Zavodljiva statistika
Najveći dio izravnih ulaganja
odnosi se na tzv. kružno
ulaganje povezano sa samo
jednom transakcijom
Industrija se budi?
Ako je Eurostat u pravu,
Hrvatska je u rujnu imala
najveći rast industrijske
proizvodnje u EU-u
Snaga hrvatske hrane
Godišnje uvezemo 290.000
tona voća i povrća; na svaki
dolar izvoza imamo čak devet
dolara uvoza
tema tjedna
Str. 4-5
tema tjedna
Str. 5
aktualno
Str. 6
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 8 5 3
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 17. studenoga 2014.
Godina LXI / Broj 3853.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
atlantic preuzeo srpski foodland / proračun za 2015. / predstavljanja / udruga wow / svijet financija
19. susret ribara
N
POSEBA
G
O
L
PRI info
EEN
isplati li se
zauvijek odreći
ribarenja
osi
Što don e Network
Europ
e
s
ri
rp
Ente
Ribari koji svoje brodove pošalju u rezališta dobit
će naknadu iz EU-a, a Hrvatska im na taj novac
neće uzeti porez. Što o tome misle ribari?
>>10-11
Intervju: Dalibor Poznić
Predstečajnu sklopilo 1609 tvrtki
>> 7
>> 21
Imamo 12 različitih biznisa i od početka me najviše fascinira
raznolikost našeg poslovanja, kaže predsjednik Uprave Belja
Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata je u
Gradu Zagrebu - više od 25,754 milijarde kuna
Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati
5
dobrih razloga zašto
doći na Superprodavač
konferenciju:
POZIVAMO VAS NA
DVODNEVNU EDUKATIVNU
POSLOVNU KONFERENCIJU
• 24 predavanja iz područja prodaje
• 20 vrhunskih predavača
• Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom
predavanju
• Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke
• Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem
unapređenja vaših prodajnih rezultata
POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE)
Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi
1.490,00 kn + PDV 25%
U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te
radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj
konferenciji ne primamo.
SPONZORI:
•Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije)
•Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)
KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete
prijaviti na e mail [email protected] ili
na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742
MEDIJSKI
POKROVITELJI:
Program je na www.poslovni-savjetnik.com
Superprodavac za Business 210x138 (3 mm).indd 1
21.10.2014. 14:36:07
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
TOMISLAV DOMINKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE
ALGEBRA GRUPE:
Besplatno do ICT certifikata
Organizacijom novog ciklusa stjecanja Microsoft
MTA certifikata za mlade stručnjake – učenike
srednjih škola i studente
– želimo promovirati važnost stjecanja ICT kompetencija te pomoći onima koji su zainteresirani
za karijeru u ICT-u da se usmjere prema inženjerskim
zanimanjima, a studentima da na vrijeme krenu stjecati
certifikate koji su vrlo važni njihovim budućim poslodavcima. U sklopu ovog ciklusa omogućit ćemo da više
od 500 mladih osoba besplatno stekne svoje prve stručne i međunarodno priznate ICT certifikate.
IVANA BUDIN ARHANIĆ, ČLANICA UPRAVE
VALAMAR RIVIERE:
Ne znamo koliko smo uspješni
Podaci o povećanju broja dolazaka i noćenja u 10
mjeseci u gotovo svim turističkim regijama na Jadranu i unutrašnjosti dobra su vijest. Međutim,
prosječan broj noćenja i
dalje je u padu. No, nažalost nemamo kvalitetne
podatke o potrošnji i prihodima ostvarenim od dolazaka turista što znači da ne znamo koliko smo uspješni i u
čemu smo uspješni ili neuspješni. Daljnji razvoj smještajnih kapaciteta, usluga, ponude i destinacija ne ovisi
o broju ostvarenih noćenja već o ostvarenim prihodima
i profitabilnosti u različitim oblicima turističke ponude.
PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE
ERSTE BANKE:
Jačanje realnog sektora
Prvih devet mjeseci 2014.
i dalje karakteriziraju zahtjevni tržišni uvjeti koji
se reflektiraju i na poslovanje bankarskog sektora.
Zadovoljni smo što, unatoč tome, bilježimo stabilan, odnosno rastući trend
operativnog poslovanja
i rast neto dobiti. I dalje je osnovni prioritet raditi na
stvaranju uvjeta za jačanje realnog sektora i njegove
konkurentnosti, što bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje nove vrijednosti. Bankarski sektor može i želi pratiti sve zdrave, održive i isplative projekte.
3
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: SRĐAN ŠIMAC, sudac Visokog
trgovačkog suda i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje
Kraći put do pravde
Čim stranke počnu kazivati što im je doista potrebno i što žele, stvaraju se
uvjeti za nagodbu. Većina mirenja dovršava se na jednom do tri sastanka
P
ostupak mirenja
(medijacije) je
sporazumni način rješavanja sporova u
kojem stranke uz pomoć
treće osobe - izmiritelja
pregovaraju oko rješenja
od zajedničkog interesa.
Izmiritelj je osoba s posebnim znanjima i vještinama, on ne odlučuje o
sporu i stranke ga same
biraju. U mirenju stranke
imaju priliku iznijeti sve
što je njima važno, životno ili poslovno, a ne ono
što je pravno relevantno.
Imaju priliku u sigurnom
ozračju ponovno uspostaviti prekinutu komunikaciju, ispričati svoju
priču, slušati, čuti i razumjeti jedna druga bez
međusobnog osuđivanja.
U mirenju se ne utvrđuje tko je u pravu, a tko u
krivu. U mirenju stranke
dolaze do vlastitog rješenja. Kako je riječ o rješenju koje stranke žele,
smatraju ga pravednim
i dobrovoljno ga izvršavaju. Nagodba u mirenju
ima snagu ovršne isprave i po učincima izjednačena je s pravomoćnom
presudom. U mirenju
stranke preuzimaju kontrolu nad svojim sporom
i nad rezultatom.
Uključivanjem u sudski postupak stranke
gube kontrolu nad sporom i rješenjem spora. U
parnici sve je usmjereno
na suprotstavljanje, pobjedu i poražavanje protivnika. U parnici jedna
strana je uvijek pobjednik, druga gubitnik. A
vrlo često su sve stranke gubitnici. Mirenje traje neusporedivo kraće od
parnice. Većina mirenja
dovršava se na jednom
do tri sastanka i višestruko je ekonomičnija. U
mirenju nije zadaća stranaka uvjeriti izmiritelja
da su u pravu, već uvjeriti suprotnu stranku u
razloge suprotnog stajališta. Smatra se da je pregovaranje najbolji način
da od druge osobe dobijemo ono što želimo. U
mirenju se pregovara svima razumljivim jezikom.
Stranke u mirenju nisu
usmjerene na prošlost,
U mirenju stranke
imaju priliku iznijeti
sve što je njima
važno, životno
ili poslovno, a ne
ono što je pravno
relevantno
već na sadašnjost i budućnost. One u mirenju
suprotstavljanje zamjenjuju suradnjom. U mirenju se ne istražuju pravne
pozicije, već stvarni interesi stranaka.
Onog trenutka kada
se stranke prestanu međusobno optuživati, već
počnu kazivati što im je
doista potrebno i što žele,
stvaraju se uvjeti za sklapanje nagodbe. Trgovačka društva nemaju vre-
mena za sporenje. Svako
sporenje predstavlja poslovni neuspjeh i umanjuje poslovnu reputaciju.
Istraživanja potvrđuju da je najveća zapreka
u razvoju mirenja nedostatak informacija o njemu. Veliku zapreku čini
i kriza zbog koje mnoga trgovačka društva
nisu u stanju ispuniti čak
ni smanjene obveze do
kojih dođu nagodbom.
Izbjegavanje odgovornosti za sadržaj nagodbe
daljnja je zapreka bržem
razvoju mirenja. Mnogi prepuštaju odluku sudovima umjesto da sami
preuzmu odgovornost za
rezultat vlastitog spora.
Sve je više gospodarstvenika koji prepoznaju
da je mirenje u njihovom
najboljem interesu. Sve
veći broj ugovora sadrži
klauzule o obveznom mirenju kao načinu rješavanja mogućih sporova.
Mirenja u Hrvatskoj
još uvijek nema u velikim brojkama. No sve
je više dobrih naznaka
da će se stvari pozitivno
promijeniti. Neki veliki
sustavi najavljuju povećano korištenje mirenja.
Takva praksa može dati
snažan vjetar u leđa razvoju mirenja.
Mirenje je najpogodnije za sporove u kojima
su stranke bile ili će i dalje biti u trajnijem odnosu – članovi obitelji, prijatelji, poslovni partneri,
susjedi i sl., jer o načinu
rješenja spora ovisi njihov budući odnos koji
najčešće ne mogu izbjeći. Danas se u šali kaže
kako je pametnije odseliti se nego imati sudski
spor sa susjedom.
Mirenje je veoma
blagotvorno za obiteljske sporove, a posebno
za one obitelji s malodobnom djecom. Zatim,
za radne sporove. Trgovački sporovi svih vrsta
pogodniji su od drugih,
zbog same prirode odnosa i usmjerenosti na poslovanje i očuvanje poslovnog partnera.
Razvoj mirenja u Hrvatskoj je na dobrom
putu i veoma skoro očekujemo značajne pomake
u tom pogledu.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Lektura: Sandra Baksa
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
MARKETING:
Tel: +385 1 5600 005
E-mail: [email protected]
Tajnica redakcije I glavnog urednika:
Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 5600 000
+385 1 5600 001
Faks: +385 1 5600 002
E-mail: [email protected]
[email protected]
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb
P.P. 631
Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 1,7 mlrd €
( 2,2 mlrd €
ušlo u Hrvatsku u prvih 6 mjeseci
istodobno se odlilo
Zavodljiva statistika inozemnih ulaganja
Hrvatska u Seulu
Na Hrvatskom investicijskom forumu u korejskom Seulu zamjenik ministra gospodarstva Alen
Leverić predstavio je ulagačku klimu i potencijale
u Hrvatskoj, kao i mjere
kojima Hrvatska nastoji
povećati konkurentnost.
Zakon o strateškim investicijama ubrzao je proces
ulaganja, a važna stavka su, dodao je, i snažne
potpore države stranim
izravnim ulaganjima. Korejske kompanije već su
iskazivale interes za investiranje, uglavnom energetiku i logistiku, ali raste interes i za turizam i
proizvodnju.
Jačati konkurentnost
gospodarstva u
Zagrebu
O razvoju i konkurentnosti zagrebačkog gospodarstva raspravljalo se na
sjednici Gospodarskoga
vijeća HGK-Komore Zagreb organizirane u suradnji s Partnerskim vijećem Grada Zagreba, koje
je kao savjetodavno tijelo osnovano za provedbu
ZagrebPlana. Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich pozvao je
sve zainteresirane da se
uključe u javnu raspravu o zakonu o HGK-u.
Prof. Mladen Vedriš je u
tom kontekstu istaknuo da
što je zemlja manja, mora
jače čuvati svoje institucije.
Strategija prostornog
razvoja
Ministarstvo graditeljstva
i Hrvatski zavod za prostorni razvoj predstavili
su koncept strategije prostornog razvoja Hrvatske
i sustav prostornih planova nove generacije. “Strategija će odgovoriti kako
Hrvatska do 2030. vidi
svoj razvoj, razvoj gospodarstva, nove prometne pravce i to će biti podloga za državni prostorni
plan”, kazala je ministrica
Anka Mrak Taritaš.
Stiglo mnogo novca, a još
Prema podacima Hrvatske narodne banke najveći dio tih ulaganja - oko 1,5 milijardi eura - odnosi se
transakcijom. Kružna ulaganja, naime, utječu na povećanje sredstava i obveza za isti iznos
Igor Vukić
[email protected]
U
kupna inozemna
ulaganja u prvoj polovini ove
godine, prema podacima
Hrvatske narodne banke
(HNB), dosegnula su 1,7
milijardi eura. Nominalno
je to iznos veći i od najbolje ulagačke godine 2008.,
kad je u Hrvatsku uloženo
980 milijuna eura.
Skok inozemnih ulaganja potaknuo je i ministre Grčića i Vrdoljaka da istaknu taj podatak
nasuprot sumornim prognozama hrvatskog gospodarstva koje je iznijela
Europska komisija.
Snažniji smjer prema
van
Podatak o ulaganju odraz
je određene ekonomske
aktivnosti, ali možda ne
one na koju su mislili
članovi Vlade. Prema podacima Hrvatske narodne banke, najveći dio tih
ulaganja – oko 1,5 milijardi eura – odnosi se na
tzv. kružno izravno ulaganje povezano sa samo
jednom
transakcijom.
Kružna ulaganja, naime, utječu na povećanje
Investicije u fiksni
kapital nastavile
su se smanjivati
i u drugom
tromjesečju. Pad je
bio jedan posto
sredstava i obveza za isti
iznos. U poslovnim knjigama i statistici registrirano je tako da je novac
ušao u Hrvatsku i odmah
zatim otišao iz nje.
Kretanja su u prvoj
polovini ove godine čak
imala i snažniji smjer
prema van. Ukupno je u
Hrvatsku ušlo 1,7 milijardi eura, a odlilo se 2,2
milijarde eura.
Prema HNB-u, na odljev kapitala u drugom
tromjesečju 2014. utjecalo je razduživanje kreditnih institucija i ostalih domaćih sektora, uglavnom
privatnih društava. Tko je
skupio nešto novca, vraćao je kreditorima kako bi
olakšao dužnički teret.
Istodobno se pogoršala i neto inozemna pozicija opće države, a zabilježen je i rast obveza prema
vlasnički povezanim poduzećima.
I analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) uočili su efekt
kružnog ulaganja. “Na osnovi izravnih ulaganja u
prvom je polugodištu u
Hrvatsku priteklo 2,2 milijarde eura, pri čemu gotovo dvije milijarde samo
tijekom drugog kvartala.
To je najviši priljev izravnih ulaganja tijekom prve
polovine godine od 2007.
godine te čak 36 posto
viši od ostvarenja tijekom posljednje dvije go-
dine zajedno”, napisali su
u rujanskom izdanju Gospodarskih kretanja.
No odmah su stvar
vratili u realni okvir:
“Kako je istodobno ekstremno povećan i odljev na ovoj osnovi (odnosno ulaganja hrvatskih
rezidenata u inozemstvo)
za povijesno visokih 1,7
milijardi eura, očito je da
se ovdje ipak radi o specifičnoj transakciji, a ne
oporavku izravnih ulaganja koja su već nekoliko
godina na marginalno niskim razinama”.
Pojačanje brendiranog asortimana Atlantic Grupe i dodatni impuls u internacionalizaciji poslovanja
Atlantic preuzima srpski Foodland
Atlantic Grupa, jedna od
vodećih prehrambenih i
distribucijskih kompanija u regiji, potpisala je
ugovor o stopostotnom
preuzimanju tvrtke Foodland, čije je sjedište u
Beogradu, a proizvodni
pogoni u podnožju Kopaonika.
Preuzimanje formalno stupa na snagu nakon
odobrenja Srpske komisije za zaštitu konkurencije, a što se očekuje po-
četkom iduće godine.
Akvizicija ove prehrambene tvrtke, koja u 2014.
očekuje ukupni promet
od osam milijuna eura,
predstavlja
pojačanje
brendiranog asortimana
Atlantic Grupe i dodatni
impuls u internacionalizaciji poslovanja. Asortiman Foodlanda, koji čini
prepoznatljivi brend Bakina tajna i drugi proizvodi (ajvar, umaci za
tjesteninu, džemovi, pri-
rodni sirupi, sokovi od
voća i povrća...), prisutan
je u više od 20 zemalja.
Oko trećine ukupne proizvodnje izvozi se na tržišta izvan regije - zapadnoeuropsko, američko,
australsko, rusko, japansko.
Dragulj prehrambene
industrije
“Daljnji razvoj kompanije i proizvoda u asortimanu zahtijeva značaj-
5
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 4,6%
( 1,5 mlrd €
porasla proizvodnja u odnosu na kolovoz
stiglo iz Nizozemske
Podaci Eurostata
š više ga otišlo
na tzv. kružno izravno ulaganje povezano sa samo jednom
Novčana plima i
oseka zbog Agrokora
Novinari Slobodne Dalmacije i Novog lista već
su objavili da je novčana
plima i oseka vezana uz
Agrokorovo preuzimanje
Mercatora, koje je, među
ostalima, kreditirala Sber-
na ulaganja i iz tog smo
razloga već dulje vrijeme o oblicima dokapitalizacije pregovarali s
nizom potencijalnih partnera. Atlantic Grupa se
pokazala kao vrlo ozbiljan sugovornik koji razumije prirodu našeg posla, vrijednost brendova,
potrebu da se u njih ulaže
i ima razvojnu viziju”, rekao je, među ostalim, dosadašnji većinski vlasnik
Foodlanda Vaso Lekić.
“Proizvodi Foodlanda pravi su dragulj prehrambene industrije i
najbolji ambasador kva-
banka. Transakcije su išle
preko podružnica u Nizozemskoj, pa tako statistika pokazuje da je najviše
novca stiglo iz te zemlje
(1,5 milijardi eura), ali se
najviše onamo i vratilo,
čak 2,7 milijardi eura.
Širenje
poslovanja
najvećeg hrvatskog poduzeća na Sloveniju tako je
pratećim financijskim pojavama zateklo i ministre.
Prema HNB-u, nova
strana vlasnička ulaganja uglavnom su ostvarena u djelatnostima trgovine na malo i poslovanja
s nekretninama. Ministri
bi, prema njihovim riječima, radije vidjeli ulaganja
u industrijske djelatnosti
koje donose i nova radna
mjesta.
No prema podacima HNB-a investicije
u fiksni kapital nastavile su se snažno smanjivati i u drugom tromjesečju ove godine. Pad je bio
jedan posto, i to je četvrto uzastopno tromjeseč-
litete i mogućnosti koje
ima autentična regionalna proizvodnja hrane u
svijetu. Bakina tajna nudi
džemove, slatko i sokove
Asortiman
Foodlanda prisutan
je u više od 20
zemalja
od jedinstvenog lokalnog
voća stopostotne sljedivosti - divljih kupina, jagoda, drenka ili koprive
- pripremljenog na domaći način. Krunski dija-
je zamjetnog smanjenja.
Pad kapitalnih investicija ponajviše je odraz nepovoljnih kretanja u građevinskom sektoru i niske
razine agregatne potražnje. Unatoč stanovitom
priljevu novca izvana,
prema podacima o obavljenim radovima u građevinarstvu tijekom drugog
tromjesečja,
zabilježeno je smanjenje fizičkog
obujma građevinskih radova na zgradama od 3,6
posto i na ostalim građevinama od 0,2 posto.
Smanjena je i bruto dodana vrijednost u građevinarstvu i to za 2,6 posto.
Snažan pad investicija u
fiksni kapital ogledao se
i u kontrakciji ostalih raspoloživih indikatora ulaganja poduzeća u strojeve
i opremu. Tako su zabilježeni smanjenje fizičkog
obujma industrijske proizvodnje kapitalnih dobara za tri posto i pad uvoza
kapitalnih dobara od 3,5
posto.
mant svakako je domaći
ajvar koji su kao delikatesu prepoznali svjetski
prehrambeni trgovački
lanci te premium trgovci.
Ovaj brend ima značajan
razvojni potencijal u regiji i izvan nje, gdje već
ostvaruje odlične rezultate. Time ova akvizicija
pogađa oba cilja definirana u Atlanticovoj strategiji razvoja – širenje
postojećeg brendiranog
portfelja i internacionalizaciju”, kazao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.
(B.O.)
Hrvatska u rujnu prva
po proizvodnji u EU-u
Hrvatski proizvođači iza sebe su ostavili kolege iz Češke
i Irske. Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je
u Danskoj, Portugalu i Nizozemskoj
Igor Vukić
[email protected]
H
rvatska je u rujnu imala najveći rast industrijske proizvodnje među
članicama Europske unije, objavio je prošli tjedan
Eurostat. U odnosu na kolovoz proizvodnja je u Hrvatskoj porasla za 4,6 posto. Hrvatski proizvođači
Industrijska
proizvodnja u
Hrvatskoj, iako
pokazuje znakove
oporavka, još je 7,4
posto manja nego
2010.
iza sebe su ostavili kolege iz Češke (4,5 posto) te
Irske (rast od 4,1 posto).
Najveći pad industrijske
proizvodnje u tom mjesecu zabilježen je u Danskoj, 5,6 posto, Portugalu
4,1 posto i Nizozemskoj
dva posto.
Hrvatske
kompanije tako su pripomogle i
ukupnome rastu industrijske proizvodnje u Europ-
skoj uniji koji je iznosio
0,6 posto. Rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, prema podacima
Državnog zavoda za statistiku, najviše je ostvaren
proizvodnjom trajnih proizvoda za široku potrošnju
(10,1 posto), i ostalih, netrajnih proizvoda za široku potrošnju (7,1 posto).
U odjeljku prerađivačke
industrije, najviše je rasla
proizvodnja prehrambene industrije, za 5,7 posto.
Zbog toga je u rujnu ove
godine u usporedbi s kolovozom i broj zaposlenih
osoba u proizvodnji intermedijarnih proizvoda bio
veći za 0,5 posto. U odsjeku energije bio je veći za
0,4 posto.
Na godišnjoj razini
rast od 3,8 posto
Eurozona je u rujnu također imala rast industrijske
proizvodnje od 0,6 posto.
Plus je zabilježen zbog rasta proizvodnje kapitalnih
dobara od 2,9 posto i energije od 0,3 posto.
Hrvatska ima solidan
rezultat i kad se usporedi
s istim mjesecom ali godinu dana ranije. Ostvaren je
rast industrijske proizvod-
nje od 3,8 posto. Lider je u
ovoj kategoriji Irska s rastom proizvodnje od čak
22 posto. Česi su ostvarili
rast od 5,6 posto, a Mađari od 5,1 posto. Cijeli EU
imao je prosječni godišnji rast od 0,6 posto. Hrvatski rezultat još je bolji
usporedi li se s rezultatom
nekih razvijenih konkurenata. Danska je, primjerice, imala pad od 2,7 posto,
Nizozemska 1,7 posto, a
Švedska 4,1 posto. Godišnji pad imala je i Italija, od
2,9 posto, što nije dobra
vijest za hrvatske izvoznike. Pad aktivnosti u Italiji redovito se odražava na
razinu narudžbi iz Hrvatske. Njemačka, drugi veliki partner hrvatskih poduzeća, imala je vrlo mali
godišnji rast proizvodnje
od 0,1 posto.
Svi su ti rezultati još
daleko od vrhunaca ostvarenih prije krize, 2007. ili
2008. godine, pa čak i od
razina iz 2010. godine. Industrijska proizvodnja u
Hrvatskoj, iako pokazuje znakove oporavka, još
je 7,4 posto manja nego
2010., pokazuju podaci Eurostata, statističkog
ureda Europske unije.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( tek 740 mil €
prihod od izvoza stočarskih proizvoda od 2009.
( 2,12 mlrd €
istodobno potrošeno na uvoz istovjetnih proizvoda
Snaga hrvatske hrane – kakva će biti hrvatska poljoprivreda 2030. godine
Jakovina: 20 godina radimo krivo
Mladi proizvođači se prvenstveno trebaju udruživati i stvarati mehanizacijske prstenove, boriti se i raditi skupa.
Bez udruživanja nema šansi i nema konkurentnosti, kažu iz Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
I
ako našu djecu u osnovnim školama uče
kako je Hrvatska zemlja bogatih šuma, livada
i pašnjaka, a osobito plodne i obradive zemlje, hrvatska stvarnost potpuno
je drugačija.
Godišnje se u
Hrvatsku uveze oko
290.000 tona voća
i povrća
Prema dostupnim podacima, godišnje se u Hrvatsku uveze oko 290.000
tona voća i povrća, dok je
svaki dolar izvoza opterećen s gotovo devet dolara uvoza. Unatrag pet
godina, od 2009., na izvozu proizvoda koji se oslanjaju na stočarski sektor
ostvaren je prihod od tek
740 milijuna eura, dok je
na uvoz istovjetnih proizvoda potrošeno više od
2,12 milijardi eura.
Ove porazne brojke čule su se proteklog tjedna na konferenciji Snaga
hrvatske hrane, koju je Poslovni dnevnik
u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Gradom
Osijekom i HGK-
om organizirao na osječkom
Poljoprivrednom
fakultetu. Na pitanje zašto uvozimo toliko hrane, Tihomir Jakovina,
ministar poljoprivrede,
kaže: “Zato što 20 godina radimo krivo, zanemarili smo proizvodnju,
od loše zemljišne politike do lošeg sustava uređenja tržišta i potpora.
Postali smo potrošačko društvo i uvozno orijentirana zemlja, a zanemarili smo domaću
proizvodnju i potencijale
koje imamo. To mijenjamo iz dana u dan, a rezultate vidimo kroz bilance i podatke o izvozu
hrane”.
