
Pogledajte online izdanje biltena “Ukratko…” na našoj novoj web stranici!
www.hsgn.hr
STRANICA 4
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH, SVJETSKA
FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA
PROSLAVE BUDE:
„Dvojezičnost je ljudsko pravo“
Opet je doba godine kada se gluhe
osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile
Međunarodni tjedan gluhih.
Ove godine Međunarodni tjedan gluhih
slavi se od 24. do 30.rujna. Savezi gluhih diljem
svijeta
organiziraju
događaje,
povorke,
kampanje i sastanke kako bi naglasili teme
kojima se obraćaju lokalnim ili državnim
vlastima. Njihov cilj je privući pažnju odgovornih
osoba, šire javnosti i medija na probleme i brige
s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati
da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da
imaju ljudska prava!
Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i
njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i
osjećaj snage, te prezentiranje tog zajedništva
ostatku svijeta. Ovaj tjedan intenzivira osjećaj
solidarnost među gluhim osobama kao i onima
koji ih podupiru, te potiče veći trud u promicanju
prava gluhih osoba.
U zadnjih nekoliko godina Svjetska
federacija gluhih počela je tematski obilježavati
svoje proslave. Do sada smo pokrili ove teme:
 U 2009. slavili smo: KULTURNA POSTIGNUĆA
GLUHIH OSOBA
 U 2010. usredotočili smo se na:
OBRAZOVANJE GLUHIH, a
 U 2011. usmjerili smo se na: PRISTUPAČNOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA
 Za 2012. SFG je predložila temu:
„DVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVO!“
Apeliramo na naše udruge-članice da
izaberu jedan, dva ili više problema koji su
vezani uz ovu temu te oforme kampanju. Npr.,
kampanja može obrađivati pitanja vezana uz
zakonsko priznanje znakovnog jezika, sustav
obrazovanja za gluhe, stavove prema
dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o
pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova
unutar zajednice gluhih.
Ova kampanja ne bi trebala biti
ograničena samo na Međunarodni
tjedan gluhih nego se može protegnuti
na cijelu godinu do sljedećeg tjedna
gluhih…
HRVATSKI
SAVEZ
GLUHIH
I
NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN
MEĐUNAROD NI T JEDAN GLUHIH!
Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih:
1951
Rim, Italija
Bez teme
1955
Zagreb, ex Jugoslavija
Bez teme
1959
Wiesbaden, Njemačka
Bez teme
1963
Stockholm, Švedska
Bez teme
1967
Varšava, Poljska
Gluhi u čujućoj sredini
1971
Pariz, Francuska
Gluhe osobe u svijetu koji se razvija
1975
Washington DC, SAD
Gluhe osobe - punopravni građani
1979
Varna, Bulgarska
Gluhe osobe u modernom društvu
1983
Palermo, Italija
Gluhoća danas i sutra: Realnost ili utopija
1987
Espoo, Finska
Jedan svijet – jedna odgovornost
1991
Tokyo, Japan
Jednakost i samoaktualizacija
1995
Beč, Austria
Prema ostvarivanju ljudskih prava
1999
Brisbane, Australija
Različitost i jednakost
2003
Montréal, Kanada
Mogućnosti i izazovi u 21. stoljeću
2007
Madrid, Šanjolska
Ljudska prava kroz znakovni jezik
2011
Durban, Južna Afrika
Globalna renesansa gluhih
2015
Istanbul, Turska
DVOBROJ 48-49
STRANICA 5
Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna
gluhih u našim udrugama
B j e l ova r
Dan gluhih u Bjelovaru
Polaznici edukacije ECDL Specijalista za
gluhe
Dan gluhih u Bjelovaru
Osijek
Proslava Dana gluhih i obilježavanje
65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Dodjela priznanja
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan
Lijić s predsjednikom HSGN-a
Andrijom Halecom
S i sa k
Proslava Dana gluhih i
obilježavanje 55 godina rada
Udruge gluhih Sisak
Predsjednice udruga gluhih Samobor i
Sisak
Likovna sekcija gluhih
STRANICA 6
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
PLATFORMA
ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM,
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE
- prikaz ostvarenog Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata, što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom.
