UVOD Slušajući o GIS-u pomislili biste da sve Vaše probleme, probleme Vaše organizacije, firme pa i svjetske probleme možete riješiti upotrebom GIS-a. Međutim GIS ili Geografski Informacijski Sustav je samo skup alata koji koriste ljudi i ljudi su ti koji moraju rješavati probleme. GIS to samo uvelike olakšava. Bilo da vodite malu tvrtku, multinacionalnu kompaniju, vladin ured ili lokalnu vlast, možete biti sigurni da će mnogo informacija koje koristite imati prostorni karakter te da što više podataka imate teže je njima upravljati i tumačiti ih. Činjenica je da 70% svih informacija koje se prenose sadrže prostornu komponentu. GIS pomaže donositi odluke temeljene na prostornim informacijama. Za razliku od bilo kojeg drugog tipa alata za manipulaciju informacijama, GIS razumije koncept lokacije. Zamislimo, npr. sustav koji omogućava njegovim korisnicima kombiniranje, analizu i manipuliranje demografskim, industrijskim, turističkim i drugim podacima vezanim uz područje interesa (npr. da analizira i doslovno pokaže područja s velikim mogućnostima poslovanja). Ovaj proces praćenja i predviđanja socijalnih i ekonomskih promjena smatra se ključnim za poslovni uspjeh. Lanac supermarketa može odabrati lokaciju nove poslovnice praćenjem i analizom ponašanja kupaca upotrebom GIS-a. Za analizu se mogu upotrijebiti informacije dobivene iz anketa i iz iskustava supermarketa na drugim lokacijama. Gradske vlasti bi mogle pohraniti podatke cijele infrastrukture o kojoj se mora brinuti grad u jedan GIS sustav i onda planirati i kontrolirati održavanje i troškove te analizirati postojeću strukturu u neke ozbiljnije recimo poslovne, razvojne svrhe. Isto tako bismo jako brzo mogli doći do primjera primjene GIS-a u vodovodu, elektri, telekomunikacijama, turizmu, vojsci, policiji, državnoj upravi…. GIS se uvelike proširio protekla dva desetljeća. Izlaskom iz granica akademskog istraživanja GIS tehnologija je prvo ušla u velike organizacije, gladne informacija, kao što su državna uprava, lokalna vlast, komunalne firme, telekomunikacije, elektroprivreda, agencije za okoliš, hitne službe... Definicije GIS-a (Geografski informacijski sustav) Teško je precizno definirati GIS, nekima je GIS skup programskih alata, drugima je GIS filozofija. Potrebno je ipak razumjeti da uspješni GIS nije samo "servirano" rješenje Vaših problema već zahtjeva pažnju, trud i znanje za uspje[nu implementaciju. Ipak evo nekoliko definicija GIS-a: GIS je snažan skup informatičkih alata za skupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, pronalaženje, transformiranje i prikazivanje prostorno određenih podataka stvarnoga svijeta, koji omogućavaju korištenje jedne ili više velikih baza podataka, izradbu modela i analitičke postupke za izvođenje korisniku potrebnih zaključaka. GIS je skup programskih alata koji se koriste za unos, pohranu, manipulaciju, analizu i prikaz geografskih podataka. GIS je filozofija, način donošenja odluka unutar organizacije gdje se svi podaci čuvaju centralno, a određeni su svojim lokacijama. GIS je općeniti pojam za skup vrlo različitih djelatnosti, koje obavljaju različite struke u pojedinim fazama projekata. GIS je sustav koji objedinjuje prostorne i atributne podatke u jedan sustav zajedničkog djelovanja. Zašto mi je GIS potreban? GIS pomaže pri donošenju odluka. GIS koristi onima koji moraju donositi odluke za koje je bitna lokacija. Može zvučati smiješno ali brojne implementacije GIS-a su bile loše jer organizacija nije bila sigurna kako bi ga mogla koristiti. Dobro je početi od razmatranja kako Vaša organizacija sada koristi podatke o prostoru i da li neki poslovi vezani uz prostorne informacije mogu biti automatizirani. Ako je moguće automatiziranje postojećih procesa te uvođenjem novih procesa postignete veću efikasnost tada imate osnove za postizanje cilja sustava. Ipak morate biti svjesni činjenice da se poboljšanja teško mogu prikazati u financijskom smislu. Istraživanja pokazuju da se koristi od GIS-a obično protežu na više od jednog faktora, neke čak i na stvari koje nisu ni bile predviđene na početku projekta. Vjerojatno je zbog ovoga uvjeravanje direktora u investiranje u GIS veliki zastoj u implementaciji projekta, budući da je teško cijelu sliku promatrati sa početne točke. U određivanju poslovnog zadatka također ćete morati odlučiti na koji bi način GIS podržavao Vaše trenutne poslovne ciljeve. Upitajte se: koji postojeći mehanizmi služe za prikupljanje, pohranjivanje i prikaz prostornih informacija? koliko