close

Enter

Log in using OpenID

dan polja pio 07.09.2011. - Poljoprivredni institut Osijek

embedDownload
DAN POLJA KUKURUZA, SOJE, SUNCOKRETA I KRMNOG BILJA
POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK
07. RUJNA 2011. GODINE
Poljoprivredni institut Osijek
UTJECAJ TEMPERATURNOG I OBORINSKOG REŽIMA NA
VEGETACIJU PROLJETNIH USJEVA 2011. GODINE
DR.SC. MARKO JOSIPOVIĆ, Poljoprivredni institut Osijek
MR.SC. DRAŽEN KAUČIĆ, Državni hidrometeorološki zavod
PROF.DR.SC. VLADO KOVAČEVIĆ, Poljoprivredni fakultet Osijek
DR.SC. IVAN BRKIĆ, Poljoprivredni institut Osijek
UVOD
Kukuruz, soja i suncokret siju se na velikim površinama u Republici Hrvatskoj, a njihovi urodi vrlo
značajno variraju. Obzirom da su agrotehnika i sortiment navedenih kultura vrlo ujednačeni i
postojani, naslućuje se da vrijeme najvećim dijelom utječe na njihovo variranje. Analiza, za
poljoprivrerdu najbitnijih meteoroloških elemenata: oborina, temperatura zraka, sati sijanja sunca,
brzina vjetra i relativna vlaga zraka, te ostvareni urodi u dužem nizu godina daje nam argumente za
približnu procjenu uroda. Cilj ovoga rada je prikazati osnovne metorološke elemente tijekom
vegetacije 2011.god., požnjevene površine i postignute urode kukurza, soje i suncokreta tijekom
zadnjeg desetljeća i procjeniti utjecaj vremena na urode ove godine. Sušna razdoblja tijekom
vegetacije su učestala na području Republike Hrvatske, a prema brojnim istraživanjima ona se
javljaju različitim intenzitetima. Gotovo je uvriježeno mišljenje među agonomima i
poljoprivrednicima da je u prosjeku svakih pet godina jedna vrlo sušna i jedna sušna godina.
Za postizanje stabilnih i visokih uroda je neophodno provesti kvalitetne agrotehničke mjere i
odabrati kvalitetne kultivare, no to u sušnoj godini nije dovoljno i treba, ukoliko je moguće
osigurati navodnjavanje. Navodnjavanje se u Hrvatskoj uglavnom prakticira na višegodišnjim
nasadima i povrću, a u zadnje vrijeme i na sjemenskim usjevima. Ulaganja u navodnjavanje su
velika, a poljoprivreda je slabo profitabilna i takve projekte prema posebnim uvjetima treba preuzeti
država. Tako bi se preduvjeti za sigurnu i stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Također treba istaći
da je Republika Hrvatska za posljedice elementarne nepogode suše u poljoprivredi iz državnog
proračuna izdvojila toliko novca da smo već mogli navodnjavati značajne površine, a mi
navodnjavamo tek 18.000-20.000. Prema nacionalnom projektu navodnjavanja NAPNAV-u
Hrvatska je napravila značajan napredak, ali treba izdvajati značajnija financijska sredstva.
MATERIJAL I METODE
U radu su korišteni meteorološki podatci s osam glavnih meteoroloških postaja (Državni
hidrometeorološki zavod), a podatci o urodima i požnjevenim površinama iz državnih Statističkih
ljetopisa 2000. – 2010. godina. Izračun referentne evapotranspiracije na temelju dekadnih oborina,
temperatura zraka, brzine vjetra, relativne vlage zraka i sati sijanja sunca izračunati su
kompjutorskim programom Cropwat 8.0 (FAO-ov program). Stručne i znanstvene spoznaje
korištene su iz vlastitih istraživanja i dostupne literature u popisu.
VREMENSKI UVJETI
Travanj
Temperaturama zraka tijekom travnja 2011. godine ratari su u Slavoniji i Baranji bili donekle
zadovoljni. No, već u Međimurju i Hrvatskom zagorju ovog je mjeseca bilo ponegdje i „vrlo toplo“,
jer je srednja mjesečna temperatura zraka u Zagrebu bila veća od prosječne višegodišnje
temperature 2.8˚C.
Sreći ne bi bilo kraja da je uz spomenute temperature zraka, ovog mjeseca bilo dovoljno oborine.
No, vrijedi zapamtiti kako je suša i stvarno ove godine počela već tijekom proljeća. Naime, u
Osijeku je tijekom prve dekade ukupno izmjereno 0 mm, a treće samo 1 mm oborine. Ništa više
oborine tijekom spomenutih dekada nije bilo i u Gradištu, ali i u Slavonskom Brodu. Teško je
vjerovati da je tijekom mjeseca u Daruvaru, Gradištu i Slavonskom Brodu u dnevnike
meteoroloških postaja zapisan samo 1, a u Osijeku 2 dana s oborinom većom od 5 mm. Vjerujemo
da će se i ukupni manjak oborine u odnosu na višegodišnji prosjek od 40 do 50 mm na analiziranim
lokalitetima istočne i sjeverozapadne Hrvatske sigurno dugo pamtiti i biti jedno upozorenje kako se
na sušu treba pravovremeno pripremiti.
