„Gdje Rijeke Spajaju”
ZAJEDNIČKA PREKOGRANIČNA STRATEGIJA RAZVOJA
PODUZETNIŠTVA
POKRAJINE SOMOGY I VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE
2013-2020. GODINE
U OKVIRU SOVISEC PROJEKTA
ID BROJ: HUHR/1001/2.1.4/0003
IPA PROGRAM MAĐARSKA-HRVATSKA
2012
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
„Gdje Rijeke Spajaju”
Sadržaj
I.
Sažetak .......................................................................................................................... 4
II.
Metodologija ................................................................................................................. 16
III. Analiza postojećeg stanja ............................................................................................. 19
1.
2.
1. Opći opis područja ................................................................................................ 19
1.1.
Geografske karakteristike i struktura naselja u području .................................... 19
1.2.
Demografija........................................................................................................ 24
1.3.
Prometna infrastruktura ...................................................................................... 26
Gospodarstvo............................................................................................................ 29
2.1.
Gospodarski razvoj ............................................................................................ 29
2.2.
Gospodarski sektori ........................................................................................... 34
2.3.
Izravna inozemna ulaganja (FDI) ....................................................................... 46
2.4.
Vanjska trgovina ................................................................................................ 48
3.
Tržište rada / Zaposlenost ......................................................................................... 52
4.
R&D, inovacijski kapacitet ......................................................................................... 57
5.
4.1.
Istraživanje i razvoj (R&D) .................................................................................. 57
4.2.
Inovacije............................................................................................................. 62
Poduzeća, industrijski parkovi ................................................................................... 64
5.1.
Poduzeća ........................................................................................................... 64
5.2.
Industrijski parkovi i poduzetničke zone ............................................................. 69
6.
Poslovno okruženje ................................................................................................... 73
7.
Analiza srodnih (strateških) dokumenata ciljanog područja ....................................... 74
8.
Analiza anketnog upitnika ......................................................................................... 75
8.1.
Osnovni podaci o ispitaniku................................................................................ 76
8.2.
Informacije o razini inovacija i strategija poduzeća - Da/Ne pitanja .................... 77
8.3.
Informacije o poslovanju i vanjskoj trgovini - višestruki stupanj izbora ................ 78
8.4.
Detaljna kvalitativna procjena (u rasponu 1-7).................................................... 80
IV. SWOT analiza .............................................................................................................. 85
1.
Snage ....................................................................................................................... 85
2.
Slabosti ..................................................................................................................... 85
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
2
„Gdje Rijeke Spajaju”
3.
Prilike ........................................................................................................................ 86
4.
Prijetnje ..................................................................................................................... 87
V.
Strategija ...................................................................................................................... 88
1. Cilj: Poboljšati suradnju gospodarskih aktera u pokrajini Somogy i Virovitičkopodravskoj županiji........................................................................................................... 90
1.1. Prioritet: Napredna suradnja između gospodarskih aktera s obje strane granice
koja pomaže vanjsku trgovinu i pristup tržištu ............................................................... 91
1.2. Prioritet: Poticanje gospodarske inicijative i projekata prekogranične suradnje
kroz poboljšanje pristupa financijama ........................................................................... 96
1.3. Prioritet: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava i institucija za suradnju
između dviju županija ................................................................................................... 98
2.
Cilj: Razviti pristupačnost u pograničnom području ................................................. 102
2.1.
3.
Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture u obje regije ...................................... 102
Cilj: Razviti konkurentsku, tržišno orijentiranu proizvodnju ključnih industrija........... 105
3.1. Prioritet: Konkurentska, tržišno orijentirana proizvodnja poljoprivrednih i
prehrambenih lokalnih proizvoda iz obje regije ........................................................... 105
3.2. Prioritet: Razvoj zajedničkih turističkih usluga kroz jačanje suradnje među
poduzetnicima u obje regije ........................................................................................ 108
3.3. Prioritet: Poboljšanje tržišne pozicije i konkurentnosti poduzeća u industriji
građevinskog materijala .............................................................................................. 112
VI. Bibliografija ................................................................................................................. 115
VII. Popis slika .................................................................................................................. 116
VIII. Popis tablica ............................................................................................................... 119
Dodatak I. Upitnik ............................................................................................................. 121
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
3
„Gdje Rijeke Spajaju”
I. SAŽETAK
Pokrajina Somogy u Mađarskoj i Virovitičko-podravska županija u Hrvatskoj dvije su
periferne regije u susjednim zemljama. Međutim, povijest i politika su ih razdvojili. Na obje
regije utječe prethodni status "graničnog pojasa" od prije 1989. godine i rata u bivšoj
Jugoslaviji. Dvadeset godina nakon završetka komunističkog režima još je uvijek slaba
gospodarska suradnja između dviju regija. Pokrajina Somogy je među najsiromašnijim
županijama zapadne Mađarske, a Virovitičko-podravska županija je također među deset
najsiromašnijih županija u Hrvatskoj. Dvije su regije geografski povezane jedna s drugom, a
povezuje ih rijeka Drava. Strategije postoje na obje strane, iako se njihova provedba ne
odvija brzo. Te strategije ne uzimaju u obzir karakteristike pogranične regije te se ne temelje
na njenim specifičnostima. Gospodarska aktivnost ne uzima u obzir lokalnu dimenziju, npr.
hrvatska strana puno više uvozi iz drugih EU zemalja nego iz Mađarske.
Ulazak u EU donijet će puno promjena i nove mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.
Također će poslužiti za smanjenje gospodarske barijere između Mađarske i Hrvatske. No,
gospodarski će subjekti, poduzeća pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije, moći
koristiti mogućnosti i prosperirati od proširenja ako budu spremni iskoristiti potencijal
gospodarske suradnje.
Opći cilj strategije je ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i
Virovitičko-podravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i zajedničkog stvaranja
novih poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za
suradnju.
Prije svega, predstavit ćemo metodologiju izrade strategije (analiza dokumenta, intervjui,
upitnici, radionice, itd.). Zatim ćemo predstaviti trenutnu situaciju u dvjema županijama,
spominjući samo najvažnije karakteristike njihovog gospodarstva. Nakon toga ćemo ukratko
opisati sustav ciljeva strategije.
1. Metodologija – proces strateškog planiranja
Za izradu ovog strateškog dokumenta, provedeni su sljedeći zadaci:
1. korak: Sekundarno i primarno prikupljanje podataka
Za prikupljanje podataka potrebno je imati sve potrebne informacije o strateškom i
gospodarskom okruženju, ekonomskoj situaciji kao i o ishodu prethodnih projekata.
Tijekom faze analize dokumenata, analizirano je nekoliko relevantnih dokumenata
(postojeće razvojne strategije, analiza stanja, itd.) i veliki broj statističkih podataka;
kompletan popis može se vidjeti na kraju dokumenta (Bibliografija).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
4
„Gdje Rijeke Spajaju”
U uskoj suradnji s upravnim tijelima, sastavili smo upitnik za procjenu mišljenja lokalnih
dionika o gospodarskom okruženju i strateškim razvojnim mogućnostima. Upitnik je
sastavljen na tri jezika, engleskom, hrvatskom i mađarskom. Upitnik je predstavljen u
Dodatku 1. Tijekom izvještajnog razdoblja proveden je upitnik, koristeći i intervjue oči u oči i
elektronske upitnike. Upitnik je poslan na preko 700 adresa u obje županije, od kojih je
prikupljeno ukupno 133 punjenih upitnika (81 na mađarskoj i 52 na hrvatskoj strani). Rezultati
ankete prikazani su u poglavlju 8. Analiza anketnog upitnika.
Kao rezultat prikupljanja podataka i analize, napravljena je detaljna analiza stanja (vidi
poglavlje III. Analiza postojećeg stanja).
2. korak: Strateško planiranje
Strateško planiranje uključilo je praktičnu izradu i formulaciju zajedničke strategije razvoja
poduzetništva dviju županija.
Ovaj je zadatak izrađen na rezultatima 1. koraka. Nacrt strategije pripremljen u okviru ovog
koraka predstavlja ključni proizvod koji se koristio tijekom uključivanja dionika u 3. koraku.
Osim toga, organizirali smo 5 strateških radionica u dvije županije.
Na temelju rezultata analize svih raspoloživih studija i dokumenata o stanju poduzetništva u
Virovitičko-podravskoj županiji i analize stanja poduzetništva u pokrajini Somogy, održanih
radionica i anketnog upitnika, pripremljena je SWOT analiza, koja je prikazana u Poglavlju
IV. SWOT analiza.
Na temelju poduzetih aktivnosti i postignutih zadataka, kao što su: izrada osnovne analize
dviju županija, rezultati provedenih radionica i rezultati anketnog upitnika, stvorena je
osnova, odnosno početni elementi i smjernice za razvoj ciljeva, prioriteta i aktivnosti za
zajedničku prekograničnu strategiju razvoja poduzetništva Virovitičko-podravske županije i
pokrajine Somogy.
Nacrt strategije služi kao osnova za sljedeću fazu, uključivanje dionika, s kojima će nacrt
strategije biti raspravljen u dvjema županijama.
3. korak: Uključivanje dionika
Opće prihvaćanje buduće zajedničke strategije može se ostvariti samo kroz povjerenje i
predanost sudionika. Stoga smo ih uključili u proces strateškog planiranja, kako bi stvorili
svijest i predanost prema strategiji, te kako bismo s njima raspravili strategiju.
To je učinjeno kroz niz malih radionica koristeći OPERA i/ili GROUP EXPO tehnike,
uključujući razne zainteresirane skupine: kreatore politike, općine, poduzetnike i druge
lokalne aktere. Tijekom tih akcija, nacrt strategije je raspravljen zajedno s dionicima.
Konačna strategija je dostupna u poglavlju V.
Strategija.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
5
„Gdje Rijeke Spajaju”
2. Postojeće stanje
Pokrajina Somogy nalazi se u jugozapadnoj Mađarskoj, južno od Balatona. To je dio regije
Južnog Podunavlja, koji graniči sa županijama Zala, Fejér, Tolna, Baranja i Veszprém te sa
Hrvatskom (Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija). Glavni grad pokrajine
Somogy je Kaposvár s populacijom od 67.979 ljudi (1. siječnja 2011.), a u svom sastavu ima
15 gradova (Siófok, Marcali, Barcs, Nagyatád, Balatonboglár, Csurgó, Balatonlelle, Fonyód,
Tab, Nagybajom, Lengyeltóti, Kadarkút, Zamárdi, Balatonföldvár, Igal). Pokrajina je
podijeljena na 11 mikro regija, a jedna trećina stanovništva živi u regiji Kaposvári.
Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom sjeveroistočnom dijelu Republike
Hrvatske i prostire se na površini od 2024 kvadratnih kilometara ili 3.55 % ukupnog područja
Republike Hrvatske. Sjeverna granica Virovitičko-podravske županije obuhvaća rijeku Dravu
(mađarsko-hrvatska granica) i planine Bilogoru, Papuk i Krndiju koje obilježavaju granice na
jugu. Županija ima u svom sastavu tri grada (Viroviticu, Orahovicu i Slatinu), 13 općina
(Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje,
Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci) te 188 naselja.
Karta pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
6
„Gdje Rijeke Spajaju”
Izvor: Google Maps
Sljedeća tablica pokazuje podatke o stanovništvu i području dviju županija:
Glavni podaci, 2011. godine
Opis
Somogy
Virovitica-Podravina
317 947
84 586
3,18%
1,97%
Prostor (km2)
6 036
2 024
Prostor - udio od ukupne vrijednosti zemlje
6,5%
3,55%
53
42
Broj stanovnika
Broj stanovnika - udio od ukupne vrijednosti zemlje
Gustoća naseljenosti
Izvor: Nacionalni statistički uredi
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
7
„Gdje Rijeke Spajaju”
Struktura naselja u obje županije je nepovoljna, a karakterizira je nerazvijena urbana mreža,
dok je karakterizira vrlo visoka stopa mikro-naselja.
Demografija
Demografske uvjeti u obje županije ne mogu se opisati kao povoljni, zbog sve lošije stope
nataliteta, povećanja migracije i starenja stanovništva. Slika u nastavku prikazuje promjene u
populaciji dviju županija te EU-27 prosjek, u odnosu na vrijednost iz 2002. godine.
Izvor: EUROSTAT
Prometna infrastruktura
Do sredine ovog desetljeća u pokrajini Somogy postojali su veliki infrastrukturni nedostaci,
sve dok prvi autoput nije izgrađen na ovom teritoriju (uz sam njegov rub). Nerazvijen
prometni sustav i problemi dostupnosti trenutno ometaju gospodarski razvoj. Nedostatak
tranzitnih ruta je izraženiji u smjeru zapad-istok, a nije zadovoljavajuća ni kvaliteta i
propusnost cesta sjever-jug. Autocesta M7 prolazi samo duž obale jezera Balaton, dok je
prilično loša dostupnost prema središnjim i južnim dijelovima pokrajine. Željeznički sustav je
koncentriran uz rub pokrajine (međunarodna pruga), a samo jedna pruga prolazi u smjeru
istok-zapad. Nedostatak prometne infrastrukture predstavlja prepreku gospodarskom
razvoju.
Dostupnost i infrastruktura Virovitičko-podravske županije nije zadovoljavajuća te njeno
trenutno stanje predstavlja prepreku gospodarskom razvoju. U županiji nema autocesta, dok
postoji samo jedna regionalna željeznička pruga koja prelazi njezinim teritorijem. Pruga
prema južnoj Slavoniji je izvan upotrebe.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
8
„Gdje Rijeke Spajaju”
Gospodarski razvoj
Pokrajina Somogy je prema nacionalnim i međunarodnim standardima rangirana kao slabije
razvijena županija u Mađarskoj. Razlog tome je uglavnom činjenica da je pristup većini
naselja prilično otežan i iz inozemnih i iz domaćih gospodarskih centara, a njezin zemljopisni
položaj u blizini državne granice doveo ju je tijekom povijesti do izolacije i time je spriječio
njen razvoj.
U posljednjih nekoliko desetljeća Virovitičko-podravska županija konstantno se suočava s
gospodarskom nerazvijenosti, rastom nezaposlenosti i depopulacijom uzrokovanom
deruralizacijom. Konstantan pad konkurentnosti poljoprivrednog sektora rezultira
iseljavanjem uglavnom mladih i radno sposobnih ljudi. Zbog toga postoji negativan ciklus koji
vodi prema zaostalosti u usporedbi s drugim hrvatskim i susjednim regijama. Gospodarstvo
županije je uglavnom usmjereno na proizvodnju nisko profitabilnih poljoprivrednih proizvoda,
dok je struktura poljoprivrednih zemljišta fragmentirana, te nedostaje zajednički nastup
poljoprivrednika na glavna tržišta. Sve ove slabosti poništavaju prirodne prednosti županije
(npr. dobru kvalitetu obradivih zemljišta i šuma te prisustvo minerala).
Pokrajina Somogy također zaostaje s obzirom na bruto domaći proizvod (BDP) po
stanovniku; ona je bila 15. između 19 županija u Mađarskoj, a dosegla je 63,7% nacionalnog
prosjeka, a samo 24,7% prosjeka EU-27 u 2009. godini.
Mjerenjem razvoja Virovitičko-podravske županije pomoću jednog od najvažnijih prihvaćenih
makroekonomskih pokazatelja, BDP po stanovniku, možemo zaključiti da županija zaostaje
za hrvatskim prosjekom, što prikazuje smanjen udio županije u hrvatskom BDP-a sa 1,49% u
2006. godini na 1,25%, što je znatno manje od udjela županije u ukupnom stanovništvu. U
promatranom razdoblju, BDP po glavi stanovnika od Virovitičko-podravskoj županiji pao je s
42,4% od prosjeka EU27 (mjereno u pariteta kupovne moći) na malo ispod 40% u 2009.
godini.
Izvor: EUROSTAT
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
9
„Gdje Rijeke Spajaju”
Poljoprivreda
Poljoprivredni potencijal pokrajine Somogy je bolji od državnog prosjeka. Važnost
poljoprivrednog sektora značajno se smanjila nakon gospodarske tranzicije. Poljoprivredna
učinkovitost smanjila se za dvije trećine u razdoblju prije 1990-tih. Stočarska proizvodnja je
smanjena za polovicu. Strukturna stopa je promijenjena i danas ne odgovara prirodnim
uvjetima i tradicijskom stočarstvu pokrajine. U 2009. godini u pokrajini Somogy ostvareno je
gotovo 5,2% nacionalnog bavljenja poljoprivredom, gospodarenja šumama i ribolovom, iako
je doprinos pokrajine bio manji nego u drugim djelatnostima.
Zbog raspoloživih poljoprivrednih površina prirodni je resurs od strateške važnosti za daljnji
gospodarski razvoj područja Virovitičko-podravske županije jer ima nužne pretpostavke da
postane jedna od važnijih županija u hrvatskoj poljoprivredi. Najveći udio u bruto dodanoj
vrijednosti u 2009. godini Virovitičko-podravska županija ostvarila je u poljoprivredi,
šumarstvu i ribolovnim aktivnostima s 5,5% u ukupnom nacionalnom BDV-u. Prevelika
fragmentiranost parcela je problem županije, a registrirana su samo 3 poljoprivredna
gazdinstva koja raspolažu sa više od 1.500 ha zemljišta te prevladavaju gazdinstva s 3 i
manje hektara što nije posebice pogodno za primjenu suvremene tehnologije i isplativu
poljoprivrednu proizvodnju.
Industrija
Uvid u prerađivačku industriju podijeljenu na proizvodne grane opravdava značajnu
prisutnost proizvodnje kompjutera, elektroničkih i optičkih proizvoda. Sedam velikih tvrtki u
pokrajini Somogy proizvele su 80% prerađivačke proizvodnje u pokrajini unatoč 1% pada u
njihovoj proizvodnji. Ostale proizvodne grane s manjim značajem (proizvodnja prehrambenih
proizvoda i elektroničke opreme) doprinose sa 7-7% u ukupnoj proizvodnji prerađivačke
industrije (s povećanjem proizvodnje od 7% i 3%).
U Virovitičko-podravskoj županiji industrijska proizvodnja je zapošljavala 90% svih
zaposlenih u industrijskim poduzećima u 2009. godini i ostvarila je 88% prihoda od prodaje u
ukupno ostvarenim prihodima od prodaje industrijskih proizvoda. Unutar prerađivačke
industrije u županiji, osobitu razvojnu važnost imaju proizvodnja prehrambenih proizvoda i
proizvodnja mineralnih proizvoda, ali također postoji proizvodnja duhanskih proizvoda,
proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, te proizvodnja proizvoda od drva i pluta. Međutim, u
djelatnostima Virovitičko-podravske županije dominiraju industrijske grane niske tehnološke
razine, čemu je razlog jeftinija i nedovoljno obrazovana radna snaga i blizina izvora sirovina.
Industrijski kapaciteti izgrađeni uglavnom prije 1990-tih godina smješteni su uglavnom u
gradovima Virovitici, Slatini i Orahovici.
Turizam
U pokrajini Somogy turizam se razvija u rekreativnom području uz jezero Balaton. Međutim,
promet od turizma je limitiran kratkom sezonom, a kratkoća sezone uzrokuje problem
zapošljavanja i profitabilnosti u isključivo turističkoj regiji.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
10
„Gdje Rijeke Spajaju”
Područje Drave je dom za rijetku i nevjerojatnu biološku raznolikost gdje ima poplavnih
područja, šuma, otoka, sprudova i rukavaca. U drugim dijelovima županije, tipično brdskim i
šumovitim područjima pokrajine Somogy, krasan krajolik pruža dobar potencijal za ekološki
orijentiran turizam, kao što su eko-turizam, vodni turizam i nekoliko drugih vrsta aktivnog
turizma (biciklizam, planinarenje, lov). U regiji već postoji određena količina tih grana turizma,
posebice u Nacionalnom parku Dunav-Drava (DDNP). Zbog jake granične kontrole,
licenciranja iz DDNP i nedostatka turističkih objekata, područje rijeka je nedovoljno
iskorišteno, što je rezultiralo nedostatkom značajnog turističkog prihoda u mikro regijama u
pograničnom području. S obzirom na brojna lječilišta u pokrajini, tu je i veliki potencijal za
lječilišni i medicinski turizam.
Iako Virovitičko-podravska županija ima potencijal turističke regije, turistička infrastruktura i
aktivnosti su na niskoj razini. Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja Virovitičkopodravska županija ima stvarni potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim
i rekreativnim objektima. Grad Orahovica posebno je značajan turistički potencijal radi
srednjovjekovnog grada Ružice, umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije.
Ostali značajni turistički lokaliteti su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom
Jankovac i arboretum Lisičine s preko 1.500 biljnih vrsta. Važno je spomenuti i Pitomaču
zbog bogate kulturne tradicije, područja dravskih i bilogorskih šuma i vinogradskih područja.
Ne treba izostaviti da značajnu perspektivu ima i seoski turizam za kojeg može biti obilje
ponude s obzirom na sve veći broj seoskih obiteljskih kućanstava koja se ne koriste, a mogu
biti namijenjena turističkoj ponudi.
Poduzetništvo
Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika u pokrajini Somogy iznosi 188, što je čini
petom županijom po poduzetništvu. To potvrđuje da je poduzetnička struktura u pokrajini
Somogy prilično jaka. Većina poduzeća nalaze se u mikroregijama uz jezero Balaton, dok
regija Csurgó - za razliku od ostalih najnerazvijenijih mikroregija - ima značajan broj
poduzeća (rangirana kao treća mikro regije pokrajine Somogy), te je poduzetništvo
iznenađujuće visoko (ima najviše poljoprivrednih poduzeća). S obzirom na broj zaposlenih,
tvrtke s manje od 10 zaposlenih čine većinu (90.9%) a broj tvrtki koje zapošljavaju više od
250 osoba je izrazito nizak (0.1-0.2%). Većina malih i srednjih poduzeća imaju nedostatak
kapitala i poteškoće u pristupu financijskim sredstvima.
U Virovitičko-podravskoj županiji broj aktivnih poslovnih subjekata je čak niži od ukupnog
broja registriranih poslovnih subjekata. To bi se moglo protumačiti kao nepovoljno za daljnji
gospodarski razvoj županije, jer su samo aktivni poslovni subjekti u mogućnosti generirati
dodanu vrijednost i zapošljavati ljude, pridonoseći tako ukupnom gospodarskom napretku.
Ne samo da su aktivni poslovni subjekti najvažniji čimbenik za jačanje gospodarskog rasta,
već, što je još važnije, njihova je poslovna snaga.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
11
„Gdje Rijeke Spajaju”
3. Strategija
Cilj razvoja regije - i cilj ove strategije - ukazuje da se radi na poboljšanju gospodarske
nerazvijenosti i gospodarskog oporavka te na poboljšanju trgovinskih odnosa između dviju
zemalja. To se može postići poboljšanjem i jačanjem partnerstva i poslovnog sektora.
Štoviše, gospodarski će oporavak poslužiti lokalnom stanovništvu da se uključi u društvene
tokove i poboljša svoj životni standard.
Vizija strategije:
Mađarska i hrvatska poduzeća prosperiraju od procesa pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji
Opći cilj strategije:
Ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičkopodravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i zajedničkog stvaranja novih
poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za
suradnju
Kako bi se ostvario cilj strategije, moraju se poštovati tri specifična cilja. Dva su namijenjena
jačanju poslovnog sektora u cjelini, a treći se sektorski cilj fokusira na ključne djelatnosti
utvrđene u obje regije: usmjeren je na unapređenje lokalnih poljoprivrednih prehrambenih
proizvoda, turizma i industrije građevinskog materijala.
Samo ćemo ukratko predstaviti glavne ciljeve i prioritete.
1. Cilj: Poboljšati suradnju gospodarskih aktera u pokrajini Somogy i
Virovitičko-podravskoj županiji
Cilj:
Ovaj prioritet ima za cilj promicati gospodarsku suradnju i općenito razvoj, što znači da
pokriva širok spektar gospodarskih sektora i aktera. Sektorski usmjerene akcije za
poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam uključene su u Prioritet 3. Stoga Prioritet 1
prvenstveno cilja na sve ostale gospodarske sektore i aktivnosti relevantne za prekogranični
gospodarski razvoj (npr. proizvodnja građevinskog materijala), te predstavlja opći
institucionalni okvir za zajednički razvoj.
Opravdanost:
Razina suradnje među poduzećima je prilično niska, naročito s onima koja nisu iskoristila
prednosti zajedničkih akcija ili suradnje.
Prema anketi, samo mali dio (25%) ispitanih poduzeća pripadaju nekom klasteru, a suradnju
unutar klastera su ocijenili sa 3,22 (od 7). Prekogranična suradnja je čak i slabija. Na pitanje
"Kako biste ocijenili intenzitet poslovne suradnje između pokrajine Somogy i Virovitičkopodravske županije?" prosječna ocjena sudionika bila je 3,14 (od 7), a samo 27% njih imalo
je neku vezu s hrvatskom tvrtkom ili organizacijom.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
12
„Gdje Rijeke Spajaju”
1.1.
1.2.
1.3.
Prioritet: Napredna suradnja između gospodarskih aktera s obje
strane granice koja pomaže vanjsku trgovinu i pristup tržištu
Prioritet:
Poticanje
gospodarske
inicijative
i
projekata
prekogranične suradnje kroz poboljšanje pristupa financijama
Prioritet: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava i institucija
za suradnju između dviju županija
2. Cilj: Razviti pristupačnost u pograničnom području
Cilj:
Cilj je razviti pristupačnost u dvije regije kroz izgradnju cestovnih mreža, prekograničnog
trajektnog prijevoza i biciklističkih staza u području rijeke Drave. Ključni element ovog cilja je
jačanje sudjelovanja u pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata.
Opravdanost:
Nakon analize stanja i primarnog istraživanja pokazalo se da su glavne prepreke za
poboljšanje u obje županije periferni i neadekvatni tranzitni uvjeti te ograničen broj graničnih
prijelaza. Ovaj prioritet neizravno pridonosi ostvarenju cilja gospodarskog poboljšanja
opisanog u strateškom planu.
2.1.
Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture u obje regije
3. Cilj: Razviti konkurentsku, tržišno orijentiranu proizvodnju ključnih
industrija
3.1.
Prioritet:
Konkurentska,
tržišno
orijentirana
proizvodnja
poljoprivrednih i prehrambenih lokalnih proizvoda iz obje regije
Cilj:
Opremiti i poticati lokalnu prehrambenu industriju za proizvodnju zdravih proizvoda s
visokom razinom dodanih vrijednosti i odlične kvalitete.
Opravdanost:
Prema analizi stanja, prehrambena industrija pridonosi sa 7% cijeloj prerađivačkoj industrije
pokrajine Somogy, međutim, time se ne iskorištava njen puni potencijal. Unutar prerađivačke
industrije u Virovitičko-podravskoj županiji, proizvodnja hrane ima posebnu ulogu.
Osim velikih prehrambenih tvrtki koje posluju u regiji, mala i srednja prehrambena poduzeća
također trebaju imati priliku plasirati dio svojih proizvoda na domaćem i međunarodnom
tržištu i biti u stanju zadovoljiti strogu kvalitetu i sigurnosne zahtjeve koji stupaju na snagu
nakon ulaska u EU. Ta poduzeća trebaju pomoć u razvoju suradnje i vertikalne integracije
koji će omogućiti da prehrambena industrija bude učinkovitija i usmjeriti poljoprivredni sektor
u regiji na novom smjeru razvoja prema modelu znanja i intenzivnog rada.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
13
„Gdje Rijeke Spajaju”
3.2.
Prioritet: Razvoj zajedničkih turističkih usluga kroz jačanje suradnje
među poduzetnicima u obje regije
Cilj:
Cilj ovog prioriteta je poduprijeti složeni razvoj ekoturizam na području rijeke Drave i njene
okolice. Kao rezultat toga, zajednički će ekoturistički proizvodi biti izrađeni na temelju održive
bogate prirodne i kulturne baštine. Analiza stanja i primarno prikupljanje podataka (radionice)
istaknuli su da potencijal za suradnju između dviju zemalja postoji, ali je značajno područje
granice uz rijeku Dravu nedovoljno iskorišteno.
Opravdanost:
Granicu dviju županija predstavlja rijeka Drava koja nudi brojne neiskorištene mogućnosti za
eko-turizam i aktivan turizam (vodni turizam, biciklistički turizam, itd.) - uz očuvanje ravnoteže
i čistoću prirode - u bližoj i široj okolini rijeke. Koordinacija postojećih projekata i razvoj novih,
zajedničkih turističkih usluga su jednako važni za poboljšanje lokalnog gospodarstva.
3.3.
Prioritet: Poboljšanje tržišne pozicije i konkurentnosti poduzeća u
industriji građevinskog materijala
Cilj:
Cilj je poboljšati tržišnu poziciju i konkurentnost poduzeća u industriji građevinskog materijala
kroz razvijanje prekogranične suradnje na obje strane granice.
Opravdanost:
Postojanje ovog prioriteta dolazi iz prijedloga prikupljenih od lokalnih poduzetnika tijekom
radionice. Prijevoz građevinskog materijala (npr. riječni balast, betonski predmeti i blokovi) je
relativno skup, stoga se primarno prodaju na lokalnim tržištima (~ 150 kms). Time se
opravdava prekogranična trgovina tih proizvoda. Nekoliko tvrtki na tom tržištu iz mađarskog
pograničnog područja objasnilo je da se trenutno prodajom svojih proizvoda nalaze u "pola
kruga", jer oni nisu prisutni na tržištu u Hrvatskoj. U međuvremenu, u narednim godinama se
očekuje rast ulaganja u infrastrukturu, to znači veće tržište za građevinsku industriju. Njihov
je prijedlog da se u strategiji posebno navede promocija poslovnih odnosa na tom tržištu.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
14
PRIORITETI
INTERVENCIJE
• Sveobuhvatnije
sudjelovanje lokalnih
dionika u pripremi
razvojnih programa
• Redovito praćenje
ekonomskih i
poslovnih zbivanja
• Promidžba pristupanja
Hrvatske EU među
mađarskim
programa Mađarska - Hrvatska
poduzećima
• Poticanje zajedničkog
razvoja inovativnih
proizvoda
• Poboljšanje jezičnih
vještina (ENG, HU,
HR)
• Razvoj mreže
podrške za poduzeća
• Razvoj dostupnosti
financijskih
informacija,
usklađivanje kredita i
mogućnosti
subvencija
• Uspostavljanje ureda
poslovne komunikacije
u obje županije
• Organiziranje
tematskih bilateralnih
poslovnih događaja i
Otvorenih dana
1.2. Poticanje
gospodarske inicijative
i projekata
prekogranične suradnje
kroz poboljšanje
pristupa financijama
1.1. Napredna suradnja
između gospodarskih
aktera s obje strane
granice koja pomaže
vanjsku trgovinu i
pristup tržištu
1. Poboljšati suradnju
gospodarskih aktera u
pokrajini Somogy i VP
županiji
• Potpora jačanju
prekogranične
suradnje od strane
lokalnih i regionalnih
uprava iz obje
županije
• Podrška razvoju
suradnje između
poduzetnika iz obje
županije
• Jačanje potpore za
suradnju poduzetnika
iz obje regije
• Jačanje potpore
lokalnih i županijskih
uprava
1.3. Jačanje potpore
lokalnih i županijskih
uprava i institucija za
suradnju između dviju
županija
• Razvijanje
bilateralne
proizvodnje, prerade
i prodajnih lanaca
• Organiziranje
zajedničkih sajmova
s lokalnim
proizvodima
• Organiziranje
bilateralnih
tematskih poslovnih
događanja
3.1. Konkurentska,
tržišno orijentirana
proizvodnja
poljoprivrednih i
prehrambenih lokalnih
proizvoda iz obje
regije
• Zajednički razvoj i
povezivanje
turističke
infrastrukture
• Razvoj zajedničkih
proizvoda/usluga u
zdravstvenom i
vitality turizmu
• Razvoj zajedničkog
aktivnog turizma
(vodnog i
biciklističkog),
kulturnog i gastro
turizma
3.2. Razvoj
zajedničkih turističkih
usluga kroz jačanje
suradnje među
poduzetnicima u obje
regije
informativnog centra
• Razvijanje
bilateralne
proizvodnje, prerade
i prodajnih lanaca
• Organiziranje
bilateralnih
tematskih poslovnih
događanja
3.3. Poboljšanje
tržišne pozicije i
konkurentnosti
poduzeća u industriji
građevinskog
materijala
3. Ratviti konkurentsku,
tržišno orijentiranu
proizvodnju ključnih
industrija
• Suradnja u razvoju
• Jačanje
zadrugarstva
• Razvoj suradnje
sudjelovanja u
• Jačanje pozicije UK
Projpripremi
ekt sufiinprovedbi
ancira Europskkao
a uznanstvenog
nija u sklopu IPA prizmeđu
ekograturističkih
nič nog
zajedničkih
klastera
centra
infrastrukturnih
• Uspostavljanje
projekata
virtualnog turističko
• Izgradnja
biciklističkih staza
uz rijeku Dravu i u
okolnim područjima
• Razvoj
prekograničnog
trajektnog prijevoza
• Razvoj cestovne
mreža, uključujući
otvaranje novih
graničnih prijelaza
između dviju
županija
2.1. Razvoj prometne
infrastrukture u obje
regije
2. Razviti pristupačnost u
pograničnom području
Ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i
zajedničkog stvaranja novih poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za suradnju
OPĆI
STRATEŠKI CILJ
SPECIFIČNI
CILJEVI
Mađarska i hrvatska poduzeća prosperiraju od procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
VIZIJA
„Gdje Rijeke Spajaju”
15
„Gdje Rijeke Spajaju”
II. METODOLOGIJA
Za izradu ovog strateškog dokumenta, provedeni su sljedeći zadaci:
1. korak: Sekundarno i primarno prikupljanje podataka
Za prikupljanje podataka potrebno je imati sve potrebne informacije o strateškom i
gospodarskom okruženju, ekonomskoj situaciji kao i o ishodu prethodnih projekata.