bi se postojeće papirnate arhive trebalo pretvoriti u digitalni oblik? koliko bi vremena za to trebalo? koliki bi bili troškovi? koje su veličine i formati obrađeni? što i gdje su prepreke za efektivnu obradu podataka i koliko košta njihovo uklanjanje? kakve dodatne dobiti GIS donosi? što je alternativa GIS-u, koliko bi ona mogla biti učinkovita i koliko bi koštala? tko bi bili krajnji korisnici? Gdje su oni i koliko ih ima? očekivane performanse GIS sustava u pogledu brzine pristupa i odaziva obzirom na količinu podataka? Tko sve koristi GIS? PRODAJA Većina novih izvangradskih supermarketa u svijetu je pozicionirana pomoću sofisticiranog GIS-a. GIS se koristi za pohranu socio-ekonomskih podataka o mogućim kupcima unutar odabranog područja. Područje koje pokriva prodavaona može biti razrađeno proračunom vremena vožnje, vremena potrebnog da kupac pješice dođe do lokacije, analizom utjecaja konkurentskih trgovina, strukture stanovništva (dobi, spolu, obrazovanju, zaposlenosti, broju stanovnika...). GIS se također koristi za upravljanje i određivanje ruta raznošenja, nabave, kontrolu troškova… USLUŽNE DJELATNOSTI Kompanije uslužnih djelatnosti su među najvećim korisnicma GISa. GIS se koristi za izradu baza podataka korisnika koje obično formiraju centralni dio njihovih IT strategija. Vektorski podaci obično dominiraju u ovom području. Najveća primjena u uslužnim djelatnostima je u području automatske izrade karata i lakšem upravljanju (AM/FM). AM/FM funkcije se upotrebljavaju za upravljanje vanjskog dijela organizacije kao što su lokacije cjevovoda, ventila, kabela, korisničkih kutija itd. Ova primjena zahtijeva točnost uvećavanja karte u digitalnom obliku u minutu. OKOLIŠ Organizacije koje prikupljaju, brinu se i koriste podatke o okolini bile su među prvim korisnicima GIS-a. Na najnižem nivou GIS se koristi za informacije o tipu kulture (šuma, pašnjak, oranica…). Složenije primjene koriste analitičke sposobnosti GIS-a za analize procesa u okolišu kao što su erozija tla, reakcija riječnog sliva na velike količine kiše... U ovom području prevladava rasterski model podataka. LOKALNA UPRAVA Lokalna vlast spada u najveće korisnike GIS-a jer najveći dio informacija koje koriste su vezane uz prostor. Sva područja lokalne vlasti mogu imati koristi od GIS-a. GIS se može koristiti u istraživanju zemljišta, kontroli izrade planova, izgradnji autoputeva, infrastrukture, planiranju razvoja… ZDRAVSTVO Analitičke sposobnosti GIS-a se mogu iskoristiti u praćenju hitne službe. GIS se može koristiti, npr. za otkrivanje najbržeg puta između trenutne pozicije ambulantnih kola i pacijenta, bazirano na podacima o uvjetima na cesti. GIS se može također koristiti kao alat za analizu izbijanja i širenja bolesti te zaraza unutar zajednice određenog područja… TRANSPORT GIS ima velikih potencijala za primjene u transportu. Planiranje i održavanje infrastrukture transporta je poznato područje primjene, ali sve je popularnija primjena novih tehnologija za koje je potrebna GIS podrška kao npr. navigacija unutar vozila, elektronički prikazi karata… FINANCIJSKE SLUŽBE GIS se koristi u području financijskih usluga u sličnom obliku kao i u prodaji. Koristi se za lociranje novih ogranaka banki, osiguranja… GIS se sve više koristi u području oporezivanja i osiguranja, kao alat za detaljnije određivanje područja najvećeg/najnižeg rizika. To zahtijeva različite baze podataka kao što su geološke, vremenske zatim baze sa informacijama o kriminalu, vrijednosti nekretnina… Od čega se GIS sastoji? GIS se sastoji od 3 međusobno povezane komponente: 1. 2. 3. prostorni podaci tehnička i programska podrška (hardware/software) određeni problem ili zadatak. PROSTORNI PODACI Nakon što ste odredili ciljeve sustava, sljedeći korak je da odaberete odgovarajuću tehničku i programsku opremu te izradite plan implementacije. Zastrašujući zadatak u implementaciji bilo kojeg GIS-a je sakupljanje potrebnih podataka. Često su postojeći podaci u papirnatom obliku te se moraju digitalizirati, što je skup i dugotrajan proces. S druge strane postoji dosta prodavača gotovih digitalnih podataka pogodnih za GIS. Podaci mogu biti prilično skupi pa morate biti sigurni da će kupljeni prostorni podaci biti pogodni za Vašu određenu primjenu. Prostorni podaci su informacije povezane sa određenom lokacijom, npr. broj ljudi u gradu ili stanara na određenoj adresi, parcele, ceste... U mnogo slučajeva težak dio pripreme podataka za GIS je povezivanje informacije sa lokacijom, proces