Hrvatska nema vizije
U višesatnoj raspravi,
iznoseći aktualne loše podatke, ali nudeći i svoja
stajališta o
perspektivi do-
maće poljoprivredne proizvodnje, sudjelovali su
između ostalih i Ljerka Puljić iz Agrokora,
Toni Raič iz udruge Baby
Beef, Zvonimir Mršić iz
Podravke...
“Razvijene
zemlje
Europske unije baziraju
svoju proizvodnju na stočarstvu jer je tamo najveća dodana vrijednost, a
ne na jednostavnoj proizvodnji žitarica. Karte
na europskom tržištu su
već dobrano podijeljene i treba dobro razmisliti u čemu možemo biti
konkurentni i profitabilni. Strategija se mora raditi na 15 godina, a ne na
najviše četiri”, istaknula je Ljerka Puljić dodajući kako se u četverogodišnjem mandatu neke
vlade ne mogu riješiti nagomilani problemi
Ljerka Puljić
Toni Raič
Zvonimir Mršić
i kroničan nedostatak jasne vizije i strategije razvoja hrvatske poljoprivrede i prehrambene
industrije.
“Govedarstvo može
dići čitavu poljoprivredu
i hrvatsko gospodarstvo
jer proizvodnja junećeg
mesa može biti lokomotiva koja može pokrenuti svu primarnu proizvodnju. To je realnost, a
ne samo mogući optimizam”, rekao je pak Toni
Raič, predsjednik udruge Baby beef. On je naveo kako je Hrvatska
krajem
osamdesetih godina
izvozila junećeg i goveđeg
mesa u
vrijednosti od čak
320 milijuna dolara, dok se
danas izvozi za skromih
28 milijuna
eura. “Iskreno
se nadam da ćemo 2030.
povećati broj goveda sa
sadašnjih 400.000 na 1,5
milijun. To više jer s današnjom tehnologijom
možemo preraditi oko
dva milijuna grla stoke”,
rekao je Raič.
I Zvonimir Mršić,
predsjednik Uprave Podravke, upozorio je na
problem skupe i nekonkurentne domaće poljoprivredne proizvodnje.
“Europska unija, čiji
smo i mi član, danas je
veliko jedinstveno tržište i ako netko u Danskoj
ili Nizozemskoj ima veću
učinkovitost svoje poljoprivredne proizvodnje, a
ima, on ima i nižu finalnu
cijenu hrane. Ta će hrana
doći i u Hrvatsku i uništiti domaće dobavljače”,
istaknuo je Mršić rekavši kako i Podravka koristi jedinstveno tržište pa
70 posto svojeg prihoda
ostvaruje u izvozu. No,
Mršić upozorava i na dodatni problem visokog
tečaja kune, što još više
pogoršava hrvatsku kon-
kurentnost na globalnom
tržištu.
Ne bojte se EU-a
Poseban gost skupa bio je
bivši austrijski ministar
poljoprivrede Nikolaus
Berlakovich. On je podsjetio kako su i austrijski poljoprivrednici bili u
strahu od ulaska u EU, no
da su mudrom politikom,
orijentacijom prema izvozu te uzgojem ekoloških
proizvoda uspjeli značajno poboljšati stanje u poljoprivredi. A o tome što
Hrvatska može naučiti iz
austrijskog primjera razvoja poljoprivrede, Berlakovich kaže kako svaka
država mora samostalno razvijati svoj put sukladno klimatskim uvjetima, ali da je uvijek važno
proizvoditi hranu visoke kvalitete. “Hrvatska
poljoprivreda ima veliku
šansu, ali je važno shvatiti i primijeniti perspektivu
u izvozu dobrih proizvoda kakva su vina koja proizvodite”, poručio je Berlakovich.
Vizija hrvatske poljoprivrede 2030. godine
“Želim vidjeti puno mlađe vlasnike poljoprivrednih gospodarstava s većim posjedima od sadašnjih koji imaju 5,6 hektara u
prosjeku, s više naobrazbe, da
imamo proizvodnju s dodatnom
vrijednošću i zaokružene cikluse. Želim pametnu proizvodnju,
nove tehnologije, više korištenja
fondova i udružene poljoprivrednike”, odgovorio je ministar Jakovina na upit o tome kako vidi hrvatsku poljoprivredu 2030. Vizija
hrvatske poljoprivrede 2030. je
bila jedna od podtema ovoga skupa, a slično ministru razmišljaju
i oni koji će te godine najvjerojatnije biti aktivni kreatori hrvat-
skog agrara – članovi Hrvatske
udruge mladih poljoprivrednika (HUMP). “Mladi proizvođači se prvenstveno trebaju udruživati i stvarati mehanizacijske
prstenove, boriti se i raditi skupa. Bez udruživanja nema šansi i
nema konkurentnosti. Nije u pitanju samo konkurentnost u cijeni
nego i u kvaliteti. Velike su šanse i u ciljevima koje je postavila nedavno usvojena Zajednička
poljoprivredna politika EU-a. Ta
strategija izuzetno zagovara poduzetništvo u poljoprivredi, a ne
samo iščekivanja od pomoći putem poticaja. Također, potrebno
je više se okretati novim, profita-
bilnim kulturama kao što su povrtlarstvo i voćarstvo. Treba razviti kulture koje donose najveći
profit. Ako tako budemo razmišljali i radili, onda će 2030. godina biti jako dobra i za hrvatsku
poljoprivredu”, izjavio je za Privredni vjesnik Jan Marinac, predsjednik HUMP-a.
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 12 različitih biznisa
u okviru dioničkog društva Belje
7
( 2,5 mlrd kn
uloženo u Belje otkad ga je preuzeo Agrokor
Dalibor Poznić, predsjednik Uprave Belja
Raznolikost je prednost
poslovanja Belja
Ratarstvo, stočarstvo i tvornica stočne hrane čine našu poljoprivrednu proizvodnju na koju se vežu Tvornica
mliječnih proizvoda, Baranjka - pogon za proizvodnju trajnih kobasica i slanina te vinogradarstvo i vinarstvo u
sklopu Vina Belje Nakon tržišta regije, sljedeće godine su nam cilj tržišta Srednje Europe i nekoliko azijskih tržišta
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
F
unkciju
predsjednika Uprave Belja Dalibor
Poznić, preuzeo je 1. kolovoza ove godine.
U poslovnoj biografiji Dalibora Poznića piše
kako je od 1994. do 1995.
bio komercijalist Osječke trgovine. Sljedećih pet
godina bio je voditelj prodaje u kompaniji Ledo.
U rujnu 1999. postao je
direktor prodaje tvrtke
Flatscher, i bio to sve do
siječnja 2004. kada dolazi na mjesto direktora maloprodajne regije Istok u
Konzumu. U studenome
2012. preuzima funkciju izvršnog direktora područja veleprodaje i distribucije u Konzumu.
Prošlo je stotinjak dana
otkako ste na čelu Belja.
Što ste zatekli?
- Belje je sigurno jedna od najvećih kompanija u regiji koja se bavi sa
12 različitih biznisa u segmentu poljoprivrede i
prehrambene proizvodnje. Upravo raznolikost
poslovanja je ono što me
od samog početka najviše fascinira kada govorim
o Belju. Moj radni dan je
prepun tema iz svih područja našeg poslovanja
koje su međusobno potpuno različite i bilo je izazovno u ova tri mjeseca uhvatiti konce svakog
od naših biznisa. Što se
tiče zatečenog stanja, zadovoljan sam ostvarenim
rezultatima Belja u prvoj
polovini godine, no sigurno imamo prostora za
daljnji napredak kako u
ovoj, tako i u sljedećoj godini, posebno u segmentu
profitabilnosti.
Otkako je u sustavu
Agrokora Belje je doživjelo znatne promjene. Kada se 2015. bude
podvlačila ta desetgodišnja crta, što će biti ispod
nje?
- Od kada je Agrokor ušao
u Belje, definirane su primarne djelatnosti kompanije u koje se do sada uložilo gotovo 2,5 milijardi
kuna. Ratarstvo, stočar-
Najvažnije je graditi
i pozicionirati
Baranju i
Podunavlje kao
zanimljivu enogastro turističku
destinaciju
stvo i tvornica stočne hrane čine našu poljoprivrednu proizvodnju na koju se
vežu Tvornica mliječnih
proizvoda, Baranjka-pogon za proizvodnju trajnih kobasica i slanina i
naše vinogradarstvo i vinarstvo u sklopu Vina Belje. Također kontinuirano
radimo na razvoju proizvoda u našem kukuruznom mlinu u Križevcima
i širimo paletu mlinarskih
proizvoda na bazi kukuruza namijenjenu prvenstveno daljnjoj industrijskoj proizvodnji. S ovako
posloženim
proizvodnim procesima postiže-
mo sljedivost proizvodnje
hrane “od polja do stola” i
jamčimo visoku kvalitetu
svojih proizvoda svim potrošačima.
Što slijedi u idućoj fazi
razvoja Belja?
- Razvoj Belja u okviru Agrokora je kontinuiran od 2005. godine. Trenutačno aktivni projekti
su proširenje kapaciteta
na farmi teladi u Karancu, rekonstrukcija farme
junica Prosine i završetak kompletne investicije
projekta Mitrovac koji se
sastoji od farme
muznih krava kapaciteta 2000
grla, bioplinskog postrojenja
od
dva
megavata i staklenika za
proizvodnju rajčice površine 4,5 hektara. Upravo su pozitivna iskustva i
izvrsni rezultati s projekta Mitrovac podloga za
novi sličan projekt s kojim ćemo krenuti u sljedećoj godini i koji će kao
i Mitrovac biti primjer
održivog razvoja i ekološki napredne i sigurne
proizvodnje.
Iako neki tvrde kako je
proteklih godina smanjen broj gotovih proizvoda koji izlaze iz
Belja, vi najavljujete
širenje palete proizvoda.
Upravo
smo
na
tržište
izašli s
novim
A B C
svježim
krem sirom
s
okusom
baranjskog kulena.
Razvijamo nove proizvode u segmentu suhomesnatih trajnih proizvoda, a iz godine u
godinu imamo novosti
u asortimanu vina. Ove
godine je riječ o Goldberg merlotu i frankovci, izborne berbe 2012.,
koji su osvojili zlatne
medalje na ovogodišnjem ocjenjivanju vina
Mundus Vini, te zlatne medalje na ocjenjivanju u Italiji i Kanadi.
Mislim da je velika stvar
osvojiti ovakva značajna međunarodna priznanja odmah po izlasku na
tržište.
Na kojim se izvoznim
tržištima prodaju vaši
proizvodi?
- U ovoj godini smo bili
dosta fokusirani na izvoz
stočne hrane, ABC svježeg krem sira, suhomesnatih trajnih proizvoda
i vina Belje na tržišta regije, dok su nam u sljedećoj godini cilj tržišta
Srednje Europe i nekoliko azijskih tržišta. ABC
svježi krem sir na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije već danas ima
značajne tržišne udjele, s ciljem daljnjeg
povećanja
u sljedeće dvije godine.
Korištenjem sredstava iz
Vinske omotnice značajno ćemo uložiti u promociju i prodaju vina Belje
na tržišta izvan EU-a.
Što je s razvojem turističko-ugostiteljske djelatnosti?
- Belje se turističkougostiteljskom djelatnošću bavi zadnjih nekoliko godina i siguran sam
da nas čeka još puno novih projekata. Jedan od
potencijalnih projekata
je vinski hotel u Kneževim Vinogradima na čijoj donjoj razini bi bio
nastavak našeg vinskog
podruma.
Najvažnije
je graditi i pozicionirati Baranju i Podunavlje
kao zanimljivu eno-gastro turističku destinaciju u čemu Belje aktivno sudjeluje. Cilj nam
je ostvariti značajno povećanje broja turističkih
dolazaka, što će onda rezultirati i razvojem turističke infrastrukture.
Kada bi se danas pojavio zainteresirani kupac, bi li prodali Belje?
- Moj zadatak je razvijati i uspješno voditi Belje
ovakvo kakvo je danas,
pod okriljem Agrokor
koncerna.
Rast prihoda i aktive
Poslovnu 2013. Belje je završilo sa 1,715 milijardi kuna prihoda, što su 1,2 posto veći
prihodi nego godinu prije. Tvrtka, koja zapošljava oko 1500 zaposlenika, ostvarila je
i povećanje aktive za 9,1 posto, na 4,2 milijarde kuna.
8
S MARKOVA TRGA
( 106,4 mlrd kn
planirani prihodi proračuna u idućoj godini
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 119 mlrd kn
trebali bi iznositi proračunski rashodi
Prijedlog proračuna za 2015. godinu
Lalovac: Ovim proračunom
tek približila europskim zahtj
Premijer Zoran Milanović istaknuo je da nema savršenih proračuna, ali se može napraviti realan i odgovoran plan državnih
dirane, a neće biti ni dodatnih restrikcija jer bi to moglo utjecati na ionako slab gospodarski rast
Igor Vukić
[email protected]
P
rihodi proračuna u idućoj godini bit će 106,4
milijarde kuna, a rashodi
119 milijardi kuna. Prema
prijedlogu proračuna za
2015. godinu, koji je Vlada prihvatila prošli tjedan
i uputila Saboru, manjak
će iznositi 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto bruto
domaćeg proizvoda.
Gledaju li se
tekući rashodi i
prihodi, proračun je
uravnotežen ili čak
u blagom suficitu,
rekao je Lalovac
“Nije bilo lako sastaviti ovaj proračun, nakon
šest recesijskih godina”,
rekao je ministar financija Boris Lalovac. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da nema savršenih
proračuna, ali se može na-
praviti realan i odgovoran
plan državnih financija.
Pri tome, mirovine, plaće iz proračuna i socijalne naknade, neće biti dirane, a neće biti ni dodatnih
restrikcija jer bi to moglo utjecati na ionako slab
gospodarski rast.
U idućoj godini Vlada
očekuje da će gospodarska
aktivnost u Hrvatskoj rasti
0,5 posto (EK je prognozirao 0,2 posto). Lalovac
očekuje da će pozitivan rezultat donijeti nastavak rasta izvoza od 3,6 posto i
investicije u fiksni kapital
od 1,6 posto.
U 2016. godini očekuje se nešto bolji rezultat, od 1,3 posto, a zatim
1,5 posto u 2017. godini.
Inflacija bi iduće godine
trebala biti oko 1,4 posto,
te porasti na dva posto do
2017. godine.
Rezanje rashoda
Zbog skučenog proračunskog okvira moralo se
ipak ponešto rezati rashode. Tako je proračun Ministarstva obrane sma-
njen za 142 milijuna kuna
u odnosu na ovogodišnji
iznos. MUP je ostao bez
103 milijuna kuna, a Ministarstvo gospodarstva bez
167 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede
će imati na raspolaganju
157 milijuna kuna manje,
a Ministarstvo pomorstva
174 milijuna kuna. Za
214 milijuna kuna smanjit će svoje troškove Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dok će
Ministarstvo pravosuđa
morati uštedjeti 56 milijuna kuna.
Najveće smanjenje državni proračun zabilježit
će na stavci Ministarstvo
zdravlja, i to oko milijardu kuna. No ta je promjena vezana za novi model
Burilović: Nedostaje vizija, ali barem se realnije planira
Iz europskih fondova čak 7,1 milijarda kuna
Predloženi proračun predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u sklopu koje izostaje dugoročnija vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, koja bi
se temeljila na poreznom rasterećenju poduzetništva i na održivim uštedama kao
posljedici strukturnih reformi, ocijenio je
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Ohrabrujuće je to što se
prijedlog proračuna za 2015. godinu temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama i daje važnost korištenju sredstava
fondova EU-a. Dobro je to što se prijedlogom proračuna težište fiskalne prilagodbe
konačno seli prema rashodnoj strani pro-
Iduće godine Hrvatska bi iz europskih fondova mogla dobiti čak 7,1 milijardu kuna. Iz
proračuna će se za sufinanciranje EU projekata dati 717 milijuna kuna. Najviše planova za korištenje fondovskog novca napravljeno je u Ministarstvu poljoprivrede,
oko 3,3 milijarde kuna. Poljoprivrednici
tako mogu računati na 1,2 milijarde kuna
izravnih plaćanja.
Za ruralni razvoj namijenjeno je nešto više
od jedne milijarde kuna. Ulaganja u projekte u vodnom gospodarstvu planirana su
na 392 milijuna kuna. U ribarskom sektoru
uložit će se 280 milijuna kuna. Preko Ministarstva poduzetništva i obrta dodijelit će
računa jer nas jedino znatnija promjena u
veličini i strukturi javne potrošnje može
izvesti na put izlaska iz gospodarske krize, smatra Burilović.
financiranja zdravstvenog
sustava. Od 1. siječnja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izlazi iz državne riznice i postaje
izvanproračunski korisnik.
Dosadašnji prihodi od doprinosa i participacija is-
se 731 milijun kuna poduzetničkih potpora koje će, također, stići iz europskih izvora. Odatle će povući i 685 milijuna kuna za
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Od toga će 586 milijuna kuna biti usmjereno za poticanje zapošljavanja. Europskim
novcem gradit će se infrastrukturni objekti na željeznici, prema planu Ministarstva
prometa. Očekuje se povlačenje 559 milijuna kuna. Premijer Milanović i ministar
Lalovac uvjereni su da će pravodobno biti
provedene procedure za prihvat europskog novca. “Novac iz fondova nije fikcija.
On nam stoji na raspolaganju i mi ćemo ga
povući”, naglasio je premijer.
9
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 12,5 mlrd kn ili 3,8% BDP-a
predviđeni proračunski manjak
Hrvatska se
jevima
financija. Pri tome, mirovine, plaće iz proračuna i socijalne naknade, neće biti
ključuju se iz državnog
proračuna i postaju (zajedno s rashodima) dio financijskog plana HZZOa. U idućoj godini HZZO
će iz proračuna ukupno
dobiti 2,4 milijarde kuna.
Ukupno će HZZO iduće
godine za zdravstvenu potrošnju imati na raspolaganju 22 milijarde kuna.
Ministar Lalovac očekuje da će se iduće godine
u državnu blagajnu PDVom prikupiti 41,5 milijardi
kuna. Kaže da je projekcija konzervativna, tek nešto
veća od ovogodišnjih 40,6
milijardi kuna. Očekuje da
će veći prihod biti ostvaren i većom osobnom potrošnjom. Zbog promjena
u sustavu poreza na dohodak plaće će porasti za oko
milijun zaposlenih, a dio
tog novca trebao bi završiti i u trgovinama.
Porez na dobit trebao
bi donijeti 5,6 milijardi
kuna. Porezom na dohodak prikupit će se 1,9 milijardi kuna. Oporezivanje svih dobitaka od igara
na sreću povećat će porezne prihode za 323 milijuna kuna. Lalovac vjeruje da će iduće godine biti i
manje poreznih utaja jer će
poduzetnici, sustavom eporezna, biti obvezni prijaviti kupce koji im nisu
platili izdane račune.
Od prodaje imovine očekuje se 1,1 milijarda kuna. Možda će se skupiti i više jer Državni ured
Najveće smanjenje
državni proračun
zabilježit će na
stavci Ministarstvo
zdravlja, i to oko
milijardu kuna
za upravljanje državne
imovine planira prodaju
čak 2000 objekata (stanova, poslovnih objekata, zemljišta...).
Bez poticaja za
stambenu štednju
Preraspodjelom proračunskih prihoda Ministarstvo
financija će iduće godine raspolagati sa 327 milijuna kuna više nego ove
godine. Ni iduće godine neće se isplatiti poticaji za stambenu štednju, a
neće biti ni nove subvencije HBOR-u. Povećat će
se sredstva za potpore lo-
kalnim jedinicama, i to za
390 milijuna kuna. Državno izborno povjerenstvo
dobit će 128 milijuna kuna
jer će se iduće godine održati parlamentarni izbori. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dobit će
85 milijuna kuna više radi
usklađivanja mirovina s
troškovima života. Zbog
sanacije poplava proračun
Ministarstva graditeljstva
povećat će se za 85 milijuna kuna.
Porast će i proračuni
Ministarstva branitelja (za
19 milijuna kuna) i Ministarstva kulture za 20 milijuna kuna. Iduće godine država će samo za kamate na
dug morati platiti 10,7 milijardi kuna. Gledaju li se tekući rashodi i prihodi, proračun je uravnotežen ili čak
u blagom suficitu, rekao je
ministar Lalovac. No veliki trošak javnog duga traži
nastavak reformi, u skladu
s preporukama Europske
komisije. Ovim proračunom Hrvatska se tek približila europskim zahtjevima,
dodao je ministar.
Lokalna samouprava dobiva odštetu
Promjena u sustavu poreza na dohodak ostavit će lokalnu samoupravu
bez 900 milijuna kuna. Zato je Vlada uz donošenje prijedloga proračuna donijela i niz mjera kojima će
se nadoknaditi taj gubitak. Uz ostalo, povećat će se udjeli koji lokalnim
jedinicama pripadaju od poreznih
prihoda. Primjerice, udio općina i
gradova u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60 na 80 posto.
Središnja država će se tako odreći
232 milijuna kuna. Lokalnim jedinicama ići će i najveći dio novca koji
će se skupiti porezom na kamate na
štednju. Porez od 12 posto trebao bi
donijeti oko 400 milijuna kuna. Gradu Zagrebu se udjel u porezu na dohodak povećava sa 72,5 na 76,5
posto. No istodobno neće moći podizati prirez više od sadašnjih 18 posto.
Lokalna samouprava dobiva još jednu polugu za privlačenje europskih
sredstava. Iz prikupljenog poreza na
dohodak izdvojit će se oko 180 milijuna kuna u poseban Euro fond.
Iz tog fonda plaćat će se učešće
za projekte financirane europskim
novcem. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da bi se tim novcem
na lokalnim razinama mogle pokrenuti investicije veće od 1,2 milijarde kuna.
Energija - nove mogućnosti
Hrvatska energetska
vrata Europe
Projektima koje smo pokrenuli stavili smo Hrvatsku na svjetske energetske karte kao važan
faktor domaće, ali i regionalne te europske energetske stabilnosti, rekao
je ministar gospodarstva
Ivan Vrdoljak na konferenciji Energija - nove
mogućnosti
održanoj
prošli tjedan u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Stvaramo preduvjete za
najjeftinije moguće energente za građane i industriju, za stabilnu opskrbu
i racionalno trošenje, dodao je Vrdoljak.
Promjene u energetici odražavaju se i na tržište rada, smatra ministar rada Mirando Mrsić.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da
bi u području obnovljive
energije mogle biti poduzete investicije od pet milijardi kuna. Davor Majetić, direktor HUP-a,
pozvao je Vladu da otkloni prepreke za investicije u tom sektoru. Hrvatska bi mogla postati
energetska vrata Europe, ocijenio je Domagoj
Juričić, potpredsjednik
Hrvatske
gospodarske
komore za međunarodne poslove. Novi natječaj za istraživanje nafte
i plina u Jadranu značajan je za razvoj hrvatske
industrije jer će osigurati jeftinije energente. Bitno je razviti i nove pravce dobave energije poput
Transjadranskog plinovoda i LNG terminala, dodao je Juričić.
Na energetskim projektima bit će mjesta i za
obrtnike kao podizvođače, ocijenio je Dragutin
Ranogajec iz Obrtničke
komore, domaćin skupa.
Konferenciju su uz HOK,
organizirali HGK, HUP i
Europski gospodarsko-socijalni odbor. (I.V.)
Interliber i Sajam glazbe&multimedije
Plan za spas
nakladništva
Na Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održani 37. međunarodni sajam knjiga i
učila Interliber i Sajam
glazbe&multimedije. Interliber je obuhvatio naslove više od 240 izdavača, dok je na Sajmu
glazbe&multimedije sudjelovalo 105 izlagača.
Otvarajući sajmove ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je naglasila kako
izdavači
proživljavaju
crne dane. “U posljednje
četiri godine izdavačka je
industrija izgubila 50 posto radnih mjesta, a toliko
su pale i naklade. Pad pri-
hoda nakladnika kreće se
od 30 do 60 posto”, rekla
je ministrica. Ministarstvo kulture je u dogovoru s Ministarstvom financija napravilo plan za spas
nakladništva pri čemu
planiraju razviti posebne
kreditne modele za sve izdavače. “Želimo obnoviti model knjižara, a tamo
gdje to nije moguće treba
se okrenuti stvaranju domaćeg internetskog tržišta”, zaključila je Andrea
Zlatar Violić.
Ovogodišnji
Sajam
glazbe&multimedije bio
je popraćen raznim prezentacijama glazbala i
audioopreme, zabavnih
događanja i radionica.
Organiziran je i jedan od
najznačajnijih gamerskih
događaja u regiji - Infogamer by Reboot s igranjem, turnirima i nagradnim igrama. (S.P.)
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
uvijek su na snazi takvi propisi da je teže ribaru iz jedne županije ribariti u drugoj, nego
“ Još
na drugim morima ili drugim ribarima kod nas. Kao da idete u drugu državu, a ne u susjednu
županiju. Nismo, čak, ni označili brodove, pa nas akti iz EU-a dočekuju nespremne.
