close

Enter

Log in using OpenID

42. broj Dobravskih novina

embedDownload
AKTIVNOSTI CRVENOG KRIŽA
5. GODIŠNJICA PUHAČKOG ORKESTRA
BROJ 42
13. 7. 2014.
CIJENA 5 kn
7
11
DOBRAVSKE NOVINE
H R V AT S K I I N F O R M AT I V N I G L A S N I K O P Ć I N E D O N J A D U B R A V A
SRETAN BLAGDAN SVETE MARGARETE
6
16
“DOBRAVSKI LJUK”
U ZAGREBU
24
225. GODINA NAŠE ŽUPE
21
MLADE
KOŠARKAŠKE NADE
14
DOM FLJOJSARA
18. SMOTRA MEĐIMURSKOG FOLKLORA
2
Poštovane
Dobravčice
i Dobravčani, zadovoljstvo
mi je da vam se kao vaš općinski načelnik mogu ponovno obratiti putem „Dobravskih novina“ i predstaviti
vam radnje, aktivnosti i planove u prvom dijelu 2014.
godine.
RIJEČ NAČELNIKA
„Jedna lasta ne čini proljeće“ poslovica je koja nam
govori da bez timskog rada
nema rezultata. Upravo su
se u tom duhu odvijale sve
aktivnosti i donosile odluke
vezane uz napredak Općine u razdoblju od početka
2014. do današnjeg dana.
Zahvaljujući dobroj pripremi i postignutim dogovorima u jesenskom razdoblju 2013., početkom ove
godine počela se rješavati
sva potrebna dokumentacija
za realizaciju dogovorenih
projekata. Tako je s ravnateljicom Županijske uprave
za ceste Međimurske županije - Ljerkom Cividini
dogovoreno da se krene u
projekt izgradnje pješačkobiciklističke staze lijevom i
desnom stranom na dijelu
županijske ceste LC 20039,
ulica Podravska od benzinske postaje do izlaza na cestu uz odvodni kanal HE
Dubrava, kao i u izgradnju
pješačko-biciklističke staze
na djelu županijske ceste
LC 2041, ulice 3. travnja od
raskršća sa Zagrebačkom pa
desnom stranom do spoja na
postojeću stazu na izlazu iz
Donje Dubrave prema Kotoribi. Nogostupi su važni
zbog sigurnosti prometa, a
ponajviše pješaka i biciklista i stoga njihova izgradnja
ne smije biti nimalo upitna.
Ujedno molim sve vozače da
svoja vozila ne parkiraju na
nogostupima jer time ometaju prolaz pješaka i biciklista.
Ovim putem pozivam
sve poduzetnike i obrtnike
da ovaj događaj održavanja
Svjetskog ribolovnog prvenstva na području naše Općine u mjesecu rujnu iskoristite kao poslovnu priliku.
Odradite pripreme te posjetiteljima i natjecateljima
ponudite svoje proizvode i
usluge.
Što se tiče sigurnosti prometovanja, na inicijativu
Općine od strane ŽUC-a na
dijelu ceste u mjestu uz kanal HE Dubrava, postavljeni su dodatni metri zaštitne
ograde pa i na dijelu gdje
možda nekima ne odgovara.
Molim sve korisnike te prometnice da ipak prije svega
uzmu u obzir značenje sigurnosti.
metara nogostupa u proteklih 15 godina. Cjelokupna investicija u iznosu od
137.713 kuna financirana je
po sporazumu između Općine Donja Dubrava 54.079
kuna i Županijske uprave za
ceste 83.634 kuna.
je završiti hortikulturu), a
ukupna vrijednost investicije iznosi 120.661,66 kuna.
Osim Općine kao vlasnika
parkirališta i ŽUC-a, u financiranju istoga sudjeluje
i vlasnica obližnjeg ugostiteljskog objekta.
S obzirom da nam je od
strane ŽUC-a odlukom
ravnateljice dodijeljeno dodatnih 50.235,48 kuna kapitalne pomoći za uređenja
parkirališta ili bilo kojeg
sadržaja uz županijsku cestu na području Općine i
budući da smo prethodno
pripremili potrebnu dokumentaciju, dogovoreno je
da se ista sredstva utroše u
nužno uređenje parkirališta
upravo na dijelu vezanom
loga svijeta, prisustvovati
i značajan broj navijača te
posjetitelja. Stoga smatramo
da je upravo zbog tog događaj potrebno najviše urediti
taj dio mjesta, kako bi svim
posjetiteljima ostala u sjećanju najljepša moguća sli-
Parkiralište u Podravskoj ulici
Mnogi postavljaju pitanje je li upravo to parkiralište bilo potrebno i zbog čega
se upravo u tom dijelu mjesta odvijaju najznačajniji
radovi? Sve ima neku svoju
logiku pa je tako i ovaj dio,
vjerujem, dobro isplaniran.
Kao što ste već upoznati, u
mjesecu rujnu, točnije od
8. 9. - 14. 9. 2014. godine
na odvodnom kanalu HE
Pješačko-biciklistička staza u Podravskoj ulici
Dubrava, na ulazu u naše
Kao što se možete i sami uz novi nogostup u Podrav- mjesto, održat će se Svjetsko
uvjeriti, pješačko-biciklistič- skoj ulici. Parkiralište je ribolovno prvenstvo kojem
ka staza u djelu Podravske je također završeno (potrebno će, uz veliki broj natjecatelja i njihove pratnje iz cijezavršena te je to prvih 300
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
Zahvaljujući znanju i
domišljatosti djelatnice Općine Matee Dolenec, koja uz
uobičajene administrativne
poslove, obavlja prije svega
i pripremu mnogobrojnih
projekata i kandidiranje
istih na raspisane natječaje, dobivena su sredstva od
Ministarstva regionalnog
razvoja i fondova EU za
projekt dovršenja termo fasade objekta Međimurska lastavica u vlasništvu Općine
u iznosu od 67.000,00 kn,
dok će Općina izdvojiti dodatnih 17.387 kn. Taj će isti
objekt, osim ljepšeg izgleda,
uz konačni završetak moći
poslužiti i za popratne sadržaje u sklopu spomenutoga
događaja, a radovi će biti završeni do sredine 8. mjeseca
naravno, ove godine.
Uz sve ove radnje od strane Općine, uz malo kašnjenje, ali evo ipak ne prekasno,
kreće i nastavak gradnje mosta na kanalu HE Dubrava
kod Ribičkog doma, koji će
isključivo kao projekt HEPa, biti u funkciji do kraja 8.
mjeseca ove godine.
ka ulaska u našu Dobravu,
što bi nam se moglo u bližoj
budućnosti ostvariti povratIzgradnjom mosta, zavrkom barem dijela istih posje- šetkom Nautičkog doma na
titelja.
skeli, plaže i terena za igre
na pijesku, uređenjem Doma
U sklopu toga te uz mali međimurske lastavice te
nagovor i poticaj Općine, uređenjem Ribičkog doma,
INA je obavila moderni- a sve većim obimom korizaciju već oronule benzin- snika tog prostora (postavske postaje u našem mjestu ljen je eko WC u ljetnom
(doduše nije nam prihvaćen razdoblju) kao i cestovnog
prijedlog nadstrešnice u prometa, Općina je pokresklopu postaje), čiji je novi nula projekt osvjetljenja tog
izgled pridonio cjelokupnom dijela prometnice.
izgledu mjesta, a vjerujem i
U postupku je priprema
povećanju sigurnosti.
•
www.donjadubrava.hr
Zaštitna ograda
tehničke dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole
pa bi i radovi postavljanja
rasvjetnih stupova led tehnologije, u rasponu od 330
m od mlinskog kotača do
Ribičkog doma sa strane
Drave uz cestu, mogli započeti uskoro. Značaj glede
sigurnijeg prometovanja,
korištenja objekata u blizini
i ugođaja ulaska u Dobravu
u večernjim i noćnim satima
moći ćete sami procijeniti po
završetku iste.
Općinu (7,9 općinske, 6 km
županijske, 5,5 državne),
Općina će morati izdvojiti
oko 240.000,00 kn u razdoblju od dvije godine. Otvaranjem bilo kakvog natječaja
pokušat ćemo ovaj projekt
kandidirati da se dio tih
sredstava osigura putem sufinanciranja, a s Upravom
hrvatskih cesta (koja ima
ovo uvršteno u svoj Plan
nabave) smo u pregovorima,
mjesto) - Valenta Matulina, dokumenta koji će u razkoji obavlja sve poslove ve- doblju za koje je i izrađen
zane uz komunalne djelat(2014. – 2020.), donositi
nosti Općine.
dodatne bodove kod kandidiStoga molim upravo ranja projekata, koji su kao
sve vas da zbog uređenosti
i zdravstvene sigurnosti važni predviđeni i koji će se,
(ustajala voda, visoka tra- jedino kao takvi, moći i kanva), koliko ste god u moguć- didirati na raspisane natjenosti održavate, osim svojih
čaje u narednom razdoblju.
dvorišta i dijelove javnih površina ispred svojih kuća ili Izrada Strategije razvoja
u okolici te da na to upozori- Općine (u sklopu projekta
te eventualno svoje susjede
Mura Region EGTC), koja
koji dolaze povremeno (visoka trava, stare ruševne kuće) je također obvezatna, je u
ili problem prijavite Općini. postupku te će 17. i 18. 7.
Uređenjem i održavanjem u
2014. godine biti održane
svom okruženju svi ćemo se
ugodnije osjećati i pridoni- radionice na koju će ujedno
jeti ljepšem izgledu mjesta. biti pozvani svi zainteresiZahvaljujem se svima vama
rani, a ugovor je potpisan s
koji redovito odrađujete taj
dio i koji ste se na poziv Op- tvrtkom „JAIĆ-CONSULćine rado odazvali projektu TING d. o. o.“ iz Bjelovara
„Zajedno za lijepu i zelenu na iznos od 48.500 kuna.
nam Dobravu“ te se uključili u uređenje svojih ulica i
ponajviše samog centra mjeProjekt
rekonstrukcije
sta te prostora oko crkve.
Dječjeg vrtića „Klinčec“,
jedinih ulica te na njihov
zahtjev, izgrađena su dva
nova parkirališta i to, u ulici
M. P. Miškine te u ulici R.
Šoštarića. U ulici M. Gupca
na inicijativu i dobrovoljnim radom stanara ulice
uređen je i cvjetnjak dok je
Općina financirala potreban
građevinski materijal, kao
i u ulici Brodarska gdje su
stanari uredili dio parka, a
Općina je također financirala strojni iskop i batudu.
O svim većim financijskim
rashodima na kraju novina
informirat će vas detaljnije
općinski pročelnik Ivan Štefić koji ove godine obilježava
30. godišnjicu neprekidnog
rada u Općini, trudivši se
da na najbolji način koliko
je to moguće, svima vama
pomogne u ostvarenju i rješavanju potreba vezanih uz
Općinu.
Projektiranje nogostupa
u ulici Koprivnička na dijelu državne ceste u dužini od
360 metara s lijeve strane,
od raskršća kod benzinske
pa do spoja na ulicu Brodarska, također je pri kraju pa
bi prema sporazumu i uvjetima o financiranju s HC –
Tehnička ispostava Varaždin, radovi mogli započeti
Dom Međimurske lastavice uskoro dobiva novo pročelje
odmah po ishođenoj građevinskoj dozvoli, a najkasnije
Isto tako pozivam sve
početkom 2015.
kako bi 80% sufinancirali
zainteresirane,
koji uredno
oni sami za dio državne ceVezano uz gradnju no- ste koja prolazi kroz Donju ispunjavaju obaveze prema
Općini, da ukoliko žele imagostupa u dužini od 980 m Dubravu.
ti uvid u poslovanje Općine,
u ulici 3. travanja s tvrtkom
„Rescon“ iz Čakovca potŠto se tiče infrastruk- bez ustručavanja dođu u
pisan je ugovor na 47.231 turnih zahvata, moderniji općinske prostorije i zatraže
kuna za izradu projektne izgled dobilo je i autobusno pismeno ili usmeno uvid u
dokumentacije, koja je već stajalište (ostakljenje 10.075 željenu dokumentaciju.
u visokoj fazi pa se početak kn), a dio poslova oko uređePrekidom financiranja
radova, po dobivanju gra- nja obnove sjedalica i metalđevinske dozvole, očekuje ne konstrukcije volonterski javnih radova od strane drpočetkom jeseni, a završetak su odradili i članovi udruge žave, bili smo primorani na
ovisno o vremenskim uvjeti- navijača.
određeno vrijeme zaposliti
ma. Financiranje je također
jednog komunalnog djelatdogovoreno prema sporazuZbog sve većeg broja nika (planom zapošljavanja
mu s Županijskom upravom vozila i potreba stanara po- Općine predviđeno radno
za ceste koja je u svom proračunu osigurala iznos od
255.000 kn.
Budući da u prethodnim
godinama, usprkos saznanju da će to biti neophodno
prilikom početka izgradnje
kanalizacije u našem mjestu
(početak 2016 g., a završetak kraj 2018 g.) nije obavljeno zemljišno katastarsko
sređenje cesta, pristupilo se
i tom projektu. Za provedbu upravo tog geodetskog
sređenja 19 km cesta kroz
U izradi je i prijedlog
Izmjene i dopune prostornog plana pa će uskoro biti
objavljen i poziv na javnu
raspravu (kolovoz), na kojoj
će se svi zainteresirani moći
očitovati. Izradu prostornog
plana financiraju Općina
60.752 kuna i Županija u
iznosu od 60.000 kuna.
Odlukom Općinskog vijeća Općina će financirati
kupnju udžbenika u vrijednosti od oko 18.000,00 kn za
drugo i treće dijete osnovnoškolaca, koje će ustupiti Osnovnoj školi Donja
Dubrava na raspolaganje.
Glede ove odluke kao i za donošenje svih ostalih odluka,
ovim se putem zahvaljujem
predsjedniku Općinskog vijeća Zlatku Haramiji kao
i svim vijećnicima (Tomislavu Jakupaku, Marijanu
Pongracu, Damiru Vidoviću, Marinku Lisjaku, Marijanu Vargi, Slobodanki
Zvonar, Mihaeli Martinčić,
Zoranu Horvatu, Mariju
Mikulanu, Stjepanu Lisjaku) koji su sudjelovali u
radu Općinskog vijeća, i to
gotovo pa u stopostotnom
sastavu uz uvijek konstruktivnu raspravu.
•
BROJ 42
•
poboljšanja
uvjeta
boravka korisnika vrtića, u
fazi je pripremne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole te će se izradom
troškovnika uskoro znati
financijska
konstrukcija
glede građevinskog dijela,
a sredstva će se namaknuti
kandidaturom na raspisane
natječaje ministarstava. Već
prethodni dio sredstava osiguran je u općinskom proračunu kao i od strane Županije, tj. obećanjem župana
Matije Posavca s kojim Općina i ja kao načelnik imamo
izvrsnu suradnju, koja će uz
sve one proceduralne posjete
omogućiti konkretan doprinos razvoju našeg mjesta.
Zadovoljan
učinjenim
zahvaljujem se svim suradnicima na pomoći u prvoj
polovici godine, a vama poštovani mještani čestitam
Dan Općine i blagdan Svete
Margarete te vam želim da
U sklopu IPA projekta ih ugodno i provedete.
Mura Region EGTC s Općinama Goričan i Donji ViVaš načelnik,
dovec završena je i izrada
Dražen Miser
Plana razvoja turizma kao
Autobusna postaja u novom ruhu
DOBRAVSKE NOVINE
glede
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
3
OSNOVNA ŠKOLA DONJA DUBRAVA
4
Školski projekt “Zamjena uloga”
U četvrtak, 3. travnja 2014.
realizirali smo u matičnoj i područnoj školi školski projekt
pod nazivom „Zamjena uloga“. Projekt se održava svake druge godine i toga dana
učenici i zaposlenici škole mijenjaju uloge, učitelji postaju
učenici, a učenici učitelji, domari, ravnatelji itd. Kako je to
bilo ove godine te kako nam je
protekao dan?
Zamjenski ravnatelj Leo
Hajdinjak razgovarao je sa zamjenicom župana Međimurske županije Sandrom
Herman te
joj je trebao
poslati dopis o materijalnim
potrebama
škole. Morate
priznati,
niZamjenski ravnatelj i zamjenska pedagoginja
malo
lak
LIDRANO
Ove školske godine vrlo
smo uspješni bili i na području literarnog te dramskog stvaralaštva. Članovi
dramske skupine naše škole
i predstava „Šuma Striborova“ predloženi su za Državnu smotru LiDraNO 2014.
Čižmešija, Lori Golubić, Tajani Lukša i Marti Horvat te
voditeljici skupine, učiteljici
Tamari Žiga.
Čestitamo Niki Fabić,
Riki Pahek, Davidu Đuranu, Luki Čižmešiji, Ivoni
Za Državni LiDraNo
predložena je i pjesma „Kraljice bijele“ učenice Nike Fa-
Na Državno natjecanje LIK 2014. - izložbu
iz područja vizualnih
umjetnosti i dizajna
koje se održalo od 29.
do 30. travnja u Zadru
pozvana je i učenica
osmog razreda naše
škole Gabrijela Erdelji i
njezina učiteljica likovne kulture Viktorija Balog Mikac. Gabrijela je
pohvaljena za svoj rad.
David Miser - učenik generacije
Najava!
Od iduće školske godine (2014./2015.) uvodimo e-Dnevnike u našu školu i time se pridružujemo obitelji digitalnog svijeta.
Kako bismo osigurali uvjete za uvođenje eDnevnika, uvelike nam je u tome pomogla i Općina Donja Dubrava te im se najljepše zahvaljujemo na razumijevanju i doniranim sredstvima.
bić čiji je mentor
bio učitelj Željko
Kovač.
Čestitamo i njima te
svim i nadalje
želimo ostvarivanje uspješnih
rezultata.
Festival matematike
u Lipiku
LIK - Državno natjecanje
Likovni rad Gabrijele
Erdelji, 8. a
zadatak!
Zamjenske
pedagoginje provele
su anketiranje učenika petog
i sedmog
razreda o
korištenju
interneta
Zamjenski učitelji u zbornici
te
koliko
bilo je vrlo živo! Osobito zase učenici
susreću sa cyber bullyingom nimljivo bilo je u razrednoj
(nasiljem na internetu). Za- nastavi gdje su zamjenski učimjenski domar imao je pune telji zbog pomanjkanja visine
ruke posla s uređenjem školkoristili stolice kako bi mogli
skog dvorišta, a zamjenski
kuhar pomno je pratio da ne pisati po ploči. Toga dana svi
iskipi mlijeko. Sve u svemu, su se odlično zabavili!
navijač.
Osmero
Poslije ekiučenika naše
pnog natjecaškole sudjenja održano
lovalo je 23.
je i pojedinač5. 2014. na
no natjecanje
jednom
feučenika. Peti
stivalu. Nisu
razredi su se
pjevali, već
natjecali u kasu rješavali
tegoriji „Najmatematičbolji rješavake zadatke.
telji računa“,
Naime, u Lia šesti razredi
piku se toga
u
kategoridana održao
ji
„Najbolji
„Festival maSudionici Festivala matematike
rješavatelji
tematike“ na
linearnih jedkojem su učenadžbi“. Šesti razredi su se natjecali zajedno sa
nici grupno rješavali zadatke. Inače na samom
sedmim i osmim pa se nije ni očekivao neki vifestivalu sudjelovalo je oko 500 učenika iz 34
soki plasman. Najbolji je bio Mislav Miser koji
grada i 43 škole, dakle, impresivan broj sudije bio 41. od osamdesetak natjecatelja. Međuonika.
tim, dobre rezultate ostvarili su učenici petog
Naša škola je prvi put sudjelovala na tarazreda. Filip Rafael bio je 4. , a Nika Fabić 5.
kvom natjecanju, a predstavljale su nas dviod 51 natjecatelja, što je za svaku pohvalu.
je ekipe: ženska u kojoj su bile učenice Mirta
Strbad, Barbara Čižmešija, Hana Horvat i Nika
Osim što su rješavali zadatke, učenici su se
Fabić i muška ekipa u kojoj su bili učenici Mimeđusobno družili, igrali odbojku, razgledali
slav Miser, Filip Bogomolec, David Štirinić i
Lipik, bili na sladoledu u Daruvaru i vidjeli još
Filip Rafael.
mnogo toga.
Voditelj učenika bio je učitelj matematike
Anđelko Lisjak. Posebno se zahvaljujemo gosUmorni, ali i zadovoljni viđenim, vratili su
podinu Vladimiru Fabiću koji je svojim autom
se svojim kućama.
vozio četiri učenice u Lipik te je bio naš glavni
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
OSNOVNA ŠKOLA DONJA DUBRAVA
Novi dresovi za ŠŠD “Drava”
DAN OBITELJI I SPORTA
Na nedavno održanom državnom natjecanju iz košarke koje se održalo u Poreču učenici
naše škole, članovi Školskog sportskog društva “Drava”, na teren su izašli u novoj opremi
– u novim dresovima čiju je nabavu u potpunosti financirala Merima Kalinić Hraščanec,
vlasnica trgovine „Merima“ iz Donje Dubrave.
Ovom hvalevrijednom gestom dokazala je da
vjeruje u donjodubravske osnovce i njihovu
spremnost za osvajanje medalja. Ova generacija sportaša uskoro odlazi iz osnovne škole,
ali dresovi ostaju u klubu za nadolazeće sportske generacije i uspjehe.
Učenici OŠ Donja Dubrava istrčali su i u novim trenirkama čiju je nabavu pomogla i Općina Donja Dubrava te im se na tome najljepše
zahvaljujemo.
Dan obitelji i sporta i ove
je godine okupio velik broj
roditelja. Obilježavanje smo
s 15. svibnja zbog loših vremenskih prilika premjestili
na 21. svibanj, što se pokazalo punim pogotkom.
U prvom dijelu predstavljen je Centar za socijalnu
skrb Čakovec - podružnica
Obiteljskog centra - čija je
uloga unapređenje kvalitete
života obitelji. Voditeljica Lidija Vinković, dipl. soc. rad-
Zajednička igra i druženje roditelja i djece
Roditelji i učenici na predavanju
nik i Jelena Ptiček - psiholog predstavile su rad
Obiteljskog centra.
Njima se obitelji mogu obratiti ukoliko
imaju potrebu za bilo kojim oblikom pomoći
i podrške vezano uz razvoj i odrastanje djece,
ostvarivanje skladnih obiteljskih i partnerskih
odnosa ili osobnih poteškoća, a mogu dobiti i
odgovarajuće pravne savjete.
Roditeljima je predstavljena brošura Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije -
Predstavljanje brošure Zavoda za javno zdravstvo MŽ
„Svijet oko nas i u nama“. Brošuru su ispred
Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije
predstavile voditeljica Diana Uvodić-Đurić, dr.
med. i Berta Bacinger Klobučarić, psiholog. Svi
učenici od 1. do 4. razreda dobili su brošuru na
poklon. Voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Diana Uvodić-Đurić, dr.med
ukratko je predstavila rad Centra za ovisnost,
Savjetovališta za djecu i mlade te Savjetovališta
za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam.
Drugi dio poslijepodnevna protekao je u
sportskim aktivnostima roditelja i djece. Zajednički susret zaključen je slasnim grahom kojeg
je po običaju pripremila školska kuharica Milica Švenda.
Došao je kraj i osnovnom školovanju naših
učenika koji su se u osnovnu školu upisali
2006. godine. Za svih ovih 8 godina oni su se
trudili i postizali lijepe rezultate.
Kako i priliči, za kraj su napravili zajedničku fotografiju sa svojim učiteljima i djelatnicima škole.