Tijekom tih zadataka, koristili smo sljedeće tehnike:
Analiza
dokumenata
Intervjui
Fokus grupe
Razumjevanje i analiza relevantnih nacionalnih,
regionalnih i županijskih ekonomskih razvojnih strategija
Analiza rezultata prethodnih prekograničnih projekata
Analiza dokumenata i statističkih podataka koji opisuju
ekonomsku strukturu i situaciju u dvije zemlje
•
•
•
Elektronski i izravni intervjui s lokalnim akterima
Uključivanje donositelja političkih odluka, općina,
poduzetnika, relevantnih NVO
•
•
•
Grupno intervjuiranje lokalnih dionika
Tijekom faze analize dokumenata, analizirano je nekoliko relevantnih dokumenata
(postojeće razvojne strategije, analiza stanja, itd.) i veliki broj statističkih podataka;
kompletan popis može se vidjeti na kraju dokumenta (Bibliografija).
U uskoj suradnji s upravnim tijelima, sastavili smo upitnik za procjenu mišljenja lokalnih
dionika o gospodarskom okruženju i strateškim razvojnim mogućnostima. Upitnik je
sastavljen na tri jezika, engleskom, hrvatskom i mađarskom. Upitnik je predstavljen u
Dodatku 1. Tijekom izvještajnog razdoblja proveden je upitnik, koristeći i intervjue oči u oči i
elektronske upitnike. Upitnik je poslan na preko 700 adresa u obje županije, od kojih je
prikupljeno ukupno 133 punjenih upitnika (81 na mađarskoj i 52 na hrvatskoj strani). Rezultati
ankete prikazani su u poglavlju 8. Analiza anketnog upitnika.
Kao rezultat prikupljanja podataka i analize, napravljena je detaljna analiza stanja (vidi
poglavlje III. Analiza postojećeg stanja).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
16
„Gdje Rijeke Spajaju”
2. korak: Strateško planiranje
Strateško planiranje uključilo je praktičnu izradu i formulaciju zajedničke strategije razvoja
poduzetništva dviju županija.
Ovaj je zadatak izrađen na rezultatima 1. koraka. Nacrt strategije pripremljen u okviru ovog
koraka predstavlja ključni proizvod koji se koristio tijekom uključivanja dionika u 3. koraku.
Tijekom provedbe ovog zadatka, korištene su sljedeće tehnike:
Logični
pristup
•
Logični pristup će se koristiti kao osnovni strateški alat za
planiranje tijekom formuliranja strategije
Radionice
•
Izrada strategije za nas predstavlja kreativni proces više
sudionika, stoga ćemo za to koristiti radionice
Stručni
paneli
•
Formuliranje strategije zahtjeva specifično
znanje koje će se koristiti kroz stručne panele
stručno
Osim toga, organizirali smo 5 strateških radionica u dvije županije. Dizajnirali smo
prikladnu i jedinstvenu metodologiju za radionice, na temelju metode GROUP EXPO, koja je
uspješno korištena tijekom svih pet radionica. Ona predstavlja grupni alat koji potiče aktivno
sudjelovanje svih sudionika, a istovremeno stvara prostor za razmišljanje. Od ključne je
važnosti da su svi sudionici bili motivirani, tako da su stvarno mogli izraziti svoje stavove i
mišljenja o budućoj strategiji.
Kratica metode označava:
G rupe (o pitanjima)
R azmišljanje (vlastita)
P oster (s grupnim rezultatima)
X -skupine (za dodatke)
P ar (procjena)
O rganiziranje (daljnje akcije)
Nakon kratke razmjene ideja identificirane su teme koje zanimaju većinu sudionika. Zatim su
sudionici odabrali temu koja ih najviše zanima i započeli raditi na njoj, prvo razmišljajući o
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
17
„Gdje Rijeke Spajaju”
njoj, a zatim bi je skupno raspravili. Nakon početne rasprave sudionici bi izabrali sljedeću
temu, tako da svatko može raspraviti sve identificirane teme. Na kraju procesa sudionici bi
ocijenili prijedlog dajući plusove onima za koji su mislili da su najvažnije s njihove točke
gledišta. Na kraju procesa saželi bi rezultate radionice.
Datum i mjesto održavanja radionica:
Datum
Lokacija
Broj sudionika
31. svibnja 2012.
Barcs
19
28. lipnja 2012.
Balatonlelle
14
15. lipnja 2012.
Orahovica
15. lipnja 2012.
Slatina
18. lipnja 2012.
Virovitica
1
32
23
Na temelju rezultata analize svih raspoloživih studija i dokumenata o stanju poduzetništva u
Virovitičko-podravskoj županiji i analize stanja poduzetništva u pokrajini Somogy, održanih
radionica i anketnog upitnika, pripremljena je SWOT analiza, koja je prikazana u Poglavlju
IV. SWOT analiza.
Na temelju poduzetih aktivnosti i postignutih zadataka, kao što su: izrada osnovne analize
dviju županija, rezultati provedenih radionica i rezultati anketnog upitnika, stvorena je
osnova, odnosno početni elementi i smjernice za razvoj ciljeva, prioriteta i aktivnosti za
zajedničku prekograničnu strategiju razvoja poduzetništva Virovitičko-podravske županije i
pokrajine Somogy.
Nacrt strategije služi kao osnova za sljedeću fazu, uključivanje dionika, s kojima će nacrt
strategije biti raspravljen u dvjema županijama.
3. korak: Uključivanje dionika
Opće prihvaćanje buduće zajedničke strategije može se ostvariti samo kroz povjerenje i
predanost sudionika. Stoga smo ih uključili u proces strateškog planiranja, kako bi stvorili
svijest i predanost prema strategiji, te kako bismo s njima raspravili strategiju.
To je učinjeno kroz niz malih radionica koristeći OPERA i/ili GROUP EXPO tehnike,
uključujući razne zainteresirane skupine: kreatore politike, općine, poduzetnike i druge
lokalne aktere. Tijekom tih akcija, nacrt strategije je raspravljen zajedno s dionicima.
1
Da bi se postigla učinkovitost i djelotvornost provedenih radionica, kao i za postizanje željenih
rezultata, dogovoreno je da se spoje radionice u Slatini i Orahovici i da se radionica održi u Orahovici.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
18
programa Mađarska - Hrvatska
„Gdje Rijeke Spajaju”
Datum i mjesto održavanja radionica:
Datum
Lokacija
28. 09. 2012
Csurgó
19. 10. 2012
Kaposvár
25. 10. 2012
Barcs
20. 09. 2012
Sopje
12. 10.2012
Virovitica
Konačna strategija je dostupna u poglavlju V.
Broj sudionika
>140
Strategija.
III. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
1. 1. Opći opis područja
1.1.
Geografske karakteristike i struktura naselja u području
Pokrajina Somogy nalazi se u jugozapadnoj Mađarskoj, južno od Balatona. To je dio regije
Južnog Podunavlja, koji graniči sa županijama Zala, Fejér, Tolna, Baranja i Veszprém te sa
Hrvatskom (Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija). Prostire se na 6.036
km², što predstavlja oko 6,5% od mađarskog teritorija, s 317.947 stanovnika (1. siječnja
2011.) ili oko 3,18% ukupnog mađarskog stanovništva; time je gustoća naseljenosti otprilike
polovica državnog prosjeka.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
19
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 1. karta pokrajine Somogy (Izvor: Google Maps)
Glavni grad pokrajine Somogy je Kaposvár s populacijom od 67.979 ljudi (1. siječnja 2011.),
a u svom sastavu ima 15 gradova (Siófok, Marcali, Barcs, Nagyatád, Balatonboglár, Csurgó,
Balatonlelle, Fonyód, Tab, Nagybajom, Lengyeltóti, Kadarkút, Zamárdi, Balatonföldvár, Igal).
Pokrajina je podijeljena na 11 mikro regija, a jedna trećina stanovništva živi u regiji
Kaposvári.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
20
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 2. Mikro regije pokrajine Somogy (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO)
Većina teritorija pokrajine Somogy je brdovita. Sjeveroistočni dio naziva se Vanjski dio
Somogy čiji je reljef u prosjeku viši od jugo-zapadnog Unutarnjeg dijela Somogy pokrajine.
Samo je dio uz rijeku Dravu ravničarski, a na zapadnoj obali Balatona je vrijesište.
Struktura naselja je nepovoljna, a karakterizira je nerazvijenost urbane mreže. Gotovo
polovicu naselja čine mala sela, koja se sastoje od 117 naselja od 245 (48%), koji uopće ne
dosižu 500 stanovnika. Samo pet gradova imaju populaciju više od 10.000 ljudi.
Kategorija naselja
20.000-100.000
10.000-20.000
5.000-10.000
2.000-5.000
500-2.000
200-500
0-200
Total
Broj naselja
2
3
2
15
106
79
38
245
Rasprostranjenost naselja
1%
1%
1%
6%
43%
32%
16%
100%
Populacija
92 326
33 990
11 182
45 002
103 495
26 812
5 140
317 947
Rasprostranjenost
stanovništva
29%
11%
4%
14%
33%
8%
2%
100%
Tablica 1. Struktura naselja u pokrajini Somogy u 2011. (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku HCSO)
Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom sjeveroistočnom dijelu
Republike Hrvatske i prostire se na površini od 2024 kvadratnih kilometara ili 3.55 %
ukupnog područja Republike Hrvatske. Sjeverna granica Virovitičko-podravske županije
obuhvaća rijeku Dravu (mađarsko-hrvatska granica) i planine Bilogoru, Papuk i Krndiju koje
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
21
„Gdje Rijeke Spajaju”
obilježavaju granice na jugu. Postoje dvije glavne reljefne jedinice sadržane u Virovitičkopodravskoj županiji, planinsko područje (Bilogora i Papuk) i nizinsko područje (dolina Drave).
Međutim, veći dio Županije je nizinsko područje, s oko 80% površine pod 200 m nadmorske
visine.
Slika 3. Virovitičko-podravska županija (Izvor: Google Maps)
Prema popisu stanovništva 2001. godine, stanovništvo Virovitičko-podravske županije čini
1,97% ukupnog hrvatskog stanovništva s 84.586 stanovnika (29.910 kućanstava) i ima
relativno nisku gustoću od 46,1 po kvadratnom kilometru. Virovitičko-podravska županija ima
u svom sastavu tri grada (Viroviticu, Orahovicu i Slatinu), 13 općina (Crnac, Čačinci,
Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić
Bukovica, Voćin i Zdenci) te 188 naselja. Sljedeća slika prikazuje općine i gradove
Virovitičko-podravske županije.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
22
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 4. Gradovi i općine Virovitičko-podravske županije (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike
Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, oko polovice stanovništva u Virovitičkopodravskoj županiji živi u Virovitici, Orahovici ili Slatini, dok je najnaseljeniji grad Virovitica sa
21.327 stanovnika, što čini oko 25% ukupnog stanovništva Županije.
Kategorija naselja
0-200
200-500
500-2000
2000-5000
5000-10000
Broj naselja
113
45
27
2
1
Rasprostranjenost naselja
60.10
23.94
14.36
1.06
0.53
Tablica 2. Struktura naselja Virovitičko-podravske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora, na
temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
Iz gornje Tablice možemo vidjeti da je oko 60% svih naselja u Virovitičko-podravskoj županiji
nastanjeno s manje od ili 200 stanovnika te postoje samo tri naselja s više od 2.000
stanovnika.
Gradovi i naselja
Slatina
Virovitica
Pitomača
Suhopolje
Orahovica
Površina (km2)
166.75
169.81
158.14
166.65
123.67
Broj stanovnika (Popis 2011.)
21.327
13.609
10.049
6.646
5.289
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
23
„Gdje Rijeke Spajaju”
Špišić Bukovica
Gradina
Lukač
Čačinci
Voćin
Sopje
Čađavica
Zdenci
Nova Bukovica
Crnac
Mikleuš
107.94
120.9
83.32
145.02
295.8
117.8
90.6
84.88
76.43
79.13
35.29
4.222
3.825
3.646
2.775
2.341
2.313
1.997
1.885
1.776
1.467
1.419
Tablica 3. Površina i broj stanovnika po gradovima i naseljima u 2011. godini (Izvor: izračun autora, na
temelju Državnog zavod za statistiku, Godišnje izvješće Republike Hrvatske, 2011)
Sudeći prema gustoći naseljenosti, naseljenost Županije je znatno manje gustoće nego što je
prosjek u Hrvatskoj, stoga je učešće Županije u ukupnom broju stanovnika Hrvatske manje
(2,1%) nego je učešće njezine površine (3,57%).
1.2.
Demografija
Demografske uvjeti pokrajine Somogy ne mogu se opisati kao povoljni, sa sve lošijom
stopom nataliteta, povećanjem migracija i starenja stanovništva.
Stanovništvo pokrajine Somogy - i Južne Podunavske regije – razvija se nepovoljnije od
nacionalnog prosjeka tijekom posljednjeg desetljeća (vidi tablicu u nastavku). Smanjenje
stanovništva prelazi nacionalni prosjek kao rezultat pada nataliteta u regiji, te migracije
stanovništva.
Slika 5. Dinamika populacije između 2001. i 2011. godine (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku HCSO)
Prirodni demografski pad broja stanovništva u pokrajini Somogy iznosi -5,2 (prosjek
između 2000. i 2010. godine na 1000 stanovnika), a to se pogoršava svake godine (1990.
godine: -2,9, 2000. godine: -4,7, 2010. godine: -6,6). Na kretanja stanovništva također
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
24
„Gdje Rijeke Spajaju”
negativno utječe nezdrav način života i nizak životni standard. Ubrzana stopa pada broja
stanovništva pogoršava izglede za poboljšanje pokazatelja zapošljavanja, jer iz regije obično
migriraju radno sposobni ljudi. Također, to će u konačnici imati negativan učinak na
konkurentnost regije.
Nedovoljan broj radnih mjesta koja zahtijevaju visoko kvalificirane ljude je rezultirao odljevom
mozgova, štoviše nedostatak radnih mjesta - uglavnom u malim selima i nerazvijenim
područjima - je glavni razlog migracija. Interna neto migracija na 1.000 stanovnika u
pokrajini Somogy iznosila je -3,4 u 2010. godini, no postoje velike razlike među
mikroregijama (vidi tablicu ispod): mikro regije u blizini jezera Balaton imaju pozitivne
imigracijske pokazatelje (Balatonföldvári 2,6, Siófoki 2.8), a oko glavnog grada pokrajine
vrijednost je oko 0 (Kaposvári u 2010. godini -0,3, prosjek 2000-2010. godine iznosi 0,3).
Nerazvijene mikro regije, koje se nalaze uglavnom uz hrvatsku granicu, imaju vrlo loše
imigracijske vrijednosti (Tabi -14,4, Csurgói -10,6, Nagyatádi -10,6, Barcsi -9,2).
Štoviše, u regiji raste broj starije populacije što predstavlja dodatnu demografsku značajku,
u skladu s trendovima u EU. Prosječna dob se povećava, a uz spomenut nizak natalitet,
uzrokuje značajne promjene u dobnoj strukturi, i kao rezultat stanovništvo regije postaje
značajno starije. U pokrajini Somogy udio osoba starijih od 60 godina porastao je s 20,3% na
23,5% između 2000. i 2010. godine (Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO). Indeks
starenja u pokrajini Somogy je među najvećim u zemlji; u 2010. godini iznosio je 123,3, dok
je u Južnom Podunavlju iznosio 122,7, a nacionalni prosjek je iznosio 114,7.
Mikro regija
Balatonföldvári
Barcsi
Csurgói
Fonyódi
Kadarkúti
Kaposvári
Lengyeltóti
Marcali
Nagyatádi
Siófoki
Tabi
Ukupno(Somogy)
Stanovništvo je na kraju
godine
Stanovništvo
Promjena od
2001. (%)
11 313
23 883
16 754
22 884
20 281
99 801
11 280
34 880
25 955
38 096
12 820
317 947
-4,5
-11,1
-11,7
-5,8
-4,8
-3,1
-5,5
-8,0
-9,3
2,6
-14,1
-5,6
Natalitet
Mortalitet
Unutarnja
migracija
Prirodno
povećanje ili
smanjenje (-)
na 1000
stanovnika
na 1000
stanovnika
na 1000
stanovnika
Prosjek 2000–2010. na 1000
stanovnika
6,7
8,2
7,7
5,7
9,4
8,3
8,8
7,4
8,4
8,4
7,6
8,0
16,8
15,5
17,2
16,0
14,5
13,8
11,6
15,4
14,8
13,1
16,1
14,6
2,6
-9,2
-10,6
-2,5
-1,2
-0,3
-4,0
-6,1
-10,6
2,8
-14,4
-3,4
-7,8
-5,4
-6,6
-7,1
-4,2
-4,4
-3,8
-7,0
-5,7
-3,1
-7,1
-5,2
Unutarnja
migracija
0,2
-6,7
-6,5
-0,8
-0,3
0,3
-4,7
-5,2
-4,0
5,0
-8,6
-1,8
Tablica 4. Podaci o stanovništvu u pokrajini Somogy po mikroregijama u 2010. godini (Izvor: Mađarski
središnji ured za statistiku - HCSO)
Kao što je situacija u gotovo svim hrvatskim županijama, Virovitičko-Podravska županija
također iskazuje nepovoljnu demografsku tendenciju vidljivu u povećanju broja starijeg
stanovništva, povećanju iseljavanja i smanjenju nataliteta. Nažalost, zbog nedostatka
podataka nije moguće napraviti potpunu demografsku analizu na razini naselja ili gradova.
Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u Virovitičko-podravskoj županiji živjelo je 84.586
stanovnika. U posljednjih 50 godina, broj stanovnika u Županiji smanjen je za 1/3, s
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
25
„Gdje Rijeke Spajaju”
povećanjem broja stanovnika u gradovima za 11% i smanjenjem u općinama za više od
polovice. Nekoliko je općina izgubilo dvije trećine stanovništva u promatranom razdoblju.
VPŽ
Gradovi
Orahovica
Slatina
Virovitica
Općine
Crnac
Čačinci
Čađavica
Gradina
Lukač
Mikleuš
Nova Bukovica
Pitomača
Sopje
Suhopolje
Špišić Bukovica
Voćin
Zdenci
1961.
127,512
36,066
5,890
12,598
17,578
91,446
4,172
6,445
6,417
9,060
7,000
2,784
4,314
13,897
5,997
13,541
7,019
7,342
3,458
1971.
116,314
38,676
5,834
13,475
19,367
77,638
3,229
5,692
4,659
7,598
5,806
2,633
3,517
12,532
4,780
12,168
6,122
6,016
2,886
1981.
107,339
41,787
6,244
14,638
20,905
65,552
2,433
4,974
3,606
6,075
5,009
2,380
2,799
11,618
3,802
9,968
5,460
4,799
2,629
1991.
104,625
45,037
6,262
15,844
22,931
59,588
2,141
4,528
3,011
5,297
4,543
2,291
2,522
11,106
3,407
8,962
4,928
4,152
2,700
2001.
93,389
43,229
5,792
14,819
22,618
50,160
1,772
3,308
2,394
4,485
4,276
1,701
2,096
10,465
2,750
7,524
4,733
2,421
2,235
2011.
84,586
40,225
5,289
13,609
21,327
44,361
1,467
2,775
1,997
3,825
3,646
1,419
1,776
10,049
2,313
6,646
4,222
2,341
1,885
2011. (1961=100)
66.3%
111.5%
89.8%
108.0%
121.3%
48.5%
35.2%
43.1%
31.1%
42.2%
52.1%
51.0%
41.2%
72.3%
38.6%
49.1%
60.2%
31.9%
54.5%
Tablica 5. Stanovništvo Virovitičko-podravske županije 1961-2011. (Izvor: izračun autora, na temelju
Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
Depopulacija u Županiji je rezultat niskog vitalnog indeksa (broj živorođenih na 100 umrlih),
koji je u Županiji iznosio 69,1 u 2010. godini u odnosu na 83,2 za Hrvatsku. U 2010. godini
bila je prilično visoka neto emigracija (439 osoba), što znači da u razdoblju od 10 godina
Županija može izgubiti oko 5% od ukupnog stanovništva samo zbog migracija. Dobna
struktura je također nepovoljna, što se ogleda u dobnom indeksu (n omjer od 60+ do 0-19)
populacije koja je u 2009. godini iznosila 75,3%.
1.3.
Prometna infrastruktura
Glavni prometni pravac pokrajine Somogy je autocesta M7, koja se proteže od
Budimpešte do hrvatske granice u Letenye, prolazeći pored južne obale Balatona. Autocesta
se povezuje s hrvatskom autocestom A4 kod Goričana te čini dio paneuropskog koridora Vb,
koji povezuje Budimpeštu s Rijekom i Zagrebom. Posljednji dio autoceste do hrvatske
granice, uključujući Zrinski most na rijeci Muri, završen je 22. listopada 2008. Ona ima veliku
važnost kao međunarodni prometni koridor, iako budući da prolazi samo kroz sjeverni dio
županije, a zbog lošeg stanja unutarnjih prometnih pravaca, loša je pristupačnost
intraregionalnim centrima i glavnim međunarodnim prometnicama. Što se tiče unutarnjih
pravaca, pokrajinom prolaze tri glavne prometnice: broj 61, 67 i 68 (E661).
Nedostatak prometne infrastrukture doprinosi lošem gospodarskom razvoju. Duljina cestovne
mreže nije se dugo vremena promijenila, a kvaliteta se stalno pogoršava unatoč minimalnom
potrebnom održavanju koje se provodi s vremena na vrijeme.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
26
„Gdje Rijeke Spajaju”
Štoviše, gustoća cestovne mreže je niža od nacionalnog prosjeka, te u mikro regijama
Csurgó, Nagyatád i Marcali postoje područja bez odgovarajuće cestovne mreže. Lošu
prometnu strukturu dokazuje i činjenica da postoji 74 naselja bez tranzitne ceste u pokrajini
Somogy.
Druga slabost ove županijske (i regionalne) cestovne mreže je loše stanje veze orijentirane
istok-zapad, koja predstavlja međunarodnu i međuregionalnu vezu (osobito vrijedi za južnu
Veliku ravnicu i zapadnu Podunavsku regiju). Pristup Kaposváru i Szekszardu je upitan i spor
te je stoga teško primijeniti gospodarske mjere i regionalne uloge dviju županijskih glavnih
gradova. Planirana autocesta M9 trebala bi riješiti probleme brzog prolaska u blizini
Zalaegerszeg, Nagykanizsa, Kaposvar, Dombóvár i Szekszard (planirana ruta je dostupna u
Prostornom planu pokrajine Somogy).
Također treba napomenuti da značajna međunarodna željeznička pruga Budimpešta –
Kaposvár – Gyékényes - Rijeka prolazi kroz pokrajinu uz južnu obalu Balatona i igra važnu
ulogu u prijevozu pokrajinom Somogy i regijom u cjelini.
Na Dravi postoje riječne luke, ali obim prometa na rijeci je beznačajan. To je djelomično
zbog nedostatka potražnje, a dijelom i zbog želje za očuvanjem prirodne baštine područja.
Priprema izgradnje zračne luke Taszár za civilno korištenje je veliki uspjeh za pokrajinu i
regiju, međutim, moraju se poboljšati uzletišta Balatonkiliti (turizam) i Kaposujlaka
(poljoprivreda, sportsko zrakoplovstvo).
Virovitičko-podravska županija ima prometni značaj koji rezultira prvenstveno u
povezivanju na koridoru E-73. Valja napomenuti da se glavni prometni koridori koji povezuju
Hrvatsku sa svim dijelovima Europe podudaraju s europskim cestovnim longitudinalnim
koridorima u smjeru istok-zapad. Postoji nekoliko poprečnih koridora koji su od velikog
značaja za Virovitičko-podravsku županiju:
a) smjer Moslavine i zapadne Bosne i E-661 koja povezuje Split, Banja Luku, Viroviticu i
Balaton
b) Posavina E-70 smjer Milano - München - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Bukurešt,
Atena i Istambul)
c) Smjer Jadransko more E-65, E-80 Trst - Rijeka - Split - Dubrovnik - Tirana i Atena.
d) Smjer središnja Bosna i Hercegovina E-661, s dvije ceste: Zagreb - Bihać i dalje u
smjeru Bihać - Sarajevo - Goražde i Bihać – Livno - Mostar.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
27
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 6. Cestovna povezanost koja spaja Virovitičko-podravsku županiju s Europom (Izvor: Županijska
razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011-2013.)
Kvalitetna fizička infrastruktura, uključujući prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu, je
važan preduvjet u kreiranju i podržavanju poslovnog okruženja. Glavna državna cesta je
Podravska magistrala koja je zastarjela, a promet od nacionalnog i međunarodnog značenja
ne može se održavati s optimalnim kapacitetom. U Županiji je u 2010. godini bilo ukupno 842
km cesta. Od toga je državnih cesta 181, županijskih cesta ima 371 km, a lokalne ceste su
duljine 290 km. To znači da je gustoća cestovne mreže značajna jer na 1000 km2 površine
dolazi 416 km cesta, što je manje od hrvatskog prosjeka od 518 metara na km2. Županijom
prolaze dvije trase željezničkih pruga: pravac istok-zapad Osijek - Zagreb i sjever-jug PčelićBanova Jaruga i one povezuju sva važnija županijska mjesta. Riječni promet se odvija
rijekom Dravom i za plovidbu ima dva pristaništa: Terezino Polje i Kapinci. Zračni promet se
odvija malim putničkim avionima.
Granični prijelazi
Postoji samo šest cestovnih i četiri željeznička granična prijelaza između Mađarske i
Hrvatske, od kojih se samo jedan nalazi između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske
županije.
Općina u Mađarskoj
Županija (HU)
Općina u Hrvatskoj
Županija (HR)
Vrsta
Letenye
Zala
Goričan (Muracsány)
Međimurska
(Muraköz)
Cestovni prijelaz
Murakeresztúr
Zala
Čakovec (Csáktornya)
Međimurska
(Muraköz)
Željeznički prijelaz
Gyékényes
Somogy
Koprivnica (Kapronca)
Koprivničkokriževačka (Kapronca-
Željeznički prijelaz
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
28
„Gdje Rijeke Spajaju”
Körös)
Berzence
Somogy
Gola (Góla)
Barcs
Somogy
Terezino
(Trézenföld)
Drávaszabolcs
Baranja
Beremend
Koprivničkokriževačka (KaproncaKörös)
Cestovni prijelaz
Virovitica-Podravina
(Verőce-Drávamente)
Cestovni prijelaz
Donji
Miholjac
(Alsómiholjác)
Osječko-baranjska
(Eszék-Baranja)
Cestovni prijelaz
Baranja
Baranjsko
Petrovo
Selo (Petárda)
Osječko-baranjska
(Eszék-Baranja)
Željeznički prijelaz
Beremend
Baranja
Beli
Manastir
(Pélmonostor)
Osječko-baranjska
(Eszék-Baranja)
Cestovni prijelaz
Magyarbóly
Baranja
Beli
Manastir
(Pélmonostor)
Osječko-baranjska
(Eszék-Baranja)
Željeznički prijelaz
Udvar
Baranja
Kneževo (Főherceglak
Osječko-baranjska
(Eszék-Baranja)
Cestovni prijelaz
Polje
2. Gospodarstvo
2.1.
Gospodarski razvoj
Pokrajina Somogy je rangirana kao slabije razvijena županija u Mađarskoj po nacionalnim i
međunarodnim standardima. To je uglavnom zbog činjenice što je pristup većini naselja
prilično otežan i iz stranih i iz domaćih gospodarskih centara, a njezin zemljopisni položaj u
blizini državne granice doveo ju je tijekom povijesti do izolacije i time je spriječio njen razvoj.
[4]
Postoji jasna korelacija između razlike u stupnju razvoja unutar pokrajine i u strukturi naselja.
Deprivirane mikro regije nalaze se uz rijeku Dravu i uz unutarnje granice pokrajine. To
predstavlja snažan kontrast razvoju koji je vidljiv na periferiji velikih gradova i uz mikro regije
uz jezero Balaton. [1]
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
29
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 7. BDP po stanovniku po županijama u EUR, 2009. (Izvor: EUROSTAT)
Prema Vladinoj uredbi 311/2007. (XI. 17.) osam od jedanaest županijskih mikroregija su loše
nerazvijene, a od njih pet spadaju u skupinu nerazvijenih (Barcsi, Csurgói, Lengyeltóti,
Kadarkúti, Tabi). To znači da 77,3% stanovnika u pokrajini živi u nerazvijenim područjima, a
unutar toga, 26,7% stanovništva živi u najnepovoljnijem području.
Pokrajina Somogy također zaostaje s obzirom na bruto domaći proizvod (BDP) po
stanovniku; ona je bila 15. između 19 županija u Mađarskoj, a dosegla je 63,7%
nacionalnog prosjeka, a samo 24,7% EU-27 prosjeka u 2009. Godini.
S obzirom na imovinsko stanje, u 2009. godini u pokrajini Somogy prosječna bruto plaća
iznosila je 76,9% nacionalnog prosjeka, što je nešto niže od prosjeka u južnoj Podunavskoj
regiji od 83,5%.
Somogy
Bruto plaća
Neto plaća
Dohodak
154 746
108 755
165 896
Južno
Podunavlje
HUF
168 068
115 732
181 240
Mađarska
201 272
132 533
218 400
Somogy
76,9%
82,1%
76,0%
Južno
Podunavlje
%
83,5%
87,3%
83,0%
Mađarska
100,0%
100,0%
100,0%
Tablica 6. Dohodci u pokrajini Somogy u 2010. (Izvor: HCSO)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
30
„Gdje Rijeke Spajaju”
Ta se područja pokrajine Somogy teško mogu natjecati s glavnim gradom pokrajine i
turističkim centrima uz jezero Balaton. Prihodi stanovništva su povoljniji u područjima koja
imaju značajnu ulogu u gospodarstvu (Kaposvár, Siófok, Balatonföldvár). Prihodi u
područjima koja se nalaze dalje od glavnog grada pokrajine i turističkih centara uz jezero
Balaton, gdje je infrastruktura loša, a industrijski i turistički kapaciteti slabi, ostaju daleko
ispod prosjeka.
S obzirom na tip naselja, gradovi imaju mnogo povoljnije karakteristike nego sela, od kojih
samo ona koja se nalaze uz veće gradove uživaju blagotvorne učinke i imaju više prednosti.
Prihodi su znatno niži od regionalnog prosjeka, a podudaraju s nepovoljnim rubnim
područjima, što je tipično za strukturu mikro naselja. Porez na osnovicu po poreznom
obvezniku bio je 7-18% ispod prosjeka županije u 2010. godini. Niži prihodi također je u
korelaciji s obilježjem mikro naselja, slabim industrijskim kapacitetima, nedostatkom radnih
mjesta, kao i infrastrukturne zaostalosti. [1]
Mikro regija
Kaposvári
Siófoki
Balatonföldvári
Fonyódi
Marcali
Nagyatádi
Barcsi
Csurgói
Kadarkúti
Tabi
Lengyeltóti
Ukupno (Somogy)
Porez na osnovicu po poreznom
obvezniku
Mađarski prosjek
HUF (‘000s)
%
1 675
1 675
1 508
1 399
1 396
1 386
1 383
1 350
1 342
1 334
1 238
1 509
111%
111%
100%
93%
93%
92%
92%
89%
89%
88%
82%
100%
Tablica 7. Porez na osnovicu po poreznom obvezniku u mikro regijama, 2010. (Izvor: HCSO)
Ako moramo procijeniti gospodarski potencijal i razvoj pokrajine Somogy, onda možemo
zaključiti da su konkurentske sposobnosti tog područja relativno dobre, no prometna situacija
predstavlja ozbiljan problem. Somogy je imala malo uspjeha u privlačenju vanjskih, pa čak i
inozemnih ulaganja, a to je glavni razlog za to zaostajanje domaće gospodarske aktivnosti i
industrijske proizvodnje. Slabost prerađivačke industrije je glavni strukturni problem u
pokrajini, što utječe na lokalni BDP i industrijske izvozne sposobnosti. [4]
Mjerenjem razvoja Virovitičko-podravske županije jednim od najvažnijih prihvaćenih
makroekonomskih pokazatelja, BDP po stanovniku, možemo zaključiti da županija zaostaje
za hrvatskim prosjekom, što prikazuje smanjen udio županije u hrvatskom BDP-a sa 1,49% u
2006. godini na 1,25%, što je znatno manje od udjela županije u ukupnom stanovništvu. U
promatranom razdoblju, BDP po glavi stanovnika od Virovitičko-podravskoj županiji pao je s
42,4% od prosjeka EU27 (mjereno u pariteta kupovne moći) na malo ispod 40% u 2009.
godini.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
31
„Gdje Rijeke Spajaju”
U razdoblju 2000-2009. godine, prosječni BDP po glavi stanovnika u županiji u cjelini je
slijedio kretanje BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj, s dva razdoblja pada BDP-a po
stanovniku na državnoj i županijskoj razini u 2005. i 2009. godini, kada je hrvatsko
gospodarstvo bio pogođeno recesijom.