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva,
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske.
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo
i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo, a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne.
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom, jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku.
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom. Za značajan broj osoba s
invaliditetom, udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja. Kako bi opravdale tu ulogu, a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
''civilno društvo, a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju, bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe'' udruge su, ne samo partneri na svim
razinama, nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika, od najviših državnih do
lokalnih razina, u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom. Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona, akata, strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva:
1. Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava, što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika, prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom. To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70%, a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007. do 2015. godine
(Poglavlje 2.14 mjera 4) i odrednicama čl. 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije ''uključivanje
nevladinih organizacija, poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe, praćenja i ocjenjivanja na
europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini, te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti, uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom'' koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006.-2015.: Nacionalna
provedba – od politike prema praksi-održanoj
20.-21. rujna 2007. godine. Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01. travnja, 2012. godine,
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću.
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2. završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007.-2015. godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI.
- nije provedeno, nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3. Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje, ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
DVOBROJ 48-49
STRANICA 7
jedinici i lokalnoj zajednici, sprječavajući sve
oblike institucionalizacije.
- Provedene brojne aktivnosti, održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4. Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku, kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta.
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5. Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača: osobni asistent, tumač za
znakovni jezik, asistent slijepoj osobi,
intervenor gluhoslijepoj osobi, asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja, puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6. Poticanje inkluzivnog obrazovanja, posebno za
zvanja tražena na tržištu rada.
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7.
8.
Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna.
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
saborske odbore i radna tijela, te u tijela
skupština
županija
i
gradova.
- Nije pokrenuto
9.
Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme, a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija.
- Nije formirano novo, a staro nije sazivano
10. Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice, radna
tijela, te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe.
- Ne provodi se
11. Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi.
- Nisu utvrđeni
12. Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno:
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl.33, stav.1
Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarsko–socijalno vijeće
Do listopada 2012. godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
124 zemlje (Hrvatska 2007.)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007.)
Ratificirale
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima
osoba s invaliditetom
74 zemlje (Hrvatska 2007.)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007.)
Ratificirale
STRANICA 8
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012. GODINI
Predsjedništva SOIH-a, proširenog Predsjedništva (HSS, HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
dana 17.01.2012. Sjednica Predsjedništva
SOIH
dana 24.01.2012. prošireno s HSS i HUPT
dana 27.01.2012. svima dostavljen Draft
Platforme
dana 31.01.2012. prošireno s HSS i HUPT
dana 31.01.2012. prošireno s HSS i HUPT
dana 02.02.2012. prošireno s HSS i HUPT
dana 03.02.2012. svi savezi potpisali
Platformu
dana 06.02.2012. Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
 izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj,
Mirjana Juriša i Ivica Robić
 uključivani povremeno Zorislav Bobuš, Vojin
Perić
 nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH, predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1. dana 07.02.2012. prošireno s HSS i HUPT
2. dana 14.02.2012.
3. dana 15. 02. 2012. dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4. dana 16.02. 2012. Sjednica Predsjedništva
SOIH
5. dana 16.02.2012. dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport, Crveni
Križ, tehnička kultura, Slovenski zakon)
6. dana 17.02. 2012.
7. dana 21.02.2012.
8. dana 01.03.2012.
9. dana 08.03.2012. prošireni sastanak
10. dana 12.03.2012. prošireni sastanak
11. dana 13.03.2012. započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12. dana 16.03.2012.
13. dana 20.03. 2012. upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14. dana 21.03. 2012.
15. dana 22.03. 2012. prošireni sastanak
16. dana 27.03.2012. Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17. dana 2 9.03.2012. prošireni sastanak
18. dana 05.04. 2012.
19. dana 12.04. 2012. dostavljen tekst Zakona
20. dana 13.04. 2012.
21. dana 20.04. 2012.
22. dana 03.05.2012.