”
Paško Vela, vlasnik obrta Mali Janko
19. susret ribara u organizaciji Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke
EU poručuje: evo vam novac pa
ribari kažu: ribarenje se ipak više
Zbog situacije koja vlada u ribarstvu mnogi hrvatski ribari u zadnje vrijeme razmišljaju da brodove pošalju u rezališta, za št
naprave, ministar Jakovina obećaje im da će ih hrvatska država, kao “mali skroman poklon svima koji su odlučili i čekaju
mjere”, osloboditi plaćanja poreza
Jozo Vrdoljak
[email protected]
O
vogodišnji, 19.
susret ribara u
organizaciji Hrvatske obrtničke komore
održan u Zadru 7. i 8. studenoga okupio je brojne
ribare obrtnike, stručnjake, predstavnike državnih
i lokalnih vlasti te drugih
institucija, kako bi razgovarali o brojnim problemima koji muče ovu značajnu gospodarsku granu.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na otvorenju susreta
je istaknuo kako je Vlada
predložila izmjene poreznih zakona po kojima će
ribari u sklopu tzv. scrappinga za mjeru trajne obustave ribolovne aktivnosti
biti oslobođeni poreza.
Zbog situacije koja
vlada u ribarstvu mnogi hrvatski ribari u zadnje vrijeme razmišljaju
da brodove pošalju u rezališta, za što bi dobili naknadu iz europskog proračuna. “Vlada je usvojila
prijedlog zakona po kojem ćete svi vi koji ćete
koristiti trajnu obustavu
odnosno obustaviti ribolovne aktivnosti biti oslobođeni plaćanja poreza,
odnosno svi oni koji izlaze van neće biti obveznici
plaćanja poreza. O tome
smo razgovarali, mjesecima planirali, mislim da
je to jedan mali skroman
poklon svima onima koji
su odlučili i čekaju završetak izrade pravilnika, raspisivanje natječaja
i prvi set ove mjere. Nismo više samo mi ti koji
kreiramo ribarsku politiku
Hrvatske, već smo dio velikog zajedničkog tržišta,
dio Europske unije. Počeli smo koristiti europske
fondove, no to je tek priprema za ono što nas čeka
od 2015. do 2020.”, istaknuo je Jakovina.
Projekti za
povlačenje sredstava
Ministar poljoprivrede je
naveo da je riječ o 250 milijuna eura iz europskog
proračuna, plus 25 posto
iz hrvatskoga proračuna,
što je više od 315 milijuna eura koji će ribarima
biti na raspolaganju u tom
razdoblju. “Samo dobri
projekti, dobra priprema
i dobra povezanost unutar sektora nam garantira da ćemo na najbolji način iskoristiti ta sredstva,
da ćemo ih povući i povećati konkurentnost našeg
ribarstva”, istaknuo je Jakovina.
Brojni ribari uvelike
ovise o državnim
potporama koje
na sadašnji način
možemo zadržati do
polovine 2016.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore
Dragutin Ranogajec naglasio je kako se Ceh za
ribarstvo i akvakulturu
godinama zalaže za boljitak hrvatskih ribara, ističući kako je ovo jedan od
najaktivnijih cehova koji
djeluje u HOK-u. “Bili bismo najsretniji kada bi-
smo mogli reći da su svi
zahtjevi koje je Ceh formulirao tijekom godina u
obliku zaključaka susreta i prihvaćeni. Nažalost,
nisu. Ali, znanje u struci, upornost u formuliranju zahtjeva nas obrtnika odlučujući su faktor za
ostvarenje ciljeva”, rekao
je Ranogajec. Napomenuo je kako je HOK tražio
zaštitu prava naših ribara
i mogućnost razvoja struke, a upravo zahvaljujući naporima Ceha, državne institucije prihvatile su
neke argumente i donosile
zakonsku regulativu u korist ribara.
Nove okolnosti
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu
HOK-a Mato Oberan
istaknuo je kako su ribari u vremenu nakon ulaska Hrvatske u EU sve
više svjesni činjenice da
kreiranje ribolovne politi-
ke i propisa sada dolazi iz
Bruxullesa, a da je resorno ministarstvo i nadležna uprava tek provoditelj
te da je tu iznimno ograničen prostor za naše sudjelovanje. “Sve više kod
ribara jača svijest o potrebi zaštite resursa u moru
i provođenja održivog ribarstva kako bismo mi
sami mogli opstati i da bi
naredne generacije mogle nastaviti kakav-takav
kontinuitet naše djelatnosti. Tako je odnedavno u
plivaričarskom ribolovu
na snazi prostorno i vremensko ograničenje koje
se dalje dorađuje i očekuje daljnji nastavak, a u
pripremi su istovjetni postupci u kočarskom ribolovu. Kroz rad u povjerenstvima za male pasivne
alate nastoje se izbjeći nelogičnosti u postojećim
propisima i teži se također smanjenju ribolovnog
napora”, rekao je Obe-
ran zaključivši kako Ceh,
svjestan evidentne opasnosti za opstanak ribara
i ribe u moru, ukazuje na
neophodno smanjenje ribolovnog napora - taj termin zapravo znači samo
smanjenje količine ulova
- u svim kategorijama ribolova, a ne samo u gospodarskom dijelu.
Velika brojnost sudionika u ribarstvu, kazao je
Oberan, uz manjkavost i
neprovedivost zakonskih
propisa, popraćenu slabim i izostalim inspekcijskim nadzorom, pogoršava i ovako nezavidan
položaj ribara i odvodi
nas u nepovrat, jer jedanput uništen riblji fond teško je ili gotovo nikako obnovljiv.
Što kažu ribari
Paško Vela, ribar iz Podgore, istaknuo je da je stanje u hrvatskom ribarstvu
kaotično i za takvo stanje
optužuje Ministarstvo poljoprivrede i to kroz nekoliko saziva, odnosno,
Upravu za ribarstvo. Te
su institucije odgovorne
jer nisu pripremile sve potrebne akte kako bi se ribari prilagodili uvjetima
ulaska u EU. “Još uvijek
su na snazi takvi propisi
da je teže ribaru iz jedne
županije ribariti u drugoj,
nego na drugim morima
ili drugim ribarima kod
nas. Kao da idete u drugu državu, a ne u susjednu županiju. Nismo, čak,
ni označili brodove, pa
nas akti iz EU-a dočekuju nespremne”, naglasio
je Vela, inače vlasnik obrta Mali Janko.
Vela tvrdi da ribe
u moru još uvijek ima,
ali da je zbog kašnjenja
propisa naši ribari teško mogu prodati na slobodnom EU tržištu da bi
se postigla dobra cijena.
“Još je uvijek, s obzirom
11
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 315 mil €
PP Orahovica, najveći ulagač u ribnjačarstvo
na raspolaganju ribarima od 2015. do 2020.
komore
režite brodove,
e isplati
to bi dobili naknadu iz europskog proračuna. U slučaju da to
završetak izrade pravilnika, raspisivanje natječaja i prvi set ove
i ribe i rakova iz godine
u godinu. On je u 2013.
bio na razini od oko 5000
tona”, kazao je Oberan.
On je istaknuo i da brojni
ribari u svom poslovanju
uvelike ovise o državnim
potporama koje na sadašnji način možemo zadržati tek do polovine 2016.
godine, dok bi sufinanciranje za plavi diesel trebalo ostati i dalje na snazi.
na omjer cijene nafte i kilograma ulovljene ribe,
isplativo loviti. Mada je
taj omjer umnogome nepovoljniji nego prije desetak godina. Problem je u
tome što zbog pada standarda stanovništva u Hrvatskoj ribu ne možete
prodati, a nadležni nisu
uskladili naše posebnosti
sa zakonodavstvom EUa”, smatra Vela.
I Oberan kaže da je
trenutačno stanje u ulovnom dijelu ribarstva takvo
da ulov sitne plave ribe
uglavnom zadovoljava.
“Pogotovo je u zadnje vrijeme srdela iznimne veličine i kvalitete, a slično
je i s inćunom. Realno je
očekivati da će ulov plave
ribe od oko 60.000 tona
u 2013. godini biti ostvaren i u ovoj, 2014. godini. Kada je riječ
o bijeloj ribi, tu
je pak evidentan pad ulova
Ne računajte na
potpore
“Svakako u daljnjem radu
naši ribari moraju računati s izostankom te sadašnje blagodati i planirati
poslovanje bez tog novca.
Povećani troškovi poslovanja, uz sve navedeno,
dovode do neminovnog
smanjenja profitabilnosti
u ovoj djelatnosti, te sve
više sudionika teži izlasku iz ribarstva kroz trajnu obustavu ili prenamjenu u srodna zanimanja,
tipa ribolovnog turizma,
prijevoza putnika, a raste interes i za marikulturu u kojoj vidimo budućnost i nadomjestak
sve manje količine ribe iz
ulova. Nada koja je tinjala da ćemo negativnosti
iz zakonske regulative
kompenzirati bo-
ljim i većim tržištem te da
će se cijena ribe povećati, na naše veliko razočaranje se izjalovila. Danas
smo suočeni s intenzivnim uvozom svježe i zaleđene ribe i rakova, koji su
dostupni u svim trgovinama po vrlo niskim cijenama, dok je cijena domaće
ribe na razini prethodnih
godina, a dobrim dijelom i stagnira”, naglašava Oberan.
Kroz stručna izlaganja
i raspravu tijekom skupa razmotrene su brojne
teme vezane uz obavljanje
ribarske djelatnosti, aktualno stanje i perspektive
razvoja hrvatskog ribarstva te planovi upravljanja u ribarstvu s posebnim naglaskom na mreže
potegače i male plivarice, ribarstvo i marikulturu
u Zadarskoj županiji. Također se raspravljalo i o
zajedničkoj ribarskoj politici EU-a i hrvatskom
ribarstvu nakon ulaska u
EU, kao i trajnim i privremenim obustavama ribolovnih aktivnosti te naknadama štete koje na
ribolovnim alatima počine zaštićene vrste.
Ulaganje
ključ uspjeha
U ribnjacima PP Orahovice godišnje se proizvede 1000
tona ribe i mlađi, a plasira se putem trgovačkih centara i
sportsko-ribolovnih društava. Gotovo 80 posto ode u izvoz
Goran Gazdek
O
d sredine 2010.
godine kada je
tvrtka M-San iz
Zagreba postala većinskim vlasnikom PP Orahovica pa do danas u rekonstrukciju ribnjaka i
razvoj te grane djelatnosti
uloženo je približno pet
milijuna eura što predstavlja najveću investiciju u hrvatskom ribnjačarstvu. Inače, PP Orahovica
je poljoprivredno poduzeće koje se još bavi i ratarstvom, stočarstvom, proizvodnjom lješnjaka te
vinogradarstvom i vinarstvom.
Na matičnom ribnjaku Grudnjak površine 1024 hektara detaljno
su izmuljene i rekonstruirane sve ploče te postavljena najsuvremenija,
potpuno automatizirana
tehnologija za uzgoj slatkovodne ribe koja omogućava električno napajanje na svim dijelovima
ribnjaka. Osigurana je i
optička mreža čime su svi
ribnjaci povezani u jedinstven sustav kojim se iz
centralne sobe upravlja
automatskim hranjenjem
i koji u svakom trenutku ima podatke o parametrima vode (kisik, pH
vrijednost, temperatura)
čime se postižu optimalni uvjeti za uzgoj riba. U
sustavu proizvodnje ribe
uloženo je u laboratorij s
najmodernijom opremom
za praćenje kvalitete vode
koji osigurava maksimalno korištenje prirodne
hrane i stvaranje idealnih uvjeta za uzgoj zdrave i kvalitetne ribe, a nabavljeni su i novi kamioni
za prijevoz ribe.
Uz to uređeni su i potpuno obnovljeni ribnjaci
u Donjem Miholjcu (975
hektara), Lipovljanima
(700 hektara) i na Branjskim ribnjacima gdje je
smješteno mrijestilište.
Želimo ribnjačarstvo
vratiti na razine
kad je Hrvatska bila
najveći proizvođač
u regiji, kaže Vlado
Čondić
“Generalni cilj svih
ovih ulaganja je slatkovodno ribnjačarstvo vratiti na razine koje je imalo
nekada kada je Hrvatska
bila najveći proizvođač
slatkovodne ribe u regiji”, kaže Vlado Čondić,
predsjednik Uprave PP
Orahovica.
Cijena šarana neće
rasti
Dominantna vrsta je šaran za koji je HGK prošle godine dodijelio pravo
uporabe znaka “Izvorno hrvatsko”. Uz njega,
u poluintenzivnom te intenzivnom sustavu uzgaja se amur, tolstolobik,
som, linjak, štuka, smuđ,
cvergli, deverika i bodorka. Osim prirodne hrane
koristi se visokokvalitetna ekstrudirana hrana pa
riba nema miris po mulju.
Godišnje se proizvede 1000 tona konzumne
ribe i mlađi, a plasiraju
se putem trgovačkih centara i sportsko ribolovnih
društava. Gotovo 80 posto proizvodnje izvozi se
u Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Poljsku,
Italiju i Češku.
“Cijena šarana u Europi je do dva eura i više
neće rasti pa moramo pojačati efikasnost, odnosno
smanjiti cijenu proizvodnje kako bismo bili konkurentni. Racionalizaciju, među ostalim, vidimo
u povećanju površina, boljem i efikasnijem radu,
boljoj tehnologiji koju razvijamo”, kaže Čondić.
Plan je povećati proizvodnju na dvije tone
po hektaru, ali i osigurati potrebne količine vode
kroz integrirani sustav
obrane od poplava, razviti vlastitu logistiku i preradu te sagraditi centralno
mrijestilište. Već sljedeće godine počet će gradnja tvornice za preradu
slatkovodne ribe u Čačincima ukupne vrijednosti 20,6 milijuna kuna od
kojih je 50 posto osigurano iz IPARD programa, u
kojoj će se proizvoditi pašteta, dimljeni šaran i pripravci za fiš paprikaš.
12 AKTUALNO
*vijesti
Zajedno smo jači
Hrvatski Telekom dodijelio je devet donacija za
društveno vrijedne projekte koji su izabrani u
tri kruga glasanja u sklopu 9. donacijskog natječaja Zajedno smo jači. Ukupni fond natječaja iznosi
495.000 kuna. “U proteklih devet godina smo
kroz ovaj natječaj donirali
više od 7,5 milijuna kuna
za gotovo 230 vrijednih
projekata na području Hrvatske”, istaknuo je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković.
Kršenje zaštite
tržišnog natjecanja
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN)
je zbog sklapanja zabranjenog vertikalnog sporazuma Carlsbergu Croatia i trgovačkom lancu
KTC Kutjevo izrekla
simbolične upravno-kaznene mjere u ukupnom
iznosu od 600.000 kuna
(500.000 kuna Carlsbergu i 100.000 kuna KTCu). Riječ je o Ugovoru o
prodaji iz veljače 2010.,
kojim su ti poduzetnici
ugovorili minimalne cijene ispod kojih trgovački
lanac KTC ne smije prodavati Carlsbergove proizvode (Resale price maintenance). U protivnom,
Carlsberg je imao pravo
uskratiti KTC-u dodatne
bonuse.
Odličan primjer
strukturne reforme
U godinu i pol dana od
početka liberalizacije tržišta električne energije,
RWE Energiju odabralo je
95.000 korisnika iz kategorije kućanstva te gotovo 4000 iz kategorije poduzetništva. Tako je RWE
Energija njima osigurala uštedu od čak 30 milijuna kuna. Riječ je o konkretnim uštedama koje su
rezultat uspješne liberalizacije tržišta električne
energije u nas, što je odličan primjer strukturne reforme koju zagovara i Europska komisija u svom
posljednjem izvješću.
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 16 radnica i 2 radnika ( 3 objekta
trenutačno zapošljava Felicita
za preradu dosad uredili i otvorili
Felicita, Lastovo
Recesija na tržištu
i u moru
Danas imamo recesiju u gospodarstvu, ali i vrlo zabrinjavajuću recesiju u
moru. To će sve dovesti do toga da više nećemo imati ponudu jadranske ribe,
a za izvjesno vrijeme nudit će se samo riba iz uzgoja, kaže Tonči Škratulja
Jozo Vrdoljak
[email protected]
T
ri puta je Tonči
Škratulja, vlasnik tvrtke Felicita sa sjedištem na
Lastovu, preseljavao proizvodni pogon. Tvrtka se
bavi plasmanom svježe
ribe, ali i smrzavanjem i
plasmanom smrznute, kao
i proizvodnjom i plasmanom marinirane ribe i plodova mora. Prvi pogon za
preradu imao je na Lastovu, potom u prostorijama
splitskog Uzora te se napokon skrasio, 2011. godine, u mjestu Konjsko u
zaleđu Općine Klis. Tvrtka i nadalje ima sjedište
na Lastovu. “Uspio sam
preseliti proizvodnju tako
da moji partneri nisu ništa
primijetili i imali su redovitu opskrbu. U novom
pogonu
zamrzavamo,
mariniramo te otpremamo svježu ribu. Smrznutu ribu uglavnom plasiramo na talijansko tržište,
marinirane proizvode isto
izvozimo, osim tijekom
četiri ljetna mjeseca, kada
ih plasiramo u domaće restorane. Osim u Italiju,
nešto plasiramo i u Sloveniju”, kaže on.
Objekt ima oko 1000
četvornih metara i svoj
puni kapacitet dosegao bi
kada bi upošljavao 30 radnika u dvije smjene, odno-
Poticaje dobivaju
veliki lobisti a mali
prerađivači ostaju
po strani, smatra
Škratulja
sno 60 ukupno. No, trenutačno Felicita zapošljava
18 radnika od kojih je 16
žena. Dvanaest radnica je
direktno u pogonu, a dolaze iz obližnjih mjesta Dalmatinske zagore. Felicita
je prošle godine ostvarila izvoz vrijedan oko
900.000 eura, dok će ove
godine imati podbačaj u
prometu od 20 posto. Kišna godina je, objašnjava
Škratulja, isto tako ostavila traga i na ulov i prodaju.
Manjak ribe
U razdoblju od 1992. do
1998. godine Škratulja
se bavio trgovinom svje-
že bijele ribe. Uglavnom
je opskrbljivao restorane i
kaže da mu je to bilo izuzetno uspješno razdoblje.
“Bilo je ribe, a i postojala
je potražnja. U tom razdoblju bi ribar za pola dana,
koliko bi lovio ribu, donosio između 15 i 20 kilograma ribe, dok sada
na njegovu brodu mora
biti minimalno dvoje ljudi i opet ne može uloviti više od pet kilograma.
Danas imamo recesiju u
gospodarstvu i pad standarda, ali i vrlo zabrinjavajuću recesiju u moru.
To će sve dovesti do toga
da više nećemo imati ponudu jadranske ribe, a za
izvjesno vrijeme u ponudi ćemo imati samo ribu
iz uzgoja. Naviknut ćemo
se na uzgojenu ribu isto
kao i na piletinu. Danas
rijetko tko traži domaću
kokoš”, pojašnjava Škratulja.
Ovaj proizvođač tvrdi
da je prije ulaska Hrvatske u EU ipak bilo više
reda u prometu mariniranih ribljih proizvoda te
da se danas često prodaju
nedeklarirani proizvodi,
doslovno pakirani u garažama i bez ikakvih sanitetskih uvjeta.
Loša ribarska politika
Škratulja kaže da naša ribarska politika nije bila
dobra. “Ona je podložna
lobijima i favorizirala je
i poticala ribarstvo koje
se odnosi na plavu ribu, a
bijelu ribu je zanemarila.
Uzgoj hobotnica?
Škratulja kaže kako jedina mogućnost širenja i povećanja kapaciteta može biti u uzgoju zbog manjka ribe u
moru. Kaže kako razvoj svoje tvrtke može ostvariti jedino ako prvi u Hrvatskoj uspije realizirati svoj projekt uzgoja hobotnice. “Dva su razloga zašto mislim da mogu
uspjeti. Hranio bih ih glavama ribe koja nam je sada otpad. K tome, jadranska hobotnica jako brzo raste, i najkvalitetnija je na svijetu. Postoje uspješni primjeri uzgoja u Australiji, a Dalmatinska zagora je idealna za njihov
uzgoj”, tvrdi vlasnik tvrtke Felicita.
Prema prerađivačima bijele ribe država se odnosi
kao da ne postoje. Osobno sam uredio tri objekta i tri puta se selio s proizvodnjom, a sve poticaje
koje sam dobio mogao bih
potrošiti za jedan dan. Poticaje dobivaju veliki lobisti, a mali prerađivači
ostaju po strani. To je i razlog zašto su mali pogoni
za preradu ribe u problemima”, pojašnjava Škratulja.
Vlasnik tvrtke Felicita
doduše priznaje da je, što
se ribarske politike tiče,
2000. godine pogodak bio
uvođenje plavog dizela za
ribare, a naredna Vlada je
uvela poticaj od 14 posto po ulovljenoj količini
ribe, čime je s jedne strane pomogla ribarima, a s
druge uvela nadzor i evidenciju. Iako pozdravlja
uvođenje reda u ribarnice,
tvrdi da se prije 20 godina
trebala uvesti fiskalizacija
i disciplina plaćanja.
Felicita se 1998. godine počela baviti preradom ribe i školjki i do
danas njeni proizvodi koriste samo sirovinu iz Jadrana.
enterprise europe
info
Broj 119, 17. studenoga 2014.
Inova i Budi Uzor
Kako studirati i raditi
u Osijeku
U okviru međunarodne izložbe inovacija, prototipova i poslovnih planova, održan je niz edukacija i radionica, te je predstavljeno
kako poslovati i studirati na istoku Hrvatske
U Osijeku je početkom studenoga u
dvorani Gradski vrt održana 10. međunarodna izložba inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor
2014. u organizaciji Tera Tehnopolisa,
specijalizirane institucije Sveučilišta
J. J. Strossmayera u Osijeku zadužene za zaštitu intelektualnog vlasništva i za transfer rezultata istraživanja
u gospodarstvo.
Ove godine moto izložbe je bio Umrežavanjem do uspjeha, a na njoj je predstavljeno više od 500 inovacija, prototipova i poslovnih planova iz 17 država. U
okviru izložbe, organizirana je i Poduzetnička akademija u okviru koje se željelo
dodatno poslovno povezivati i educirati poduzetnike. Za uspješnu realizaciju
Akademije izuzetno je važan bio odabir
domaćih i stranih predavača i potpornih
institucija.
Ovogodišnja Inova je ujedno bila i najveća izložba inovacija u Jugoistočnoj Europi. U sklopu izložbe održani su i EU info
dani Poduzetničke akademije, namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima,
sveučilišnom osoblju i znanstvenicima,
inovatorima i studentima. U dijelu pro-
va. Programom radionice obuhvaćen
je i niz tema poput programa Europske
unije Erasmus za poduzetnike početnike, predstavljeni su primjeri uspješnih EU
projekata, a prezentirano je i što je sve
potrebno da bi se postalo uspješnim poduzetnikom. Na skupu je predstavljen i
novi Zakon o radu i obveze poslodavaca
pri zapošljavanju osoba s invaliditetom,
te je istaknuta važnost malih poljoprivrednih gospodarstava za održivi razvoj
gospodarstva u Hrvatskoj.
grama pod nazivom Izvori financiranja
za poduzetnike i znanstvenike uz goste
predavače iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), Poduzetničkog inkubatora
BIOS, Strojarskog fakulteta u Slavonskom
Brodu, Ekonomskog fakulteta u Osijeku,
tvrtke Siemens Convergence Creators,
Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), te
Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, su-
djelovala je i predstavnica informacijskog centra Europe Direct (EDIC) Osijek.