Stanovništvo
Bruto domaći proizvod (ml €)
BDP 2006 €pc (PPS) %EU27
2011
2006
2007
2008
2009
2006
2007
2008
2009
Virovitičko-podravska
županija
Hrvatska
84,586
584
616
661
561
42.4%
43.4%
44.6%
39.9%
4,290,612
39,103
42,832
47,370
44,783
58.4%
61.5%
64.7%
64.0%
1.97%
1.49%
1.44%
1.40%
1.25%
Tablica 8. Kretanja BDP-a i BDP-a po stanovniku 2006-2009. godine (Izvor: Državni zavod za
statistiku Republike Hrvatske, Eurosata, izračun autora)
Slika 8. Bruto domaći proizvod po stanovniku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na
temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
Virovitičko-podravska županija zaostaje u razvoju (mjereno BDP-om po glavi stanovnika) u
odnosu na državnu razinu, padom sa 80% hrvatskog BDP-a po stanovniku u 2001. godini na
samo 60% hrvatskog BDP-a po stanovniku u prošloj godini.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
32
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 9. Omjer BDP-a po glavi stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji u odnosu na Hrvatsku u
razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike
Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
Mjereno indeksom razvoja2, lokalne i regionalne jedinice klasificirane prema razvoju
grupirane su na sljedeći način:
•
Grupa I su jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvoja manji od 50% prosjeka
Republike Hrvatske: Gradina, Mikleuš, Sopje i Voćin
•
Grupa II su jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvoja između 50% i 75%
prosjeka Republike Hrvatske: Crnac, Čačinci, Čađavica, Lukač, Nova Bukovica,
Pitomača, Suhopolje, Špišić Bukovica i Zdenci
•
Grupa III su jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvoja između 75% i 100%
prosjeka Republike Hrvatske: Orahovica, Slatina i Virovitica
U 2009. godini prosječna mjesečna neto plaća po radniku u pravnim osobama u Virovitičkopodravskoj županiji iznosila je 3.406 kune ili 64% od prosječne neto plaće radnika u
Hrvatskoj. U 2010. godini prosječna mjesečna neto plaća u županiji se smanjila u odnosu na
2009. godinu, ali je ostala na 64% prosječne mjesečne neto plaće na državnoj razini.
Međutim, prosječna mjesečna neto plaća u Virovitičko-podravskoj županija je najmanja među
svim hrvatskim županijama u promatranom razdoblju. Uspoređujući prosječne mjesečne neto
plaće po djelatnostima u županiji, može se primijetiti da se najveći porast dogodio u
financijskim i osiguravajućim djelatnostima, dok se najveći pad dogodio u umjetničkim,
zabavnim i rekreacijskim djelatnostima. Među najvećim mjesečnim iznosima neto plaća u
Virovitičko-podravskoj županiji u razdoblju 2009-2010. godine, koji su usporedivi s
prosječnim mjesečnim iznosima neto plaća u Hrvatskoj, su plaće u vodoopskrbnoj industriji,
građevinskoj industriji i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Prosječne
2
Kompozitni indeks koristi od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a za procjenu razvoja hrvatskih gradova i
općina, koristeći pokazatelje o stopi nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, lokalnog fiskalnog kapaciteta, populacijske
dinamike i stupnju obrazovanja.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
33
„Gdje Rijeke Spajaju”
mjesečne neto plaće u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u 2010. godini su
čak i veće od onih na državnoj razini, a u vodoopskrbnoj industriji i građevinarstvu one
iznose 80% državnog prosjeka u 2010. godini.
Prosječna mjesečna neto
plaća po radniku (Kn) u VP
županiji
Aktivnost
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo
Prerađivačka industrija
Opskrba električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
Opskrba
vodom;
kanalizacija,
gospodarenje otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti
Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i
socijalna skrb
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Ukupno
Prosječna mjesečna neto
plaća po radniku (Kn) u
Hrvatskoj
Odnos prosječne
mjesečne neto plaća u
VP županiji
2009.
3349
4915
3464
2010.
3704
4846
3330
2009.
4712
6777
4625
2010.
4 692
6 794
4 670
2009.
0.71
0.73
0.75
2010.
0.79
0.71
0.71
3580
4275
6839
6 803
0.52
0.63
4274
4183
5249
5 235
0.81
0.80
3407
2964
3053
3542
3038
3127
4567
4513
5992
4 446
4 591
6 012
0.75
0.66
0.51
0.80
0.67
0.52
2791
2386
4524
4 537
0.62
0.53
4119
4129
7220
7 471
0.57
0.55
2170
4165
7385
7 707
0.29
0.54
4235
4492
5538
5 452
0.76
0.82
4410
4292
7161
6 915
0.62
0.62
3454
3897
3626
3 620
0.95
1.08
2564
2408
5315
5 356
0.48
0.45
3396
3511
6124
6 118
0.55
0.57
4117
1148
3406
2802
2118
3400
5674
5401
5311
5 475
5 338
5343
0.73
0.21
0.64
0.51
0.40
0.64
Tablica 9. Prosječna mjesečna neto plaća po djelatnostima u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor:
Hrvatski zavod za statistiku, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.)
2.2.
Gospodarski sektori
U pokrajini Somogy udio dodane vrijednosti u različitim sektorima nacionalnog ekonomske
proizvodnje je prilično slab. Iako je Somogy sudjelovao s gotovo 5,2% u nacionalnoj
poljoprivrednoj djelatnosti, šumarstvu i ribolovu u 2009. godini, doprinos Somogya u ostalim
djelatnostima na nacionalnoj razini bio je manji. Najmanje produktivne djelatnosti su
informacijske i komunikacijske, proizvodnja, financije i osiguranje, stručne, znanstvene i
tehničke, administrativne i pomoćne usluge (njihov udio u nacionalnoj proizvodnji je manji od
2%). Ipak, proizvodnja u poljoprivrednom sektoru smanjila se u posljednjih nekoliko godina
(po 15% između 2007. i 2009. godine), dok se ukupna proizvodnja u pokrajini povećala za
1,1%.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
34
„Gdje Rijeke Spajaju”
Djelatnosti
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Industrija
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina; prijevoz i skladištenje; pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti,
administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
Javna uprava, obrana; obrazovanje; zdravstvena
zaštita i socijalna skrb
Umjetnost, zabava i rekreacija
UKUPNO (SOMOGY):
2007.
45 770
72 677
59 407
25 568
Bruto dodana vrijednost
Južno
Mađarska
Podunavlje
milijun HUF
udio u istom sektoru (%)
2008.
2009.
46 473
39 146
36,1
5,2
76 865
74 872
23,0
1,4
60 891
58 789
30,1
1,3
26 596
26 906
26,3
2,6
97 432
9 787
104 454
9 737
99 893
7 218
42,2
21,8
2,6
0,6
11 362
40 144
11 302
44 272
11 616
42 964
28,8
35,7
1,1
2,2
20 801
23 557
22 525
24,5
1,2
99 642
13 556
436 739
105 912
14 711
463 879
101 902
14 603
441 645
32,8
32,1
31,2
2,6
2,3
2,0
Tablica 10. Bruto dodana vrijednost po djelatnostima u Somogy, 2010. (Izvor: HCSO)
U Virovitičko-podravskoj županiji jedan od pokazatelja produktivnosti pojedine djelatnosti
u određenim geografskim jedinicama je bruto dodana vrijednost (BDV). Sljedeći Tablica
ilustrira bruto dodanu vrijednost po djelatnostima u Virovitičko-podravskoj županiji i njegov
udio u nacionalnom BDV-a.
Bruto dodana
vrijednost u VP
županiji (mil. kuna,
tekuće cijene)
Bruto dodana
vrijednost u
Hrvatskoj (mil.
kuna, tekuće
cijene)
Udio VP
županije u
ukupnim
djelatnostima
Hrvatske
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
799
14409
0.055
Rudarstvo, prerađivačka industrija, opskrba plinom, parom
698
55 191
0.013
Građevinarstvo
184
22 449
0.008
Trgovina na veliko i malo; prijevoz i skladištenje; pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
448
56 585
0.008
89
14 316
0.006
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
166
19 231
0.009
Poslovanje nekretninama
458
29 524
0.016
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
92
20 458
0.006
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
565
43 057
0.013
Umjetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne djelatnosti,
djelatnosti pružanja smještaja
89
7 372
0.006
3537
282 592
0.013
Djelatnosti
Ukupno
Tablica 11. Bruto dodana vrijednost (BDV) po gospodarskim djelatnostima u 2009. godini (Izvor:
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 2011)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
35
„Gdje Rijeke Spajaju”
S udjelom od 1,3% BDV-a u nacionalnom BDV-a u 2009. godini, Virovitičko-podravska
županija je među manje produktivnim županijama u Hrvatskoj. Jedine dvije županije koje
imaju manji udio u ukupnom BDV-u su Ličko-senjska županija sa 1% i Požeško-slavonska
županije s 1,1%. Najveći udio u BDV-u 2009. godini Virovitičko-podravska županija ostvarila
je u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovnim aktivnostima s 5,5% u ukupnom nacionalnom BDVu, dok su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti doprinijele sa samo 0,6% u županijskom
BDV-a. Što se tiče strukture ukupnih prihoda gospodarskih aktivnosti u 2009. godini, samo je
pet djelovalo pozitivno (rudarstvo, prerađivačka industrija, opskrba plinom i parom;
građevinske djelatnosti, trgovina na veliko i trgovina na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj
i priprema hrane; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne
uslužne djelatnosti), dok su ostale aktivnosti imale negativan rezultat. U strukturi ukupnih
prihoda u 2010. godini na županijskoj razini, najveći udio ostvaren je u proizvodnji sa
46,83%, prijevoz sa 22,01% i poljoprivreda sa 12,91%, što zajedno iznosi 81,75% od
ukupnog prihoda Virovitičko-podravske županije.
2.2.1. Poljoprivreda
Poljoprivredni potencijal pokrajine Somogy je bolji od državnog prosjeka jer su njene agroekološke sposobnosti raznolike. Više od polovice pokrajine sastoji se od brežuljaka te su
česte štete od erozija. 40% brežuljaka sastoji se od potoka i riječnih dolina, te su ta područja
neprikladna za značajne uzgoje. Ostalih 60% pokrajine su uglavnom padine i ravnice s
dobrim uvjetima za poljoprivredu. Klima je općenito dobra, s mediteranskim i atlantskim
utjecajem. [6]
Važnost poljoprivrednog sektora značajno se smanjila nakon gospodarske tranzicije.
Poljoprivredna učinkovitost smanjila se za dvije trećine razdoblju prije 1990-tih. Stočarska
proizvodnja je smanjena za polovicu. Strukturna stopa je promijenjena i danas ne odgovara
prirodnim uvjetima i tradicijskom stočarstvu pokrajine.
Bez obzira, velika većina zemljišta koristi se za poljoprivrednu djelatnost. Udio obradivog
zemljišta je visok (43,7%), što je nešto niže od državnog prosjeka (46,5%). Stopa šumskog
pokrova je znatno viša od nacionalnog prosjeka (Somogy: 31,2%, Mađarska: 20,7%), a
Somogy je treća najveća pokrajina obrasla šumom u Mađarskoj (nakon Nógrád i Zala).
Dakle, količina travnjaka (Somogy: 5,5%, Mađarska: 8,2%) i neobrađenog zemljišta
(Somogy: 16,4%, Mađarska: 20,9%) je niža u odnosu na prosjek pokrajine.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
36
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 10. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta (%), 2011 (Izvor: HCSO)
Za rast usjeva tipično je da je količina površine žitnica viša od državnog prosjeka. Raste
proizvodnja suncokreta i uljane repice, ali pada tradicionalna proizvodnja krumpira, duhana i
šećerne repe zbog češće prodaje i distribucije. Smanjenje proizvodnje stočne hrane
uzrokovano je dramatičnim smanjenjem broja stoke (goveda, ovca). Ova se tendencija
također odnosi na upravljanje travnjacima. Postoje neki dobavljači povrćem, ali se ona ne
odnosi na sve vrste povrća.
Proizvodnja voća koristi samo mali dio županijskih resursa. To se posebno odnosi na
orahe. U regiji balatona postoje veliki proizvodni kapaciteti. Proizvodnja grožđa i vina se u
posljednjih nekoliko godina povećava zbog jačanja vinarijskih zajednica i rastućeg značaja
područja Balaton i drugih područja za proizvodnju vina.
Značaj stočarstva (gotovo sve vrste stoke) neprekidno se smanjuje u odnosu na nacionalni
prosjek. Stopa tradicionalnog uzgoja goveda i ovaca se smanjuje na uštrb svinjogojstva.
Proizvodnja mlijeka je nešto smanjena u odnosu na ukupni uzgoj stoke zbog specijalizacije u
proizvodnji mlijeka.
Značaj šumskih površina je izuzetan. Šume se sastoje od 90% listopadnih vrsta drveća.
9% nacionalne drvne proizvodnje dolazi iz pokrajine Somogy koja ima više mogućnosti
pošumljavanja zbog strukturnih promjena u poljoprivredi.
Upravljanje divljači također ima visok gospodarski potencijal u pokrajini Somogy. Genetska
svojstva populacije jelena priznata su u cijelom svijetu. Istraživanje o pripitomljavanju jelena
je rezultiralo novim, ekološkim načinom uzgoja divljači. To je neophodno kako bi upravljanje
divljači bilo višestruko iskorišteno (turizam, jedinstveni proizvodi, razina obrade). [6]
Proizvodnja usjeva u pokrajini Somogy je smanjena u 2011. godini u odnosu na proizvodnju
u 2010. godini.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
37
„Gdje Rijeke Spajaju”
Biljka
Požnjevena područja
Hektari
Prinosi
Promjena
(prošla godina=100)
Kg/hektar
Promjena
(prošla godina=100)
Pšenica
48 242
91,9
4 170
101,5
Kukuruz
112 060
105,3
5 990
84,6
2 559
162,1
52 350
74,9
Suncokret
15 496
96,3
2 410
108,6
Repica
16 213
76,0
2 120
90,2
Lucerna
2 867
94,3
2 910
69,3
Krumpir
486
94,6
21 850
142,4
Šećerna repa
Tablica 12. Prinosi i požnjevena područja glavnih usjeva u pokrajini Somogy, 2011. (Izvor: HCSO)
Stoka pokrajine Somogy sastojala od 27.000 goveda i 121.000 svinja, što pokazuje malo
povećanje u broju stoke i značajan pad u broju svinja u odnosu na 2010. godinu. [7]
Zbog raspoloživih poljoprivrednih površina prirodni resurs od strateške važnosti za daljnji
gospodarski razvoj područja Virovitičko-podravske županije jer ima nužne pretpostavke da
postane jedna od važnijih županija u hrvatskoj poljoprivredi. Poljoprivredne površine
obuhvaćaju 58% ukupnih zemljišnih površina županije, zbog povoljne klime i nizinskobrežuljkastog prostora, a koji omogućavaju visoke urode, posebno žitarica, industrijskog
(šećerna repa, duhan) i aromatičnog bilja, uljarica, povrća, voća i grožđa. Većina
poljoprivredne proizvodnje ostvaruje se u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Njih je
2003. godine bilo registrirano ukupno 19.062. Prema popisu Državne uprave u Virovitičkopodravskoj županiji u 2003. godini, ona je raspolagala sa 65.441 ha zemljišnih površina koje
su se sastojale od 64.137 parcela.
Zemljište u VP županiji, 2003.
(u hektarima)
Zemljište u Hrvatskoj, 2006.
(u hektarima)
Omjer zemljišta u VP
županiji
Raspoloživa površina zemljišta
58862
1230183
0.048
Korišteno poljoprivredno zemljište
51686
873028
0.059
Povrtnjaci
254
7604
0.033
Pašnjaci
5377
273193
0.020
Voćnjaci
920
31807
0.029
Vinogradi
607
30766
0.020
Rasadnici i košaraška vrba
17
422
0.040
Kategorija zemljišta
Tablica 13. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji
(Izvor: a) Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013, b) Državni
zavod za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.)
Iako je više od polovice Virovitičko-podravskog zemljišta klasificirano kao poljoprivredno, na
nacionalnoj razini ono iznosi samo 4,8% ukupnog korištenog poljoprivrednog područja. Po
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
38
„Gdje Rijeke Spajaju”
korištenju zemljišta, najveći iznos u apsolutnom i relativnom smislu zauzimaju oranice i vrtovi
sa 51.686 hektara ili 5,9% od ukupnih obradivih površina i vrtova u Hrvatskoj. S druge
strane, samo 2% od ukupnih stalnih travnjaka i vinograda na nacionalnoj razini nalazi se u
Virovitičko-podravskoj županiji.
Fragmentiranost i prevelika usitnjenost parcela problem je županije. Naime, u 2009. godini
registrirana su samo 3 poljoprivredna gazdinstva koja raspolažu sa više od 1.500 ha
zemljišta. Prevladavaju gazdinstva sa 3 i manje hektara što nije posebice pogodno za
primjenu suvremene tehnologije i isplativu poljoprivrednu proizvodnju. Zemljište je u pretežito
privatnom vlasništvu (77%), a 23% je u vlasništvu gospodarskih subjekata i drugih osoba.
Glavni uzgoj na obradivim površinama predstavljaju žitarice te uljano sjemenje i plodovi, a na
ostatku obradivih površina prevladava krmno bilje, duhan, cvijeće, aromatično i ostalo bilje te
šećerna repa. Značajan udio namijenjen je proizvodnji uljanog sjemenja i plodova. Međutim,
među važnijim izdvojenim hrvatskim usjevima, najveći udio županija ima u Hrvatskoj u
proizvodnji soje (13,66%) te suncokreta (9,55%).
Iako stočarska proizvodnja nije izrazitije zastupljena, povećan je broj muznih krava kao
rezultat Operativnog programa za razvoj govedarstva, što je do 2010. godine rezultiralo s 24
nove farme s ukopno 1665 grla muznih krava.
U Virovitičko-podravskoj županiji pčelarstvo je vrlo značajna djelatnost s oko 20.000 do
22.000 košnica. Godišnje se proizvodi od 1000 do 1100 tona meda, što iznosi oko 20%
proizvedenog meda u Republici Hrvatskoj. Od ukupne proizvodnje meda 2/3 se izvozi izvan
Hrvatske. Cilj je razviti med proizveden u Županiji u brand s obzirom na čistoću prirode iz
koje je nastao. Županija raspolaže s ukupno 198.141 ha zemljišta za lovišta, od kojeg je
118.423 ha za zajednička lovišta, a 79.718 ha državnih lovišta što zajedno čini uvjete za
razvoj lovnog gospodarstva i turističke ponude.
2.2.2. Industrija
Što se tiče pokrajine Somogy, proizvodnja u industrijskom sektoru je značajna u regiji
(Somogy 45,4% - razlog za to je niska produktivnost pokrajina Tolne i Baranje), ali nije
značajna s obzirom na obujam mađarske proizvodnje (samo 2,3%). Građevinski sektor je
također vrlo loš; čini samo 2,6% nacionalne proizvodnje.
Indikator
Industrijska proizvodnja (milijarde HUF)
Industrijska proizvodnja po stanovniku (tisuće HUF)
Proizvodnja u građevinskom sektoru (milijarde HUF)
Proizvodnja u građevinskom sektoru po stanovniku
(tisuće HUF)
Somogy
Južno Podunavlje
Mađarska
469,7
1 035,1
20 462,4
1 471,2
1 096,1
2 046,2
31
125,7
1 174,6
97,2
133,2
117,5
Tablica 14. Industrijska proizvodnja u pokrajini Somogy, 2010. (Izvor: HCSO)
Sljedeća Slika prikazuje rangiranje županija (i glavnog grada) i njihov udio u nacionalnoj
industrijskoj proizvodnji: Somogy je zauzeo 14. Mjesto (ako se ne računa i Budimpešta).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
39
„Gdje Rijeke Spajaju”
Među industrijama, prerađivačka industrija je najslabija u pokrajini Somogy i čini samo 1,3%
nacionalne bruto dodane vrijednosti.
Slika 11. Udio u nacionalnoj industrijskoj proizvodnji po županijama, 2001. i 2010. (Izvor: HCSO)
Uvidom u prerađivačku industriju podijeljenu na proizvodne grane opravdava značajnu
prisutnost proizvodnje kompjutera, elektroničkih i optičkih proizvoda. Sedam velikih tvrtki u
pokrajini Somogy proizvele su 80% prerađivačke proizvodnje u pokrajini unatoč 1% pada u
njihovoj proizvodnji. Ostale proizvodne grane s manjim značajem (proizvodnja prehrambenih
proizvoda i elektroničke opreme) doprinose sa 7-7% u ukupnoj proizvodnji prerađivačke
industrije (s povećanjem proizvodnje od 7% i 3%). Dinamičan porast značajnih tvrtki u 2010.
godini desio se samo među marginalnim poduzeća: proizvodnja drvnih proizvoda poboljšala
se za više od 1/3, a proizvodnja strojeva poboljšala se za gotovo 2/5. Proizvodnja odjeće
pretrpjela je najveći gubitak: njihova je proizvodnja opala za 15%. [7]
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
40
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 12. Udio proizvodnih grana prema količini prodaje u Somogy, 2010 (Izvor: HCSO)
Industrijska proizvodnja ima izuzetno važnu ulogu za daljnji razvoj Virovitičko-podravske
županije, dok je industrija pridonijela s 33% u ukupnoj zaposlenosti i s 21% u ukupnom
BDV-u. Industrijska proizvodnja je zapošljavala 90% svih zaposlenih u industrijskim
poduzećima u 2009. godini i ostvarila je 88% prihoda od prodaje u ukupno ostvarenim
prihodima od prodaje industrijskih poduzeća. Uspoređujući važnost industrije s vrijednosti
prodaje industrijskih proizvoda i izvoza na nacionalnoj razini, uloga Virovitičko-podravske
županije nije značajna. Slika 7 prikazuje prodajnu vrijednost industrijskih proizvoda diljem
hrvatskih županija. U 2010. godini ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda u
Županiji iznosila je 1.452 milijuna kuna, što čini mali udio od 1,2% u ukupnoj vrijednosti
prodanih industrijskih proizvoda. Prema drugoj mjeri industrijskog razvoja, vrijednosti
prodanih proizvoda u inozemstvu, u 2010. godini Virovitičko-podravska županija izvezla je
564 milijuna kuna industrijskih proizvoda, što je samo dio od 1,3% od ukupne vrijednosti
industrijskih proizvoda prodanih u inozemstvu.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
41
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 13. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda i njihov izvoz u 2010. (u udjelu,%) (Izvor: izračun
autora na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike
Hrvatske 2011.)
Napomena: VP označava Virovitičko-podravsku županiju i ista logika kratica vrijedi i za ostale županije
Unutar prerađivačke industrije u županiji, osobitu razvojnu važnost imaju proizvodnja
prehrambenih proizvoda i proizvodnja mineralnih proizvoda, ali također postoji proizvodnja
duhanskih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, te proizvodnja proizvoda od
drva i pluta. Međutim, u industriji Virovitičko-podravske županije dominiraju industrijske grane
niske tehnološke razine, čemu je razlog jeftinija i nedovoljno obrazovana radna snaga i
blizina izvora sirovina. Industrijski kapaciteti izgrađeni uglavnom prije 1990-tih godina
smješteni su uglavnom u gradovima Virovitici, Slatini i Orahovici.
2.2.3. Uslužni sektor i turizam
Uslužni sektor
U pokrajini Somogy, koja je najslabije industrijalizirana županija Južnog Podunavlja, udio
uslužnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti bio je veći (68-69%) u odnosu na regionalni ili
nacionalni prosjeka u 2007. godini.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
42
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 14. Udio proizvodnog i uslužnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti, 2007 (Izvor: HCSO)
Analiza industrijske strukture usluga pokazuje da je razina dodane vrijednosti BDP
informacijskih i komunikacijskih aktivnosti bila vrlo niska, samo 0,6% nacionalne vrijednosti u
2009. godini. Također je niska produktivnost financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te
stručnih, znanstvenih i tehničkih, administrativnih i pomoćnih usluga. Najjače industrijske
grane u pokrajini Somogy su trgovina i turizam, a djelatnosti obrazovanja, zdravlja i
socijalnog rada također imaju značajan udio (2,6%).
Turizam
U pokrajini Somogy turizam se razvija u rekreativnom području jezera Balaton. Međutim,
promet od turizma je limitiran kratkom sezonom, a kratkoća sezone uzrokuje problem
zapošljavanja i profitabilnosti u isključivo turističkoj regiji.
Kulturna i prirodna obilježja pokrajine Somogy povoljna su za razvoj turizma. Zahvaljujući
tome, turizam ima važnu ulogu u gospodarskom životu pokrajine: broj turističkih dolazaka u
Somogy dosegao je 6,3% nacionalne vrijednosti u 2009. godini i bili su treći među
županijama, nakon Zala (7,2%) i Veszprema (6,8%). S obzirom na broj turističkih noćenja u
javnom smještaju, Somogy je rangiran na 3. mjestu ili ostvaruje 7,3% turističkih noćenja na
nacionalnom nivou.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
43
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 15. Turistički dolasci i noćenja u javnim smještajnim kapacitetima po županijama, 2009. (Izvor:
HCSO)
Javni smještajni kapaciteti
Mikroregija
Siófoki
Broj
Turistička
ležajeva
noćenja
(31.7.2010.)
Ostali (privatni) smještajni kapaciteti
Od kojih: Prosječno Noćenja Broj
Turistička Od
kojih:
inozemna trajanje
u
ležajeva
noćenja inozemna
noćenja posjete, odnosu (31.7.2010.)
noćenja
noći
na broj
ležajeva
Prosječno Noćenja po
trajanje
smještajnom
posjete, kapacitetu
noći
24 460
670 656
249 393
2,9
27,4
17 936
293 832
95 237
3,8
92,0
Balatonföldvári
7 204
270 081
50 935
3,2
37,5
12 942
56 462
20 407
5,1
24,7
Fonyódi
6 906
198 628
26 438
3,5
28,8
30 103
459 680
184 113
4,4
85,6
Kaposvári
1 386
44 813
10 361
2,3
32,3
1 027
22 002
8 487
7,3
138,4
Marcali
999
41 423
22 358
3,6
41,5
10 351
98 454
41 491
5,4
52,4
Nagyatádi
679
25 017
8 975
2,5
36,8
244
4 802
810
4,8
145,5
Lengyeltóti
629
11 757
5 367
3,3
18,7
575
4 098
3 155
7,2
47,7
Barcsi
382
12 477
6 625
4,5
32,7
603
16 801
4 696
5,1
158,5
Kadarkúti
324
15 165
1 806
1,9
46,8
100
900
114
2,1
56,3
Csurgói
223
…
…
…
…
192
957
-
1,7
29,0
99
…
…
…
…
70
1 381
111
5,5
138,1
43.291
1.302.167
382.669
3,0
30,1
74.143
959.369
358.621
4,4
72,8
Tabi
Ukupno
(Somogy)
Tablica 15. Glavni turistički indikatori po mikro regiji, 2010. (Izvor: HCSO)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
44
„Gdje Rijeke Spajaju”
Turizam je u pokrajini izuzetno koncentriran regionalno u Siófoki, Balatonföldvári i Fonyódi
mikro regijama uz jezero Balaton, a iznosi 90% smještaja i turističkih noćenja regije. Na
temelju nalaza Razvojne strategije u regiji jezera Balaton, u regiji su trenutno prisutni sljedeći
turistički proizvodi: vodni turizam (pasivna rekreacija uz obalu, aktivna rekreacija uz obalu jedrenje, ribolov), aktivni turizam (pješačenje, biciklizam, konjički turizam), zdravstveni
turizam, vinski turizam, kulturni turizam i kongresni turizam. Jezero Balaton je destinacija u
opadanju jer je duljina turističke sezone ograničena na 4-6 tjedana.
Slika 16. Udio ležaja po mikroregijama u javnim smještajnim kapacitetima u pokrajini Somogy, 2010.
(Izvor: HCSO)
Tipična brdska i šumovita područja pokrajine Somogy s krasnim krajolikom pružaju dobar
potencijal za ekološki orijentiran turizam, kao što su eko-turizam, vodni turizam i nekoliko
drugih vrsta aktivnog turizma (obilazak brda, biciklizam, planinarenje, lov). Određena količina
tih grana turizma već postoje u regiji, posebice u Nacionalnom parku Dunav-Drava (DDNP).
Zbog jake granične kontrole, licenciranja iz DDNP i nedostatka turističkih objekata područje
rijeka je nedovoljno iskorišteno, što je rezultiralo nedostatkom značajnog turističkog prihoda
u mikro regijama u pograničnom području. [3]
Iako Virovitičko-podravska županija ima potencijal turističke regije, turistička infrastruktura
i aktivnosti su na niskoj razini jer je u 2010. godini u županiji bilo samo 237 sobe, apartmana i
kampova, s ukupno 599 kreveta. Stoga su mali smještajni kapaciteti i nedovoljna turistička
ponuda vjerojatno glavni razlozi za relativno malim brojem turističkih dolazaka i noćenja. U
2010. godini ukupan broj dolazaka i noćenja u županiji bio je 12.991, odnosno 34.323. Ovi
rezultati predstavljaju samo 0,12% ukupnih turističkih dolazaka i 0,06% ukupnih turističkih
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
45
„Gdje Rijeke Spajaju”
noćenja na državnoj razini. U županiji je najveći broj turističkih dolazaka i noćenja u gradu
Orahovici, s udjelom od 34,6% od ukupnog broja turističkih dolazaka županije i 50,5% od
ukupnih turističkih noćenja u županiji. Drugo po veličini turističko mjesto u županiji je grad
Virovitica s 17,5% ukupnih turističkih dolazaka županije i 17,1% od ukupnih turističkih
noćenja u županiji.
Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja Virovitičko-podravska županija ima stvarni
potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i rekreativnim objektima. Grad
Orahovica posebno je značajan turistički potencijal radi srednjovjekovnog grada Ružice,
umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije. Ostali značajni turistički lokaliteti
su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom Jankovac i arboretum Lisičine s
preko 1.500 biljnih vrsta. Važno je spomenuti i Pitomaču zbog bogate kulturne tradicije,
područja dravskih i bilogorskih šuma i vinogradskih područja. Ne treba izostaviti da značajnu
perspektivu ima i seoski turizam za kojeg može biti obilje ponude s obzirom na sve veći broj
seoskih obiteljskih kućanstava koja se ne koriste, a mogu se namijeniti turističkoj ponudi.
Gradovi i naselja
Virovitica
Orahovica
Slatina
Čačinci
Zdenci
Sopje
Špišić Bukovica
Voćin
Turistički dolasci u
2010.
Turistička noćenja u
2010.
Udio turističkih
dolazaka u županiji
Udio turističkih noćenja u
županiji
2278
4495
1288
2471
82
1503
575
299
5874
17328
3924
2471
224
2853
1055
594
0.175
0.346
0.099
0.190
0.006
0.116
0.044
0.023
0.171
0.505
0.114
0.072
0.007
0.083
0.031
0.017
Tablica 16. Dolasci i noćenja turista u Virovitičko-podravskoj županiji u 2010. (Izvor: Državni zavod za
statistiku Republike Hrvatske – Statističko izvješće 1436)
2.3.
Izravna inozemna ulaganja (FDI)
S obzirom na privlačenje stranog kapitala, situacija u pokrajini Somogy može se smatrati
manje povoljna od ostalih županija. Iznos inozemnih izravnih ulaganja predstavljao je samo
0,7% na nacionalnom nivou i u 2000. i u 2010. godini.
Iznos FDI stalno se mijenja u posljednjih deset godina: u 2000. godini iznosio je 40,2
milijarde forinti, u 2006. godini narastao je do 112,7 milijardi forinti, a u 2010. godini je
smanjen na 80,1 milijardi forinti. U isto je vrijeme mađarski FDI stalno rastao, između 2000. i
2010. godine iznos ulaganja se utrostručio, dok je u Južnom Podunavlja dosegao povećanje
od 60%.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
46
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 17. Dinamika inozemnog ulaganja između 2001. i 2010. na temelju vrijednosti iz 2000. (Izvor:
HCSO)
Postotak poduzeća u stranom vlasništvu u Somogy bio je samo 0,82% u 2009. godini, što je
manje za polovicu od nacionalnog prosjeka (1.78%).
Somogy
Broj registriranih poduzeća
Južno Podunavlje
146 350
1 644 484
447
1 274
29 266
0,82%
0,87%
1,78%
Broj poduzeća u stranom vlasništvu
Stopa poduzeća u stranom vlasništvu
Mađarska
54 348
Tablica 17. Poduzeća u stranom vlasništvu, 2009. (Izvor: HCSO)
Većina poduzeća koja su u stranom vlasništvu u pokrajini Somogy u 2009. godini bila su u
sektorima nekretnina i gospodarskih usluga (24,4%); sljedeći najpopularniji sektori su
trgovina, popravak motornih vozila (21,9%), industrija (17%), poljoprivreda, lov, šumarstvo,
ribarstvo (14,3%), te usluge smještaja, prehrane (11,2%). Nije bilo značajnog broja poduzeća
u stranom vlasništvu u financijskom posredovanju, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj službi.