23. dana 04.05.2012. zajednički sastanak
24. dana 07.05.2012 Zakon upućen udrugama
25. dana 14.05.2012. Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26. dana 21.05.2012.
27. dana 05.06.2012.
28. dana 14.06.2012.
29. dana 21.06.2012. Sjednica Predsjedništva
SOIH
30. dana 05.07.2012.
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1.
2.
Dana 27.02.2012. s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednici/ce saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost. Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica,
Dana 04.05.2012. s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić,
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović,
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednici/ce saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje. U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti.
DVOBROJ 48-49
STRANICA 9
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA
Na sastanku održanog dana 12. ožujka 2012. usuglašeni su sljedeći stavovi:
1. Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom. Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom.
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija, institucija lokalne
s am ouprave i gos podarsk og s ekt ora.
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti, samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
zajednici i lakšem zapošljavanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji, a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive. Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe, dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova, specijalno adaptiranim
kombijima, projekt osobnog asistenta, razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama, općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom,
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe,
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd.)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom, udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja.
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu, a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3.
"Civilno društvo, a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju, bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe" udruge su, ne samo partneri na svim
razinama, nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika, od najviših državnih do
lokalnih razina, u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom. Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona,
akata, strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom.
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Članak 57.
Stavak 2:
"Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život."
2. Definicije
2.1. Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije:
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske,
- djeluje najmanje pet godina,
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka,
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom,
2.2. Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete:
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka, ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati,
- učlanjene su u nacionalne saveze, djeluju lokalno
ili regionalno, djeluju najmanje pet godina
3. Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33. stavak 3.
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom, partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike,
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav, a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom,
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje,
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva, mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom,
- aktivno sudjeluje u provođenju istih, a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća.
STRANICA 10
“Što smo radili ovog ljeta?”
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
DVOBROJ 48-49
STRANICA 11
STRANICA 12
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj suradnji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012. god. gluhe i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera.
To su: 50% popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovoru obvezu na 24 mjeseca i 50% popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj .
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR, besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 0,29 kn), te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB. Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip .
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvjetima.
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31.
prosinca 2012. godine.
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost,
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu: bez pretplate i sa sniženom cijenom poruka (0,24 kn sa
PDV-om).
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih, članice HSGN-a, da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge. U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu, u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navedenu povlasticu.
TV pretplata za gluhe manja za 50 %
Na temelju članka 56. Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (»Narodne novine«, broj 137/2010),
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31.
svibnja 2012. godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (»Narodne novine«,
broj 34/2012).
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012. godini, u
visini od 50% oslobađaju se:
– osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja,
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80%,
korisnici doplatka za pomoć,
– osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja:
paraplegija, tetraplegija, sc. multiplex, amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80%,
– gluhe osobe (100% oštećenje sluha).
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012. godini, oslobađaju
se u cijelosti:
– 100% slijepe osobe,
– osobe s invaliditetom I. i II. grupe (100%
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije,
– bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega.
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 %, djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina. Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta. Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće. Naime za samo 5 % od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
‘’nijemi film’’. Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr. slijepe), još uvijek nisu isti.
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe.
T.B.A.
DVOBROJ 48-49
STRANICA 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju
Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa, ali i filmova na ostalim medijima.
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog , filmskog i
inog sadržaja.
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču, 8.travnja, 2011. godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU. Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020.godine.
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima.
EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom. Ipak, više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa, ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima.
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu. Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama.
Prema mišljenju EFHOH-a, 100% programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020. godine.
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa.
Z.B.
120%
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
100%
80%
60%
40%
20%
2006
2008
2010
Švicarska
Velika Britanija
Švedska
Slovačka
Španjolska
Slovenija
Rumunjska
Poljska
Portugal
Norveška
Nizozemska
Luksemburg
Litva
Italija
Latvija
Irska
Izrael
Island
Njemačka
Mađarska
Finska
Francuska
Estonija
Cipar
Danska
Češka
Hrvatska
Bugarska
Belgija
Austrija
0%
STRANICA 14
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
Pismo iz Makarske...