Sudionicima je predstavljen EDIC Osijek, korisni izvori informacija i podrške za
poduzetnike – kontaktne točke i alati za
poslovanje na jedinstvenom EU tržištu,
te web mjesta s informacijama o javnoj
nabavi u Europi i o pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondo-
Tijekom izložbe održana je i Smotra Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Budući studenti su mogli doznati što
im nude sve sastavnice Sveučilišta koje
prezentiraju svoje studijske programe,
upoznati se s uvjetima upisa i trajanjem
studiranja, uvjetima smještaja tijekom
studija u Osijeku i općenito o studentskom životu. U okviru izložbe događao
se i intenzivan kulturni i zabavni program poput natjecanja parova u turniru
stolnog nogometa, Domimat kup, Turnir
u stolnom kuglanju, degustacije, koncerti, kazališne priredbe. Sva događanja su
bila organizirana s namjerom da se prikažu dvije važne stvari: kako izgleda studirati i poslovati u Osijeku.
enterprise europe
Znanjem do
konkurentnosti
Stručnost i znanje jača nacionalno gospodarstvo i osigurava njenu konkurentnost, rečeno je na Međunarodnoj konferenciji o
cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus
Konkurentnost nacionalnoga gospodarstva čine znanje i stručnost radne snage, a globalizacija tržišne utakmice stvara nove uvjete poslovanja
koji traže brže i efikasnije prilagođavanje tvrtki. Osnovni preduvjet te prilagodbe je razvoj putem cjeloživotnog
učenja, rečeno je na 12. međunarodnoj konferenciji o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Domagoj Juričić na otvorenju skupa istaknuo je kako su znanja, vještine i
kompetencije ključni preduvjeti konkurentnosti društva, a upravo smo u svim
tim segmentima daleko ispod prosjeka
u EU-u. “Stoga i u našoj reformi komorskog sustava, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci već dala brojne rezultate, želimo uvesti nove usluge i primijeniti one
programe koje u EU-u provode naše partnerske institucije, kao što je sustav dualnog obrazovanja. Često se zaboravlja da
mi baštinimo kontinentalni model ustroja komore, poput Austrije i Njemačke, pa
upravo njih možemo koristiti kao najbolje primjere kako komora može pomoći u
razvoju kompetencija i vještina za potrebe tržišta rada u Hrvatskoj i budite uvjereni da ćemo u tom pravcu krenuti dalje”, rekao je Juričić. Stručnjak iz Europskog
centra za razvoj strukovne izobrazbe (CEDEFOP) Ernesto Villalba Garcia je na skupu održao predavanje iz EU perspektive
o ulozi i procesu priznavanja prethodnog
učenja. “Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja oblik je priznavanja cijelog
raspona znanja, vještina i kompetencija
pojedinca. Sve bi države članice EU-a do
2018. godine trebale uspostaviti potrebne
mehanizme vrednovanja takvog učenja, a
u državama članicama trenutačno se razvijaju smjernice za provedbu tih mehanizama”, rekao je Villalba Garcia.
O vrednovanju prethodnog učenja iz perspektive poslodavca govorila je direktorica Palace hotela Zagreb Josipa Jutt Ferlan,
koja je zaključila kako je formalno obrazovanje izuzetno bitno i mora biti dobar temelj za daljnji profesionalni razvoj. “I neformalno i informalno obrazovanje bitno
je kod donošenja ključnih odluka za ljudske resurse i upravo se teorija i praksa moraju pratiti i nadopunjavati”, rekla je Josipa
Jutt Ferlan.
Na panelu Društvene mreže u funkciji poboljšanja poslovanja marketinški stručnjaci su govorili o utjecajima društvenih
mreža na poslovanje poduzeća, ali i selekciju kandidata pri zapošljavanju. Petar
Bogdan iz tvrtke Akcija naglasio je kako
su društvene mreže promijenile način na
koji komuniciramo, radimo i živimo. “Korisnici danas provode tri puta više vremena na društvenim mrežama nego koristeći e-mail pa je prisutnost na njima danas
neizbježna jer se informacije puno brže
šire i potrebno je reagirati u što kraćem
roku”, rekao je Bogdan. Marija Kolovrat s
portala EduCentar smatra kako društvene mreže tvrtkama mogu pomoći u stvaranju pozitivnog imidža u javnosti te pružiti potencijalnim kandidatima dodatne
informacije o tvrtki i načinu poslovanja.
“Dobar su kanal za privlačenje kvalitetnih
kandidata, no nikako ne smiju biti zapostavljena osnovna načela zapošljavanja
odnosno životopis, motivacijsko pismo,
preporuka, intervjui i testovi. “Facebook je zauvijek promijenio način komunikacije i povezivanja ljudi, a time i poslovanja. Globalne promjene u poslovanju
ne ovise o nama, ali naš napredak ovisi isključivo o nama”, rekao je Igor Mošič
iz YabadooIT-a. Zbog sjajnih mogućnosti istraživanja tržišta kao i segmentacije ciljanog tržišta, Facebook daje poslovne opcije koje dosad nisu bile moguće i
predstavlja važnu lokomotivu poslovnog
napretka za 2015. godinu. Zbog toga su
u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci napravili i besplatnu videoedukaciju - Facebook u poslovanju. Na skupu su predstavljene i nove usluge i aktivnosti zajednica
koje djeluju u HGK-u - uvođenje provjere
standarda kvalitete i dodjeljivanje znaka
kvalitete za škole stranih jezika, te rješenja za bolje korištenje fondova kroz suradnju s poslovnim savjetnicima preko
Komorine baze konzultanata. Predstavljeni su i projekti integracije osoba s invaliditetom te IPA projekt Konkurentno
hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost.
EUROfusion - projekt za energiju fuzije
Konzorcij okuplja 27 europskih zemalja kojima će na raspolaganju biti čak 850 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2018. godine,
od čega skoro polovina iznosa dolazi iz programa Horizon 2020
Europska komisija i Europske fuzijske
istraživačke jedinice u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizon 2020 pokrenuli su zajednički konzorcij za razvoj energije
fuzije – EUROfusion. Ovaj konzorcij
upravljat će europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije u ime Euratoma, a cilj mu je osigurati značajan napredak na putu realizacije energije fuzije.
Konzorcij okuplja 27 europskih zemalja
kojima će na raspolaganju biti čak 850
milijuna eura za razdoblje od 2014. do
2018. godine, od čega skoro polovina
iznosa dolazi iz programa Horizon 2020.
Zahvaljujući Institutu Ruđer Bošković
te znanstvenicima okupljenima u sklopu Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice, i Hrvatska je jedna od zemalja članica
ove trenutno najveće europske istraživačke organizacije. Članstvo u konzorciju
omogućava ne samo aktivno uključivanje hrvatskih znanstvenika u istraživanja već i sudjelovanje domaćih tvrtki
na vrijednim natječajima u sklopu fuzijskog programa. “Formiranje konzorcija
EUROfusion označava velik korak napri-
jed u europskom pothvatu da razvije
fuziju kao efikasniji, čišći i za okoliš prihvatljiviji izvor energije koji će pridonijeti u zadovoljavanju rastuće globalne
potražnje za energijom, kaže Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković. “Konzorcij EUROfusion omogućuje europskim
nacionalnim jedinicama da udruže svoje resurse još učinkovitije. Osnivanje konzorcija bilo je nužno kako bi se zadovoljili izazovi sve složenijih i velikih projekata,
kao što su ITER i DEMO”, ističe Tadić.
www.een.hr
17. studenoga 2014.
2 3
3D tiskanje u
Tera Tehnopolisu
Današnji tempo razvoja novih proizvoda, kao i zahtjevi globalnog tržišta zahtijevaju brzu prilagodbu
poduzetnika novim uvjetima i neprestano usvajanje novih tehnologija. U
posljednjih nekoliko godina tehnologija brze izrade prototipova je, uz računalom potpomognuto konstruiranje (CAD - computer-aided design),
postala neizostavan inženjerski alat.
Smanjenje vremena za razvoj proizvoda,
poticanje stalnim inovacijama i tržišnom
borbom, veća složenost proizvoda, potreba za stvarnim modelima u cilju bolje procjene oblika, dimenzija, kontrole
funkcionalnosti, ergonomije čimbenici
su koji su utjecali na brzi razvoj ove tehnologije i njenu implementaciju u brojna
područja inženjerske prakse.
Tera Tehnopolis, članica Europske poduzetničke mreže odnedavna nudi uslugu brze izrade prototipova uz pomoć
3D štampača, tehnologijom 3D štampanja polimera. Trodimenzionalni ispis, a naročito ispis u boji, daje inženjerima razvoja i dizajnerima mogućnost
jasnog pregleda u tijeku postupka dizajniranja, mogućnost isticanja raznih
parametara, mogućnost lakog i ranog
uočavanja mogućih grešaka i njihovog
brzog i učinkovitog ispravljanja. Koristeći se ovim mogućnostima 3D štampanja znatno se skraćuje vrijeme izrade i
povećava razina kvaliteta modela i prototipova. Stoga je od izuzetne važnosti
imati kvalitetan 3D štampač koji će biti u
mogućnosti kreirati predmete različitih
svojstava i tehničkih zahtjeva koje model treba zadovoljiti.
Skup o akvakulturi
U Vukovaru će se od 27. do 28. studenoga održati
10. međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o
akvakulturi Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji – sadašnjost i budućnost u organizaciji Hrvatske
gospodarske komore (HGK) i Veleučilišta Lavoslav
Ružička iz Vukovara.
Skupom se želi povezati gospodarstvo, znanost i državna uprava kako bi se osnažio tržišni, odnosno gospodarsko-politički položaj djelatnosti ribarstva i prerade ribe,
a znanost usmjerila prema primijenjenim istraživanjima.
Na skupu će gosti predavači iz Hrvatske i inozemstva
u suradnji s predstavnicima državne uprave prezentirati
aktualnu problematiku, zakonsku regulativu i najnovija
tehničko-tehnološka dostignuća u akvakulturi, moguć-
Kako zaštititi
potrošače
Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore organizira edukaciju članica temom Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksi, 20. studenoga,
s početkom u 10 sati, u Vijećnici HGK-a na Rooseveltovom trgu 2 u Zagrebu.
Edukaciju će voditi stručnjaci Ministarstva gospodarstva iz Uprave za trgovinu i unutarnje tržište te Uprave za inspekcije poslove u gospodarstvu. Đema Bartulović predstavit će bitne novine u Zakonu o zaštiti potrošača, dok će Mira Fiket predstaviti inspekcijski nadzor – upravne i prekršajne mjere povezane s tim zakonom. Na edukaciji
će važne novosti u označavanju hrane prezentirati Sanja Kolarić Kravar iz Uprave kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede. Više informacija o pozivu i programu edukacije kao i prijavnicu za sudjelovanje možete pronaći na http://
www.hgk.hr/djelatnost/gosp_trgovina/implementacija-zakona-o-zastiti-potrosacau-praksi.
nostima efikasnijeg korištenja genetskog potencijala rasta, poboljšanjima nutritivne kvalitete mesa riba, novim
tehnikama i tehnologijama proizvodnje, korištenju alternativnih izvora energije, multifunkcionalnim uzgajalištima, uzgojnom inženjeringu, biologiji, genetici, bolestima, nutricionizmu, novim vrstama, te preradi i novim
proizvodima.
Posebna pozornost bit će posvećena marketingu i boljem poznavanju EU tržišta svježih i prerađenih proizvoda akvakulture te pripremama za što uspješnije korištenje EU novčanog fonda (EMFF) namijenjenog razvoju
akvakulture za period 2014. – 2020., odnosno realizaciji NSPA u okviru EU strateških smjernica za razvoj akvakulture.
Označavanje meda
HGK-Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i ŽK
Virovitica, u suradnji s Upravom kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede, organiziraju edukaciju na temu Označavanje
meda koja će se održati u HGK-Županijskoj komori Virovitica, u ponedjeljak, 24. studenoga u 11 sati.
Edukaciju će održati predstavnici Uprave kvalitete hrane i fitosanitarne politike
Ministrastva poljoprivrede. Na edukaciji
će biti predstavljena Uredba 1169/2011
koja postaje obvezna krajem 2014., a govorit će se i o dodatnim zahtjevima ozna-
čavanja meda propisanih Pravilnikom o
medu i Pravilnikom o kakvoći uniflornog
meda te o izmjeni Direktive o medu.
Predviđeno trajanje edukacije je dva
sata, a sudjelovanje na edukaciji je besplatno.
enterprise europe
REXPO
Mjerama i reformama
olakšati poslovanje
Na Međunarodnom sajmu investicijskih projekata sudjelovalo je više od 1100 sudionika, 40 izlagača te održano 15 panel-diskusija
Više od 1100 prijavljenih sudionika, 40
izlagača, 15 panel-rasprava s više od 70
panelista, tridesetak domaćih i stranih
investitora te brojni održani sastanci i
ostvareni kontakti rezultat su ovogodišnjeg Međunarodnog sajma investicijskih projekata za Jadransku regiju
REXPO Adriatic 2014., koji je proteklog
tjedna održan u Zagrebu.
Hrvatska je u pogledu poboljšanja investicijske klime, visine inozemnih i domaćih
ulaganja, u proteklih godinu dana učinila
napredak, rekao je na početku rada sajma
predsjednik Republike Ivo Josipović. “Zaustavljen je trend pada na ljestvici lakoće
poslovanja Svjetske banke, ali s ovim rezultatima još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Novi zakoni koji podržavaju investicije
nisu dovoljni i potrebne su ambicioznije mjere i intenzivnije reforme kako bismo
osigurali bolje uvjete poslovanja i konkurentnost gospodarstva. Ključno je urediti
kritična područja na koja nam ukazuju izvješća o konkurentnosti i izvješća o lakoći poslovanja. Polazeći od toga da su nove
investicije ključan preduvjet oporavka i razvoja hrvatskog gospodarstva, ovo je jedan od skupova kakvih bismo htjeli vidjeti više u Hrvatskoj i koje ću uvijek podržati.
Ovakvi su skupovi prilika da se podvuče
crta: da se kaže što je učinjeno, ali i da se
osvrnemo na ono što se još mora učiniti,
kako povećati interes investitora i otvoriti
nova radna mjesta”, zaključio je Josipović.
Sajam REXPO sjajna je prilika da vidimo
konkretne razvojne projekte i nadam se
da će mnogi od ovdje prezentiranih zaživjeti i u praksi, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
“Osobito mi je drago što je tema ovog sajma, između ostalih, i hospitality, dakle područje turizma, usluga i svega onog što Hrvatska može staviti kao prioritetni sektor i
djelatnost. Imamo konkurentsku prednost
u tom sektoru i mislim da ćemo je jako dobro iskoristiti. Radimo na poboljšanju poslovne klime prema modelu Doing Business Svjetske banke, određeni pomaci su
napravljeni, vidljiv je i napredak u nekim
makroekonomskim pokazateljima, a nadam se da će iduća godina donijeti i preo-
Predstavljeni projekti
Na REXPO-u je Hrvatska gospodarska
komora predstavila investicijske projekte Phoenix Plaza – turističko-kulturni i
trgovački centar Phoenix Grupe i Terme
Siscia Neo Segesta Grupe te posrednike
u prometu nekretninama: Proagent, Kastel Zagreb, Biliškov nekretnine i Lika nekretnine. “Zadovoljni smo time što nam
je Komora omogućila da se trgovci i posrednici u prometu nekretnina predstavljaju na ovogodišnjem REXPO-u.
Ovakav vid prezentacije projekata višestruko je koristan, a pogotovo u kontekstu aktualne gospodarske situacije kada
su i najmanji koraci veoma bitni”, naglasio je predsjednik Udruženja poslovanja
nekretninama Dubravko Ranilović.
kret u tom smislu, ali ne bez vaše pomoći,
već isključivo uz vašu potporu i realizaciju
vaših projekata”, naglasio je Grčić.
Ovo je treći sajam REXPO, a ove godine
prvi put se uključio i Grad Zagreb da po-
Hrvatska je u pogledu
poboljšanja investicijske klime,
visine inozemnih i domaćih
ulaganja, u proteklih godinu
dana učinila napredak, rekao
je predsjednik Republike Ivo
Josipović
kaže svoje ne tako male investicijske potencijale, kazala je zamjenica zagrebačkog
gradonačelnika Sandra Švaljek. “Kad na
jednom mjestu okupimo investitore, developere, dizajnere, arhitekte, inženjere, banke, predstavnike ministarstava, gradova,
županija, ovako kao što to radi sajam REXPO, onda vjerujem da će se pokrenuti novi
projekti, roditi nove ideje i steći nova iskustva. Osobno osjećam tako pozitivnu energiju ovog sajma i vjerujem da dijelimo taj
osjećaj. Mislim da smo na pravom mjestu
gdje svi zainteresirani mogu postići svoje
ciljeve ili im se barem djelomično približiti”, naglasila je Sandra Švaljek.
Nakon otvorenja održana je panel-rasprava
na temu Financijski aspekti investicija – oblici
i mogućnosti, na kojoj su sudjelovali Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, Marco Sorge, Senior Investment Officer,
IFC, te Hrvoje Galičić, direktor Sektora kreditiranja HBOR-a. U okviru REXPO Foruma održani su i drugi paneli među kojima i panel
Investicijski potencijali prometne infrastrukture
u Hrvatskoj, na kojem su sudjelovali ministar
pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša
Hajdaš Dončić, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša, zamjenik direktora
Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić, direktor
Zračne luke Split Lukša Novak, ravnatelj Lučke uprave Split Milan Blaževski, direktorica
tvrtke ACI Doris Peručić i član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb David Gabelica.
U okviru REXPO Foruma na panel-raspravama održani su razgovori predstavnika vlasti,
poduzetnika te domaćih i stranih stručnjaka.
Razgovaralo se o novostima u području korištenja sredstava iz strukturnih i investicijskih
fondova Europske unije, realizaciji i razvijanju investicija u regiji, iskustvima i očekivanjima stranih investitora u našoj i zemljama
regije, pozitivnim primjerima ulaganja u Hrvatskoj te financijskim aspektima investicija.
Panelisti su govorili i o energetskoj učinkovitosti, s naglascima na modelu ESCo i standardima LEED i BREEAM, o programu Sava,
investicijama u marine Jadrana te prednostima javno-privatnih partnerstava.
Na panelu Investicijski potencijali prometne infrastrukture u Hrvatskoj govorilo se
o ključnim projektima u prometnoj infrastrukturi Hrvatske, a na panelu Poboljšanje investicijskog okruženja – britanski recept
prepoznati su ključni problemi u Hrvatskoj
koji utječu na razvoj i mogućnosti ulaganja. Panel Javno-privatno partnerstvo – do-
www.een.hr
17. studenoga 2014.
4 5
SEPA projekt
Jednostavnije
prekogranično
plaćanje
potrebno
Razgovorima do suradnje
Mnogi su me pitali ima li smisla organizirati investicijski sajam u Hrvatskoj, a ovogodišnje izdanje sajma REXPO daje potvrdan odgovor na to pitanje, rekao je Oliver
Kumrić, partner i osnivač sajma REXPO
Adriatic. “U razgovorima s izlagačima i u
komentarima sudionika tijekom ova dva
dana čulo se kako će kontakti ostvareni
na sajmu rezultirati i konkretnim poslovnim susretima i razgovorima o mogućnostima suradnje. Zahvaljujem svima onima
koji su nas podržali od samog početka i
pomogli nam da sajam REXPO postane
ovako značajan poslovan događaj u Hrvatskoj i regiji“, naglasio je Kumrić.
bitna kombinacija kao model s rezultatom
stavio je naglasak na prednosti i potencijale suradnje javnog i privatnog sektora. Sudionici su imali prilike čuti i iskustva i očekivanja stranih investitora u Hrvatskoj i regiji
u području razvijanja i realizacije ulaganja,
o čemu su govorili Hugh Larratt-Smith iz
Triminghama, Roger Hassanov, predstavnik AAB fonda, Dennis Zovko iz kanadskog
Importanne jtd, Jan Aasmoen iz norveškog
PPK Nekretnine, i Tom Novak koji predstavlja američki X Worldwide, LLC - Mundoaka
ST. Food.
Tijekom drugog dana sajma održan je 8.
međunarodni franšizni forum, na kojem su
posjetitelji imali prilike poslušati izlaganja
franšiznih stručnjaka iz cijele regije i direktora poznatih hrvatskih i stranih franšiznih
brendova kao što su Surf ‘n’ fries, Bio&bio,
Redoc point, Putovanja za dvoje, Refan, Naturhouse, Economic Vitez i Pek-Snack. Raz-
SEPA (Single Euro Payments Area)
predstavlja jedinstveno područje plaćanja u eurima. Riječ je o inicijativi Europske unije za stvaranje jedinstvenog sustava platnog prometa s ciljem
omogućavanja jednakih uvjeta, prava i obveza svim sudionicima platnog
prometa za transakcije zadane u eurima.
Iako je uvođenje eura kao zajedničke valute olakšalo plaćanje gotovinom, to nije
riješilo različita pravila koja su postojala u
zemljama EU-a, a koja su se odnosila na
transakcije zadane elektroničkim putem.
Kako bi se riješile i ove prepreke, Europska komisija i Europska središnja banka
pozvale su bankovnu zajednicu da podrži
ideju SEPA-e razvojem jedinstvenih platnih shema i pravila za elektronički zadane
platne transakcije u eurima.
Europska bankovna zajednica je preko
Europskog platnog vijeća (EPC – European Payment Council) pokrenula projekt
SEPA kojim se želi definirati platne sheme za platne transakcije te tako nadvladati tehničke, pravne i tržišne barijere između zemalja koje podržavaju plaćanja
u eurima.
govaralo se o tome kako uspješan poslovni
model transformirati u franšizu te kako pokrenuti uspješnu franšiznu priču i zainteresirati potencijalne partnere. Za poduzetnike
su bile organizirane i besplatne radionice te
poslovna savjetovanja s poznatim hrvatskim
konzultantima za malo poduzetništvo i franšizno poslovanje.
U okviru REXPO Hospitality daya posvećenog sektoru HTL (hotels, tourism, leisure - hoteli, turizam, odmor) održana su tri
tematska panela na kojima se pričalo o potencijalima jadranske regije za hotelska ulaganja, brownfield hotelskim investicijama
i aspektima privatizacije turističkih tvrtki u
državom vlasništvu te isplativosti razvojnih
projekata sezonskih resort hotela. Dodijeljena je i nagrada REXPO Adriatic 2014 New
Hotel Award za najbolji novootvoreni hotel
u regiji u 2014. godini, koju je osvojio Regent Porto Montenegro.
Provedba projekta SEPA u Hrvatskoj u
tehničkom smislu predstavlja reformu
platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja, što ovaj projekt
čini izrazito zahtjevnim i opsežnim. Izmjene su uvjetovane zajedničkim tehničkim
standardima koji su neophodni za provođenje SEPA plaćanja, a cilj im je uspostava interoperabilnosti između IT sustava
te automatizirana provedba euro platnih transakcija između pružatelja platnih
usluga.
Do kraja 2014. godine završit će se pripremne aktivnosti u projektu SEPA, a početkom iduće godine započet će intenzivne
komunikacijske aktivnosti prema korisnicima platnih usluga po pitanju novih formata platnih naloga za kreditni transfer i
izravno terećenje koji će se pružateljima
platnih usluga (bankama) podnositi na izvršenje u elektroničkom obliku i po pitanju novih pravila za izvršenje tih naloga,
najavio je Aleksandar Radojčić, predsjednik Odbora za problematiku platnog prometa Udruženja banaka pri HGK-u. “Važnu ulogu u komunikaciji promjena prema
korisnicima platnih usluga imat će pružatelji platnih usluga (banke) za svoje klijente, a obzirom na opseg promjena i njihov
značaj za platni sustav u Hrvatskoj, komunikacija SEPA promjena bit će ojačana
kroz niz komunikacijskih i edukacijskih aktivnosti”, najavio je Radojčić.
Sve informacije o projektu SEPA u Hrvatskoj
dostupne su na stranici www.sepa.hr.
Vodič za materijale i predmete koji
dolaze u neposredan dodir s hranom
Udruženje industrije plastike i gume
Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Ministarstvom zdravlja i uz
financijsku pomoć Europske poduzetničke mreže, izradilo je Vodič za
materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom.
Vodič služi kao pomoć tvrtkama u provedbi zakonskih obveza definiranih Zakonom o materijalima i predmetima koji
dolaze u neposredan dodir s hranom (NN
br. 25/13) i ostalim podzakonskim aktima.
Vodič bi trebao osigurati da svaki proizvođač poštuje obveze i procedure kako bi
im se omogućilo (i olakšalo) stavljanje na
tržište zdravstveno ispravnog proizvoda.
Vodič ponajprije služi kao podsjetnik i vodilja proizvođačima za dobro poslovanje
s materijalima i predmetima koji dolaze u
neposredan dodir s hranom, uvažavajući sve potrebne procedure i obveze koje
proizlaze iz propisanog zakonodavstva.
Subjekti u poslovanju materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir
s hranom dužni su osigurati zdravstvenu
ispravnost i sigurnost sirovina i proizvoda
u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
Usluge popravaka i
održavanja sigurnosne
opreme
Fina traži nabavu usluge popravaka i
održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave
na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Marina Puljek,
10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/
DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok
umenta=2014%2fS+002-0048755.
Osiguranje plovila
Jadrolinija traži nabavu usluge osiguranja plovila. Natječaj je otvoren do 3.
prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku
se predaju na Jadrolinija, 38453148181,
Riva 16, Tehnički sektor, Bojana Stanić
Stanisavljević, 51000 Rijeka, [email protected], www.jadrolinija.hr.
Više podataka o nadmetanju na: https://
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci-
Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2
fS+002-0049108.
Usluge održavanja i
popravaka programske
podrške
Državna riznica Ministarstva financija traži nabavu usluge održavanja i popravaka programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave
na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija – Državna riznica,
18683136487, Katančićeva 5, Služba
za razvoj i podršku poslovno-informacijskom sustavu Državne riznice, Boris Marciuš, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.
nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2
fS+002-0049044.
Posude za otpad
6. maj d.o.o. za komunalne usluge,
Umag, traži nabavu posuda za otpad.
Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a
prijave na hrvatskom jeziku predaju se
na 6. maj d.o.o. za komunalne usluge
Umag, 56396370038, Tribje 2, Tehnička služba, Aleksandar Mandić, 52470
Umag,
[email protected].
Više podataka o nadmetanju na https://
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2
fS+002-0048619.
Bankarske usluge
KD Autotrolej Rijeka traži nabavu bankarskih usluga. Natječaj je otvoren do
2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na KD Autotrolej za prijevoz putnika Rijeka, 19081493664,
Školjić 15, KD Autotrolej, Služba komercijale, Slavica Šćulac Strenja, 51000 Rijeka, [email protected]. Više
podataka o natječaju na: https://eojn.
nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2
fS+005-0049143.
Stočna hrana
Kaznionica u Požegi traži nabavu stočne hrane. Natječaj je otvoren do 2.
prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Kaznionica u Požegi,
79863815810, Osječka 77, Odjel upravnih poslova, Blaženka Zailac, 34000
Požega,
kaznionica_upravni_odjel@
po.tcom. hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/applica-
tion/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokum
enta=2014%2fS+002-0048793.
Upravljački kontrolni sustav
Grad Zagreb traži nabavu upravljačkog
kontrolnog sustava za kontrolu vožnje.
Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na
Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, javna.nabava@zagreb. hr, 10000
Zagreb, [email protected]. Više
podataka o nadmetanju na https://
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2
fS+002-0048811
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
distribucijA prehrambenih
proizvoda (RAT20140909001)
Austrijska tvrtka, specijalizirana za distribuciju prehrambenih proizvoda, nudi
usluge distribucije proizvođačima takvih proizvoda (prvenstveno proizvođačima ulja, vina, pjenušca, mineralne
vode, organskog voća i soka od povrća).
Tvrtka je također zainteresirana za distribuciju proizvoda za zaštitu okoliša (npr.
sustava za pročišćavanje vode i proizvoda za filtraciju zraka) i sustava za solarnu energiju. Tržišta na koja tvrtka izvozi
su: Azija, Sjeverna/Južna Amerika, južna
Afrika i Europa.
Proizvodnja elektroničkIH
bicikAla (BRUK20140922002)
Britanska tvrtka, sa sjedištem u Londonu, razvila je novi, unaprijeđeni električ-
ni bicikl. Iako postoji nekoliko modela
koji su dostupni na tržištu, tvrtka je razvila novi dizajn, s kojim je prevladala velike izazove kada je riječ o težini, ugradnji dodatne opreme, kao što su baterije,
punjač i motor. Tvrtka traži partnere za
zajedničku proizvodnju, kako bi im pomogli u masovnoj proizvodnji e-bicikla i
ponudili ga na tržištu.
suradnjA s proizvođačima
začina (BRUK20141010001)
Britanska tvrtka traži dobavljače kvalitetnih začina. Uz jedinstven spektar začina,
ovaj proizvođač je zainteresiran i za suradnju s drugim proizvođačima kvalitetnih začina, kao što su crvena paprika, crni
i bijeli papar, kumin, korijander, sol, čili, timijan.
distribucija uređaja za
električnu stimulaciju mišića
(BOHU20141016001)
Mađarska tvrtka, koja je razvila i proizvela poseban uređaj za električnu stimulaciju mišića (EMS - electric muscle stimulation), traži distributera. Uređaj se može
uspješno i učinkovito koristiti u svrhu rehabilitacije nakon operacije, ozljede u fizikalnoj terapiji, a može značajno poboljšati stanje neaktivnih pacijenata podižući
cirkulaciju i metaboličke procese. Uređaj
može pridonijeti oporavku mišića i zglobova, bez da ih ošteti. Dvanaest nezavi-
krevete za dugoročnu skrb, noćne ormariće i drugu bolničku opremu, traži partnere u svim europskim državama
te se nudi kao podizvođač. Strani bi partner trebao biti zainteresiran za proizvode koje nudi poljska tvrtka. Tvrtka želi
uspostaviti dugoročnu suradnju s tvrtkama koje će biti zainteresirane za kupnju njihovih proizvoda.
snih kanala uređaja nježno stimulira glavne mišićne skupine u isto vrijeme, tako
da 80 posto mišića može biti stimulirano. Intenzitet, dubina i frekvencija impulsa su zasebno podesivi, tako da se može
stvoriti individualna terapija za svakoga.
Dobavljači farmaceutskih
proizvoda (BRUK20130924002)
Britanska tvrtka, s rastućim globalnim
izvozom u više od 70 zemalja, s dugogodišnjim iskustvom i suvremenom
tehnologijom koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju diljem svijeta.
REHABILITACIJA I MEDICINSKA
OPREMA (BOPL20141009003)
Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju rehabilitacijske i medicinske
opreme: bolničkih kreveta, uključujući
veleprodajA IT opreme
(BRRO20141002001)
Rumunjska tvrtka, specijalizirana u veleprodaji IT opreme: računala, prijenosnih računala, servera, printera i skenera, nudi trgovačko-posredničke usluge
(kao zastupnik ili distributer) na rumunjskom tržištu. Tvrtka planira proširiti svoj
asortiman proizvoda, stoga nudi svoje
usluge europskim proizvođačima koji
su spremni predstaviti svoj proizvod na
rumunjskom tržištu.
Projekti u području
vodoopskrbe (BORU20140519003)
Ruska tvrtka specijalizirana za projekte u
području vodoopskrbe, sustava odvodnje, itd. i provedbu znanstveno-istraživačkih radova, traži istraživačke organizacije i tvrtke zainteresirane za takve
usluge ili uključene u razvoj postrojenja
za pročišćavanje otpadnih voda. Tvrtka
nudi joint venture te traži tvrtke zainteresirane za suradnju na projektima.
www.een.hr
17. studenoga 2014.
6 7
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu
informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt
točaka i Europske komisije kako bi
se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda
koji predstavljaju ozbiljan rizik za
zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi
podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/
dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.
MP3 svirač, brend König. Proizvod je rizičan za korištenje jer izolacija punjača
nije kvalitetno izvedena pa može doći
do električnog udara. (slika 1)
Automobil Škoda, model Fabia II i Roomster, proizvedeni od 2011. do sada.
Proizvod predstavlja rizik za korištenje
jer vibracije u vožnji mogu oštetiti poklopac filtera goriva pa može doći do
curenja. (slika 2)
1
5
2
3
6
4
7
8
Automobil Nissan, model Micra i Patrol,
proizvedeni između 2010. i 2014. godine. Prozvodi predstavljaju rizik za korištenje jer vozački zračni jastuk može biti
nepravilno instaliran pa se neće aktivirati na propisan način prilikom sudara.
(slika 3)
Mekana lutka, brend Spen, model Souvenirs From Finland oznake 9167/
J03-2. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastični dijelovi mogu lako
otpasti te biti progutani ili inhalirani, a
žica u nogama lutke je lako lomljiva.
(slika 5)
stalno ili povremeno upaljeno što može
izazvati nesreću. (slika 6)
Plastični privjesci, nepoznatog brenda, oznake Colourful Accessories Endless Flexible. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate.
(slika 4)
Automobil Mitsubishi, model Outlander, proizveden 2014. godine. Proizvod
predstavlja rizik za korištenje jer stop
svjetlo kod modela koji nisu opremljeni aktivnom kontrolom vožnje može biti
Automobil Fiat, model 500L, s oznakama
šasije od 5000021 do 5176830. Proizvod
predstavlja rizik za korištenje jer zračni jastuk za koljena nije pravilno postavljen.
(slika 8)
Led svjetiljka, brend Zodiac, model
SELB21-6. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija nije pravilno izvedena
i može doći do električnog udara. (slika 7)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Upite vezane uz tehnologiju uputite
na [email protected].
Tehnologija za pretvaranje energije valova u električnu energiju
(TRIE20140618001) • Irska tvrtka traži
tehnologiju koja će omogućiti pretvorbu energije valova u električnu energiju
za napajanje navigacijskih plutača ili plutača sa senzorima za skupljanje različitih
podataka oko 2 - 4 m u promjeru.
Solarni pogon za crpljenje podzemnih voda i rješavanje javne rasvjete
za poljoprivredne i gradske sredine
(TRUK20140912002) • Tvrtka iz Velike
Britanije, koja se bavi strateškim i tehničkim savjetovanjem malih i srednjih poduzeća ima niz projekata u Indiji i drugim
tržištima u razvoju koji zahtijevaju solarni pogon za crpljenje podzemnih voda
kao i rješavanje javne rasvjete, a sve s konačnim ciljem poboljšanja uvjeta života
i proizvodnje (npr. proizvodnja hrane, sigurnost građana...). Traže se potencijalni
partneri s tehnologijom za rješavanje tih
zahtjeva kako bi sklopili ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o zajedničkom ulaganju.
Solarno termalni sustav grijanja
(TRIL20131007001) • Izraelska tvrtka
traži tehnologiju za izvedbu solarnog
termalnog sustava za grijanje velikih raz-
mjera. U idealnom slučaju, tehnologija bi
trebala biti odmah spremna za finalnu
implementaciju po sistemu ključ u ruke.
Razvoj bioloških organizama za kontrolu gljiva (Biological Control Organisms – BCOs) (TRES20140707001) •
Španjolska tvrtka usmjerena prema razvoju i primjeni alternativnih pesticida
je u potrazi za ekspertima u industrijskoj
proizvodnji mikroorganizama i organizama u bioreaktorima. Mikroorganizmi će
se primijeniti za razvoj bioloških i mikrobioloških aplikacija kao alternativa kemijskim. Tvrtka je u potrazi za velikim dobavljačem s kojim bi potpisali ugovor o
proizvodnji.
Traži se djelomično ili potpuno automatizirana tehnologija obrade hrane
za proizvodnju punjenih mesnih rola
(TRLV20140708001) • Tvrtka iz Latvije
s djelatnošću u prehrambenom sektoru je u potrazi za polu ili potpuno automatskom tehnologijom za preradu
mesa u proizvodnji punjenih mesnih
rola. Tehnologija bi već trebala biti testirana te u mogućnosti da isključi manualni rad u svim fazama. Tvrtka je u
potrazi za partnerima za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći, ili u slučaju da tehnologija nije u
potpunosti razvijena, za ugovor o tehničkoj suradnji.
Bioaktivne prirodne tvari iz biljnih
ekstrakata protiv metaboličkog sindroma i za bolje mentalno zdravlje
(TRDE20140917001) • Njemačka biotehnološka tvrtka je u potrazi za novim
bioaktivnim spojevima biljnog podrijetla
kako bi zajedno razvili i/ili licencirali bioaktivne dodatke prehrani za poboljšanje
metaboličkog i mentalnog zdravlja. Tvrtka je u potrazi za partnerima iz znanstveno-istraživačkog sektora te biotehnološkim i farmaceutskim tvrtkama s kojima bi
zajednički razvijali proizvod.
Traži se napredna tehnologija za emanaciju pare, plina i mirisa u atmosferi po konstantnoj stopi za vrijeme
trajanja proizvoda (TRUK20140924
001) • UK tvrtka traži uređaj za pasivnu
(bez napajanja) difuziju/emanaciju organskih para, mirisa, hlapivih materija-
la s podloga (gelovi, plastike, Wick) ili
kroz membrane. Sustav bi trebao omogućiti difuziju (emanaciju) koja je konzistentna u intenzitetu i sastavu tijekom dugog vremenskog razdoblja
(mjesec do dva). Za partnera traže tvrtku ili fakultet za sklapanje ugovora o licenci ili ugovora o tehničkoj suradnji ili
proizvodnji.
Traži se računalno upravljani sustav
za kontrolu proizvodnje i kvalitete
proizvoda namijenjen za petoslojne
polietilenske folije (TRPL20140915
001) • Poljska tvrtka inače specijalizirana za proizvodnju jednoslojne polietilenske folije traži računalno kontrolirani
sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete petoslojne polietilenske folije. Tvrtka
je zainteresirana za sklapanje licencnog
ugovora.
enterprise europe
17. studenoga 2014.
8
Internacionalizacija poslovanja
U skladu s europskim i nacionalnim strategijama
i temeljnim zadaćama Županijska komora Krapina uz pomoć Predstavništva HGK-a u Bruxellesu
te u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom
i Europskom poduzetničkom mrežom organizira
konferenciju Internacionalizacija poslovanja koja
će se održati 1. prosinca 2014. godine u Termama
Tuhelj.
programima i mogućnostima tvrtki u procesu internacionalizacije na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj
razini.
Konferencija je namijenjena tvrtkama Hrvatske i regije s ciljem upoznavanja poduzetnika s europskim
i nacionalnim mjerama pomoći internacionalizacije poslovanja i podrške izvozu. Uz predstavnike Vlade i ministarstava Republike Hrvatske, konferenciji
će prisustvovati govornici iz Europske komisije, Eurochambresa te predstavništva vlade Katalonije iz
Bruxellesa. Na konferenciji će biti riječ o dostupnim
Ako ste zainteresirani za prisustvovanje konferenciji,
molimo Vas da popunite online prijavni obrazac. Konferencija je besplatna za članice HGK-a, a prijave se
primaju do 25. studenoga 2014. godine ili do popunjenja mjesta u dvorani.
Nakon završetka konferencije predviđeni su poslovni
susreti sudionika i razgovor s predavačima. Radni jezici
konferencije su hrvatski i engleski uz osigurano simultano prevođenje.
Osoba za kontakt je Krunoslav Golub, tel.: 049 371
885, e-mail: [email protected].
Gospodarski forum Višegradske Info dan EU
projekta
skupine
FRACTALS
Pozivaju se tvrtke i pojedinci na sudjelovanje na Gospodarskom forumu Višegradske skupine V4 i Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatske
gospodarske komore u suradnji s
Veleposlanstvom Slovačke Republike, koja je preuzela predsjedavanje
Višegradskom skupinom. Forum će
se održati 19. studenoga, u srijedu u
Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb, s početkom
u 10 sati.
Uz veleposlanike zemalja V4 (Mađarske,
Slovačke, Češke i Poljske), na Forumu će
sudjelovati i predstavnici uglednih tvrtki toga tržišta, predstavnici hrvatskih
tvrtki koje posluju na tržištu V4 i drugi
važni gosti. Stoga ovaj događaj predstavlja izvrsnu priliku izravne prezentacije mogućnosti poslovne suradnje Republike Hrvatske i Višegradske skupine
te ostvarivanja novih poslovnih prilika s
potencijalnim partnerima.
Suradnja s Višegradskom skupinom je
od strateškog interesa za Hrvatsku koja
na ovim tržištima može pronaći gospodarski, politički i kulturni interes te vam
Razvojni fond Vojvodine, Univerzitet u Novom Sadu i Vojvođanski ICT
klaster, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, organiziraju
FRACTALS info dan i radionicu (Workshop) u četvrtak, 4. prosinca u Zagrebu.
se sudjelovanjem na ovom Forumu
otvaraju mogućnosti za pronalazak poslovnih partnera i proširenje poslovanja
na ovom velikom tržištu koje je atraktivno po potrošačkoj moći i poticajnoj poduzetničkoj klimi.
Višegradske skupine, svojim će prezentacijama pomoći prisutnima u razumijevanju potencijala poslovanja ovog tržišta. U sklopu Foruma predviđeni su B2B
razgovori hrvatskih tvrtki i poslovnih subjekata V4.
Na Forumu će biti održane prezentacije
tvrtki Višegradske skupine koje će govoriti o vlastitim iskustvima u poslovanju
na tržištu Republike Hrvatske te kako
poslovati na tržištu V4. Ujedno i hrvatske tvrtke, koje već posluju s partnerima
Ljubazno vas molimo da svoju potvrdu sudjelovanja dostavite najkasnije do
13. studenoga 2014. elektroničkom poštom na adresu: [email protected] i [email protected]; ili faxom na broj 01
4828 379.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
18. - 19. studenoga - Creative ideas, succesful
enterprises, Székesfehérvár, Mađarska
19. studenoga - Gospodarski forum Višegradske
skupine, Zagreb
20. studenoga - IT Experts’ Day, Korneuburg,
Austrija
21. - 23. studenoga - Misija za rast, Cape Verde
26. studenoga - Science For Business – BioWin
Day, Louvain-La-Neuve, Belgija
1. prosinca - Internacionalizacija poslovanja, Tuhelj
4. prosinca - Info dan EU projekta FRACTALS,
Zagreb
FRACTALS projekt nudi bespovratna
sredstva za 50 do 60 malih i srednjih ICT
poduzeća u svrhu razvoja Future Internet
aplikacija za poljoprivredni sektor. Jedan
je od 16 projekata izabranih za financiranje u okviru treće faze programa Future Internet Public-Private Partnership.
FRACTALS je fokusiran na tvrtke jugoistočne Europe te potiče na veće iskorištavanje fondova u okviru Future Internet
programa.
Više o FRACTALS projektu i programu
Info dana, nalazi se na http://www.een.
hr/hr/kalendar/04-12-2014/info-dan-euprojekta-fractals/544/
Sudjelovanje je besplatno, ali je obavezna prijava na adresi http://fractalszagreb.eventbrite.com/.
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( oko 3,5 mil kn
( od 2012. g.
promet ostvaren prošle godine
posluje PR agencija Drimia
Badanj commerce, Brštanovo
DRIMIA,ZAGREB
Investicijom do 10
puta više proizvoda
Fleksibilnost je
naša prednost
U izgradnju novog pogona, kapaciteta 40.000 komada
dalmatinskog pršuta sušenog po tradicionalnoj
recepturi, obitelj Žižić ulaže oko 10 milijuna kuna
Drimijin tim čine ljudi koji na neki način žive svoj posao
i to je prednost naše male boutique agencije, naglašava
direktorica Ana Šarić
P
K
osao s pršutima
tradicija je obitelji Žižić iz Brštanova koju je otac Ivan
podignuo, malo po malo,
na višu razinu. Počeo je s
dvadesetak komada i svake godine povećavao kapacitet. Tako je tvrtka Badanj commerce dosegnula
proizvodnju od oko 4000
komada dalmatinskog pršuta te ostalih proizvoda poput dalmatinske pečenice, pancete, buđole,
kobasice, plećke... Proizvode uglavnom plasira kroz svoju maloprodaju na splitskoj tržnici te
u vodećim hrvatskim restoranima. Prošlu godinu
su prema riječima direktora tvrtke Mije Žižića
ostvarili promet od oko
3,5 milijuna kuna. Badanj commerce zapošljava sedmero radnika.
“Sirovi but od kojega
se proizvodi dalmatinski
pršut ne smije biti lakši
od 12 kilograma, vrijeme
od klanja do soljenja ne
smije biti duže od 96 sati,
iako mi proizvođači prakticiramo 72 sata. Provjetravanje mora biti prirodno, na buri, a dimljenje se
obavlja samo uz drvo iz
dalmatinskog krša. Zna-
či, kod nas nije dozvoljeno umjetno provjetravanje u komorama, što se
prakticira u nekim europskim zemljama”, objašnjava Mijo Žižić.
Obitelj Žižić je prošle
godine započela ambiciozan projekt izgradnje novog, suvremenog pogona
u mjestu Brštanovo. Ukupni kapacitet novog pogona je oko 40.000 komada
dalmatinskog pršuta proizvedenog po tradicionalanoj recepturi. Pripremili
su natječajnu dokumentaciju i nadaju se povlačenju sredstava iz Europskog
poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj,
EAFRD-a.
Nema takvog u državi
Investicija u gradnju i
opremanje novog pogona
vrijedna je oko 10 milijuna kuna. Pogon ima 1500
četvornih metara korisne
površine, a nalazi se u poslovnoj zoni Gizdavac, na
parceli od 6000 četvornih
metara. Investicija ima i
svoju dodanu vrijednost
jer se radi o proizvodnji
pršuta iz najvišeg kvalitetnog razreda. Pogon bi
trebao biti u funkciji krajem 2015. godine. Kada
bude dovršen i opremljen,
bit će to namoderniji proizvodni pogon namijenjen
proizvodnji pršuta u Hrvatskoj.
Kod njihovih pršuta,
provjetravanje mora
biti prirodno, na
buri, a dimljenje
samo od drva iz
dalmatinskog krša
“Građevinski
radovi su dovršeni, a pogon
je tako projektiran da će
svaki pršut koji bude na
sušenju ili zrenju biti dostupan, a da se pritom ne
pomiče bilo koji drugi
proizvod. To nema ni jedan pogon u Hrvatskoj.
Svi sustavi predviđeni Zakonom o hrani su u planu
i ugrađeni. Prednost ovog
novog pogona je u tome
što će se moći svaki dan
primiti određena količina
pršuta na obradu i sušenje, a da se to ne odražava na ujednačenost proizvodnje. Do sada smo
morali sve odjednom dovesti da bismo butove tretirali jednako”, kaže Mijo
Žižić. (J.V.)
ockica po kockica - tako bi se
najjednostavnije mogao opisati put kojim ide agencija Drimia
iz Zagreba i to u zahtjevnom svijetu integrirane
komunikacijske i medijske strategije, medijskog
planiranja, zakupa medija
te odnosa s javnošću. Dvije mlade žene, Ana Šarić
i Anja Lutilsky, 2012. godine odlučile su u posao
krenuti samostalno osnivajući agenciju koja će tržištu nuditi puno više od
običnog PR-a.
“Agenciju sam otvorila nakon odlaska iz EPH-a,
jedne od najvećih izdavačkih kuća u regiji, gdje
sam radila kao direktorica marketinga grupe. Prije dvije godine Drimia
je imala svega dva djelatnika, a danas naš tim
čini šest osoba, to su sve
od reda stručnjaci u području marketinga, medija i odnosa s javnošću”,
kaže direktorica agencije Drimia Ana Šarić,
ističući kako je poslovati na hrvatskom tržištu
samo po sebi izazov jer je
nestabilno, slabašnih investicija, a tvrtke su nerijetko sklone smanjivati
budžete upravo za područje djelovanja u kojem
posluje agencija Drimia.
Izbor imena bio je je zanimljiv. “Drimia je sama
našla put do mene. Već
u očaju, moja prijateljica Iva Babaja i ja u noći
pred prijavu imena navalile smo na leksikone biljaka i životinja u potrazi za riječju koja će dobro
zvučati, a pri tom plesti
zanimljiva značenja. Drimia je propupala iz biljnog svijeta, biljka je to iz
porodice lukovica, velikih zelenih čvrstih listova
i bijelog ili crvenog cvijeta”, objašnjava Ana Šarić
te dodaje kako je ime ipak
odabrano zbog zvučnosti.
Biti najbolji
“Naša je zadaća, kao
agencije, pronaći najbolje
moguće rješenje za klijenta, unutar njegovih budžeta, i odraditi posao na najvišoj razini, s najboljim
rezultatima.
Prilagodili smo se tržištu, klijenti su nas prepoznali kao
pouzdane partnere i to je
ključ našeg, hajdemo reći,
uspjeha. Kao ni u jednom
segmentu života, tako ni u
ovom poslu ne postoji rješenje na 1,2,3. Ponekad
je potrebno dosta vremena i angažmana, pregovora i dogovora kako bi se
postigao cilj, no važna je
fleksibilnost, predanost,
želja za radom i odgovornost prema klijentu. Drimijin tim čine ljudi koji na
neki način žive svoj posao
i to je prednost naše male
boutique agencije”, naglašava ona.
Planovi za budućnost sadržavaju želju za
rastom i razvojem u području struke, veću prepoznatljivost na tržištu te još
bolje pozicioniranje.
Orijentirani su i
na strana tržišta,
i to na privatni
sektor, baš kao na
domicilnom tržištu
“Orijentirani smo i na
strana tržišta, a kao i na
domicilnom tržištu, isključivo na privatni sektor.
Kako će nam se posložiti kockice mozaika vidjet
ćemo, no po prirodi smo
svi optimisti i vjerujemo
da će uspješno implementirane strategije, kampanje
i projekti biti prepoznati”,
kaže Ana Šarić. (I.G.)