Kapital, u milijunima HUF
Djelatnost
Broj poduzeća
Ukupno
Poljoprivreda, lovstvo, šumarstvo i
ribarstvo
Industrija
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila
Smještaj te priprema hrane
Prijevoz i skladištenje, poštanske i
Od kojih:
strani udio
Kapital po poduzeću, u
milijunima HUF
Od kojih:
Ukupno
strani udio
64
76
20
9 219
56 347
1 210
8 426
52 602
1 075
144,0
741,4
60,5
131,7
692,1
53,7
98
50
17
2 557
3 260
91
1 352
3 018
57
26,1
65,2
5,3
13,8
60,4
3,3
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
47
„Gdje Rijeke Spajaju”
telekomunikacijske usluge
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama i
ekonomske usluge
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i
socijalna skrb
Ostale društvene, socijalne i
osobne usluge
UKUPNO (SOMOGY)
1
...
...
...
...
109
1
7 969
...
6 903
...
73,1
...
63,3
...
1
...
...
...
...
10
447
151
80 817
110
73 557
15,1
180,8
11,0
164,6
Tablica 18. Poduzeća u stranom vlasništvu prema djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor: HCSO)
U Virovitičko-podravskoj Županiji u razdoblju od 1994. do trećeg tromjesečja 2010. godine
ukupan iznos te vrste ulaganja u Županiju iznosio je 5,7 mil. eura. Najviše je pri tome ulagala
u županiju Njemačka, Slovenija i Srbija. Najveća inozemna izravna ulaganja u županiji bila
su u djelatnosti poljoprivrede, lova, poslovanje nekretninama i prerada drva i proizvodnja od
drva. Najveće ulaganje u Županiju dogodilo se u 2010. godini u djelatnosti poljoprivrede, lova
i usluga povezanih s njima.
Godina
1994
1995
1996
1997
1998
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010 (I-III trimestar)
Izravna inozemna ulaganja, u tisućama €
1568,26
563,98
622,13
-5353,02
-2580,37
-891,48
43,86
-386,31
-3493,97
4,26
197,85
791,25
236,25
-24,91
15,9
14383,56
Tablica 19. Inozemna izravna ulaganja u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: HNB, Županijska
razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013)
Što se tiče investicija, poduzetnici su u 2010. godini uložili 37,8 milijarde kune što je 25,6%
manje u odnosu na prethodnu godinu. Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu na
županijskoj razini u 2010. godini iznosila su 146 milijuna kuna, što je manje od 110 milijuna u
usporedbi s istim ulaganja u 2009. Godini.
2.4.
Vanjska trgovina
U pokrajini Somogy razina industrijskog izvoza u odnosu na ukupnu industrijsku prodaju je
prilično visoka, što predstavlja 87,8% cjelokupne industrijske prodaje, što je znatno iznad
nacionalne razine od 55%. S obzirom na udio koji pokrajina ima u nacionalnom industrijskom
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
48
„Gdje Rijeke Spajaju”
izvozu, što je 4% više od udjela nacionalne ukupne industrijske prodaje (domaća i izvozna
prodaja zajedno).
Kada se gleda na izvoz prema djelatnostima, vodeći sektor proizvodnje u Somogy je
proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (Somogy osigurava 12,3%
nacionalnog izvoza). Također je vrlo značajan izvoz lokalno proizvedene električne opreme
(4,3%) i tekstila, kože i srodnih proizvoda (3,2%).
Djelatnosti
Šifra
Mađarska
izvoz
Rudarstvo i vađenje
izvoz
%
izvoz
ukupno
Somogy u
postotku
Mađarske
izvoz
%
izvoz
ukup
no
3 688
73 619
5,0%
0,0%
0,0%
prehrambenih
i
duhanskih
CA
649 925
2 065 272
31,5%
8 355
41 417
20,2%
1,3%
2,0%
Proizvodnja tekstila, odjeće, kože i
srodnih proizvoda
CB
195 702
250 225
78,2%
6 255
7 023
89,1%
3,2%
2,8%
Proizvodnja proizvoda od
proizvoda od papira i tiskanje
drva,
CC
280 982
671 705
41,8%
2 140
3 715
57,6%
0,8%
0,6%
Proizvodnja proizvoda od pluta i
rafiniranih naftnih proizvoda
CD
379 160
1 405 874
27,0%
0,0%
0,0%
Proizvodnja kemikalija i kemijskih
proizvoda
CE
514 773
944 294
54,5%
0,0%
0,0%
Proizvodnja
farmaceutskih
proizvoda, medicinskih kemikalija i
botaničkih proizvoda
CF
505 466
612 138
82,6%
0,0%
0,0%
Proizvodnja proizvoda od gume i
plastike, te ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda
CG
732 481
1 335 613
54,8%
3 965
5 364
73,9%
0,5%
0,4%
Proizvodnja proizvoda od osnovnih
metala i ostalih gotovih proizvoda od
metala, osim strojeva i opreme
CG
783 243
1 285 362
60,9%
10 285
13 949
73,7%
1,3%
1,1%
Proizvodnja računala te elektroničkih
i optičkih proizvoda
CI
3 882 149
4 139 250
93,8%
476
453
502 860
94,7%
12,3
%
12,1
%
Proizvodnja elektroničkih uređaja
CJ
784 797
911 730
86,1%
33 535
38 898
86,2%
4,3%
4,3%
Proizvodnja strojeva i uređaja
CK
1 005 138
1 153 094
87,2%
3 459
5 801
59,6%
0,1%
0,1%
Proizvodnja prijevoznih sredstava
CL
3 289 294
3 594 331
91,5%
Ostala
prerađivačka
industrija,
popravak i instaliranje strojeva i
opreme
CM
230 195
482 976
47,7%
0,0%
0,0%
Proizvodnja
proizvoda,
proizvoda
pića
B
ukupno
Somogy
Proizvodnja
C
13 233 306
18 851 864
70,2%
544
825
619 433
88,0%
4,1%
3,3%
Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
D
456 220
5 965 946
7,6%
-
1 326
0,0%
0,0%
0,0%
13 693 214
24 891 429
55,0%
544825
620 759
87,8%
4,0%
2,5%
Industrija
(osim
vodom i otpadom)
upravljanja
B+C+D
Tablica 20. Izvoz od prodaje prema industrijskim pod-sekcijama u tekućim cijenama, u milijunima
HUF, 2010. (Izvor: HCSO)
U razdoblju 2005-2010. godine, vanjska trgovina u Virovitičko-podravskoj županiji bilježila
je svake godine suficit, dok je na državnoj razini Republika Hrvatska imala negativan saldo, a
stopa pokrivenosti uvoza izvozom manja od 50%.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
49
„Gdje Rijeke Spajaju”
U 2010. godini vrijednost izvoza u Virovitičko-podravskoj županiji bila je 735.728 tisuća kuna
što je 14,44% više od vrijednosti izvoza u 2009. godini. Vrijednost uvoza u 2010. godini bio je
276.419 tisuća kuna, što je 22,21% manje u odnosu na vrijednosti uvoza u 2009. godini.
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom bila je značajno pozitivna i ukazuje na to da vrijednost
robe i usluga koji je županija izvezla u 2010. godini je za 166% veća od vrijednosti dobara i
usluga koje su uvezene. Sljedeći Slika ilustrira vrijednost uvoza i izvoza u 2010. godini u
hrvatskim županijama (osim u Gradu Zagrebu). Može se primijetiti da Virovitičko-podravska
županija ima najveću relativnu (pozitivnu) razliku između uvoza i izvoza u 2010. godini među
hrvatskim županijama.
Slika 18. Uvoz i izvoz hrvatskih županija (osim grada Zagreba) u 2010., u milijunima kuna (Izvor:
izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća
12.7.2011.)
Napomena: VP označava Virovitičko-podravsku županiju i ista logika kratica vrijedi i za ostale županije
Po strukturi vanjskotrgovinske razmjene, najveći izvoz županije sastoji se od industrijskih
proizvoda, točnije proizvedene robe poput proizvoda od kože i sličnih robe, namještaja i
ostalih mineralnih proizvoda. Međutim, najveći udio prihoda u vanjskoj trgovini dolazi iz
djelatnosti prerađivanja hrane i proizvodnje namještaja. Uzimajući zajedno, ove dvije
aktivnosti generiraju više od 70% od svih izvezenih roba. Sljedeća Tablica predstavlja
vrijednost uvoza i izvoza u županijskim naseljima i gradovima.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
50
„Gdje Rijeke Spajaju”
Izvoz u tisućama Eura
Gradovi i
naselja
2009.
Orahovica
Slatina
Virovitica
Čačinci
Čađavica
Gradina
Lukač
Mikleuš
Pitomača
Sopje
Suhopolje
Špišić Bukovica
Voćin
Zdenci
19497
7062
51194
3430
7
8
17
98
1886
131
3650
511
78
1
2010.
9338
7629
73859
3691
30
18
201
1755
239
3613
451
39
-
Županijski
udio izvoza
u 2009.
0.22
0.08064
0.58461
0.03917
0.00008
0.00009
0.00019
0.00112
0.02154
0.00150
0.04168
0.00584
0.00089
0.00001
Uvoz u tisućama Eura
Županijski
udio
izvoza u
2010.
0.09258
0.07564
0.73227
0.03659
0.00030
0.00018
0.00199
0.01740
0.00237
0.03582
0.00447
0.00039
-
2009.
6486
4818
26109
1215
1122
76
136
704
3690
473
3306
14
9
172
2010.
4174
4031
20546
1036
473
86
299
3771
164
2810
6
379
177
Županijski
udio uvoza
u 2009.
Županijski
udio uvoza
u 2010.
0.13420
0.09969
0.54022
0.02514
0.02322
0.00157
0.00281
0.01457
0.07635
0.00979
0.06840
0.00029
0.00019
0.00356
0.10998
0.10621
0.54134
0.02730
0.01246
0.00227
0.00788
0.09936
0.00432
0.07404
0.00016
0.00999
0.00466
Tablica 21. Uvoz i izvoz u Virovitičko-podravskoj županiji, u tisućama Eura (Izvor: Državni zavod za
statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 12.7.2011.)
U županiji najznačajnija vanjska trgovina obavlja se u gradovima Virovitici, Orahovici i Slatini.
Ova tri grada zajedno čine 90% ukupnog županijskog izvoza i 75% ukupnog županijskog
uvoza u 2010. godini. U 2010., najveći uvoznik i izvoznik u županiji je grad Virovitica s
vrijednosti uvoza od 20.546 tisuća eura i vrijednost izvoza od 73.859 tisuća eura. Grad
Virovitica povećala je svoj izvoz u 2010. godini za 44% u odnosu na 2009. godinu, dok je
uvoz smanjen za 22% u istom razdoblju. Druga dva naselja koja imaju manju ulogu u
vanjskoj trgovini su Čačinci i Suhopolje, a vanjska trgovina je u svim ostalim lokalnim
jedinicama u Virovitičko-podravskoj županiji zanemariva. Udio uvoza i izvoza po gradovima i
naseljima na razini županije u 2009. i 2010. godini prikazani su u sljedećoj slici.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
51
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 19. Udjel uvoza i izvoza u 2009. i 2010. godini u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: izračun
autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća
12.7.2011.)
3. Tržište rada / Zaposlenost
U 2010. godini stupanj zapošljavanja u pokrajini Somogy (45,3%) bio je niži od državnog
prosjeka (49,2%), a i postotak ekonomski aktivnog stanovništva je također bio niži (52,3%
Somogy, Mađarska 55,4%). Stopa nezaposlenosti bila je veća (13,5%) nego u regiji (12,1%)
ili u zemlji (11,2%).
Indikatori
Broj zaposlenih osoba (tisuću osoba)
Somogy
Južno Podunavlje
Mađarska
110,9
342,1
17,3
46,9
474,8
116,8
338,8
3 430,4
Stopa aktivnosti (%)
52,3
53,5
55,4
Stopa zaposlenosti (%)
45,3
47,0
49,2
Stopa nezaposlenosti (%)
13,5
12,1
11,2
Broj nezaposlenih osoba (tisuću osoba)
Ekonomski neaktivno stanovništvo (tisuću osoba)
3 781,2
Tablica 22. Glavni indikatori zaposlenosti u 2010. (Izvor: HSCO)
Ključna i specifična karakteristika tržišta rada Mađarske, kao i prepreka porastu
zapošljavanja je nisko sudjelovanje na tržištu rada. Paralelno s niskom razinom zaposlenosti,
udio ekonomski neaktivnog stanovništva je još uvijek visok.
U posljednjem desetljeću, stopa nezaposlenosti u pokrajini Somogy je kontinuirano viša od
državnog prosjeka, a od 2005. godine je viša i od prosjeka EU-27.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
52
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 20. Stopa nezaposlenosti 2000-2010. (Izvor: HCSO)
U prosincu 2011. godine u centru za zapošljavanju Vladinog Ureda za pokrajinu Somogy bilo
je prijavljeno 24.291 nezaposlenih osoba. To je 17,5% od cjelokupnog aktivnog stanovništva
pokrajina Somogy i Jász-Nagykun-Szolnok, od kojih se obje nalaze na petom mjestu kao
najlošije što se tiče tržišta rada u Mađarskoj.
Slika 21. Broj registriranih tražitelja zaposlenja u odnosu na ekonomski aktivno stanovništvo po
županiji, prosinac 2011. (Izvor: HCSO)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
53
„Gdje Rijeke Spajaju”
Bilo je, međutim, značajne nejednakosti unutar same pokrajine: u središnjim područjima
(mikro regija Kaposvári) i u mikro regijama uz jezero Balaton (Siófoki, Balatonföldvári)
nezaposlenost je ispod nacionalnog prosjeka, ali postoje još ugroženija područja (uglavnom
duž granice) gdje je razina nezaposlenosti mnogo viša od nacionalnog prosjeka, što
pridonosi velikim razlikama unutar regije i nejednakostima između mikro regija.
Mikro regija
Broj registriranih tražitelja zaposlenja
u odnosu na radno sposobno
stanovništvo (%)
Barcsi
Csurgói
Lengyeltóti
Kadarkúti
Nagyatádi
Tabi
Marcali
Fonyódi
Kaposvári
Balatonföldvári
Siófoki
UKUPNO (SOMOGY)
17,2
16,4
16,1
15,9
15,2
14,4
12,7
11,6
10,3
10,0
8,7
12,5
Tablica 23. Stopa registriranih tražitelja zaposlenja po mikro regiji u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO)
Štoviše, tržište rada u pokrajini Somogy je nefleksibilno, jer tržištem rada dominira stopa
zapošljavanja s punim radnim vremenom u odnosu na neka zanimanja. U regiji je broj
zaposlenih ugovorom na određeno vrijeme nizak, što prikazuje nedostatak fleksibilnih oblika
rada na tržištu rada. [1]
Što se tiče broja zaposlenih po djelatnostima, u 2011. godini 30% svih zaposlenih radilo je
u prerađivačkoj industriji. Također, veliki udio zaposlenih radi u javnim službama
(zdravstvena zaštita i socijalna skrb 14,2%, obrazovanje 11,6%, javna uprava 8,3%).
Nadalje, najviše je zaposlenih u sektorima trgovine (7,7%), građevinarstva (4,9%) i
poljoprivrede (4,6%). 63% od ukupno 68.645 zaposlenih radi u privatnom sektoru, a 34% je
radi za proračunske institucije.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
54
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 22. Broj zaposlenih po djelatnostima u Somogy 2011. (Izvor: HCSO)
U razdoblju visokog rasta do 2008. godine (administrativna) stopa nezaposlenosti u
Virovitičko-podravskoj županiji (VPC) se kontinuirano smanjivala do još uvijek prilično
visoke razine od 23,9%. Međutim, s početkom krize, stopa je naglo porasla na iznad 30%.
Slika 23. Stopa nezaposlenosti u Virovitičko-podravskoj županiji
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
55
„Gdje Rijeke Spajaju”
Kada je riječ o skupinama stanovništva koji su najviše pogođene problemom nezaposlenosti,
onda se može reći da su starije osobe, žene i osobe koje prvi put traže posao najosjetljivije
društvene skupine. Više od polovice ukupnog broja nezaposlenih osoba može biti
kategorizirano kao dugotrajno nezaposlene osobe. To je značajan problem, jer se broj ljudi
koji pripadaju ovoj kategoriji svake godine povećava. U tom kontekstu, do kraja 2009.
godine, bilo je oko 4.218 dugotrajno nezaposlenih osobe u Virovitičko-podravskoj županiji.
Osim toga, u 2009. godini bilo je zabilježeno 6,2% manje slobodnih radnih mjesta u
Virovitičko-podravskoj županiji nego u prethodnoj godini. Također, stopa novozaposlenih
osoba u županiji bila je 12% niža u 2009. u odnosu na 2008. godinu. Stoga su najozbiljniji
ekonomski problemi županije visoka nezaposlenost, spor gospodarski razvoj i ukupno niska
konkurentnost.
Neravnoteža na tržištu rada uglavnom je posljedica nepovoljnih demografskih trendova, koji
se odražavaju u negativnom prirodnom prirastu i negativnim migracijskim trendovima. U
konačnici, takvi demografski trendovi su također imali negativan utjecaj na cjelokupno
gospodarstvo Virovitičko-podravske županije. Oni se očituju u znatno nižoj gospodarskoj
aktivnosti i nižem životnom standardu nego u ostalim hrvatskim županijama. Na primjer, u
2011. godini stopa nezaposlenosti viša nego u Virovitičko-podravskoj županiji (30,5%)
zabilježena je samo u jednoj od 21 hrvatske županije (Brodsko-posavskoj - 31,9%). U
odnosu na 2008. godinu, nezaposlenost u Virovitičko-podravskoj županiji u 2011. godini
porasla je za 23%, dok je broj zaposlenih smanjen za 12,1%, odnosno za gotovo 3.000
osoba.
Iz strukturne perspektive u ukupnom broju nezaposlenih osoba u Virovitičko-podravskoj
županiji, gotovo jedna trećina od ukupnog broja nezaposlenih su mladi ljudi u dobi između
20-29 godina. Drugi problem je nedostatak visoko kvalificirane radne snage. Prema
statističkim podacima iz 2001. godine, udio populacije Virovitičko-podravske županije koja
ima sveučilišno obrazovanje bio je dva puta manji nego u cijeloj Hrvatskoj. Sve u svemu,
ukupni zaključak je da županija pati od niskog sudjelovanja ekonomski aktivnog
stanovništva, ali se isto tako može očekivati da će se takav trend nastaviti u godinama koje
dolaze. Razlog tome su niska stopa rasta mlađe populacije i učestali trend iseljavanja.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
56
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 24. Broj zaposlenih po gospodarskim sektorima u Virovitičko-podravskoj županiji i Republici
Hrvatskoj, 2011.
4. R&D, inovacijski kapacitet
4.1.
Istraživanje i razvoj (R&D)
Postoji malo podataka o značaju R&D aktivnosti u pokrajini Somogy u odnosu na slične
podatke iz razvijenijih područja. Konkurentski nedostatak pokrajine Somogy najveći je s
obzirom na troškove istraživanja i razvoja. Udio pokrajine Somogy u nacionalnim rashodima
bio u 2010. godini samo 0,67% (u 2005. bio je 0,58%). U rangiranju pokrajina Somogy je
zauzeo 15. mjesto. Trebao bi se ojačati potencijal za inovacije korporativnog sektora, kao i
sposobnost financiranja istraživačkih mjesta. Na primjer, u pokrajini Somogy u 2010. godini
bilo je samo 44 R&D jedinica, a zapošljavanje u R&D sektoru je vrlo nisko, sa samo 671
osoba koje su u 2010. godini radile u ovom području (1,2% nacionalne vrijednosti).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
57
„Gdje Rijeke Spajaju”
Regija
Budapest
Hajdú-Bihar
Csongrád
Pest
Györ-Moson-Sopron
Veszprém
Borson-Abaúj-Zemplén
Fejér
Bács-Kiskun
Baranja
Heves
Jász-Nagykun-Szolnok
Komárom-Esztergom
Szabolcs-Szatmár-Bereg
Vas
Somogy
Békés
Zala
Nógrád
Tolna
Ne može se klasificirati
regijom
Ukupno
Broj R&D jedinica
broj
odnos
(Mađarska=
100%)
1 275
42,7%
217
7,3%
246
8,2%
196
6,6%
176
5,9%
88
3,0%
109
3,7%
79
2,6%
76
2,5%
141
4,7%
71
2,4%
30
1,0%
36
1,2%
60
2,0%
44
1,5%
44
1,5%
30
1,0%
36
1,2%
11
0,4%
18
0,6%
2 983
Ukupno R&D zaposlenici
osoba
odnos
(Mađarsk
a=100%)
28 842
53,4%
3 827
7,1%
4 357
8,1%
2 449
4,5%
2 281
4,2%
1 109
2,1%
1 578
2,9%
1 023
1,9%
1 087
2,0%
2 332
4,3%
1 004
1,9%
468
0,9%
599
1,1%
773
1,4%
498
0,9%
671
1,2%
329
0,6%
372
0,7%
182
0,3%
210
0,4%
100,0%
53 991
100,0%
Ukupno R&D troškovi
milijun HUF
188 813,1
21 828,6
16 092,4
13 775,5
12 161,1
7 578,1
7 147,7
6 430,7
5 962,6
5 374,6
3 399,3
3 273,2
2 468,1
2 218,7
2 117,7
2 089,3
1 561,5
1 253,5
807,3
463,7
5 393,8
60,9%
7,0%
5,2%
4,4%
3,9%
2,4%
2,3%
2,1%
1,9%
1,7%
1,1%
1,1%
0,8%
0,7%
0,7%
0,7%
0,5%
0,4%
0,3%
0,1%
1,7%
310 210,5
100,0%
Tablica 24. Podaci o R&D jedinicama u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO)
Slika o razini R&D u pokrajini Somogy je prilično razočaravajuća u usporedbi s EU
prosjekom. U 2009. godini troškovi R&D u postotku BDP-a iznosili su 0,29% u Somogy,
0,43% u Južnom Podunavlju, 1,17% u Mađarskoj, a oko 2% u EU-27 zemljama.
Somogy
R&D troškovi u postotku BDP-a
0,29
Južno
podunavlje
0,43
Mađarska
1,17
EU-27
2,00
Tablica 25. R&D troškovi u postotku BDP-a, 2009. (Izvor: HSCO)
Nepovoljan položaj područja Somogy se također vrlo dobro očituje s obzirom na R&D
troškove po stanovniku; u 2010. godini prosjek u pokrajini Somogy iznosio je samo jednu
petinu nacionalnog prosjeka (Somogy 6.571 HUF, Mađarska 31.065 HUF). Međutim, trend je
povoljniji u Somogy, nego u Mađarskoj: u 2010. godini u pokrajini Somogy utrošeno je 180%
vrijednosti iz 2005. godine, a u Mađarskoj samo 150%.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
58
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 25. R&D troškovi po stanovniku 2005-2010., HUF (Izvor: HCSO)
Osnova za R&D je dobro obrazovana radna snaga. U pokrajini Somogy postoje manje
sveučilišne institucije u Kaposváru (Sveučilište Kaposvár, Veterinarski fakultet, Ekonomski
fakultet, Fakultet znanosti, umjetnosti i pedagogije) i Siófoku (Viša škola Kodolányi János,
Fakultet za turizam). U školskoj godini 2010/2011 u pokrajini Somogy bilo je 3.627 studenata
u visokom obrazovanju.
Vrsta obrazovanja
Visoko obrazovanje
Fakultetski tečajevi
Sveučilišni tečajevi
Početni tečajevi
Magisterij
Usmjereni trening
Specifično usavršavanje
Doktorat, DLA
Ukupno
2010/2011.
570
97
64
2 666
88
54
32
56
3 627
Tablica 26. Broj studenata u visokoobrazovnim institucijama u Somogy (Izvor: HSCO)
Visoko obrazovanje igra odlučujući ulogu u razvoju regije, ne samo zbog svog značaja R&D
sektora, već i kao centar za obuku visoko kvalificiranih ljudi sposobnih za moderno
upravljanje, proizvodnju i marketing te pružanje konkurentskih usluga ili proizvoda. R&D
kapaciteti u Južnom Podunavlju ne mogu se natjecati s onima Južnoj ili Sjeverne velike
ravnice, gdje su R&D kapaciteti Sveučilišta u Debrecenu i Szegedu znatno veći od
sveučilišta u Pečuhu i Kaposvaru, posebno u prirodnim znanostima i tehnologiji. [4]
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
59
„Gdje Rijeke Spajaju”
Broj studenata koji žive u pokrajini Somogy (kao stalno prebivalište) na preddiplomskom
(BA/BSc) i poslijediplomskom (MA/MSc) studiju iznosi 5.635 osoba, što stavlja Somogy na
15. mjesto na ljestvici pokrajina.
Slika 26. Studenti preddiplomskog (BA/BSc) i poslijediplomskog (MA/MSc) studija prema stalnom
prebivalištu po županijama, 2001. i 2011. (Izvor: HCSO)
Broj studenata tehnologije, kao i omjer istraživačkih jedinica u tehnološkim i prirodnim
znanostima je ispod nacionalnog prosjeka. Stoga je razvoj tog segmenta presudan za
budućnost inovacija i treba biti uključen u strateške ciljeve, iako je trenutna situacija
nepovoljna za razvojnog potencijala regije, posebno u prerađivačkoj industriji,
mikroelektronici i informacijskoj tehnologiji. [4]
Visoko kvalificirana radna snaga predstavlja presudan preduvjet za potpuno korištenje
inovativnih i R&D potencijala Virovitičko-podravske županije. Prema podacima
prikupljenim za popis stanovništva Republike Hrvatske 2001. godine u Virovitičko-podravskoj
županiji bilo 12,31% stanovništva bez osnovnog obrazovanja, od kojih su većina bile žene.
Ovaj visoki postotak predstavlja najveći ekonomski problem županije, a to je nedostatak
visokoobrazovanih ljudi i dominaciju slabo obrazovanih osoba. Osim toga, gospodarstvo
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
60
„Gdje Rijeke Spajaju”
županije se uglavnom oslanja na industrijske grane koje su još uvijek opremljene zastarjelom
tehnologijom. Ova činjenica također usporava puno korištenje inovacijskog potencijala
županije.
Nepovoljna situacija s obzirom na obrazovnu strukturu stanovništva Virovitičko-podravske
županije predstavljena je u sljedećoj Tablici:
VPC
Ukupno
Bez škole
1.-3. razreda osnovne škole
1.-3. razreda osnovne škole
Osnovna škola
Srednja škola
Viša škola
fakultet
Magisterij
Doktorat
Nepoznato
Broj
93 389
11 494
7 941
16 860
23 778
28 340
1 713
2 596
63
19
585
Udio, %
100,00
12,31
8,50
18,05
25,46
30,35
1,83
2,78
0,07
0,02
0,63
Tablica 27. Stanovništvo VPC, starosti 15 godina i više, ovisno o stupnju obrazovanja, 2001. (Izvor:
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske)
Činjenica da je broj visoko obrazovanih ljudi puno manji od broja onih bez obrazovanja ili
samo osnovnog obrazovanja, potkopava u velikoj mjeri razvojne i R&D potencijale
Virovitičko-podravske županije. Međutim, u akademskoj godini 2009/2010. bio je značajan
porast u broju diplomiranih studenata i studenata upisanih na fakultete. U odnosu na
akademsku godinu 2005/2006., u 2009/2010. broj upisanih učenika u neki oblik visokog
obrazovanja porastao je za gotovo 18%. Ipak, udio visokoobrazovanih ljudi u ukupnom broju
stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji iznosi samo oko 3%, što implicira da nedostatak
obrazovanja predstavlja značajno ograničenje daljnjeg razvoja županije. Iskustva drugih
zemalja pokazuju da je visoko obrazovana radna snaga ključni čimbenik u poticanju
aktivnosti istraživanja i razvoja. Zbog već spomenutih negativnih demografskih i migracijskih
trendova, vrlo je vjerojatno da će inovacijski kapacitet županije stagnirati u budućem
razdoblju. Pozitivne se promjene mogu dogoditi samo u slučaju potpunog preokreta u
ponašanju svih lokalnih dionika, kao i daljnjim ulaganjima u nove tehnologije i modernizaciju
postojećih industrijskih postrojenja. Ono što je također važno je jačanje politike zapošljavanja
u sektoru umjetnosti i kulture. Ovaj je sektor potvrdio da ima velik utjecaj na inovacijski
kapacitet i ukupni gospodarski razvoj, kao i na privlačenje visokoobrazovanih ljudi, novih
tehnologija i znanja. Unatoč tome, poslovni subjekti u tim sektorima zabilježili su dva puta
manju dobit u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu.
Vrlo nepovoljna obrazovna struktura županije također ima negativan utjecaj na uvećanje
bruto dodane vrijednosti (BDV) svih gospodarskih aktivnosti. Najveći udio u BDV ostvaren je
u sektorima poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva (oko 26%), rudarstva i vađenja,
prerađivačkoj industriji i opskrbi vodom, plinom i energijom (cca 21%).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
61
„Gdje Rijeke Spajaju”
4.2.
Inovacije
Što se tiče pokrajine Somogy, Mađarski Središnji ured za statistiku provodi prikupljanje
podataka o inovacijama od 2000. godine.
U 2009. godini, 6. prikupljanje podataka temeljilo se isključivo na međunarodno usklađenoj
metodologiji. Regionalni su podaci dostupni samo u istraživanjima provedenim između 2004.
i 2006. godine. Najvažniji pokazatelj inovacijskih mjerenja je stopa inovativnih tvrtki. Prema
sažetom zapisima, između 2004. i 2006. godine samo je 17,7% promatranih poduzeća uvelo
nove proizvode ili nove procedure. Stupanj varira od regije do regije. [8]
Slika 27. Raspodjela inovativnih poduzeća po regijama 2004-2006. (Izvor: HCSO)
Kada se gleda na distribuciju inovativnih poduzeća po gospodarskim sektorima, u regiji
Južnog Podunavlja u 2006. godini udio građevinarstva (16,3%) bio je veći od državnog
prosjeka (9,3%), dok je udio financijskih (2,1%) i ostalih usluga (6,4%) bio niži (Mađarska financijske usluge: 4,7%, ostale usluge: 11,0%). I u ostalim sektorima je slično (industrija
61%, veleprodaja 11,2%, prijevoz i skladištenje, poštanske i telekomunikacijske usluge 3%).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
62
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 28. Raspodjela inovativnih poduzeća po djelatnostima i regijama, 2006. (Izvor: HCSO)
Izdaci poduzeća za inovacije u 2006. godini iznosili su više od 1,7 milijardi Eura. Većina
troškova odnosili su se na stjecanje imovine, a također je i 300 milijuna Eura utrošeno na
istraživanja i razvoja unutar poduzeća te na kupnju vanjskih rezultata. Najmanji udio troškova
odnosio se na kupovinu vanjskog znanja. [8]
Slika 29. Iznosi za razvoj jednog inovativnog poduzeća po županijama (tisuća Eura), 2006. (Izvor:
HCSO)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
63
„Gdje Rijeke Spajaju”
5. Poduzeća, industrijski parkovi
5.1.
Poduzeća
Krajem 2011. godine broj registriranih poduzeća u pokrajini Somogy bio je 59.503 (3,33%
od broja poduzeća u Mađarskoj). Tim je brojem Somogy rangiran na 11. mjesto među
županijama u 2011. godini. Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika u Somogy bio je
188, što ga čini petim među županijama, dok je broj u Budimpešti bio je 241, u SzabolcsSzatmár-Bereg 211, u je najlošije rangiranoj županiji, Borsod-Abaúj-Zemplén bio 123;
nacionalni je prosjek bio 180. To pokazuje da je poduzetnička aktivnost u Somogy prilično
jaka.
Udio jedinih vlasnika unutar ukupnog broja registriranih poduzeća u Somogy u 2011. godini
bio je visok (72,8%), treći najviši nakon Szabolcs-Szatmár-Bereg i Békés, dok je nacionalni
prosjek iznosio 59,1%, a u Budimpešti 34,1%.
Slika 30. Broj službeno registriranih poduzeća po županijama, 2011. (Izvor: HCSO)
Broj registriranih poduzeća znatno je porastao od 2000. do 2010. godine i na nacionalnoj i
regionalnoj razini (Somogy je dosegla 132% vrijednosti iz 2000. godine, a u 2010. godini
Mađarska je dosegla 148%). Međutim, rast nije bio kontinuiran. Zamjetan je lagani pad u
razdoblju 2005-2007. (u Somogy je broj poduzeća čak i pao ispod 2.000) te nagli porast u
razdoblju 2007-2008 kako u Mađarskoj, Južnom Podunavlju i u pokrajini Somogy. (Uzrok
porastu bio je izmjena zakona o PDV-a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
64
„Gdje Rijeke Spajaju”
Prema tom zakonu primarni su se proizvođači morali prijaviti u Mađarskoj poreznoj upravi
kako bi dobili porezni broj. Podnošenje zahtjeva za poreznim brojem za primarne
proizvođače je produženo do 31. ožujka, što objašnjava veliki porast broja primarnih
proizvođača u prvom tromjesečju 2008. godine)
Slika 31. Broj registriranih poduzeća između 2000. i 2010. (Izvor: HCSO)
Što se tiče udjela poduzeća po djelatnostima, Somogy pokazuje više ili manje istu sliku
kao i nacionalni prosjek. Većina poslovnih udruga - slično nacionalnim trendovima - u 2009.
godini poslovalo je u trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima i
građevinskom sektoru.