From: [email protected] [mailto:[email protected]]
Sent: Friday, September 21, 2012 6:37 PM
To: [email protected]
Subject: Pitanje plaćanja rtv pretplate
Poštovani !
Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o
tome tko je zatražio povlasticu od 50% plaćanja HTV pretplate. Isti mi navodi
datum od 22.5.12. po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske,
kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se
odobri taj isti popust. Na to je Vlada pristala. Isti me također obavještava da
ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru.
Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti
da bi kao 97% gluh i 75 god star, te invalid od 80% dobio pravo od 50% popusta.
Možda sam stari magarac pa ne razumijem, ali me ipak zanima zašto je to
ovako.
Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji, a ni bolji od onih slijepih.
Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili
drugog je isto. Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši.
Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija
o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici.
Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti
reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima, ali ne znate što
govori. Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati. I da
ne nabrajam...
Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače
gledao sa tonom na nuli. Ali ne lezi vraže. Emisije ne samo što nisu titlovane već
su simultano prevođene. itd.
Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50% po
meni veliki promašaj.
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu.
Unaprijed hvala uz pozdrav
Sumić Svemir
DVOBROJ 48-49
STRANICA 15
...HTV ‘gluha’ za gluhe!
Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više “gluhi” od nas, u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe, da bi na kraju ovih dana “VELIKODUŠNO”
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50% za praćenje
TV programa.
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100% - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama.
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku. Nismo bili
upozoreni, a ako jesmo vjerojatno nismo “DOBRO
ČULI”. Sigurno je jedno, da bi se svi gluhi sa 100%
oštećenja sluha, odnosno 70% tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100% gluhoća
zaslužuje 100% tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama. Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100% tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti.
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide, ali čuju.
Po kojoj logici mi koji ne čujemo, ali vidimo, nismo u
istoj kategoriji. Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno. A, to je, vjerujte, jako
teško jer ne želimo biti na teret “čujućima” kako ih mi
gluhi zovemo. Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program, a mi gluhi ne. Nama je TV jedina
alternativa za informiranje.
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna. Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe, zatim 10–ak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan). Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put “gledali i čitali”
DNEVNIK s Goranom Milićem. Kad smo već kod
Dnevnika, ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana. Na primjer, izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u.
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika. Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo), mnoge dokumentarne emisije (npr.
National Geographic, putopisi i sl.). Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE,
Otvorenog i sl. i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava. Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ.
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane. A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane.
Ispada da nas ovi “gluhi” na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama, ali ljuto se varaju.
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su, kao i mi svi gluhi, pogođeni ovim
nemarom.
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu!?? Radi se
jednostavno o principu, a ne o novcu!
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe, a mi gluhi ne?
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer.
O. i N. Hadžović
Članak
objavljen u
Večernjem
listu
STRANICA 16
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
Nastavak trogodišnjeg programa
„Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologije“
U lipnju 2011. godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
„Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe do posla kroz nova znanja i nove tehnologije“ koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata.
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
odobrenim
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
550.000,00
kn. Edukacija
nezaposlenih
gluhih
i
nagluhih
osoba
za
Dodjela Uvjerenja u Splitu
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka, Osijek,
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat.
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012.godine, svakim radnim danom po 4 sata.
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave, bilo to obrađivanje nastavne cjeline,
vježba ili ispit, bio prisutan tumač/prevoditelj
znakovnog jezika. Također, nastava u svom
redovnom trajanju, za čujuće osobe, iznosi 145
sati, a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati. Povećanom
satnicom i prisutnošću tumača/prevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama. Upravo zbog ove dvije
spomenute,ali neopisivo važne činjenice,
uspješnost
edukacije bila
je
96%.
Problema je,
nažalost, bilo.
Jedan
od
većih i važnih
problema
kojeg
je
potrebno
spomenuti je
neplaćanje
n a k n a d e Dodjela Uvjerenja u Samoboru
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije. Naime,
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo. Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije, a budući su
nezaposleni, jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak. Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 4.600,00
kn, a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna. Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova, polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla.