Najbolji od njih, koji
su svih osam godina
prošli s odličnim uspjehom, su:
8. a - Leo Hajdinjak,
Luka Horvat, Marta
Horvat, Tamara Punčikar, David Miser, Gabrijela Erdelji;
8. b - Saša Kalinić,
Domagoj Kuzmić, Klara Strbad, Sabina Žinić,
Dominik Kuzmić i Mirela Kuzmić.
scenskim igrama. Učenici su predstavili sve što su naučili ove školske
godine, a mnogi od njih pokazali su
da se u njima kriju prave pjevačke
zvijezde. Tako su učenici Nino Mirić i Dora Bogomolec uz pratnju
učenika Filipa Fabića i Domagoja
Haramije, vrlo uspješno izveli „Dobravsku vuljicu“. Pjevače je za nastup uvježbala učiteljica Koraljka
Jakupak-Popović.
Nakon priredbe oprostili smo se
i od naše učiteljice Nade Bogojević
koja je početkom ove školske godine otišla u zasluženu mirovinu. Uz
prigodni dar za sjećanje i želje da
uživa u mirovini, mnogi od učitelja
zahvalili su učiteljici Nadi što je bila
DAN ŠKOLE
Dan Škole obilježili smo školskom priredbom koja je održana u
petak, 30. svibnja u školskoj sportskoj dvorani u nazočnosti načelnika obiju općina, učenika, učitelja,
mnogobrojnih roditelja te mještana
Donje Dubrave i Donjeg Vidovca.
Ravnateljica Škole Mirjana Ribić
nagradila je najuspješnije učenike
i učenice koji su sudjelovali na državnim i županijskim natjecanjima
te njihove voditelje - mentore.
Ovogodišnji program obilovao
je veselim pjesmama, plesovima i
Oni su najbolji
Dora Bogomolec i Nino Mirić
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
Učiteljica likovne kulture
Nada Bogojević
i njihova učiteljica likovne kulture,
što ih je učila kako prepoznati ljepotu u stvarima i svijetu oko sebe.
www.donjadubrava.hr
5
6
U subotu, 24. svibnja 2014. učenice osmih razreda Nikolina Matulin, Tamara Punčikar, Marta Horvat i
Marijeta Bogomolec sudjelovale su na
Državnoj smotri projekata iz područja
Građanskog odgoja i obrazovanja pod
vodstvom mentorice Renate Heric,
učiteljice geografije i povijesti.
Smotra se održala u Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu gdje su učenice prezentirale projekt u kojem su
istraživale izvornu sortu dubravskog
luka i na taj su način predstavile ovu
izvornu sortu kao dio kulturne baštine zavičaja iz kojeg dolaze. Ova neobična tema izazvala je interes članova
povjerenstva, kao i nekih škola koje
su slušale predstavljanje projekta, a
učenice su za izvrsnu prezentaciju bile
pohvaljene.
U nastavku pročitajte neka saznanja i zanimljivosti o dobravskom ljuku
do kojih su naše učenice došle radeći
na
ovome
projektu.
“DOBRAVSKI LJUK” U ZAGREBU
ljaju sve manje vremena za pripremu
hrane, skloni smo izbjegavati kuhanje
tradicionalnih jela i uzgajanje povrća
na svojim vrtovima. Često u tim situacijama kupujemo povrće ne znajući
njegovo podrijetlo ili nam nije u navici čitanje deklaracija koje se nalaze
uz proizvode. Ako se u našoj košarici
i nađe luk, upitna je njegova kvaliteta zbog načina uzgoja jer se u većini
slučajeva kod uzgoja upotrebljavaju
zaštitna sredstva.
rodni antibiotik. Ovo svojstvo rezultat
je zajedničkog djelovanja vitamina C i
kvercetina prisutnih u luku, zbog čega
je luk posebno poželjna namirnica u
razdoblju prehlada i gripe. U luku se
nalaze još krom, mangan, vitamin B6,
folna kiselina, kalij, fosfor i bakar. Luk
sadrži vrlo malo zasićenih masti, kolesterola i natrija i ima samo 42 kcal/176
kJ na 100 g. Osobito jak miris luku daju
tvari bogate sumporom, a specifičan
okus posljedica je eteričnih ulja.
Jedna od najkvalitetniji sorti luka
je dobravski črljeni ljuk koji je na prostor Hrvatske došao vjerojatno u vrijeme osmanskih osvajanja. Vrlo je brzo
postao glavni sastojak svih jela i uzgajao se u većim količinama. Budući da
nije bilo zaštitnih sredstava za zaštitu
bilja od nametnika, stanovništvo se
posvetilo uzgoju luka na ekološki način koristeći isključivo vlastita znanja
o uzgoju.
Svojim sastojcima luk pospješuje probavljanje hrane. Veći unos luka
može pomoći kod smanjenja razine
glukoze u krvi, a krom koji se nalazi
u luku pomaže stanicama da pravilno
reagiraju na oslobođeni inzulin. Redovita upotreba luka i češnjaka u prehrani smanjuje povišeni krvni tlak i razinu
kolesterola u krvi, što posebno utječe
na prevenciju od ateroskleroze te srčanog i moždanog udara. Upotreba luka
u prehrani dva ili više puta tjedno značajno smanjuje rizik od nastanka raka
debelog crijeva. Pokazalo se da meso
pripremano s lukom znatno smanjuje
razinu kancerogenih tvari u odnosu na
meso pripremano bez luka. Luk smanjuje i upalne procese koji su povezani s prehladom, te alergijsku reakciju
odgovornu za napad astme. Osim navedenih utjecaja luka na zdravlje, luk
još pospješuje rad krvožilnog sustava,
regulira crijevnu floru, jača imunitet i
pročišćava organizam.
UZGOJ
LUKA
S prvim proljetnim danima
počinje sadnja
luka. Poštujući
plodored,
luk
ne sadimo svake
godine na isto
mjesto, već moramo potražiti
drugu gredicu
koja je većinu
dana obasjana
suncem, a sadnjom luka svake
godine na drugo
Učenice na Državnoj smotri projekata iz područja mjesto čuvamo
ga od bolesti.
Građanskog odgoja i obrazovanja
Luk je biljka korijenja isto kao i
mrkva, krumpir,
cikla ili njegov
srodnik češnjak.
Plod luka nastaje u području
korijena pa je radove oko takvih
biljaka potrebno
obavljati u dane
koji su povoljni
za skupinu biljaka korijenja, a
podatke o tome
možemo pronaći u sjetvenom
kalendaru. Lučica se može saditi
u dva razdoblja
tijekom godine:
Predstavljanje projekta „Dobravski ljuk“
u travnju i listopadu. Kod sadnje
moramo
obratiti pozornost koje biljke sadimo
na susjedne gredica. Preporuča se da
O LUKU
se obavezno pokraj luka posije mrkva
kako bi zaštitila luk od lukove muhe, a
Latinski naziv za luk allium cepa od sličnog nametnika luk štiti i mrkvu.
u prijevodu znači jedan, jedinstven, a
Kad lučice niknu potrebno je pažljivo
za to postoje dva razloga. Luk ima jeokopati gredice kako ne bi korov predinstvenu glavicu, za razliku od svog
rastao mlade stabljike luka, ali je posrodnika češnjaka, dok je drugi razlog
trebno pripaziti na tek iznikle biljke da
taj što se sama glavica luka sastoji od
im ne oštetimo korijen. Također, greviše ujedinjenih, koncentrično poredadicu je potrebno održavati dovoljno
nih listova koje čine glavicu luka. Sorte
vlažnom za kontinuirani rast biljke te
luka razlikuju se po boji, veličini i okuako nema dovoljno padalina, potrebno
su. U proljeće i ljeto tu je sorta mladog je provoditi navodnjavanje.
luka, koji ima slatkasti ili srednje jaki
Ako se pojavi lukova muha, biljku
okus. U rujnu se bere luk većih glavica
je potrebno zaštititi, kako muha ne bi
koje se suše pa nakon nekoliko mjeseci oštetila stabljiku i potaknula sušenje
imaju suhu i lomljivu ljusku. Ima izrabiljke. Jedan od načina je da se u plažajnu aromu, a naziv je dobio prema
stične čaše napunjene vodom stavi nesvojoj boji - bijeli, žuti i crveni (ljubikoliko kapi ekološkog sredstva za pračasti).
nje suđa te se čaše zakopaju do pola u
zemlju. Čaše moraju biti žute boje koja
Luk potječe iz Azije, a uzgaja se će privući lukovu muhu. Jedan od mopreko 5 000 godina. Proširio se na progućih načina zaštite je i prskanje grestoru sjeverne Afrike i ubrzo po cijeloj dice mlijekom pomiješanim jednom
Europi. Egipćani su posebno cijenili
litrom vode.
vrijednost luka tako što su njime plaBerba luka obavlja se u srpnju
ćali radnike koji su gradili piramide, kada je njegova stabljika poluzelena i
dok su faraoni stavljali luk u grobnice
lakše će se isplesti u vijence. Ako ga
kako bi im kasnije poslužio u zagrobskladištimo u vreće, one moraju biti
nom životu. Popularnost luka ubrzo
prozračne kako bi se luk mogao sušiti.
se povećala jer su ga koristili siromaš- Mjesta na kojima sušimo luk moraju
ni slojevi ljudi kao dodatak jednostav- biti sjenovita i vjetrovita, a u najboljim
nim jelima. Nakon geografskih otkrića
uvjetima luku će biti potrebno oko
Europljani su prenijeli ovu biljku na
mjesec dana da se osuši.
američki kontinent. Danas je nezamjenjiv kod pripreme raznovrsnih jela ili
LJEKOVITA SVOJSTVA
kao sastojak salata.
LUKA
Zbog današnjeg načina života,
kada nam svakodnevni poslovi ostav-
Luk je od davnina poznat kao pri-
DOBRAVSKE NOVINE
•
Grah salata s lukom
Sastojci:
grah - 0,5 kg
luk - 2 do 3 komada
ocat, bučino ulje, sol
Priprema:
U kuhani i ohlađeni grah narezati
luk, dodati ulje, ocat i sol te sve pomiješati.
Junetina s lukom
Sastojci
junetina - količina po želji
luk - količina po želji
bučino ulje
ocat, sol
Priprema:
Kuhanu junetinu ohladiti i narezati
na kockice. Luk narezati na tanke
rezance. Sve zajedno posoliti, dodati
bučino ulje i ocat te pomiješati.
Svinjski odrezak
s umakom od luka i vina
Sastojci (za 2 osobe)
svinjski odrezak - 2 komada
glavice crvenog luka - 2 srednje velike
rajčica - 2 komada
svježi šampinjoni - 7-8 komada
kukuruzno pecivo - 2 komada
crno vino - 100 ml
sol, papar, ulje
Neke osobe pate od intolerancije na luk (nesposobnost probavljanja
luka) te se kod njih može javiti mučnina, povraćanje ili proljev pa ga ponekad treba izostaviti iz prehrane. Luk
može izazvati i vraćanje želučanog
sadržaja u jednjak, nadutost i bolove
u trbuhu zbog razvijanja veće količine
plinova u crijevima kao posljedica razgradnje veće količine fruktoze iz luka.
Zbog toga se javlja i neugodan zadah
iz usta. Ove negativne nuspojave zanemarive su u odnosu na sve prednosti konzumacije luka u svakodnevnoj
prehrani.
Priprema:
Na malo vrućeg ulja pržiti luk narezan na kolute i očišćene šampinjone
narezane na tanke ploške te pirjati
dok ne omekšaju. Kad omekšaju,
staviti sa strane. U tavi na malo ulja
na naglo ispeći svinjski kare koji se
prethodno posoli i popapri. Vratiti
luk i gljive na vatru te začiniti solju
i paprom. Sve još malo pirjati da se
začini povežu te dodati crno vino.
Prokuhati jednu minutu na laganoj
vatri. Pecivo prerezati po sredini,
rajčicu izrezati na kolute i poslagati po pecivu. Na rajčicu staviti topli
odrezak, a preko njega umak od luka
i vina.
PRIPREMA JELA OD
LUKA
Seljačka tava s lukom
Iako velik broj ljudi koristi luk kod
pripreme raznih jela, mnogima njegovo rezanje predstavlja problem zbog
naviranja suza na oči. Zato se preporuča stavljanje luka u hladnjak prije nego
što će se rezati. Luk se koristi u jelima
na razne načine. Nezaobilazan je sastojak jela s duljom termičkom obradom,
kao što su variva, pirjana jela od povrća i mesa, razne juhe i umaci. Crveni
luk izvrstan je sastojak salata, hladnih
umaka i sendviča, a od luka se može
napraviti i sok koji se dodaje mlijeku
za sprečavanje žgaravice, a pomiješan
s medom odlično je alternativno sredstvo protiv kašlja. Svježe ocijeđeni sok
crvenog luka (bez dodatka soli) dobro
je sredstvo protiv opadanja kose, za otklanjanje boli i oteklina pri ubodu ose.
Sastojci (za 6 osoba)
crveni luk - 500 g
mljeveno meso - 500 g
krumpir - 500 g
rajčica - 4 komada
maslac - 20 g
jušni temeljac - 1 dcl
jaja - 6, ulje, sol, papar
Priprema:
Luk očistiti i narezati na kolutiće.
Krumpir oguliti i narezati na tanke
ploške. Rajčice narezati na osmine.
U tavi na maslacu prepržiti mljeveno meso, začiniti solju i paprom te
dodati kolutiće luka i začine. Sve zajedno zaliti jušnim temeljcem i kratko prokuhati. U vatrostalnu posudu
prebaciti pirjani luk i meso i po tome
posložiti ploške rajčice i krumpira.
Na sve to razbiti jaja na oko i po želji
još začiniti. Peći u pećnici na 170 C°
10 do 15 minuta.
RECEPTI ZA JELA S
LUKOM
Krumpir salata s lukom 1
Krumpir s pečenim lukom
Sastojci:
krumpir - 1 kg
bučino ulje - 3 žlice
ocat - 3 žlice
luk - 1 veći komad
Sastojci
krumpir - 500 g, luk - 2 glavice
ulje, sol, vegeta, peršin
Priprema:
Kuhani krumpir ohladiti, narezati
na ploške, posoliti, dodati ocat, ulje
i pomiješati
Priprema:
U posoljenu vodu staviti cijeli krumpir da se skuha. Za to vrijeme na ulju
prepržiti sitno nasjeckani luk. Ohlađeni krumpir naribati na luk, dodati
sol, vegetu i peršin po želji.
Krumpir salata s lukom 2
Sastojci
kuhani krumpir - 6 većih komada
crveni luk - 1 komad
kiseli krastavci - 5 komada
sok od limuna, majoneza - 2 žlice
čvrsti jogurt - 2 žlice
peršin, sol, papar, ulje
Priprema:
Kuhani krumpir izrezati na kolute,
luk izrezati na rezance, a krastavce
na manje komadiće. Sve pomiješati
i dodati limunov sok, ulje, majonezu
jogurt i začine.
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Punjeni luk
Sastojci
smeđa riža - 200 g
luk - 6 glavica (srednje veličine)
svježa paprika - 200 g
sir - 100 g
ulje - 3 žlice
češnjak - 2 češnja
vrhnje - 50 ml
vegeta
Priprema:
Luk u ljusci oprati, a gornji dio luka
prerezati. Sredinu luka izdubiti i
nasjeckati. Izdubljeni luk staviti u
vatrostalnu posudu, dodati 100 ml
vode i peći u pećnici zagrijanoj na
180 °C oko 20 minuta. Na ulju prepeći nasjeckani luk i papriku narezanu
na kockice. Dodati protisnuti češnjak
i pirjati podlijevajući s malo vode
oko 5 minuta. Rižu skuhati u posoljenoj vodi, ocijediti i dodati pirjanom
povrću. Posipati vegetom, sve dobro
izmiješati pa ovim nadjevom nadjenuti luk. Preostali nadjev rasporediti
u vatrostalnoj posudi između glavica
luka, zaliti vrhnjem i nastavite peći
još 15 minuta.
“Kolač” od luka i špeka
Sastojci
oštro brašno - 300 g
mlijeko - 300 ml
kvasac - 20 g
šećer - prstohvat
jaja - 3
sol - prstohvat
maslac - 50 g
crveni luk - 500g
ulje - 1 žlica
kiselo vrhnje - 200 ml
špek - po želji
Priprema:
Tijesto zamijesite kao za pizzu od
300 g oštrog brašna, 300 ml mlakog
mlijeka, kvasca, prstohvata šećera,
jednog jaja, prstohvata soli, 50 g maslaca.
Nadjev:
Špek (domaći dimljeni ili kupljeni
debljine oko 2 cm) izrezati na štapiće
i lagano pirjati s tri glavice crvenog
luka na jednoj žlici ulja. Kad se to
preprži, ostaviti da se lagano ohladi
te dodati kiselo vrhnje. Toj masi dodati 2 umućena jaja, sol po ukusu i
mljeveni papar. Sve to pomiješati i
rasporediti po tijestu. Peći kao pizzu.
Tjestenina s lukom
Sastojci
tjestenina - 1 kg
luk - 2-3 glavice
ulje, sol, vegeta
Priprema:
Tjesteninu skuhati i ocijediti. Na
ulju prepržiti luk narezan na ploške
do smeđe boje. Pečeni luk zajedno sa
uljem staviti na kuhanu tjesteninu te
dodati sol i vegetu prema ukusu.
Autori:
učenici uključeni u izvannastavnu
aktivnost Građanskog odgoja
PUHAČKI ORKESTAR OPĆINE DONJA DUBRAVA
5 nam je godina već!
7
humanitarnoj priredbi u
Prelogu (nastup četiri klarineta)
2. ožujka - Pratnja karnevalske povorke ulicama
Donje Dubrave
1. svibnja - Prvomajska
budnica ulicama Donje Dubrave
4. svibnja - Obilježavanje
sv. Florijana - zaštitnika Vatrogasaca
31. svibnja - Nastup na
Godišnjoj skupštini KLA
„Osmijeh“ (nastupila su 3
člana orkestra)
PLANIRANI NASTUPI
Peta godišnjica rada Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava
Od osnivanja Puhačkog
orkestra Općine Donja Dubrava prošlo je gotovo šest
godina. Tijekom tih šest
godina uspjeli smo gotovo
ni iz čega (osim sjećanja na
nekadašnju Vatrogasnu limenu glazbu) stvoriti jednu respektabilnu i cijenjenu
Udrugu, koja je izuzetno
tražena, kako u Donjoj Dubravi tako i šire, da svojim
nastupima uveličava raznovrsna događanja.
U prošlom broju “Dobravskih novina” svoje smo
javljanje završili pozivom
na već tradicionalni „Božićni koncert“ na kojem smo,
zajedno s našim gostima
– Limenom glazbom iz Belice, obilježili svoju petu godišnjicu postojanja. Nastojali smo vam pokazati sve
što smo naučili proteklih
pet godina. Vi ste nas za to
nagradili svojim dolaskom,
velikim pljeskom i dobrovoljnim prilogom. Cijeli
Puhački orkestar i njegovo
rukovodstvo najljepše vam
se zahvaljuje na tome!
Dana 16. veljače 2014.
obavljena je inventura, tj.
popisana je sva imovina
Puhačkoga orkestra Općine
Donja Dubrava. Ustanovljeno je da Orkestar trenutačno raspolaže 31 instrumentom na kojima uče svirati
34 njegova člana. Osim samih instrumenata Orkestar
raspolaže i drugom imovi-
nom kao što su: notne knjižice, lirnice, stalci za note,
DVD-ovi, slike, knjige itd.
Do sada smo obavili nekoliko popravaka glazbenih
instrumenata te ovom prilikom pozivamo naše glazbenike da paze na njih jer su
isti veoma skupi.
pokazatelj je nezainteresiranosti za rješavanje problema kojih Orkestar ima,
što je jako loše za daljnje
funkcioniranje i opstojnost
Puhačkoga orkestra u našem mjestu. Ne budemo li
rješavali probleme, isti će
nas pregaziti.
KUPNJA FLAUTE
Unatoč teškoj financijskoj situaciji uspjeli smo
kupiti još jedan glazbeni
instrument – flautu. Uspjelo nam je to zahvaljujući
dobrotvornim sredstvima
prikupljenim na „Božićnom
koncertu“ te sponzorstvima
gospodina Đure Pačandija iz Rijeke te župana Međimurske županije Matije
Posavca. Ovom se prilikom
zahvaljujemo svim mještanima i sponzorima na donacijama pomoću kojih smo
uspjeli povećati imovinu
Puhačkoga orkestra.
ODRŽANI NASTUPI
26. siječnja - Nastup na
svetoj misi u našoj župnoj
crkvi uz prijenos HRT-a
16. veljače - Nastup na
Budnica za 1. svibnja
SASTANAK
S RODITELJIMA
Tijekom mjeseca veljače
održali smo sastanak s roditeljima s ciljem traženja modela daljnjeg financiranja te
rješavanja ostalih aktualnih
problema. Ovom se prilikom rukovodstvo Orkestra
zahvaljuje svima onim roditeljima koji su se odazvali
sastanku, no na žalost takvih je bilo izuzetno malo.
Ovakav nedolazak većega
broja roditelja na sastanak
DOBRAVSKE NOVINE
•
Nastup u mjesnom parku
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
- Smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi Međimurske županije u Nedelišću (29. lipnja)
- Pratnja smotre KUD –
ova u Donjoj Dubravi (28.
lipnja)
- „Božićni koncert“
Uz ove nastupe rukovodstvo Orkestra planira
održati i nekakvo druženje.
Na kraju bismo se željeli zahvaliti svima koji nam
pomažu u našem radu.
Hvala Bogu još uvijek ima
ljudi koji znaju cijeniti naš
rad i kulturne vrijednosti
koje promiče Puhački orkestar Općine Donja Dubrava
jer: „Ono što pčele znače prirodi, to glazba znači čovjeku!“.
Svako dobro povodom
blagdana Svete Margarete
žele vam članovi i rukovodstvo Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava.
RUKOVODSTVO I ČLANOVI
PUHAČKOG ORKESTRA
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DONJA DUBRAVA
8
MINUS
NA TERMOMETRU
ZALEDIO SIRENU
Protekle zime je zbog niskih temperatura „stradala“
vatrogasna sirena. Zaleđivanje sirene nije samo značilo nemogućnost oglašavanja požarne opasnosti već i
trajni kvar na samoj sireni,
što je trebalo hitno sanirati.
Stoga je organizirana
akcija skidanja sirene s krovišta Vatrogasnog doma,
njezin popravak te njezina
ponovna montaža. Posao su
obavili članovi našeg društva uz pomoć pripadnika
Javne vatrogasne postrojbe iz Čakovca i specijalnog
vozila (auto-ljestve). Cijena
cijelog posla iznosila je nešto više od 5 000 kuna što je,
usprkos znatnijem financijskom izdatku, ipak mala cijena za pravovremeno oglašavanje požarne opasnosti i
brzu intervenciju vatrogasaca.
NOVOSTI IZ VATROGASNOG SVIJETA
jalištu u centru mjesta, hidrant (broj 18) u Ulici Matije
Gupca te jedan hidrant (broj
42) u Ulici braće Radić.
SMOTRA VOZILA
Ove je godine održana 5.
po redu Smotra vozila Vatrogasne zajednice područja
(Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba, Sveta Marija i Donji Mihaljevec). Na
Smotri je sudjelovalo dvanaest vozila (jedna auto-cisterna, tri navalna vozila,
šest vozila za prijevoz ljudstva, jedno tehničko vozilo
i jedno zapovjedno vozilo).
Cilj ove akcije je pokazati mještanima općina, koje
čine ovu Zajednicu područja, kojim tehničkim sredstvima raspolažu vatrogasci
Rukovodstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva
vodi brigu o školovanju i
usavršavanju svojih članova. Samo u ovom razdoblju
četvorica naših članova stekli su nova zvanja. Veseli
nas činjenica da su ispitani
vatrogasci postali dvojica
mladih članova i jedan stariji: Čižmešija Dino i Harča
Miroslav te Franjo Čituš dok
je Žinić Tomislav uspješno
položio ispit za vatrogasca
1. klase.
je bila ekipa DVD Donji Mihaljevec.
ne pokazne vježbe „Sveta
Marija 2014“.
Svi natjecatelji triju prvoplasiranih ekipa po kategorijama za osvojeni plasman
primili su medalje koje će
im ostati u trajno vlasništvo
kao sjećanje na ovo natjecanje koje je – od ove godine
– spojeno s Memorijalom
„Mario Rusak“.