Postoje značajna odstupanja u sljedećim sektorima: u pokrajini Somogy je bio manji udio
poduzeća od nacionalnog prosjeka u područjima profesionalne, znanstvene i tehničke
djelatnosti (11,5% Somogy, Mađarska 15,6%), informacije i komunikacije (Somogy 2,6%,
Mađarska 4,9%) te poslovanju nekretninama (3,3% Somogy, Mađarska 4,5%). U pokrajini
Somogy udio je bio veći u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (Somogy 6,8%, Mađarska
3,5%) i smještaju i pripremi i posluživanju hrane (Somogy 8%, Mađarska 3,3%). To pokazuje
važnost turizma na jezeru Balaton i poljoprivredne karakteristike pokrajine Somogy, ali u isto
vrijeme nerazvijenosti inovativnih, visoko tehnoloških usluga i aktivnosti.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
65
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 32. Udio aktivnih poduzeća i obrtničkih firmi po djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor: HCSO)
Postoje značajne nejednakosti unutar pokrajine u broju registriranih poduzeća na 1000
stanovnika i u udjelu gospodarskih sektora. Većina poduzeća nalaze se u mikroregijama uz
jezero Balatona (Fonyódi 289, Balatonföldvári 232, Siófoki 191, Marcali 170) gdje uslužni
sektor - posebice turizam na bazi smještaja i ugostiteljskih usluga - ima najveći udio (7080%, dok u Marcali, koji ima perifernu ulogu u turizmu Balatona, iznosi samo 50%). Mikro
regija Csurgó - za razliku od ostalih najnerazvijenijih mikroregija - ima značajan broj
poduzeća (rangirana kao treća mikro regije pokrajine Somogy), te je poduzetništvo
iznenađujuće visoko. Ima najviše poljoprivrednih poduzeća, s udjelom od 71% od svih
poduzeća u Csurgó. Mikro regija Kaposvári u pogledu broja registriranih poduzeća na 1000
stanovnika je srednje rangirana, s visokim udjelom usluga (69%). Manje razvijene mikro
regije imaju manje registriranih poduzeća na 1000 stanovnika, stoga dva pokazatelja - nivo
gospodarskog razvoja i broj poduzeća - imaju značajan međusobni odnos.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
66
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 33. Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika po gospodarskim sektorima, 2010. (Izvor:
HCSO)
Analiza broja zaposlenih pokazuje da se raspodjela poduzeća prema veličini u pokrajini
Somogy malo razlikuje od nacionalnog prosjeka, ali su glavni odnosi isti: tvrtke s manje od
10 zaposlenih čine većinu (Somogy 90,9%, Mađarska 95,4%), a broj tvrtki koje zapošljavaju
više od 250 osoba je izrazito nizak (0,1-0,2%).
Broj poduzeća
Broj zaposlenih
1–9
10–19
20–49
50–249
250 i više
Total
Somogy
7 062
386
200
102
16
7 766
Mađarska
657 102
17 202
9 076
4 746
870
688 996
Poduzeća u %
Somogy
90,9%
5,0%
2,6%
1,3%
0,2%
100,0%
Mađarska
95,4%
2,5%
1,3%
0,7%
0,1%
100,0%
Tablica 28. Broj poduzeća i njihova raspodjela po broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2009. (Izvor:
HSCO)
Do kraja 2010. godine bilo je 4.190 registriranih poslovnih subjekata u Virovitičkopodravskoj županiji, od čega ih je oko 72% registrirano kao pravne osobe, dok ostale
predstavljaju obrte i jedine vlasnike. U odnosu na 2005. godinu, u 2010. je broj registriranih
poslovnih subjekata porastao za 5,65%. Međutim, u odnosu na ukupan broj registriranih
poslovnih subjekata u Hrvatskoj, udio poslovnih subjekata u Virovitičko-podravskoj županiji je
prilično nizak, samo 1,14% u 2010. godini, što je prikazano u sljedećoj tablici:
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
67
„Gdje Rijeke Spajaju”
Registrirana poduzeća, obrti i jedini vlasnici
Aktivna poduzeća
Udio aktivnih poduzeća u ukupnom iznosu prijavljenih poduzeća, %
Udio registriranih poduzeća u odnosu na Hrvatsku, %
Udio aktivnih poduzeća u odnosu na Hrvatsku, %
Virovitičko-podravska
županija
Hrvatska
4190
1513
36,11
1,14
1,07
368 877
141 482
38,35
Tablica 29. Broj poduzeća u Virovitičko-podravskoj županiji i u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca
2010. (Izvor: Statističko priopćenje za 2010; br. 11.1.2/2 od 14.02.2011.)
Kao što se vidi iz Tablice, broj aktivnih poslovnih subjekata je čak niži od ukupnog broja
registriranih poslovnih subjekata. To bi se moglo protumačiti kao nepovoljno za daljnji
gospodarski razvoj županije, jer su samo aktivni poslovni subjekti u mogućnosti generirati
dodanu vrijednost i zapošljavati ljude, pridonoseći tako ukupnom gospodarskom napretku.
Ne samo da su aktivni poslovni subjekti najvažniji čimbenik za jačanje gospodarskog rasta,
već što je još važnije je njihova poslovna snaga. Kada se uzme u obzir poslovna snaga u
tvrtkama koje djeluju na području Virovitičko-podravske županije, županija se može opisati
kao najzaostalija u usporedbi s drugim hrvatskim županijama. Tijekom posljednjih deset
godina, financijski rezultati svih pravnih osoba u Virovitičko-podravskoj županiji bili su
negativni. Dakle, u razdoblju od 2004. do 2007. godine svi pokazatelji poslovne snage
pravnih osoba u Virovitičko-podravskoj županiji su se smanjili ili su ostali nepromijenjeni. S
druge strane, pozitivno je to da je snaga županije njena vanjsko trgovinska bilanca. Za
razliku od Hrvatske, koja je većinom orijentirana na uvoz, vanjsko trgovinska bilanca
Virovitičko-podravske županije bila je rangirana kao četvrt u 2004. godini i treća u 2008.
godini među svim županijama. To pokazuje da je Virovitičko-podravska županija uglavnom
izvozno orijentirana. Ipak, zbog globalne financijske krize od 2009. godine također su
zabilježeni negativni trendovi vanjske trgovine i u Virovitičko-podravskoj županiji.
S druge strane, prema iznosu prosječne plaće Virovitičko-podravska županija je na
posljednjoj poziciji od svih hrvatskih županija. To je posljedica niskih prihoda poslovnog
sektora, uslijed čega su niske plaće i niska kupovna moć stanovništva županije. Financijska
snaga Virovitičko-podravske županije, mjereno prema prihodima pravnih subjekata, iznosi
samo 0,7% od ukupnih prihoda ostvarenih od strane svih pravnih osoba registriranih u
Hrvatskoj. Samo dvije druge županije u Hrvatskoj (Ličko-senjska, Požeško-slavonska) imaju
manju financijsku snagu nego Virovitičko-podravska županija. Iako niske plaće mogu
poslužiti kao poticajna mjera za privlačenje investicija, takva politika nije dugoročno održiva.
Naprotiv, udio investicija u trajnu imovinu, postignuti od strane investitora koji djeluju u
Virovitičko-podravskoj županiji, iznosi samo 0,54% ukupnih ulaganja u dugotrajnu imovinu u
Hrvatskoj. Prema tome, može se reći da su investicijske aktivnosti u Virovitičko-podravskoj
županiji preniske da bi značajno doprinijele poboljšanju županijske konkurentnosti i
povećanju učinkovitosti poslovnih aktivnosti.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
68
„Gdje Rijeke Spajaju”
5.2.
Industrijski parkovi i poduzetničke zone
Industrijski parkovi
U pokrajini Somogy do sada je osnovano sedam industrijskih parkova, s ukupno 29
poslovnih poduzeća [5].
Većina industrijskih parkova su neiskorišteni ili nedovoljno iskorišteni, a mnogo ih je prazno ili
u njima posluje samo nekoliko poduzeća.
Potrebno je ojačati usluge i infrastrukturu u nedovoljno iskorištenim industrijskim parkovima,
te osim poboljšanja njihove iskorištenosti i pružanja poticaja za lokalne tvrtke, pojačati
suradnju i marketing. [1]
Naziv
Vlasnik “Industrijskog
parka”
Godina
osnivanja
Površina
(hektari)
Broj
poduzeća
Dodatne informacije
Barcsi Ipari Logisztikai
Üzleti Park / Barcs
Industrijski i logistički
poslovni park (Barcs)
Općina grada Barcs
1999
4
www.barcsinvest.hu
Csurgói Ipari,
Logisztikai és
Innovációs Park /
Csurgo Industrijski,
logistički i inovativni
park (Csurgó)
Općina grada Csurgó
2000
0
Keleti Ipari Park /
Istočni Industrijski park
(Kaposvár)
Općina grada
Kaposvár sa
statusom županije
1998
59,55 ha
5
www.kaposvar.hu
Marcali Ipari Park /
Marcali Industrijski park
(Marcali)
Marcali Ipari Park Zrt.
1997
103 ha
0
www.marcaliiparipark.h
u
Nagyatádi Ipari Park /
Nagyatád Industrijski
park (Nagyatád)
Općina grada
Nagyatád
1998
18 ha
2
www.nagyatad.hu
Siófoki Ipari Park /
Siófok Industrijski park
(Siófok)
Siófoki Ipari Park Kft.
(u vlasništvu
Kőolajvezeték Építő
ZRT. (78%) i
KaposVolán
Autóbuszközlekedési
Rt. (22%).
2001
21 ha
2
www.siofokiiparipark.hu
VIDEOTON Kaposvári
Ipari Park / VIDEOTON
Kaposvár Industrijski
park (Kaposvár)
VIDEOTON Holding
Zrt.
1998
13,5 ha
(+4,5 ha
općinskog
područja)
16
www.vtep.videoton.hu
Tablica 30. Podaci o industrijskim parkovima u Somogy (Izvor: Web stranica Gospodarske komore
pokrajine Somogy [5])
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
69
„Gdje Rijeke Spajaju”
Poduzetničke zone
U Mađarskoj je vlada propisala (Propis Vlade 189/1996) osnivanje i pravo na rad
poduzetničkih zona te su se od tog datuma u cijeloj zemlji počele osnivati poduzetničke
zone. Glavna ideja bila je stvoriti poslovno okruženje u cilju poticanja regionalne industrije
koje je u skladu s regionalnim i nacionalnim ekonomskim ciljevima.
U pokrajini Somogy mikro regija Barcs sastoji se od 26 naselja koja predstavljaju
Poduzetničku zonu Barcs koja je osnovana 1998. godine. Postoje planovi da se u malim
regijama Siófok i Tab osnuje Poduzetnička zona južnog Balatona i već je napravljena
pripremna studija.
U poduzetničke zone s postojećom infrastrukturom nisu konkurentne među investitorima, jer
ne pružaju složene usluge, a institucionalni sustav, koji je neophodan za njihovo učinkovito
djelovanje, nije utvrđen. [1]
Pregled svih poduzetničkih zona u Virovitičko-podravskoj županiji dat je u sljedećoj
Tablici:
Naziv poduzetničke
zone
Vlasnik
Površina
(hektari)
Broj
poduzeća
Broj
zaposlenika
Vrsta aktivnosti
Poduzetnička zona I
Virovitica
6
14
130
Trgovina, poljoprivreda,
izgradnja
Poduzetnička zona II
Virovitica
7
22
240
Trgovina i usluge,
proizvodnja namještaja,
poljoprivreda usluge
Poduzetnička zona III
Virovitica
50
-
-
-
Poduzetnička zona IV
Virovitica
8
-
-
-
Proizvodna zona turbina
Slatina
10
8
118
Proizvodnja turbina
Poduzetnička zona I
Orahovica
4
2
36
Izgradnja, prijevoz,
proizvodnja drvenih
paketa
85
46
524
Ukupno:
Tablica 31. Poduzetničke zone u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetništva Republike Hrvatske, http://zone.mingorp.hr/)
•
Poduzetnička zona III (Jug 1)
Površina s cestama i javnim površinama: 40,74 ha
Poduzetnička zona III (Jug 1) nalazi se u južnom dijelu grada Virovitice. Virovitica se
nalazi na 44°50'06'' sjeverne geografske širine i 17°23'18'' istočne geografske visine,
u mikroregiji Središnje podravske ravnice, 150 km istočno od Zagreba. Zona prolazi
duž zapadne županijske ceste Ž-4021 koja je putem Ž-4251 spojena s državnom
cestom D-5 (oko 2 km) i D-2 (1 km). Zona je od središta Virovitice udaljena samo 1
km, a od željezničke pruge samo 0,7 km. Povoljan geografski položaj omogućio je
razvoj gospodarstva na ovom području, što je rezultiralo formiranjem nekoliko
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
70
„Gdje Rijeke Spajaju”
gospodarskih subjekata, koji određuju ekonomski razvoj grada Virovitice, Virovitičkopodravske županije i šire.
•
Poduzetnička zona Sjever
Površina s cestama i javnim površinama: 10,79 ha
Poduzetnička zona Sjever nalazi se na rubu sjevernog dijela grada Virovitice uz
državnu cestu D5. Dobre prometne veze u ovom području i blizina planiranog
Podravskog koridora, autoceste A13 Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-Terezino Polje daju
posebnu perspektivu ovom području. Dobar zemljopisni položaj koristi gospodarskom
razvoju ovog područja, te je rezultirala formiranjem brojnih gospodarskih subjekata.
•
Poduzetnička zona Zapad 1
Površina s cestama i javnim površinama: 28,53 ha
Poduzetnička zona Zapad 1 nalazi se u zapadnom dijelu grada Virovitice, s južne
strane graniči s državnom cestom D2 i sa zapadne strane s cestom D5 koja povezuje
hrvatsku Posavinu s Republikom Mađarskom. Uz rub ove zone planiran je koridor
autoceste A-13-GP Vrbovec-Terezino Polje. Povoljan geografski položaj omogućio je
razvoj gospodarstva na ovom području, što je rezultiralo formiranjem nekoliko
gospodarskih subjekata, koji određuju ekonomski razvoj grada Virovitice, Virovitičkopodravske županije i šire.
•
Poduzetnička zona Zapad 2
Površina s cestama i javnim površinama: 77,70 ha
Virovitica se nalazi uz Podravski prometni koridor koji je, zajedno sa Savskim
prometnim koridorom, najvažniji prometni pravac u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Podravski i Savski prometni koridori su poprečno spojeni u tri smjera: ZagrebVaraždin, Kutina-Virovitica-Mađarska i Vrpolje-Osijek. Prema tome, Virovitica je
značajno prometno raskrižje kontinentalne Hrvatske. Uz cestovne pravce, tu su i
željeznički prijelazni pravci na području grada: željeznička linija Koprivnica-Osijek i
željeznička linija Banova Jaruga-Pčelić. Virovitica, kao središnje gradsko naselje i
sjedište Virovitičko-podravske županije, pripada skupini velikih gradova i važno je
regionalno središte. Povoljni geografsko-prometni položaj omogućio je razvoj naselja
kao kulturnog centra i sjedišta upravne i zdravstvene infrastrukture i drugih društvenih
sadržaja, te kao gospodarskog središta šire regije. Središte grada čini naselje
Virovitica sa 17.468 stanovnika. Poduzetnička zona Zapad 2 nalazi se pored državne
ceste D2.
•
Proizvodna zona Turbina 2
Površina s cestama i javnim površinama: 28,9 ha
Grad Slatina nalazi se u središnjem dijelu Virovitičko-podravske županije. Na
sjevernoj strani graniči s općinom Sopje, na istočnoj s općinama Čađavica i Nova
Bukovica, na južnoj s općinama Voćin i Mikleuš i sa zapadne strane s općinom
Suhopolje. Grad Slatina je drugi po veličini grad u Virovitičko-podravskoj županiji s
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
71
„Gdje Rijeke Spajaju”
površinom od 166,75 m² i sa 14.819 stanovnika. Proizvodna zona Turbina 2 nalazi se
u središtu grada Slatine (10.920 stanovnika). Proizvodna zona Turbina 2 nastavlja se
na postojeću Sjevernu proizvodnu zonu turbina. Pristup zoni je omogućen s istočne
strane preko državne ceste D34, a sa zapadne strane preko županijske ceste Ž4025,
koja ima pristup državnoj cesti D2. Sjeverno od zone prolazi zaobilaznica oko grada
Slatine koja je u izgradnji.
•
Poduzetnička zona Kućanica - Medinci
Površina s cestama i javnim površinama: 24,68 ha
Na području Slatine vežu se tri važna cestovna prometna koridora: državna cesta D2
(GP Dubrava Križovljanska-Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok),
državna cesta D49 (Slatina (D2)-Požega-Pleternica-čvor Lužani (D4) i državna cesta
D34 (Davor (D5)-Slatina-D. Miholjac-Josipovac (D2)). Kroz sjeverozapadni rub zone
prolazi državna cesta D34, koji se spaja s državnom cestom D2 u središtu grada.
Južno od zone prolazi planirana autocesta (Slovenija-Varaždin-Virovitica-OsijekIlok1). Željeznička pruga R202/I100 (Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj)
prolazi kroz grad. Ovo željeznička pruga je sastavni dio Podravskog prometnog
koridora. Također, u gradu se nalazi i željeznička stanica. Željeznička pruge prolazi
južno od zone na udaljenosti od oko 3500m.
•
Poduzetnička zona Orahovica
Površina s cestama i javnim površinama: 25,43 ha
Poduzetnička zona Orahovica nalazi se uz državnu cestu D2 sa južne strane uz
lokalnu cestu L40085 sa zapadne strane. Ceste unutar zone nisu provedene. Grad
Orahovica se nalazi na jugo-istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa
sjeverne i zapadne strane Orahovica graniči s općinama Čačinci i Zdenci, s istočne
strane s Osječko-baranjskom županijom i sa južne strane s Požeško-slavonskom
županijom. Površina grada Orahovice iznosi 123,67 km² i ima 5.792 stanovnika.
Poduzetnička zona Orahovica nalazi se na sjevernoj strani grada Orahovice duž
državnu cestu D2 i lokalnu cestu L40085 te na južnoj strani od željezničke pruge DaljOsijek-Koprivnica-Varaždin; oznaka i broj željeznice je I 100 (željeznica je
klasificirana kao značajna za regionalni promet), a to je prvi red željeznica. Centar je
udaljen oko 4 km.
Kao što je vidljivo iz navedenih podataka, šest je poduzetničkih zona osnovano na 85
hektara na cjelokupnom području Virovitičko-podravske županije. Glavni grad županije,
Virovitica, je osnivač četiri od šest zona u županiji. Polovici svih poduzetničkih zona
djelomično ili čak potpuno nedostaju neke osnovne komunalne i prometne infrastrukture,
posljedica kojih je nemogućnost da u potpunosti iskoristite svoje kapacitete. Stoga se može
reći da poslovno okruženje u Virovitičko-podravskoj županiji treba unaprijediti kako bi se
povećao gospodarski potencijal županije. Poboljšanje poslovnog okruženja trebao bi biti
jedan od prioriteta Virovitičko-podravske županije, jer je nerazvijenost poduzetništva jedna
od ključnih prepreka koja sprečava konkurentnost županije.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
72
„Gdje Rijeke Spajaju”
Inkubatori
Inkubator i konferencijski centar Somogy-Flandria osnovan je 1996. godine u Kaposváru uz
nacionalnu i regionalnu financijsku potporu. Osnovna namjera inkubatora bila je pomoći u
rješavanju obiteljskih poduzeća i malih i srednjih poduzeća kojima upravljaju mladi izvođači.
Duljina proces inkubacije je raznolika. Inkubacijsko se područje prostire na 2500 m2: sastoji
se od 1500 m2 uredskog prostora, 800 m2 radionica i konferencijske dvorane od 200 m2.
Konferencijska dvorana ima 320 sjedećih mjesta, može se podijeliti u tri cjeline i veličina se
može mijenjati pomoću pokretnih zidova. Tu je i učionica s 20 sjedećih mjesta koja ima
klima-uređaj, internet priključak, kabinu za prevoditelja i za tehničara. U ovom trenutku u
inkubatoru radi 13 malih i srednjih poduzeća i individualnih poduzetnika. [5]
6. Poslovno okruženje
Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010-2011. koje objavljuje Svjetski gospodarski forum
provelo je anketu o najproblematičnijim faktorima poslovanja u Mađarskoj.
Ispitanici su staviti porezne stope na 1. mjesto i porezne propise na 2. Pristup financiranju,
korupcija, nestabilnost politike i birokracija se također spominju kao ozbiljne prepreke
konkurentnosti.
Slika 34. Najproblematičniji faktori poslovanja u Mađarskoj (Izvor: The Global Competitiveness Report
2010–2011, World Economic Forum)
Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010-2011. koje objavljuje Svjetski gospodarski forum
provelo je anketu o najproblematičnijim faktorima poslovanja u Hrvatskoj.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
73
„Gdje Rijeke Spajaju”
Ispitanici su staviti neučinkovitu državnu birokraciju (17,8) na 1. mjesto i korupciju (14,7) na
2. mjesto. Nestabilnost politike, porezne stope, restriktivni propisi o radu i pristup financiranju
se također spominju kao ozbiljne prepreke konkurentnosti.
Slika 35. Najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj (Izvor: The Global Competitiveness Report
2010–2011, World Economic Forum)
Napomena: Iz popisa 15 faktora, ispitanici su upitani da odaberu pet najproblematičnijih faktora za
poslovanje u njihovoj zemlji i da ih rangiraju od 1 (najproblematičniji) do pet. Slika prikazuje odgovore
ponderirane prema njihovom rangu.
7. Analiza srodnih (strateških) dokumenata ciljanog područja
Popis najznačajnijih srodnih (strateških) dokumenata pokrajine Somogy:
•
National Strategic Reference Framework (NSRF) of the Republic of Hungary for
2007-2013
o New Hungary Development Programme
o New Széchenyi Plan (2011-2013)
o Economic Development Operational Programme, Hungary (2007-2013)
o South Transdanubia Operational Programme (2007-2013)
•
National Spatial Development Concept (NSDC) of Hungary (2005)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
74
„Gdje Rijeke Spajaju”
•
Hungary-Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme 2007-2013
•
Regional Innovation Strategy of South Transdanubia (2004)
•
Complex Development Programme of South-Transdanubian Region (1999)
•
The South-Transdanubian Region External Relations Strategy (2008)
•
Somogy-County’s Spatial Development Programme (2002)
Popis najznačajnijih srodnih (strateških) dokumenata Virovitičko-podravske županije:
•
Strateški okvir za razvoj (2006-2013.)
o Strategija Vladinih programa (2010-2012.)
o Predpristupni ekonomski program (2012.)
o Smjernice ekonomske i fiskalne politike (2012-2014.)
•
Okvir za usklađenost strategija (2007-2013.)
•
Nacionalni strateški referentni okvir - Nacrt (2012-2013)
•
Mađarska-Hrvatska IPA Program prekogranične suradnje (2007-2013.)
•
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (2011-2013.)
•
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije (2011-2013.)
8. Analiza anketnog upitnika
U cilju prikupljanja kvalitetnih informacija koje daju više podataka od standardnih statističkih
podataka provedeno je istraživanje s lokalnim dionicima. Pripremljen je posebno dizajniran
upitnik o kojem su se usuglasili i hrvatska i mađarska strane, tako da bude identičan za obje
županije.
Istraživanje se djelomično temelji na metodologiji istraživanja mišljenja (Executive Opinion
Survey 2011) koje je provedeno u sklopu Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2011-2012.
godine za Svjetski ekonomski forum (WEF). Međutim, upitnik je znatno promijenjen i
prilagođen tako da najbolje odgovara svrsi ovog projekta. Anketni upitnik je preveden na
hrvatski i mađarski jezik, te je distribuiran poštom, telefaksom i e-mailom. Iako je upitnik bio
dostupan na internetu, ispitanici u Hrvatskoj nisu koristili ovu mogućnost.
U Hrvatskoj, od ukupnog broja upitnika poslanih na odabran broj ispitanika u Virovitičkopodravskoj županiji dobivena su 52 odgovora, a u pokrajini Somogy prikupljen je 81 odgovor.
Upitnik sadrži četiri glavne vrste informacija:
1. Osnovni podaci o ispitaniku;
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
75
„Gdje Rijeke Spajaju”
2. Informacije o najvažnijim preprekama poslovanju i vanjskoj trgovini, pomoću
višestrukog stupnja izbora;
3. Kvalitativna procjena za značajan broj pitanja (21) u rasponu od 1 (najlošije) do 7
(najbolje) - slično WEF metodologiji;
4. Informacije o razini inovacija i strategija poduzeća, koristeći da/ne pitanja s daljnjim
opisom u slučaju odgovora "DA".
Ovaj opis glavnih nalaza istraživanja slijedit će gore opisane vrste informacija prikupljene
putem upitnika.
8.1.
Osnovni podaci o ispitaniku
Upitnik se sastojao od nekoliko osnovnih podataka za kontrolu sastava uzorka, tj. veličinu,
glavne aktivnosti, kategoriju organizacije i izvozne orijentacije pravnih osoba ispitanika.
U pokrajini Somogy od 81 ispitanika, 66 (81%) ih je bilo iz privatnih poduzeća, pet iz lokalne
samouprave. U Virovitičko-podravskoj županiji, od ukupno 52 ispitanika, 36 (69%) ih je bilo iz
privatnih tvrtki, dodatnih 4 iz javnog sektora i 5 iz lokalne samouprave.
U pokrajini Somogy 25% ispitanika bilo je iz proizvodne industrije, dodatnih 15% iz trgovine
na veliko i malo, 14% iz hotela i restorana, 11% iz graditeljstva, a 8% iz ostalih usluga. U
Virovitičko-podravskoj županiji, 36% ispitanika navelo je da je njihova osnovna djelatnost
proizvodnja, a 24% poljoprivreda, lov, ribolov i šumarstvo.
Većina je ispitanika iz malih i srednjih poduzeća i organizacija. Od ukupnog broja ispitanika u
Somogy 72% bile su mikro tvrtke s jednim do devet zaposlenih, a postotak za Virovitičkopodravsku županiju iznosio je 43%. Dakle, udio malih poduzeća s manje od 50 zaposlenih u
našem istraživanju iznosio je 91% za pokrajinu Somogy, a 76% za Virovitičko-podravsku
županiju.
Slika 36. Broj zaposlenih osoba (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)
Sličan je rezultat također mjereno po bruto godišnjem prihodu, s 65% ispitanika iz tvrtki s
manje od 200,000 € prometa u pokrajini Somogy i 39% u Virovitičko-podravskoj županiji.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
76
„Gdje Rijeke Spajaju”
Iako to uglavnom odgovara ukupnoj strukturi gospodarstva dviju zemalja, još uvijek neki
pokazatelji ankete mogu biti pristrani u određenoj mjeri zbog razlike u strukturi ispitanika.
Slika 37. Bruto godišnji promet (€) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata)
Međutim, ne postoji znatna razlika u pogledu izvozne orijentacije poduzeća ispitanika; više
od polovice ispitanika (koji su ispunili ovo pitanje) izjavilo je da uopće ne izvoze u obje
županije. Ukupno, manje od 30% tvrtki koje su ispunile upitnik imaju udio izvoza u prihodima
iznad 10%, što znači da odgovore o vanjskoj trgovini treba pažljivo tumačiti.
Slika 38. Postotak prihoda od izvoza (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata)
8.2.
Informacije o razini inovacija i strategija poduzeća - Da/Ne
pitanja
Udio odgovora o aktivnostima strateški i inovacijski usmjerenih poduzeća unutar posljednjih
godinu dana prilično je nizak; samo 25% tvrtki izvještava o bilo kakvim R&D aktivnostima u
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
77
„Gdje Rijeke Spajaju”
Virovitičko-podravskoj županiji i samo 15% u pokrajini Somogy, a samo je jedna od tri tvrtke
izvijestila o bilo kakvim inovacijskim aktivnostima. Samo je četvrtina poduzeća uključena u
klastere. Udio tvrtki koje su kupile usluge izobrazbe od drugih tvrtki nešto je veći u pokrajini
Somogy (38%) u odnosu na Virovitičko-podravsku županiju (30%). S druge strane, samo je
33% tvrtki iz pokrajine Somogy (koji su odgovorili na ovo pitanje) potvrdili da imaju
dugoročnu strategiju. Udio odgovora koji potvrđuju dugoročnu strategiju u Virovitičkopodravskoj županiji bio je iznad 50%, što je djelomično zbog nižeg udjela mikro poduzeća
nego kod ispitanika u pokrajini Somogy.
Slika 39. Razina inovacija i strategija poduzeća (pitanja Da/Ne) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012.
godine od strane konzultanata)
8.3.
Informacije o poslovanju i vanjskoj trgovini - višestruki
stupanj izbora
Ispitanici su zamoljeni da rangiraju najvažnije prepreke poslovanju, izvoz i uvoz i bilateralnoj
(prekograničnoj) suradnji. Trebali su obilježili najvažnija prepreku s "1", drugu po važnosti sa
"2", a sa "pet" prepreke koje su manje važne. Kako bi utvrdili zajedničku percepciju prepreka
izračunali smo varijabilnu "ocjenu", ponderiranjem na vrlo važnih pet bodova, te padom
bodova za manje važne, završivši s jednim bodom za najmanje važne prepreke.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
78
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 40. Najznačajnije prepreke poslovnom ponašanju (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine
od strane konzultanata)
Pristup financijama je naveden kao najvažnija zapreka ukupnom poslovnom ponašanju u
obje županije u sličnoj mjeri, što je slučaj i za većinu drugih navedenih (potencijalnih)
prepreka. Glavna razlika je u tome što su u Virovitičko-podravskoj županiji 2. i 3. najvažnija
prepreka neučinkovita birokracija i niska etika radne snage. Za ispitanika iz pokrajine
Somogy, 2. i 3. mjesto među najvažnijim prepreka cjelokupnog poslovanja zauzele su
porezne stope i procedura, koja nije identificirana kao glavna prepreka u Virovitičkopodravskoj županiji. Ostali su faktori vrlo slični u obje županije, osim kriminala i korupcije, koji
se u pokrajini Somogy percipira kao beznačajna prepreka, no kao znatno veća, iako još
uvijek niska u ukupnom popisu prepreka u Virovitičko-podravskoj županiji.
Na popisu najznačajnijih prepreka bilateralne (prekogranične) suradnje, identificiranje
potencijalnih partnera i tržišta je istaknuo kao najvažnije, s oko četvrtine udjela u ukupnim
preprekama u obje županije. S hrvatske strane najvažnija prepreka su još uvijek jezične
barijere, a s mađarske strane percipirane su kao puno manja prepreka. Znanje o tehničkim
standardima, pravilima i postupcima prilično je visoko rangirano kao prepreka bilateralnoj
suradnji. Također, prometna infrastruktura je percipirana kao važna, iako nešto niže
rangirana od gore navedenih prepreka. Iako je mali broj ukupnog broja ispitanika popunio
ovaj dio upitnika, ove informacije mogu biti prilično važne.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
79
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 41. Najznačajnije prepreke prekograničnoj suradnji (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012.
godine od strane konzultanata)
8.4.
Detaljna kvalitativna procjena (u rasponu 1-7)
Važan dio istraživanja sastojao se od pitanja s brojčanom skalom odgovora, pri čemu je "1"
značilo najgore moguće, "4" prosječno, a "7" najbolje moguće.
Na pitanje da procijene buduće suradnje prekogranične suradnje nakon što Hrvatska
postane zemlja članica Europske unije, većina ispitanika iz Virovitičko-podravske županije
naznačila je da će se suradnja malo poboljšati (26%), značajno poboljšati (19%) ili vrlo jako
poboljšati (9%). Međutim, 30% odgovora navodi da neće biti poboljšanja, 13% odgovora
navodi da se suradnja između dviju zemalja zapravo može pogoršati. Ispitanici iz pokrajine
Somogy bili su daleko više optimistični; 41% ispitanika predviđa značajno do vrlo jako
poboljšanje prekogranične poslovne suradnje u budućnosti, dok je 31% izjavilo da će se
povećanje poslovne suradnje samo "malo" poboljšati.