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe. Nakon završetka edukacije, u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih,
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
područnih
u d r u g a .
Također, uz
podijeljene
d i p l o m e
polaznicim a
tečaja, svaka
udruga
u
kojoj
se
održavala
e d u k a c i j a Dodjela Uvjerenja u Rijeci
dobila je po
DVOBROJ 48-49
STRANICA 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa.
U sklopu ovog
Programa
odobrena su i
sredstva
za
d o d a t n u
edukaciju
zaposlenika
Saveza
u
pisanju
i
provedbi
EU
projekata.
Edukacija je
trajala
od
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
siječnja
do
o ž u j k a
2012.godine, a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja,
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012.
u ožujku 2012.godine.
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice. Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije, kao i ostali zainteresirani, moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje. Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
[email protected]. Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka http://lms.algebra.hr/
hsgn/.
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa. Kako je cijeli sustav u krizi,
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa. Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova,
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar, Karlovac, Sisak i Zagreb). Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova, gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb. Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju. Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01.
listopada 2012. i trajat će 2,5 mjeseca.
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom, i naravno,
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije!
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2.godina provedbe programa)
Z.B.
STRANICA 18
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
“ZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-a”
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika, smo započeli 2008. godine,
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom, koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju,
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji.
Kroz petogodišnji period provedbe projekta, a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja
i međugeneracijske solidarnosti, te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske, zaposlili smo dosada 30-tak tumačaprevoditelja u 18 naših udruga-članica, i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama, omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti,
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života.
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama, provodili smo
kroz ove projekte:
 2008.g.: Kampanja Znakovni jezik – uvjet
ravnopravnosti gluhih
 2009.g.:
nazivom
Nastavak
Kampanje
pod
istim
 2010.g.: Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
 2011.g.: Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti.
1. U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica, te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja.
2. Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni. Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba.
3. Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika, te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku.
4. Organizirani su Okrugli stolovi:
 “Izjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom”
 ''Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom: Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih'',
 “Znakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djece”
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta,
Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih. Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika,
predstavnika naših udruga, tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza.
Analiza provedenih aktivnosti, definiranje
problema, prijedlozi za rješavanje istih, te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova.
5. Također, održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom. Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi.
6. U suradnji s udrugama-članicama i školama,
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole. Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom, što je relativno velik
broj za populaciju gluhih. Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom.
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca.
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača/
prevoditelja. U ovim našim aktivnostima,
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
DVOBROJ 48-49
STRANICA 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1.
BJELOVAR—tumač i prevoditelj: Marina Balenović
2.
BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Josip Dandić
3.
BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Daniela Abramović
4.
BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Renata Samarđija
5.
DUBROVNIK—tumač i prevoditelj: Stanka Grbić
6.
KARLOVAC—tumač i prevoditelj: Dijana Leka
7.
KRAPINA—tumač i prevoditelj: Martin Herceg
8.
KRAPINA—tumač prevoditelj/asistent u nastavi: Janja Blazinić
9.
NAŠICE—tumač i prevoditelj: Blaženka Pavić
10. OSIJEK—tumač i prevoditelj: Gordana Pešo
11. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Martina Svrtan
12. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Belinda Ivoševac
13. POŽEGA—tumač i prevoditelj: Ivana Kuraja
14. PULA—tumač i prevoditelj: Vedrana Radić
15. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Sandra Fabijanić
16. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Ivona Vukojević
17. SAMOBOR—tumač i prevoditelj: Justina Krstić
18. SISAK—tumač i prevoditelj: Ana Sarapa
19. SLAVONSKI BROD—tumač i prevoditelj: Verica Štivić
20. SPLIT—tumač i prevoditelj: Suzana Denić
21. SPLIT—tumač i prevoditelj: Karolina Divić
22. ŠIBENIK—tumač i prevoditelj: Ivana Kolić
23. VARAŽDIN—tumač i prevoditelj: Zlata Bahun
24. VINKOVCI—tumač i prevoditelj: Martina Šitum
25. VINKOVCI—tumač i prevoditelj: Rajna Šimunić
26. ZADAR—tumač i prevoditelj: Paola Čovo
27. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Šoić
28. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Novina
29. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Dorijana Kavčić
30. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član.