14 HRVATSKA & REGIJA
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( od 2012. god ( 50 mil l
traju sporovi EU-a i BiH o SSP-u
neprodane zalihe mlijeka
Nastavljaju se nesuglasice između BiH i Europske unije
Mljekari u novom ratu
Mljekari su od države tražili uvođenje prelevmana na uvoz mlijeka iz EU-a, dok su ministri iskazali bojazan da bi to
moglo dovesti do kontra mjera koje bi dodatno naškodile domaćoj proizvodnji i izvozu
Zdravko Latal
[email protected]
S
porovi o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju
(SSP), koji između Europske unije i Bosne i Hercegovine traju još od 2012.
godine, a posebno su eskalirali nakon ulaska Hrvatske u EU, od 12. studenoga
su prerasli u pravi mljekarski rat. Nezadovoljni rezultatima razgovora u Vijeću ministara BiH
predstavnici mljekarske
industrije i farmeri odlučili su blokirati uvoz mlijeka iz EU-a na pet graničnih carinskih terminala,
potvrdio je nakon sastanka
s resornim ministrima države i dvaju entiteta predstavnik proizvođača mlijeka iz Republike Srpske
Vladimir Usorac. Mljekari su od države tražili uvođenje prelevmana na uvoz
mlijeka iz EU-a, dok su
ministri iskazali bojazan
da bi to moglo dovesti do
kontra mjera koje bi dodatno naškodile domaćoj
proizvodnji i izvozu. Jedino je rješenje, po ministrima, hitno ispunjavanje
uvjeta za izvoz mlijeka na
tržište EU-a. Podsjetimo,
situacija u industriji mlijeka se dodatno iskomplicirala ulaskom Hrvatske
u EU čime je samo izvoz
u Hrvatsku smanjen za 50
milijuna litara mlijeka godišnje, kolike su sada neprodane zalihe. Mljeka-
ri tvrde da je odnos EU-a
prema BiH nekorektan jer
je, nakon što je Rusija zatvorila granice za europsko mlijeko, meso i voće,
BiH postala pogodno tržište za rješavanje viškova europskih mljekara po
damping cijenama. Uz
to, tržnice u BiH je preplavilo jeftino voće i povrće iz Europe. Nekorektnost Europe vidljiva je i
u tome što poljoprivrednici i mljekari ne mogu
svoje proizvode izvesti u
Rusiju i Tursku preko teritorija članica EU-a. Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede RS-a, ustvrdio
je da se moraju otvoriti
koridori za izvoz mlijeka
na rusko i tursko tržište,
te da se mora više učiniti
po pitanju carinskih kontrola. Mirjanić zahtijeva
i veći inspekcijski nadzor
i red na granicama, jer s
inspekcijskim nadzorom
i radom na terminalima
poljoprivrednici ne mogu
biti zadovoljni.
U problemima i
poljoprivrednici i
pivari...
Direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH
Miro Džakula je, pak,
istaknuo da oni pojačano nadziru uvoz mlijeka i
mliječnih proizvoda, te da
nije zabilježen povećan
uvoz mlijeka.
Problemi BiH s usklađivanjem SSP-a nisu vezani samo za mljekarsku
industriju, jer ništa bolje
stanje nije ni s pivovarama koje također upozoravaju bosanskohercegovačke vlasti da su nakon
spora s Rusijom velike
europske pivovare zemlju
Predstavnici
mljekarske
industrije i farmeri
odlučili su blokirati
uvoz mlijeka iz EU-a
na pet graničnih
prijelaza
preplavile pivom po dampinškim cijenama te time
zaprijetile mogućim gašenjem domaćih pivovara. Iste ili slične probleme
imaju i drugi gospodarstvenici, poljoprivrednici,
mesna industrija i vlasnici plantaža jabuka, krušaka, šljiva i mandarina.
Nadležno ministarstvo
Republike Srpske zatražilo je od Vijeća ministara
BiH hitno donošenje mjera o ograničavanju prekomjernog uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda, te
voća i povrća, i to ne samo
iz Hrvatske, nego i iz drugih članica EU-a. Temelj
za donošenje ovih mjera
ministarstvo poljoprivrede
RS-a nalazi u već donesenim odlukama, kao što su
mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog
uvoza, te o onemogućavanju uvođenja antidampinških i kompenzacijskih
davanja. Ovo je ministarstvo zahtijevalo od državnih vlasti i hitno rješenje
problema izvoza mlijeka i
mliječnih proizvoda u EUu, potom piva te voća i povrća. Banja Luka je te zahtjeve poslala državnoj
administraciji u Sarajevo,
a još aktualni resorni ministar za vanjsku trgovinu
i ekonomske odnose Boris
Tučić je upravo iz vladajuće koalicije SNSD-a Milorada Dodika.
Francuska otkriva Srbiju kao investicijsku destinaciju
Francuzi žele beogradski metro
Francuzi su malo zakasnili u otkrivanju Srbije
kao investicijske destinacije, ali su to pokušali nadoknaditi brojnom
delegacijom gospodarstvenika koja je prošlog
tjedna posjetila Beograd
na čelu s francuskim
premijerom Manuelom
Vallsom, čiji je domaćin bio srpski premijer
Aleksandar Vučić.
“Na gospodarstvenicima je da osiguraju ideje, investicije i radna mjesta. Premijer Vučić nam
je postavio ljestvicu visoko time što je rekao koliko je radnih mjesta u Sr-
biji otvorila Njemačka”,
rekao je Valls, podsjetivši
da je Francuska tek deseti izravni investitor u Srbiji, kao i da razmjena koja
je prošle godine bila 719
milijuna eura i uz rast od
15,5 posto nije na zadovoljavajućoj razini. Francuska u Srbiji ima 91 poduzeće i zapošljava oko
10.000 radnika, ali će,
ako se realiziraju najnoviji poslovni dogovori, obje
brojke biti višestruko povećane.
Francuska i srpska
strana potpisale su šest
sporazuma, memoranduma o razumijevanju i pi-
sama o namjerama koje
obuhvaćaju gradnju metroa u Beogradu, razvoj
međunarodnih aerodroma u Srbiji, poslovnu suradnju
Elektroprivrede
Srbije i kompanije Schneider Electric, suradnju
u području prometa i infrastrukture, tehničku suradnju u području javno-privatnog partnerstva
i sporazum dviju vlada o
socijalnoj sigurnosti.
Poželjan i aerodrom
“Smisao potpisanih sporazuma su novi projekti za koje će biti raspisani natječaji. Ako na njima
budu izabrane francuske
tvrtke, one će biti na visini zadatka, a Francuska
ubrzo može postati jedan
od glavnih ekonomskih
partnera Srbije”, izjavio je
francuski premijer. Srpski
premijer je najavio kako
će radovi na beogradskom
metrou početi 2016. godine i poručio da je Srbija
dobro mjesto za francuske
investitore, a da je javnoprivatno partnerstvo optimalan model, kako za
tvrtke i lokalne samouprave tako i za dvije države
kao jamce.
Francuska država u
svom vlasništvu ima ve-
like kompanije za gradnju velikih infrastrukturnih objekata, a Srbiji
je nužna moderna prometna infrastruktura, pa
je to jedan od zajedničkih nazivnika prošlotjednih susreta i razgovora u
Beogradu. Tema je bio
i beogradski aerodrom
Nikola Tesla koji bilježi brz rast poslije starta
nove kompanije Air Ser-
bia i koji planira proširenje i izgradnju nove piste. Za upravljanje tim
aerodromom zainteresirana je francuska kompanija Vinci, ali će konačan aranžman oko zračne
luke, a spominju se razne opcije, od koncesije
do prodaje, biti ugovoren
s onim tko bude platno
sposoban za tu veliku investiciju. (Lj.L.)
15
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 20,8 mlrd €
*vijesti
Slovenija skuplja i preraspodjeljuje na godišnjoj razini
Slovenski proračunski daltonizam
Gdje završava 20.800 eura
poreznog davanja?
I slovenska država uzima da bi dala. U preraspodjeli 20 milijardi eura previše je kaliranja, a sve
se to događa bez dovoljno kritičkih opservacija onih zbog kojih se obavlja preraspodjela te na
čiji račun i idu sva ta davanja
Franjo Kiseljak
[email protected]
Z
ašto
slovenski
građani odlučnije
ne zahtijevaju od
čuvara državne blagajne
da učestalije i preglednije polažu račune o trošenju
novca što ga država svakodnevno prikuplja svojim
poreznim usisivačima? To
je podjednako važno pitanje za svaku državu, posebno u doba godine kada
su novi proračuni na završ-
Na prosječnu
godišnju neto
plaću od 12.000
eura, država udara
20.800 eura raznih
poreza i zaduženja
nom brušenju. Važno je to
i za Sloveniju čija je vlada
već poslala u Bruxelles na
kolaudaciju asketsku verziju proračuna za 2015.
godinu, ne stigavši ishoditi
prije toga privolu socijalnih partnera za prelazak u
stanje proračunskog posta.
Brojka ispod crte konsolidirane globalne bilance
javnog financiranja u Sloveniji zaista je impresivna.
Na godišnjoj razini Slove-
nija skuplja i preraspodjeljuje 20 milijardi i 800 milijuna eura. Na prosječnu
godišnju neto plaću koja
iznosi 12.000 eura, država udara 20.800 eura raznih poreza i pripadajućih zaduženja. Proračun i
šire inundacije javne potrošnje ne puni samo radno aktivno stanovništvo. U
poreznom krvotoku kola i
novac umirovljenika, učenika i studenata. Svoju
malu kap u porezni slap
daje i dijete kada na kiosku plaća žvakaću gumu.
Od onih 20.800 eura koliko Slovenija po radno aktivnom stanovniku upucava u javnu potrošnju ima
i 1670 eura pridobivenih
zaduživanjem. To je posuđeni novac što će ga drža-
va zaračunati stanovništvu
nekim budućim porezima.
Ujutro previše, uvečer
premalo
U potrošnu brojku od
20.800 eura dolazi izravno iz proračunske blagajne
EU-a daljnjih 1140 eura.
Odgovarajući obol daju i
stranci kada kupuju slovenske proizvode i usluge.
Kako god okrenuli računicu, proizlazi da Slovenija raspoređuje u globalnu
javnu potrošnju 20,8 milijardi eura – u statističkoj obradi to iznosi 20.800
eura po radno aktivnom
stanovniku.
Golem novac pretače
se s lijeve na desnu stranu proračunske knjige i
šire javne potrošnje. Sve
to događa se bez dovoljno kritičkih opservacija
onih zbog kojih se obavlja preraspodjela te na čiji
račun u konačnici idu sva
ta davanja. Najviše što
kažu građani kao medij
preraspoređivanja je stara poznata tvrdnja da im je
malo kada trebaju dobiti i
da im je teško dati ono što
od njih zahtijevaju poreznici. Fragmenti koji čine
javnost ujutro gunđaju da
daju previše, a poslijepodne žale se da dobivaju premalo.
Četvrtina za mirovine
Od 20.800 eura famozne
potrošnje po radno aktivnom stanovniku čak četvrtina (5393 eura) ide za
mirovine, a još 2545 eura
troši se za socijalne nadoknade. Sljedeći najveći trošak čine plaće javnih
službenika. Po istom statističkom ključu za plaće se
raspoređuje 4545 eura. Iz
porezne vreće ide još 3351
euro za troškove unutar
javnih službi. Krajnje je
visok trošak koji slovenski
proračun snosi za podmirenje plaća javnog sektora. Od svih zemalja iz kluba s eurom u cijeni javnog
sektora Sloveniju će sljedeće godine preteći samo
četiri – Finska, Francuska, Malta i Belgija. Analitičari su za Sloveniju već
izračunali da bi svoj javni sektor trebala skresati za trećinu i tek onda bi
se izravnala s Njemačkom,
odnosno s onime koliko ta,
mnogo razvijenija zemlja,
troši za javni sektor mjereno udjelom u bruto proizvodu. I druge usporedbe
s Njemačkom nepovoljne
su za Sloveniju. Njemačka je skromnija u državnim investicijama, jer zna
angažirati privatne izvore. Istodobno, Njemačka
je socijalnija. U socijalnim
transferima jača je od Slovenije za oko 2000 eura,
također mjereno prema
davanjima po radno aktivnom stanovniku.
Lakše vide trun u tuđem oku
Slovenska javnost svoje kritičke
opservacije na potrošnju ograničava uglavnom na zamjerke upućene
onoj drugoj strani. Lijeva prihodna
tvrdi da daje previše, a desna potrošna žali se da dobiva premalo.
Predstavnici Gospodarske zbornice Slovenije opetovano ukazuju na
činjenicu da se gospodarstvo očistilo od viška zaposlenih, a da se
javni sektor ne smije ni pitati za
rasterećenje od viška zaposlenih.
Nasuprot tome javni sektor tvrdi
da se dosad previše toga odrekao,
da se više nema što rezati te da se
vlada treba usredotočiti na zatvaranje onih rupa gdje propada najviše novca. Sindikati javnih djelatnosti preporučili su vladi da rezerve
potraži u boljoj naplati poreza. Po-
rezni dug iznosio je posljednjeg
dana 2013. godine 1472 milijuna
eura. Aktivnog duga bilo je za više
od 900 milijuna eura. U javnim nabavkama lani su potrošene gotovo
četiri milijarde eura. Kako je sustav
nabava neukroćen i prepleten korupcijom, sindikati tvrde da država
na tom planu gubi najmanje milijardu eura. Sindikati spotiču vladi i
loše upravljanje imovinom. U 2013.
godini 126 poduzeća u kojima državna imovina vrijedi 11,6 milijardi eura stvorilo je samo 123 milijuna eura dobiti (donos kapitala tek
1,05 posto). Da se uspješnost tih
poduzeća poveća u kapitalskom
prinosu samo za jedan posto, proračun bi bio bogatiji za 116 milijuna eura.
Prodali dugove
Dio slovenske javnosti iznenađen je potezom
Hypo Alpe-Adria-Banka
koji je za 168 milijuna eura
prodao dio svojih loših potraživanja društvu B2 Kapital (slovenskoj podružnici u vlasništvu hrvatskog
B2 Kapitala). Matični B2
Holding za otkup i utjerivanje dugova osnovan je
u Norveškoj 2008. godine. O prodaji svojih potraživanja razmišlja i SKB u
vlasništvu francuske banke
Société Générale čija je sestrinska banka u Hrvatskoj
(Splitska banka) to već
učinila. Iz Banke Slovenije stiglo je objašnjenje da
prodaja dugova nije u neskladu sa zakonom. U Sloveniji inače pravne osobe više od 90 dana kasne
s otplatom svakog četvrtog
posuđenog eura (3,7 milijardi eura).
Kasni i Bruxelles
Slovenski ministar financija Dušan Mramor objavio
je da Bruxelles duguje Sloveniji 313 milijuna eura za
ispostavljene račune te da
bi se taj dug do kraja godine mogao povećati na 350
milijuna eura. Proračun
EU-a ne smije biti u deficitu pa se neplaćeni računi
za projekte Unije prenose
u sljedeću godinu. Korisnici strahuju da bi se rupa u
EU proračunu do kraja godine mogla proširiti na 23
milijarde eura.
Opsada Petrola?
Poprilično nezadovoljstvo
upravljača državnim udjelom u Petrolu izazvali su
Istrabenz, Gorenjska i djelomično Nova Ljubljanska
banka (NLB). Trojka je zajednički prodala 10-postotni udjel u Petrolu čime je
smanjena
pregovaračka
moć slovenske strane u traženju strateškog partnera.
Kupac većine prodanih dionica krije se iza skrbničkog računa Češkoslovenske obchodni banke, što
navodi na pomisao da je
Petrol na nišanu istočnoeuropskih naftnih kompanija.
16 TURIZAM
( oko 120 članica
*vijesti
Kongres ekološkog i
održivog turizma
Prvi hrvatski kongres održivog ekološkog turizma
na kojem će sudjelovati i
stručnjaci iz inozemstva
održat će se 25. studenoga u zagrebačkom hotelu
The Westin. Cilj kongresa je provođenje principa održivog razvoja, razvoj turističkih djelatnosti
i lokalnih zajednica kao
posebno ekološki vrijednih turističkih destinacija.
Kongres povezuje zainteresirane pojedince, tvrtke,
udruge, institucije i javni
sektor na svim društvenim
razinama.
Krk u Leading
Campings of Europe
Kamp Krk iz sastava turističke tvrtke Valamar nedavno je primljen u udruženje Leading Campings
of Europe. To udruženje
okuplja 36 najkvalitetnijih kampova u Europi,
među kojima se od ranije nalazi još jedan Valamarov kamp – Lanterna.
Svi članovi Leading Campings of Europe moraju
imati visoku kategoriju u
vlastitoj zemlji te oznaku Best koju daju njemačko automobilsko udruženje ADAC i nizozemski
auto klub ANWB. Tom se
oznakom dodatno potvrđuje kvaliteta kampova.
Na kružnim
putovanjima 843.406
putnika
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
trenutno okuplja Udruga WOW
Udruga Woman on Wine, Zagreb
Žene su bolji kupci vina
WOW je ponajprije namijenjen vinarkama, vinotekarkama, novinarkama koje pišu o vinu,
enologinjama, sommelierkama, ali i običnim vinoljubiteljicama
edukacije o vinu, pomaže promociji mladih vinarki ali i vinara, organizira dobrotvorne aukcije
vina te promocije čaša i
drugih kuhinjskih potrepština”, pojašnjava Sanja
Muzaferija.
Jozo Vrdoljak
[email protected]
V
ino je neizbježan
dio kulture stola, ali i važan segment u turističkoj promidžbi i ponudi Hrvatske.
U Udruzi WOW, posvećenoj promoviranju ženske
vinske scene, smatraju da
su žene, iako kao poznavatelji vina donekle zanemarene, u stvarnosti ne
samo vrsni znalci nego i
bolji kupci vina. Osnivanje Udruge WOW (Woman on Wine) inicirala
je poznata novinarka Sanja Muzaferija prije četiri godine. Udruga u ovom
trenutku okuplja oko 120
članica. Nakon Zagreba
osnovane su podružnice
u Rijeci i Zadru, a nedavno i u Splitu, gdje se tijekom prezentacije u restoranu Paradigma u jednoj
večeri priključilo više od
50 članica.
“Osnivanje splitske
podružnice toliko nas je
ohrabrilo da sada imamo
snage postati međunarodna udruga. U Splitu smo
dogovorile posjet najmlađem hrvatskom vinogorju
Komarna te podrumima
Udruga radi na
tome da izvrsna
hrvatska vina
postanu zaštitni
znak naše zemlje
i važan adut
u turističkoj
promidžbi
najpoznatijih hrvatskih
vinara”, istaknula je Sanja Muzaferija, predsjednica Udruge WOW.
Značajan iskorak u
radu Udruge bio je osnivanje sad već prepozna-
tog ružičastog festivala
vina Pink Day koji organiziraju na Dan žena, 8.
ožujka. Organiziraju i kušanja vina, kao i akcije
sljubljivanja vina i hrane.
Važno umrežavanje
Sve članice Udruge imaju misiju promicanja vina
kao integralnog i važnog dijela kulture stola.
One, kako piše u dokumentima Udruge, ohrabrujući umjereno uživanje u vinu, predano rade
na tome da izvrsna hrvatska vina postanu zaštitni znak naše zemlje i
važan adut u turističkoj
promidžbi. WOW je ponajprije namijenjen vinarkama,
vinotekarka-
ma, novinarkama koje
pišu o vinu, enologinjama, sommelierkama, ali i
običnim vinoljubiteljicama. Druženja na kojima
se članice dodatno educiraju imaju cilj pomoći mladim vinarkama te
promovirati žene koje u
nas imaju veze s vinom.
“WOW okuplja žene
aktivne na vinskoj sceni
i skuplja tzv. mailing listu
svih žena koje, bilo preko posla ili samo preko
ljubavi, imaju veze s vinom. Udruga održava redovite mjesečne sastanke
i aktivno radi na međunarodnim ženskom vinskom
networkingu, razvija kulturu stola, organizira kušanja, blind-tastinge i
Pridružite se!
Već svojim postojanjem,
ova udruga Hrvatsku pozicionira na europskoj
ženskoj vinskoj sceni
gdje postoji niz srodnih
udruga. “Udruga WOW je
potpuno otvorena za prijam novih članica. Nakon
što su članice i osnivačice odradile pionirski posao oko učlanjivanja vinarki, novinarki koje pišu
o vinu, sommelierki... aktivnosti su usmjerene prema animaciji ljubiteljica
vina koje sve, u pravilu, imaju zavidno znanje o vinu. Iz tog razloga sve nove članice mogu
slobodno pristupiti putem
naše Facebook stranice ili
direktnim kontaktom čelnica naših podružnica”,
istaknula je Sanja Muzaferija.
Njemačka druga na listi omiljenih destinacija europskih turista
U Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine ostvareno 587 kružnih
putovanja stranih brodova. Na tim je brodovima bilo 843.406 putnika,
koji su u našoj zemlji boravili ukupno 1270 dana.
U strukturi kružnih putovanja najviše stranih brodova evidentiralo je prvi
ulazak u hrvatsko teritorijalno more u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
i to 66,4 posto te Splitsko-dalmatinskoj županiji
20,6 posto.
Radije u Njemačku nego u Francusku
Njemačka je već četvrtu
godinu za redom na drugom mjestu liste omiljenih odredišta europskih
turista, odmah iza Španjolske, a ispred Francuske. Prošle je godine u
Njemačkoj ostvareno 47,8
milijuna turističkih dolazaka što je 4,3 posto više
nego 2012., rekla je Tijana Djuričić, PR menadžerica Regionalnog ureda
Njemačke turističke zajednice (DZT) na prošlotjednom predstavljanju
turističkih rezultata te zemlje u zagrebačkom hotelu Esplanade. Tom je
prigodom rečeno kako je
turizam vrlo važna gospodarska grana u Njemačkoj,
a u turističkoj je djelatnosti zaposleno 2,9 milijuna osoba. Udio turizma u njemačkom BDP-u
iznosi 4,4 posto dok, primjera radi, građevinarstvo
sudjeluje sa 4,3 posto, a
automobilska industrija sa
2,3 posto. Tijana Djuričić
je istaknula kako je broj
noćenja hrvatskih turista
lani porastao na 125.000
što je 27,3 posto više nego
2012. “Hrvatskim je turistima Njemačka privlačna za božićne blagdane ili
na turama kulturnog turizma. Pritom se najviše posjećuju Berlin, Frankfurt i
Mȕnchen”, rekla je Tijana
Djuričić. Dodala je kako
turisti iz Hrvatske ponajviše u Njemačku putuju
iz poslovnih razloga, ali
ih mnogo putuje u posjet
rođacima, a u toj zemlji u
prosjeku ostaju 21 dan. U
sljedećoj godini DZT će
se baviti načinom na koji
tradicija i običaji oblikuju
međunarodni imidž Njemačke kao turističke zemlje, a u 2016. turizam će
se orijentirati na odmor u
prirodi. “Sve je to zapravo
priprema za veliki jubilej
500. obljetnice reformacije Martina Luthera Kinga koja će se u Njemačkoj
obilježiti 2017. godine”,
zaključila je Tijana Djuričić. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( za 6 mjeseci
trebao bi se osnovati prvi hrvatski venture capital fond
( 40 mil €
očekivana vrijednost tog fonda
Zagreb Connect
I dijaspora može pomoći startupima
Hrvati u dijaspori imaju uspješne tvrtke i nije mi jasno zašto ih ne koristite, kaže poslovni anđeo Paulo Andrez.
Izraelac Marcel Shaton ističe kako je za razvoj startupa važno da država prepozna poduzetničku stvarnost
Boris Odorčić
[email protected]
N
a putu realizacije poslovne
ideje u startup
tvrtku, mladi poduzetnici mogu pokucati na nekoliko vrata. Ponajprije,
na raspolaganju su im 4F Founders, Friends, Family
and Fools (osnivači, prijatelji, obitelj i “budale”) tj.
četiri skupine koje su spremne uložiti u projekt u njegovoj najranijoj fazi, kada
Dobar poduzetnik
nije ujedno i
kvalitetan poslovni
anđeo, kaže Paulo
Andrez
je sve još uvijek na ideji. Nakon toga, financijsku injekciju za poslovni pothvat mogu potražiti
putem crowdfundinga. Riječ je o online platformi na
kojoj anonimni investitori
najčešće javno svojim donacijama mikrofinanciraju startup za koji smatraju da ima mjesta na tržištu.
Financijska sredstva mogu
zatražiti i od poslovnih anđela, tj. poduzetnika koji
svoj kapital žele ulagati u
nove, perspektivne projekte, ali i države, koja podupire inovativne poduhvate
kroz Ministarstvo poduzetništva i obrta te Hrvatske
agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
Također, mladim tvrtkama
u razvoju i financiranju pomažu poduzetnički inkubatori, dok im se za veća
ulaganja otvara mogućnost
korištenja venture capital
fondova, koje Hrvatska još
uvijek nema.
Poduzetnička
stvarnost
Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAGBICRO-a, na prvoj startup konferenciji Zagreb
Connect, istaknuo je kako
su već započeli pregovori sa Svjetskom bankom
o osnivanju prvog hrvatskog venture capital fonda. Prema njegovim riječima, fond bi trebao biti
osnovan u sljedećih šest
mjeseci. “A njegova vrijednost pak trebala bi biti
40 milijuna eura”, kazao
je. Fond će, prema naja-
vama, podupirati perspektivne domaće startup tvrtke u širenju na inozemna
tržišta. Liović je dodao
i to da građani Hrvatske
vole grantove, tj. bespovratna financijska sredstva koja se koriste kao
potpora projektima.
Međutim, Paulo Andrez, poslovni anđeo i
član Uprave neprofitne
organizacije DNA Cascais, naglasio je kako država
treba stati s davanjem besplatnog novca i tako podupirati nove projekte. Također, ne zna ni koje su
to vještine neke vlade pri
prepoznavanju kvalitetnih
projekata. “Ne znam nijednu vladu s tim vještinama.