Slika 42. Procjena prekogranične poslovne suradnje nakon što Hrvatska uđe u EU (Izvor: Anketa
provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
80
„Gdje Rijeke Spajaju”
Ostatak pitanja u rasponu 1-7 uglavnom predstavljaju uglavnom prilagođena anketna pitanja
slična onima koje se koriste od strane Svjetskog ekonomskog foruma. Za potrebe ove
analize, mi smo ih grupirati u četiri "stupa", odnosno podskupa, slijedom međusobnih logičkih
veza:
ü Osnovna infrastruktura
ü Poslovno okruženje i pristup financijama,
ü Lokalna korporativna aktivnost i suradnja
ü Korištenje znanja i tehnologije i privlačnost izravnih stranih ulaganja
Ukupni "rezultat" u obje županije je upadljivo sličan, malo iznad vrijednosti "3", tj. ispod
prosjeka ili drugim riječima, ispitanici nisu bili zadovoljni konkurentnošću u obje županije. Za
stupove o lokalnoj korporativnoj aktivnosti i suradnji rezultati su bili znatno iznad ukupne
ocjene, pogotovo u pokrajini Somogy, ali još uvijek ispod zadovoljavajuće razine. Ispitanici u
pokrajini Somogy su također nešto više procijenili korištenje znanja i tehnologije,
potpomognuto izravnim stranim ulaganjima, pri čemu je u Virovitičko-podravskoj županiji
opseg za ovaj stup jednak ukupnoj ocjeni.
Kao što je navedeno u anketi, poslovno okruženje i pristup financiranju snažno ograničava
uspješnost poslovanja, osobito u pokrajini Somogy, s niskim rezultatom od 2.3, dok je u
Virovitičko-podravskoj županiji rezultat također bio najniži od četiri stupa (2.8). Razvoj
osnovne infrastrukture također nije zadovoljavajući, osobito u pokrajini Somogy (2,7).
Razlozi za takav ishod mogu postati izraženiji kada se stupovi razlažu na anketne
pokazatelje tj. pitanja koja su ispitanici zamoljeni da ispune.
Slika 43. Prosječna vrijednost 4 „stupa” (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
81
„Gdje Rijeke Spajaju”
Među pitanjima o osnovnoj infrastrukturi, ispitanici iz obje županije dali su najbolje
rezultate za ukupnu kvalitetu infrastrukture. U pokrajini Somogy kvaliteta cesta i željezničkih
pruga bila je percipirana kao vrlo niska. Pristupačnosti za turizam u pokrajini Somogy
ocijenjena je nešto bolje nego u Virovitičko-podravskoj županiji, što ukazuje na nerazvijenu
povezanost ove županije s glavnim autocestama.
Slika 44. Osnovna infrastruktura (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata)
Unutar poslovnog okruženja i pristupu financiranju, ispitanici su dali najbolje rezultate za
kvalitetu i dostupnost industrijskih zona i inkubatora, odnosno 3.5 u Virovitičko-podravskoj
županiji i 3.2 u pokrajini Somogy. Pristup kreditima, posebno rizičnom kapitalu je bez sumnje
najvažnija prepreka poslovanju u obje županije. Začudo, ispitanici iz Mađarske dali su niže
ocjene na ta pojedina pitanja nego ispitanici iz Hrvatske, iako su se financijska tržišta
poboljšala od kada je Mađarska postala članica EU.
Slika 45. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od
strane konzultanata)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
82
programa Mađarska - Hrvatska
„Gdje Rijeke Spajaju”
Za lokalne korporativne aktivnosti i suradnju, ispitanici iz obje županije dali su vrlo slične
odgovore, sa zadovoljavajućom dostupnosti lokalnih dobavljača, uključujući obuku i
konzultantske usluge. Međutim, ukupne korporativne aktivnosti i funkcioniranje klastera su
ocijenjene kao prilično niske. Važno je napomenuti da je natjecanje u lokalnim tržištima
percipirano kao značajnije na mađarskoj strani, što je posljedica punopravnog članstva u EU,
jer pruža konkurentski pritisak na lokalne poduzetnike, a također djeluje kao snažan poticaj
za povećanje konkurentnosti unutar županije.
Slika 46. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od
strane konzultanata)
Među skupinu pitanja o korištenju znanja i tehnologije (uključujući i privlačenje izravnih
stranih ulaganja kao izvor novih tehnologija), intenzitet poslovnog korištenje interneta je
dobio najvišu prosječnu ocjenu, gotovo identičnu u obje županije (4.8). To ukazuje na
potencijal za korištenje ICT-a u poticanju prekogranične suradnje. Najgora prosječna ocjena
u Virovitičko-podravskoj županiji je data za pravni okvir kao poticaj za ulaganja (2.5), dok je u
pokrajini Somogy najgora ocjena data odgovarajućem obrazovanju s potrebom povećanja
konkurentnosti. Najistaknutija je razlika između dviju županija u pogledu uporabe stranih
ulaganja za poboljšanje razine korištenja tehnologije. Iako 3.7 bodova u pokrajini Somogy
nije vrlo zadovoljavajuće, 2.7 bodova u Virovitičko-podravskoj županiji pokazuje da gotovo ne
postoji iskustvo da strana ulaganja donose nove tehnologije u županiju.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
83
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 47. Korištenje tnanosti i tehnologije i privljačenje ulaganja (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012.
godine od strane konzultanata)
Kao opći zaključak, istraživanje je istaknulo da su lokalne korporativne aktivnosti i suradnja
prilično dobre, iako još uvijek ispod zadovoljavajuće razine, dok je poslovno okruženje, a
osobito pristup financiranju jasno najslabije točke za razvoj poduzetništva u obje županije.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
84
„Gdje Rijeke Spajaju”
IV. SWOT ANALIZA
1. Snage
POKRAJINA SOMOGY
-
-
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
Područje Drave je stanište rijetkih
biljaka i nevjerojatne biološke
raznolikosti u kojem postoje poplavna
područja, šume, otoci, sprudovi i
rukavci
Brdska i šumovita područja pokrajine
Somogy
koja
se
prostiru
u
atraktivnom,
jedinstvenom,
tradicionalnom prostoru, pružaju
dobar potencijal za ekološki turizam
-
Visoka kvaliteta turističke
dostupne na jezeru Balaton
-
Snažna poduzetnička aktivnost
-
Klasteri već uspostavljeni u nekoliko
sektora
-
Potreba za suradnjom i zajedničkim
razvojem u području turizma i agroprehrambenoj industriji
-
Postojeći
institucionalni
temelji
regionalnog razvoja poduzeća
-
Dobar geoprometni položaj
-
Slični prirodni uvjeti i iskustvo u
razvoju poljoprivrede (soja, pšenica,
suncokret, voće, ljekovito bilje,
duhan), prehrambena industrija i
drvna industrija
-
Novoizgrađenih šest poslovnih zona
-
Sredstva za razvoj zajedničkih
turističkih programa, posebice u
pojedinim vrstama turizma (ruralni
turizam, kulturni turizam, lovni
turizam)
-
Dobra podrška
poduzetništva
usluge
županije
razvoju
2. Slabosti
POKRAJINA SOMOGY
-
Nepovoljna struktura naselja, visoka
stopa mikro-sela, nekoliko naselja u
rubnim dijelovima
-
Depopulacija u nekim pograničnim
područjima
-
Nedovoljna
infrastruktura
(nerazvijena cestovna mreža i
biciklističke staze)
-
Nedostatne
cestovne
poveznice
prema Hrvatskoj (neadekvatan broj i
kapacitet
cestovnih
graničnih
prijelaza)
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
-
Nedostatan razvoj poduzetništva u
županiji
-
Slaba investicijska klima u županiji
(Virovitičko-podravska županija je
četvrta od 21 županije u Hrvatskoj
prema nevoljkosti za poduzimanje
poduzetničkih aktivnosti)
-
Nedostatak investicija i tehnološke
modernizacije
-
Nedostatak suradnje s poduzetnicima
iz Mađarske
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
85
„Gdje Rijeke Spajaju”
-
Pokrajina Somogy rangirana je kao
ekonomski slabije razvijena županija
u Mađarskoj po nacionalnim i
međunarodnim standardima.
-
U posljednjih deset godina, stopa
nezaposlenosti u pokrajini Somogy je
kontinuirano viša od državnog
prosjeka, a od 2005. je viša od
prosjeka EU-27
-
Nefleksibilan obrazovni sustav s
institucijama koji sporo odgovara na
zahtjeve tržišta
-
Nedostatak komunikacije i suradnje s
poduzetnicima iz Hrvatske
-
MSP s nedostatkom kapitala i
teškoćama u pristupu financijskim
resursima
-
Duge
birokratske
procedure,
korupcija, visoki porezi, složenost
poreznih propisa u Mađarskoj
-
Nedostatak turističke infrastrukture
(npr.
hotelskih
kreveta)
u
pograničnom području Mura-DravaDunav
-
Slab turistički marketing u regiji
-
Jezična barijera
-
Nedovoljna podrška lokalnih vlasti i
gospodarskih udruga za povezivanje
i za prekograničnu suradnju
3. Prilike
POKRAJINA SOMOGY
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
-
U tijeku je razvoj cestovne mreže koji
će omogućiti bolji pristup županiji
(npr. M9)
-
Raznolike agro-ekološke sposobnosti
-
Prehrambena industrija ne iskorištava
svoj puni potencijal
-
Rijeka
Drava
nudi
brojne
neiskorištene mogućnosti za eko i
aktivni turizam (vodni turizam,
biciklistički turizam, itd.)
-
Veliki potencijal za
medicinski turizam
-
Nedovoljno iskorišteni industrijski
parkovi i zone, inkubatori
termalni
-
Jače zajedničko apliciranje na EU
fondove
-
Zajedničke promotivne aktivnosti za
poduzetnike na međunarodnoj razini
-
Jačanje suradnje
strategiju
kroz
Dunavsku
i
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
86
„Gdje Rijeke Spajaju”
-
Jače zajedničko apliciranje na EU
fondove
-
Zajedničke promotivne aktivnosti za
poduzetnike na međunarodnoj razini
-
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
imat će pozitivan utjecaj na suradnji
4. Prijetnje
POKRAJINA SOMOGY
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
-
Globalna ekonomska kriza usporava
investicije i razvoj poduzetništva
-
Globalna ekonomska kriza usporava
investicije i razvoj poduzetništva
-
U regiju dolazi manje izravnih stranih
ulaganja, investicija i rizičnog kapitala
-
Duge
birokratske
procedure,
korupcija,
nestabilnost
političkih
režima, visoki porezi i restriktivan
zakon o radu u Hrvatskoj
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
87
„Gdje Rijeke Spajaju”
V.
STRATEGIJA
Bit ovog projekta je stvoriti zajednički strateški okvir, koji će uključiti prekograničnu suradnju
u tokove gospodarskih aktivnosti razvoja dviju županija.
Postoji nekoliko sektora i poslovnih područja u kojima suradnja ima visok ekonomski
potencijal, uključujući poljoprivrednu proizvodnju i preradu te odabrane djelatnosti i usluge,
kao što je turizam. Štoviše, poželjni su zajednički napori za poticanje ulaganja i promociju
iskoristivosti kapitala.
Pravo je vrijeme za stvaranje zajedničkog strateškog okvira. Dana 9. prosinca 2011. godine
potpisan je Ugovor između država članica Europske unije i Republike Hrvatske o pristupanju
Republike Hrvatske Europskoj uniji. Nakon što sve zemlje članice i Hrvatska ratificiraju
Ugovor o pristupanju, Hrvatska će 1. srpnja 2013. godine postati 28. članica Europske unije.
Ulazak u EU donijet će puno promjena i nove mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.
Također će poslužiti za smanjenje gospodarske barijere između Mađarske i Hrvatske. No,
gospodarski će subjekti, poduzeća pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije, moći
koristiti mogućnosti i prosperirati od proširenja ako budu spremni iskoristiti potencijal
gospodarske suradnje.
Izrada ove strategije omogućit će svim članovima ciljnih skupina da se preustroje i povećaju
poslovnu suradnju i razvoj tržišta preko granice, kao i da posluži kao vodič za potencijalne
investitore i pružatelje financijske pomoći.
U Zajedničkoj prekograničnoj strategiji razvoja poduzetništva, na temelju analize stanja,
SWOT analize i strateških radionica, identificirana su tri specifična cilja i brojna moguća
područja intervencije.
Grafikon prikazuje strukturu ciljeva, prioriteta i intervencija opisanih u strategiji.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
88
PRIORITETI
INTERVENCIJE
• Sveobuhvatnije
sudjelovanje lokalnih
dionika u pripremi
razvojnih programa
rograma Mađarska - Hrvatska
• Redovitoppraćenje
ekonomskih i
poslovnih zbivanja
• Promidžba pristupanja
Hrvatske EU među
mađarskim
poduzećima
• Poticanje zajedničkog
razvoja inovativnih
proizvoda
• Poboljšanje jezičnih
vještina (ENG, HU,
HR)
• Razvoj mreže
podrške za poduzeća
• Razvoj dostupnosti
financijskih
informacija,
usklađivanje kredita i
mogućnosti
subvencija
• Uspostavljanje ureda
poslovne komunikacije
u obje županije
• Organiziranje
tematskih bilateralnih
poslovnih događaja i
Otvorenih dana
1.2. Poticanje
gospodarske inicijative
i projekata
prekogranične suradnje
kroz poboljšanje
pristupa financijama
1.1. Napredna suradnja
između gospodarskih
aktera s obje strane
granice koja pomaže
vanjsku trgovinu i
pristup tržištu
1. Poboljšati suradnju
gospodarskih aktera u
pokrajini Somogy i VP
županiji
• Potpora jačanju
prekogranične
suradnje od strane
lokalnih i regionalnih
uprava iz obje
županije
• Podrška razvoju
suradnje između
poduzetnika iz obje
županije
• Jačanje potpore za
suradnju poduzetnika
iz obje regije
• Jačanje potpore
lokalnih i županijskih
uprava
1.3. Jačanje potpore
lokalnih i županijskih
uprava i institucija za
suradnju između dviju
županija
• Razvijanje
bilateralne
proizvodnje, prerade
i prodajnih lanaca
• Organiziranje
zajedničkih sajmova
s lokalnim
proizvodima
• Organiziranje
bilateralnih
tematskih poslovnih
događanja
3.1. Konkurentska,
tržišno orijentirana
proizvodnja
poljoprivrednih i
prehrambenih lokalnih
proizvoda iz obje
regije
• Zajednički razvoj i
povezivanje
turističke
infrastrukture
• Razvoj zajedničkih
proizvoda/usluga u
zdravstvenom i
vitality turizmu
• Razvoj zajedničkog
aktivnog turizma
(vodnog i
biciklističkog),
kulturnog i gastro
turizma
3.2. Razvoj
zajedničkih turističkih
usluga kroz jačanje
suradnje među
poduzetnicima u obje
regije
informativnog centra
• Razvijanje
bilateralne
proizvodnje, prerade
i prodajnih lanaca
• Organiziranje
bilateralnih
tematskih poslovnih
događanja
3.3. Poboljšanje
tržišne pozicije i
konkurentnosti
poduzeća u industriji
građevinskog
materijala
3. Ratviti konkurentsku,
tržišno orijentiranu
proizvodnju ključnih
industrija
• Suradnja u razvoju
• Jačanje
zadrugarstva
• Razvoj suradnje
sudjelovanja u
• Jačanje pozicije UK
pripremi i provedbi
između turističkih
kao znanstvenog
zajedničkih
klastera
centra
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
infrastrukturnih
• Uspostavljanje
projekata
virtualnog turističko
• Izgradnja
biciklističkih staza
uz rijeku Dravu i u
okolnim područjima
• Razvoj
prekograničnog
trajektnog prijevoza
• Razvoj cestovne
mreža, uključujući
otvaranje novih
graničnih prijelaza
između dviju
županija
2.1. Razvoj prometne
infrastrukture u obje
regije
2. Razviti pristupačnost u
pograničnom području
Ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i
zajedničkog stvaranja novih poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za suradnju
OPĆI
STRATEŠKI CILJ
SPECIFIČNI
CILJEVI
Mađarska i hrvatska poduzeća prosperiraju od procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
VIZIJA
„Gdje Rijeke Spajaju”
89
„Gdje Rijeke Spajaju”
Vizija strategije:
Mađarska i hrvatska poduzeća prosperiraju od procesa pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji
Opći cilj strategije:
Ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičkopodravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i zajedničkog stvaranja novih
poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za
suradnju
Ako gledamo isključivo analizu stanja s obzirom na njihovu geografsku poziciju unutar
zemalja, može se reći da su u odnosu na nivo EU oba područja nerazvijena i zaostala. Kao
što smo spomenuli u poglavlju 3, BDP po glavi stanovnika u pokrajini Somogy iznosi
četvrtinu prosjeka EU i polovicu mađarskog prosjeka. Bruto dodana vrijednost u pokrajini
Somogy iznosi samo 2% ukupno mađarskog BDV-a, dok u ovom području živi 3,2%
stanovništva. Niži standard potvrđuje i činjenica da prosječni dohodak u pokrajini Somogy
iznosi samo četvrtinu mađarskog prosječnog dohotka.
Ako mjerimo razvijenost Virovitičko-podravske županije prema BDP-u po stanovniku,
možemo zaključiti da županija zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, što je potvrđeno
padom BDP-a u odnosu na hrvatski BDP, sa 1,49% u 2006. godini na 1,25% u 2009. godini,
što je znatno manje od udjela županije u ukupnom stanovništvu Hrvatske. U promatranom
razdoblju, BDP po glavi stanovnika u županiji pao je sa 42,4% prosjeka EU27 (mjereno
prema paritetu kupovne moći) na malo ispod 40% u 2009. godini. U 2009. godini prosječna
je mjesečna neto plaća po radniku u Virovitičko-podravskoj županiji iznosila 3.406 kune ili
64% prosječne neto plaće radnika u Hrvatskoj.
Na temelju tih nalaza, cilj razvoja regije - i cilj ove strategije - ukazuje da se radi na
poboljšanju gospodarske nerazvijenosti i gospodarskog oporavka te na poboljšanju
trgovinskih odnosa između dviju zemalja. To se može postići poboljšanjem i jačanjem
partnerstva i poslovnog sektora. Štoviše, gospodarski će oporavak poslužiti lokalnom
stanovništvu da se uključi u društvene tokove i poboljša svoj životni standard.
Kako bi se ostvario cilj strategije, moraju se poštovati tri specifična cilja. Dva su namijenjena
jačanju poslovnog sektora u cjelini, a treći se sektorski cilj fokusira na ključne djelatnosti
utvrđene u obje regije: usmjeren je na unapređenje lokalnih poljoprivrednih prehrambenih
proizvoda, turizma i industrije građevinskog materijala.
1. Cilj: Poboljšati suradnju gospodarskih aktera u pokrajini
Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji
Cilj:
Ovaj prioritet ima za cilj promicati gospodarsku suradnju i razvoj s općeg karaktera, što znači
da pokriva širok spektar gospodarskih sektora i aktera. Sektorski usmjerene akcije u
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
„Gdje Rijeke Spajaju”
poljoprivredi, prehrambenoj industriji i turizmu uključene su u Prioritet 3. Stoga Prioritet 1
prvenstveno cilja na sve ostale gospodarske sektore i aktivnosti koji su relevantni za
prekogranični gospodarski razvoj (npr. proizvodnja građevinskog materijala), i stvara
univerzalni institucionalni okvir za zajednički razvoj.
Opravdanost:
Razina suradnje među poduzećima je prilično niska, naročito s onima koja nisu iskoristila
prednosti zajedničkih akcija ili suradnje.
Prema anketi, samo mali dio (25%) ispitanih poduzeća pripadaju nekom klasteru, a suradnju
unutar klastera su ocijenili sa 3,22 (od 7). Prekogranična suradnja je čak i slabija. Na pitanje
"Kako biste ocijenili intenzitet poslovne suradnje između pokrajine Somogy i Virovitičkopodravske županije?" prosječna ocjena sudionika bila je 3,14 (od 7), a samo 27% njih imalo
je neku vezu s hrvatskom tvrtkom ili organizacijom.
1.1.
Prioritet: Napredna suradnja između gospodarskih aktera s
obje strane granice koja pomaže vanjsku trgovinu i pristup
tržištu
Poduzete mjere tijekom raznih radionica dobile su širu potporu: očito je da se dionici zalažu
za njihovu realizaciju.
1.1.1. Intervencija: Uspostavljanje ureda poslovne komunikacije u
obje županije
Cilj:
Uspostavljanje zajedničkog virtualnog ureda i web-portala, stvaranje biltena i izrada
investicijskog vodiča kako bi se stvorilo okruženja pogodno za učinkovito umrežavanje
gospodarskih aktera (poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici i dr.) iz obje regije.
Opravdanost:
Prema anketi, na popisu najznačajnijih prepreka bilateralnoj (prekograničnoj) suradnji,
identificiranje potencijalnih partnera i tržišta je istaknuo kao drugi najvažniji cilj. Otprilike
četvrtina odabranih ispitanika u obje županije navela ih je kao najvažniju prepreku.
Opis:
Postavljanje dvojezične web-stranice služit će kao mjesto za razmjenu poslovnih informacija
s poduzetnicima s druge strane granice. To mora biti mjesto za razmjenu poduzetničkih
iskustava (primjeri dobre prakse, pozitivni rezultati, primjeri novih ideja na lokalnim i
nacionalnim medijima kako bi stanovnike potakli na razvoj, nove poslovne inicijative, itd.).
Poslovni rječnik bi omogućio jednostavniju komunikaciju.
S druge strane, svi sadržaji zajedničkog virtualnog ureda bit će trojezični. Oni će se sastojati
od trojezične tematske baze podataka (mađarski, engleski, hrvatski) koja će biti dostupna na
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
91
„Gdje Rijeke Spajaju”
Internetu, a uključivat će registar svih poduzeća iz obje županije. Baza podataka mora
osigurati poslovnu suradnju između županija: njen sadržaj i funkcije moraju premašiti razinu
obične online baze podataka nekog poduzeća. Usluge moraju biti potpuno besplatne i podaci
će se dodavati u bazu podataka na dobrovoljnoj osnovi - bitno je da se koncentriraju na
"angažiranje" poduzeća da se osigura dovoljan broj sudionika iz obje zemlje. Neki podaci
moraju biti dostupni svima, ali se registriranim korisnicima moraju ponuditi dodatne
informacije i funkcije (više podataka, online kontaktiranje, tematske cjeline, poslovno
umrežavanje, obavijesti i sl.). Kontinuirano održavanje i upravljanje bazom podataka bitno je
za dugoročni uspjeh i prosperitet u regiji.
Online vodič za ulaganja je značajan jer su njegova ciljana skupina potencijalni investitori,
što također može dovesti do učinkovitije provedbe zajedničkih projekata u pokrajini Somogy i
Virovitičko-podravskoj županiji. Vodič za ulaganja mora sadržavati detaljne informacije o
poslovnim mogućnostima dviju županija s naprednim pretraživanjem i opcijom za filtriranje.
Na samom početku sučelje mora biti dostupno na tri jezika, ali kasnije bi bilo poželjno da
uključuje više jezika.
Kako bi u potpunosti iskoristili sva sredstva komunikacije i u potpunosti pokrili sve skupine
gospodarskih aktera, također je poželjno izraditi tromjesečni bilten koji će pokrivati teme o
poslovnim mogućnostima i mogućnostima ulaganja u pokrajinu Somogy i Virovitičkopodravsku županiju koji će se dijeliti poduzetnicima putem lokalnih/regionalnih institucija ili na
zajedničkim poslovnim događanjima.
Indikatori:
Broj stvorenih online baza podataka;
Broj registriranih organizacija;
Broj dostupnih jezika;
Broj uspostavljenih poslovnih odnosa;
Prihodi iz postojećih poslovnih odnosa (EUR);
Broj distribuiranih biltena.
1.1.2. Intervencija: Organiziranje bilateralnih tematskih poslovnih
događanja i Otvorenih dana za poticanje razmjene informacija i
buduću poslovnu suradnju
Cilj:
Organiziranje dvojezičnih poslovnih skupova i otvorenih dana za poduzetnike za poboljšanje
protoka informacija, širenje poslovnih partnerstava i razmjenu poslovnih iskustava.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
92
„Gdje Rijeke Spajaju”
Opravdanost:
Prema anketi, na popisu najznačajnijih prepreka bilateralnoj (prekograničnoj) suradnji, kao
druga najvažnija prepreka istaknuto je identificiranje potencijalnih partnera i tržišta, s oko
četvrtinom u ukupnim preprekama u obje županije.
Opis:
Organizacija poslovnih sastanaka počinje s potragom za potencijalnim ciljanim skupinama, a
zatim se dogovaraju teme, sadržaj i detaljan program sastanka. Značajna sredstva moraju
biti usmjerena na oglašavanje sastanaka i angažiranje mogućih sudionika. Poseban značaj
treba dati Otvorenim danima zbog povezivanja poduzetnika s obje strane granice gdje će im
se dati prilika za uspostavljanje osobnih kontakata i upoznavanje s poslovnim područjima u
kojima se može postići prekogranična suradnja. Nadalje, Otvoreni dani bi također trebali
uključivati predstavnike lokalne uprave i lokalnih poslovnih udruženja i time omogućiti bolje
razumijevanje prekogranične poduzetničke suradnje svih relevantnih dionika.
Indikatori:
Broj organiziranih poslovnih sastanaka;
Broj sudionika (ljudi/organizacije);
Rezultati upitnika o zadovoljstvu sudionika (koliko je uspješan bio sastanak, na skali od 10
rezultat mora biti najmanje 7);
Broj organiziranih Otvorenih dana.
1.1.3. Intervencija: Poboljšanje jezičnih vještina
Cilj:
Organizacija mađarskih i hrvatskih jezičnih tečajeva za znanstvenike i studente u obje regije
kroz stipendije koje financiraju regionalne uprave ili poslovne udruge, kao i organizacija brzih
tečajeva poslovne komunikacije.
Opravdanost:
Prema anketi, viđeno s hrvatske strane, jezične barijere su još uvijek najvažnija prepreka u
prekograničnoj suradnji, dok su manje izražene s mađarske strane.
Opis:
Ulaganje u jezične vještine je najučinkovitije rješenje za smanjenje jezične barijere između
poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. U tom kontekstu, obje
županije trebaju uzeti u obzir stipendiranje studenata, dok poslovne udruge trebaju
organizirati brze tečajeve poslovne komunikacije za poduzetnike. S obzirom da se jezične
barijere smatraju najvećom preprekom u uspostavi zajedničke poduzetničke suradnje,
njihovo smanjivanje značilo bi veću vjerojatnost za bolju prekograničnu suradnju između
dviju zemalja.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
93
„Gdje Rijeke Spajaju”
Indikatori:
Broj odobrenih stipendija;
Broj studenata/poduzetnika koji su uspješno završili tečaj jezika;
Broj organiziranih jezičnih tečajeva.
1.1.4. Intervencija: Poticanje zajedničkog razvoja inovativnih
proizvoda
Cilj:
Poticanje zajedničkog razvoja inovativnih proizvoda koji uključuju poduzetnike iz obje regije u
poljoprivredi i prehrambenoj industriji i drugim djelatnostima i uslugama.
Opravdanost:
Održane radionice i provedena SWOT analiza pokazale su da postoji prostor za uzajamnu
suradnju u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i usluga, ali suradnja još nije
ostvarena.
Opis:
Poduzetničko okruženje u obje županije može se ojačati razvojem zajedničkih proizvoda i
usluga na temelju iskorištavanja lokalnih resursa, prvenstveno u sektorima poljoprivrede,
prehrambene industrije i selektivnim oblicima kontinentalnog turizma (sportovi na otvorenom,
vitality turizam, kulturni turizam i sl.). Poduzetnička suradnja između pokrajine Somogy i
Virovitičko-podravske županije bila bi učinkovitija kada bi se koristili razvojni potencijali obje
regije, uzajamno razmjenjivali know-how i zajednički širili na druga tržišta. Veće oslanjanje
na lokalne resurse također može dovesti do povećanja zaposlenosti i proizvodnje, do porasta
u broju aktivnih poduzeća, korištenja novih tehnologija i bolje kvalitete života u obje regije.
Indikatori:
Broj zajednički razvijenih proizvoda / usluga;
Broj prekograničnih poduzetničkih klastera;
Broj aktivnih malih i srednjih poduzeća;
Stopa zaposlenosti / stopa nezaposlenosti;
Ostvarenih prihoda od malih i srednjih poduzeća;
Rast BDP-a od obje županije.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
94
„Gdje Rijeke Spajaju”
1.1.5 Intervencija: Promidžba pristupanja Hrvatske EU među
mađarskim poduzećima
Cilj:
Provođenje PR kampanje među mađarskim poduzećima kako bi se povećala svijest o
hrvatskoj integraciji u EU i iz nje proizašlih poslovnih mogućnosti.
Opravdanost:
Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Ulazak u EU donijet
će puno promjena, kao i nove mogućnosti ne samo za hrvatsko gospodarstvo, već i za
gospodarske aktere i poduzeća pokrajine Somogy. Somogy i Virovitičko-podravska županija
moći će koristiti ove mogućnosti i prosperirati od proširenja ako budu spremni i pripremljeni
iskoristiti potencijale kroz gospodarsku suradnju.
Opis:
Cilj PR kampanje je povećati svijest o hrvatskoj integraciji u EU i poslovne mogućnosti
nastale iz nje. Kanali kampanje trebaju biti različiti, ali je važno doći do svakog poduzeća u
pokrajini Somogy, čak i mikro i malih poduzeća. Preporuka je pripremiti televizijske i radio
spotove, te članke, intervjue, oglase u lokalnim i regionalnim medijima. Značajni su i papirnati
i elektronički mediji. Također se mogu organizirati tematske poslovne radionice u svakoj
mikroregiji.
Indikatori:
Broj publikacija u lokalnim i regionalnim medijima;
Broj uključenih osoba;
Broj organiziranih radionica.
1.1.6 Intervencija: Redovito praćenje ekonomskih i poslovnih
zbivanja
Cilj:
Praćenje gospodarskih i poslovnih zbivanja na regionalnim tržištima (proizvodnja, trgovina,
ulaganja, razvojni projekti, itd.) u obje regije s ciljem poboljšanja prekogranične suradnje.
Opravdanost:
Sudionici radionica izrazili su nužnost uspostave redovitog praćenja gospodarskih i poslovnih
zbivanja.
Opis:
Prema provedenoj osnovnoj analizi, pokrajina Somogy i Virovitičko-podravska županija
trenutačno pripadaju najnerazvijenijim regijama u odnosu na nacionalni i EU prosjek. Proces
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
95
„Gdje Rijeke Spajaju”
izrade ove strategije, koja se temelji na provedenim radionicama, održanim razgovorima i
analiziranim upitnicima, rezultirao je identificiranjem gospodarskih sektora u kojima postoje
potencijali za međusobnu suradnju i koji bi najvjerojatnije dali pozitivne rezultate
(poljoprivreda, prehrambena industrija i turizam). Ukupni zaključak je da su potencijali obje
regije neiskorišteni, međutim, ispitanici iz Hrvatske i Mađarske složili su se da bi pristupanje
Hrvatske EU moglo poboljšati gospodarsku suradnju obiju regija, a time i dovelo do boljih
gospodarskih rezultata.
Svake je godine potrebno provoditi redoviti nadzor u obje županije, koji uključuje sljedeće
ekonomske indikatore:
Neto dobit (EUR)
BDP po glavi stanovnika
Industrijska proizvodnja po stanovniku
Stopa nezaposlenosti
Broj registriranih poduzeća/1000 stanovnika
Razina zaposlenosti
Stopa poduzeća u stranom vlasništvu
R & D rashodi (% BDP-a)
Vrijednost izvoza / po stanovniku
R & D izdaci po stanovniku
Vrijednost uvoza / po stanovniku
Broj poduzetničkih zona
Indikatori:
Broj provedenih nadzora.
1.2.
Prioritet: Poticanje gospodarske inicijative i projekata
prekogranične suradnje kroz poboljšanje pristupa financijama
Sve su radionice i ankete pokazale da je glavni problem županijskih poduzeća pronalaženje
rješenja za tekuća financiranja. Ovaj prioritet je usmjeren na poboljšanje dostupnosti
financiranja poduzeća (posebno mikro-poduzeća i SME) kroz poboljšanje protoka informacija
i bolje korištenje postojećih objekata.
Cilj prioriteta je poboljšati pristup i dostupnost financiranja, kao i informacije o financiranju
poduzetničkih projekata (daljnji razvoj postojećih i pokretanje novih projekata) kroz
omogućavanja pristupa informacijama o kreditima, subvencijama, jamstvima, venture
kapitalu i sl. u obje regije, kao i mogućnostima i iskustvima korištenja fondova EU.
1.2.1. Intervencija: Razvoj dostupnosti financijskih informacija,
usklađivanje kredita i mogućnosti subvencija
Cilj:
Cilj je poboljšati dostupnost informacija o financiranju županijskih poduzeća, te koordinirati
kredite i bespovratna sredstava.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
96
„Gdje Rijeke Spajaju”
Opravdanost:
Glavnu prepreku razvoju industrije u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji
predstavlja nedostatak kapitala. Tipično obilježje ekonomske strukture je mali broj velikih
tvrtki i dominacija mikro i malih poduzeća.
Analiza je pokazala da je u obje županije pristup financijama najvažnija zapreka cjelokupnom
poslovanju, što je slučaj kod većine ostalih navedenih (potencijalnih) prepreka.
Postoji nekoliko postojećih mogućnosti za financiranje SME, poput bankovnih kredita
(pozajmljena sredstva), nadoknadivih i bespovratnih EU i državnih subvencija, shema za
državne kapitalne investicije, poduzetnički kapital, itd. U većini slučajeva je problem to što
mala i srednja poduzeća nemaju o njima dovoljno informacija.