STRANICA 20
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
NAŠA ISKUSTVA ...
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO
Preuzeto iz knjige Gluho/nagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov, autorica Mr. sc. Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić, prof. logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006.-2012.), prihvaćen od Vlade RH 22. ožujka
2006., predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama: stručno
usavršavanje učitelja, suradnju s civilnim sektorom,
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa,
mobilne službe podrške, uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad.
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008. godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje,
svima dostupno pod jednakim uvjetima. Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja, a time ujedno olakšati rad učiteljima. U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama , maksimalan broj učenika
iznosit će 20. jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama, pa i onih
s većim teškoćama, u redovnim školama, u bliskoj
sredini, čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove.
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama.
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu. Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja, uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi.
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole. Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje, ali njihov se broj stalno povećava. Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima.
Škole su, dakle, otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani). Ali, koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju? Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja. Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima. To je pozitivno, ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi, ako
razumije predavanja, aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima. Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava. Različiti međunarodni
dokumenti (UN, Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku,
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole.
Hrvatska je 2007. godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom. Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije.
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivna—školovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive. Međutim, gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvori
u
svoju
suprotnost. Naime,
gluha djeca jedina su
skupina
djece
s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu. Iako se
često čuje da je
školovanje
u tzv.
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
prava
djece—
diskriminacija i isključivanje, u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija, jer dijete ne
može komunicirati s okolinom, ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano. Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje, dostupnost
informacija i komunikaciju, pa tako i gluho dijete.
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja, a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati. U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu. Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj, i provodi se već niz desetljeća,
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom, a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći.
Mobilni timovi, asistenti u nastavi, obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima.
DVOBROJ 48-49
STRANICA 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA ...
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE?
(INKLUZIJA ILI ILUZIJA?)
Prof. Roger Carver, Pedagoški fakultet, Sveučilište Alberta, Edmonton, Alberta, Kanada
Prijevod s engleskog: Andrija Žic
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994. godine pokazala, trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994. godine, a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina, op.) , a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka. Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola, metamorfoziranja u “kvazi
–inkluzivne” programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole.
Sve ovo se događa u ime “uključivanja u redovite
škole”. Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto “nemoralno”, da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva, da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo. Oni trube o
“pravu” svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma, galame na nemoralnost
“segregiranog školovanja”.
Njihove namjere mogu biti dobre, ali oni su u
strahovitoj bludnji. Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o “sredini
koja najmanje ograničava”, tj. takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju. Uistinu, ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa. Ne uzima se pritom u obzir
specifična, jedinstvena narav gluhoće; gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole. Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje.
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja. Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno, onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje. Ne
vjerujem da tako misle. Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama. Postavlja se tada pitanje: dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima? Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju. Istraživanja na raznim mjestima, npr. u
Alberti i Arizoni, dala su slične nalaze: tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima. Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima. Netko bi moga reći da gluhi učenici, ako se
oralno školuju, neće imati problema ove vrste.
Istina je pak, i to treba reći, da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise, bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje, ali konačni su
rezultati približno jednaki.
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom, obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole. Mnogi od njih su “oštećeni” na jednak ili više
načina. Kao jedan od “preživjelih”, koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole, ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim. Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga. Bio sam jedva sposoban, bolje rečeno
nesposoban, pratiti razgovor u razredu, usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima. Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka,
oni su me ismijavali, bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana, itd.
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom,
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja.
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina, ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih. Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli.
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao “uspješan
slučaj uključivanja”, ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika. To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio; ne spominjući što je bilo s
preostalih 90%.
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava. Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi, ali prakticira
isključivanje izvan škole. To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole. Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače. Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja, ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače.