Cilj vježbe bio je angažiranje i koordinacija rada
Stožera zaštite i spašavanja,
provjera sustava pozivanja
te praktičan rad na gradnji
zaštitnih nasipa od strane
članova Vatrogasne zajednice područja koju čine vatrogasci iz Donje Dubrave,
Kotoribe, Donjeg Vidovca,
Svete Marije i Donjeg Mihaljevca.
Ovo natjecanje je bila
svojevrsna generalna proba za županijsko natjecanje
koje se održalo u subotu,
24. svibnja, u Pretetnicu.
Na natjecanju su naše ekipe
ostvarile solidne rezultate
zauzevši pozicije u gornjem
dijelu poretka, ali bez prvih
mjesta, što nas obvezuje na
više treninga i vježbi sljedeće godine kad je izborno
VATROGASNO
NATJECANJE
DJECE I MLADEŽI
Na Krbulji je 18. svibnja
održano natjecanje djece
i mladeži Vatrogasne zajednice područja koju čine
Stvorena je pretpostavka
nailaska velikog vodenog
vala koji je prijetio prelijevanjem i probijanjem nasipa te su u pomoć pozvani
pripadnici civilne zaštite i
vatrogasci da povise postojeće nasipe, utvrde mjesta
mogućeg proboja nasipa te
GODIŠNJI PREGLED
HIDRANATA
Redovni godišnji pregled hidrantske mreže izvršile su ekipe Dobrovoljnog
vatrogasnog društva Donja
Dubrava, a uočeni nedostatci prijavljeni su općinskim
čelnicima koji će poduzeti
potrebne korake da se svi
hidrantski priključci osposobe i da budu, zlu ne trebalo, ispravni za korištenje.
Nedostatci su uočeni na
sljedećim hidrantima:
za tehničke intervencije i,
srećom ih je mali broj, gašenje požara.
Ekipa DVD Donja Dubrava s mentorima na natjecanju
VZP u Donjoj Dubravi
mjesta Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta
Marija i Donji Mihaljevec.
Na natjecanju je nastupilo 8 ekipa (šest muških i
dvije ženske).
Najuspješniji natjecatelji
u kategoriji „djeca – muški“ bili su domaćini: ekipa
DVD Donja Dubrava, dok
je u ženskoj kategoriji najuspješnija bila ekipa DVD
Donji Mihaljevec.
Ovom prilikom želimo
napomenuti da je tri hidranta nemoguće koristiti,
a tako i provjeriti, jer su tik
uz njih napravljene ograde
ili građevine. To je hidrant
(broj 5) na autobusnom sta-
U kategoriji mladeži –
među muškim ekipama –
prvi su bili natjecatelji DVD
Sveta Marija, a u ženskoj
konkurenciji najuspješnija
STRUČNO
USAVRŠAVANJE
Natjecatelji u Donjem Mihaljevcu
natjecanje za državno prvenstvo.
Natjecateljsku sezonu –
za ovaj dio godine – završili
smo u Donjem Mihaljevcu
14. lipnja gdje je održan 2.
kup Donjeg Mihaljevca na
kojem je naša ženska ekipa
osvojila treće mjesto.
Svim natjecateljima, njihovim mentorima i roditeljima naših natjecatelja želim zahvaliti na uloženom
trudu.
NE DAJ, BOŽE,
DA OVA ZNANJA
IKADA ISKORISTIMO!
DVD Sveta Marija bila je
27. travnja organizator jav-
Dino Čižmešija, Miroslav Harča, Franjo Čituš, Tomislav Žinić
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
izgrade zaštitne „bunare“.
Vježbi se odazvao velik
broj sudionika koji su se
osobno iskušali u punjenju
vreća pijeskom i pravilnoj
gradnji „zečjih“ nasipa.
Naknadna analiza vježbe
pokazala je da su vatrogasci osposobljeni i za takve
intervencije te da se na njih
može računati i u sličnim situacijama, a mnogi su sudionici priznali da su tek tada
naučili kako pravilno puniti
i slagati vreće s pijeskom
u nasip. No, zajednička je
misao svih sudionika ipak
bila: „Ne daj, Bože, da ova
znanja ikada iskoristimo!“.
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DONJA DUBRAVA
KRATAK PREGLED
VATROGASNIH
AKTIVNOSTI
U prvom polugodištu
ove godine, na sreću, nismo
imali mnogo posla. Spomenuli bismo jedan požar kuhinje koji se dogodio 18. veljače, jedan požar otvorenog
prostora na polju Orešec (2.
travnja) te jedanaest tehničkih intervencija: tri ispum-
pavanja vode iz podruma,
sedam iz cijevi za pumpu i
jednog bunara.
Stoga smo imali prilike
više vremena posvetiti se
natjecanjima od kojih spominjemo malonogometni
turnir vatrogasaca u Kotoribi održan 10. svibnja na
kojem je naša ekipa osvojila
3. mjesto, natjecanje djece i
mladeži VZP održano 18.
svibnja te Županijsko natje-
canje djece i mladeži održano u Dunjkovcu 24. svibnja
na kojem smo sudjelovali s
tri ekipe.
9
Aktivno smo se uključili
i u javnu pokaznu vježbu
održanu 27. travnja u Svetoj
Mariji.
Sudjelovali smo i na nekoliko proslava obljetnica
prijateljskih nam društava,
1. lipnja smo hodočastili
Vatrogasna vježba
u Mariju Bistricu, a 2. lipnja smo ugostili polaznike
Dječjeg vrtića „Klinčec“.
Usto smo dopunili i nabavili novu zaštitnu opremu na što je utrošeno više
od 20 000 kn, a u planu je
popravak i obnova stare
sprežne šprice.
Na dan sv Florijana, uz
mimohod po mjestu uz
pratnju članova Puhačkog
orkestra, prisustvovali smo
Svetoj misi, a na Tijelovo su
naši članovi, već tradicionalno, bili aktivni sudionici
procesije.
Kad god je mjesnim
S najmlađima iz vrtića
udrugama zatrebala naša
pomoć, uvijek smo spremno
priskočili. Tako smo pomogli u organizaciji fašenjske
povorke, prvomajske budnice Puhačkog orkestra te
na smotri dravskih plovila
u organizaciji dubravskih
„fljojsara“.
Sve ove aktivnosti donijele su nam 3. mjesto na
bodovanju Vatrogasne zajednice Međimurske županije u kategoriji središnjih
društava.
„Vatru gasi, brata spasi!“
Zapovjednik
Vladimir Žinić
DJEČJI VRTIĆ “KLINČEC” DONJA DUBRAVA
Dravu, skupljajući usput
kamenje za naše aktivnosti.
U nekim kraćim šetnjama
priključuju nam se i naši jasličari.
RAD VRTIĆA
Od božićnog javljanja
Dječji vrtić „Klinčec“ imao
je niz aktivnosti. Odradili smo božićnu priredbu
te smo s veseljem dočekali
veliki kršćanski blagdan Božić. U skupinama smo
provodili aktivnosti vezane uz zimu. Obilježili smo i
Valentinovo na kojem su se
djeca međusobno darivala
malim poklonima.
Ove smo godine sudjelovali u fašenjskoj povorci
kroz naše mjesto zamaskirani u pizze. Maske smo
izrađivali zajedno s roditeljima na radionici.
Posjetili smo predstavu u Prelogu naziva “Prometna priča” na kojoj smo
Početkom mjeseca lipnja organizirali smo izlet
u barokni grad Varaždin u
kojem smo posjetili Muzej
kukaca, stari grad Varaždin, katedralu te se prošetali korzom. Ručali smo u Mc
Donald´su te na kraju posjetili CineStar, u kojem smo
pogledali crtani film “Tvrd
orah”.
upoznali pravila ponašanja
u prometu. Ovim se putem
zahvaljujem
gospodinu
Darku Miseru na besplatnom prijevozu do Preloga.
U skupinama smo još
DOBRAVSKE NOVINE
•
Na kraju mjeseca lipnja
imali smo završnu priredbu
na kojoj smo se oprostili od
još jedne generacije predškolaca. Najveći su pljesak
na priredbi dobili jasličari
koji su pokazali što su sve
naučili sa svojim tetama.
obilježili i Dan vode, Dan
planeta Zemlje te radosni
dočekali prvi dan proljeća i
blagdan Uskrsa.
Puno smo vremena provodili u šetnjama uz rijeku
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Na kraju da se osvrnem
i na rad logopeda u našem
vrtiću. Logopedinja u naš
vrtić dolazi jednom tjedno prema rasporedu. Neki
predškolci su svoje govorne poteškoće savladali, a iz
razgovora s roditeljima dobivamo njihove pozitivne
reakcije i zadovoljstvo.
Također, u našem smo
vrtiću organizirali i program ranog učenja engleskog jezika koji je polazilo
14 djece. Ovim bih se putem
svim roditeljima zahvalila
na dobroj suradnji.
Svim mještanima Općine Donja Dubrava želimo
sve najbolje povodom Dana
Općine i blagdana Svete
Margarete!
Ravnateljica vrtića
Dubravka Horvat
UDRUGA ŽENA DONJA DUBRAVA
10
TRUD SE I OVAJ PUT ISPLATIO
na Frančić. Izlet je bio jako,
jako dobar. Posjetile smo
Beč, Bratislavu, Eisenstadt,
gradić Rust na Neusiedler
jezeru i Sopron. Na povratku smo ručale u restoranu
„Levanda“ u Kópházi, malom mjestu blizu Soprona.
Vlasnik restorana, gradišćanski Hrvat, bio je jako
ljubazan i ponudio se da
nam govori o povijesti Hrvata na tim prostorima te
da nas provede kroz grad
Sopron.
sjetile grobove naših pokojnih članica, a starije, koje
nisu mogle s nama, obradovale smo cvijećem.
Nedavni nemili događaji
u Slavoniji nisu nas ostavili
ravnodušnima pa smo na
račun Hrvatskog crvenog
križa uplatile 1 000 kn, a u
mjesni Crveni križ donirale smo veću količinu pitke
vode.
Ove godine održala se
Izlet u Eisenstadt
Svi znamo da su nam
naši učitelji, a i roditelji,
uvijek govorili da se trudom i marljivošću može
puno toga postići. Tako je i
nama godina počela radno.
Naime, već u siječnju naše
su se žene počele okupljati i
izrađivati kostime za predstojeći fašenjk. Odbor za fašenjk ozbiljno se prihvatio
posla. Od ideje do realizacije radilo je puno ruku članica Udruge žena, njihovih
mama i baka. Trebalo je metre i metre plastičnih traka
isplesti u atraktivne haljine, slatke torbice, trakice za
kosu, naušnice, kape... Trud
se isplatio. Naši „AFŽ-komadi“ dobili su prvu nagradu. Tri prve nagrade
osigurala je Općina, kao i
sredstva za najljepše dječje maske, čije biranje svake
godine organizira Udruga
žena.
Slijedila je skupština koju
smo ove godine organizirale zajedno s proslavom 8.
marta. Nakon radnog dijela skupštine, nastavljeno je
druženje u kavani „Opera“
zajedno sa ženama iz Donjeg Vidovca. Zahvaljujemo
se načelniku i predstavnicima mjesnih udruga koji su
došli na našu skupštinu i
odali priznanje za naš rad.
Čestitka za 8. mart i cvijeće
za sve članice bilo je ugodno iznenađenje od „mladeži
AFŽ-a“, kako mi u šali nazivamo naše mlade članice.
Izborna Skupština Udruge žena
Dana 27. 4. slijedio je BIMEP 2014. za koji smo opet
organizirale dežurstva na
punktu u dvorištu palače
„Zalan“.
Dana 16. 3. 2014. žene
su posluživale na skupštini
DVD-a Donja Dubrava.
Dan majki, 11. svibnja
obilježile smo pogledavši predstavu „Ljubav“ u
Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu i druženjem u „DG-sportu“ u
Prelogu. Također smo po-
Da trud donosi uspjeh,
pokazalo se i na izletu 12.
i 13. travnja. Glavnu ulogu
odigrala je, kao i nekoliko
godina unatrag, naša glavna
organizatorica izleta Katari-
Osvojena prva nagrada na Dobravskom fašenjku
Smotra međimurskog folklora u Donjoj Dubravi na
kojoj su žene, kao i za svaku
Smotru, posluživale hranu.
Slijede nam Dobravske ulične igre i Dani Općine.
Svim mještanima Donje
Dubrave čestitam blagdan
Svete Margarete i Dan Općine.
Predsjednica Udruge žena
Bernarda Miser
DONJA DUBRAVA - HARDEGSEN
Hrvatsko-njemački susret
Dobrovoljno vatrogasno
društvo Donja Dubrava i
Dobrovoljno
vatrogasno
društvo iz njemačkog grada
Hardegsena imaju dugogodišnju suradnju.
donjodubravskih
općinskih
čelnika i gospodina Schonlaua,
još prošle godine dogovorio naš
predsjednik Općinskog vijeća
Zlatko Haramija.
U prijateljskoj atmosferi
razgovaralo se o mogućoj suradnji na području gospodarstva, zapošljavanja, investiranja i EU fondova.
Ovogodišnje
uskrsne
blagdane sa svojom je obitelji u Donjoj Dubravi proveo
tamošnji vatrogasni čelnik i
predsjednik Gradskog vijeća
grada Hardegsena – gospodin Frank Schonlau.
Gospodin Schonlau upoznao nas je s mnogobrojnim
njemačkim iskustvima, a posebno s korištenjem sredstava
Ovaj je susret, između
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
iz EU fondova. Naime, grad
Hardegsen izgradio je sredstvima iz europskih fondova
bioplinsku energanu te se
otada cijeli grad koristi bioplinom iz biootpada.
Građani
Hardegsena
imaju čist okoliš i jeftiniju
energiju te nisu energetski
ovisni o ruskom plinu, istaknuo je gospodin Schonlau.
Antun Benko
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA - OGRANAK DONJA DUBRAVA
RADNO VRIJEME CK
HUMANITARNA
AKCIJA
ZA POPLAVLJENE
PRVI I TREĆI PONEDJELJAK
U MJESECU
Ljetno radno vrijeme
17:00 – 18:00 sati
Zimsko radno vrijeme
15:00 – 16:00 sati
Naši članovi Marija Štefić, Elizabeta Jankoci, Đuro
Hraščanec i Ivan Varga primili su zahvalnice za humanitarni rad u Gradskom CK
Čakovec.
vatelj dao je krv. Kako bi
se zadovoljile sve potrebe
zdravstva RH za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji
s transfuzijskim službama
izrađuje se godišnji kalendar akcija prema potrebama
zdravstva. Godišnje se prikupi oko 180 000 doza krvi.
Uoči Uskrsa Gradski
Crveni križ osigurao je 15
paketa prehrambenih proizvoda za 15 potrebitih obitelji koje su podijelili naši
članovi. U travnju za naše
članove i njihove obitelji organiziran je posjet Toplicama Sveti Martin.
Ozljede i bolesti ugrožavanju ljudski život. Krv
je često nezamjenjivi lijek.
Jedini izvor krvi je čovjek
- darivatelj krvi. Stoga pokažite plemenitost, budite
darivatelj krvi i otkrijte najbolji dio sebe.
Posjetite nas u prostoru
Crvenog križa gdje primamo i dajemo odjeću i obuću
svima koji su u potrebi.
Pripremila
Terezija Hrašćanec
Članice Crvenog križa na okupu
Uloga je Crvenog križa
pomaganje razvoja humanitarnih djelatnosti, koordinacija njihovim operacijama
pomoći žrtvama prirodnih
katastrofa (potresi, poplave,
požari…).
I naše Društvo se uključilo u dvodnevnu akciju
prikupljanja humanitarne
pomoći za poplavljene u
Posavini. Ovoj humanitarnoj akciji odazvao se velik
broj mještana. U dogovoru
s Gradskim Crvenim križem Čakovec prehrambeni
proizvodi, kemijske potrepštine, deke, posteljina i ostalo utovareno je u vatrogasni
kombi i vozilo firme „Bali“
i otpremljeno na županjsko
područje. Zahvaljujemo svima koji su se uključili u humanitarnu akciju.
U suradnji s Gradskim
Crvenim križem u lipnju
organizirali smo akciju dobrovoljnog darivanja krvi.
Odazvalo se 35, a 31 dari-
Prikupljanje pomoći za poplavljene
KLUB LIJEČENIH ALKOHOLIČARA “OSMIJEH”
KLUB JE ČAMAC KOJI
IZNEMOGLIMA PRUŽA RUKU SPASA
Klub liječenih alkoholičara „Osmijeh“ trenutačno
pohađa 13 obitelji i 3 samca
iz Donje Dubrave, okolnih
nam sela te iz susjedne Podravine.
Na redovitim tjednim
sastancima održavaju se razne aktivnosti.
Također, vrlo se rado
uključujemo u aktivnosti
koje se provode u našem
mjestu, a posebno se radujemo akcijama koje se provode na razini Saveza klubova
liječenih alkoholičara Međimurske županije.
Naš je klub osnovan da
„utopljenicima“ pruži spasonosnu ruku jer ispali ljudi
iz čamca su recidivisti kojih
nažalost ima.
Takvi pojedinci nisu
bili čvrsti u apstinenciji, a
tu čvrstinu im nije pružila
obitelj. Molimo takve ljude
da potraže pomoć u našem
klubu, da nam se pridruže
jer svaki klupski sastanak
završava osmijehom, a smijeh je pola života.
U radu kluba pomaže
nam naš terapeut Ivan Dolenec, dr. med. kojeg neki
u svojim životnim pričama
oslovljavaju kao čarobnjaka, kao anđela čuvara zbog
čega je zaslužio veliko po-
Članovi KLA “Osmijeh”
DOBRAVSKE NOVINE
Jedan od naših susreta
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
štovanje svih onih koji su
kroz 15 godina prošli klubom, a i onih od prije 25
godina kada je gosp. Dolenec bio inicijator osnivanja
Kluba „Zdravi život“ Sveta
Marija.
KLA „Osmijeh“
11
UDRUGA DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA (UDVDR) - OGRANAK DONJA DUBRAVA
12
Početkom 2014. godine završeno je ažuriranje
članstva i počela se prikupljati članarina. Naši
su članovi sudjelovali u
fašenjskoj povorci zamaskirani u Dobravske duhove i Sulejmana 22.
Informatički tečaj
za članove UDVDR-a
Podjela diploma o završenom informatičkom tečaju
Na županijskom natjecanju u Mihovljanu
va. Dvadeset naših polaznika uspješno je završilo
tečaj te dobilo potvrde.
Ovom se prilikom želimo
zahvaliti ravnateljici OŠ
Donja Dubrava - gospođi
Mirjani Ribić te predavačima - Mihaeli Martinčić,
Mariju Štefiću i Mladenu
Hunjadiju - što su nam
prenijeli svoja informatičOd 19. do 30. svibnja, ka znanja.
10 dana po dva školska
Dana 25. lipnja sudjesata, održan je informatički tečaj za branitelje lovali smo na županiju informatičkoj učionici skom natjecanju veteOsnovne škole D. Dubra- rana i djece veterana u
U ožujku 2014. održani je izvještajni sabor
UDVDR-a ogranka D.
Dubrava. Na njemu smo
usvojili izvješće o radu
te financijsko izvješće za
2013. godinu, kao i program rada te financijski
plan za 2014. godinu.
Mihovljanu, natječući se
u disciplinama kuglanju,
boćanju, malom nogometu, streljaštvu, potezanju
užeta, beli i pikadu. Djeca
veterana natjecala su se
u likovnoj radionici, modeliranju, pikadu i stolnom nogometu. Dražen
Balog i Stefanija Golub u
likovnoj radionici, Emil
Kovač i Dominik Haramija u stolnom nogometu, Domagoj Haramija i
Petar Jakupak u pikadu,
plasirali su se na državno
natjecanje djece dragovo-
Dobravski duhovi i Sulejman 22.
ljaca i veterana, koje će se tu Margaretu - zaštitnicu
krajem kolovoza održati župe i Dan općine Donja
u Savudriji u trajanju od Dubrava.
„ZAJEDNO U RATU,
3 dana.
ZAJEDNO I POSLIJE
RATA“
Svim članovima ogranPredsjednik UDVDR-a
ka i mještanima Donje
D. Dubrava:
Dubrave čestitamo SveNeven Lisjak
UDRUGA NAVIJAČA DONJA DUBRAVA
AKTIVNOSTI UDRUGE NAVIJAČA U PRVOJ POLOVICI GODINE
stanici te bojanje sjedali- kaški teren novim pijeskom, postavili mrežu,
ca.
crtama označili polja te
Uoči nadolazeće sezo- popravili sjenila na plaži.
ne kupanja sa zadovoljNo to nije sve! Ove
stvom smo uredili prosmo godine kao novinu
stor kupališta na Dravi.
izradili mali pješčanik za
Izvršili smo bojanje
Obnovili smo odboj- djecu koji će zasigurno
metalne konstrukcije na
razveseliti najmlađe.
Članovi Udruge navijača Donja Dubrava rado
su se odazvali pozivu
Općine Donja Dubrava
za uređenje autobusne
postaje u centru mjesta.
Svakako želimo istaknuti da je Cilj Udruge u
drugoj polovici godine,
ukoliko se ukaže potreba,
sudjelovanje u brojnim
aktivnostima potrebnih
za razvoj Donje Dubrave.
Također, u planu
Udruge je rad s mlađim
osobama te uključivanje
istih u rad Udruge.
Predsjednik
Robert Toplek
Uređenje autobusne postaje
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Međunarodni
znanstveni skup
o Novom Zrinu i
Nikoli Zrinskom VII.
UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA DONJA DUBRAVA
AKTIVNI OBRTNICI
Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik
obrtničke komore Slavko
Faltak, općinski čelnici Op-
menik Novomu Zrinu na
ćine Donja Dubrava predvođeni
Skupština Udruge obrtnika i poduzetnika
Sudjelovanje Udruge
obrtnika i poduzetnika
na projektu „EGTC Mura
Region“
Na održanoj skupštini
Udruge obrtnika i poduzetnika Donje Dubrave 15.
ožujka 2014. godine, uz
članove udruge, skupštini
su prisustvovali i Dragutin
Mikulan, zamjenik načelnika Općine Donja Dubrava,
Slavko Faltak, predsjednik
Obrtničke komore Međimurske županije i ravnateljica Osnovne škole Donja
Dubrava, Mirjana Ribić.
Na skupštini je podneseno izvješće o njezinom
radu, a donesen je i program rada za 2014. godinu.
Također, predstavljene su
internetske stranice Udruge
na kojima se mogu pregledavati svi događaji vezani
uz rad obrtnika i poduzetnika, informacije o tečajevima i radionicama te sadržaj
našeg DVD-a “Ja, majstor!”.
Stranice se mogu pogledati
na: www.donjadubrava.hr/
obrtnici. Stranice je izradio
Marko Ljubek.
Sudjelovanje
Udruge
obrtnika i poduzetnika u
sklopu projekta „EGTC
Mura Region“ turističko
razvojne strategije općina
Donja Dubrava, Donji Vidovec i Goričan
Udruga obrtnika i poduzetnika uključila se u projekt „EGTC Mura Region“
turističke razvojne strategije općina Donja Dubrava,
Donji Vidovec i Goričan.
Udruga je kandidirala tri
turističko-gospodarska projekta: oreška vinska cesta,
spomenik čižmi s trdom
sarom i čižmarski muzej.
Orešec je dobravska zipka.
Prema nekim saznanjima
„Dobrava je počela iz Orešca“. Ako se obnove znamenitosti Orešca: ropočka staza, ropočka koča, zdenec s
čigom, stara koča, zdenčec
(zviralek) pri stari koči i
žota jama te ako se tome dodaju novi sadržaji za rekreaciju i odmor – cikloturizam
i škola u prirodi - Ropoče
bi moglo biti dubravska
turistička destinacija. Ako
imamo 300 godina staru
tradiciju čizmarstva, koja je
do danas u Dubravi sačuvana i koje je dala zalog za
idućih 100 godina, zašto ne
bi to okapitalizirali te kroz
čižmu stvorili novi imidž
Dubravi, i to postavljanjem
spomenika čižmi s trdom
sarom. Također, tradiciju
staru 300 godina trebalo bi
sačuvati i ostaviti za buduća pokoljenja i kroz čižmarski muzej. Udruga obrtnika
i poduzetnika uključivat će
se u sve projekte iz domene
gospodarstva.