2
Svibanj
U svibnju su srednje mjesečne temperature zraka bile u okvirima prosječnih višegodišnjih
vrijednosti samo u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, što znači da je prema raspodjeli percentila bilo
„normalno toplo“. Srednja mjesečna temperatura zraka u Osijeku je bila veća od prosječne
višegodišnje temperature 0.2˚C. No, vrijedno je istaknuti kako je ipak u Međimurju, djelomično u
Podravini i Hrvatskom zagorju bilo „toplo“, pa je srednja mjesečna temperatura zraka bila veća od
prosječne višegodišnje u Zagrebu 1.6˚C.
Vrućih je dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30.0˚C bilo tijekom posljednje
dekade mjeseca. No, jutra su u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila hladna. Na 5 cm od tla
minimalna se temperatura zraka svakodnevno u Osijeku od 5. do 7. svibnja, a u Križevcima od 5.
do 9. svibnja spuštala ispod točke smrzavanja. Štapić minimalnog termometra na 5 cm od tla
spustio se 6. svibnja u Slavonskom Brodu na -4.5˚C, a u Križevcima na -4.7˚C.
Mjesečne količine oborine bile su manje u odnosu na prosječne višegodišnje količine u Podravini,
Međimurju i Hrvatskom zagorju. Vrijedno je istaknuti kako je u Bjelovaru ukupno izmjereno 67
mm manje oborine u odnosu na višegodišnji prosjek. No, u istočnoj Slavoniji mjesečne količine
oborine bile su nešto veće od prosječnih višegodišnjih količina, pa je Osijeku izmjereno 23 mm više
oborine od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, raspored oborine bio je vrlo loš. Naime, u Osijeku
gdje je ukupno tijekom mjeseca izmjereno 81 mm, tijekom druge dekade mjeseca izmjereno je
samo 3 mm. Dana s oborinom većom od 5 mm ovog je mjeseca u Osijeku bilo samo 3, a to nam
govori kako su dnevne količine oborine tijekom mjeseca ipak bile relativno male.
Lipanj
Tijekom lipnja u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, bilo je „toplo“. Srednja mjesečna temperatura zraka
bila je u Slavonskom Brodu veća od prosječne višegodišnje temperature 1.6º C. Ovog je mjeseca
„vrlo toplo“ bilo djelomično u Posavini i Podravini, ali i u Međimurju, dakle u sjeverozapadnom
dijelu Hrvatske. Srednja mjesečna temperatura zraka bila je veća od prosječne višegodišnje
temperature u Zagrebu i Bjelovaru 2.6º C.
No, biljke su vrlo često doživljavale takozvani temperaturni stres, jer je vrućih dana s maksimalnom
temperaturom zraka većom od 30.0º C bilo u Osijeku 5, a u Slavonskom Brodu 7. Vrijednosti
maksimalne temperature zraka narasle su u Daruvaru do 32.7º C, a u Slavonskom Brodu i do 33.6º
C.
No, ovog su mjeseca jutra ponekog dana bila i relativno svježa. Na postaji u Osijeku minimalna
temperatura zraka na 5 cm od tla spustila se 20. lipnja na 5.5º C, a u Križevcima i na 3.1º C.
Oborine su u većem dijelu Hrvatske bile u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti. No, tek
ponegdje u Slavoniji i Baranji, Podravini i Međimurju, ali i u Dalmaciji bilo je „vrlo suho“.
Primerice, u Bjelovaru je izmjereno 72 mm manje oborine od višegodišnjeg prosjeka.
I ovog je mjeseca raspored oborina bio vrlo nepovoljan. Naime, tijekom druge dekade mjeseca u
Osijeku je ukupno izmjereno 7mm, a u Slavonskom Brodu samo 1 mm. Suša iz druge dekade
nastavila se u Osijeku i Slavonskom Brodu i u treću dekadu mjeseca. Od 21. do 30. lipnja u Osijeku
je ukupno izmjereno 1.5 mm, a u Slavonskom Brodu ponovno samo 1.2 mm. Eto, navedeno nam
govori kako je suša počela upravo tada kad je ratarskim kulturama voda za njihov rast i razvoj bila
najpotrebnija.
Srpanj
Tijekom srpnja bilo je uglavnom „toplo“. Ekstremno toplo bilo je tek ponegdje u istočnoj Slavoniji.