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče, a ne
gdje uče.
STRANICA 22
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj
 novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira






na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj.
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi, NN 33/12),
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi, NN
33/12) - još je u fazi pripreme provođenja,
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala, NN 150/08):
Analogno i digitalno slušno pomagalo,
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagala—”umjetna pužnica”, baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala, NN 150/08):
svjetlosno-vibracione budilice, svjetlosnovibracioni indikator plača djeteta, svjetlosni
indikator kućnog zvona, telefaks uređaj…
povlastice u prometu—putovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 14/01)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje. Gluha osoba plaća
25% vrijednosti putne karte, a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju. Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb, Odjel za upravnopravne poslove. Potrebna dokumentacija:
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu.
Hrvatski Telekom: 50% popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu. Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT, Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda, navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi.
HRT povlastica: 50% na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate — ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV






pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi, a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist. Obrazac se šalje u HRT,
Odjel pretplate, Prisavlje 3, Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji, NN 76/12)
50% popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50% popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplata—SMS poruke 0,21
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditelja—
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo:
 Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2. programu HRT
 Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
19,30 sati s tzv. 'skrivenim' teletekstom - str.
888 txt
 Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i 'skrivenim' titlom
 TV-emisija: 'Normalan život' za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
 Sveta misa svake nedjelje prije podne – s
prijevodom na znakovni jezik
A.H.
DVOBROJ 48-49
STRANICA 23
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
SEMARK d.o.o.
Shop Sesvete i servis
Adresa: Bjelovarska 36a, Sesvete
Tel/Fax 01/2009-060
Radno vrijeme: pon—pet 08.00-20.00h,
subota 08.00-15.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa: Maksimirska 45, Zagreb
Tel/Fax: 01/2444-000
Radno vrijeme: pon—pet 09.00-20.00h,
subota 09.00-14.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Josip Jurković, 091/2444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa: Starčevićev trg 1, Zagreb
Tel/Fax 01/4577-035
Radno vrijeme: pon—pet 09.00 - 21.00h,
subota 09.00 - 21.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Igor Ivorek, 091/2099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa: Avenija Dubrovnik 16, Zagreb
Tel/Fax 01/6556-456
Radno vrijeme: pon—sub 09.00 - 22.00h
Nedjeljom: 10.00 – 21.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Vladimir Plukavec, 091/2099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa: Slavonska avenija 11d, Zagreb
Tel/Fax 01/2404-600
Radno vrijeme: pon—sub 09.00 - 21.00h
Nedjeljom: 09.00 – 21.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Darijo Brčina, 091/2099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa: Ulica grada Vukovara 269b , Zagreb
Tel/Fax 01/6040-404
Radno vrijeme: pon—sub 09.00 - 21.00h
Nedjeljom: 09.00 – 15.00h
Kontakt: Ivan Lauš, 091/2099-997
E-mail: [email protected]
Shop Dugo Selo
Adresa: Josipa Zorića 19, Dugo Selo
Tel/Fax 01/2752-216
Radno vrijeme: pon—pet 08.00–20.00h,
subota 09.00-14.00h
Kontakt: Marko Hanich, 091/2099-009
E-mail: [email protected]
Shop Velika Gorica
Adresa: Slavka Kolara 2, Velika Gorica
Tel/Fax 01/6215-207
Radno vrijeme: pon—pet 10.00 – 19.00h,
subota 10.00 - 13.00 sati
E-mail: [email protected]
Kontakt: Josip Pejanović, 091/2099-993
Shop Daruvar
Adresa: Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043/334-101
Radno vrijeme: PON-PET od 08.00-20.00h
SUB 08.00-13.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Dražen Heštera, 091/2099-011
Shop Varaždin
Adresa: Mercator centar Varaždin, Gustava Krkleca
1a
Telefon 042/303-089
Radno vrijeme: pon—sub 09.00 – 20.00h
Nedjeljom: 09.00 – 13.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Zoran Končevski, 091/2099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa: Sv. Leopolda B. Mandića 50a
Telefon 031/298-009
Radno vrijeme: pon—sub 09.00 – 21.00h,
nedjeljom 09.00 - 21.00h
E-mail: [email protected]
Kontakt: Marin Marinović, 091/2099-012
Kupci i korisnici SEMARK d.o.o. usluga, svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu [email protected].