Udruga obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava u
suradnji s Općinom Donja
Dubrava organizirala je 10.
svibnja 2014. godine skup
“Si čižmari pod svojom zastavom”. Inicijator okupljanja bili su živući čižmari
predvođeni Antunom Benkom. „Nam dobravskim
čižmarom (šujstrom) velika
je čast što je sačuvana zastava dobravskog čižmarskog
ceha iz polovice 18. stoljeća i koja je danas stara 250
godina“, riječi su koje su
se mogle čuti na održanom
skupu. Navedenom događaju prisustvovao je župan
načelnikom
Muri i Nikoli Zrinskom
Dra-
ženom Miserom, Mirjana
VII. u središtu Donje Du-
Ribić, ravnateljica osnovne
brave. Zatim su uslijedila
škole Donja Dubrava, Ivan
znanstvena izlaganja u
Kušter, predavač u Va-
auli Osnovne škole, a refe-
raždinskoj srednjoj školi,
renti su bili iz Mađarske,
prof. Dragutin Feletar koji
Slovenije i Hrvatske. Prvi
je iznio podatke vezane uz
tradiciju obrtništva.
Nikola Zrinski VII.
U Donjoj Dubravi se
5. srpnja 2014. održao
jedan od najznačajnijih
ovogodišnjih povijesnih
znanstvenih skupova u
Hrvatskoj. To je međunarodni znanstveni skup
„350. obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII. i pada
Novog Zrina“, na kojem
se podnosi 15 znanstvenih izlaganja o toj temi.
Glavni organizatori znanstvenog skupa su Zrinska
garda Čakovec, Družba
„Braća Hrvatskoga Zmaja“, Vojno učilište Petar
Zrinski Zagreb i Matica
hrvatska Čakovec, a pokrovitelj je prof. dr. sc.
Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske.
Na skupu sudjeluju brojni gosti iz Međimurja,
Podravine, Varaždina i
Zagreba. U počasnom
odboru su između ostalih: mons. Josip Mrzljak,
biskup Varaždinske biskupije, akademik Zvonko Kusić, predsjednik
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb,
general-pukovnik Slavko
Barić, Vojno učilište Petar Zrinski Zagreb, prof.
dr. sc. Nevio Šetić, Veliki meštar Družbe „Braća
Hrvatskoga Zmaja“, Matija Posavec, župan Međimurske županije, Ivan
Pal, dožupan Koprivničko-križevačke županije
i drugi, a supredsjednici
Znanstveno-organizacijskog odbora su prof. dr.
sc. mons. Juraj Kolarić i
prof. dr. sc. Dragutin Feletar.
Sudionici
znanstvenog skupa su najprije
položili vijence na spo-
Na skupu je bio izveden i kratak scenski prikaz
čižmarskog zanata u nekadašnjem verkštatu (radionici) koji nas je vratio 80 godina unatrag. Uloge inaša i
kalfe odigrali su učenici OŠ
Donja Dubrava – Filip Mirić, Dominik Horvat i Filip
Bogomolec. Uvježbala ih
je Renata Dolenec, njihova
učiteljica hrvatskog jezika
prema tekstu Antuna Benka. Svim sudionicima skupa Općina Donja Dubrava za sjećanje je poklonila
dubravski suvenir - čižmu
s trdom sarom - čuvaricu
naše kulture. Zahvaljujemo
se svima koji su pomogli u
organizaciji skupa.
Svim mještanima Donje
Dubrave čestitamo Dan Općine i blagdan Svete Margarete.
Predsjednica Udruge
Marijana Štefić
Scenski prikaz čižmarskog zanata
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
dio skupa je posvećen Nikoli Zrinskom VII. i njegovoj ulozi u obrani od
Osmanlija, u kulturnom
i političkom životu tadašnje Hrvatske te u gospodarskom razvoju Međimurskog vlastelinstva u
to doba. U drugom dijelu
govorilo se o novim saznanjima o slavnoj utvrdi
Novi Zrin na Muri, koju
je izgradio Nikola Zrinski VII. od 1661. do 1664.
godine. Povijest te utvrde
Novi Zrin
razrađena je sa svih aspekata, a iznijeti su i podaci
o najnovijim arheološkim
istraživanjima na tom lokalitetu. Održavanje ovako velikog međunarodnog znanstvenog skupa
u našem mjestu veliko je
priznanje Općini Donja
Dubrava.
Petar Feletar
13
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “SELJAČKA SLOGA” DONJA DUBRAVA
14
DINAMIČNO PRVO POLUGODIŠTE 2014.
Početkom godine, 25. siječnja, održali smo redovnu izvještajnu skupštinu u
našim prostorijama u zgradi “Zalan”. Već dan nakon
skupštine, 26. siječnja, na
poziv župnika Mirka Pilaja, uveličali smo svetu misu
koju je izravno prenosila
Hrvatska radiotelevizija.
Pozivi za nastupe stizali
su u sve većem broju i trebalo se primiti u kolo, koje
je sve veće jer su nam stigli
novi plesači i plesačice pa je
trebalo učiti plesati i pjevati.
Već 31. siječnja uključili smo
se u kulturni događaj „Noć
muzeja“, izloživši i predstavivši mušku i žensku svečanu narodnu nošnju iz Donje
Dubrave.
Veljača je započela nastupom naših pjevača i tamburaša 1. veljače u Donjem
Kraljevcu na predsmotri
za ovogodišnju 30. Međimursku popevku. Dragica
Čižmešija je izvela pjesmu
“Protuletje lepo”, Saša Štefić - Sale “Vu Dobravi”, a
zajedno su otpjevali “ Moj
Đurinec”. Sve tri pjesme
su izvedene uz pratnju
tamburaša KUD-a “Seljačka sloga” Donja Dubrava
pod vodstvom prof. Antuna Horvata. Vidoslav Vido
Bagur, koreograf, posjetio
je našu Slogu 7. veljače, s
ciljem uvrštavanja KUD-a
„Seljačka sloga“ Donja Dubrava u program 48. Međunarodne smotre folklora u
Zagrebu (srpanj, 2014.). Prisustvovao je probi vježbanja izvornih međimurskih
plesova. Snimio je nekoliko
Dan poslije, 8. veljače, članovi naše Sloge predstavili
su svečanu mušku i žensku
nošnju u Općini Novigrad
Podravski u organizaciju
KUD-a Delovi, u Delovima.
Ožujak smo započeli sudjelovanjem na „Dobravskom fašenku“ čiji
smo organizator i na kojem
smo osvojili treće mjesto za
efektnu masku veselih pantomimičara. Izuzetan smo
uspjeh postigli na 19. KAMu (festivalu Kazališnih amatera Međimurja) u Prelogu
s predstavom “Ljubav i
kalamper” autora Stjepana
Škvorca.
Na tradicionalnoj Uskršnjoj priredbi nastupile su
sve sekcije KUD-a. U sastavu čak deset parova, prvi
su se put predstavili naši
mladi plesači: Mateja Dodlek, Marijeta Bogomolec,
Jelena Rašanec, Viktorija
Duhović i Filip Mirić. Tamburaši su izveli set polki
sjeverozapadne Hrvatske, a
nakon njih su Silvija Žinić i
Nino Klobučarić izveli pjesmu “Vu pšenici belje ruže
cvetejo”. Glumac Marko
Karloci izvrsno se snašao
u ulozi pripovjedača s pričom “Laž” koja je izmamila publici osmijeh na lice.
Zahtjevna koreografija Ražanca izvedena je u novim
nošnjama. Dramska sekcija
predstavila se komadom
“Ljubav i kalamper”, Dragica Čižmešija odpjevala
je, uz pratnju tamburaša,
“Moj Đurinec”. Kao šećer
na kraju, u koreografiji Bunjevca predstavili smo nove
Slogaši u maskama veselih pantomimičara
plesova, pjesama i instrumentala, kako bi se odabrala
kola kojima će se naš KUD
predstaviti u Zagrebu. Bio
je oduševljen plesom, pjesmom, sviranjem i atmosferom koja vlada na probi.
atraktivne nošnje. Posebne
čestitke idu našim mladim
plesačima koji su svojim
upornim radom savladali
tri različite koreografije. Već
dan poslije, 21. travnja, naša
je dramska sekcija nastupaDOBRAVSKE NOVINE
•
la sa svojom predstavom u
susjednom Legradu.
Na sam rođendan naše
Sloge, 10. svibnja, uspješno smo realizirali, četvrtu
po redu, akciju sakupljanja
sekundarnih sirovina. Sredstvima dobivenim za “staro
željezo” financirana je nabava stalaka za mikrofone,
novih mikrofona i ostalog
nedostajućeg pribora za
tamburaše te kulisa za damsku sekciju. Zahvaljujemo
se Denisu Hajdinjaku koji
nam uvijek pomaže kod
radnih akcija te našoj podupirajućoj članici Snježani
Balažinec, vlasnici Krčme
„Poljdi“, koja nam u svakoj
akciji ustupi prostor i djelomično sponzorira radne akcije. Također, veliko hvala
svim mještanima Dobrave
na donacijama. Istog smo
dana sudjelovali u manifestaciji “Si čižmari pod svojom zastavom”. Zahvaljujemo se gospodinu Antunu
Benku na pozivu. Veliko
nam je zadovoljstvo i čast
što plešemo u čižmama s trdom sarom. Isto tako moramo spomenuti da nam gospodin Benko svake godine
izradi po jedan par čizama
s trdom sarom pa mu i za to
veliko hvala.
KUD „Seljačka sloga“ i koreograf Vido Bagur
Uskršnja priredba
U svibnju je aktivno počela s probama i sekcija
Dječjeg folklora pod vodstvom Nine Klobučarića.
I oni su već sudjelovali na
našoj Smotri u mimohodu.
Mlade snage čine: Eva Balažinec, Ivana Balent, Dora
Bogomolec, Dora Čmrlec,
Lorena Dokleja, Marija Duhović, Lucija Golub, Simona
Mikulan, Iva Strbad, Mirta
Strbad, Luka Čižmešija, Domagoj Haramija i Antonio
Miser.
Nastup na 30. Međimurskoj popevki u Nedelišću
ona pozdravljena.
Dana 15. lipnja putovali smo u Ogulin kako bismo predstavili Međimursku županiju na 18. smotri
izvornog folklora Karlovačke županije “Igra kolo”.
Nino Klobučarić, Marijeta
Bogomolec i Damir Vidović
su bili na prijemu kod gradonačelnika Ogulina. Nino
Klobučarić je pozdravio sve
nazočne na dobravskom
govoru. Predstavili smo se
izvornim Međimurjem. Za
nastup folkloraše je pripremio Nino Klobučarić, a tamburaše prof. Antun Horvat.
Dana 8. lipnja održana je
jubilarna 30. Međimurska
popevka na koju se Sloga
plasirala s pjesmom „Moj
Đurinec“. Prvu je pjesmu
(“Ova pesem je spisana”)
na prvoj popevki 20. lipnja
1971. odpjevala Dobravčica
Vera Štefić (rođ. Jadan) koja
je, od strane organizatora,
posebno pozdravljena. Popevku je svojom nazočnošću uveličala naša primadona Elizabeta Toplek - Teta
Liza, koja je godinama bila
sudonica „Popevke“ te je i
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
Na sastanku Odbora za
međimurski i koreografi•
www.donjadubrava.hr
rani folklor Zajednice kulturno umjetničkih udruga
Međimurske županije, 18.
lipnja, Božica Kivač je izabrana za predsjednicu Odbora i time je ušla u Upravni
odbor Zajednice.
Marko Karloci – najbolji
glumac Kazalištnih amatera Međimurja 2014.
Predstava „Ljubav i kalamper“ izvedena na 19.
KAM-u naišla je na oduševljenje publike, a i samog
žirija - glumice i redateljice
Barbare Rocco te redatelja
Roberta Raponje, ujedno i
državnog selektora. U predstavi glume Marko Karloci,
Đurđa Rusak, Zlatko Međi-
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “SELJAČKA SLOGA” DONJA DUBRAVA
murec, Vlado Čmrlec i Štefica Kovač, koja je proglašena najboljom sporednom
ženskom ulogom za ulogu
susjede Vere te je nominirana za najbolju režiju. Najbolja muška uloga festivala
pripala je Marku Karlociju
za ulogu Miške, gazde hiže.
Predstava je zauzela treće
mjesto na festivalu (od ukupno 23 izvedene) te je predložena za državnu smotru
kazalištaraca.
U izvješću selektora Roberta Raponje o predstavi
Stjepana Škvorca „Ljubav
i kalamper“ izvedenoj na
KAM-u 2014. godine stoji:
„Ljubav i kalamper autora
Stjepana Škvorca izvela je
nadahnuto družina KUD-a
„Seljačka sloga“ Donja Dubrava. Tu se u vrlo promišljenoj i jednostavno osmišljenoj predstavi dogodilo
jedno scensko čudo. Marko
Karloci je svojom interpretacijom pomalo naivnog,
a opet ljubomornog muža,
pružio publici nezaboravne
trenutke užitka te ostvario
ulogu za pamćenje. Ulogu koja nadmašuje okvire
amaterizma. Njegova gesta, pogledi, tijelo, prirodno
upućene rečenice odisale
su čežnjom za iskrenošću,
ljubavlju i dobrotom. Redateljica predstave, Štefica Kovač, zabljesnula je u ulozi
susjede Vere. Riječ je o pravoj amaterskoj kazališnoj
poslastici.“
Marko Karloci –
najbolji glumac KAM-a 2014.
40 godina smotre
međimurskog folklora
(1974. – 2014.)
15
Osamnaesta po redu
Smotra međimurskog folklora održana je 28. i 29. lipnja u Donjoj Dubravi. U dva
je dana Donjom Dubravom
prošlo oko 800 sudionika.
Sudjelovalo je 19 međimurskih i 3 gostujuća društva
(dva iz Karlovačke i jedno
iz Zagrebačke županije).
Okupljanje sudionika bilo
je u subotu u prostorima OŠ
Donja Dubrava. Mimohod
je krenuo do zgrade “Zalan”, gdje je bilo otvorenje.
Smotru je otvorio načelnik
Dražen Miser puštanjem
golubice. Gostima se obratio predsjednik skupštine
Zajednice kulturno umjetničkih udruga Međimurske
županije Željko Jančec, župan Međimurske županije
Matija Posavec te predsjednik KUD-a “Seljačka sloga“
Damir Vidović. Mimohod
po Dobravi je pratio Puhački orkestar Općine Donja Dubrava. U nedjelju je
mimohod zastao u središtu
D. Dubrave, u parku, u kojem je svako društvo izvelo
kratki program. Posebno
zahvaljujemo našoj Teti Lizi
koja je svojim dolaskom i u
subotu i u nedjelju uveličala
našu smotru.
Nastupe folklornih skupina pozorno je pratio selektor Hrvatskog sabora
kulture Ivan Ivančan koji
će najboljima otvoriti vrata
za nastupe na većim manifestacijama diljem Hrvatske. Na kraju nastupa svih
društava okupljenima se
obratio predsjednik Zajednice kulturno umjetničkih
udruga Međimurske županije, Dejan Buvač, koji je
zadovoljan što je konačno i
kultura Međimurja dobila
svoje mjesto na HRT-u, koji
je snimao nedjeljnu sveča-
18. Smotra međimurskog folklora
Donja Dubrava, suorganizator je bila i Zajednica kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije. Želimo
se zahvaliti djelatnicima OŠ
Donja Dubrava, a posebno
spremačicama Sanji Mikor i
Jacinti Balog. Zahvaljujemo
se i članovima te članicama
Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava, Udruzi
nost Smotre.
Hvala svima koji su na
bilo koji način pomogli da
se ova Smotra održi. Smotra
je financirana sredstvima
Ministarstva kulture RH,
Međimurske županije i Općine Donja Dubrava. Uz organizatora i domaćina smotre KUD-a „Seljačka sloga“
Dramska družina
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
žena Donja Dubrava, DVDa Donja Dubrava, „Međimurskoj lastavici“ Donja
Dubrava, Teniskom klubu
„Dubravčan“ i Udruzi navijača „Donja Dubrava“. Hvala i našim sponzorima, a to
su: MEĐIMURJE-PLIN d.
o. o. Čakovec, MEĐIMURSKE VODE d. o. o. Čakovec, MURAPLAST d. o. o.
Kotoriba, JIL sokovi Donja
Dubrava,
MEGA-PLAST
Donja Dubrava, PILANA
RUSAK Donja Dubrava,
FOTO-VIDEO FRANČIĆ
Donja Dubrava, Trgovina
„AS“ Donja Dubrava, „Studio M“ Donji Kraljevec i
TEHNODOM d. o. o. Donja
Dubrava. Zahvaljujemo se
i pojedincima koji su nam
pomogli, a to su prof. dr. sc.
Dragutin Feletar, Željko Kovač, prof. i Damir Međimurec te volonterima Gabrijeli
Detelj, Martini Detelj, Mateji Dolenec, Klari Dolenec,
Valentini Premec i Igoru
Mikoru. Veliko hvala svima koji su na bilo koji način
bili uključeni u ovogodišnju
smotru.
Trenutno traju pripreme za nadolazeću Međunarodnu smotru folklora u
Zagrebu na kojoj ćemo biti
18. i 19. srpnja, u izravnom
prijenosu HRT-a.
Monika Vidović
ŽUPA SV. MARGARETE DONJA DUBRAVA
16
225. GODINA
ŽUPE SVETE
MARGARETE
U DONJOJ
DUBRAVI
Župa svete Margarete
osnovana je 1789. godine.
Poznato je da je austrijski
car i hrvatski kralj Josip II.
djelovao pod utjecajem prosvjetiteljstva u drugoj polovici 18. stoljeća. Provodio je
različite reforme, naročito
na crkvenom području, koje
su nazvane „jozefizam“.
Proveo je regulaciju župa
tako da na oko tisuću vjernika bude jedan župnik, a
za više vjernika da se imenuje kapelan. Dokinuo je,
nažalost, mnoge samostane i bratovštine, njihovu je
imovinu dao prodati i od
tog je novca ustanovio Vjerozakonsku zakladu (kongrua) iz koje su novi župnici i kapelani trebali dobivati
plaću.
Zagrebačka
biskupija
prigodom regulacije župa
1789. godine, brojala je 612
551 katolika, imala je 241
župu i 235 kapelana. Prema
projektu predviđeno je da u
Zagrebačkoj biskupiji bude
328 župa te ukupno 295 kapelanskih mjesta.
Župa Donji Vidovec neposredno prije osnutka novih župa izgledala je ovako:
Donji Vidovec 1 300 duša,
Kotoriba 1 725, Donja Dubrava 2 057, Sveta Marija 1
319, Donji Mihaljevec 628 i
Čukovec 190 - ukupno 7 219
duša.
Nove župe uskoro su dobile svoje župnike. Najprije
je 29. studenoga 1789. godine Ladislav Bukovec preuzeo Kotoribu. Sutradan,
30. studenoga Placid Kligor
počeo je upravljati Svetom
Marijom, a Donja Dubrava
je 7. veljače 1790. dobila župnika Eustahija Jambrešića.
Napomenimo još da je Zagrebačkom biskupijom tada
upravljao biskup Maksimilijan Vrhovec (1787. – 1827.)
koji je imao široke poglede i
planove u pastoralu, kulturi
i prosvjeti te prometnom i
ekonomskom napretku Hrvatske.
Filijalom sv. Margarete
u Donjoj Dubravi upravljao je župnik iz Donjeg Vi-
nim putem isposlovao kod
državnih službi da mu se
dodijeli kongrua - propisani doprinos za uzdržavanje
župnika iz Vjerozakonske
zaklade.
Župnik Antun Vučak
(1800. – 1834.) niže je škole
završio u Varaždinu, a više
u Zagrebu te je govorio hrvatski i njemački jezik. Godine 1803. podigao je novu
župnu kuriju, 1822. obnovio
tri oltara i nabavio dva veća
zvona. U njegovo je doba
manji potres 1827. godine
oštetio crkvu. Seoski školski
učitelj obavljao je i orguljaš-
pokraj oltara Lurdske Gospe. Župnik Legin je uveo u
svojoj župi blagdan Sedam
žalosti Blažene Djevice Marije da vjernici ne moraju
hodočastiti u Kotoribu jer je
tamo bio župnik mađaron.
Na Josipovo 1864. uskrsnu
ispovijed obavilo je 1 100
vjernika koji su došli i iz susjednih župa. Župnik Legin
piše u „Spomenici“ da je
toga dana ispovjedio barem
200 vjernika. „Spomenicu“
piše latinski, a pozdrav prigodom krizme koji je obavio
10. lipnja 1868. biskup Ivan
Kralj hrvatskim jezikom
van župnikom u Prelogu i
arhiđakonom Donjega Međimurja pa je prešao u Prelog.
Đuro Pecek bio je župnik
od početka 1881. do 31. prosinca 1881., kada je imenovan župnikom Svetog Jurja
u Trnju.
Župnik Franjo Cimerman (1882. – 1912.) kao
kapelan u Legradu imenovan je župnikom u Donjoj
Dubravi. Bogata židovska
obitelj Hirschler dala ga
je dovesti svojim kolima i
priredila ručak za obojicu
upravitelja župe - dosadaš-
Sveta potvrda
dovca. On je po ugovoru s
mještanima samo četiri puta
godišnje morao dolaziti u
Donju Dubravu na svetu
misu i to na blagdane: Sveta
Margareta, Sveti Josip, Ivan
Nepomuk i Sveti Florijan.
Osnutkom župe došlo je
novo razdoblje.
Župnik Eustahije Jambrešić (1790. – 1797.) bio
je rodom iz Međimurja.
Zaređen je za svećenika
pavlinskog reda 1776. godine. Bavio se pastoralom
i umjetnošću te je počeo
obnovu kapele svete Margarete koja je postala župna
crkva, a koju je prekrio hrastovim daščicama. Općina
je darovala novom župniku
jednu staru drvenu zgradu
u kojoj je on uredio župni
stan. Nije dobivao lukno,
koje je još ubirao župnik iz
Donjeg Vidovca te je zbog
siromaštva 1797. godine napustio župu.
Župnik Danijel Stakić
(1797. - 1800.) pokrenuo je
sudski proces kako bi pravDOBRAVSKE NOVINE
•
ku službu pa je župnik na
trošak zajednice nabavio
orgulje.
Za župnika Tomu Jelenčića (1834. – 1856.) rodom iz
Goričana kažu da je bio bolji
ekonom nego svećenik. Kao
mađaron vrijeđao je 1848.
vojsku bana Jelačića koja je
prelazila Dravu, zbog čega
je proveo pola godine u tamnici u Varaždinu. Svađao
se sa župljanima i vrijeđao
ih u crkvi pa su ga tužili
crkvenim vlastima. Nakon
istrage bio je lišen župe.
Župnik Mihael Legin
(1856. – 1873.) rodom iz Preloga bio je vrijedan i marljiv
svećenik. Prvi je počeo pisati „Spomenicu župe Donja Dubrava“, koja je dobar
izvor informacija o životu
župe. Godine 1858. sagrađena je škola uz „mnogo truda
i izdataka“ župnika, a gradnji se protivio veliki župan
Virag (vjerojatno Mađar).
Godine 1860. naručio je sliku Žalosne Gospe koja je
sačuvana i nalazi se u novoj
crkvi na zidu s lijeve strane
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
(„Spomenica“, str. 102-104).
Zagrebački nadbiskup Josip
Mihalović imenovao je 22.
rujna 1871. Mihaela Legina
vicearhiđakonom časne pokrajine Donjeg Međimurja.