Dana s maksimalnom temperaturom zraka većom ili jednakom 30.0º C bilo je ukupno u Varaždinu
11, Osijeku i Slavonskom Brodu 12, a u Daruvaru 13. Maksimalna temperatura zraka svakodnevno
je bila veća od 30.0º C u Osijeku i Slavonskom Brodu od 7. do 15. srpnja, a u Daruvaru od 7. do 19.
srpnja. Najtoplije je bilo 14. srpnja kad je maksimalna temperatura zraka narasla u Slavonskom
Brodu do 37.3º C, a u Daruvaru i do 38.2º C.
Mjesečne količine oborine bile su u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti uglavnom u
Slavoniji i Baranji, Posavini, Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju. Naime, u Osijeku, ali i u
3
Varaždinu mjesečna je količina bila veća od prosječne višegodišnje količine za samo 9 do 10 mm.
No, vrlo malo oborine u Osijeku, Slavonskom Brodu i Gradištu bilo je od 11. do 29. srpnja. Dana s
oborinom većom od 5.0 mm bilo je vrlo malo, također.
Suša iz treće dekade lipnja nastavila se do prvih dana treće dekade srpnja. Naime od 1. do 20. srpnja
ukupno je u Varaždinu izmjereno 11 mm, a u Osijeku samo18 mm. Oborine od 21. do 31. srpnja
ponegdje su bile obilne, te su podmirile nedostatak vode u tlu, ali za mnoge biljke s plitkim
korijenovim sustavom i n avrlo lakim tlima one su došle prekasno. Ukupno je tijekom treće dekade
srpnja izmjereno u Osijeku 56, Slavonskom Brodu 60 mm, Varaždinu 91 mm, a u Daruvaru 96 mm
oborine.
Kolovoz
Vrijeme u kolovozu ove godine dugo će se pamtiti. Srednja mjesečna temperatura zraka bila
je veća od prosječne višegodišnje temperature u Slavonskom Brodu 3.5º C, a u Zagrebu i za 3.9º C.
Maksimalna temperatura zraka veća ili jednaka 30.0º C bila je Varaždinu tijekom 12, Zagrebu i
Bjelovaru 14, Osijeku 16, a u Slavonskom Brodu i 20 dana. Tijekom prvih 15 dana ovog mjeseca
njena je vrijednost narasla u Zagrebu do 32.4º C, Daruvaru 33.0º C, Osijeku 34.3º C, a u
Slavonskom Brodu i do 35.0º C. Dakle, biljke su često ponovno doživljavale temperaturni stres.
No, vrijedno je istaknuti kako su jutra 11. kolovoza bila relativno svježa. Na 5 cm od tla minimalna
se temperatura zraka tog datuma spustila u Slavonskom Brodu na 4.2º C, Varaždinu 3.3º C, a u
Križevcima na samo 2.1º C. Tako niske minimalne temperature zraka nisu ublažile biljkma
posljedice temperaturnog stresa, ali su donekle usporile gubitak vode evapotranspiracijom.
Oborine je bilo, ali u Slavoniji i Baranji nedovoljno da se ublaži nedostatak vode u tlu. U odnosu na
višegodišnji prosjek, nedostatak oborine ovog mjeseca u Osijeku od 54 mm, a u Slavonskom Brodu
od 55 mm dugo će se pamtiti. No, i manjak od 74 mm u Varaždinu, a 79 mm u Zagrebu ostat će
trajno crvenom bojom zapisan u dnevnicima meteoroloških postaja.
Utjecaj vremena na poljoprivredne kulture
U razdoblju 2000.-2009. godina požnjevene površine u Hrvatskoj iznosile su prosječno 303086 ha
kukuruz, 46645 ha soja odnosno 30611 ha suncokret godišnje, uz prosječno ostvarene prinose 6,0
t/ha (kukuruz), 2,3 t/ha (soja) i 2,4 t/ha (suncokret). Prosječni prinosi po godinama su za sve tri
ratarske kulture varirali u širokim rasponima (Tablica 4) od 4.1 do 8.0 t/ha (kukuruz), od 1.4 do 3.0
t/ha (soja) i od 1.7 do 3.1 t/ha (suncokret).
Obzirom na činjenicu da u promatranoj dekadi nisu bile značajnije promjene u sortimentu i
agrotehnici, variranja prinosa po godinama su velikim dijelom rezultat specifičnosti vremenskih
prilika tijekom vegetacije (faktor “godina”). S tim u vezi, oborinski i temperaturni režim, osobito
tijekom srpnja i kolovoza, je od posebnog utjecaja. U pravilu, niži prinosi kukuruza i soje ostvareni
su u godinama s manje oborina i višim temperaturama zraka (2000., 2003. i 2007.: prosjek 4.4 t/ha
za kukuruz i 1.7 t/ha za soju) u ljetnim mjesecima, dok kod suncokreta određenu negativnu ulogu
ima i previše oborina. Međutim, u normalnim ili vlažnim godinama (2002., 2005. i 2008.) su prinosi
kukuruza i soje bili znatno veći (prosjek 7.1 t/ha za kukuruz i 2.6 t/ha za soju). Detaljniji uvid u
utjecaj oborinskog i temperaturnog režima na prinose proljetnih kultura s naglaskom na kukuruz
(Jelić i sur., 2009; Josipović i sur., 2005, 2010; Kovačević, 2008; Kovačević i Kaučić, 2006;
Kovačević i sur., 2009a, 2009b, 2010a, 2010b, 2010c; Maklenović i sur., 2009; Markulj i sur.,
2010) i soju (Vratarić i Sudarić, 2000., Vratarić i sur. 2001., Plavšić i sur., 2007., Vratarić i Sudarić,
2008., Josipović i sur. 2011.) je prikazan u ranije objavljenim znanstvenim i preglednim radovima.
Kukuruz
Temeljem analize količine oborine i temperatura zraka 2011. godina je vremenski slična 2003., a
posebice 2007. godini. U navedenim godinama je ostvaren prosječan urod zrna kukuruza 4,2 t ha-1
(2003. g.) odnosno 4,9 t ha-1 (2007.g.). Dakle, u 2007 je ostvaren prosječno 0,7 tona veći urod iako
4
je palo u lipnju, srpnju i kolovozu samo 105 mm oborine, 41 mm manje nego 2003 godine. Razlog
manjeg uroda su vrlo vjerojatno visoke temperature zraka u lipnju i kolovozu 2003. godine koje su
rezultirale i većom evapotranspiracijom. Tri analizirana mjeseca su 2003. godine bila toplija 3.0
stupnja od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990., Tablica 4.). Temeljem napisanoga, a imajući u vidu
da je 2011. godine suša trajala čak 40 dana (druga i treća dekada lipnja i prva i druga dekada
srpnja), a temperature zraka manje od 2003. i 2007. godine, može se, uz standardnu agrotehniku,
očekivati prosječan urod zrna kukuruza od 4,2 do 4,9 t ha-1. Svakako, da je bitno napomenuti da je
navedeno beskišno razdoblje na lakim tlima sa lošijim vodnim svojstvima (pjeskovitim i
šljunkovitim tlima) utjecalo da je dio kukuruza imao suh list iznad klipa u trećoj dekadi srpnja.
Najveći učinak navodnjavanja ove godine postigao bi se obrocima oko 40 mm krajem lipnja i
krajem prve dekade kolovoza. Dakle, sa samo 80 litara vode m2 (800 m3 ha-1) postigli bismo urode
na razini prosjeka i veće.
Kada je u pitanju potencijal hibrida kukuruza svakako je važno spomenuti rezultate vlastith
istraživanja na navodnjavanju, gnojidbi dušikom i hibridima kukuruza gdje je tijekom razdoblja
ispitivanja od 2000 do 2010. godine postignut najveći urod bio 15,8 i 16,0 t ha-1, 2010, godine na
varijanti navodnjavanja gdje je sadržaj vode u tlu održavan od 80% do 100% poljskog vodng
kapaciteta (PVK), varijanti gnojidbe 200 kg čistog N ha-1 sa hibridom OSSK 602.
Soja
Obzirom da su i lipanj i srpanj 2011. imali više oborine nego 2000. i 2003. godine kada su ostvareni
najmanji urodi u prošlom desetljeću, 1,4 odnosno 1,7 t ha-1, tako male urode možemo eliminirati.
Toj tvrdnji u prilog ide i prosječno manja temperatura zraka u lipnju, srpnju i kolovozu ove godine
prema navedenim godinama (Tablica 1. i 4.), dakle 2011. bila je manja evapotranspiracija i soja je
mogla sa manje vode uroditi više. Zbog vrlo dugog sušnog razdoblja koje je trajalo gotovo četiri
dekade (druge dvije dekade lipnja i prve dvije dekade srpnja) također imamo razloga za zabrinutost
glede očekivanih uroda. Pretpostavljajući da se sortiment i agrotehnika nisu značajnije mijenjali, na
temelju vremenskih prilika i postignutih uroda od 2000. do 2009. godine, uslijed utjecaja
vremenskih prilika 2011. godine može se očekivati desetgodišnji prosjek 2,3 t ha-1 ili nešto malo
veći (ukoliko je soja uspješno zaštićena od pauka i grinja tijekom srpnja i kolovoza).
Kada je u pitanju potencijal sorti soje rezultati vlastith istraživanja na navodnjavanju, gnojidbi
dušikom i sortom soje tijekom razdoblja ispitivanja od 2000. do 2010. godine postignut najveći
urod bio 5,71 t ha-1 2008, godine na varijanti navodnjavanja gdje je sadržaj vode u tlu održavan od
80% do 100% poljskog vodng kapaciteta (PVK) i varijanti gnojidbe 100 kg čistog N ha-1 i 5,45 t ha1
na varijanti održavanja sadržaja vode od 60% do 100% PVK i gnojidbom sa 100 kg N ha-1, sa
sortom Julijana kreacije Poljoprivrednog instituta Osijek.
Suncokret
Za razliku od kukuruza i soje značajno veći urodi suncokreta su u pravilu postignuti u sušnim
godinama 2007. (2,6 t ha-1) i 2009. (2,6 t ha-1), najveći u idealnoj godini, 2008. (3,0 t ha-1) po
količini oborine blizu višegodišnjem prosjeku, a po temperaturama nešto većim od prosjeka, dok su
najmanji urodi suncokreta postignuti u vlažnim godinama 2001. (1,7 t ha-1) i 2005. (1,6 t ha-1).
Temeljem navedenog i podataka u tablicama 2. i 4., mogu se očekivati urodi suncokreta iznad
desetogodišnjeg prosjeka (2,4 t ha-1) i bliže najrodnijim godinama, dakle 2,8 do 3,0 t ha-1.
Obzirom na činjenicu da u promatranoj dekadi nisu bile značajnije promjene u sortimentu i
agrotehnici, variranja prinosa po godinama su velikim dijelom rezultat specifičnosti vremenskih
prilika tijekom vegetacije (faktor “godina”). S tim u vezi, oborinski i temperaturni režim, osobito
tijekom srpnja i kolovoza, je od posebnog utjecaja. U pravilu, niži prinosi kukuruza i soje ostvareni
su u godinama s manje oborine i višim temperaturama zraka (2000., 2003. i 2007.: prosjek 4.4 t/ha
za kukuruz i 1.7 t/ha za soju) u ljetnim mjesecima, dok kod suncokreta određenu negativnu ulogu
ima i previše oborine.
5
Tablica 1. Srednja mjesečna temperatura zraka, višegodišnji prosjek, odstupanje od prosjeka i broj vrućih dana (DHMZ)
TR AVANJ
SVIBANJ
LIPANJ
SRPANJ
KOLOVOZ
SREDNJA
Odstu
Odstu
Odstu
Dani Tsred. Višeg.
Dani Tsred. Višeg.
Dani MJ. T ZRAKA
T sred. Višeg. Odstu- T sred. Višeg. Odstu- Tsred. Višeg.
VI-VII
°C
pros.
panja
°C
niz
panja
°C
niz
panja
Tx≥30
°C
niz
panja Tx ≥30
°C
niz
panja Tx≥30
196119611961196119611961°C
°C
°C 2011
1990
1990
1990
1990
1990
1990
Osijek
13,6
11,3
1,9
16,7
16,5
0,2
20,8
19,5
1,3
5
22,2
21,1
1,1
12
23,1
20,3
2,8
16
22,1
20,3
13,1
10,9
2,2
16,3
15,9
0,4
20,6
19,0
1,6
7
22,5
20,7
1,8
12
23,3
19,8
3,5
20
22,1
19,8
13,9
11,7
2,2
16,8
16,7
0,1
21,1
19,0
2,1
7
22,4
21,2
1,2
12
23,5
20,6
2,9
17
22,3
20,3
12,6
10,7
1,9
15,6
15,9
-0,3
20,3
18,9
1,4
5
21,7
20,8
0,9
13
21,6
20,0
1,6
16
21,2
19,9
13,4
10,6
2,8
16,9
15,3
1,6
21,1
18,5
2,6
3
22,2
20,1
2,1
12
23,2
19,3
3,9
14
22,2
19,3
13,5
10,8
2,7
16,9
15,6
1,3
21,3
18,7
2,6
6
22,0
20,4
1,6
11
23,0
19,5
3,5
14
22,1
19,5
12,7
10,3
2,4
16,2
15,1
1,1
20,5
18,3
2,2
2
21,0
19,8
1,2
11
21,5
18,9
2,6
12
21,0
19,0
13,6
11,2
2,4
16,7
15,8
0,9
20,9
19,1
1,8
5
22,2
20,8
1,4
12
22,8
19,8
3,0
16
22,0
19,9
Sl. Brod
Gradište
19811990
Daruvar
19781990
Zagreb
Bjelovar
Varaždin
Sisak
Tablica 2. Mjesečne i dekadne količine oborine, višegodišnji prosjek, odstupanje od prosjeka i broj dana s oborinom > 5 mm
TRAVANJ
SVIBANJ
Mjes
.
VGP Ods- DSO
suma 1961/
2011 1990
tupanja 2011
mm
mm
mm
mm
20
54
-33
19
Osijek
Slav.