STRANICA 24
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja?
22.09. svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske.
Bilo da su gluhe ili čujuće, 50% svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje. Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta, a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena.
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama, među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca. Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama.
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom.
Zlostavljanje i nasilje u kući, posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa, tolerira ili
prihvaća, jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline, a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
“žrtva”.
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom,
sudovima, centrima za socijalnu skrb, tumačima i
skloništima za žene.
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja, iz sljedećih razloga:
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja, nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih. Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće, policija, SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama, posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija.
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom, nije dostupna pomoćna/potporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi. Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati, a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu.
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se, otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima, ono još više
intenzivirati.
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta. Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika), izolacije od izvora informacija,
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih,
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina,
izostanka raznih postignuća (školovanje, posao…),
itd.
U zajednici gluhih, gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju, pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni, a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto.
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice. Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz “društva”,
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona.
S druge strane, strah od stigmatizacije, gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme), osjećaj
krivnje, osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu.
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući, pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile.
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava.
A.H. i T.B.A.
DVOBROJ 48-49
STRANICA 25
Živjeti kao žena ...
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac,
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva.
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono “Volim te”.
Brže praštamo,
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde,
negoli loše dane.
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život.
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan,
a ne samo danas.
STRANICA 26
DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE
Vijesti iz EFHOH-a
GENERALNA SKUPŠTINA
EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
„Srce Europe“
ČEŠKA, 05. – 07. 2013 Travnja 2013.
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu, 05.-07. travnja, 2013. godine.
Od studenog 2012. god. možete se registrirati na web stranici EFHOH-a: www.snncr.cz i dobiti program
događanja.
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA:
BONTECH
ELTON
Ilica 169, Zagreb
Tel: 01 461 35 38, 01370 49 53
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG),
Zagreb
Tel: 01 464 72 13, 01 464 72 14
NEUROTH
Kišpatićeva 12—Bolnica Rebro, Zagreb
Tel: 01 242 01 46
MICROTON
Ul. Grada Vukovara 237a, Zagreb
Tel: 01 611 15 65, 01 611 15 61
DVOBROJ 48-49
STRANICA 27
Vijesti iz SFG-a
Održana 5. Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom, New York, 12. – 14.rujna, 2012. godine
Na sjednici je bilo
prisutno
117
delegata zemalja
potpisnica, među
njima i jedan ili dva
gluha
delegata.
Predsjednik SFG-a,
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici. Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata. Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a.
Zašto je važna uključenost gluhih? Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom, smatra Allen.
Također, pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama.
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju.
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno, diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja. Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti.
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šokterapijama).
Također, bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti. Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom, raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu, a ne
samo osobama s invaliditetom. Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba, s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika.
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik:
1. Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest.
2. Znakovni jezici su sredstvo/alat. Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu.
3. Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu, što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom, kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika.
Colin Allen, predsjednik SFG-a, na Sjednici
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr. László
Gábor Lovázy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju.
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23. rujna,
2013. u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom.
Prijevod Z.B.
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh,
Ti ljudi koji me zovu prijateljem.
Oni ništa ne shvaćaju.
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka,
Zato jer ja ne čujem.
Kažu da sam gluh
Ja, koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava,
Kako sunce na zalazu pjeva,
Kako odzvanja radost svih ljepota.
Čujem osmijehe što me pozdravljaju,
zaljubljene koji šetaju.
Čujem potok, stablo i pticu;
Tko kaže da sve to ne čujem?
Da, makar to čudno zvuči,
U noći često ja i Boga čujem.
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme, a opet
Kažu mi da sam gluh!
Saul Kessler
UKRATKO...
DVOBROJ 48-49