Opis:
Rješenje je da se uspostavi neovisan profesionalni centar s kvalitetnim informacijama koji će
se besplatno koristiti i davati cjelovit, personalizirani plan financiranja za mala i srednja
poduzeća županije. Osim toga, informativnom centru može se pridodati on-line sučelje, koje
omogućuje lagan pristup svim najnovijim informacijama o toj temi. Organiziranje sustavnih i
stručnih prezentacija i skupova poboljšalo bi ukupno širenje informacija na mala i srednja
poduzeća.
Indikatori:
Broj uspostavljenih informacijskih centara;
Broj utvrđenih internetskih informacijskih stranica;
Broj organiziranih konferencija za malo i srednje poduzetništvo o financiranju.
1.2.2. Intervencija: Razvoj mreže podrške za poduzeća
Cilj:
Cilj je razviti mrežu podrške za poduzeća kroz jačanje položaja postojećih organizacija za
razvoj poduzetništva.
Opravdanost:
99% svih mađarskih poduzeća spadaju u mikro, malu ili srednju kategoriju i uglavnom
proizvode za domaće tržište. Većina tih poduzeća imaju male prihode i profitiraju kroz
povećanje sposobnosti, pate od nedostatka kapitala i nisu spremna za inovacije. Promicanje
stjecanja znanja i inovativnih vještina potrebnih za konkurentnost poduzeća ima prioritet
među ciljevima mađarske gospodarske politike. Već postoji institucionalni sustav sa svojim
brojnim akterima (MVA - Mađarska zaklada za promociju poduzetništva, Regionalna
razvojna kompanija, razne komore, inkubatori, industrijski parkovi, itd.). Međutim, njihov rad
nije dovoljno orijentiran na usluge. Koordinacija među institucijama je nepostojeća ili
zanemariva. [4]
Opis:
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
97
„Gdje Rijeke Spajaju”
U Mađarskoj postoji nekoliko organizacija koje su osnovane s namjerom poticanja osnivanja i
razvoja malih i srednjih poduzeća (SME). Većina ima regionalne urede u Južno podunavskoj
regiji ili u pokrajini Somogy. Svrha ove intervencije je pokrenuti forum na kojem bi te
(regionalne) organizacije za razvoj poduzetništva mogle komunicirati i surađivati jedne s
drugima u cilju jačanja sinergije i poboljšanja dostupnosti i raspona usluga za MSE koji rade
u županiji. Da bi se to postiglo i da bi se pomoglo ovim institucijama da poboljšaju svoje
uslužne djelatnosti i fokusiraju se na kupca, potrebno je ostvariti između ovih organizacija i
MSE izravnu komunikaciju koja bi se mogla provoditi na redovno organiziranim "Otvorenim
danima" i putem interaktivne online informacijske stranice.
Indikatori:
Broj organiziranih foruma o regionalnom razvoju poduzetništva;
Broj osnovanih interaktivnih online informacijskih stranica;
Broj organiziranih Otvorenih dana.
1.2.3. Intervencija: Sveobuhvatnije sudjelovanje lokalnih dionika u
pripremi razvojnih programa
Cilj:
Cilj ove intervencije je proširiti sudjelovanje lokalnih dionika u pripremi razvojnih programa.
Opravdanost:
Načelo supsidijarnosti je temelj funkcioniranja Europske unije (EU), tj. odlučivanju u EU.
Prema tome, proces partnerskih konzultacija u okviru Operativnog programa nacionalnog
strateškog referentnog okvira Mađarske i Južnog Podunavlja bio je većeg opsega nego ikada
prije. Unatoč tome, primarno prikupljanje podataka pokazalo je da su poduzeća koja su
sudjelovala (SME, mikro poduzeća, poljoprivredni proizvođači) imala osjećaj da raspoloživi
EU i ostali natječaji nisu za njih prikladni, te da na njih ne mogu aplicirati i dobiti subvencije.
Opis:
Svrha ove intervencije je započeti raspravu, interaktivni forum između institucionalnih aktera
koji se bave EU i državnim poticajima i radom malog i srednjeg poduzetništva u županiji,
kako bi se prilagodile dostupne subvencije i učinilo ih se relevantnim za potrebe i mogućnosti
brojnih mikro i malih poduzeća. Važno je obratiti posebnu pozornost na prekogranične,
međuregionalne i transnacionalne razvojne programe.
Indikatori:
Broj organiziranih interaktivnih foruma.
1.3.
Prioritet: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava i
institucija za suradnju između dviju županija
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
98
„Gdje Rijeke Spajaju”
1.3.1. Intervencija: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava
Cilj:
Jačanje potpore (financijske, organizacijske, promotivne i političke) županijske i lokalne
samouprave za programe i projekte koji povezuju i jačaju suradnju poduzetnika iz obje regije.
Opravdanost:
Analiza upitnika otkriva da poduzetnici iz obje županije smatraju da lokalna uprava ne
stimulira dovoljno zajedničku suradnju. To je također bilo prepoznato kao slabost u SWOT
analizi, koja je provedena na radionicama.
Opis:
Lokalna i županijska samouprava odgovorna je za formiranje i provedbu javnih politika u
području njihovih ovlasti, dakle, donositelji odluka na lokalnoj i županijskoj razini su ključni
akteri u iniciranju prekograničnog poduzetništva između pokrajine Somogy i Virovitičkopodravske županije. Potpora prekograničnom poduzetništvu je od zajedničkog interesa za
obje regije, jer su mala i srednja poduzeća generatori gospodarskog rasta te stoga
predstavljaju i mjere za poboljšanje prekograničnih poduzetničkih projekata koji bi mogli
dovesti do oživljavanja lošeg gospodarskog stanja obje županije.
Sadašnji sustav poticaja predviđenih za investitore u pokrajini Somogy i Virovitičkopodravskoj županiji ne pokriva prekograničnu poduzetničku suradnju između dviju županija.
Iz tog razloga, lokalne i županijske samouprave trebaju poduzetnicima osigurati financijsku,
organizacijsku, promotivnu i političku podršku, kako bi se omogućilo njihovo širenje
poslovanja u pograničnom području.
Indikatori:
Broj zajednički organiziranih sastanaka između predstavnika lokalne samouprave obiju
županija;
Broj zajednički pokrenutih prekograničnih poduzetničkih projekata;
Stopa rasta prihoda poduzeća;
Stopa rasta prihoda županijskih proračuna.
1.3.2. Intervencija: Jačanje potpore za suradnju poduzetnika iz obje
regije
Cilj:
Jačanje potpore za suradnju poduzetnika iz obje županije kroz uključivanje ciljeva i aktivnosti
te suradnje u razvojnim programima i projektima u poduzetništvu, ruralnom razvoju, razvoju
klastera i lokalnih akcijskih grupa (LAG).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
99
„Gdje Rijeke Spajaju”
Opravdanost:
Identificirana je potreba za jačom poduzetničkom prekograničnom suradnjom kroz
provedenu osnovnu analizu koja se sastojala od analiziranja cjelokupne raspoložive
dokumentacije i studije o stanju poduzetništva u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj
županiji.
Opis:
Razvojni programi su osnova za daljnji razvoj obje regije. Oni također služe kao osnova za
financiranje poduzetničkih projekata. Na području Virovitičko-podravske županije formiraju se
Lokalne akcijske grupe (LAG) na principu EU LEADER pristupa za gradove Slatinu i
Orahovicu. LAG-ovi i njihove lokalne razvojne strategije otvaraju mogućnost za
sufinanciranje zajedničkih poduzetničkih projekata iz fondova EU. Međutim, preduvjet je da
se ciljevi, prioriteti i aktivnosti za prekogranično poduzetništvo integriraju u razvojne
županijske dokumente. Stoga bi se sve razvojne strategije obiju županije trebale sastojati od
više održivih ciljeva i jasnih mjera za prekogranične poduzetničke inicijative. To je posebno
važno jer će Hrvatska uskoro ući u EU, što znači da će se ti ciljevi i mjere možda zajednički
ostvariti pomoću strukturnih fondova koji će biti na raspolaganju za smanjenje gospodarske
nejednakosti među europskim regijama.
Indikatori:
Broj zajednički prijavljenih EU projekata;
Broj zajedničkih prekograničnih projekata za poduzetništvo koje financira EU.
1.3.3. Intervencija: Podrška razvoju suradnje između poduzetnika iz
obje županije
Cilj:
Podrška razvoju suradnje između poduzetnika iz obje županije kroz koordinirane aktivnosti
poslovnih udruga (poslovne i obrtničke komore i udruge) uključujući ciljeve i aktivnosti te
suradnje u svojim programima i projektima.
Opravdanost:
Jedan od najčešćih prijedloga od strane sudionika radionica bio je ojačati podršku nadležnih
poslovnih udruga i komora u jačanju zajedničkih prekograničnih projekata između
poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Neadekvatna podrška
lokalnih poslovnih udruga u prekograničnom poduzetništvu također je identificirana kao jedna
od slabosti u SWOT analizi.
Opis:
Županijske gospodarske i obrtničke komore, kao i županijske turističke zajednice, mogle bi
imati snažniju ulogu u prekograničnoj suradnji između poduzetnika iz pokrajine Somogy i
Virovitičko-podravske županije. Kao prvo, suradnja između tih institucija iz obje županije
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
100
„Gdje Rijeke Spajaju”
treba se unaprijediti kako bi mogli pružiti stručnu pomoć i savjetovati poduzetnike te poslužiti
kao veza u provedbi njihovih zajedničkih poduzetničkih projekata. Kao drugo, oni bi također
trebali imati bolju suradnju s lokalnom samoupravom; promicati interese prekogranične
poduzetničke suradnje i predstaviti lokalnim donositeljima odluka značaj podržavanja takvih
poduzetničkih inicijativa.
Indikatori:
Broj susreta gospodarskih/obrtničkih komora/turističkih zajednica obje županije;
Broj sastanaka između gospodarskih/obrtničkih komora/turističkih zajednica i predstavnika
lokalne samouprave.
1.3.4. Intervencija: Potpora jačanju prekogranične suradnje od
strane lokalnih i regionalnih uprava iz obje županije
Cilj:
Potpora jačanju prekogranične suradnje putem regionalnih i lokalnih uprava iz obje županije
kroz lobiranje na nacionalnoj razini, u okviru unapređenja sveukupnih bilateralnih odnosa
između Hrvatske i Mađarske.
Opravdanost:
Osnovna analiza obje županije pokazala je da su neučinkovite javne politike na nacionalnoj
razini najvažniji razlog za nepovoljnu poslovnu klimu u pokrajini Somogy i Virovitičkopodravskoj županiji. Nadalje, mađarski ispitanici su istaknuli kao treći najproblematičniji
čimbenik izvoza u Hrvatsku složenost poreznih propisa, komplicirane procedure i korupciju u
prekograničnom području.
Opis:
Županijski donositelji odluka s obje strane granice trebali bi postati aktivniji u zagovaranju
prekogranične suradnje između poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske
županije. Uža suradnja s državnim tijelima odgovornim za bilateralne odnose između
Mađarske i Hrvatske pomoći će boljoj integraciji dviju regija i otvaranju mogućnosti za
privlačenje novih investicija u najperspektivnije sektore. Kao što su anketirani sudionici iz
Mađarske i Hrvatske dogovorili, i jedni i drugi vide ulazak Hrvatske u EU kao priliku za bolju i
lakšu suradnju. U tom kontekstu, suradnja između nacionalnih i županijskih donositelja
odluka može biti korisna za prijenos znanja na hrvatsku stranu granice o poslovanju u EU, a
mađarska strana može imati koristi od lakšeg širenja na hrvatsko tržište uz upoznavanje s
poslovnom praksom i običajima.
Indikatori:
Iznos stranih ulaganja (EUR);
Broj sastanaka između predstavnika županije i nacionalnih donositelja odluka;
Broj zajedničkih hrvatsko-mađarskih poduzetničkih projekata.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
101
„Gdje Rijeke Spajaju”
2. Cilj: Razviti pristupačnost u pograničnom području
Cilj:
Cilj je razviti pristupačnost u dvije regije kroz izgradnju cestovnih mreža, prekograničnog
trajektnog prijevoza i biciklističkih staza u području rijeke Drave. Ključni element ovog cilja je
jačanje sudjelovanja u pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata.
Opravdanost:
Nakon analize stanja i primarnog istraživanja pokazalo se da su glavne prepreke za
poboljšanje u obje županije periferni i neadekvatni tranzitni uvjeti te ograničen broj graničnih
prijelaza. Ovaj prioritet neizravno pridonosi ostvarenju cilja gospodarskog poboljšanja
opisanog u strateškom planu.
2.1.
Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture u obje regije
2.1.1. Intervencija: Razvoj cestovne mreže, uključujući otvaranje
novih graničnih prijelaza između dviju županija
Cilj:
Razvoj cestovne mreže, uključujući otvaranje novih graničnih prijelaza između dviju zemalja.
Opravdanost:
Prema analizi stanja, nedostatak prometne infrastrukture doprinosi nazadovanju
gospodarskog razvoja i pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Neadekvatan
broj i kapacitet cestovnih graničnih prijelaza negativno utječe na vanjsku trgovinu između
dviju zemalja.
Prema anketi, prometna je infrastruktura također percipirana kao jedna od najznačajnijih
prepreka za bilateralnu (prekograničnu) suradnju.
Opis:
Do izrade ovog strateškog dokumenta postojalo je mnogo razvojnih planova cestovnih
mreža: oni su dobro sažeti u Planu korištenja zemljišta regije Somogy (aktualiziranom u
studenom 2010.). Tijekom izrade plana i dokumenta kontinuirano su se vodili razgovori i
koordinacija između pokrajine Somogy i hrvatskih graničnih županija.
Kao prvo, potrebno je pregovarati i finalizirati planove o poboljšanju cestovne mreže. Pri
planiranju cestovne mreže moraju se uzeti u obzir i hrvatske i mađarske ideje i planovi o
poboljšanju cestovne mreže. Na taj će se način stvoriti jedinstvena cestovna mreža koja će
se povezivati s regionalnim i europskim cestovnim mrežama.
Potrebno je izraditi tehničke planove i dobiti pravno odobrenje za odabranu verziju (ako to
već nije učinjeno). Kada budu gotovi planovi i stečene potrebne ovlasti, započinje potraga za
investitorima i građevinarima.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
102
„Gdje Rijeke Spajaju”
Indikatori:
Dužina poboljšane cestovne mreže (km);
Dužina novih cesta (km);
Broj novih graničnih prijelaza.
2.1.2. Intervencija: Razvoj prekograničnog trajektnog prijevoza
Cilj:
Cilj je poboljšati trajektni prijevoz između dviju zemalja.
Opravdanost:
Poboljšanje trajektnog prijevoza između dviju županija je ključni faktor za povećanje
pomorskog prijevoza i poslovnih odnosa između Mađarske i Hrvatske. Također je potrebno
poboljšati gospodarski rast pogranične regije.
Opis:
Novi trajektni prijevoz sadržan u Planu korištenja zemljišta regije Somogy uključit će Vízvár,
Drávatamási, Szentborbás, Babócsa i Őrtilos. Prvi korak mora biti finalizacija plana
poboljšanja trajektne mreže. Kada budu gotovi planovi i stečene potrebne ovlasti, započinje
potraga za investitorima i građevinarima.
Indikatori:
Nove trajektne luke;
Broj novih trajektnih linija.
2.1.3. Intervencija: Izgradnja biciklističkih staza uz rijeku Dravu i u
okolnim područjima
Cilj:
Izgradnja biciklističkih staza uz rijeku Dravu i u okolnim područjima.
Opravdanost:
Mreža biciklističkih staza županije je nerazvijena. Nema biciklističkih staza između naselja.
Kontinuirana biciklistička ruta može se naći samo oko jezera Balaton. Razvoj mreže
biciklističkih staza pomoći će poboljšanju biciklističkog turizma, uzimajući u obzir prirodne
uvjete županije. Tijekom posljednjih nekoliko godina u Mađarskoj su definirane biciklističke
staze. Mnoge od njih djeluju kao dio EuroVelo. Već je izgrađen dio biciklističkih ruta kroz
Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Spajanjem ove rute na EuroVelo, regija će se spojiti s
međunarodnim biciklističkim turizmom. [16]
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
103
„Gdje Rijeke Spajaju”
Opis:
Elementi državnih i regionalnih biciklističkih mreža precizirani su Županijskim razvojnim
planom. Izrada ruta unutar naselja provodi se prema planovima razvoja naselja.
Prvi korak mora biti finalizacija Plana poboljšanja biciklističke mreže. Kada budu gotovi
planovi i stečene potrebne ovlasti, započinje potraga za investitorima i građevinarima.
Indikatori:
Dužina novo izgrađenih biciklističkih ruta (km).
2.1.4. Intervencija: Jačanje sudjelovanja u pripremi i provedbi
zajedničkih infrastrukturnih projekata
Cilj:
Svrha je sudjelovanje aktera s obje strane granice u pripremi i provedbi zajedničkih
infrastrukturnih projekata.
Opravdanost:
Infrastruktura pokrajine Somogy je vrlo loša, a prema odgovorima na upitnik, i nerazvijena.
Opća infrastruktura dobila je ocjenu 2,95 od 7 (prema međunarodnim standardima 1
predstavlja vrlo nerazvijenu infrastrukturu, a 7 opsežnu i učinkovitu). Nerazvijena prometna
infrastruktura također je od strane ispitanika iz Virovitičko-podravske županije identificirana
kao važna prepreka u poslovanju s mađarskim poduzetnicima. Osim toga, SWOT analiza je
pokazala kao slabost i nedostatak prometnih veza između dviju regija. Može se konstatirati
da loša prometna povezanost između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije
predstavljaju ozbiljnu prepreku u pokretanju poduzetničke suradnje.
Opis:
Prometna infrastruktura je važan uvjet za stvaranje i pružanje podrške poslovnom okruženju.
Trenutna je cestovna i riječna infrastruktura i u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj
županiji zastarjela, što još više usporava poslovnu suradnju između dviju regija. Stoga obje
regije trebaju poboljšati suradnju u planiranju, pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih
projekata kako bi se dvije regije zbližile. To uključuje korištenje svih dostupnih domaćih
financijskih izvora (regionalnih, državnih proračuna), ali i zajedničko apliciranje na
infrastrukturne projekte za EU fondove.
Indikatori:
Broj zajednički primijenjenih / odobrenih infrastrukturnih projekata za EU fondove:
Duljina novoizgrađenih prometnica (km).
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
104
„Gdje Rijeke Spajaju”
3. Cilj: Razviti konkurentsku, tržišno orijentiranu proizvodnju
ključnih industrija
3.1.
Prioritet: Konkurentska, tržišno orijentirana proizvodnja
poljoprivrednih i prehrambenih lokalnih proizvoda iz obje
regije
Cilj:
Opremiti i poticati lokalnu prehrambenu industriju za proizvodnju zdravih proizvoda s
visokom razinom dodanih vrijednosti i odlične kvalitete.
Opravdanost:
Prema analizi stanja, prehrambena industrija pridonosi sa 7% cijeloj prerađivačkoj industrije
pokrajine Somogy, međutim, time se ne iskorištava njen puni potencijal. Unutar prerađivačke
industrije u Virovitičko-podravskoj županiji, proizvodnja hrane ima posebnu ulogu.
Osim velikih prehrambenih tvrtki koje posluju u regiji, mala i srednja prehrambena poduzeća
također trebaju imati priliku plasirati dio svojih proizvoda na domaćem i međunarodnom
tržištu i biti u stanju zadovoljiti strogu kvalitetu i sigurnosne zahtjeve koji stupaju na snagu
nakon ulaska u EU. Ta poduzeća trebaju pomoć u razvoju suradnje i vertikalne integracije
koji će omogućiti da prehrambena industrija bude učinkovitija i usmjeriti poljoprivredni sektor
u regiji na novom smjeru razvoja prema modelu znanja i intenzivnog rada.
3.1.1. Intervencija: Jačanje i širenje suradnje među relevantnim
akterima na obje strane putem organiziranja tematskih
bilateralnih poslovnih događanja o poljoprivrednim i
prehrambenim proizvodima
Cilj:
Cilj je poboljšati komunikaciju, proširiti poslovne odnose i ponuditi profesionalno poslovno
iskustvo kroz organiziranje dvojezičnih poslovnih sastanaka o poljoprivredi i prehrambenoj
industriji.
Opravdanost:
Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju vrlo važnu ulogu u gospodarstvu županija –
prikladne su prirodi županije - i to je razlog zašto one funkcioniraju kao neovisni sektor.
Opis:
Poslovni susreti organizirani su prema prethodno opisanoj metodi (vidi Intervencija 1.1.2.)
Indikatori:
Broj organiziranih poslovnih sastanaka
Broj sudionika (ljudi / organizacije)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
105
„Gdje Rijeke Spajaju”
Rezultati o zadovoljstvu (koliko je sastanak bio uspješan, na ljestvici do 10 rezultat mora biti
najmanje 7).
3.1.2. Intervencija: Poticanje identifikacije lokalnih, tradicijskih
proizvoda i brandova putem organizacije zajedničkih sajmova
s lokalnim proizvodima
Cilj:
Cilj ove intervencije je identificirati i popularizirati domaće i tradicionalne poljoprivredne i
prehrambene proizvode organiziranjem sajmova kako bi se proizvodi prezentirali i pružile
prilike za daljnje poslovne odnose.
Opravdanost:
Osim uvođenja lokalnih proizvoda u druge zemlje, daljnji ciljevi ove intervencije su razlikovati
lokalne namirnice unutar ponude proizvoda na tržištu, naglašavati izvrsnost namirnice i njeno
podrijetlo, štititi proizvođače hrane, utjecati na potrošačke odluke kroz pružanje adekvatnih
informacija, širiti opću kulturu o potrošnji hrane, pozivati proizvođače hrane na podizanje
kvalitete i jačati lokalni imidž.
Opis:
Ova mjera uključuje odgovornost za organiziranje prehrambenih sajmova (sezonski) s
lokalnim proizvodima u obje zemlje, nekoliko puta godišnje. Lokalni proizvođači hrane i
proizvođači iz susjednih zemalja izlagat će na sajmovima. Ovi sajmovi nude velike
mogućnosti za profesionalne i poslovne odnose.
Indikatori:
Broj organiziranih sajmova
Broj izlagača
Broj posjetitelja
3.1.3. Intervencija: Razvijanje bilateralne proizvodnje, prerade i
prodajnih lanaca
Cilj:
Cilj ove intervencije je pomoći u uspostavi proizvodnje, prerade i marketinškog lanca
poboljšanjem suradnje između poljoprivrednih i prehrambenih poduzeća i poduzetnika.
Opravdanost:
Sektor prehrambene industrije u Mađarskoj karakterizira veliki broj malih i srednjih poduzeća.
Udruživanje snaga malih i srednjih poduzeća je ključ za povećanje njihove konkurentnosti u
odnosu na multinacionalne kompanije. Mali i srednji poduzetnici mogu smanjiti svoj
nepovoljan položaj formiranjem zadruga, jer kao mali imaju određene nedostatke. Suradnja
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
106
„Gdje Rijeke Spajaju”
će malim i srednjim poduzećima omogućiti kombinaciju svojih komparativnih prednosti i
prevladati nedostatke pojedinih tvrtki. To se podjednako odnosi na vertikalne i horizontalne
integracijama. U skladu s tržišnim očekivanjima, veliki kupci i trgovački lanci zahtijevaju
nesmetanu dostavu i trajnu kvalitetu. Dobavljač može zadovoljiti povećana očekivanja samo
kroz integraciju i suradnju. U prilagodbi na zahtjeve tržišta marketinške i prerađivačke
organizacije te zadruge odigrale su važnu ulogu. Uspostava zadrugarstva pridonosi boljoj
poziciji poduzeća u prerađivačkoj industriji zbog zajedničkog i ravnomjernog ulaska na tržište
te je time poboljšana i njihova konkurentnost. [4]
Opis:
Prvi korak ove intervencija je identifikacija županijskih poduzetnika, proizvođača i
distributera. To se djelomično može obaviti u sklopu prethodno opisane online poslovne baze
podataka. Funkcionalna poboljšanja mogu predstavljati veliku priliku za stvaranje
proizvodnog, preradbenog i marketinškog lanca (uzimajući u obzir da mnogi poljoprivrednici
imaju ograničen pristup internetu). Stoga je bitno da se obavi papirnata registracija zbog
izrade baze podataka. Poljoprivredno-prehrambeni poslovni događaji i lokalni sajmovi mogu
funkcionirati kao forumi za izgradnju poslovnih odnosa.
Indikatori:
Broj novoformiranih poslovnih odnosa
3.1.4. Intervencija: Jačanje suradnje u razvoju zadrugarstva i
poslovnih udruga
Cilj:
Jačanje suradnje u razvoju zadrugarstva i poslovnih udruga u poljoprivrednoj i prehrambenoj
industriji, kao i ostalim djelatnostima i uslugama.
Opravdanost:
Kao što je identificirano na radionicama, kroz razgovore, SWOT analizu i upitnike,
poljoprivrede i prehrambene industrije su dva sektora, osim turizma, u kojima će zajednički
poduzetnički prekogranični projekti najvjerojatnije dati pozitivne rezultate.
Opis:
Vertikalni će klasteri u prehrambenoj industriji i poljoprivredi omogućiti poduzetnicima iz obje
županije da postanu konkurentniji, da razmjenjuju pozitivna poslovna iskustva, nove ideje,
know-how, nove tehnologije, da se lakše šire na nova tržišta i lakše prilagode potrebama
kupaca. Ova bi vertikalna integracija također trebala biti podržana od strane relevantnih
poslovnih udruženja koji bi trebali djelovati kao posrednik u povezivanju poduzetnika s
različitih strana granice.
Indikatori:
Broj vertikalnih klastera
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
107
„Gdje Rijeke Spajaju”
3.1.5. Intervencija: Jačanje pozicije Sveučilišta u Kaposváru kao
centra znanja u području regionalnog poljoprivrednog
gospodarstva
Cilj:
Jačanje pozicije Sveučilišta u Kaposváru kao centra znanja u području regionalnog
poljoprivrednog gospodarstva.
Opravdanost:
Sveučilišni sektor je najveći potencijalni kreator znanja i vrijednosti u Južnom Podunavlju, ali
su njegovi odnosi s poslovnim sektorom u mnogim aspektima slabi. Važno je identificirati
potencijalne veze između ta dva sektora i stvoriti institucionalne uvjete za uspostavljanje
odnosa. Uspješna suradnja između poslovnog sektora i sveučilišta može jamčiti razvoj
okruženju koje je sposobno cijeniti inovacije. Sveučilište u Kaposváru je izvrsno mjesto za
inovativno istraživanje u poljoprivredi, tako da lako može postati središte znanja za
regionalno poljoprivredno gospodarstvo.
Opis:
Suradnja između Sveučilišta u Kaposváru i poduzetnika koji djeluju u poljoprivrednoj i
prehrambenoj industriji treba biti uspostavljena na redovitim radionicama, gdje se poduzeća
mogu informirati o najnovijim istraživačkim projektima i rezultatima na Sveučilištu, a
Sveučilište može dobiti neke povratne informacije o iskustvu poduzeća.
Indikatori:
Radionice organizirane između Sveučilišta u Kaposváru i poduzetnika koji posluju u
poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji
3.2.
Prioritet: Razvoj zajedničkih turističkih usluga kroz jačanje
suradnje među poduzetnicima u obje regije
Cilj:
Cilj ovog prioriteta je poduprijeti složeni razvoj ekoturizam na području rijeke Drave i njene
okolice. Kao rezultat toga, zajednički će ekoturistički proizvodi biti izrađeni na temelju održive
bogate prirodne i kulturne baštine. Analiza stanja i primarno prikupljanje podataka (radionice)
istaknuli su da potencijal za suradnju između dviju zemalja postoji, ali je značajno područje
granice uz rijeku Dravu nedovoljno iskorišteno.
Opravdanost:
Granicu dviju županija predstavlja rijeka Drava koja nudi brojne neiskorištene mogućnosti za
eko-turizam i aktivan turizam (vodni turizam, biciklistički turizam, itd.) - uz očuvanje ravnoteže
i čistoću prirode - u bližoj i široj okolini rijeke. Koordinacija postojećih projekata i razvoj novih,
zajedničkih turističkih usluga su jednako važni za poboljšanje lokalnog gospodarstva.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
108
„Gdje Rijeke Spajaju”
3.2.1. Intervencija: Razvoj zajedničkog aktivnog turizma (vodnog i
biciklističkog), kulturnog i gastro turizma
Cilj:
Cilj ove intervencije je razviti zajednički aktivni turizam (vodni i biciklistički), kulturni i gastro
turizam na rijeci Dravi uz očuvanje prirode.
Opravdanost:
Prema analizi stanja, brdovita i šumovita područja pokrajine Somogy te njezin krajolik
pružaju dobar potencijal za ekološki orijentiran turizam, kao što su eko-turizam, vodni
turizam, i nekoliko drugih vrsta aktivnog turizma. Određena količina tih grana turizma već
postoji u regiji, posebice u Nacionalnom parku Dunav-Drava (DDNP). Zbog stroge granične
kontrole, licenciranja iz DDNP i nedostatka turističkih objekata područje rijeka je do sada
nedovoljno iskorišteno, što je rezultiralo u nedostatkom značajnih prihoda iz turizma za mikro
regiju u pograničnom području. [3]
Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja, Virovitičko-podravska županija ima stvarni
potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i rekreativnim objektima.
Na temelju iskustva sa radionica, potvrđeno je da postoji veliki potencijal, potreba i
spremnost na suradnju među turističkim dionicima obje županije.
Opis:
Glavni elementi intervencije su:
•
Razvijanje zajedničkog aktivnog turizma (vodnog i biciklističkog), kulturnih i gastro
turističkih proizvoda i programa s posebnom pažnjom na održivost ekosustava Drave
i okolicu
•
Organiziranje nekoliko zajedničkih događanja
•
Priprema i objavljivanje tematskih trojezičnih (hrvatski, mađarski, engleski) turističkih
vodiča (i elektronskih i tiskanih), uključujući atrakcije, programe, pružatelje usluga
(smještaja, prehrane, itd.)
•
Zajedničke PR aktivnosti
Indikatori:
Broj pružatelja turističkih usluga
Broj zajednički provedenih turističkih usluga i programa
Broj turista i turističkih noćenja provedenih u sklopu aktivnog, kulturnog i gastro turizma
Broj zajednički organiziranih događanja
Broj tematskih turističkih trojezičnih vodiča trojezični (elektronskih i tiskanih)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
109
„Gdje Rijeke Spajaju”
3.2.2. Intervencija:
Razvoj
zajedničkih
zdravstvenom i vitality turizmu
proizvoda/usluga
u
Cilj:
Razvoj zajedničkih proizvoda/usluga u zdravstvenom i vitality turizmu.
Opravdanost:
Regija je bogata termalnim i mineralnim lječilištima. Zahvaljujući ovom prirodnom fenomenu,
u regiji postoje brojna lječilišta (Barcs, Babócsa, Tarany, Nagyatádu, Csokonyavisonta,
Szulok). Nažalost, mnoga od tih lječilišta su mala i namijenjena su samo za lokalne potrebe:
njihov turistički potencijal je neznatan. Ne postoje velika i visoko kvalitetna lječilišta sa
širokim rasponom usluga u regiji.
Da bi se iskoristile mogućnosti potrebno je poboljšati usluge povezane s prirodnim
znamenitostima - osobito u slučaju proizvoda i usluga koji mogu imati konkurentne prednosti
na inozemnom tržištu, kao što je širenje medicinskih usluga i visoka kvaliteta lječilišnih
smještaja. [17]
Opis:
Glavni elementi intervencije su:
•
Razvoj zajedničkih medicinskih i vitality turističkih proizvoda i programa
•
Organiziranje nekoliko zajedničkih događanja
•
Priprema i objavljivanje tematskih trojezičnih (hrvatski, mađarski, engleski) turističkih
vodiča (i elektronskih i tiskanih), uključujući atrakcije, programe, pružatelje usluga
(smještaja, prehrane, itd.)
•
Zajedničke PR aktivnosti
Indikatori:
Broj zajednički osmišljenih termalnih i medicinski turističkih proizvoda i usluga
Broj turista i turističkih noćenja provedenih u sklopu termalnog i medicinskog turizma
Broj zajednički organiziranih događanja
Broj tematskih turističkih trojezičnih vodiča trojezični (elektronskih i tiskanih)
3.2.3. Intervencija: Zajednički
infrastrukture
razvoj
i
povezivanje
turističke
Cilj:
Zajednički razvoj i povezivanje turističke infrastrukture (biciklističke i pješačke staze, vinske
ceste, sportsko-rekreacijski objekti, sportski i ugostiteljski objekti na rijeci Dravi i sl.)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
110
„Gdje Rijeke Spajaju”
Opravdanost:
Iako pokrajina Somogy i Virovitičko-podravska županija imaju velik potencijal kao turističke
regije, turistička je infrastruktura i aktivnosti na niskoj razini (isključujući području jezera
Balaton u pokrajini Somogy). Male smještaj sposobnosti, nedostatak turističkih objekata /
infrastrukture i nedovoljna turistička ponuda vjerojatno su glavni razlozi za relativno mali broj
turističkih dolazaka i noćenja.