Dušobrižnik i mladomisnik Stjepan Horvat, rodom iz Gornjeg Vidovca,
dodijeljen je 5. rujna 1872.
za suradnika župniku Leginu. Poslije smrti Legina, 19.
ožujka 1873., župom upravlja suradnik Stjepan Horvat.
Josip Štefan bio je župnik
od studenoga 1873. godine.
Do tada je upravljao župom
Rasinja, no uskoro se razbolio i umro 26. prosinca 1876.
Antun Molnar bio je župnik od 10. svibnja 1877. do
12. prosinca 1881. Došao je
iz Lepoglave. Dao je obnoviti sve postojeće kipove te
je pred crkvom 1879. podigao kip Presvetog Trojstva
koji i danas postoji. Veliki
potres u kojem je jako stradala i crkva, dogodio se 9.
studenoga 1880. Nakon što
je obavio najnužnije popravke, Molnar je imeno•
www.donjadubrava.hr
njeg Peceka i novog Cimermana. Čim je preuzeo župu,
najprije je popunio „Spomenicu“ od Leginove smrti do
svog dolaska. Kao upravitelj župe imao je mnogo briga. Župnik Molnar poslao
je 1878. Ministarstvu molbu
da se dogradi soba za kapelana na kojega tako brojna
župa ima pravo. Pozitivan
odgovor zbog sporosti administracije stigao je tek
1882., a nakon potresa 1880.
trebalo je popraviti kuriju
pa je i to bila briga novog
župnika.
Od 1861. Međimurje je
bilo pod Mađarskom vlašću te je mađarski jezik bio
proglašen službenim jezikom u uredima i školama.
Narod ga nije razumio pa
su se sporazumijevali preko
tumača. Kad je grof Apony
1906. godine postao ministrom prosvjete, odlučio je
mađarizaciju provoditi i
preko Crkve. Izdao je zakon
po kojem djeca trebaju moliti na mađarskom jeziku.
Taj je zakon pogodio mno-
ŽUPA SV. MARGARETE DONJA DUBRAVA
ge svećenike u Međimurju.
Franjo Cimerman, župnik
u Donjoj Dubravi također je
bio pogođen tim zakonom,
ali ga uglavnom nije provodio.
Župnik Ivan Jakopec
(1912. – 1926.) rodom iz Samobora, za svećenika je zaređen 1907. Bio je kapelan u
Sv. Ivanu Zelini i Draškovcu, od 1912. upravitelj, a od
1914. župnik Donje Dubrave. Zanimljivo je spomenuti
da je 1918. dao tiskati svete
sličice s pozivom na korizmenu ispovijed i pričest s
naslovom „Pozivnica na korizmenu ispovijed i pričest
u Dubravi dol. 1918“. Na
gornjem dijelu je prikazan
lik Isusov koji prima grešnike, a ispod nje tekst: „Dođite k meni svi koji bolujete, koji ste opterećeni i ja ću
Vas okrijepiti“.
Godine 1921. župnik je
u „Spomenicu“ zapisao da
je u velikoj brizi za gradnju crkve: „Predložio sam
narodu sabiranje novca
po Međimurju za gradnju
nove crkve, ali se nitko nije
našao tko bi išao sabirati“.
Razočaran nemogućnošću
gradnje crkve, župnik je
predložio da se Župa Donja Dubrava opet spoji sa
župom Donji Vidovec. Duhovni stol mu je odgovorio
da se to pitanje odgađa za
neko vrijeme te da se: „Ne
smije napustiti nada da će
Vaši župljani ipak uvidjeti
potrebu da žrtvuju što više
budu mogli, kako bi došlo do gradnje nove crkve“.
Zbog bolesti župnika, Nadbiskupijski duhovni stol šalje dopis da je župi određen
za pomoć bivši svećenik
Đakovačke biskupije Ivan
Perhoč.
Župnik Petar Lichtenberger (1931. – 1935.) počeo
je upravljati župom Donja
Dubrava 10. listopada 1931.
godine. Bio je vrlo revan župnik u Donjem Vidovcu. U
Dubravu je dolazio kolima
ili biciklom tri puta tjedno
služiti svetu misu. Godine
1932. osnovano je Djevojačko društvo Srca Isusova.
Župnik Ivan Knez (1935.
– 1941.) 1. rujna 1935. godine
preuzima župu. Rodom je
bio iz Kotoribe. Dva tjedna
nakon njegova dolaska, bila
je sveta potvrda na koju je
došao nadbiskup Stepinac.
Župnik Ivan Knez počeo je
akciju prikupljanja priloga
za izgradnju nove crkve.
Na intervenciju nadbiskupa
dr. Alojzija Stepinca ban dr.
17
Prva sveta pričest
Viktor Ružić dao je načiniti
plan za novu crkvu. Uglavnom se na tlocrtu i dimenzijama slijedio plan koji je
već dala načiniti mađarska
vlada. Banska je uprava
obećala dovršiti nacrt za
crkvu po arhitektu Đuri Peuliću. Sama gradnja počela
je 21. veljače 1938. godine.
Za dvije je godine bila dovršena. Dana 10. studenoga
1940. crkvu je posvetio sam
zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Za uspomenu
je ostala fotografije na kojoj
su, uz nadbiskupa, i članovi odbora za gradnju crkve.
Kanonik Mihovil Kanoti,
župnik Ivan Knez, kantor
Ivan Horvat koji je dao veliki doprinos u izgradnji, Franjo Štefić - trgovac, graditelj
crkve Imbro Kanoti, Ivan
Jakupak, Valent Hrašćanec, Stjepan Mikulan, Ivan
Klarić, Rudolf Žinić, Josip
Peranec, Ivan Kralj, Andrija Kovač, Ivan Čmrlec i vlč.
Drago Feletar.
Slovenca Janka Breznika
(1941. – 1968.) je nadbiskup
zagrebački dr. Alojzije Stepinac primio u svoju nadbiskupiju jer su nacisti iz
Slovenije prognali mnoge
svećenike. Župnik Janko
junački se borio protiv mađarskih pjesama u crkvi. Na
početku 1943. godine napisao je u „Spomenici“: „Ova
je godina u znaku borbe za
narodni jezik“. Zapisao je
da mu je općinski bilježnik
zaplijenio 80 hrvatskih katekizama. Nakon tiranije
mađarskih okupatora, došla
je komunistička diktatura.
DOBRAVSKE NOVINE
•
Svećenicima su bili određivani porezi iznad njihovih
mogućnosti pa su župnici
završavali u zatvoru. Župnik Breznik bio je vrlo pobožan i zauzet svećenik te je
činio usluge svima koliko je
god mogao.
Župnika Ivana Matijevića (1968. – 1970.), nasljednika dugogodišnjeg župnika Janka Breznika, vjernici
nisu baš najbolje prihvatili.
Njegova je želja bila graditi
novi župni stan, ali je Konzervativni zavod proglasio
stari farof vrijednim spomenikom kulture. Zbog toga
Matijević nije bio zadovoljan pa se zamijenio s bivšim dubravskim župnikom
Ivanom Knezom.
Župnik Ivan Knez (1970
. – 1982.) ponovno se vratio
i župljani su ga jako dobro
primili. Svojim djelovanjem
u župi pokazao je marljivost
i požrtvovnost u gradnji crkve pa je još punih 12 godina, do svoje zlatne mise,
bio u D. Dubravi. Otišavši u
mirovinu 1. listopada 1982.,
župnik Knez se preselio k
sestri u Varaždin.
Župnik Milan Lončarić
(1982. - 1989.) rođen je u Podravskim Sesvetama. Neko
je vrijeme bio u Velikoj Pisanici, nakon čega je došao
u Donju Dubravu. Započeo
je s intenzivnim vjeronaukom, postavio je temelje za
proširenje farofa te je izgradio novu vjeronaučnu dvoranu. U lipnju 1983. profesor Ivančić je održao misije.
Za njegovo je vrijeme otac
Luka Ciromotić održao MaBROJ 42
•
13. 7. 2014.
rijanske duhovne vježbe.
Godine 1986. počeo je obnovu župne kurije provodeći
sanaciju od vlage.
Župnik
Mirko
Pilaj
(1989. do danas - 25 godina)
rodom sam iz Dragoslavec
Sela, župa Gornji Mihaljevec - Međimurje. U svibnju 1989. dolazim u Župu
Donja Dubrava, a vlč. Milan Lončarić odlazi u župu
Orehovica na kojoj sam bio
privremeni upravitelj. Po
dolasku u župu, sljedeće
nedjelje je bila prva sveta pričest, za mjesec dana
sveta potvrda, a za svetu
Margaretu (13. srpnja) 200
godišnjica župe na koju dolazi zagrebački nadbiskup
Franjo Kuharić. Godine
1990. već se počela stvarati
samostalna Hrvatska pa se
vjera mogla slobodno izražavati. Po prvi put su za prvopričesnike sašivene bijele
haljinice. Godine 1991. izvršeni su značajni radovi na
župnoj crkvi - nove instalacije, lusteri, uređen okoliš,
obnova crkve iznutra. Po
prvi su put na svetoj potvrdi, 24. svibnja 1992., svi
potvrđenici bili isto obučeni
- crvene košulje i crne hlače,
odnosno crvene bluzice i
crni šos, što je ostalo tradicija do danas. Godine 1996.
uveden je priključak vode u
crkvu, elektrificirana zvona,
na župnoj kuriji promijenjeni su svi prozori, parketi po
sobama. Godine 1997. uvedeno je centralno grijanje u
crkvu te je postavljen novi
razglas. Godine 1999. poduzeti su veliki radovi na
•
www.donjadubrava.hr
prekrivanju župne crkve.
Popustio je stari strop pa je
crkva temeljito obnovljena
iznutra. Godine 2000. apostolski nuncij Svete Stolice
u Hrvatskoj na proštenje
svete Margarete predvodio
svetu misu i propovijedao.
Godine 2004. obnovljen je
zvonik župne crkve u koji je
stavljena povelja za spomen
budućim naraštajima. Dana
23. siječnja 2005. bio je prijenos svete mise iz naše župe
na Hrvatskoj televiziji. Dana
14. travnja 2013. mješoviti
crkveni zbor je proslavio
80 godišnjicu djelovanje,
a svetu misu je predvodio
Varaždinski biskup Josip
Mrzljak. Dana 26. siječnja
2014. ponovno su bile kamere Hrvatske televizije u
našoj crkvi koje su prenosile
svetu misu u 11:00 sati. Uz
Župni zbor, na svetoj misi je
sudjelovao i Puhački orkestar Općine Donja Dubrava,
vatrogasci te Seljačka sloga
u narodnim nošnjama.
Na blagdan Svete Margarete naši svećenici - msgr.
Blaž Horvat i otac dr. Vladimir Horvat Isusovac - proslavit će svoj zlatni jubilej
misništva. Njihovom slavlju
priključit će se vlč. Nikola
Benko koji ima 40. godina
misništva i mojih 25. godina
župnikovanja u župi.
Svima vama čestitam
225. godišnjicu Župe sveta
Margareta i molim za njezin
zagovor.
Vaš župnik
Mirko Pilaj
ZLATNA MISA MSGR. BLAŽA HORVATA I DR. SC. VLADIMIRA HORVATA
18
KAKO JE GRAĐENA ŽUPNA CRKVA
1938. - 1940.
SLAVLJE DVOJICE
DOBRAVSKIH DUHOVNIKA
Na blagdan Svete Margarete 13.
srpnja 2014. dobravska crkva biti će
mjesto velikoga crkvenog slavlja.
S početkom u 11:00 sati 50. godišnjicu svoje prve (mlade) svete mise
slave dvojica istaknutih hrvatskih
crkvenih dostojanstvenika msgr.
Blaž Horvat, rektor varaždinske
katedrale i isusovac dr. sc. Vladimir Horvat, filozof, kulturni povjesničar i filolog. Na njihovoj zlatnoj
misi očekuje se mnoštvo Dobravča-
Msgr. Blaž Horvat
na, ali i gostiju iz crkvenih i kulturnih krugova Varaždinske biskupije,
Međimurja i Hrvatske.
Msgr. Blaž Horvat prvi je
Dobravčan koji je izravno od rimskoga pape dobio naslov monsinjora (papinog kapelana), što je veliko
priznanje njemu i Varaždinskoj biskupiji, ali i rodnoj mu Donjoj Dubravi. Blaž Horvat rođen je 31. siječnja 1939. Roditelji Franjo i Marija
bili su poljoprivrednici, a Blaž je bio
treći od petero djece. Nakon pučke
škole u Donjoj Dubravi završio je
gimnaziju Interdijecezanske vjerske
srednje škole u Zagrebu 1957., a potom i Bogoslovni fakultet. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964., a
mladu je misu održao u dobravskoj
crkvi 12. srpnja 1964. Kao kapelan
služio je u Župi svetog Nikole u Varaždinu do 1966., a potom je župnik
u Belecu (do 1971.), Svetom Jurju u Trnju (do 1987.), Kotoribi (do
2002.) te u Koprivnici (do 2008.).
Varaždinski biskup Josip Mrzljak
imenovao ga 2008. rektorom katedrale Marijina Uznesenja u Varaždinu. Svuda gdje je službovao bio
je omiljen župnik i duhovni pastir.
Cijeli život držao se svojeg osobnog
stava koji je izrekao još u mladomisničkom intervjuu „Glasu Koncila“:
„Dnevno molim za sve one među
koje ću doći i s kojima ću se susretati u životu“.
Dr. sc. Vladimir Horvat,
pater isusovac, jedan je od vodećih
hrvatskih intelektualaca što ih je
dala naša crkva i ugledni hrvatski
filolog, povjesničar i profesor religijskih znanosti na Filozofskom
fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Rođen je u Donjoj Dubravi
21. ožujka 1935. u uglednoj obitelji
orguljaša i kantora Ivana Horvata
i majke Terezije. Početkom mađarske okupacije 1941. obitelj Horvat
izbjegla je u Koprivnicu, gdje je Vladimir završio pučku školu. Nakon
što su partizani ubili njegovog oca,
upisuje Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju završava
1952. godine. Dvogodišnji isusovački novicijat završava u Zagrebu,
gdje je maturirao 1957. godine. Do
1963. studirao je filozofiju i teologiju na Filozofsko-teološkom insti-
tutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za
župnika je zaređen 1964., a mladu
je misu služio iste godine u Donjoj
Dubravi. Zbog nemogućnosti takva studija u Zagrebu, književnost
studira od 1965. do 1970. na Filozofskom fakultetu u Beogradu (u to
je doba bio kraće i kateheta u Sarajevu). Na sjemeništarskoj gimnaziji na Fratrovcu u Zagrebu počeo je
predavati 1969., a od 1973. do 1975.
prefekt je đaka u Dubrovačkom sjemeništu. Nakon što je magistrirao
kod prof. Jure Kaštelana, povjereno
mu je vodstvo Hrvatske katoličke
misije u Parizu. Tu pokreće katolički bilten „Naš glas“, a napisao
je i znanstvenu knjigu o stradanju
Alojzija Stepinca, koja je bila u svijetu prekretnica u reafirmaciji ovog
blaženika. Prigodom posjete Hrvatske 1985. jugoslavenske su mu vlasti oduzele putovnicu, zbog čega se
nije mogao vratiti u Pariz pa je bio
poslan u isusovačku rezidenciju u
Beograd. Tu se posvetio izučavanju
prinosa znamenitog filologa Bartola Kašića te je otkrio Kašićev hrvatsko-talijanski rječnik iz 1599., što je
bila prekretnica u izučavanju povijesti jezika. Kasnije je bio pročelnik
U Istočnom Međimurju jedino Donja
Dubrava ima relativno novu župnu
crkvu. Ona je izgrađena na mjestu
stare barokne crkve svete Margarete,
koja je građena neposredno pred proglašenje Donje Dubrave samostalnom
župom 1789./1790. godine. Baroknu
crkvu gradio je tadašnji županik Jakov
Hunjadi između 1776. i 1782. godine.
Ona je služila vjernicima sve do 1912.
godine, kada je najprije zatvorena zbog
opasnosti za vjernike, pa je potom i
srušena. Tadašnji župnik Ivan Jakopec
poduzeo je sve kako bi što prije počela
izgradnja nove crkve, a 1914. poznati
arhitekt Goll dovršio je i potrebne nacrte. Došao je Prvi svjetski rat i izgradnja
crkve je odgođena.
Prikupljanje sredstava i izgradnju nove crkve pokrenuo je mladi ambiciozni župnik Ivan Knez tek u
godinama pred Drugi svjetski rat. Iako
su sami Dobravčani dobrovoljnim radom i prijevozima doprinijeli izgradnji
crkve, trebalo je prikupiti i velika novčana sredstva. Na kraju je izgradnja cr-
Betonski temelji za novu crkvu
kve stajala 450.000 tadašnjih dinara, od
čega je dobravska općina zajmom osigurala 140.000 dinara. Ostalo su najviše
prikupili sami mještani, pa i Dobravčani iz svijeta, te crkvene i svjetovne institucije. Crkva bi koštala i znatno više da
radove nije vodio priznati dobravski
majstor - zidar Imbro Kanoti. Nacrte za
Betoniranje temelja (28.9.1938.)
Pater dr. sc. Vladimir Horvat
Hrvatskoga povijesnog instituta u
Beču. Pater Horvat objavio je desetak zapaženih knjiga i velik broj
znanstvenih radova. Uza svu svoju zauzetost znanstvenim radom,
pater Horvat cijeli je život prakticirao službu i kontakte s ljudima u
mnogim župama, a u srcu je uvijek
nosio svoju rodnu Dobravu, o čijoj
župi je napisao opsežnu povijest.
Msgr. Blažu Horvatu i dr.
sc. Vladimiru Horvatu zahvaljujemo se za sve što su učinili hrvatskom narodu i rodnoj Dobravi i od
srca im čestitamo zlatnu misu!
Dragutin Feletar
crkvu u stilu kasne moderne izradili su
hrvatski arhitekti Đuro Peulić i Antun
Kolar.
Za izgradnju crkve tada se zauzeo i hrvatski ban dr. Viktor Ružić, a
u Donjoj Dubravi je 9. lipnja 1937. održana javna rasprava o izgradnji crkve,
kojoj je bio nazočan i banski izaslanik
Svečanost posvećenja temelja (6.11.1938.)
Adalbert Štimac. Tadašnji načelnik dr.
Zalan je pak u općinskom poglavarstvu
jedva progurao odluku da se sufinancira izgradnja crkve te da se započne s
izgradnjom. Gradnju je tada podržala i
kotarska vlast iz Preloga. Tako su mještani 21. velječe 1938. počeli s dovozom
šljunka i pijeska na gradilište kraj parka Presvetog Trojstva. Banski arhitekt
Đuro Peulić iskolčio je temelje crkve 11.
srpnja 1938. čime je započela i sama izgradnja.
Betoniranje temelja započe-
to je 24. kolovoza 1938., a iz Slovenije
su 5. i 6. rujna 1938. došli posebni mineri koji su ekrazitom čistili duboke
temelje za zvonik. Na završetku prve
sezone izgradnje 6. studenoga 1938.,
kada su potpuno dovršeni betonirani
temelji, upriličena je velika svečanost
polaganja temeljca na kojoj se skupilo
desetak svećenika i gotovo cijelo selo.
Posvetu je predvodio dekan Donjomeđimurskog dekanata vlč. Kristović,
a bio je nazočan i izaslanik kotarskog
načelnika iz Preloga Josip Keglević. U
prosincu 1938. u velikoj iskopanoj jami
kod gradilišta pogašeno je 150 metričkih centi živoga vapna, kako bi bilo dovoljno materijala za pravljenje žbuke,
kada u proljeće 1939. započne zidanje
crkvenih zidova. Vodstvo zidarskih radova obavljao je dobravski zidar Imbro
Kanoti, jer je na predloženu cijenu dao
15 % popusta (ostala dvojica majstora
Antun Vitković i Mijo Pačandi ponudili su 13 %). Izgradnjom je rukovodio crkveni odbor, a crkva je dovršena do jeseni 1940. godine. Izgrađena je crkvena
zgrada duga 33 m, široka 14 m i visoka
9 m, dok je zvonik visok 31 m.
Kada su 10. studenoga 1940.
priređene velike svečanosti posvete crkve, vanjska fasada još nije bila ožbukana. Novine „Hrvatska straža“ pišu
da je preuzvišeni gospodin nadbiskup
Alojzije Stepinac došao u Donju Dubravu 9. studenoga 1940., a crkveni zbor
pod ravnanjem kantora Ivana Horvata otpjevao mu je „Došli smo došli“ i
„Vuprem joči“. Na večer su Dobravčani priredili veliku bakljadu u središtu
mjesta. Obred posvete crkve trajao je
10. studenoga 1940. od 7 do 10:30 sati.
Oko tri sata poslije podne prenijeta su
u procesiji Sveta otajstva iz stare crkvene dvorane kraj školske zgrade u novosagrađenu crkvu. Svečanostima je bilo
nazočno više od 4.000 ljudi. Među njima su bili i prečasni kanonik Mihovil
Kanoti iz Varaždina, dr. Pernar, izasla-
Crkveni odbor koji je vodio
izgradnju crkve (10.11.1940.).
Na slici su kardinal Alojzije Stepinac (u
sredini), s njegove desne strane sjede
kanonik Mihovil Kanoti i kantor Ivan
Horvat, a s lijeve župnik Ivan Knez, trgovac Franjo Štefić i
graditelj crkve Imbro Kanoti
nik dr. Mačeka, izaslanik Čazmanskog
kaptola g. Ehrenreich, narodni zastupnik Petković, kotarski načelnik g.
Fundak, načelnik dobravske općine dr.
Zalan i mnogi drugi. Uz nadbiskupa
Stepinca misu je služilo 15 svećenika.
Zlatomisnik pater Vladimir Horvat iznosi sjećanja na susrete s papom Ivanom Pavlom II.
u Parizu i u Rimu (na slici)
Od 50 godina svećeništva 10 sam proveo u Parizu na Hrvatskoj katoličkoj misiji. Papu Ivana Pavla II. mi smo
jedini svečano dočekali na glavnom Trgu sloge s 40 zastava i velikim citatom:
„Uvijek vjerna Hrvatska“, što ga je oduševilo.
Kod pozdrava počeo sam francuski, a on mi je stisnuo ruku i rekao: „Govori mi hrvatski!“.
Također, kada smo 1999. završetak Kašićeve godine priredili u Rimu, papa je na općoj audijenciji pozdravio sve
sudionike Međunarodnog skupa o Bartolu Kašiću, a ja sam mu poklonio svoju knjigu „Bartol Kašić –
otac hrvatskoga jezikoslovlja“.
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Dragutin Feletar
ZAŠTITARSKO - EKOLOŠKA UDRUGA “SENJAR”
U planu je šetnica i intenzivniji rad na projektu „Čuvari rijeka“
Godinu 2013. ispratili
smo edukativnom šetnjom
na Otok ljubavi i Donje polje. Vježbali smo snalaženje
u prirodi, prepoznavanje
tragova divljih životinja i
ovladavanje strahom od
njih. Također, željeli smo
postati vještiji u prepoznavanju dijelova šume i Drave
i u stvarnom okruženju, a
ne samo na kartama.
Krajem prosinca 2013.
otvorili smo jednu izložbu, kako ne bismo prekinuli tradiciju priređivanje
kulturnoga događaja uoči
blagdana, kada je većina
članova ZEUS-a, a i mnoštvo drugih posjetitelja slobodna od obveza. Izložba
naslova „Ideja“ otvorena je
u prostoru „San Marina“ te
su na njoj sudjelovala čak tri
izlagača. U vitrini sada privremeno zatvorenog „San
Marina“ izložene su manje
skulpture životinja od drveta (lane, gavran, fazan)
našega sumještanina Branka Lisjaka - Liskeca, a na zidove je mladi par umjetnika
iz Ludbrega - Petar Podve-
Istraživački izlet na Otok ljubavi
zanec i Dijana Črepinko postavio svoje slike i crteže
rađene tehnikama akvarela,
akrila, ulja i suhoga pastela
s temama bliskim istočnoj
filozofiji mira.