poznat kao geokodiranje. Unutar određenog skupa podataka mora biti, naravno, element koji određuje njegovu lokaciju. Idealna bi bila koordinata na karti ali to može biti i poštanski broj ili adresa. Element unutar podatka koji određuje lokaciju je poznat kao njegov geokod. Potpuno razumijevanje prirode prostornih podataka je ključno u procesu prikupljanja podataka te za uspjeh GIS-a kao cjeline. Razmotrimo osnovne skupove podataka: Socio-ekonomski podaci su široko dostupni, obično od državnih i lokalnih vlasti, ali mogu biti i produkt populacijskih istraživanja te anketa. Osim državne i lokalne uprave ove podatke često koriste marketing agencije, trgovačke firme i sl. koje kombiniraju informacije od anketa sa drugim skupovima podataka kako bi analizirali određena područja u razne komercijalne svrhe. Sposobnost prepoznavanja određenih tržišta bazirano na skupovima geografskih podataka je poznata kao Geodemografija i jedno je od područja unutar GIS-a sa najvećim porastom. Podaci o okolišu Potreba prikupljanja i analize informacija o okolišu je bila jedna od prvih osnova za razvoj GIS-a i nastavila je biti važno područje primjene GIS-a. Podaci o okolišu su obično veliki i zahtjevaju pažljivo upravljanje. Izvori podataka o okolišu uključuju: postojeće topografske karte, tematske karte koje određuju geološke aspekte i zemljišta... podaci daljinskog mjerenja koji se sakupljaju od satelitskih promatranja i snimaka te zračnih fotografija. Podaci o okolišu uključuju prirodne granice između vegetacijskih tipova koje su često nejasne pa nisu određene jednom linijom. Nasuprot tome, socioekonomski podaci su obično povezani administrativnim granicama koje su često umjetno određene pa ih predstavljaju ravne linije. Modeli podataka Stvarnost je prekomplicirana čak i za najsofisticiranije GIS programe. Zato je, da bi se predstavila stvarnost u prostornim podacima, kreirano pojednostavljenje stvarnosti. Pojednostavljenje je poznato kao model podataka. U modelu podataka stvarnost je pojednostavljena u samo četiri prostorna elementa, koji se mogu koristiti za predstavljanje pravog svijeta. Ova četiri prostorna elementa su: točka linija područje površina U primjeni GIS-a u telekomunikacijama, na primjer, točka može predstavljati lokaciju spojnih kutija, linija može predstavljati kabel, područje može predstavljati zgradu i površina može predstavljati površinu zemlje kroz koju su provučeni kablovi. Prostornim elementima se pridodaju atributi, na primjer, tip kabla, adresa zgrade, visina bilo koje točke. Spajanje prostornih elemenata sa njihovim atributima je jedan od ključnih koncepata GIS-a. Prostorni elementi i njihovi atributi su pohranjeni korištenjem raznih modela prostornih podataka pojedinih GIS programa. Važno je razumjeti karakteristike svakog posebno budući da upotrebljeni model podataka ima značajni utjecaj na funkcionalnost GIS-a. Modeli prostornih podataka su: Rasterski model podataka je jednostavniji i temeljen je na podjeli stvarnosti na pravilnu mrežu ćelija jednakog oblika. Svakoj ćeliji je pridružena jedna vrijednost koja predstavlja atribut za područje te ćelije. U skupu podataka o zemljištu, na primjer, ćelija može imati vrijednost 216, što može predstavljati glinenu zemlju. Područje koje svaka ćelija predstavlja varira od nekoliko metara do kilometara i naziva se rezolucija mreže. Što je viša rezolucija mreže više ćelija je potrebno za predstavljanje datog područja. Vektorski model podataka Objekt je predstavljen točkama koje su postavljene na mjesta gdje se oblik objekta mijenja. Točke su povezane ravnim linijama. U vektorskom modelu točke se nazivaju vertexi (poredane koordinate). Svaki vertex je povezan linijom koja se naziva segment ili luk. Mjesto gdje se segmenti spajaju se zove čvor. Skup segmenata koji se vrate na isti čvor formiraju područje ili poligon. Na prvi pogled ovaj model sličan strukturi podataka u CAD sustavima. Međutim GIS vektorski model je nešto složeniji jer je svaki vertex, segment, čvor i poligon jedinstveno određen i odnosi među njima su pohranjeni u bazi podataka. Odnosi između elemenata vektorskog modela, u smislu relativnog položaja i veza, se nazivaju topologija. Topologija daje vektorskom modelu "inteligenciju" što znači da GIS može prepoznati međusobno povezane segmente i odrediti poligone koji su susjedni. Vektorski model je najbolji za prikazivanje linearnih oblika kao što su kabelske mreže i odnosi između područja. Glavni nedostatak vektorskog modela potreban nivo procesiranja