Brod
Gradište
1981-90
DO
>5
suma 1961/
2011 1990
tupanja
mm
mm
mm
mm
2
81
59
23
0
18
15
58
54
-40
-39
70
-50
Zagreb
42
64
-22
Bjelovar
34
63
-29
70
-41
73
-42
mm
mm
mm
mm
3
49,9
88
-38
3
mm
DO
OBORINA
suma 1961/ tup2011 1990 anja 2011
>5
VI-VIII
MJESEC
2011
>5
mm
mm
mm
mm
mm
mm
4
4,6
59
-54
0
mm
mm
mm
mm
5
73,8
65
9
42
7
DO
tupanja
13
5
2
56
3
31
18
15
1
44
73
-29
9
4
47,4
86
-39
1
7
109
83
26
18
5
18,2
73
-55
0
1
14
1
60
0
1
22
23
38
4
14
1
48
64
-16
12
9
4
37,5
81
-44
16
9
1
55
88
-33
12
1
7
84,0
45
39
14
44,2
98
-54
13
5
3,8
46
-43
47
32
2
0
121
66
55
17
0
39,8
78
-38
7
5
34
0
96
0
15
49
1
15
4
70
79
-9
11
5
67,5
100
-33
18
3
63,9
83
-20
3
5
15,6
95
-79
0
15
45
0
60
0
6
6
19
10
17
19
3
12
79
-67
15
14
12
4
2
24,4
96
-72
2
11
2
41
84
-43
14
48,6
98
-50
82
-50
10
21
58,9
78
-19
20
125
91
34
10
5
25,7
82
-56
102
92
10
9
24,7
98
-74
77
11
0
2
60
212
1
77
242
0
125
172
2
205
242
1
147
278
9
2
109
256
6
1
175
288
2
255
253
0
26
88,3
128
19
7
91
5
0
0
2
2
115
4
6
43
2
1
32
6
27
4
16
3
5
1
mm
33
6
10
17
mm
0
9
5
mm
2
45
5
31
mm
>5
suma 1961/
2011 1990
21
5
Sisak
>5
DO
52
9
29
2011
suma 1961/ tup2011 1990 anja 2011
SUMA
Mjes
.
VGP Ods- DSO
2
9
Varaždin
DO
KOLOVOZ
Mjes
.
VGP Ods- DSO
1
2
19
SRPANJ
Mjes
.
VGP Ods- DSO
26
1
Daruvar
1978-90
LIPANJ
Mjes
.
VGP Ods- DSO
42
8
42,0
85
-43
0
0
Mjes. = mjesečna; VGP = višegodišnji prosjek 1961-1990; DSO = dekadna suma oborine; DO = dani s oborinom
7
Tablica 3. Korisne oborine (mm), potencijalna evapotranspiracija (mm) po dekadama u odabranim mjestima Hrvatske 2011. godine
Travanj
POSTAJA
Korisne
oborine
mm
Svibanj
ETo
mm/dan
Korisne
oborine
mm
Lipanj
ETo
mm/dan
Korisne
oborine
mm
Srpanj
ETo
mm/dan
Korisne
oborine
mm
Kolovoz
ETo
mm/dan
Korisne
oborine
mm
ETo
mm/dan
Ukupne
korisne
oborine
VI-VIII
2011.g.
Srednja
temper.
zraka
VI-VIII
2011.
102
21.7
ISTOČNA HRVATSKA
OSIEK
Mjesec
SLAVON.
BROD
Mjesec
IST. HRV.
0
3.30
23
3.13
34
4.61
12
5.31
2
4.18
17
2.75
3
3.90
6
4.82
5
5.77
0
5.05
1
3.02
39
5.03
2
5.23
41
3.43
0
18
3.19
65
4.02
42
4.89
58
4.84
2
4.62*
2
3.11
19
3.30
35
4.06
27
5.06
17
4.01
14
2.82
9
3.76
1
4.47
16
4.47
0
4.73
3
3.81
13
4.48
1
5.48
43
5.48
0
17
3.37
40
3.85
37
4.67
85
4.67
17
4.37*
139
21.4
17.7
3.3
52.5
3.94
39.5
4.78
71.5
4.76
9.5
4.50*
124
21.6
116
21.7
SJEVEROZAPADNA HRVATSKA
10
2.99
14
3.83
38
3.88
1
5.33
14
4.39
16
3.10
10
3.78
17
4.59
3
5.58
0
4.66
14
3.22
35
4.70
0
5.30
43
3.25
0
39
3.10
59
4.30
55
4.59
47
4.72
14
4.53*
9
3.55
10
4.03
23
4.01
2
5.69
17
4.32
14
3-22
13
4.47
18
5.26
9
6.33
6
4.69
5
3.30
15
5.48
2
5.76
51
3.77
0
28
3.36
38
4.66
43
5.01
63
5.26
23
4.51*
129
21.0
SJ.ZP. HR.
33.5
3.23
48.5
4.48
49
4.80
55
ETo = referentna evapotranspiracija, kompjutorski program Cropwat 8.0; *- prve dvije dekade kolovoza.