Umjesto duže govorancije kao uvod u raspoloženje za razgled izložbe, pripremljen je kratak recital
pjesama „Djevojčici mjesto
igračke“ Antuna Gustava
Matoša i „Povratak“ Dobriše Cesarića. Pjesme je uz
pratnju gitare kazivao dugogodišnji pjesnik i recitator
Alojz Grginić iz Ludbrega.
Samo otvorenje izložbe bilo
tke“ postati rijetke ili čak
nepotrebne.
Istu subotu, na dan „Zelene čistke“, naša je udruga
u prostorima KUD-a „Seljačka sloga“ u centru Donje
Dubrave održala izbornu
skupštinu. Uz prisustvo
predstavnika drugih udruga iz našega mjesta, naši su
članovi ukratko izvijestili
o aktivnostima od ožujka
prošle godine. Iz godišnjega
izvještaja o radu moglo se
saznati da su vježbali jogu,
proučavali reiki, planinarili
na Kalnik, istraživali šumu
u okolici Donje Dubrave,
organizirali dvije izložbe
kipova, slika i crteža amaterskih umjetnika, s drugih
trideset ljudi uskočili u Dravu na Dan rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i još
mnogo toga.
Prije same skupštine svi
su članovi bili pozvani da se
opredijele za sudjelovanje u
sastavu neke od postojećih
sekcija udruge - menadžment projekata, organizatori događaja, art sekcija te
sekcija novinarstva i komunikacije s drugima udrugama. Budući da je skupština
bila izborna, udruga ZEUS
ponešto je izmijenila rukovodstvo. Novi predsjednik
udruge postao je Nenad
Čižmešija, potpredsjednik
Dejan Fundak, a u funkciji tajnika tradicionalno je
ostao osnivač ZEUS-a - Goran Čižmešija. Najavljene
su ambicioznije aktivnosti i
veći proračun za tekuću godinu.
Predvođen novim koordinatorom WWF-ov projekt
„Čuvari rijeka“ produžen
je na novo trogodišnje razdoblje. „Čuvari rijeka“ (Riverwatch) je kampanja u
Hrvatskoj koja je dio većega međunarodnog projekta
„Zaštita europske linije života“. Za potrebe kampanje izabrano je šest udruga
koje se bave eko-zaštitom
i koje provode vrijeme na
vodi. Udruge su dobile uniforme, opremu i određene
dionice rijeka te zadatak da
u određenim vremenskim
razmacima čamcem prijeđu svoju dionicu i fotografiraju izgled obale i rijeke.
Pohod uz poplavna područja Mure u Kotoribi
je svojevrsni novitet. Bila je
to mala „kulturna poslastica“ koja se u neformalnom
dijelu nastavila uz zvukove
gitare. Uživali smo!
U siječnju ove godine
većina ZEUS-ovih članova sudjelovala je čamcima
udruge u tradicionalnom
zimskom raftingu, koji se
svake godine organizira u
suradnji s varaždinskim
Rafting klubom „Matis
White Water“ i hrvatskom
podružnicom najveće svjetske fondacije za očuvanje
prirodnog svijeta WWF-om
iz Zagreba na relaciji od HE
Dubrave do Legrada ili 15
km uzvodno od Varaždina s pristajanjem u centru
varaždinskog Rafting kluba. Na zimskom se spustu
okupilo oko 150 sudionika
iz cijele Hrvatske, a po prvi
je put na njemu sudjelovala
i rafting ekipu iz Mađarske.
Spuštalo se kanuima, kajacima i rafting-čamcima te
je cijeli spust, uz osiguranje Hrvatske gorske službe
spašavanja, trajao 4 sata.
Naša se ekipa tijekom cijelog trajanja spusta trudila
popularizirati pjesmu tete
Lize „Deca, moja deca“.
Drugoga veljače, uoči
Svjetskoga dana močvarnih
staništa, sudjelovali smo u
pohodu uz poplavna područja Mure u Kotoribi. Sam
događaj pješačenja kojim se
simbolično podiže svijest
o potrebi zaštite područja
Mure od 2000. godine, organizira društvo TABRIH
i Međunarodni odbor za
zaštitu rijeke Mure. Događaj je, uz brojne sponzore
i potporne udruge, organizirala Javna ustanova za
zaštitu prirode „Međimurska priroda“ sa sjedištem u
Križovcu. Cilj pohoda bilo
je uvrštenje močvarnih područja uz Muru na popis
zaštićenih močvara Ramsarske konvencije, a poruka pohoda bila je da se na
Muru umjesto hidroelektrane stavi zaštita u sklopu
DOBRAVSKE NOVINE
•
UNESCO-vog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Propješačeno je oko 14 kilometara, a na pohodu su sudjelovali i gosti iz Slovenije.
Iako motivacija članova
za sudjelovanje na „Dobrafskom fašenjku“ varira iz godine u godinu, zahvaljujući
originalnim idejama našega potpredsjednika Dejana
Fundaka ove smo se godine
okupili oko provokativne
i starinski duhovite ideje u
većem broju. U fašenjskoj
povorci predstavili smo se
kao udruga „Dobrafski jeboči“ pripremivši čak i prigodni petominutni skeč.
Rješavajući pitanje nataliteta u selu te nadomještajući nevoljne i nespremne
dečke, glumili smo profitnu
udrugu koja po narudžbi pruža uslugu stvaranja
malih beba. Na balu maski
u kavani „Opera“, osim
simpatija gledatelja, našoj
je ekipi pripalo i zasluženo
drugo mjesto.
U subotu, 26. travnja
udruga ZEUS je očistila dio
između dubravskoga mosta
i kafića „Poljdi“ koji nam
svake godine za čišćenje
dodjeljuje Općina. U sklopu
akcije „Zelena čistka“ čistili
smo i dionicu od dubravskoga mosta prema Otoku
ljubavi. Vremenski uvjeti i
raspoloživost članova omela je kakav veći pothvat koji
kao udruga znamo organizirati povodom „Zelene čistke“ na području Dubrave
ili Kotoribe. Za ovakve je
akcije naša dugoročna nada
da će, nakon duže prakse i
proljetnoga općinskog čišćenja, i akcije „Zelene čis-
Akcija „Zelena čistka“
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Pazi se na (i)legalne radove
na rijekama, na sve slučajeve devastacije ili pozitivne
promjene, a provode se i
opažanja promjena flore i
faune. Cilj je da se na vrijeme „uhvate“ počeci i planovi radova te da se istraže i
spriječe eventualne devastacije. U RH najgore i najčešće slučajeve devastacije
provode upravo Hrvatske
vode, a inspekcije su malobrojne pa WWF pridaje veliku važnost funkcioniranju
ovoga projekta upravo u
našoj zemlji.
Siječanjski zimski spust
Posljednjih mjesec i pol
ZEUS, predvođen grafičarkom Kristinom Pongrac i
tajnikom ZEUS-a Goranom
Čižmešijom, surađuje sa
čakovečkim arhitektom Lorandom Klemenčićem na
projektu turističkoga preuređenja dravske obale u šetnicu na potezu od staroga
mosta do mosta koji je još u
izgradnji. Prijedlog uređenja obuhvaća ideje uređenja
lučice za čamce kod staroga
mosta, postavljanje koševa
za smeće, klupica, info-ploča, sadnju aleje hrasta, hortikulturno uređenje te postavljanje dječjega igrališta
i Kristininih većih mozaika
od dravskih oblutaka.
Za Margaljetsko proštenje mjestu spremamo novu
izložbu fotografija. Fotografije na temu prirodnih ljepota izložit će naš sumještanin
Dragan Mikulin. Izložba
će biti postavljena u kafiću
„Stop“ polovicom srpnja.
Nadamo se pozitivnoj reakciji publike.
Za Margaljetsko proštenje svim mještanima želimo
ugodno španciranje i vrijeme koje neće biti odraz nepovoljnih promjena globalne klime!
Zeusovci
19
KINOLOŠKO DRUŠTVO “MEĐIMURJE” - MATIČNI KLUB UZGAJIVAČA MALOG MEĐIMURSKOG PSA
20
MALI MEĐIMURSKI PAS „MEĐI“
znajemo da se takav tip psa
uzgaja preko stotinu godina
te da ga ovisno o području
uzgoja zovu „hrčičar“ ili
„štakoraš“ jer je bio izvanredan lovac. Uz ove osobine
bio je i dobar čuvar dvorišta, a što je posebno važno
nije uništavao druge male
domaće životinje. Zbog njegove vanjštine, živahnosti,
pokretljivosti i privrženosti
vlasniku, dao sam mu naziv mali međimurski pas međi.
Campi – prvoupisani mužjak međija
Dugogodišnjim
istraživanjem,
proučavanjem
i monitoringom izvornih
pasmina malih životinja na
području Međimurja, uočio
sam malog međimurskog
psa posebnog izgleda. Proučavajući kinološku literaturu, zaključio sam da nema
registrirane pasmine pasa
sličnoga fenotipa. Zamolio
sam poznate kinologe Dragutina Matulica i Branka
Horvata iz Kotoribe, da zajednički radimo na projektu spašavanja i očuvanja te
stvaranja nove pasmine. Od
tadašnjih vlasnika pasa do-
Povjerenstvo za ocjenjivanje na uzgojnom pregledu
U narednih sedam godina dobrim timskim radom
i strogom selekcijom te
tek nakon šeste generacije
kontroliranog uzgoja, dobivamo prve homozigotne
jedinke. Zadovoljni postignutim uzgojem preko 200
pasa i pasminski ustaljenim
svojstvima međija, program
prijavljujemo Hrvatskom
kinološkom savezu kao
krovnoj kinološkoj organizaciji.
Na našu veliku radost
Hrvatski kinološki savez,
uz male korekcije, prihvaća
naš program. Dana 30. prosinca 2010. godine na sjednici Izvršnog odbora HKS-a
mali međimurski pas - međi
priznat je kao 7. hrvatska
autohtona pasmina pasa.
Budući da je od 1. srpnja
2009. godine formiran Matični klub uzgajivača malog
međimurskog psa – međija
u sklopu Kinološkog društva „Međimurje“, pasmina
dobiva pravo upisa u Hrvatsku uvjetnu rodovnu
knjigu (HUR) HKS-a s mogućnošću izlaganja na svim
izložbama u Hrvatskoj.
Da bismo zaštitili međija
i spasili ga od izumiranja,
odnosno, pretapanja u neku
drugu pasminu, već imenovan tim Matulic D., Horvat
B., Čižmešija V. s još nekoliko entuzijasta, započeo
je rad na standardizaciji.
Tako je povijesnog datuma
12. veljače 2003. godine u
sklopu Udruge uzgajivača
malih životinja „Međimurska lastavica“ sa sjedištem
u Donjoj Dubravi, formirana sekcija uzgajivača malog
međimurskog psa - međija.
Izrađena je potrebna dokumentacija, radni standard
pasmine, obrazac upisnika
prvoupisanog
primjerka,
uvjetna rodovnica i matična
knjiga pasmine. Također,
započelo se s animiranjem
uzgajivača za držanje međija. Na sreću, od samog je
početka velik broj vlasnika
međija pristao na uključivanje u kontrolirani uzgoj.
u dvorištu palače „Zalan“
u D. Dubravi. Ovom prigodom pozivam sve zainteresirane da u nedjelju, 5.
listopada, posjete specijalnu
izložbu međija s dodjelom
titule „najljepši pas pasmine CAC-HR“. Do sada je
u matičnu knjigu upisano
530 primjeraka međija, a
želja nam je da registriramo
800 jedinki, što je i uvjet za
priznavanje pasmine kod
Međunarodne kinološke federacije (F. C. I.). Na kraju
zahvaljujem se svima koji
su nam pomogli u provođenju programa te odabrali
međija kao svog najboljeg
prijatelja.
Međi se u sve većem broju pojavljuje na kinološkim
izložbama diljem Hrvatske,
a po nekoliko primjeraka se
uzgaja u Švicarskoj, Austriji i Sloveniji. Svake godine
redovito održavamo uzgojni pregled i smotru međija
Voditelj uzgoja
Vladimir Čižmešija
Ljiljana Friščić
iz Donjeg Vidovca
sa svojim ljubimcem
UDRUGA UZGAJIVAČA MALIH ŽIVOTINJA “MEĐIMURSKA LASTAVICA”
U udruzi su u tijeku proljetnoljetne aktivnosti koje smo predvidjeli u godišnjem planu rada.Tako
smo iza godišnje skupštine podijelili prstenje za ovu uzgojnu sezonu
te naručili novo za narednu sezonu. Slijede nam aktivnosti uređenja
skladišnog prostora i okoliša, koje provodimo uz ostale radne akcije jer
se gotovo uvijek ima nešto za napraviti. Nadamo se da će ove godine na
našem objektu biti napravljena i fasada. Za vrijeme održavanja Svjetskog
ribolovnog prvenstva planiramo održati pokaznu izložbu u sklopu našeg
doma.
U subotu, 28. lipnja 2014. održali smo tradicionalni susret Pernati i dlakavi te 3. Memorijalni susret „Bojan Zvošec“. Družili smo se uz razgovor
o uzgoju i izlaganju te smo razmjenjivali iskustava. Na meniju je, uz dobru kapljicu, bio i izvrstan gulaš koji su pripremili Đuro Golubić, Branko
Mesarić te Miljenko Zvonar, a kvalitetu potvrđuje činjenica da je kotao
ostao prazan. Svim članovima i uzgajivačima želimo sretnu i uspješnu
uzgojnu sezonu te što više šampiona na izložbama.
Svim mještanima Općine Donja Dubrava želimo sretan blagdan Svete
Margarete.
Radno prvo
polugodište
Tajnik
Miljenko Zvonar
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
Uzgajivači malih životinja i Novi Zrin
Vladimira Čižmešije iz
Donje Dubrave.
Povodom obilježavanja 350. obljetnice smrti
Nikole Zrinskog i pada
Novoga Zrina te održavanja
međunarodnog
znanstvenog skupa na
tu temu, želio bih iznijeti
primjere kako uzgajivači
malih životinja pridonose očuvanju povijesnih
vrijednosti ovoga kraja.
U spomen na Novi Zrin,
utvrdu Zrinskih na Muri
(1661. - 1664.) te povijesnu legendu i spomen
na karizmu Zrinskih,
kao i na vjekovnu borbu
hrvatskoga naroda za
slobodu, isti naziv nose
dva poznata uzgajališta
hrvatskih izvornih pasmina pasa.
Vrijedi spomenuti da
su u tom uzgajalištu očuvane i sljedeće hrvatske
pasmine malih životinja: golubovi, međimurska lastavica i hrvatski
gušan, dravska guska,
kokoš hrvatica i hrvatski veliki bijelo-opaljeni
kunić. Uzgajivači Branko
Horvat iz Kotoribe također je registrirao uzgajalište „Von Novi Zrin“ F.
C. I. 129/07. Kinološka
pravila nalažu da psi uzgojeni u tim uzgajivačnicama u rodovnicama, uz
ime, imaju upisan i naziv uzgajivačnice (npr.
Medo Od Novoga Zrina ili Amica Von Novi
Zrin).
Prije dvadeset godina kod Međunarodne
kinološke federacije (F.
C. I.) pod brojem 98/94
registrirano je uzgajalište „Od Novoga Zrina“
hrvatskih ovčarskih pasa
i malog međimurskog
psa (međija) u vlasništvu
Utvrda Novi Zrin
spominje se i u dijelu
teksta svečane himne
Udruge uzgajivača malih životinja „Međimurska lastavica“ koji glasi:
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Na najdražem faločku
zemlje horvatske
v cvetnjaku
med dvema vodami
med dvema vodami
Z pepela Novoga Zrina
rodila se ftica
bela golubica
međimurska lastavica
međimurska lastavica
Nadam se da su i ove
sitnice
mali
doprinos
očuvanju povijesnih vrijednosti ovoga kraja pa
vas pozdravljam s poznatom uzrečicom Nikole Zrinskog koja je stajala
nad ulazom u Novi Zrin:
„Malo sreće i ništa više!“.
Vladimir Čižmešija
NAUTIČKI KLUB “FLJOJSAR”
DRAVA – DOM FLJOJSARA
Prije nego krenem s izvješćem o radu Nautičkog kluba
„Fljojsar“ za prvu polovicu
ove godine, želim srdačno pozdraviti sve članove, simpatizere i buduće članove te čitatelje „Dobravskih novina“.
Ova 2014. godina za Nautički klub „Fljojsar“ bila je
ujedno i izborna godina. Na
skupštini u veljači izabrano je
novo rukovodstvo kluba za
naredne 4 godine. Na prijedlog dosadašnjeg predsjednika Dražena Misera, koji je tu
dužnost obavljao osam godina
te uz potporu ostalih članova
Nautičkog kluba „Fljojsar“,
ukazano mi je povjerenje i čast,
da me kao dugogodišnjeg aktivnog člana izaberu za novog
predsjednika kluba.
Za dopredsjednika smo
izabrali Miroslava Duhovića
, a blagajnu je preuzeo Mario
Horvat (svi dugogodišnji članovi). Za tajničke je poslove
imenovana Sonja Ivančić. Izabran je i Upravni odbor koji
po novome broji 13 članova:
Darko Punčikar, Miroslav Duhović, Sonja Ivančić, Mario
Horvat, Dražen Miser, Vedran
Klarić, Zoran Habjan, Ivan Magić, Damir Šafar, Josipa Dole-
nec Punčikar, Natalija Habjan,
Miroslav Horvat. Ovim se putem svi zajedno zahvaljujemo
dosadašnjem
predsjedniku
Draženu Miseru na nesebičnom zalaganju, uloženom trudu i slobodnom vremenu (koje
zbog funkcije načelnika koju
obnaša, ima sve manje). Sigurni smo da će gospodin Miser,
kao član predsjedništva i dalje
pomagati klubu, jednako kao
i svih ovih godina - svojim radom i zalaganjem te uvijek dobrodošlim savjetima.
Dolaskom sve ljepših i sunčanijih dana - krajem ožujka oko dvadesetak članova kluba,
zajedno sa svojim obiteljima te
nekolicinom simpatizera, obavilo je proljetno čišćenje obale
Nautičkog doma. Također, uz
višesatni rad i trud pojedinih
članova zavarili smo i konstrukciju na privezištu čamaca
koje je sada ponovno sigurna
za korištenje. Nakon napornog
radnog dana, uz roštilj i okrepu, nastavili smo druženje do
u kasno u predvečerje.
Posebno smo ponosni na
sve veći interes pripadnica
ljepšega spola, koje su prepoznale naš rad i aktivnosti. Možemo se pohvaliti s 15 učlanjenih žena i djevojaka, od kojih
pojedine već aktivno i ravnopravno sudjeluju u Upravnom
odboru te u ostalim radnim
aktivnostima kluba.
Početkom travnja počeli su
i dugo planirani radovi na budućem „domu fljojsara“. Svaki
slobodan vikend ekipa entuzijasta iz redova kluba te pokoji
simpatizer, koristili su svaku
minutu slobodnog vremena
da bi naš budući dom što prije
poprimio željeni oblik. Po završetku radova fljojsari će imati jedinstveni objekat - kuću
Nautičkog kluba na vodi. Iako
nam je završetak radova na
ovom prekrasnom budućem
Nautičarskom domu prioritet,
ni ostali planovi za ovu godinu
nisu zanemarivi.
Početkom ožujka ekipa veslača Nautičkog kuba „Fljojsar“ na čelu s kapetanom
Mrkom, sudjelovala je na dobravskom fašenjku, a svi zajedno zabavili smo se nakon
mimohoda u kavani „Opera“
uz jelo, pjesmu i ples te neizostavnu dobru kapljicu.
21
Radovi na uređenju skele
I ove smo godine povodom
1. svibnja organizirali 6. po
redu Smotru dravskih plovila
na kojoj su sudjelovali ponosni
vlasnici čamaca iz Donje Dubrave, ali i drugih sredina. Velik broj posjetitelja imao je priliku upoznati se s radovima na
skeli, tj. budućem Nautičkom
domu. Na vodenu avanturu
do ušća, gdje se spajaju Mura
i Drava kod Legrada, ispratili su nas puhači, ali i vodeni
mlazovi članova DVD-a Donja
Dubrava. Po povratku autobusom iz Legrada, svi sudionici
spusta uživali su u ugostiteljskim sadržajima i odličnom
prvomajskom grahu.
Radna akcija čišćenja obale
Nadamo se da nam pustolovina, već dugo iščekivanog
spusta do Aljmaša i Vukovara,
sljedeće godine neće biti uskraćena nadmoću sila prirode.
U planu je za ovu godinu i
sudjelovanje na natjecanjima u
organizaciji prijateljskih nam
klubova Moto-nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca – „Lov na zlatarski prsten“, koje će se održati
u kolovozu na derivacijskom
kanalu HE Dubrava te na natjecanju „Lov na labuđe pero“
u organizaciji NK „Labud” iz
Preloga u srpnju. Vjerujemo
da ćemo ove godine biti još bolji ili da ćemo barem ponoviti
prošlogodišnji odličan uspjeh
naših ekipa na spomenutim
natjecanjima.
Na žalost većine naših članova kao i prošle godine, kada
smo morali zbog vodostaja
odustati od spusta do Vukovara, ove nas je godine u tome
spriječila poplava u Slavoniji.
Smotra dravskih plovila za 1. svibnja
U srpnju ćemo organizirati 7. po redu natjecanje u
ekipnom veslanju na derivacijskom kanalu HE Dubrava
te drugo po redu natjecanje u
ženskom ekipnom veslanju.
Prošle godine četiri ženske
ekipe svojim su sudjelovanjem
probile led te izazvale veliku
pozornost mještana Donje Dubrave i okolnih mjesta. Stoga
ove godine očekujemo još veći
odaziv prijavljenih ekipa i bodreće publike.
Na kraju drage mještanke i
mještani Donje Dubrave, čestitamo Vam od srca Dan Općine
i blagdan naše zaštitnice Svete
Margarete.
Predsjednik:
Darko Punčikar
UDRUGA UMIROVLJENIKA DONJA DUBRAVA
Porast b ro j a č l a n o v a
u Udruzi u m i rovl j e n i ka
Početkom svake nove
kalendarske godine naša
Udruga organizira ubiranje
članarine za tekuću godinu te upis novih članova.
Usprkos tome što su neki
naši stariji članovi preminuli, zbog neprestanog učlanjenja novih, članstvo naše
Udruge iz godine u godinu
raste. Trenutačno imamo
380 članova. Novi se članovi u Udrugu umirovljenika
mogu učlaniti i tijekom godine te koristiti mnoge po-
vlastice koje Udruga nudi.
Prema starom običaju
uoči dobravskog fašenjka
Udruga umirovljenika je
za sve sudionike fašenjske
povorke i posjetitelje posluživala kuhano vino i čaj.
Na poziv Općine rado se
odazivamo akcijama čišćenja našega mjesta. I ove smo
godine, kao i prošle, očistili
dionicu od gostione „Mlin“
do ulaza u Donju Dubravu.
Godišnju skupštinu održali smo 6. travnja 2014. u
DOBRAVSKE NOVINE
•
kavani “Opera“ uz vrlo dobar odaziv naših članova i
predstavnika drugih udruga. Nakon službenog dijela
skupštine, zabavili smo se
uz pjesmu i ples.
S Maticom umirovljenika
u Čakovcu sudjelovali smo
na natjecanju Međimurske
županije. Naše članice postižu vrlo dobre rezultate u
igranju pikada te kuglanju
na visećoj kuglani, dok su
muški članovi uspješniji u
kuglanju na stazi te u strijeljanju zračnom puškom.
Isto tako proslavili smo
s našim slavljenicima njihove 50. i 60. godišnjice braka.
Velikom slavlju pridružio
se i predsjednik RH - gosBROJ 42
•
13. 7. 2014.
podin Ivo Josipović - poklonivši svim slavljenicima
ruže. Nažalost, naših se 6
slavljeničkih parova zbog
bolesti nije moglo odazvati
ovoj svečanosti. Njih ćemo
uskoro posjetiti s poklonima u njihovim domovima.
U prvom smo polugodištu organizirali jedan izlet u
toplice, a drugi
planiramo tijekom izlaženja
ovoga lista, i to
u Mariju Bistricu s kupanjem
u
„Termama
Jezerčica“
u
Donjoj Stubici.
U nadi za
•
www.donjadubrava.hr
bolje drugo polugodište
s više aktivnosti i druženja, svim umirovljenicima
i mještanima želimo sretan
Dan Općine i blagdan Svete
Margarete.
Za Udrugu umirovljenika,
tajnica Franciska Horvat
ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “ŠTUKA” DONJA DUBRAVA
22
USPJEŠNO DO MARGALJETE
Najuspješniji na kadetskom natjecanju –
Vilim Čituš, Lovro Žinić i Nino Mirić
Početak 2014. godine za dobravske
je ribiče počeo i više nego radno. Imali
smo brojne radne akcije, tako da je unutrašnjost Ribičkog doma do 8. veljače
kompletno uređena. Kao što je bilo planirano, zidovi su obojeni u cijeloj unutrašnjosti objekta, postavljene su police
i na njima su izložena sva osvojena odličja i pehari. Naš dobravski umjetnik
i soboslikar Branko Lisjak oslikao nam
je zid sa zaštitnim znakom „Štuke“, a
znak s ponosom nosimo i na našim kapama, majicama i trenirkama. Dođite i
uvjerite se kakvu preobrazbu je doživio naš Ribički dom.
Što se manifestacija tiče, sudjelovali
smo u fašenjskoj povorci na kojoj smo
bili zamaskirani u Dobravske štopline.
Na poziv Općine odazvali smo se akciji
proljetnog čišćenja relacije od Ribičkog
doma do Vidovskog mosta. Očistili
smo natjecateljsku stazu i sav okoliš oko prostora gdje inače boravimo.
Budući da smo se odazvali u velikom
broju (bilo nas je oko 40 – tak), bila je
to prilika da odradimo i našu zacrtanu
kapitalnu investiciju. Naime, izbetonirali smo terasu ispred pečenjarnice,
tako da odsada naši gosti itekako mogu
uživati u pogledu na pripremanje naših specijaliteta. Preuređeni su i WC-i
koji su dobili rasvjetu.
U svibnju smo uredili kuhinju, u kojoj smo obojili zidove te ju kompletno
obložili keramičkim pločicama. Bila je
to ujedno i naša zadnja kapitalna investicija. U tako uređenim prostorima
Ribičkoga doma zaista je lijepo raditi i
družiti se.
Sudjelovali smo na KUP – u Međimurja gdje smo osvojili treće mjesto i
time osigurali odlazak na III. zonu. Natjecanje se održalo na Šoderici. Od 15
ekipa iz triju županija osvojili smo deveto mjesto. Odrađena su i prva tri kola
Prve međimurske lige, gdje su se naši
natjecatelji Zlatko Mirić, Josip Hunjadi,
Mihael Hunjadi i Andrej Horvat plasirali u sredinu ljestvice, a cilj je da se do
kraja godine približimo samom vrhu.
Da sa susjedima njegujemo dobre
odnose, svjedoči i naš odlazak u Legrad, gdje smo predstavljali „Štuku“
na njihovoj etno manifestaciji Leskov
prot. Da pojasnimo, riba se lovila po-
moću štapa od
bambusa
ili
lijeske, a plovak je bio od
guščjeg pera.
Kako je bilo?
Ni ne pitajte!
Legrađani su
se maksimalno
potrudili biti
dobrim domaćinima.
Prvo naše
krcato polugoNema straha za budućnost sportskog ribolova
dište završili
smo s društvenašoj stazi od Dubrave do Svete Marinim kadetskim natjecanjem. Natjecalo je sastaju ribiči iz cijeloga svijeta. Stoga
se 11 naših kadeta. Najbolji u ulovu dođite na natjecanje kako bismo gostiribe bio je Lovro Žinić s 2 723 grama ma ukazali gostoprimstvo, da u svoje
ribe, drugo mjesto osvojio je Nino Mi- zemlje odnesu što ljepše dojmove iz
rić s 1 342 grama ulovljene ribe, dok se Međimurja i s 61. Svjetskog prvenstva
na treće mjesto plasirao Vilim Čituš. u lovu ribe na plovak. Ako sada to proOn je ulovio 555 grama ribe. Naši stal- pustimo, tko zna hoćemo li opet imati
ni sponzori ni ovaj put nisu zakazali. priliku.
Zato se zahvaljujemo trgovini „Štuka“
Na kraju, provedimo svi zajedno
i pekari „Sjemenka“ koji su svojim pro- ove blagdanske dane i Dane Općine u
izvodima nagradili sve sudionike na- duhu naše zaštitnice, sv. Margarete. Ritjecanja.
biči od srca žele da vam ti dani budu
Prvo natjecanje u drugom polugo- u znaku obitelji, dobroga raspoloženja,
dištu bit će društveno seniorsko na- druženja i da u svoj jelovnik svakako
tjecanje. Bit će to prilika da naši mladi uvrstite dravsku ribu.
ribiči bodre u lovu ribe svoje roditelje.
Dragi Dobravčani, BISTRO!
Na kraju, svakako vas podsjećamo da
Predsjednik ŠRD „Štuka“
ne zaboraviti da se 13. i 14. rujna na
Andrej Horvat
UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA DONJA DUBRAVA
SI ČIŽMARI POD SVOJOM
ZASTAVOM
retu, ujedno i zaštitnicu
naše župe. Obuli su joj
čižme te joj okolo nogu
postavili čižmarsku meštriju, što je lijepo vidljivo
na slici. Zastava je pronađena zahvaljujući dr. sc.
Dragutinu Feletaru koji ju
je opisao u „Pregledu razvoja obrta u Donjoj Dubravi u 18., 19. i 20. stoljeću“. Zahvaljujući obitelji
Benko, slikaru Franji Mustaču Medarovom, Stjepanu Lisjaku – Piteku i
Marijani Štefić, zastava je
obnovljena i sačuvana za
buduće naraštaje.
Čižme izrađene u Donjoj Dubravi jamstvo su
za očuvanje našeg bogatog kulturnog nasljeđa u
idućih 80 do 100 godina.
Iako već u poodmakloj
dobi, u Donjoj Dubravi je
još uvijek 13 živih čižmara koji su izučili čižmarski
ili šujsterski zanat. Njih
se 9 okupilo pod svojom
zastavom – zastavom
Zastava dobravskog čižmarskog ceha
dobravskog čižmarskog
ceha – da bi evocirali us„NA 35 STANOVNI- toliko čižmara da su
pomene na prošle dane.
KA JEDAN MAJSTOR mogli osnovati svoj ceh.
Najmlađi među njima
ŠUSTER“, pisalo je u Drugi cehovi kao svoje
“Večernjem listu” od 24. zlamenje imaju vrčeve, a danas ima 68, a najstariji
čižmari su si mogli priu- 90 godina. Pridružili su
svibnja.
Ova je zastava naše
štiti zastavu jer su najvje- im se i čižmari (šujstri) iz povijesno blago, i to ne
Izrada čižmi naše je rojatnije bili najjači i naj- Preloga i Varaždina.
samo dubravsko već i
povijesno i gospodar- bogatiji ceh.
međimursko te hrvatsko.
Dobravski čižmari za
sko blago te predstavlja
Ono što je pisalo u svojeg su patrona (zaštittradiciju staru preko 300
Čižma je tijekom stogodina. Gospodin Kušter “Večernjem listu” nije nika) uzeli svetu Margaiz Varaždina, oduševljen priča, već stvarnost jer je
onim što je čuo na skupu od ovog obrta kroz stolječižmara, upitao je: „Znate ća na stotine Dubravčana
li što to znači 300 godina živjelo te osiguravalo egtradicije? Stvarno znači zistenciju za svoje obitelji.
mnogo, a još više znači
Iako je mnogo toga u
ako se održi kao što se
održala u Donjoj Dubra- posljednje vrijeme nestavi. Ne samo tradicija, već lo, ostala je tradicija izrai ceško zlamenje – zasta- de čižme s trdom sarom –
va dobravskog čižmar- čuvarica našeg kulturnog
skog ceha iz polovice 18. nasljeđa te naš zalog za
budućnost.
stoljeća.“.
Okupljeni čižmari ispod svoje zastave
U ono je vrijeme bilo
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
Dobravska čižma
ljeća „hranila na stotine
dubravskih obitelji, gradila kuće, školovala djecu te održavala standard
srednjeg građanskog sloja“. Naša je zadaća čižmu
i uspomenu na nju sačuvati za nadolazeće naraštaje. Iako već imamo
suvenir čižmu s trdom
sarom, trebali bismo joj
podići i spomenik, sličan
onima u Kotoribi, Belici,
Murskom Središću i Štrigovi te Donju Dubravu
predstavljati i preko ovog
jedinstvenog kulturnog i
tradicijskog proizvoda.
Sem Dobravčanom
se najljepše
za Sveto Margaljeto želi
Antun Benko
MLADE SPORTSKE NADE DONJE DUBRAVE
„Za ekipu smo spremni ostaviti srce na terenu“
nam ipak ostavlja dovoljno
vremena i za učenje te ne
utječe na uspjeh u školi.
NOGOMET i KOŠARKA
NAŠ SU ŽIVOT
* A škola? Volite li školu? Kakvi ste učenici?
Krešo: Ma ne znam…
Školu baš i ne volim previše, ali se trudim i vrlo dobar
sam učenik.
Karlo: Moglo bi biti i
puno bolje, samo da se malo
više potrudimo, ali dobro je
- četvorka je dobra ocjena.
Karlo i Krešo KlipićVučković su blizanci, učenici 8. b razreda koji zajedno treniraju košarku u
Košarkaškom klubu „Dubravčan“. Kao najbolji
igrači nastupili su sa ŠŠD
„Drava“ i na Državnom natjecanju u Poreču. S njima
smo porazgovarali o školi,
košarci i budućim planovima.
* Tko vam je najveća podrška?
Krešo: Iako nas i kod
kuće podupiru, ipak nam je
najveća podrška trener Darko Varga.
* Recite nam od kada
postoji vaša ljubav prema
košarci?
Karlo: Otkada znam za
sebe, volim košarku, ali trenirati smo je počeli u 4. razredu.
Leo Hajdinjak
Kratki intervju s uspješnim nogometašem - Leom
Hajdinjakom te mladim košarkašima braćom Krešom i
Karlom Klipić-Vučković.
Leo Hajdinjak je odličan učenik i nogometaš
koji ove godine završava
8. razred. Svoju nogometnu
karijeru počeo je graditi u
SŠD „Drava“, NK „Međimurje“ te trenutačno u NK
„Slaven Belupo“. S Leom
smo porazgovarali o školi,
nogometu i velikim planovima za budućnost.
* Kako to da si odabrao
nogomet kao svoj sport?
Leo: Tata je bio nogometaš i kada sam bio mali, uvijek me vodio na nogometne utakmice. Taj sport mi
se počeo sviđati i tako sam
krenuo trenirati nogomet.
* Idu li nogomet i učenje
skupa?
Leo: Većinom mi treninzi oduzimaju cijelo poslijepodne pa je bilo i mnogih
ranih ustajanja prije nastave
kako bih sve naučio, ali uz
veliku volju i trud sve se
može uskladiti. Evo, i osmi
razred prošao sam s odličnim uspjehom.
* Znamo da svi sportaši
vaših godina imaju svoje
uzore. Možemo li znati tko
su vaši?
Karlo: Meni je uzor Allen
Iverson, dok Krešo više voli
Derricka Rosea.
* Je li vas tko nagovorio
ili ste sami odlučili trenirati?
Karlo: Košarku sam počeo trenirati svojom željom.
Krešo: Nije bilo nikakvog nagovaranja, a ni
puno razmišljanja – košarka je oduvijek bio naš sport
broj jedan.
* Kako je na treninzima
ili utakmicama?
Karlo: Naravno da ima
svega i svačega, od lijepoga do ružnoga. Međutim,
pamte se samo rezultati, a
sve ono lijepo ili manje lijepo što se događa na utakmicama i u svlačionicama
* Hvala ti, Leo, i želimo
ti puno uspjeha!
(Intervju napravila:
Marijeta Bogomolec, 8. b)
DOBRAVSKE NOVINE
•
igrač treba biti brz i koordiniran.
Krešo:
Moramo
biti
okretni, spretni i biti spremni za ekipu ostaviti srce
na terenu.
* Kakva su vam očekivanja za ovu sezonu?
Karlo: Želimo napredovati. Trenutačno igramo u
juniorskoj ligi, iako smo kadeti, a cilj nam je biti što bolji i približiti se vrhu tablice.
Krešo: Trenutačno smo
na sredini ljestvice, ali želja
nam je doći do doigravanja.
* Kako stojite s facebookom, internetom i društvenim mrežama?
Karlo: Kao i svi mladi
danas, imamo svoje profile.
A ostalo, pa ne znam…
Krešo: Ja sam na internetu dosta vremena, dostupan
* Reci nam nešto o svojim planovima za budućnost. Nešto se priča o Italiji?
Leo: Da, istina je to što
se priča. Uskoro iz NK „Slaven Belupo“ odlazim u Italiju, gdje ću igrati za klub
„Brescia Calcio“. Želio bih
što prije zaigrati za seniorsku momčad, a svakako mi
je velika želja zaigrati u prvoj talijanskoj ligi Serie A.
Nadam se i pozivu iz reprezentacije.
* Što bi poručio nogometašima koji bi željeli postići tvoj uspjeh?
Leo: Poručio bih im da
moraju imati svoj cilj i ako
ga žele postići, moraju se
jako truditi i odreći se mnogih stvari, a najviše trebaju
trenirati jer trening je najvažniji.
23
nam je i na mobitelima, ali
ne bi se moglo reći da smo
ovisni o njemu.
Karlo: Ma, mislim da ga
koristimo u onolikoj mjeri
koliko nam je potrebno.
* I za kraj - kakvi su vam
planovi za budućnost?
Karlo: Najprije planiram
završiti srednju školu, možda smjer ekonomist, uz to
redovito trenirati, a kasnije
ćemo vidjeti.
Krešo: Ja planiram upiKrešo i Karlo Klipić-Vučković
sati smjer fizioterapeut tako
da se kasnije mogu priklju-
* Koliko puta tjedno
imate trening? Utječu li treninzi na vaš uspjeh u školi?
Karlo: Treninge imamo
tri put tjedno, a vikendom
igramo utakmice.
Krešo: Iako se može činiti da nam treninzi oduzimaju puno vremena, košarka
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
ostaje među nama.
Krešo: Kao što izreka
kaže: „Što se dogodi u Las
Vegasu, ostaje u Las Vegasu!“.
čiti košarkaškom timu i kao
* Kako biste se opisali
kao igrači?
Karlo: I jedan i drugi
igramo na poziciji beka, a tu
(Intervju napravile:
www.donjadubrava.hr
njihov fizioterapeut te tako
ostati vezan uz košarku i
nakon što je aktivno prestanem trenirati.
Marijeta Bogomolec
i Nikolina Matulin, 8. b)
KOŠARKAŠKI KLUB “DUBRAVČAN”
MLAĐI KADETI
24
Početkom godine naši
mlađi kadeti su sudjelovali na turniru „Podćetrtek“
(Slovenija). Tamo je nastupalo 6 ekipa (3 iz Slovenije,
1 iz Italije i 2 iz Hrvatske).
Turnir se odigravao u dvije
Ove godine najmlađi
opet ostvarili
najzapaženije rezultate
Ekipu juniora je predvodio
naš kapetan Patrik Blažeka te sljedeći igrači: Marko
Hanić, Filip Balog, Karlo
Klipić-Vučković, Krešo Klipić-Vučković, Domagoj Kuzmić, Andrej Matotek, David Miser, Ivan Lisjak, Josip
Lisjak, Borna Valpatić, Filip
Tišler, Josip Milosavljević.
Taj je uspjeh ostvaren pod
trenerskom palicom Darka
Varge. Od naših se dečki
sljedeće sezone očekuje jos
jedna stepenica više, a to je
završnica prvenstva Republike Hrvatske.
SENIORI
Mlađi kadeti
skupine gdje su naši mlađi
kadeti zauzeli odlično drugo mjesto te osigurali nastup u polufinalu.
U polufinalnoj utakmici
naši su mlađi kadeti porazili jednu od najjačih ekipa
mlađih kadeta u Sloveniji KK „Šmarje“ s uvjerljivih 18
bodova razlike. Treba naglasiti da je navedena ekipa
u slovenskoj ligi na vrlo visokom trećem mjestu.
U finalnoj utakmici naši
su dečki odmjerili snage s
drugom najjačom ekipom u
Sloveniji - KK „Maribor“ te
tijekom utakmice dosta namučili suparničku ekipu, ali
nažalost na kraju utakmice
našim je dečkima ponestalo
snage te su izgubili s 3 poena razlike.
Ekipa seniora, od koje
JUNIORI
Najviše je uspjeha zabilježila ekipa juniora koji
su u svojoj juniroskoj ligi
bili daleko najmlađa ekipa.
Naša juniorska ekipa bila je
sastavljena od mlađih kadeta, kadeta i svega trojice
pravih juniora. To ih nije
spriječilo da pokažu svu
svoju borbenost, želju za
pobjedom i talent. Na kraju regularnog djela sezone
sav njihov trud se isplatio
i naši su se dečki plasirali
u poluzavršnicu (TOP 20)
juniorske lige Hrvatske, što
je izniman razultat s obzirom na njihove godine.
Na kraju sezone naši su
kadeti zauzeli solidno treće
mjesto s kojim su zadovoljni
s obzirom na nevolje koje su
nas pratile tijekom cijele sezone. Ovim bismo se putem
zahvalili treneru Kristijanu
Krušelju koji je odvojio svoje slobodno vrijeme da odvede momčad na pravi put.
Ovim bismo se putem zahvalili svim igračima,upravi
kluba i roditeljima koji su o
svojem trošku vozili naše
igrače na gostujuće utakmice tijekom cijele sezone.
Veliko hvala našim sumještanima koji nam svojim
dobrovoljnim
novčanim
prilozima pomažu u razvoju našeg malog kluba.
Seniori
Također bismo se zahvalili i našim sponozorima:
Općina Donja Dubrava, OŠ
Donja Dubrava, BIMEL Brljak d. o. o., Motomehanika Miser, Farma Muškatljin, VT- Montaža, Ga - ma
team d. o. o., Bali d. o. o,
Vulkanizacija Vlado, Varga
Tekstil, Mont Mural, MB
Computers, Udruga navijača Donja Dubrava, Kavana
„Opera“, Branko Heterlendi (Bata), Saša Štefić (Sale)
i svim bivšim igračima koji
na bilo koji način pomažu u
radu našeg kluba.
Schisen!
Uprava kluba
Juniori
•
Tijekom cijele sezone
naši su seniori odigrali nekoliko vrhunskih partija i
time svima pokazali da se
mladost može nositi s iskustvom, međutim, u ključnim utakmicama iskustvo
suparničkih ekipa ipak je
pobijedilo mladost. Međutim, to nas nije obeshrabrilo
već nam je dalo poticaja da
još više i jače treniramo za
sljedeću sezonu i za izazove koji će biti stavljeni pred
ekipu seniora.
ZAHVALE
Što se tiče regularne sezone, klub nije imao prevelika očekivanja od ekipe
mlađih kadeta, zbog novih,
tj. nadolazećih košarkaških
nada kojima je potrebno
barem dvije sezone da se
uigraju i steknu status favorita za prvo mjestu u našoj
ligi te plasman na minimalno poluzavršnicu Hrvatske.
Naši su mlađi kadeti zauzeli odlično 6 mjesto u ligi od
ukupno 13 ekipa te time sve
iznenadili svojim velikim
uspjehom u debitantskoj sezoni.
DOBRAVSKE NOVINE
se najviše očekivalo u protekloj sezoni, da konačno
nakon dvije godine donesu
pehar prvaka u Donju Dubravu i tako prekinu vladavinu KK „Međimurje Globetka“, nažalost u svojem
naumu nije uspjela zbog
radnih i studentskih obveza
naših igrača. Zbog toga smo
ekipu seniora prije početka
sezone morali pomladiti
mladim nadama iz ekipe juniora.
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
www.donjadubrava.hr
NOGOMETNI KLUB “DUBRAVČAN”
USPJEŠNA NOGOMETNA SEZONA
prvaka liga, gdje smo nesretno poraženi na jedanaesterce u polufinalu završnice. Sve u svemu, bila je ovo
uspješna sezona za juniore.
Detalj s juniorske utakmice
Poštovani čitatelji “Dobravskih novina”!
Kako vam je od prije poznato, završilo je ligaško
natjecanje u svim kategorijama. Dok podvučemo crtu,
možemo reći da je iza nas
još jedna uspješna sezona. U
nekim kategorijama možda
se i moglo napraviti malo
više, no ponekad je potrebno i dosta strpljena, pogotovo kod mlađih uzrasta,
da bi neki rezultat došao na
vidjelo.
Bilježimo
povijesni
uspjeh u kategoriji limača
koji su se prvi put uključili
u sustav natjecanja. U svojoj
su prvoj sezoni limači osvojili odlično treće mjesto pod
vodstvom trenera Benjamina Brljaka. U 12 odigranih
utakmica osvojili su 20 bo-
Veliki su rezultat ove
godine postigli juniori, pod
vodstvom trenera Tihomira
Vitkovića. Na kraju sezone
zauzeli su prvo mjesto. U 14
odigranih utakmica osvojili
Veterani
dova, uz gol razliku 33-28.
U limače polažemo velike
nade za dobar rezultat i u
drugoj godini koji se može
ostvariti samo kontinuiranim i predanim radom.
U kategoriji mlađih pionira, pod vodstvom trenera Radovana Međimurca,
osvojeno je 6. mjesto. U 12
odigranih utakmica osvojili
su 7 bodova, uz gol razliku
14-61. U ovoj kategoriji primijeti se nedostatak igrača,
tj. smjena generacije. Bolje
rezultate u toj kategoriji očekujemo kroz sezonu - dvije.
SENIORI - - - 2. MEĐIMURSKA LIGA - ISTOK
Poz.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
U kategoriji seniora bilo
je puno uspona i padova
tijekom sezone. Prvi dio
prvenstva seniore je vodio
Nestić Tihomir, a zadnje 4
utakmice Dominik Brljak i
Zoran Štefić. U drugom dijelu, nakon poraza u Podbrestu, dovodimo iskusnog
trenera Damira Materić koji
je napravio dobar posao te
su na kraju seniori zauzeli
7 mjesto s istim brojem bodova kao i šesto plasirana
stiv te nam je dodijelio NK
Međimurje, koji su kasnije i
osvojili to natjecanje. Sreća
nam je izmakla i na turniru
Naziv kluba
Kraljevčan 38
Polet (P)
Trnava
Mladost (SM)
Hodošan
Omladinac (DS)
Dubravčan
Galeb
Vidovčan
Croatia
Dubrava
Borac PMP
Budućnost (P)
ČSK
Graničar (N)
Drava (DM)
Statistika
30 20 3 7
30 18 6 6
30 17 7 6
30 15 10 5
30 16 4 10
30 12 7 11
30 12 7 11
30 11 7 12
30 11 5 14
30 11 5 14
30 9 5 16
30 9 4 17
30 8 7 15
30 8 6 16
30 8 5 17
30 7 8 15
planu odigravaju prijateljske utakmice. Ove su godine bili vrlo uspješni te do
izlaska ovih novina odigrali
ukupno 7 utakmice i zabilježili isto toliko pobjeda.
Do kraja ove godine u planu je odigrati još nekoliko
utakmica. Trener ekipe veterana je Slobodan Žinić.
Što se tiče infrastrukture kluba, uloženo je dosta
sredstava u zamjenu vanjske stolarije te u uređenje
unutarnjih prostorija. Do
sada je na novo uređena trofejna sala, a do kraja godine
u planu je uređenje hodnika
te sudačkih prostorija. Za
potrebe treniranja i natjecanja mlađih kategorija, uredili smo pomoćno igralište
te postavili zaštitnu ogradu
iza golova na jednoj strani.