koji je kod kombiniranja i analize velikih skupova podataka vrlo visok. Objektno-bazirani model postaje sve više popularan. On predstavlja svijet u obliku objekata npr. objekt za autoput predstavlja cijeli autoput, a ne pojedine segmente koji bi ga zamjenjivali. Ovaj model je razumljiviji običnom korisniku jer nije toliko apstraktan. Ipak potrebe za procesiranjem su visoke. Transformacija podataka Ovisno o namjeni GIS sustava tj. problematici kojom se bavite morate odlučiti koji će Vam model podataka najbolje koristiti (raster, vektor ili njihova kombinacija). Koji god model i strukturu odaberete, morati ćete transformirati podatke koje već imate u oblik koji GIS može koristiti. Struktura podataka je logička organizacija Vaših podataka u obliku pogodnom za Vas i Vaš GIS sustav. Transformiranje podataka u digitalni format je posao koji zahtjeva intenzivan rad, a može iznositi i do 80% cijene ukupnog sustava. Osnovno u svakom planu za unos podataka je potpuni unutarnji pregled (revizija). To će Vam pomoći u određivanju veličine, područja i cijene zadatka unaprijed. Budući da malo organizacija može prepustiti osoblju da provodi unos podataka, preostaju dvije realne mogućnosti možete zaposliti, obučiti i opremiti ekipu koja će se posvetiti poslu, ili ugovoriti posao sa vanjskim izvođačem. Ovo zadnje će sigurno smanjiti poslove unutar organizacije, ali morate biti sigurni da to neće biti na račun kvalitete i fleksibilnosti. Unos podataka može biti prilika da poboljšate kvalitetu Vaših podataka udružujući ih sa novim informacijama. Skeniranje ili stolna digitalizacija Također morate odabrati metodu transformiranja Vaših podataka, skeniranje ili stolna digitalizacija (vektorizacija). Skeniranje nudi jednostavnost i brzinu ali rezultirajućim rasterskim oblicima nedostaje inteligencije potrebne za vektorski bazirani GIS. Moraju se primijeniti i tehnike kompresiranja kako bi veličine datoteka ostale na razini kojom se može upravljati. Vektorizacija se može primijeniti automatski ili interaktivno kako bi se proizvele datoteke inteligentnih vektora. Prednost vektorizacije je korištenje jeftine opreme za digitalizaciju. Ipak da bi se dobili dobri rezultati, naročito kad su loši originali karata, potrebna je dobra obuka ili iskustvo operatera. Dok će skeniranje i stolna digitalizacija zadovoljiti glavni dio potreba transformacija razvijene su specijalne tehnike za unos podataka iz drugih izvora. Od jednostavnih programa koji omogućuju unos geodetskih koordinata sa tipkovnice do tehnika koje usklađuju zračne fotografije sa osnovnim kartama. Fotogrametrijski, daljinski dobiveni i CAD generirani podaci predstavljaju također potencijalni izvor za unos. TEHNIČKA I PROGRAMSKA PODRŠKA Kad većina ljudi govore o GIS-u oni zapravo misle na programski dio koji se pokreće na računalu. Izbor programskog i tehničkog dijela GIS-a vrlo je važan, pogreške mogu biti skupe. Kad razmišljate na koji GIS software ćete se orijentirati treba razmotriti slijedeće: 1. koje su potrebe za hardware-om? Da li to odgovara politici Vaše organizacije? Da li već imate osposobljeno osoblje? 2. koje modele podataka sustav koristi? Da li ima potrebne analitičke alate? 3. hoćete li koristiti ili transformirati Vaše postojeće podatke? Da li GIS podržava postojeće sustave za upravljanje bazama podataka? 4. koliko je lagano unositi podatke? Može li sustav učitati kupljene gotove digitalne podatke? 5. koliko je lako prilagoditi sustav? Da li je moguće dizajnirati vlastito grafičko sučelje i dodati nove mogućnosti? Možete li to učiniti sami? 6. koji nivo tehničke podrške je dostupan? Da li postoji ekipa za tehničku podršku? Da li ona garantira vremena odaziva? Zapamtite: često je teško poslovati sa odjelom za tehničku podršku u drugoj zemlji. 7. tko su postojeći korisnici sustava? Možete li razgovarati sa organizacijom koja je slična Vašoj, a već koristi to rješenje? 8. koliko lako može sustav biti uklopljen u Vaš postojeći informacijski sustav? Može li se on postaviti u mrežu? Da li učitava standardne formate tekst procesora, tabličnih kalkulatora itd.? 9. kakvom dokumentacijom je software opskrbljen? Koliko je sustav naklonjen korisniku (user friendly)? Ima li tečajeva za obuku i koja im je cijena? 10. da li se naplaćuje održavanje? GIS može biti predmet godišnjeg ugovora o održavanju koji pokriva podršku, izlazak na teren , vrijeme odaziva… Tumač pojmova ASCII (American Standard Code for Information Interchange) Američki standard za izmjenu podataka. Standardni skup kodova koji predstavljaju alfanumeričke karaktere pohranjene kao vrijednosti od jednog bajta. Na primjer, koristeći ASCII kod, bajt koji sadržava vrijednost 69 predstavlja slovo E. Zbog svoje jednostavnosti ASCII tekst je jedan od najboljih načina za razmjenu informacija. Atribut Značajka teksta, numerička vrijednost ili znak koji su karakteristika pojedine prostorne jezgre. Buffer Zona oko točke, linije ili područja čiju veličinu određuje korisnik. Generiranje zona za utvrđivanje blizine glavnih točaka je jedan od najčešćih oblika GIS analiza. Služi za analizu sadržaja unutar zone interesa. CAD (Computer Aided Design) Dizajniranje pomoću računala. Programi za dizajniranje, crtanje i prikaz grafike. Koriste se na nivou unosa podataka za kreiranje, izradu karata te njihovo editiranje i pripremanje za daljnje GIS zadatke. Centroid Središnja točka poligona, često korištena za pridruživanje atributske informacije području. Centroid može biti matematički izveden (kao npr. centar gravitacije) ili može biti definiran od strane korisnika. Uvijek mora biti smješten unutar poligona. COGO (Co-ordinate Geometry) Koordinatna geometrija. Algoritmi za manipuliranje dvo i tro-dimenzionalnih vektora ugrađenih u geodeziju, izradu karata i pogramsku podršku GIS-a. Čelija Osnovni element unutar mrežnog ili rasterskog skupa podataka. Čvor Osnovni prostorni element unutar vektorskog modela podataka koji predstavlja početak ili kraj segmenta. Čvor također može biti formiran kad se više segmenata spaja. Na primjer, čvor u cestovnoj mreži može biti predstavljen kao križanje autoputeva. Daljinsko mjerenje Pribavljanje informacija o zemlji upotrebom instrumenata koji su udaljeni od zemljine površine, obično iz zrakoplova ili satelita. Instrumenti mogu koristiti vidljivu svjetlost, infracrvene zrake ili radar za prikupljanje podataka. Daljinsko mjerenje pruža mogu'nost promatranja i prikupljanja podataka na velikom području. DEM/TM (Digital Elevation Model/ Terrain Model) Digitalni model elevacija ili model terena. Model podataka upotrebljen za prikaz topografske površine, često baziran na mreži ćelija sa velikom vrijednošću ili na skupu nepravilnih trokuta (TIN). Digitaliziranje Transformiranje i kodiranje postojećih karti iz analognog oblika (papir) u digitalne informacije, obično u oblik kartezijskih koordinata. Oprema su ploče za digitaliziranje, podloge sa ručno upravljanim kursorom, skeneri. DXF (Digital Exchange Format) Autodesk format za digitalnu razmjenu podataka. Format koji prebacuje podatke u oblik pogodan za razmjenu između različitih CAD platformi. Zahvaljujući svojoj jednostavnosti naširoko se koristi u razmjeni podataka u GIS-u, unatoč većem broju ograničenja. Geodetski datum Skup parametara koji definiraju koordinatne sustave za cijelu ili za dio zemlje. Geodetski datumi su s vremenom bili poboljšavani i ispravljani. NAD 27 je Sjeverno američki datum za 1927., ED50 je Europski datum za 1950., a WGS84 je svjetski geodetski sustav za 1984. Različiti datumi su korišteni da bi se postiglo bolje lokalno poklapanje sferoida (spljoštene sfere) sa pravim oblikom zemlje geoidom. Geografska širina-dužina Prostorni referentni sustav za zemljinu površinu. Širina je kutna mjera sjeverno ili južno od ekvatora, a dužina je kutna mjera istočno ili zapadno od meridijana koji prolazi kroz Greenwich. Geokod Element u bazi podataka koji se koristi za određivanje lokacije pojedinog zapisa, npr. poštanski kod. Proces geokodiranja je sličan procesu adresnog povezivanja utoliko što je datoteka sa podacima uspoređena sa datotekom geokodova i njima pridruženim koordinatama. Geografski informacijski sustav (GIS) Skup informatičkih alata za skupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, pronalaženje, transformiranje i prikazivanje prostorno određenih podataka stvarnoga svijeta, koji omogućavaju korištenje jedne ili više velikih baza podataka, izradbu modela i analitičke postupke za izvođenje korisniku potrebnih zaključaka. GPS (Global Positioning System) Sustav za određivanje opće pozicije. Sustav za određivanje pozicije koji koristi radio prijemnike za primanje signala sa specijaliziranih satelita i izračunavanje WGS koordinata prijemnika. Točnost ovisi o sofisticiranosti procesa i vremenu raspoloživom za prijem. Točnost navigacija u stvarnom vremenu, koristeći GPS na zrakoplovima i brodovima, može biti unutar 100 m. Podaci procesirani tokom nekoliko sati promatranja mogu dati relativne pozicije točnosti do nekoliko centimetara. Katastar Sadrži informacije vezane uz vlasništvo i prava na zemlju. Pohranjuje podatke u obliku karti i opisa jednoznačno određenih zemljišnih parcela. Za svaku parcelu su zapisane pravne informacije kao što su vlasništvo ili hipoteke. Koordinata Brojevi koji predstavljaju poziciju točke relativno prema ishodištu. Kartezijeve koordinate određuju lokaciju u dvije ili tri dimenzije kao okomite udaljenosti od dvije ili tri ortogonalne osi. Mjerilo karte Mjera redukcije između prikaza i stvarnosti, bilo da je to karta ili baza prostornih podataka. Mjerilo je obično predstavljeno kao omjer duljina npr. 1:25 000 jedna jedinica duljine na karti predstavlja 25 000 jedinica u stvarnosti. Nominalno mjerilo skupa prostornih podataka ima značajan utjecaj na njihovu moguću primjenu. Na primjer ne bi bilo pametno uspoređivati oblik ceste predstavljene u skupu podataka mjerila 1:625 000 sa skupom u mjerilu 1:1250. Teoretski skup podataka nema mjerilo (za razliku od karte) ali se izraz mjerilo obično koristi kao metafora za rezoluciju i sadržaj. Model podataka Poopćeni pregled podataka koji predstavljaju stvarni svijet definiran od strane korisnika. Mreža Predstavlja međusobno povezane elemente koji su u nekom sustavu zajedničkog djelovanja. U GIS-u je to predstavljeno kao serija čvorova povezanih segmentima, a definiranih atributima koji opisuju njihove karakteristike. Multispektralno mjerenje Daljinsko mjerenje sa dvije ili više spektralnih grupa. Poligon Prikaz zatvorenog područja definiran segmentima ili serijama segmenata koji zamjenjuju njegove granice. Poligoni mogu imati atribute koji opisuju područje koje predstavljaju. Povezivanje adresa Proces geokodiranja koji povezuje npr. adrese ulica sa njihovim lokacijama. Ovo obično uključuje povezivanje dvije datoteke ili baze podataka, jedne koja sadrži adrese koje nas zanimaju te druge koja sadrži listu adresa i njihovih koordinata. Projekcija karte Matematički model upotrebljen za transformiranje trodimenzionalne stvarnosti u dvije dimenzije za prikaz na karti ili unutar dvodimenzionalne GIS baze podataka. Sve projekcije karti imaju određenu prednost, neke sačuvaju oblik, druge sačuvaju udaljenost, područje ili smjer. Sve projekcije ipak imaju ograničenja kojih morate biti svjesni. Prostorne analize Prostorna analiza je proces primjene analitičkih tehnika na skupove prostornih podataka da bi se generirale nove informacije. Prostorne analize mogu biti upotrebljene za modeliranje složenih geografskih interakcija, korisne su za istraživanje pogodnosti terena i predviđanje budućih akcija. Iako tehnika cjelokupne analize može biti složena, ona je obično kombinacija jednostavnih tehnika primjenjenih u pravilnom redoslijedu. Raster Struktura podataka sastavljena od mreže ćelija. Grupe ćelija predstavljaju geografske objekte, vrijednost u ćeliji predstavlja atribut objekta. Relacijska baza podataka Baza podataka koja strukturira podatke u obliku tablica. Svaka tablica sadrži informaciju povezanu sa pojedinim objektom i povezana je sa drugim tablicama zajedničkom vrijednošću. Na primjer, dvije tablice atributa mogu biti povezane sa tablicom prostornih podataka pomocu geokoda. Rezolucija Rezolucija skupa digitalnih podataka pokazuje veličinu najmanjeg objekta koji može biti prikazan. Izraz se najčešće povezuje sa rasterskim modelom podataka gdje je rezolucija ili raster mreže jednak veličini ćelije u stvarnom svijetu. Na primjer, rezolucija objekta daljinski izmjerenog može biti 10m (svaka ćelija predstavlja 10mx10m na zemlji). Povečana rezolucija vodi većim zahtjevima za pohranu te povečanom procesiranju. Rubber sheeting Proces koji prilagođava relativne pozicije objekata unutar skupa podataka u nelinearnom ili neuniformnom obliku. Koristi se za transformaciju koordinata karti različitih mjerila, orijentacija ili koordinatnih sustava. Skeniranje Tehnika unosa podataka koja digitalizira informacije sa papira ili filma u digitalne rasterske podatke. Proces je brz ali rezultirajući skup podataka ima vezane samo atribute boja i ne može imati inteligenciju potrebnu za GIS analize. U stvari rezultat skeniranja je rasterska kopija originalnog izvornog materijala. Segment Jedan od osnovnih prostornih elemenata i osnova za prostorne modele. Formiran od skupa poredanih koordinata predstavlja oblik geografskog objekta. Počinje i završava u čvoru. SQL (Structured Query Language) Programski jezik koji je razvio IBM 70-tih, a služi za definiranje i manipuliranje relacijskih baza podataka. Od