4.99
18.5
4.52*
122.5
21.4
ZAGREB
Mjesec
VARAŽDIN
Mjesec
8
Međutim, u normalnim ili vlažnim godinama (2002., 2005. i 2008.) su prinosi kukuruza i soje bili
znatno veći (prosjek 7.1 t/ha za kukuruz i 2.6 t/ha za soju). Detaljniji uvid u utjecaj oborinskog i
temperaturnog režima na prinose proljetnih kultura s naglaskom na kukuruz (Jelić i sur., 2009;
Josipović i sur., 2005, 2010; Kovačević, 2008; Kovačević i Kaučić, 2006; Kovačević i sur., 2009a,
2009b, 2010a, 2010b, 2010c; Maklenović i sur., 2009; Markulj i sur., 2010) i soju (Vratarić i
Sudarić, 2000., Vratarić i sur. 2001., Plavšić i sur., 2007., Vratarić i Sudarić, 2008., Josipović i sur.
2011.) je prikazan u ranije objavljenim znanstvenim i preglednim radovima.
Tablica 4. Prinosi i požnjevene površine kukuruza, soje i suncokreta u Hrvatskoj (DZS, 2001-2010),
te temperatura i oborina (Državni hidrometeorološki zavod)
Povr- Godina
šina i 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Prosjek
urod Požnjevene površine (ha) i prosječni prinosi zrna (t/ha) u Hrvatskoj
KUKURUZ
ha
292431 305867 306805 304722 306347 318973 296193 288549 314062 296910 303086
t/ha
5.7
6.4
6.3
6.9
6.5
4.9
7.4
6.0
4.1
4.2
8.0
SOJA
ha
47484 41621 47897 49860 36979 48211 62810 46506 35789 49292 46645
t/ha
2.2
2.7
2.6
2.5
2.8
1.9
2.6
2.3
1.4
1.7
3.0
SUNCOKRET
ha
25715 25336 26835 28211 28328 49769 35308 20615 38631 27366 30611
t/ha
2.1
2.3
2.5
2.4
2.3
2.6
3.0
2.4
1.7
1.6
3.1
Mjesec Osijek: temperature i oborine (VI, VII i VIII i VGP = višegodišnji prosjek 1961.-1990.)
Mjesečne količine oborine (mm)
VGP
Lipanj 10
240
37
44
77
112
91
33
63
76
88
Srpanj 63
77
59
60
44
171
15
27
14
79
65
Kolovoz 5
7
84
42
106
238
134
45
61
46
58
Suma
180
227
240
105
138
78
324
146
521
201
211
o
Srednje mjesečne temperature zraka ( C)
Lipanj 22.5 18.1
21.1
24.3
19.2
19.5
20.1
22.3
20.4
21.5
19.5
Srpanj 21.7 21.6
22.3
22.1
21.5
21.5
23.5
23.8
23.2
21.8
21.1
Kolovoz 23.7 22.7
20.9
23.6
21.0
19.3
19.3
22.2
21.7
21.8
20.3
Prosjek 22.6 20.8
21.4
20.6
20.1
21.0
22.8
21.8
23.3
21.7
20.3
ZAKLJUČCI
Iz naprijed napisanog može se zaključiti kako su proljetni usjevi 2011. godine u ranim fazama rasta
i razvoja tijekom vegetacije često imal temperaturni stres, istovremeno jače naglašen nedostatkom
vode u tlu u fazi njihove povećane osjetljivosti, cvatnja, oplodnja i nalijevanje zrna.
Raspored oborina bio je vrlo nepovoljan jer su beskišna razdoblja dugo trajala u Slavoniji i Baranji,
ali i u Podravini i Međimurju. Vode u pojedinim dekadama opisanog vremenskog razdoblja nije
bilo dovoljno niti za biljke sa dubljim i moćnijim korjenovim sustavom.
Vremenske prilike, posebno oborine i temperature, značajno utječu na urode kukuruza. Suša i stres
izazvan visokim temperaturama zraka su u sukoj vezi sa nižim urodima kukuruza i soje dok na
suncokret ne djeluje negativno. Tijekom vegetacije 2011. najveća suša je trajala oko 40 dana (druga
i treća dekada lipnja i prva i druga dekada srpnja) i ona će biti presudna za smanjenje uroda
kukuruza i soje, dok se na suncokretu ne očekuju negativne posljedice.
Osim navodnjavanja, odgovarajuće agrotehnike, izbor tolerantnijih kultivara kukuruza, soje i
suncokreta na sušu može ublažiti stres izazvan sušom.
9
Literatura
DZS (2001 - 2010): Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku Zagreb.
Jelić M., Kovačević V., Djalović I., Biberdžić M. (2009): Climate change influences on maize yields in Serbia and
Croatia.University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of the Banat Timisoara, Research Journal of
Agricultural Science, 41 (1) 2009, 44-48.
Josipović M., Kovačević V., Petosic D., Sostaric Jasna (2005): Wheat and maize yield variations in the Brod-Posavina
area. Cereal Research Communications 33 (1): 229-233.
Josipović M., Kovačević V., Kaučić D., Šostarić J., Plavšić H. (2010): Impacts of precipitation and temperature regimes
on maize yields in Croatia. Agrar- es Videkfejlesztesi Szemle 2010, vol. 5. (1) supplement (CD issue), Szegedi
Tudomanyegyetem Mezogazdasagi Kar (Editor Horvath J.) p.338-343.