U skladu s mogućnostima
kluba, do kraja će se godine
postaviti zaštitna mreža i na
drugoj strani igrališta.
Atraktivna obrana Tomice Međimurca
su 39 bodova, uz gol razliku
79-16. Velike nade polagali
smo u juniore u Cup natjecanju, no nažalost već u 1/8
finala žrijeb je bio nemilo-
25
ekipa Omladinca. U 30 odigranih utakmica osvojili su
43 boda, uz gol razliku 5052. Najbolji strijelac seniora
je Benjamin Brljak koji je uz
dosta ozljeda tijekom sezone postigao ukupno 17 pogodaka. Nakon završetka
sezone, uprava kluba htjela
je produžiti suradnju s trenerom Maretićem, no uz izdašniju ponudu on prelazi
u NK Nedelišće. Uprava je
brzo reagirala te je dovela
novog trenera koji će svoju prvu utakmicu voditi za
„Dobravsko proštenje“ protiv NK Vidovčana.
Gol raz.
86:38
88:46
55:30
58:40
78:64
72:61
50:52
60:61
49:59
44:67
46:76
52:65
41:58
37:59
45:57
45:73
Bodovi
63
60
58
55
52
43
43
40
38
38
32
31
31
30
29
29
na cjelina s mlađim kategorijama. To bi bila lijepa slika
našega mjesta jer se, ne bilo
koji klub, može pohvaliti s
toliko kategorija i brojem
djece koja se bave sportom
tj. nogometom.
U mjesecu srpnju, točnije
4./5. 7. 2014. organiziramo
tradicionalne Seoske igre.
Ove su godine igre ponešto
izmijenjene.
Tjedan iza Seoskih igara, točnije u subotu 12. 7., u
planu je odigravanje revijalne nogometne utakmice
između Gornjeg i Donjeg
kraja.
U novoj natjecateljskoj
sezoni želja nam je priključiti još kategoriju pionira te
bi time bila zaokružena jed-
Nogometni klub
„Dubravčan“
JUNIORI - - - SKUPINA C
Veterani NK „Dubravčana“ niti ove godine nisu
sudjelovali u ligaškom natjecanju, već prema svojem
Poz.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naziv kluba
Dubravčan
Mladost (SM)
Kraljevčan 38 Naprijed
Galeb
Vidovčan
Mladost (Pal)
Trnava
Poz.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv kluba
Trnava
Dinamo(D)
Mladost (Pal)
Mladost (I)
BSK
Dubravčan
Čukovec 77
Poz.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv kluba
Graničar (N)
Omladinac (NSR)
Dubravčan
Čukovec 77
Trnava
Dinamo (P)
Borac PMP
Statistika
14 13 0 1
14 10 0 4
14 8 3 3
14 7 2 5
14 4 4 6
14 3 2 9
14 3 1 10
14 1 2 11
Gol raz.
79:16
76:36
34:23
37:48
26:41
34:52
35:52
25:78
Bodovi
39
30
27
23
16
11
10
5
MLAĐI PIONIRI - - - SKUPINA A
Statistika
12 10 2 0
12 10 2 0
12 5 2 5
12 4 3 5
12 3 2 7
12 2 1 9
12 1 2 9
Gol raz.
79:8
45:15
25:32
48:34
26:30
14:61
24:81
Bodovi
32
32
17
15
11
7
5
Gol raz.
106:9
46:28
33:28
35:42
17:36
17:73
18:56
Bodovi
34
24
20
19
10
8
2
LIMAČI - - - SKUPINA A
Uprava kluba
DOBRAVSKE NOVINE
•
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
Statistika
12 11 1 0
12 8 0 4
12 5 5 2
12 5 4 3
12 2 4 6
12 2 2 8
12 0 2 10
www.donjadubrava.hr
KUGLAČKI KLUB “DUBRAVČAN”
26
POVRATAK
Kuglački klub „Dubravčan“ nije uspio osigurati opstanak u 2. HKL-Sjever. Sezonu je završio na zadnjem
mjestu sa samo 5 osvojenih
bodova. Iako je to najvažniji
događaj, pogledajmo i ostale kronološkim redom.
Igrači „Dubravčana“ nastupili su na tradicionalnom
Božićnom turniru u Koprivnici koji organizira tamošnji kuglački savez. Dok se
muški dio ekipe ne može
pohvaliti vrednijim rezultatima, ženski dio je bolje
odradio svoj nastup. Prvo
mjesto među rekreativkama
je osvojila Nikolina Hrešć s
254 srušena čunja, a Marina
Dolenec treće u istoj konkurenciji s rezultatom 218.
Božićni turnir se održao
i kod nas. Nastupilo je četrdesetak igrača i igračica. Za
razliku od proteklih, ove je
godine većina medalja ostala kod kuće. Najuvjerljiviji su bili registrirani igrači
domaćeg kluba, a prvo je
mjesto osvojio Davor Fabić.
Titulu prvaka si je osigurao
prvenstveno s najboljim čišćenjem dana. Blizu njega
su ostali Josip Čižmešija i
Željko Šimunić. Prvo i treće
mjesto među rekreativcima je također ostalo v Dobravi zahvaljujući bivšim
kuglačima „Dubravčana“,
Mihajlu Žiniću i Marijanu
Miriću. Preko Drave u Koprivnicu je otišla samo srebrna medalja. Među ženama ništa novo u odnosu na
turnir u Koprivnici. I ovaj je
put slavila Nikolina Hrešć
ispred Marine Dolenec. Zlata Žvorc je ponovila uspjeh
iz prošlogodišnjeg turnira.
Kavana „Opera“ i ovaj je
put besplatno ustupila kuglanu. Bolji rezultati po kategorijama:
REGISTRIRANI IGRAČI
1. Davor Fabić
Dubravčan 258
2. Josip Čižmešija-Čiči
Dubravčan255
3. Željko Šimunić
Dubravčan249
4. Predrag Turk
Željezničar ČK 243
5. Damir Grašić
Zanatlija ČK
242
6. Nikola Rusak
Dubravčan242
7. Ivica Punčikar
Željezničar ČK 238
8. Vlado Grošanić
Koprivnica237
9. Zvonimir Turk
Željezničar ČK 233
10. Dražen Cenko
Dubravčan232
NEREGISTRIRANI IGRAČI
1. Mihajlo Žinić 249
2. Boris Ivaniš
243
3. Marijan Mirić 237
4. Hrvoje Grotić 233
5. Mišel Perenc 231
6. Franjo Šajn
225
7. Zoran Čituš
221
8. Đuro Žinić
220
9. Darko Harča 218
10. Andrija Bogomolec
215
ŽENE
1. Nikolina Hrešč
2. Marina Dolenec
3. Zlata Žvorc
4. Biserka Friščić
5. Dragica Leto
218
208
202
183
180
Predsjednik kluba je uručio zahvalnice istaknutijim
sponzorima i to: Damiru
Dominiću, Valentini Mikulan, Allianzu d. d., Josipu
Vučeniku i Ivanu Novaku.
Tajnica kluba Marina Dolenec je predala nagrade igračima: Josipu Čižmešiji kao
najboljem igraču u prošloj
sezoni i Saši Štefiću kao najboljem vozaču. Nagradu je
dobio i predsjednik Antun
Horvat jer je najviše častio u
prošloj sezoni.
Par dana kasnije, na sastanku Izvršnog i Nadzor-
Utakmica „Zanatlija“ – „Dubravčan“
ti prva prepreka i to ekipa
„Sirele“ iz Bjelovara na njihovoj kuglani.
Na finalu Pojedinačnog
prvenstva MKS-a imali smo
dva predstavnika. Nažalost
je Miser morao otkazati nastup zbog ozljede, iako je
izborio nastup u kvalifikacijama, a Josip Čižmešija i
Davor Fabić osvojili su 13. i
14. mjesto u županiji.
U ovogodišnjem prvenstvu su za „Dubravčan“
nastupali sljedeći igrači (u
zagradi je broj odigranih
Božićni turnir – članovi s medaljama
Ove je godine na red došla Izborna skupština kluba.
Skup je otvorio predsjednik
Antun Horvat, a nakon izbora radnog predsjedništva
vođenje skupa je preuzeo
Dario Lukša. Izvještaj o
radu u protekloj godini pročitao je predsjednik kluba, a
o financijskom poslovanju
blagajnik Dario Lukša. Da
je saldo žiro računa i blagajne oko 1.200,00 kuna te da
su financije vođene uredno, potvrdio je predsjednik
Nadzornog odbora Ivan
Varga. U ime verifikacijske
komisije Branko Horvat je
potvrdio da je na skupštini
prisutno dovoljno članova.
Plan rada i financijski plan
za 2014. je pročitao predsjednik kluba. Predviđeni
prihodi i troškovi iznose
38.400,00 kuna. Nakon što
je dana razrješnica starim
odborima, jednoglasno je
prihvaćen prijedlog sastava
novih:
IZVRŠNI ODBOR
Antun Horvat, Josip ČižmešijaMilanov, Dražen Cenko,
Nikolina Hrešć, Marina Dolenec,
Davor Fabić, Branko Horvat,
Tomislav Hraščanec i
Željko Šimunić
NADZORNI ODBOR
Dario Lukša, Josip Čižmešija,
Saša Štefić
STEGOVNI SUD
Franjo Miser, Nikola Rusak,
Josip Radmanić
DOBRAVSKE NOVINE
•
Željko Šimunić – igrač sezone
nog odbora, Antun Horvat
je ponovno izabran za predsjednika kluba. Dugogodišnji blagajnik Dario Lukša
je postao predsjednik Nadzornog odbora, dok će ga na
financijama zamijeniti dosadašnja tajnica Marina Dolenec. Novi tajnik je postao
Davor Fabić, dok je Nikola
Rusak novi predsjednik Stegovnog suda. Predsjednik,
tajnik i blagajnica su ujedno
i ovlašteni potpisnici dokumenata. Antunu Horvatu
ovo je 6. mandat na čelu
kluba. Predsjednik je od
1994. godine. Prije toga 6 je
godina bio tajnik.
Za razliku od prvenstva,
više je uspjeha bilo u Kup
natjecanju. Plasmanom u
županijsko finale osiguran
je nastavak u regionalnom
natjecanju. Uz malo više
sreće mogla se preskočiBROJ 42
•
13. 7. 2014.
utakmica): Željko Šimunić (20), Franjo Miser (14),
Dražen Cenko (18), Josip
Čižmešija-Čiči (20,5), Davor Fabić (18,25), Saša Štefić (18), Nikola Rusak (6,5),
Tomislav Hrašćanec (6,25),
Branko Horvat (8) i Josip
Čižmešija-Soso (2,5). Na
trenerskoj poziciji su se tijekom prvenstva izmijenila trojica: Dražen Cenko,
Branko Horvat i Saša Štefić.
Ako pogledamo statistiku,
najbolje prosjeke ukupnih
rezultata imaju:
1. Željko Šimunić
2. Josip Čižmešija
3. Dražen Cenko
4. Davor Fabić
5. Franjo Miser
535,0
532,0
529,3
527,4
524,8
od toga na domaćoj stazi
u Koprivnici najbolji su:
•
www.donjadubrava.hr
1. Željko Šimunić 535,9
2. Josip Čižmešija 531,5
3. Davor Fabić
527,7
dok je na ostalim kuglanama situacija sljedeća:
1. Dražen Cenko 538,2
2. Željko Šimunić 533,9
3. Josip Čižmešija 532,5
Ostali statistički pokazatelji:
Prvenstvo je bilo “izgubljeno” već u prvom dijelu.
Loše su se odigrale utakmice koje su se “morale” dobiti tako da bljeskovi u unaprijed otpisanim susretima
nisu donijeli korist. Sada
treba sakupiti snagu da se
u nižem rangu natjecanja
ostvare ponovno vidljivi rezultati, a to znači minimalno pehar u ekipnom dijelu.
najbolji prosjek u pune
Željko Šimunić 361,5
najbolji prosjek čišćenje
Josip Čižmešija 176,8
najmanji prosjek promašaja
Josip Čižmešija 3,8
najveći rezultat u pune
Dražen Cenko 400
najveći rezultat čišćenje
Željko Šimunić 236
najmanje promašaja
Franjo Miser
0
najveći ukupni rezultat
Čižmešija, Šimunić 596
Slijedi odmor uz povremena druženja, a jedno je
već održano nakon proljetne akcije čišćenja. Treninzi
na koprivničkoj kuglani će
početi u kolovozu, a početak prvenstva u 3. HKL-RS
(Varaždin) bit će poznat u
približno isto vrijeme. Pozivamo potencijalne mlađe
igrače da nam se pridruže na treninzima i da nakon pauze od dvije godine
„Dubravčan“ ponovno ima
predstavnike u mlađim kategorijama. Zahvalili bismo
se svima koji su nam pomogli na bilo kakav način.
Predsjedništvo KK “Dubravčan”
PODACI IZ OPĆINE
OPĆINSKA STATISTIKA
MJESEČNI I VEĆI TROŠKOVI
OPĆINE DONJA DUBRAVA
od 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.
TROŠKOVI I IZVRŠENI RADOVI
Tisak Monografije Općine i Župe Donja Dubrava
Izmjene i dopune Prostornog plana Općine
Elaborat o procjeni vrijednosti nekretnina
Sol za posipavanje cesta
Priprema Monografije – Meridijani
Zamjena stakla na autobusnoj stanici Slivna vodna naknada za 2014. godinu
Izrada projekata staze i parkirališta Podravska
Osiguranje općinske imovine
Sanacija građevinskog deponija
Cijevi za površinsku kanalizaciju
Izgradnja pješačko-biciklističke staze Podravska
Izgradnja parkirališta u ulici Podravska
Postava parketa u prostoriji Općine
MJESEČNI PRIHODI
104.800,00
83.015,00
187.815,00
Prihod od poreza na dohodak
Svi ostali prihodi
MJESEČNI TROŠKOVI
35.221,00
4.500,00
1.500,00
7.079,00
6.480,00
4.703,00
395,00
1.838,00
2.500,00
64.216,00
Sufinanciranje Dječjeg vrtića „Klinčec“
Bruto ugovor o djelu načelnika
Bruto ugovor o djelu zamjenika načelnika Bruto plaća tajnika Općine
Bruto plaća višeg stručnog suradnika
Troškovi javne rasvjete
Vojni i civilni invalidi rata Jankoci Klara
Troškovi telefona, plina, vode, smeća
Knjigovodstvene usluge Općine
RB
--1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
IME I PREZIME
ADRESA
IME I MAJKE I OCA
Nikolina Čižmešija Podravska 11
Magdalena i Anđelko Čižmešija [5. 12.2013.]
David Bogomolec
Ela Međimurec
Leonarda Zvonar
Lea Rusak
Nela Mihaljac
Ela Horvat
Anja Haramija
Silvija i Franjo Bogomolec
Martina i Danijel Međimurec
Ivana i Tomislav Zvonar
Sanja i Nikola Rusak
Marijana i Mario Mihaljac
Izabela Zvonar Horvat i Ivan Horvat
Anita i Ivica Haramija
Vinogradarska 32
M.P. Miškine 50
Nov. žrtava 5
Murska 2
Krbulja 34
Krbulja 13
Brodarska 12
POPIS UMRLIH
od 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.
RB
IME I PREZIME
ADRESA
Kranjec Mirko
Krbulja 24
POPIS VJENČANIH
od 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.
1. Dubravka Čituš , Matije Gupca 37 i
Goran Munka, Kotoriba
2. Tadeja Markušić, Novembarskih žrtava 12 i Robert Toplek, Podravska 44
3. Aleksandra Atieh, Rijeka i Krešimir
Horvat, Trg Republike 13
4. Mario Lisjak, 3. travnja 5 i Mirela
Srnec, Donji Vidovec
5. Martin Žinić, Novembarskih žrtava 21 i
Andreja Furdi, Domašinec
Rođeni u Donjoj Dubravi, prosuti po cijelom svijetu!
RODNI KRAJ NE ZABORAVLJAJ!
GOD. ROĐ.
1.
Janjatović Antun
Trg Republike 13
1946.
2.
Čižmešija Ladislav
Pavleka Miškine 80
1929.
3.
Jakupak Mijo
Murska 6
1936.
4.
Brljak Cecilija
Josipa Slavenskog 6
1928.
5.
Dolenec Rudolf
Začretje 6
1966.
6.
Vučenik Mijo
Podravska 41
1951.
7.
Čižmešija Antun
Stari kraj 6
1922.
8.
Rusak Petar
Zagrebačka 13
1931.
9.
Lukša JosipPrilaz 81944.
10.
Dornik Josip
Krbulja 25
1936.
11.
Čižmešija Ivanka
Trg Republike 7
1929.
12.
Špoljar Jelica
Murska 28
1932.
13.
Hobor Elizabeta
Braće Radića 9A
1940.
14.
Štefić Ružica
Rudi Šoštarića 1
1946.
15
Matotek Josip
Dravska 5
1936.
16.
Mikulan Paula
Matije Gupca 21
1926.
17.
Gebeješ Izidor
Murska 9
1980.
18.
50.006,25
37.500,00
5.500,00
6.125,00
27.000,00
10.075,00
9.279,72
5.500,00
7.660,80
5.650,00
7.567,50
137.713,26
120.661,66
4.400,00
434.639,19
POPIS ROĐENIH
od 1. 1. 2014. do 7. 7. 2014.
27
1942.
Podatke pripremio: Ivan Štefić
DOBRAVSKE NOVINE
•
Moje ime je Katarina. Rođena
sam Dobravčica, ali sad živim u
Bosni i Hercegovini, više od 400
km daleko od svog rodnog mjesta. Najsretnija sam kad mogu
doći u našu crkvu na misu i zapjevati na blagdan Svete Margarete, naše prekrasne svetice i
zaštitnice.
Teško je bilo živjeti s malo zemlje, a obitelj je bila brojna. Kako
smo odrastali, tako smo odlazili
u svijet pronaći bolji život, ali
rodni kraj nismo zaboravljali.
Naše djetinjstvo je bilo siromašno, ali lijepo i sretno, uz naše roditelje i obitelj.
Moj pokojni brat Alojz je otišao u Australiju i tamo je i umro.
No njegove kćeri Maria i Anita
žele upoznati očevo rodno mje-
BROJ 42
•
13. 7. 2014.
•
sto. Tako je Maria sa svoje troje
prekrasne djece bila u posjeti
2012. godine, a ove godine dolazi
i Anita zajedno sa svojim suprugom. Također, sada već pokojna
sestra Cecilija živjela je u Slavoniji i tamo odgojila svoje troje
djece, na način da i oni i njihova
djeca vole i posjećuju Donju Dubravu kad god su u mogućnosti.
Sestra Marija je također otišla
živjeti u Australiju i tamo stvorila lijep i uspješan život. I ona je
naučila svoju djecu da vole rodni
kraj majke. Svoj talent za slikanje
na platnu moja sestra Marija je
otkrila u tzv. zlatnim godinama,
tako da zidove naših kuća sada
krase slike dobravskog mosta,
starog melina, huncvuta, luka,
papriša i domaćih kokica.
I ja sam naučila svoju kćerku
Ljiljanu da voli Dobravu, pa je na
starom gruntu Sabolovih napravila vikendicu, tako da vrlo često
dolazi iz Zagreba gdje živi i radi.
Eto, svi četvoro smo otišli živjeti među druge narode i običaje, prihvatili smo ih i prilagodili
se životu kakav nam je sudbina
namijenila, ali nikad nismo zaboravili rodni kraj.
www.donjadubrava.hr
Ovo pišem jer želim da svi
znaju da: „Međimurec može otići iz Međimurja, al’ Međimurje
uvijek ostaje u njemu, u njegovom srcu!“.
Volim napredne ljude u Donjoj Dubravi. Sretna sam kada
dođem i vidim da je nešto novo
uređeno i da se vrlo često održavaju prekrasna sportska, kulturna i druga događanja, gdje moji
Dobravčani mogu pokazati svoj
talent.
Posebno se želim zahvaliti
svojoj sestrični Gabrijeli, koja
nam je uvijek bila podrška i pomoć te sestrični Elizabeti i njezinom suprugu Marku, koji su
meni i mojoj po svijetu rasutoj
obitelji uvijek javljali sretne (ili
tužne) novosti iz rodnog mjesta.
Mogla bih ja još puno pisati,
ali znam da moram ostaviti mjesta i drugima da saznaju novosti
iz rodnoga kraja.
Unaprijed vam se zahvaljujem na povjerenju.
Vaša Dobravčica,
Katarina Malešević
(rođena Feletar)
4. SEOSKE IGRE - kiša odgodila finale
Utrka s balama
Nošenje mlinčenjaka
I ove godine dana 4. i 5. srpnja 2014. održane su tradicionalne četvrte po redu Seoske igre
„Dobrava 2014“. Organizator ovih igara ponovno je bio Nogometni klub „Dubravčan“ Donja
Dubrava. Održavanje igara financijski je potpomogla Općina Donja Dubrava.
mjene - neke igre su izbačene, a neke su dodane.
Ovogodišnje ekipe natjecale su se u sljedećim
igrama:
Prvoga dana, u petak, započelo se s igrama
- malim nogometom i graničarima te su se odigrale utakmice po skupinama. Te dvije discipline nisu se bodovale u ukupnom poretku. Finale
u tim disciplinama igralo se u subotu. Prvo mjesto u malom nogometu osvojila je ekipa „Gornji
kraj“, druga je bila ekipa „Beverly Hills“, dok je
treće mjesto osvojila ekipa „Prvomajska“. Najbolji strijelac u malom nogometu bio je Stanislav Žinić s osam postignutih pogodaka. U igri
graničara prvo je mjesto osvojila ekipa „Gornji
Kraj“, drugo „Proljeteri“ dok je treća ekipa bila
„Prekop United“.
Skakanje u vreći
- Bacanje kamena,
- Skakanje u vreći,
- Štafetna dječja utrka,
- Nošenje mlinčenjaka,
- Utrka s balama,
- Utrka s kocenjem,
- Povlačenje užeta.
Igre su se odvijale svojim tokom, no nažalost završetak igara spriječila je jaka kiša, i to u
zadnjoj disciplini - potezanju užeta u muškoj i
ženskoj kategoriji. Završnica ove igre nastavit
će se druge subote, 12. 7., prije revijalne nogometne utakmice između Donjeg i Gornjeg kraja.
Tek ćemo tada saznati ukupnog pobjednika četvrtih po redu „Seoskih igara“.
Povlačenje užeta
Trenutni poredak bez zadnje discipline izgleda ovako:
Drugoga dana, u subotu, prvo se odigrala završnica u malom nogometu. U 14 sati počelo je
službeno otvorenje igara. Voditeljica igara bila
je Janja Kovač. Nakon uvodnoga govora, prisutnima se obratio načelnik Općine Donja Dubrava
Dražen Miser.
Poslije načelnikova pozdrava na scenu su
stupili prošlogodišnji pobjednici – ekipa „Prekop United“ koji su vratili prelazni pehar. Kratak govor održao je predstavnik njihove ekipe
Vladimir Fabić. Otvorenje igara su uveličali i
članovi Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava.
Od ove su godine u igre uvedene i neke pro-
Uz besplatni grah organizatora,
za prehranu sudionika brinule su se i
vrijedne članice „Udruge žena“,
na čelu s predsjednicom Bernardom Miser,
koje su pekle languše.
DOBRAVSKE NOVINE
Hrvatski informativni glasnik
Općine Donja Dubrava
Broj 42
13. 7. 2014.
Cijena 5 kn
OPĆINA DONJA DUBRAVA
Trg Republike 13
40328 Donja Dubrava
UREDNIŠTVO:
Marko Ljubek, Anita Fabić,
Ivan Štefić, Mladen Hunjadi
FOTOGRAFIJE:
Foto-video Frančić, Mladen Hunjadi, Dragutin Feletar
NAKLADNIK:
Dražen Miser
TISAK:
Tiskara “Baltazar”
Koprivnica
Tel: 040 / 689 - 033
Tel/Fax: 040 / 688 - 919
[email protected]
www.donjadubrava.hr
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
4
File Size
3 125 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content