Zbog toga vidim problem
u Hrvatskoj. Jer ona želi
imati zajednicu poslovnih
anđela, a istovremeno daje
besplatni novac u obliku
raznih potpora. Poslovni
anđeli ne mogu se mjeriti s
time i natjecati s državom”,
napomenuo je.
Andrez smatra da države trebaju imati razvijenu mrežu poslovnih anđela
kako bi pomogle poduzetnicima u ranim fazama njihova projekta. Upozorava i kako nije pravilo da
je dobar poduzetnik ujedno i kvalitetan poslovni anđeo. “Stoga valja trenirati
poduzetnike kako da postanu dobri poslovni anđeli”, istaknuo je dodajući da
Prva nagrada za aplikaciju Mash.Me
Na prvoj startup konferenciji Zagreb Connect, koja je održana na Zagrebačkom velesajmu, oko 50 startup projekata i ideja prijavilo se za pitch natjecanje, a prihvaćeno ih je 18.
Prvo mjesto i nagrada od 50.000 kuna pripali su aplikaciji Mash.Me braće Vedrana i Dariana Škarice. Drugo mjesto i 30.000 kuna osvojila je aplikacija Rentlio. Treće mjesto zauzela je aplikacija TutoTod osvojivši tako nagradu od 20.000 kuna. Na konferenciji, koju su
organizirali Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Izraela, Hrvatskom agencijom za
malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te Zagrebačkim velesajmom,
dodijeljena je i posebna nagrada. Riječ je o nagradi Grada Zagreba za tvrtke sa sjedištem
u glavnom gradu Hrvatske. Nagrada od 25.000 kuna i besplatan jednogodišnji program
inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb uručena je projektu električnog bicikla Visiobike.
je ipak najbolji novac onaj
koji poduzetnik dobiva od
klijenata, što je potvrda da
je projekt uspio. Nije mu
jasno ni to zašto Hrvatska
u većoj mjeri negoli sada
ne koristi brojnu dijasporu. “Hrvatska treba pojačati odnos s njome. Jer Hrvati
u dijaspori imaju uspješne
tvrtke te razumiju jezik i
kulturu”, kazao je.
Izraelski primjer
Marcel Shaton, menadžer u ISERD-u (Israel-Europe R&D Directorate), napomenuo je kako
je za uspješno podupiranje, a tako i razvoj startup
tvrtki, vrlo važno da država prepozna poduzetničku stvarnost. “Nije dobro
unaprijed graditi neki model. U Izraelu smo odlučili sustav potpora graditi ciglu po ciglu. Dakle, valja
reagirati na stvarnost i pokušati popuniti praznine
koje nedostaju u sustavu”,
zaključio je. Jon Soberg,
suosnivač i partner u
Expansive Ventures fondu, istaknuo je kako novac
slijedi kvalitetu. “Stoga nećemo ulagati novac u tržišta bez kvalitetnih projekata”, zaključio je.
Godišnji susret s prezentacijom novih poslovnih rješenja
Adacta predstavila novi Navision
Tvrtka Adacta organizirala je tradicionalni godišnji susret na kojem
je predstavila nova poslovna rješenja i održala
stručne radionice.
Okupljenima je, na
svojevrsnoj hrvatskoj premijeri, predstavljena tek
izašla verzija rješenja Navision - NAV2015. Kao
njegova glavna značaj-
ka istaknuta je prilagođenost uređajima s ekranom osjetljivim na dodir
te mogućnost izrade poslovnih izvještaja izravno
u MS Office Wordu.
“Navision NAV2015
donosi značajna poboljšanja u odnosu na prijašnje
verzije. Novi će proizvod
omogućiti još kvalitetniju podlogu za brže do-
nošenje poslovnih odluka upravama, prilagođeno
različitim mobilnim, tablet i ostalim uređajima
osjetljivim na dodir. Ova
će inovacija ubrzati protok informacija, a nesmetan pristup ključnim podacima osigurat će tvrtki
trenutne prilagodbe situaciji na tržištu”, rekao je
Krešimir Mlinarić, di-
rektor Adacte, koja već
provodi prve implementacije novog rješenja.
Okrugli stol, na kojem
su sudjelovali Zdravko
Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, Bojan Poljičak, član Uprave tvrtke
Adecco, Berislav Horvat,
Country Managing Partner u Ernst&Youngu te
Krešimir Mlinarić, poku-
šao je pronaći konkretne recepte za uspješno
poslovanje te odgovoriti na vječno pitanje - koje
su pretpostavke nužne za
osiguranje
dugoročnog
rasta i razvoja kompanije te koliko je važna uloga
poslovnih rješenja u tome.
Panelisti su zaključili
kako je za poslovni uspjeh
potrebno imati jasnu vizi-
ju i plan provedbe, odrediti jasne i mjerljive ciljeve
te aktivnosti koje će osigurati te rezultate. Nema
tog IT alata koji će tvrtkama pomoći da osmisle
dobitnu strategiju. Postoje samo alati koji mogu
pomoći u kvalitetnijem
donošenju odluka i njihovom operativnom provođenju. (B.O.)
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Thomas Piketty
Kapital u 21. stoljeću
Profil Knjiga
Riječ je o najvažnijoj knjizi ekonomske problematike koja
je izašla od početka ovog stoljeća, smatraju brojni vodeći
svjetski ekonomisti. Riječ je o dubinskoj znanstvenoj studiji
koja se bavi analizom odnosa između kapitala i rada, odnosno govori o tome kako veći profit od kapitala u usporedbi
s profitom od rada stvara sve veću društvenu nejednakost,
jer se bogati još više bogate, a siromašni siromaše. Zbog takvog odnosa novostvorena vrijednost pretapa se u osobno
bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.
W. Bernard Carlson
Tesla - izumitelj električnog doba
Planetopija
Tesla je bio genijalan izumitelj, umnogome ispred svoga
vremena, ali i neobičan čovjek ekscentričnih navika. W.
Bernard Carlson godinama je istraživao originalne dokumente iz privatnog i javnog Teslina života, kombinirajući
svoja saznanja s najnovijim dosezima na području povijesti i tehnologije. Rezultat toga je ova studija Teslina života i
rada koja ga smješta u kontekst njegova vremena, istražuje njegove obiteljske korijene, ideale koji su ga vodili, izvorište njegova genija i njegovih izuma.
Janja Vidmar
PINK
Algoritam
Autorica na humorističan, ali i autoironičan način prenosi
generaciju koja nije proživjela svijet osamdesetih godina
dvadesetog stoljeća u to vrijeme, omogućujući mladima
na taj način uranjanje u svijet njihovih roditelja, ali i glazbe
i kulture koja je i njihova, skidajući s tog svijeta koprenu
mitskoga i pristupajući mu s jedne strane realistično, a s
druge strane s odmakom, u najboljoj tradiciji slavenskoga
humora koji se u nas rijetko viđa, osobito u tekstovima za
mlade.
Patrick Modiano
Ulica mračnih dućana
Fraktura
Guy Roland privatni je istražitelj koji nakon smrti svojega
šefa želi otkriti tko je, jer je prije dvadesetak godina izgubio
pamćenje. Idući varljivim tragovima, otkriva da se njegova tragedija dogodila za vrijeme Drugoga svjetskoga rata.
Susrećući razne ličnosti pomalo pronalazi komadiće svoje
prošlosti. Otkriva svoje prijatelje i ljubav svoga života, koju
ne može pronaći, a njegova potraga vodi ga od Pariza čak
do Bora Bore, no odgovore na svoja pitanja morat će, čini
se, potražiti u Ulici mračnih dućana.
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Nakit
Arkada Art, Gdanjsk,
Poljska,
www.amberjewerly.com.pl. Tvrtka se
bavi proizvodnjom srebrnog nakita s jantarom.
Izvoz čini 85 posto cjelokupnog prometa. Tvrtka surađuje s mnogim
domaćim i stranim tvrtkama (Tk Maxx u Velikoj Britaniji, W.Kruk S.A.
u Poljskoj itd.), a članica je International Amber
Association (Międzynarodowe
Stowarzyszenie Bursztynników) te je
2003. godine primila njihov certifikat kvalitete.
Ponudu tvrtke čini jedinstven, ručno rađeni nakit
modernog dizajna, ali u
ponudi se nalazi i jeftiniji nakit originalnih oblika.
Tvrtka Arkada Art zainteresirana je za proširenje
svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Grzegorz Pietrzyk, arkada
@amberjewelry.com.pl,
+4858 3408 060.
Papirnate čaše i tanjuri
Suracup, Istanbul, Turska,
www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i
izvoznik papirnatih čaša i
tanjura. Od 1995. nudimo
proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. Koristimo
najkvalitetniji
eco-friendly papir u proizvodnji naših proizvoda. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure,
uz visoku tehnologiju i
kvalificirane usluge. Kon-
Naklada Ljevak
Leon Valent vraća se u Zagreb na pogreb. Na groblju su
Krista i Sara, s kojima dijeli strašno iskustvo iz prošlosti,
pored rake u koju će se spustiti lijes stoji Marta koja je mrtva. Na nebu čeka je Porto, muškarac koji je zaboravio
tko je. Na Zemlju, pak, spušta se anđeo koji ne voli nositi
krila, a čeka ga djevojčica Jadrana Luna. Idućih će mjeseci tri svojeglava anđela zavrtjeti ljudske živote i zauvijek
promijeniti sudbine ljudi uz pomoć nevidljivih sila - ljubavi,
oprosta, vjetra sudbine i ponešto obične magije.
Usluga poslovnog vođenja
knjiga
Provizija d.o.o.,Zagreb,
Tvrtka
vodi
poslovne knjige za poduzeća
i obrte,stručno,ažurno i
kvaliteno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i
sve ostale usluge iz domene računovodstva.
Kontakt: telefon 01/3843816, e-mail: marina@
provizija.hr
Trgovinsko posredovanje
Sinograf, Torun, www.
sinograf.com. Tvrtka s
više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u
industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj
i dr.). Nude grafit, PTFE
i izolacijske materijale za
postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni
proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke
temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i dr.
Kontakt: Dorota Motyl,
[email protected].
Specijalne tkanine
Alia Textile, Chang Hwa,
Tajvan, www.alia-textile.
com. Tvrtka je proizvođač
specijalnih tkanina. Nudi
svoje proizvode. Kontakt:
Vincent Huang, yc_hu-
[email protected],
+8864 7989 735.
Zastupanje
MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protivpoplavnazascita.si. Tvrtka traži zastupnika na području
Hrvatske. Kontakt: Tomaž Umek, [email protected].
Savjetodavne usluge
ConQuest
Consulting,
Varšava, Poljska. Tvrtka
s bavi pružanjem savjetodavnih usluga po pitanju poslovanja, što uključuje: istraživanje tržišta i
konkurencije, marketinška istraživanja, komercijalizaciju znanstvenih
istraživanja te pomoć pri
traženju poslovnih partnera. Tvrtka jamči kreativan
i individualni pristup svakoj zainteresiranoj stranci, što približava uspjehu
i brzom razvoju svakog
zainteresiranog klijenta.
Tvrtka ConQuest Consulting zainteresirana je
za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Filip Bicki,
[email protected],
+4822 8255 645.
Trgovinsko posredovanje
WDF, Globočec Ludbreški, www.wdf.hr. Tvrtka je
zainteresirana za suradnju
distribucije proizvoda europskih kompanija na području Hrvatske. Kontakt:
Franjo Gal, franjo.gal@
wdf.hr, +38542 818 151,
+38591 1181 909.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Uređenje krajobraza
Zračna luka Pula nabavlja usluge uređenja krajobraza zračne luke. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 1,3 milijuna kuna.
Rok dostave ponuda je 27.
studenoga.
Zaštitna balistička oprema
Tanja Tolić
Zovem se nebo
takt:
Subutay
Mert,
subutaymert@hotmail.
com, 009021 6415 6655,
009053 3302 3301.
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja zaštitnu
balističku opremu. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 1,7 milijuna kuna.
Rok dostave ponuda je 18.
prosinca.
nabave iznosi 304.000
kuna. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.
Digitalni tiskani materijal
Regija
Vozila
Ministarstvo unutrašnjih
poslova Tuzla nabavlja
putnička kombi vozila.
Rok dostave ponuda je 8.
prosinca.
Medicinska sredstva za
stomatologiju
Dom zdravlja Banja Luka
nabavlja medicinska sredstva za stomatologiju.
Rok dostave ponuda je 8.
prosinca.
Košulje
Ministarstvo pravosuđa
nabavlja službene košulje za pravosudnu policiju. Procijenjena vrijednost
Rok dostave ponuda je 9.
prosinca.
Usluge održavanja
Univerzitet u Tuzli nabavlja usluge održavanja
objekta u 2015. godini.
Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja digitalni tiskani materijal većih formata. Rok dostave ponuda je
9. prosinca.
Tablet računala
BH Telecom nabavlja 980
tablet računala. Rok dostave ponuda je 8. prosinca.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Ideja-kreacija-proizvod
Od zgrada do
automehaničarske
radionice
Zgrada, dvor i oranica,
ukupne površine 1601 četvorni metar, Donji Miholjac,
Osječko-baranjska
županija, procijenjene vrijednosti 880.282,64 kune.
Dražba se održava 18. studenoga u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku.
Jamčevina iznosi 10 posto
od utvrđene vrijednosti.
Šuma, ukupne površine
1237,24 četvorna metra,
Oroslavje, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 33.000
kuna. Dražba se održava
19. studenoga u 8.45 sati
na Općinskom sudu u Zlataru. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto
od utvrđene vrijednosti.
Nova stambena zgrada
sa šest stanova, ukupne
površine 1032 četvorna
metra, Vodnjan, Istarska
županija, procijenjene vrijednosti 5.175.000 kuna.
Dražba se održava 19. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci.
Nekretnina se prodaje po
načelu viđeno-kupljeno.
Jamčevina iznosi 10 posto
od utvrđene vrijednosti.
Razgledavanje moguće uz
prethodni dogovor na broj
mobitela 098/9023 000.
Zgrada i dvorište, ukupne površine 5564 četvorna metra, Zabok, Krapinsko-zagorska
županija,
procijenjene vrijednosti
1.448.920,19 kuna. Dražba se održava 20. studenoga u 9 sati u prostorijama
javnog bilježnika Sanje
Barbarić, Ivana Šibla 13,
Zagreb. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi
40.000 kuna. Razgledavanje moguće uz prethodni
dogovor na broj mobitela
091/4222 547.
Kuća s okućnicom, ukupne površine 2877 četvornih metara, Gaboš,
Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 58.689,04 kune.
Dražba se održava 20. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima.
Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od
utvrđene vrijednosti.
Stan i spremište, ukupne površine 76,97 četvornih metara, Sveta Nedelja, Zagrebačka županija,
procijenjene vrijednosti
633.186,10 kuna. Dražba
se održava 20. studenoga
u 9.30 sati na Trgovačkom
sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina
iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti. Dokaz
o uplati jamčevine ili bankarsku garanciju bonitetne
banke potrebno je dostaviti najkasnije prije početka dražbe. Razgledavanje moguće uz prethodni
dogovor na broj mobitela
091/3823 035.
Kuća, dvor i oranica,
ukupne površine 1462 četvorna metra, Podgajci Podravski, Osječko-baranjska
županija, procijenjene vrijednosti 172.563,90 kuna.
Dražba se održava 21. studenoga u 12.45 sati na
Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnina se ne može
prodati ispod jedne trećine
utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od
utvrđene vrijednosti.
Građevinsko zemljište,
ukupne površine 1940 četvornih metara, Rovinjsko
Selo, Istarska županija,
procijenjene vrijednosti
930.094,20 kuna. Dražba
se održava 24. studenoga
u 10 sati na Trgovačkom
sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 93.009,42 kune.
Razgledavanje moguće uz
prethodni dogovor na broj
mobitela 091/5451 875.
Dvije zgrade, industrijsko dvorište, oranicu i
livade, ukupne površine
17.657 četvornih metara,
Samobor, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 20,694.086 kuna.
Dražba se održava 24.
studenoga u 11.20 sati
na Trgovačkom sudu u
Zagrebu. Nekretnina se
prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina
iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se najkasnije dva dana
prije održavanja ročišta
za dražbu. Razgledavanje
moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela
091/5757 649.
Stara automehaničarska
radionica, ukupne površine 8484 četvorna metra, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija,
procijenjene vrijednosti
451.699,20 kuna. Dražba se održava 25. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku,
Stalna služba u Slavonskom Brodu. Jamčevina
iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje
moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na broj mobitela
091/7276 561.
Sajam ručnih izrada, domaćih delicija i umjetničkih obrta
od 19. do 22. studenoga, Rijeka
Edukativno-prodajna manifestacija na kojoj se
prezentiraju njezini članovi, njihovi proizvodi i
usluge. Akcijom se želi promovirati domaće proizvođače i njihove proizvode, educirati predavanjima, razgovorima i propitivanjima, ukazivati na
vrijednost vlastita rada, izradom i finalizacijom
na licu mjesta promovirati ručni rad, raznolikost umjetničkih obrta, originalnost ideja, kreativnost, raznovrsnost tehnika i materijala.
Katarinski sajam
Sajam obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva
od 20. do 23. studenoga, Slavonski Brod
Katarinski sajam je međunarodnog karaktera i
svake godine privlači sve više izlagača i posjetitelja. Prošlogodišnji sajam okupio je oko 240
izlagača i preko 27.000 posjetitelja. Održava
se u Sportskoj dvorani Vijuš na 2000 četvornih metara unutarnjeg i 1000 četvornih metara
vanjskog izložbenog prostora. Jedinstvena prilika za prezentaciju obrtnicima i poduzetnicima iz svih oblika djelatnosti
da predstave i promoviraju svoje ideje, proizvode i usluge.
Biznis baza
Međunarodni sajam za mala i srednja poduzeća
od 26. do 28. studenoga, Beograd
Na 3000 četvornih metara izlaže tristotinjak
izlagača iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH,
Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke i Indije - privrednici, uslužne djelatnosti i institucije u funkciji razvoja poduzetničke
kulture; poduzetnici proizvođači, trgovci i uslužne djelatnosti (medijske,
osiguravateljske, bankarske, izdavačke), institucije i državne ustanove u
funkciji razvoja i stvaranja povoljne klime razvoja malih i srednjih poduzeća. Posebne teme su znanost u funkciji poduzetništva te stari i umjetnički zanati u funkciji biznisa.
Zagreb VINOcom
Međunarodni festival vina i kulinarstva
od 28. do 29. studenoga, Zagreb
Festival je u cijelosti posvećen kulturi stola, vinu
i hrani kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva
i hrvatske turističke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih
blagdana, bit će to ujedno i dobar uvid za poslovne ljude i građane o
mogućnostima u mjesecu darivanja. Na festivalu će se prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane
eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje,
ljude iz javnog života, novinare i druge ljubitelje vina i hrane.
Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
20 SVIJET FINANCIJA
PV TJEDNI REPORT
U tjednu od 3. do 9.
studenoga ukupno je
bio 141 stečajni postupak što je povećanje od 20 posto u odnosu na tjedan ranije.
Od postupaka je najviše zaključaka predstečajne
nagodbe,
ukupno 38. Uloženo je 26 prijedloga. Izbrisan je 381
subjekt što je povećenje od 60 posto u odnosu na
prethodni tjedan. Osnovana su 222 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (91), zatim Split (29),
na Trgovačkom sudu Pazin osnovana su 24 subjekta,
a slijedi ga Rijeka sa 19 novoosnovanih poduzeća. Od
pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (120), te
ukupno 102 d.o.o.-a.
STEČAJEVI
Stečajni postupak
Početak postupka
Obustava i zaključak
Zaključak postupka
Skraćeni stečajni postupak
Početak postupka
Početak i zaključak postupka
Brzi stečajni postupak
Početak i zaključak postupka
Predstečajne nagodbe
Uložen prijedlog
Obustava postupka
Odbijanje prijedloga
Početak postupka
Zaključak postupka
9
4
2
3
2
0
2
13 
13
117 
26
13
18
22
38
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
381 
381
0
0
0
Broj brisanih subjekata
Likvidacija
Početak postupka
Zaključak postupka
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
222 
102
120
0
d.o.o.
j.d.o.o.
d.d.
Osnovani subjekti po gradovima
Bjelovar
Dubrovnik
Karlovac
Osijek
Pazin
Rijeka
Sisak
6
5
0
15
24
19
0
REJTING TJEDNA
KONČAR, d.d.
Promjena u odnosu na prošli tjedan:
pad rast = bez promjene
Slavonski
Brod
Split
Šibenik
Varaždin
Zadar
Zagreb
3
29
6
16
8
91
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( za 15.600 osoba
povećan broj nezaposlenih u listopadu
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
U listopadu
306.170 nezaposlenih
Očekujemo prosječnu godišnju stopu registrirane nezaposlenosti od oko
visokih 20 posto, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske
institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a
N
akon završetka glavne turističke sezone, u
listopadu je broj nezaposlenih nastavio rasti te dosegao brojku od 306.170
osoba. Ponovio se i nešto
manje oštar rast i to pod
utjecajem administrativnih
faktora koji imaju znatnu
težinu u formiranju statistike nezaposlenih, registriranih na Hrvatskom
zavodu za zapošljavanje.
Naime u listopadu je broj
nezaposlenih porastao za
15.600, što znači četvrtinu manje nego istog lanjskog mjeseca, a kada se
zbroje rujan i listopad,
to je čak 47 posto manje.
Ovakva bi se afirmativna
kretanja trebala naslanjati na ustrajno dinamiziranje gospodarske dinamike
Zvonimir Savić, direktor
Sektora za financijske
institucije, poslovne
informacije i ekonomske
analize HGK-a
koje se, međutim, ne realizira. Stoga ovi podaci
strše izvan okvira tržišnih
fundamenata te se mogu
objasniti tek promjenama
u administrativnim procedurama. Tako je samo tijekom listopada po osnovi
nepridržavanja zakonskih
odredbi iz evidencije nezaposlenih HZZ-a izašlo
8200 osoba, što je 3,6 puta
više nego prošlogodišnjeg
listopada. Kada se zbroji
s rujnom te usporedi s ista
ta dva mjeseca prošle godine, 13.300 više osoba je
na ovaj način smanjilo evidenciju nezaposlenih ove
godine. U istom je razdoblju s evidencije zaposleno
18.300 osoba, a to je samo
2700 osoba više nego tijekom rujna i listopada prošle godine.
Nepovoljnije nego lani
Uslijed takve prirode smanjenja nezaposlenosti, povoljni pomaci u statistici
nezaposlenih ne preslikavaju se na statistiku zaposlenosti i aktivnosti koja
još pokazuje znatno nepovoljnije stanje nego prošle godine (u rujnu je bilo
27.600 manje zaposlenih,
aktivnog stanovništva čak
66.000 manje). “Iako je u
listopadu nastavljen rast
broja nezaposlenih, on
je, pod utjecajem administrativnih faktora, ipak
bio blaži nego prije godinu dana. Unatoč tome,
osnovni problemi hrvatskog tržišta rada, a to su
niska aktivnost i niska zaposlenost, u ovoj su se godini produbili. Stoga i u
nastavku godine očekujemo slična kretanja na tržištu rada te prosječnu
godišnju stopu registrirane nezaposlenosti i nadalje na visokih oko 20 posto”, ocijenio je Zvonimir
Savić, direktor Sektora za
financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.
Hrvatska narodna banka
Depoziti u rujnu premašili
247,2 milijarde kuna
Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne
banke, u rujnu su ukupni depoziti poslovnih
banaka zabilježili rast i
na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako su ukupni depoziti (depozitni
novac te oročeni i štedni
kunski i devizni depoziti) potkraj rujna premašili 247,2 milijarde kuna što
je u odnosu na kolovoz
rast od 1,5 milijardi kuna
ili 0,6 posto, dok su u odnosu na kraj 2013. oni porasli za 9,7 milijardi kuna
ili 4,1 posto. Na godišnjoj
razini zabilježen je rast za
3,7 posto te je tako u odnosu na rujan prošle godine iznos ukupnih depozita
viši za 8,8 milijardi kuna.
Pri tome je rast na godišnjoj razini posljedica rasta
depozitnog novca za 12,8
posto te rasta ukupnih
štednih i oročenih depozita od 1,9 posto. Naime,
u rujnu je depozitni novac
narastao na 43,9 milijardi
kuna, dok su ukupni štedni i oročeni depoziti premašili 203 milijarde kuna.
Godišnjem rastu depozita ponajprije je pridonio rast depozita stanovništva koji u ukupnim
depozitima imaju udio
veći od 82 posto, dok su
depoziti poduzeća, lokalne države i pomoćnih financijskih institucija zabilježili godišnje stope
pada. Pri tome su depoziti stanovništva dosegli
167,2 milijarde kuna što
je 1,9 posto ili 3,1 milijardu kuna više u odnosu
na lanjski rujan. Depoziti
poduzeća su pak iznosili
26,7 milijardi kuna što je
godišnji pad od 0,5 posto
ili 129 milijuna kuna.