tada je postao industrijski standard i često se koristi za omogućavanje pristupa GIS alata atributnim bazama podataka. Tematska karta Karta koja povezuje jedinstvene teme. Na primjer, karte gustoće naseljenosti ili karte s političkim granicama su tematske karte. Ovo je u suprotnosti sa topografskim kartama koje su karte opće namjene i sadržavaju osobine terena kao što su rijeke, ceste orijentiri i elevacije. TIN (Triangulated Irregular Network) Mreža nepravilnih trokuta. Metoda stvaranja površine od točaka u vektorskom modelu podataka. TIN je kreiran od proizvoljno razmještenih točaka spojenih da tvore trokute. Svaka točka ima x, y koordinatu i jedan ili više atributa (npr. visina). Vrijednosti atributa za točku bilo gdje u modelu mogu biti interpolirane. Točka Prostorni element koji predstavlja najjednostavniji geografski element. U vektorskom modelu podataka predstavljena je kao jedna x,y koordinata, a u rasterskom kao jedna ćelija. Točka može imati pridružene atribute koji opisuju element koji ona predstavlja npr. telefonski broj javne govornice. Topologija Odnosi u prostoru između povezanih ili susjednih geografskih objekata. Topologija služi za unošenje inteligencije u vektorski model podataka. Na primjer topološka informacija pohranjena za luk može uključivati poligon na njegovu lijevu i desnu stranu te čvorove na koje je povezan. Vektorski podaci Model podataka baziran na prikazu geografskih objekata pomoću Kartezijskih koordinata. Svaki objekt je predstavljen serijom koordinata koje definiraju njegov oblik. Sofisticiraniji vektorski modeli podataka uključuju topologiju. Zemljišni informacijski sustav (ZIS) Skup geografskih podataka koji služi za prikaz, upravljanje i analizu informacija o zemlji, uključujući vlasništvo i prava. Često automatski proizvod katastra. Teško je precizno definirati GIS jer se on može koristiti na mnogo različitih nivoa pa samim time različitim ljudima ima različito značenje. Nekima je GIS skup programskih alata koji se koriste za unos, pohranu, manipulaciju, analizu i prikaz geografskih, prostornih podataka. Ovo je tehnička definicija, koja naglašava povijesni razvoj GIS-a kao kombinaciju računalom podržanog dizajna (CAD) i mogućnosti rukovanja digitalnom kartografijom spojenom sa atributnim bazama podataka. Drugima je GIS filozofija, način donošenja odluka unutar organizacije (strategijska definicija). Iako ove definicije mogu pomoći, definiranje GIS-a nije zapravo potrebno jer se sustavi za rukovanje prostornim podacima pojavljuju u mnogo različitih oblika. Potrebno je ipak razumjeti da uspješni GIS nije samo "servirano" rješenje Vaših problema već zahtjeva značajnu pažnju, trud i znanje za uspješnu implementaciju. Kod izgradnje GIS-a, za razliku od običnog informacijskog sustava, najveći dio troškova čini prikupljanje prostornih podataka. Za prikupljanje i georeferenciranje (smještanje u prostor) podataka potrebna su posebna znanja, odnosno posebno educirani ljudi. Autodesk je 80-tih godina napravio revoluciju u CAD-u, omogućio je svakom običnom čovjeku da se bavi CAD-om na svom kućnom računalu. Do tada je to bila samo privilegija velikih tvrtki koje su si to mogle priuštiti. AutoCAD je danas svjetski standard za crtanje, a u GIS-u u segmentu unosa podataka i pripreme geografskih podloga ima neprikosnoveno prvo mjesto. Modul CAD Overlay je svjetski standard za manipulaciju rasterima. Autodesk formati zapisa DWG i DXF su standardi u CAD i GIS svijetu. Što je davno Autodesk učinio na području CAD-a danas čini to isto na području GIS-a. Pomoću AutoCAD Mapa GIS tehnologija postaje dostupna praktično svima i prestaje biti nešto ekskluzivno. AutoCAD Map ima vrlo veliki utjecaj na GIS kao ideju te pomalo postaje standard u GIS svijetu. Sve popularniji sustav MapGuide prema svim testiranjima nezavisnih kuća i iskustvu korisnika trenutno najbolji GIS sustav na Webu , od same tehnologije do brzine rada te jednostavnosti implementacije i korištenja. MapGuide - GIS sustav na Webu koji omogućava da se već za par dana vide konkretni rezultati što je do sada bilo nezamislivo za druge slične sustave. Ako trebate živi, interaktivni pristup svom dizajnu, kartama i podacima preko interneta, intraneta ili na terenu onda je Autodesk MapGuide aplikacija za Vas. Pregledavanje karata, crteža i podataka kroz poznato web sučelje (Internet explorer ili Netscape). MapGuide Vam omogućava jednostavno prilagođavanje i doprogramiranje aplikacije za Vaše online podatke u roku od par dana ili tjedana. Pristupati