Na primjer, biciklističke staze su nerazvijene: neznatna je duljina i broj ruta, a usluge su
dostupne u samo nekoliko mjesta. Ostale usluge, poput odmorišta i restorana dostupne su
samo u ograničenom broju - tako da ne odgovaraju očekivanjima. [17]
Opis:
Razvijena turistička infrastruktura važan je uvjet za kvalitetnu turističku djelatnost. Zajednički
razvoj i povezivanje turističke infrastrukture (biciklističke i pješačke staze, vinske ceste,
sportsko-rekreacijski objekti, sportski i ugostiteljski objekti na rijeci Dravi i sl.) ojačat će
prekogranične turističke usluge. Stoga, obje regije trebaju poboljšati suradnju u planiranju,
pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata kako bi se zbližile. To uključuje
korištenje svih dostupnih domaćih financijskih izvora (regionalnog, državnog proračuna), ali i
zajedničku prijavu turističkih infrastrukturnih projekata na EU fondove.
Indikatori:
Broj novoosnovanih turističkih objekata i infrastrukture
3.2.4. Intervencija: Razvoj suradnje između turističkih klastera
Cilj:
Razvoj destinacijskog menadžmenta (povezivanje turističkih klastera) u obje regije uz
područje rijeke Drave.
Opravdanost:
Na provedenim radionicama tijekom primarnog prikupljanja podataka naglašena je važnost i
potreba za suradnjom između turističkih klastera koji konvergiraju nekoliko pružatelja usluga,
poduzeća, općine, druge organizacije.
Opis:
Nakon utvrđivanja relevantnih turističkih klastera, u cilju poticanja suradnje treba provoditi
slijedeće aktivnosti:
•
Uspostavljanje online (dvojezične) zajedničke baze podataka kako bi se olakšalo
stvaranje kontakta
•
Organiziranje zajedničkih dvojezičnih događanja i tematskih konferencija za članove
turističkih klastera
Indikatori:
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
111
„Gdje Rijeke Spajaju”
Broj uspostavljenih zajedničkih baza podataka
Broj organiziranih zajedničkih događanja
Broj organizacija koje sudjeluju na događanjima
3.2.5. Intervencija:
Uspostavljanje
informativnog centra
virtualnog
turističko
Cilj:
Cilj ove intervencije je uspostavljanje virtualnog turističko informativnog centra
Opravdanost:
Postoji nekoliko postojećih turističkih atrakcija i programa s obje strane granice, ali broj
posjetitelja sa "druge strane" je sasvim zanemariv. Razvoj informacijske razmjene doprinio bi
poboljšanju turističkog sektora uz granicu.
Opis:
Osnovna aktivnost ove intervencije je uspostava virtualnog trojezičnog (hrvatski, mađarski,
engleski) informacijskog centra koji daje aktualne informacije o turističkim atrakcijama,
uslugama i programima druge županije.
Indikatori:
Broj osnovanih virtualnih međuregionalnih turističkih informacijskih centara
Broj registriranih pružatelja usluga na portalu
Broj elektronski naručenih turističkih usluga
3.3.
Prioritet: Poboljšanje tržišne pozicije i konkurentnosti
poduzeća u industriji građevinskog materijala
Cilj:
Cilj je poboljšati tržišnu poziciju i konkurentnost poduzeća u industriji građevinskog materijala
kroz razvijanje prekogranične suradnje na obje strane granice.
Opravdanost:
Postojanje ovog prioriteta dolazi iz prijedloga prikupljenih od lokalnih poduzetnika tijekom
radionice. Prijevoz građevinskog materijala (npr. riječni balast, betonski predmeti i blokovi) je
relativno skup, stoga se primarno prodaju na lokalnim tržištima (~ 150 kms). Time se
opravdava prekogranična trgovina tih proizvoda. Nekoliko tvrtki na tom tržištu iz mađarskog
pograničnog područja objasnilo je da se trenutno prodajom svojih proizvoda nalaze u "pola
kruga", jer oni nisu prisutni na tržištu u Hrvatskoj. U međuvremenu, u narednim godinama se
očekuje rast ulaganja u infrastrukturu, to znači veće tržište za građevinsku industriju. Njihov
je prijedlog da se u strategiji posebno navede promocija poslovnih odnosa na tom tržištu.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
112
„Gdje Rijeke Spajaju”
3.3.1. Intervencija: Organiziranje bilateralnih tematskih poslovnih
događanja zbog poboljšanja poslovnih odnosa u industriji
građevinskog materijala
Cilj:
Cilj je poboljšati komunikaciju, proširiti poslovne odnose i da podijeliti profesionalno poslovno
iskustvo kroz organiziranje dvojezičnih poslovnih sastanaka u industriji građevinskih
materijala.
Opravdanost:
Proizvodnja građevinskog materijala (npr. riječni balast, betonski predmeti i blokovi)
predstavljaju važan dio gospodarskog života pokrajine Somogy i to je razlog da oni
funkcioniraju kao neovisan sektor.
Opis:
Poslovni susreti organizirani su po prethodno opisanoj metodi (vidi intervenciju 1.1.2.)
Indikatori:
Broj organiziranih poslovnih sastanaka;
Broj sudionika (ljudi / organizacije);
Rezultati o zadovoljstvu sudionika (koliko je uspješan bio sastanak, na ljestvici od 10 rezultat
mora biti najmanje 7).
3.3.2. Intervencija: Razvijanje bilateralne proizvodnje, prerade i
prodajnih lanaca u industriji građevinskog materijala
Cilj:
Cilj intervencije je pomoći u uspostavi proizvodnje, prerade i prodajnog lanca putem
poboljšanja suradnje između poduzeća i poduzetnika u industriji građevinskih materijala.
Opravdanost:
Nekoliko tvrtki na tom tržištu iz mađarskog pograničnog područja prodaju svoje proizvode u
"pola kruga", jer nisu prisutni na tržištu u Hrvatskoj. U međuvremenu se u narednim
godinama očekuje rast ulaganja u infrastrukturu, što znači veće tržište za građevinsku
industriju.
Opis:
Prvi korak intervencije mora biti identifikacija županijskih poduzetnika, proizvođača i
distributera. To se može obaviti u sklopu prethodno opisanog online baze podataka
poslovanja. Funkcionalna poboljšanja mogu dati značajnu priliku za stvaranje proizvodnje,
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
113
„Gdje Rijeke Spajaju”
prerade i prodajnog lanca. Poslovna događanja vezana uz industriju građevinskog materijala
mogu funkcionirati kao forumi za izgradnju poslovnih odnosa.
Indikatori:
Broj novoformiranih poslovnih odnosa.
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
114
„Gdje Rijeke Spajaju”
VI. BIBLIOGRAFIJA
1) Programming document of South Transdanubia Operational Programme 2007-2013
(The Government of the Republic of Hungary, version 05.07.2007.)
2) Programming document of Economic Development Operational Programme 20072013 (The Government of the Republic of Hungary, version 22.07.2009)
3) Programming document of Hungary-Croatia IPA cross-border co-operation 20072013 (version 22.11.2007.)
4) The Regional Innovation Strategy of South Transdanubia (South Transdanubian
Regional Development Agency, 2004)
5) Development Programme of Business Services in South Transdanubian Region (EX
ANTE Consulting, 30.06.2006.)
6) Somogy County’s Spatial Development Programme (Somogy Development Union,
Kaposvár, 2002.)
7) Statistical Review of Somogy County 2011/4 (HCSO, 2012.)
8) Regional characteristics of enterprises’ innovation activities, Statistical Report
2009/59 (HCSO, 2009.)
9) Innovation Union Scoreboard 2011 (European Commission, 2011)
10) The Global Competitiveness Report 2010–2011 (World Economic Forum, 2011)
11) Statistical Yearbook of Somogy County, 2010 (HCSO, 2011)
12) The World Bank’s Doing Business website (http://www.doingbusiness.org)
13) Hungarian Central Statistical Office’s website (www.ksh.hu)
14) EUROSTAT’s website (http://epp.eurostat.ec.europa.eu)
15) Website of Somogy Chamber of Commerce (www.skik.hu)
16) Land Use Plan of
Somogy
onkorm.hu/teruletrendezesi_terv/)
County,
Nov.
2010.
(http://www.som-
17) Tourism Strategy of South-Transdanubian Region, Regional Development Agency of
South-Transdanubian Region (KPMG Consulting Ltd, 2006.)
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
115
„Gdje Rijeke Spajaju”
VII. POPIS SLIKA
Slika 1. karta pokrajine Somogy (Izvor: Google Maps) ......................................................... 20
Slika 2. Mikro regije pokrajine Somogy (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO)
............................................................................................................................................ 21
Slika 3. Virovitičko-podravska županija (Izvor: Google Maps) .............................................. 22
Slika 4. Gradovi i općine Virovitičko-podravske županije (Izvor: Državni zavod za statistiku
Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) ......................................................................... 23
Slika 5. Dinamika populacije između 2001. i 2011. godine (Izvor: Mađarski središnji ured za
statistiku - HCSO) ................................................................................................................ 24
Slika 6. Cestovna povezanost koja spaja Virovitičko-podravsku županiju s Europom (Izvor:
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011-2013.) ......................... 28
Slika 7. BDP po stanovniku po županijama u EUR, 2009. (Izvor: EUROSTAT) ................... 30
Slika 8. Bruto domaći proizvod po stanovniku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun
autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
............................................................................................................................................ 32
Slika 9. Omjer BDP-a po glavi stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji u odnosu na
Hrvatsku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod
za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) ..................................................... 33
Slika 10. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta (%), 2011 (Izvor: HCSO) . 37
Slika 11. Udio u nacionalnoj industrijskoj proizvodnji po županijama, 2001. i 2010. (Izvor:
HCSO) ................................................................................................................................. 40
Slika 12. Udio proizvodnih grana prema količini prodaje u Somogy, 2010 (Izvor: HCSO) .... 41
Slika 13. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda i njihov izvoz u 2010. (u udjelu,%) (Izvor:
izračun autora na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Statistički
godišnjak Republike Hrvatske 2011.) ................................................................................... 42
Slika 14. Udio proizvodnog i uslužnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti, 2007 (Izvor:
HCSO) ................................................................................................................................. 43
Slika 15. Turistički dolasci i noćenja u javnim smještajnim kapacitetima po županijama, 2009.
(Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 44
Slika 16. Udio ležaja po mikroregijama u javnim smještajnim kapacitetima u pokrajini
Somogy, 2010. (Izvor: HCSO) ............................................................................................. 45
Slika 17. Dinamika inozemnog ulaganja između 2001. i 2010. na temelju vrijednosti iz 2000.
(Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 47
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
116
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 18. Uvoz i izvoz hrvatskih županija (osim grada Zagreba) u 2010., u milijunima kuna
(Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo
izdanje izvješća 12.7.2011.)................................................................................................. 50
Slika 19. Udjel uvoza i izvoza u 2009. i 2010. godini u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor:
izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje
izvješća 12.7.2011.) ............................................................................................................. 52
Slika 20. Stopa nezaposlenosti 2000-2010. (Izvor: HCSO) .................................................. 53
Slika 21. Broj registriranih tražitelja zaposlenja u odnosu na ekonomski aktivno stanovništvo
po županiji, prosinac 2011. (Izvor: HCSO) ........................................................................... 53
Slika 22. Broj zaposlenih po djelatnostima u Somogy 2011. (Izvor: HCSO) ......................... 55
Slika 23. Stopa nezaposlenosti u Virovitičko-podravskoj županiji ......................................... 55
Slika 24. Broj zaposlenih po gospodarskim sektorima u Virovitičko-podravskoj županiji i
Republici Hrvatskoj, 2011. ................................................................................................... 57
Slika 25. R&D troškovi po stanovniku 2005-2010., HUF (Izvor: HCSO) ............................... 59
Slika 26. Studenti preddiplomskog (BA/BSc) i poslijediplomskog (MA/MSc) studija prema
stalnom prebivalištu po županijama, 2001. i 2011. (Izvor: HCSO)........................................ 60
Slika 27. Raspodjela inovativnih poduzeća po regijama 2004-2006. (Izvor: HCSO) ............. 62
Slika 28. Raspodjela inovativnih poduzeća po djelatnostima i regijama, 2006. (Izvor: HCSO)
............................................................................................................................................ 63
Slika 29. Iznosi za razvoj jednog inovativnog poduzeća po županijama (tisuća Eura), 2006.
(Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 63
Slika 30. Broj službeno registriranih poduzeća po županijama, 2011. (Izvor: HCSO) ........... 64
Slika 31. Broj registriranih poduzeća između 2000. i 2010. (Izvor: HCSO) ........................... 65
Slika 32. Udio aktivnih poduzeća i obrtničkih firmi po djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor:
HCSO) ................................................................................................................................. 66
Slika 33. Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika po gospodarskim sektorima, 2010.
(Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 67
Slika 34. Najproblematičniji faktori poslovanja u Mađarskoj (Izvor: The Global
Competitiveness Report 2010–2011, World Economic Forum) ............................................ 73
Slika 35. Najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj (Izvor: The Global
Competitiveness Report 2010–2011, World Economic Forum) ............................................ 74
Slika 36. Broj zaposlenih osoba (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata) ....................................................................................................................... 76
Slika 37. Bruto godišnji promet (€) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata) ....................................................................................................................... 77
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
117
„Gdje Rijeke Spajaju”
Slika 38. Postotak prihoda od izvoza (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata) ....................................................................................................................... 77
Slika 39. Razina inovacija i strategija poduzeća (pitanja Da/Ne) (Izvor: Anketa provedena u
ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .......................................................................... 78
Slika 40. Najznačajnije prepreke poslovnom ponašanju (Izvor: Anketa provedena u ljeto
2012. godine od strane konzultanata) .................................................................................. 79
Slika 41. Najznačajnije prepreke prekograničnoj suradnji (Izvor: Anketa provedena u ljeto
2012. godine od strane konzultanata) .................................................................................. 80
Slika 42. Procjena prekogranične poslovne suradnje nakon što Hrvatska uđe u EU (Izvor:
Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .......................................... 80
Slika 43. Prosječna vrijednost 4 „stupa” (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od
strane konzultanata) ............................................................................................................ 81
Slika 44. Osnovna infrastruktura (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane
konzultanata) ....................................................................................................................... 82
Slika 45. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012.
godine od strane konzultanata) ............................................................................................ 82
Slika 46. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012.
godine od strane konzultanata) ............................................................................................ 83
Slika 47. Korištenje tnanosti i tehnologije i privljačenje ulaganja (Izvor: Anketa provedena u
ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .......................................................................... 84
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
118
„Gdje Rijeke Spajaju”
VIII. POPIS TABLICA
Tablica 1. Struktura naselja u pokrajini Somogy u 2011. (Izvor: Mađarski središnji ured za
statistiku - HCSO) ................................................................................................................ 21
Tablica 2. Struktura naselja Virovitičko-podravske županije u 2011. godini (Izvor: izračun
autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)
............................................................................................................................................ 23
Tablica 3. Površina i broj stanovnika po gradovima i naseljima u 2011. godini (Izvor: izračun
autora, na temelju Državnog zavod za statistiku, Godišnje izvješće Republike Hrvatske,
2011) ................................................................................................................................... 24
Tablica 4. Podaci o stanovništvu u pokrajini Somogy po mikroregijama u 2010. godini (Izvor:
Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO) ...................................................................... 25
Tablica 5. Stanovništvo Virovitičko-podravske županije 1961-2011. (Izvor: izračun autora, na
temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) .............. 26
Tablica 6. Dohodci u pokrajini Somogy u 2010. (Izvor: HCSO) ............................................ 30
Tablica 7. Porez na osnovicu po poreznom obvezniku u mikro regijama, 2010. (Izvor: HCSO)
............................................................................................................................................ 31
Tablica 8. Kretanja BDP-a i BDP-a po stanovniku 2006-2009. godine (Izvor: Državni zavod
za statistiku Republike Hrvatske, Eurosata, izračun autora)................................................. 32
Tablica 9. Prosječna mjesečna neto plaća po djelatnostima u Virovitičko-podravskoj županiji
(Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.)............ 34
Tablica 10. Bruto dodana vrijednost po djelatnostima u Somogy, 2010. (Izvor: HCSO) ....... 35
Tablica 11. Bruto dodana vrijednost (BDV) po gospodarskim djelatnostima u 2009. godini
(Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 2011) .......... 35
Tablica 12. Prinosi i požnjevena područja glavnih usjeva u pokrajini Somogy, 2011. (Izvor:
HCSO) ................................................................................................................................. 38
Tablica 13. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta u Virovitičko-podravskoj
županiji (Izvor: a) Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. –
2013, b) Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike
Hrvatske 2011.) ................................................................................................................... 38
Tablica 14. Industrijska proizvodnja u pokrajini Somogy, 2010. (Izvor: HCSO) .................... 39
Tablica 15. Glavni turistički indikatori po mikro regiji, 2010. (Izvor: HCSO) .......................... 44
Tablica 16. Dolasci i noćenja turista u Virovitičko-podravskoj županiji u 2010. (Izvor: Državni
zavod za statistiku Republike Hrvatske – Statističko izvješće 1436) .................................... 46
Tablica 17. Poduzeća u stranom vlasništvu, 2009. (Izvor: HCSO) ....................................... 47
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
119
„Gdje Rijeke Spajaju”
Tablica 18. Poduzeća u stranom vlasništvu prema djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor:
HCSO) ................................................................................................................................. 48
Tablica 19. Inozemna izravna ulaganja u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: HNB,
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013) ...................... 48
Tablica 20. Izvoz od prodaje prema industrijskim pod-sekcijama u tekućim cijenama, u
milijunima HUF, 2010. (Izvor: HCSO) .................................................................................. 49
Tablica 21. Uvoz i izvoz u Virovitičko-podravskoj županiji, u tisućama Eura (Izvor: Državni
zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 12.7.2011.) ......................... 51
Tablica 22. Glavni indikatori zaposlenosti u 2010. (Izvor: HSCO) ........................................ 52
Tablica 23. Stopa registriranih tražitelja zaposlenja po mikro regiji u Somogy, 2010. (Izvor:
HSCO) ................................................................................................................................. 54
Tablica 24. Podaci o R&D jedinicama u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO) ............................... 58
Tablica 25. R&D troškovi u postotku BDP-a, 2009. (Izvor: HSCO) ....................................... 58
Tablica 26. Broj studenata u visokoobrazovnim institucijama u Somogy (Izvor: HSCO) ....... 59
Tablica 27. Stanovništvo VPC, starosti 15 godina i više, ovisno o stupnju obrazovanja, 2001.
(Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske) ....................................................... 61
Tablica 28. Broj poduzeća i njihova raspodjela po broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2009.
(Izvor: HSCO) ...................................................................................................................... 67
Tablica 29. Broj poduzeća u Virovitičko-podravskoj županiji i u Republici Hrvatskoj na dan
31. prosinca 2010. (Izvor: Statističko priopćenje za 2010; br. 11.1.2/2 od 14.02.2011.) ....... 68
Tablica 30. Podaci o industrijskim parkovima u Somogy (Izvor: Web stranica Gospodarske
komore pokrajine Somogy [5]) ............................................................................................. 69
Tablica 31. Poduzetničke zone u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, http://zone.mingorp.hr/) ............... 70
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
120
„Gdje Rijeke Spajaju”
DODATAK I. UPITNIK
Vaša organizacija je:
Privatna tvrtka
Općina/grad
Komora
Nevladina organizacija (NVO )
Ostalo: ___________
I. Vaša tvrtka/organizacija
I/1. U kojem gradu i državi vaša organizacija ima glavno sjedište?
Grad: ___________________ Država: __________________
I/2. U Virovitičko podravskoj županiji u kojim gradovima/općinama imate podružnice/urede i od
kad?
1.
Podružnica
Grad/općina: ___________________
Godina osnivanja: _______
2. Podružnica
Grad/općina : ___________________ Godina osnivanja: _______
3. Podružnica
Grad/općina : ___________________ Godina osnivanja: _______
I/3. Koji je okvirni broj zaposlenika vaše tvrtke u ovim podružnicama?
1-9
10-19
20-49
50-249
250 i više
Bez odgovora
I/4. U prošloj financijskoj godini, koliki su približni ukupni prihodi vaše tvrtke u županiji
(Somogy ili Virovitičko-podravskoj)?
0 - 50 000 EUR
50 000 – 199 999 EUR
200 000 – 499 999 EUR
500 000 – 999 999 EUR
1 000 000 – 2 999 999 EUR
3000 000 – EUR
Bez odgovora
I/5. Koliki je postotak prihoda Vaše tvrtke u županiji (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) koji
ostvarujete od izvoza?
Ništa
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
121
„Gdje Rijeke Spajaju”
10% ili manje
11–25%
26–50%
Preko 50%
Bez odgovora
I/6. Molim Vas odaberite glavnu aktivnost Vaše tvrtke (odaberite samo jedan odgovor):
Poljoprivreda
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo
Ostala proizvodnja
Industrija
Rudarstvo
Proizvodnja nafte i plina
Električna energija, plin i vodoopskrba
Građevinarstvo
Proizvodnja rafiniranih naftnih
proizvoda, koksa i nuklearnog goriva
Proizvodnja prehrambenih proizvoda i
pića
Proizvodnja tekstila i odjeće
Proizvodnja kemikalija
Proizvodnja osnovnih metala
Proizvodnja lijekova, biotehnoloških i
medicinskih proizvoda
Proizvodnja za zrakoplovstvo i vojsku
Proizvodnja automobila, ostalih
motornih vozila i prometne opreme
Proizvodnja informacijske tehnologije i
telekomunikacijske opreme
Proizvodnja ostale elektronike
Uslužne djelatnosti
Veleprodaja i maloprodaja
Hotel i restorani
Putovanja, turizam i povezane usluge
Logistika i transport
Telekomunikacije
Računalne i softverske usluge
Financijske usluge, uključujući
osiguranje
Nekretnine
Poslovne usluge
Inženjerske usluge
Zdravstvene usluge
Mediji i zabava
Ostale usluge
Nije navedeno. Molim Vas navedite:
______________________
II. Opća percepcija gospodarstva
II/1. Sa sljedećeg popisa odaberite pet najvećih problema sa kojima se susrećete u poslovanju
u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji i rangirajte ih od 1(najveći problem) do 5.
a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
____ Pristup financiranju
____ Restriktivni radni propisi
____ Devizni propisi
____ Neadekvatna infrastruktura
____ Neučinkovita državna birokracija
____ Nedovoljno obrazovana radna snaga
____ Loša radna etika nacionalne radne snage
h. ____ Nestabilnost javnih politika
i. ____ Nestabilnost vlasti/ nasilni prevrati
j. ____ Korupcija i kriminal
k. ____ Inflacija
l. ____ Složenost poreznih propisa
m. ____ Porezne stope
Bez odgovora
II/2. Kako bi ste ocijenili poslovno okruženje u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji u
odnosu na državu u cjelini?
Izrazito loša
1
2
3
4
5
6
7
Projekt sufinancira Europska unija u sklopu IPA prekograničnog
programa Mađarska - Hrvatska
Izrazito dobra
122
„Gdje Rijeke Spajaju”
Bez odgovora
II/3. Sa sljedećeg popisa odaberite pet problema sa kojima se susrećete prilikom izvoza iz
Hrvatske u Mađarsku i rangirajte ih od 1 (najveći problem) do 5.
a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
h.
i.
j.
____ Identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca
____ Pristup sredstvima za financiranje izvoza
____ Pristup uvoznim proizvodima, potrebnim u proizvodnji, po konkurentnim cijenama
____ Neprimjerena tehnologija za proizvodnju i neprikladne vještine u proizvodnji
____ Poteškoće u ispunjavanju kvalitativnih/kvantitativnih zahtjeva kupaca
____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana domaćim prijevozom
____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana međunarodnim prijevozom
____ Opterećujuće procedure i korupcija na državnim granicama
____ Tehnički zahtjevi i standardi u inozemstvu
____ Pravila o podrijetlu robe u inozemstvu
Bez odgovora
II/4. Sa sljedećeg popisa odaberite pet problema sa kojima se susrećete prilikom uvoza, iz
Mađarske u Hrvatsku i rangirajte ih od 1 (najveći problem) do 5.
a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.
h.
____ Carine i necarinske zapreke
____ Opterećujuće uvozne procedure
____ Korupcija na granici
____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana međunarodnim prijevozom
____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana domaćim prijevozom
____ Neprimjerena telekomunikacijska infrastruktura
____ Domaći tehnički zahtjevi i standardi
____ Kriminal i krađa
Bez odgovora
III. Infrastruktura
III/1. Kako bi ste ocijenili opću infrastrukturu (npr. prometnu, telekomunikacijsku,
energetsku) u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?
Izrazito nerazvijena
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo razvijena i učinkovita
prema
međunarodnim
standardima
Bez odgovora
III/2. Kako bi ste ocijenili cestovnu mrežu u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?
Izrazito nerazvijena
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo razvijena i učinkovita
prema
međunarodnim
standardima
Bez odgovora
III/3. Kako bi ste ocijenili željezničku mrežu u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?
123
„Gdje Rijeke Spajaju”
Izrazito nerazvijena
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo razvijena i učinkovita
prema
međunarodnim
standardima
Bez odgovora
III/4. U kojoj mjeri prijevoznici (autobusi, vlakovi, taksi prijevoznici itd.) osiguravaju
učinkovit, pristupačan prijevoz do ključnih poslovnih zona i turističkih atrakcija u
(Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?
Nimalo
1
2
3
4
5
6
7
Izrazito dobro
Bez odgovora
IV. Inovacije i tehnologija
IV/1. U kojoj mjeri direktne strane investicije donose nove tehnologije u (Somogy ili
Virovitičko-podravsku) županiju?
Nimalo
1
2
3
4
5
6
7
Direktne strane investicije
su najvažniji izvor novih
tehnologija
Bez odgovora
IV/2. Da li je Vaša tvrtka imala kakav projekt Istraživanja i razvoja ili bilo kakve aktivnosti
na tom polju u posljednje 3 godine?
Ne
Da, vrsta aktivnosti: ___________________________
Bez odgovora
IV/3. Da li je Vaša tvrtka razvila neki proizvod, proces, marketinšku ili organizacijsku
inovaciju u posljednje 3 godine?
Ne
Da
Ako da, količina (broj) inovacija: : ___________________________
Bez odgovora
IV/4. U kojoj mjeri tvrtke unutar županije koriste Internet u svojim poslovnim aktivnostima
(npr. kupovina i prodaja robe, interakcija sa kupcima i dobavljačima)?
Nimalo
1
2
3
4
5
6
Bez odgovora
V. Financijsko okruženje
124
7
Izrazito
„Gdje Rijeke Spajaju”
V/1. Koliko lako ili teško je dobiti bankovni kredit u Vašoj županiji sa samo dobrim poslovnim
planom i bez ostalih instrumenata osiguranja?
Vrlo teško
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo lako
Bez odgovora
V/2. Koliko lako ili teško je za poduzetnike sa inovativnim, ali riskantnim projektima naći
venture kapital?
Vrlo teško
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo lako
Bez odgovora
V/3. U posljednje 3 godine, da li je postalo lakše ili teže dobiti kredit ili venture kapital za
poslovne tvrtke?
Puno teže
1
2
3
4
5
6
7
Puno lakše
Bez odgovora
V/4. U kojoj mjeri zakonodavni propisi potiču ili obeshrabruju direktne strane investicije?
Jako obeshrabruju
1
2
3
4
5
6
7
Jako potiču
Bez odgovora
VI. Domaća konkurentnost
VI/1. Kako biste ocijenili intenzitet konkurencije na lokalnim tržištima u županiji?
Ograničena u većini
industrijskih grana
1
2
3
4
5
6
7
Intenzivna
u
industrijskih grana
većini
Bez odgovora
VI/2. Kako biste ocijenili kvalitetu lokalnih dobavljača u županiji?
Vrlo loša
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo dobra
Bez odgovora
VI/3. Kako biste okarakterizirali korporativnu aktivnost u županiji?
Dominira nekoliko poslovnih
grupa
1
2
3
4
5
6
7
Bez odgovora
VI/4. Da li je vaša tvrtka članica nekog klastera, ako da, kojeg?
Ne
Da, ime klastera: ___________________________
Bez odgovora
125
Raširena je konkurencija
mnogo pojedinačnih tvrtki
„Gdje Rijeke Spajaju”
VI/5. Koliko je intenzivna suradnja između tvrtki, dobavljača, partnera i povezanih
institucija unutar klastera u županiji?
Suradnja ne postoji
1
2
3
4
5
6
7
Suradnja je intenzivna
Bez odgovora
VI/6. U kojoj mjeri su visoko-kvalitetni specijalizirani treninzi/obuke za poslovanje
dostupni u županiji?
Nisu uopće dostupni
1
2
3
4
5
6
7
Široko su dostupni
Bez odgovora
VI/7.Da li je vaša tvrtka koristila neke usluge treninga/obuke za poslovanje od vanjskog
dobavljača u zadnje 3 godine?
Ne
Da, vrsta treninga: ___________________________
Bez odgovora
VII. Poslovanje tvrtke i strategija
VII/1. Koliko su sofisticirani proizvodni procesi i tehnologije u Vašoj županiji?
Nisu uopće —prevladavaju
radno-intenzivne metode ili
prijašnje generacije
procesnih tehnologija
1
2
3
4
5
6
7
Vrlo
prevladavaju
najučinkovitije
svjetske
procesne tehnologije
Bez odgovora
VII/2. Da li Vaša tvrtka ima srednjoročnu ili dugoročnu strategiju (poslovanja, financiranja,
prodaje, marketinga, itd.)?
Ne
Da, navedite vrstu i vremenski interval strategije: ___________________________
Bez odgovora
VII/3. Kako bi ste ocijenili usluge i infrastrukturu koje pružaju industrijske zone i
inkubacijski centri u Vašoj županiji?
Kvaliteta usluge i
infrastrukture je vrlo slaba
1
2
3
4
5
6
7
Kvaliteta
usluge
infrastrukture je izvrsna
Bez odgovora
VIII. Obrazovanje i ljudski kapital
VIII/1. Koliko uspješno obrazovni sustav vaše države zadovoljava potrebe konkurentnog
gospodarstva?
126
i
„Gdje Rijeke Spajaju”
Nimalo
1
2
3
4
5
6
7
Izvrsno
Bez odgovora
VIII/2. Koliki je postotak visoko obrazovane radne snage u vašoj organizaciji?
Nema
0-5%
5-10%
10-20%
20-40%
Preko 40%
Bez odgovora
VIII/3. Koliki postotak zaposlenika u vašoj organizaciji radi skraćeno radno vrijeme?
Nitko
0-5%
5-10%
10-20%
20-40%
Preko 40%
Bez odgovora
IX. Poslovna suradnja Hrvatske i Mađarske
IX/1. Da li Vaša tvrtka ima bilo koju vrstu poslovne suradnje s nekom mađarskom
organizacijom? Možete označiti nekoliko odgovora ako imate više vidova suradnje.
Ne
Da, sa
Privatnom tvrtkom
nevladinom organizacijom (NVO)
Gradom/općinom
Komorom
Ostalo: __________________
Bez odgovora
Ako da, koja vrsta poslovne suradnje? Možete označiti nekoliko odgovora ako imate
više vidova suradnje.
Dobavljač
Kupac
Trgovački partner / distributer
Ostalo: _______________________
Bez odgovora
IX/2. Kako biste procijenili intenzitet poslovne suradnje između pokrajine Somogy i
Virovitičko-podravske županije?
Vrlo loša
1
2
3
4
127
5
6
7
Vrlo dobra
„Gdje Rijeke Spajaju”
Bez odgovora
IX/3. Sa sljedećeg popisa odaberite pet najvećih problema sa kojima se susrećete u
poslovnoj suradnji sa Mađarskom i rangirajte ih od 1 (najveći problem) do 5.
a. ____ Identifikacija potencijalnih partnera, tržišta i kupaca
b. ____ Neprimjerena infrastruktura, transport
c. ____ Opterećujuće procedure na granici
d. ____ Jezični problemi
e. ____ Različita i nepoznata pravila i standardi
f. ____ Razlike u lokalnoj kulturi i poslovnom ponašanju
g. ____ Sklonost poslovanju sa drugim zemljama (Slovenija, Austrija, itd.)
h. ____ Nedostatna potpora lokalnih vlasti i državnih institucija
i. ____ Neodgovarajuće sveukupne veze između dvije županije (sportska događanja, kulturna
događanja, turizam itd.)
j. ____ Nepovjerenje ili protekcionistički pristup
k. ____ Ostalo: ________________________
Bez odgovora
IX/4. Prema Vašem mišljenju kakva će biti suradnja Hrvatske i Mađarske nakon što
Hrvatska uđe u EU?
I dalje ograničena
1
2
3
4
Bez odgovora
128
5
6
7
Poboljšana

ZAPISNIK Datum: 19. 11. 2013. Vrijeme: 09:35

Settlement pattern

prezentacija

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

ovdje - Kulturpunkt

null

Najčešća pitanja i odgovori

Malo poduzetništvo u velikoj europi

Prijedlog odluke o stjecanju poslovnog udjela u

ZAPISNIK Datum: 06.03.2014. Vrijeme: 08:30