Josipović M., Sudarić A., Kovačević V., Marković M., Plavšić H., Liović I. (2011): Iirrigation and nitrogen fertilization
influences on soybean variety (Glycine max (L.) Merr.) properties. Poljoprivreda (Osijek) 17(1). 9-15.
Kovačević V. (2008): Vremenske prilike sa stajališta uzgoja kukuruza u Hrvatskoj 2007. godine. Agroznanje, Vol. 9,
No 4, str. 43-50.
Kovačević V., Jolankai M., Birkas M., Lončarić Z., Šoštarić J. (2009a): Influences of precipitation and temperature
trend on maize yields. In: Proceedings of 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture (Maric S. and
Loncaric Z. Editors.), 16 th – 20 th February 2009, Opatija; Faculty of Agriculture Osijek, p.541-545.
Kovačević V., Josipović M., Kaučić D., Iljkić D. (2010a): Weather impacts on yield of maize, sugar beet, soybean and
sunflower. In: Proceedings of 45th Croatian and 5th International Symposium of Agriculuture, Opatija 15-19 February
2010 (Maric S. and Loncaric Z. Editors), Faculty of Agriculture in Osijek, p. 796-800.
Kovačević V. , Kaučić D. (2006): Weather characteristics impacts on yields of the spring crops in Croatia. In:
Proceednings, 41 Croatian & 1st International Symposium on Agriculture, (S. Jovanovac and V. Kovačević Eds.), 1317. February 2006, Opatija, Croatia, Faculty of Agriculture, University J. J. Strossmayer in Osijek, p. 421-422.
Kovačević V., Maklenović V., Jolankai M. (2009b): Oborinski i temperaturni režim kao faktori prinosa kukuruza u
Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Agroznanje, Vol. 10, broj 3, str. 67 - 75.
Kovačević V., Paunović A., Knežević D., Biberdžić M., Josipović M. (2010b): Uticaj vremenskih prilika na prinose
kukuruza u periodu 2000.-2007. godine. Zbornik radova, XV savetovanje o biotehnologiji, 26. – 27. marta 2010.g
Čačak, Srbija. Univerzitet u Kragujevcu, Agronomski fakultet u Čačku. str. 13-19.
Kovačević V., Šoštarić J., Rastija M., Iljkić D., Marković M. (2010c): Weather characteristics of 2009 with aspect of
spring field crops growing in Pannonian region of Croatia. Agrar- es Videkfejlesztesi Szemle 2010, vol. 5. (1)
supplement (CD issue), Szegedi Tudomanyegyetem Mezogazdasagi Kar (Editor Horvath J.) p. 350-356.
Maklenović V., Vučković S., Kovačević V., Prodanović S., Živanović Lj. (2009): Precipitation and temperature regimes
impacts on maize yields In: Proceedings of 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture (Maric S. and
Loncaric Z. Editors.), 16 th – 20 th Febraury 2009, Opatija; Faculty of Agriculture Osijek, p. 569-573.
Markulj A., Marijanovic M., Tkalec M., Jozic A., Kovacevic V. (2010): Effects of precipitation and temperature
regimes on maize (Zea mays L.) yields in northwestern Croatia. Acta Agriculturae Serbica, Vol. XV, 29: 39-45.
Plavšić H., Josipović M., Vratarić M., Sudarić A., Krizmanić G., Kolar D. (2007). Utjecaj godine, navodnjavanja i
dušika na sadržaj ulja i bjelančevina u zrnu soje (Glycine max (L.) Merr.). Zbornik radova 42. hrvatski i 2. međunarodni
simpozij agronoma. Pospišil, Milan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Zagreb, 2007. 461-465.
Sudarić A., Vratarić M., Jurković Z. (1996.): Procjena novih linija soje I grupe zriobe Poljoprivrednog instituta Osijek
tijekom 1994. i 1995. godine – Evaluation of some new sybean lines of the I maturity group at the Osijek Agricultural
Institute in 1994 and 1995. Poljoprivreda 2(1-2): 47-54.
Vratarić M. i Sudarić A. (2000). Soja. knjiga. Poljoprivredni institut Osijek. Osijek.
Vratarić M., Varga B., Josipović M., Sudarić A. (2001): Proizvodnja soje u R. Hrvatskoj s posebnim osvrtom na
proizvodnju u 2000. godini. 37. Znanstveni skup hrvatskih agronoma.. Kovačević V.(ur.). Osijek: Poljoprivredni
fakultet u Osijeku, 2001. 265.
Vratarić M. i Sudarić A. (2008): Soja Glycine max (L.) Merr. – Soybean Glycine max (L.) Merr. knjiga, (ed.) Vratarić.
p 460. Osijek. Croatia. Poljoprivredni institut Osijek.
10
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
97 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content