ćete izvornim podacima direktno, povećati produktivnost, smanjiti troškove i donositi brže i bolje definirane odluke s većom sigurnošću. Autodesk MapGuide R5 se sastoji od: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Mapguide Server MapGuide Author MapGuide Viewer LiteViewer Extension Oracle 8i Spatial Data Extension DWG Data Extension SHP Data Extension MapGuide Server Sastoji se od: MapAgent ServerService ServerAdmin MapAgent je sučelje između web servera i Autodesk MapGuide servera. Prima zahtjeve od MapGuide Author-a ili Viewer-a preko web servera. Podaci mogu biti ditribuirani s više MapGuide MapServer-a. Server Service je Windows NT/2000 servis koji prima i procesira zahtjeve za podacima distibuirane preko MapAgent-a, formatira podatke i šalje ih preko web-a do MapGuide Author-a ili Viewer-a. ServerAdmin aplikacija omogućava kompletnu operativnu kontrolu nad MapGuide Server-om. Konfiguriranje sigurnosti i pristupa, log datoteke, pristup bazama podataka, konfiguriranje izvora podataka, integracija sa web serverom, pokretanje i zaustavljanje servera. MapGuide Server podržava simultane veze prema datotekama s geografskim podacima te prema relacijskim bazama podataka (Oracle, Sybase, itd.) koje su smještene lokalno ili se nalaze na nekom od mrežnih poslužitelja. Mapguide Author Služi za kreiranje, modificiranje i publiciranje karata koje će se prikazivati na web-u. Author podržava kreiranje novih karata, postavljanje raznih svojstava (npr. zaštita pristupa pojedinim kartama), te omogućava prikaz i interakciju slično kao i Viewer, što je važno za postupak testiranja prije publiciranja podataka. Pomoću Autodesk MapGuide Author-a definiraju se prikazi i mogućnosti koje će korisnik imati kod pregledavanja i analiziranja prostornih podataka (izgled izbornika, izrada izvješća, prikazivanje slojeva, linkovi prema podacima, itd.). MapGuide Viewer Raspoloživ je u slijedećim oblicima: Kao plug-in za Netscape Navigator na Windows sistemima Kao ActiveX Control za korištenje sa Microsoft Internet Explorer-om na Windows sistemima Java izdanje za korištenje na Sun Solaris i Apple Macintosh sistemima. Također možete sami napisati C++, Visual Basic ili Java aplikaciju za rad MapGuide Viewera bez web browser-a. MapGuide Viewer se može besplatno download-ati sa MapGuide web site-a. LiteViewer Extension Pomoću ovog modula korisnici mogu pregledavati sadržaj karata u Internet browser-u bez potrebe instaliranja Mapguide Viewer-a. Data Extension Omogućavaju MapGuide-u da poslužuje prostorne i atributne podatke direktno bez konverzije iz tradicionalnih GIS, CAD formata ili relacijskih prostornih baza podataka (DWG, SHP, Oracle). Podržani vektorski formati: ESRI (ArcView) SHP ESRI ARC/INFO Coverage Intergraph DGN MapInfo MIF/MID Atlas BNA CSV (comma delimited file) DWG and DXF™ files Podržani rasterski formati: GIF, TGA, CALS, PNG, BMP, JPEG, TIFF Georeferencirani rasterski formati GeoTiff, GeoSPOT/BIL (ESRI .HDR), ESRI world files, MapInfo.tab Formati baza podataka Autodesk MapGuide software podržava simultane veze prema višestrukim geografskim datotekama i višestrukim RDBMS (relational database management systems) bazama, kao što je Oracle, MS Access, smještenih lokalno ili na Unix operativnim sistemima dostupnima preko mreže. Interaktivni rad s kartama pristupanje i pregledavanje karata i podataka koji se nalaze na jednom ili više servera direktan pristup podacima u raznim GIS i CAD formatima i relacijskim prostornim bazama podataka uključujući DWG, SHP, Oracle8i Spatial pristup živim, sigurnim rasterskim i vektorskim podacima kreiranje dinamičnih buffer zona oko odabranih objekata zoom do neke adrese ili imena mjesta odabiranje višestrukih objekata pomoću radijusa, poligona, zone, presjeka, popisa mjerenje udaljenosti prikaz teksta ili adresa direktno iz živih baza podataka printanje karata visoke kvalitete sa skalom, oznakom sjevera, legendom čitanje, upisivanje i izmjena točke, linije i poligona iz doprogramirane aplikacije... Moćna prezentacija podataka Kontrola prezentiranih podataka preko autorizacije korporacijskom intranet-u/extranet-u ili Internet-u: karata za publiciranje na import simbola te kontrola nad njihovom veličinom, rotacijom i preciznim smještajem kontrola elemenata za printanje karata, uključujući naslov, legendu, skalu, oznaku sjevera, URL, trenutni datum i vrijeme, logotip uključivanje layer-a prema potrebi i razini zoom-a... Lagan pristup kartama i njihovim podacima
© Copyright 2024 Paperzz