Tijekom ove godine analitičari RBA očekuju nastavak blagog rasta depozita pri čemu će
depoziti poduzeća biti
ograničeni iscrpljenošću
domaćeg korporativnog
sektora i otežanih uvjeta poslovanja, dok bi sektor stanovništva mogao i
dalje odgađati kupovinu
luksuznijih dobara i svoje viškove držati u obliku
depozita.
21
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
( 65,71 mlrd kn ( 16,318 mlrd kn
ukupan prijavljeni dug
*vijesti
iznos prijavljenih obveza u građevinarstvu
Financijska agencija
Predstečajnu nagodbu
sklopilo 1609 tvrtki
Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je
u Gradu Zagrebu - više od 25,754 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitskodalmatinske županije s dugom od 9,556 milijardi kuna, potom oni s područja Osječkobaranjske županije sa 5,308 milijardi kuna
Z
aključno s ovogodišnjim 7. studenim,
prema
podacima
Financijske
agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo
je 1609 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 26,465 milijardi kuna, a valja dodati
da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 25.535 radnika.
Kad je riječ o planovima
Planovi financijskog
restrukturiranja
prihvaćeni su za
653 poduzeća
financijskog restrukturiranja, oni su prihvaćeni za
653 poduzeća koja zapošljavaju 6489 djelatnika,
dok im iznos prijavljenih
obveza premašuje 8,736
milijardi kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2262
predmeta je u razdoblju
od 1. listopada 2012. do 7.
studenoga ove godine, prihvaćen plan financijskog
restrukturiranja ili je sklo-
pljena nagodba, a ukupan
iznos prijavljenih obveza
premašuje 35,2 milijarde
kuna.
Riješeno 6739
predmeta
Ako bacimo pogled na
zbirni pregled riješenih
predmeta i predmeta u
radu, vidljivo je da je do
sada riješeno 6739 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete
koji uključuju odbačene
prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene po-
nje predstečajne nagodbe,
je 65,71 milijardu kuna,
a riječ je o ukupno 7351
tvrtki koja ukupno zapošljava 58.713 radnika.
Najviše predmeta, 6534
ili čak 88,89 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna
kuna, dok njihov ukupan
prijavljeni dug premašuje
6,5 milijardi kuna. Ostatak od 11,11 posto otpada
na 817 predmeta s pojedinačnim obvezama većim
od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi
nešto više od 59,21 milijardu kuna.
Gledano prema djelatnostima, najveći iznos
prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo
– 16,318 milijardi kuna.
Slijedi prerađivačka industrija sa 13,688 milijardi kuna, potom trgovina
na veliko i malo sa 11,122
milijarde, pa djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od
6,663 milijarde kuna...
stupke te postupke koji su
završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza bio je,
prema Fininim podacima,
nešto viši od 52,845 milijardi kuna, a zapošljavali su 45.935 radnika. U
radu je, pak, 612 predmeta
sa 12.778 radnika, dok im
ukupni iznos prijavljenih
obveza premašuje 12,867
milijardi kuna.
Inače iznos prijavljenih obveza, dakle iznos
ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokreta-
Grad Zagreb na čelu
Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos
prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji
su zatražili predstečajnu
nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 25,754
milijarde kuna. Slijede
poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom od
9,556 milijardi kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske
županije
sa 5,308 milijardi kuna,
Primorsko-goranske sa
4,895 milijardi kuna, Varaždinske sa 3,194 milijarde kuna... Zaključno sa 7. studenim na trgovačkim sudovima sklopljeno je 1609
nagodbi. Najviše ih je,
432, sklopljeno na Trgovačkom sudu u Zagrebu, slijedi Trgovački sud
u Osijeku sa 417 nagobi, potom varaždinski Trgovački sud sa 231, pa u
Splitu sa 189, Rijeci 165,
Zadru sa 102 te u Bjelovaru sa 73 sklopljene nagodbe. (V.A.)
Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba
Iznos prijavljenih
obveza
8.736.452.205,00
Broj zaposlenih prema
prijavi dužnika
6.489
Broj
predmeta
653
Postotak od ukupno
prijavljenih obveza
13,29%
Postotak od ukupnog
broja predmeta
8,88%
Sklopljena nagodba
26.465.222.262,23
25.535
1.609
40,27%
21,89%
UKUPNO
35.201.674.467,23
32.024
2.262
53,56%
30,77%
Postotak prijavljenih
obveza
80,42%
Postotak broja
predmeta
91,67%
Status predmeta
Prihvaćen plan
Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima
Status predmeta
Riješeno
Iznos prijavljenih
obveza
52.845.523.765,37
Broj zaposlenih prema
prijavi dužika
45.935
Broj
predmeta
6.739
U radu
12.867.304.188,99
12.778
612
19,58%
8,33%
UKUPNO
65.712.827.954,36
58.713
7.351
100,00%
100,00%
Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Viadukt otpustio
dionice
Viadukt je izvijestio kako
je 12. i 13. studenoga Središnje klirinško depozitarno društvo preknjižilo
45.680 redovnih dionica tog graditeljskog dioničkog društva s njegova
imena i računa na ime i
račun zaposlenika ili neko
od društava povezanih s
njime. Preknjižene redovne dionice Viadukta predstavljaju 10 posto temeljnog kapitala. Nakon ovog
otpuštanja Viadukt više
nije imatelj vlastitih dionica.
Uljanik plovidba
stekla dionice
Sukladno Zakonu o tržištu kapitala, pulska Uljanik plovidba potvrdila da
je stekla ukupno 13 vlastitih dionica što predstavlja 0,002 posto temeljnog kapitala. Nakon
ovog stjecanja, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze, ukupni broj trezorskih
dionica iznosi 39.796, što
predstavlja 6,86 posto temeljnog kapitala Uljanik
plovidbe. Dionice su stečene po cijeni od 173,39
kuna po komadu.
HNB dopustio
pripajanje banaka
Savjet HNB-a na prošlotjednoj sjednici razmotrio je najnovije gospodarske i novčane pokazatelje,
kao i polugodišnju informaciju o financijskom
stanju, stabilnosti cijena
i monetarnoj politici koja
će biti upućena Hrvatskom saboru. OTP banka
Hrvatska dobila je odobrenje za pripajanje Banco Popolare Croatia iz Zagreba koja je i do sada bila
u njenom 100-postotnom
vlasništvu. Pripajanje ne
unosi nikakve vlasničke
promjene, a obrazlaže se
racionalizacijom troškova
i operativnom sinergijom,
s ciljem ostvarivanja što
boljeg poslovnog rezultata, priopćeno je iz HNB-a.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
Tržište novca Zagreb
Vrlo povoljni uvjeti zaduživanja
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
N
i u ovome razdoblju nije bilo
značajnije promjene pokazatelja kretanja na hrvatskom novčanom tržištu, kao ni na
cjelokupnom
financijskom tržištu koje je vrlo
tromo i bez zanimljivih
događanja koja bi unijela
živost u sve njegove segmente. Prošloga je utorka završilo razdoblje održavanja obvezne pričuve
depozitnih institucija, a u
srijedu je započelo novo.
Uobičajeno se smjena razdoblja održavanja
odrazi na odnos ponude
i potražnje novca u smislu suzdržanije ponude na
u mil. kn
Potražnja
raspisivanje aukcije možemo očekivati tek krajem mjeseca. Sudeći prema dospijećima, sljedeća
aukcija bi se mogla održati u zadnjem tjednu studenoga kada je na dospijeću gotovo 1,6 milijardi
kuna.
Ni u narednom razdoblju nije realno očekivati značajniji rast potražnje za novcem. Tek će
u prosincu, kada se ispunjavaju obveze na kraju
godine, a potrošnja tradicionalno jača, doći do
određene promjene kretanja. Unatoč tome, gotovo
je sigurno da će kratkoročna kamatna stopa do
kraja godine ostati iznimno povoljna.
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Ponuda
Promet
10.11. - 14.11.2014.
3.11. - 7.11.2014.
u%
350
4
300
3
250
200
2
150
100
1
50
0
10.11.2014.
11.11.2014.
12.11.2014.
početku novog razdoblja
i nešto intenzivnije potražnje. Zbog iznimno visoke likvidnosti bankarskog
sustava koja se procjenjuje na više od šest milijardi kuna dnevnih viškova,
smjena razdoblja održavanja nema gotovo nika-
13.11.2014.
0
14.11.2014.
kav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca.
Početkom protekloga
tjedna isplaćene su redovite mjesečne mirovine
što je također blago pojačalo ponudu novca i utjecalo na dodatni izostanak
potražnje.
ponedjeljak
utorak
Potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica zaista su u vrlo povoljnom položaju jer
pozajmicu mogu dobiti
uz vrlo povoljne uvjete.
Potražnje za kunama na
novčanom tržištu gotovo nema, a kamatne sto-
srijeda
četvrtak
petak
pe bilježe niske razine.
Prošli tjedan nije održana
aukcija trezorskih zapisa, a Ministarstvo financija nije najavilo raspisivanje aukcije ni za ovaj
tjedan. Iako su na domaćem tržištu uvjeti zaduživanja vrlo povoljni,
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Loš tjedan za kunu
Rast vrijednosti Mirexa
Prema tečajnici Hrvatske
narodne banke, kuna je na
tjednoj razini u odnosu na
američki dolar oslabjela za
valuta
0,2 posto. Također, kuna je
u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju oslabjela za 0,09 posto.
7.664
6.17
6.376
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 204,1538 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od gotovo
0,3 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa
A iznosila je 102,9938 bodova, a Mirexa C 102,1953
boda.
7.662
6.15
6.372
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
1%
0,8%
0,6%
0,4%
0,2%
0,0%
-0,2%
-0,4%
0,1%
gotovo 0,5 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na švicarski franak za
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,357791
CAD
kanadski dolar
5,416089
JPY
japanski jen (100)
5,287206
CHF
švicarski franak
6,378258
GBP
britanska funta
9,644428
USD
američki dolar
6,151505
EUR
euro
7,665391
EUR
7.666
6.19
CHF
6.380
7.660
6.13
6.368
7.658
6.11
6.364
7.656
6.09
6.360
primjena od 15. studenoga 2014. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11.
Izvor: HNB
USD
10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11.
10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11.
0,0%
-0,1%
-0,2%
13.10.
Međunarodno tržište kapitala
23.10.
fond
Većina indeksa u plusu
Ulagače na svjetskim
burzama početkom protekloga tjedna ohrabrili su bolji od očekivanih
kvartalni poslovni rezultati kompanija. Optimi-
zam na azijskim burzama
bio je, među ostalim, rezultat napisa o tome kako
postoji mogućnosti da Japan neće povećati porez
na dodanu vrijednost do
6680
17680
6660
FTSE 100
17664
konca godine. Zbog visokih vrijednosti nekih burzovnih indeksa obujam
trgovanja bio je mršav.
Tržište su zatresli američki i britanski regulatori jer su odlučili kazniti
pet banaka s ukupno 3,4
4700
Dow Jones
4690
6640
17648
4680
6620
17632
4670
6600
17616
4660
17600
6580
10.11.
4300
4270
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
CAC40
4650
10.11.
9450
9390
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
10.11.
17750
DAX
17550
4240
9330
4210
9270
17150
4180
9210
16950
4150
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
NIKKEI 225
17350
9150
10.11.
NASDAQ
16750
10.11.
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
10.11.
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
milijarde dolara zbog nepravilnosti (manipulacije) u trgovanju valutama.
Ulagači su bili oprezni i
zbog znakova usporavanja rasta kineskog gospodarstva.
Vrijednosti
većine
promatranih
burzovnih
indeksa pak uvećane su
na tjednoj razini. Tako je
indeks Londonske burze
FTSE uvećan za 0,6 posto, američki Dow Jones
za 0,1 posto, tehnološki
indeks Nasdaq za 0,4 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 4,2 posto. S
druge strane, indeks Pariške burze CAC40 bio je
manji za 0,4 posto, a frankfurtski DAX za nešto
manje od jedan posto.
3.11.
13.11.
datum
9.11.
10.11.
11.11.
12.11.
13.11.
vrijednost (kn)
promjena (%)
2014 (%)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
kategorija A
MIREX A
13.11
AZ - A
13.11
Erste Plavi - A
13.11
PBZ CO - A
13.11
Raiffeisen OMF - A
12.11
102,9938
102,9880
102,9731
102,4317
103,3529
-0.18
-0.17
-0.15
-0.46
0.29
2.99
2.99
2.97
2.43
3.35
kategorija B
MIREX B
AZ - B
Erste Plavi - B
PBZ CO - B
Raiffeisen OMF - B
13.11
13.11
13.11
13.11
12.11
204,1538
209,0166
207,8547
186,5962
205,3743
-0.06
-0.14
0.00
-0.06
0.16
10.51
10.52
8.90
9.48
11.61
kategorija C
MIREX C
AZ - C
Erste Plavi - C
PBZ CO - C
Raiffeisen OMF - C
13.11
13.11
13.11
13.11
12.11
102,1953
101,3250
102,4570
101,9772
103,2124
0.01
0.02
0.02
-0.02
0.19
2.20
1.33
2.46
1.98
3.21
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
Raiffeisen DMF
12.11
199,1752
AZ Profit
13.11
235,4697
Croatia osiguranje
13.11
146,8456
AZ Benefit
13.11
217,1000
Erste Plavi Expert
13.11
171,2551
Erste Plavi Protect
13.11
174,3568
0.19
-0.27
0.02
0.03
-0.06
-0.00
13.07
8.41
8.55
9.86
7.99
7.50
23
www.privredni.hr
Broj 3853, 17. studenoga 2014.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 694.323.144,00 kn
Burzovni promet gotovo utrostručen
više nego u tjednu ranije,
odnosno rast od 173 posto. Indeks Crobex proteklog je tjedna pao treći
tjedan uzastopno. S tjednim minusom od 0,91 posto približio se razini od
1.800 bodova i tjedan za-
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
R
edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 116 milijuna
kuna, što je 74 milijuna
Top 10
po prometu
Luka ploče d.d.
Ledo d.d.
Valamar Riviera d.d.
Jadranska banka d.d.
HT d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
SN holding d.d.
Đuro Đakovic holding d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
tjedna
promjena
+3,33%
-0,59%
+0,71%
+4,44%
+0,15%
-0,89%
-4,07%
+21,12%
-1,20%
-3,16%
zadnja cijena
714,00
8.450,00
19,94
940,00
158,12
335,00
235,04
43,65
1.354,00
705,00
promet
16.666.576,82
10.459.480,20
5.711.059,78
4.071.424,85
3.509.561,95
2.716.999,41
2.015.631,88
1.416.632,33
1.156.752,57
1.107.248,26
vršio na 1.815,37 bodova. Crobex10 bilježi treći negativni tjedan, pao je
za 1,16 posto te je tjedan
završio na 1.028,94 boda.
Obveznički indeksi su tjedan završili sa solidnim
rastom te je Crobis uvećan
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Koteks d.d.
Turbos H. HUB N. GAS short 5
Jadran d.d.
Đuro Đaković holding d.d.
Žitnjak d.d.
Genera d.d..
Magma d.d.
Hoteli Jadran d.d.
Badel 1862 d.d.
Petrokemija d.d.
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 116.309.276,07 kn
za 0,2 posto, a Crobistr za
0,3 posto. Najlikvidnije
izdanje bila je Luka Ploče, s prometom od 16,7
milijuna kuna, uz rast cijene od 3,33 posto, na 714
kuna. Dobitnike predvodi osmi najlikvidniji Đuro
tjedna
promjena
+29,95%
+26,19%
+25,32%
+21,12%
+11,10%
+10,84%
+10,62%
+10,51%
+10,33%
+10,22%
zadnja cijena
8,33
5,30
99,00
43,65
200,00
55,42
2,50
76,00
16,02
29,98
promet
83,30
28.755,90
9.572,94
1.416.632,33
12.340,03
89.509,67
49.544,37
1.064,00
327.430,57
559.258,26
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost
1.815,3700
1.028,9400
104,8680
136,2628
Đaković holding, s rastom
od 21,12 posto, na 43,65
kuna, uz promet od 1,4
milijuna kuna. Gubitnik
10 dionica s najvećim
padom cijene
Turbos WTI nafta long A
Turbos H. HUB N. GAS long 5
Zagrebacko elektroteh. poduz. d.d.
Kaštelanski staklenici d.d.
Turbos € bund fut. Short 9
Turbos E-mini S&P 500 short 8
ZAIF Proprius d.d.
Turbos E-mini S&P 500 short 7
Varteks d.d.
OT - Optima Telekom d.d.
tjedna promjena
-0,91%
-1,16%
+0,20%
+0,30%
tjedna je sedmi najlikvidniji SN Holding, s padom
od 4,07 posto i prometom
od dva milijuna kuna.
tjedna
promjena
-41,59%
-31,88%
-22,00%
-20,45%
-17,41%
-13,39%
-8,01%
-7,14%
-6,97%
-6,91%
zadnja cijena
36,80
4,70
40,55
430,00
44,60
11,00
12,51
5,20
24,82
5,12
promet
49.180,70
189.944,20
4.622,70
185.319,87
1.148,20
40.396,50
10.320,75
19.874,20
142.660,23
91.622,17
*vijesti
Dobitnik tjedna je Platinum GO
Protekli tjedan je od 72
aktivna otvorena investicijska fonda poraslo 47,
dok je njih 25 palo. Fondovi su tako četvrti tjedan uzastopno završili u
plusu.
Od 32 dionička poraslo je njih 13. Predvodi ih
Platinum Global Opportunity s rastom od 1,35
posto koji je tako postao
i dobitnik tjedna među
svim fondovima.
Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu
su prevladavali pozitivni
rezultati te je šest od ukupno 10 fondova poraslo.
Najviše je porastao fond
ZB global, za 0,38 posto.
Svih osam obvezničkih fondova je poraslo.
Najveći rast bilježi PBZ
Bond fond (+0,31 posto). Kod novčanih fondova je Locusta Cash tje-
dan završio s padom od
0,08 posto, dok su ostali rasli u rasponu od 0,01
do 0,05 posto. Među njima je najuspješniji kunski novčani fond bio
OTP novčani fond s rastom od 0,05 posto, dok
eurske novčane fondove
s rastom od 0,05 posto
predvodi Raiffeisen euroCash. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Valuta
od 6.11. do 13.11. 2014. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
HI-balanced
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
0,25
-0,75
€
11,7875
KD Victoria
kn
19,8686
0,35
ICF Balanced
kn
115,2291
HI-growth
€
10,0028
0,25
HPB Global
kn
84,9700
0,13
Raiffeisen World
€
133,4000
0,21
OTP uravnoteženi
kn
110,5996
-0,05
ZB euroaktiv
€
126,7288
0,18
KD Balanced
kn
8,6545
-0,01
ZB trend
$
183,8335
-0,35
Agram Trust
kn
51,4689
0,25
FIMA Equity
kn
72,7665
-0,16
Allianz Portfolio
kn
143,7932
-0,11
KD Prvi izbor
kn
13,4057
0,45
Raiffeisen Harmonic
€
101,5400
0,31
Ilirika JIE
€
128,4964
1,12
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
53,1000
-0,24
ZB bond
€
179,3488
0,24
PBZ Equity fond
€
10,2047
-0,29
HI-conservative
€
13,4471
0,26
HPB Dionički
kn
93,5953
-0,32
Raiffeisen Bonds
€
165,4200
0,19
Erste Adriatic Equity
€
81,9200
-0,91
PBZ Bond fond
€
119,2736
0,31
NETA Global Developed
kn
104,9453
-0,14
Capital One
kn
194,6985
0,06
0,24
ZB aktiv
kn
111,2333
-0,11
HPB Obveznički
€
147,0855
Capital Two
kn
86,4116
-0,36
NETA Emerging Bond
kn
73,3404
0,21
Ilirika Azijski tigar
€
44,8811
0,80
Erste Adriatic Bond
€
109,1600
0,28
PBZ I-Stock
€
7,3290
-0,21
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Platinum Global Opportunity
$
15,4489
1,35
PBZ Novčani fond
kn
142,1462
0,01
KD Nova Europa
kn
5,9622
0,35
ZB plus
kn
174,0633
0,03
OTP indeksni
kn
40,1836
-1,16
ZB europlus
€
149,4364
0,01
Platinum Blue Chip
€
92,9803
0,00
PBZ Euro Novčani
€
138,1406
0,02
NETA Frontier
kn
573,1720
0,26
Raiffeisen Cash
kn
156,0900
0,02
OTP MERIDIAN 20
€
89,4788
-0,76
Erste Money
kn
149,6900
0,02
HI-cash
kn
150,1582
0,02
PBZ Dollar fond
$
129,4821
0,03
A1
kn
80,2700
-0,53
NETA US Algorithm
kn
172,5165
0,11
NETA New Europe
kn
76,4405
-0,86
HPB Novčani
kn
142,1193
0,02
Ilirika BRIC
€
73,7545
-0,69
OTP novčani fond
kn
131,8344
0,05
CROBEX10
kn
99,0636
-2,25
Money One
kn
127,6509
0,03
KD Energija
kn
9,4783
-1,36
Agram Euro Cash
€
12,1544
0,04
ZB BRIC+
€
93,6846
-0,85
Allianz Cash
kn
117,3972
0,01
Raiffeisen Dynamic
€
119,3700
0,08
Erste Euro-Money
€
114,6100
0,01
Allianz Equity
€
134,2673
-0,50
Auctor Cash
kn
108,7946
0,02
Raiffeisen euroCash
€
105,0500
0,05
Smart Equity
€
99,4229
-0,16
HPB Euronovčani
€
105,8309
0,02
Raiffeisen zaštićena glavnica
€
100,9700
0,18
Locusta Cash
kn
1326,6123
-0,08
NETA MultiCash
kn
106,6386
0,05
ZB global
€
147,2540
0,38
OTP euro novčani
€
102,1950
0,02
PBZ Global fond
€
13,4538
0,25
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Subvencionirani
krediti za studente
Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić i
Zagrebačka banka sklopili su ugovor o poslovnoj
suradnji kojim se polaznicima odobravaju povoljniji studentski krediti za
financiranje troškova školarine, a koje će Veleučilište dodatno subvencionirati. Uvjet za korištenje
kredita je redovito studiranje. Rok otplate kredita je do maksimalno 120
mjeseci, neovisno o roku
trajanja studija.
Rast neto dobiti Erste
banke
Erste&Steiermärkische
Bank u prvih devet mjeseci ostvario je kvalitetne financijske rezultate, u skladu s poslovnim planovima
i postavljenim ciljevima
za tekuću godinu. Ukupna
aktiva ove banke na koncu
rujna iznosila je 61,2 milijarde kuna, što je za 1,8
posto više u odnosu na kraj
2013. Ukupni krediti iznosili su 39,1 milijardu kuna,
što je za 4,7 posto manje.
Ukupni depoziti iznosili su
38,1 milijardi kuna, što je
za 2,8 posto više. Neto dobit banke iznosila je 205,2
milijuna kuna, 30,4 posto
više.
Podravka stekla
dionice Mirne
Prehrambena i farmaceutska kompanija Podravka stekla je 10,9 posto dionica rovinjske Mirne.
Podravka tako sada ima
235.362 dionice ili 63,95
posto od ukupnog broja redovnih dionica ove
tvornice koja se bavi ulovom, konzerviranjem, dubokim zamrzavanjem i
pripremanjem
gotovih
jela od morske ribe. U izvješću stoji da je sedmero
dioničara prihvatilo ponudu za preuzimanje. Pritom je Podravka isplatila
i preuzela 37.153 dionice,
a što je ukupno 10,09 posto izdanih dionica rovinjske tvrtke.
Obveznice od 400
milijuna kuna
Hrvatska pošta realizirala je na domaćem tržištu
kapitala izdanje petogodišnjih obveznica u iznosu od 400 milijuna kuna,
objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Značajan interes investitora, koji je
znatno premašio planirani
iznos izdanja, kao i kvaliteta ponuda, omogućila je
društvu da izda obveznice
uz kuponsku kamatnu stopu od 5,125 posto i prinos
do dospijeća od 5,2 posto.
Izdanje, navode u Hrvatskoj pošti, provedeno je u
svrhu restrukturiranja ročnosti duga, odnosno refinanciranja obveza po obveznicama koje su izdane
31. svibnja 2012. s rokom
dospijeća 31. svibnja 2015.
godine.
Tjedni gospodarski
TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
Vinkovačka
televizija
SBTV Slavonski Brod
POLJOPRIVREDNA TV
Požega
SRCE TV Čakovec
TV4R
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
RI TV Rijeka
VOX Zadar
TV ŠIBENIK
TV JADRAN Split
Osječka televizija

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Održan sastanak na temu radnih vremena Zaštita prava za

Hrvatska ipak neće bankrotirati

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN