close

Enter

Log in using OpenID

aspekta tehničke zaštite

embedDownload
tema broja SIGBANK - tehnički aspekti novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija
Renata Dončević,
dipl. ing. el.,
Alarm automatika
d.o.o.
Prijedlog novog
Zakona o zaštiti novčarskih institucija (u daljnjem tekstu Zakon) i prijedlog novog Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe
tehničke zaštite (u daljnjem tekstu
Pravilnik) već su duže vrijeme u procesu evaluacije kako od stručnih tijela koja se bave tehničkom zaštitom, tako
i korisnika koji će ih morati primjenjivati, a početkom ljeta stavljeni su i na javnu
raspravu kako bi se svi nedostaci otklonili. Zakon i Pravilnik doživjeli su dosta
izmjena u odnosu na prvobitni prijedlog
i vrlo je vjerojatno da će sadašnji tekst uz
minimalne izmjene krenuti u proceduru
donošenja. U ovome članku objašnjavamo izmjene u odnosu na postojeću regulativu s tehničkog aspekta.
Na koga se sve odnosi Zakon
Koji poslovni subjekti podliježu Zakonu
i koje im novosti Zakon donosi s aspekta tehničke zaštite? Od poslovnih subjekata koji su po važećem Zakonu pripadali 1. kategoriji (HNB, FINA, banke, štedionice, pošte) nov je zahtjev za banke primjena kontrole pristupa i korištenje kasa
ili ladica s odgodom. Poslovni subjekti koji
su po Zakonu pripadali 2. kategoriji (mjenjačnice, lutrija, kladionice, štedne zadruge) prema prijedlogu novog Zakona trebaju se štititi i protuprovalom i videonadzorom (u sadašnjem Zakonu samo jedan
od tih sustava). Za bankomate je novost
videonadzor - za interne bankomate obavezno, a za vanjske bankomate samo ako
su već imali povijest počinjenja kaznenog
djela provale ili „skimminga“. Najvažnija
je novost u Zakonu što se obveza njegove primjene proširuje na automat-klubove, zlatarnice te pravne osobe i obrte koje
samostalno obavljaju novčarsko poslovanje
putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem. Svi oni imaju obvezu sustava
protuprovale/protuprepada i videonadzora
te određene varijante mehaničke zaštite.
U prijedlogu Zakona navedeni su i
zahtjevi u svezi kvalitete videonadzora,
što je bitan pomak unaprijed u odnosu
na postojeći Zakon u kojem nema goto18 Velik korak
novčarski i za
Ugledna stručnjakinja za tehničku zaštitu u ovome
članku analizira tehničke aspekte novog Zakona
o zaštiti novčarskih institucija i Pravilnika o
tehničkoj zaštiti
vo nikakvih tehničkih zahtjeva. Za kamere koje pokrivaju bitne točke (ulaze/izlaze,
uplatno-isplatna mjesta, prostor diskretne
blagajne i primopredaje novca pri distribuciji, te prostor u i ispred centralnog trezora) definirano je da moraju imati funkciju identifikacije. Ta je funkcija definirana prijedlogom Pravilnika – kamera mora
imati rezoluciju 330 piksela po metru. U
Nove obveze: Najvažnije
je što se obveza primjene
Zakona širi na automatklubove, zlatarnice te pravne
osobe i obrte koje samostalno
obavljaju novčarsko poslovanje
putem uplatno-isplatnih
transakcija gotovinom svi moraju imati sustave
protuprovale/protuprepada i
videonadzora te neke varijante
mehaničke zaštite
Zakonu se za kamere dodatno traži dnevno-noćni način rada što znači da kamere u uvjetima slabog osvjetljenja prelaze
u crno-bijeli način rada zbog veće osjetljivosti, a za kamere koje pokrivaju ulaze traži se širok dinamički opseg ili funkcija WDR. Svaka poslovnica mora imati barem jedan monitor kako bi se videozapis mogao pregledati na licu mjesta, a
Videonadzor: U prijedlogu
novog Zakona traži se
određena kvaliteta
videonadzora, čega dosad nije
bilo - za kamere koje pokrivaju
ključne točke (ulaz/izlaz,
trezor, blagajne...) definirano
je da moraju imati funkciju
identifikacije, drugim riječima
da moraju imati rezoluciju
330 piksela po metru
naprijed i za
sigurnosni sektor
snimač treba biti zaštićen od sabotaže i
otuđenja smještanjem u štićenu prostoriju ili zaseban ormar ili kutiju učvršćenu na podlogu. Svrha svih novopostavljenih zahtjeva jest izbjeći situacije iz prošlosti da zbog loše kvalitete videonadzora,
koji je samo zadovoljio zakonsku formu,
nije moguće identificirati počinitelja kriminalnog djela.
Panik-tipke trebat će ugraditi
na sva uplatno-isplatna
mjesta, u prostore za pripremu
novca, trezore, kod voditelja
poslovnice i na mjestu za
zaštitara, ako ono postoji, a
moguće je koristiti i bežična
panik-tipkala koja moraju
imati svi zaposlenici, dok se
dojava može slati na dojavni
centar ovlaštenih zaštitara ili
na unutarnju zaštitarsku službu
Zakonom se detaljno opisuju i mjere
mehaničke zaštite. Na uplatno-isplatnim
mjestima trebaju se koristiti ladice ili blagajne s mehaničkim ili elektronskim zaključavanjem, a pojedini obveznici Zakona trebaju koristiti i vremenske odgode otvaranja, što se pokazalo uspješnom mjerom
odvraćanja od kriminalnih djela. Novac
iznad blagajničkog maksimuma mora se
Prostor trezora mora
imati protuprovalna vrata s
mehaničkim zaključavanjem
ili suključarstvom i kontrolom
pristupa, minimalno jednu
kameru unutar trezora i jednu
koja pokriva ulaz u trezor
izvana, te protuprovalnu i
protuprepadnu zaštitu, a ako
je posrijedi centralni trezor,
on se osim tim mjerama mora
štititi još i tjelesnom zaštitom
pohranjivati u trezoru ili sefu. Sef mora
biti učvršćen za podlogu ako nije dovoljno težak, a otvaranje može biti mehaničko, elektroničko ili s vremenskom odgodom. Sef u kojem se pohranjuje novac iznad
100.000 kn svakako mora imati ugrađene detektore otvorenosti i šuma, a banke,
FINA, štedionice i zlatarnice moraju ih
koristiti bez obzira na iznos novca u sefu.
Prostor trezora mora imati protuprovalna vrata s mehaničkim zaključavanjem
ili suključarstvom i kontrolom pristupa,
minimalno jednu kameru unutar trezora i jednu koja pokriva ulaz u trezor izvana, a koje moraju imati funkciju identifikacije, te protuprovalnu i protuprepadnu
zaštitu (minimalno jedan detektor i jedna panik-tipka, žičana ili bežična). Ako
je riječ o centralnom trezoru, on se osim
tim mjerama mora štititi i tjelesnom zaštitom. Zakon definira i minimalnu razinu
protuprovalnosti protuprovalnih vrata,
kasa i blagajni s vremenskim odmakom,
sefova i brava.
Protuprovalna zaštita Zakonom je također detaljno definirana pa je određeno da
detektorima kretanja trebaju biti zaštićena sva vrata u objektu, glavna i sporedna,
prozori i ulazi u pojedine prostorije te svi
drugi mogući ulazi u objekt, a magnetske
kontakte i javljače šuma potrebno je ugraditi na trezore, sefove, kase, bankomate i
druge uplatno/isplatne uređaje. Panik-tipke treba ugraditi na sva uplatno/isplatna
mjesta, u prostore za pripremu novca, trezore, kod voditelja poslovnice i na mjestu
za zaštitara, ako postoji. Moguće je koristiti i bežična panik-tipkala koja trebaju
imati svi zaposlenici poslovnice. Dojava iz
sustava protuprovale/protuprepada može
se slati na dojavni centar ovlaštenih zaštitara ili na unutarnju zaštitarsku službu s
odobrenjem, a radi intervencije po alarmu.
Komunikacija s dojavnim centrom mora
biti neprekidna, nadzirana i zaštićena, a
ako se ne koristi nadzirana komunikacija,
obavezno je koristiti dva odvojena komunikacijska kanala (klasični i GSM/GPRS).
Neprekidna nadzirana
i zaštićena komunikacija
Što znači neprekidna, odnosno nadzirana
komunikacija definirano je Pravilnikom
s obzirom da je isti zahtjev za kvalitetom
komunikacije postavljen za objekte od I do
IV kategorije po Pravilniku. Neprekidno
nadzirana komunikacija znači da dojavni
centar treba u roku od minute imati infor 19
tema broja SIGBANK - tehnički aspekti novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija
maciju da je došlo do prekida komunikacije s objektom. Ako komunikacija ide
samo jednim kanalom, to je moguće jedino korištenjem profesionalnih IP komunikatora koji su rađeni u svrhu dojave s
protuprovalnih sustava i rade na principu
konstantne provjere komunikacije između prijemnika i IP komunikatora. Takvi
komunikatori imaju i mogućnost kriptirane komunikacije s prijemnikom, čime
se udovoljava zahtjevu za zaštićenom linijom jer se ne smije dopustiti da upadom
u informatičku mrežu netko simulira IP
komunikator i tako spriječi dojavu alarma prema dojavnom centru.
S obzirom da većina banaka, svjesna
nedostataka klasične telefonske linije,
već duže vrijeme koristi profesionalne IP
komunikatore i za poslovnice i za bankomate koji su već po aktualnom Zakonu
trebali imati nadziranu komunikaciju, njima ovaj zahtjev neće donijeti ništa novo
u pogledu ulaganja. Dapače, neke su veće
banke i same, želeći još više podići razinu sigurnosti komunikacije, uz IP komunikatore uvele i rezervni način komunikacije putem GPRS-a kako bi u slučaju
pada žičane komunikacije bila nastavljena IP komunikacija putem GPRS mreže.
IP komunikacija za financijske institucije u
skladu je i s europskom normom EN50131
gdje je za banke potrebna oprema Grade
3, a to znači nadziranu IP komunikaciju.
Zato se ovaj zahtjev više odnosi na manje
objekte kao što su mjenjačnice, zlatarnice
i drugi objekti s uplatno/isplatnim poslovima, a i na sve druge objekte kategorija
I do IV po Pravilniku. Zakon je dozvolio
mogućnost da se umjesto IP komunikacije mogu koristiti i dva kanala komunikacije, što zapravo znači da objekti koji koriste klasičnu telefonsku liniju trebaju ugraditi i rezervni način komunikacije putem
Ako se u poslovnici za koju
je odobreno alternativno
rješenje dogodi kazneno djelo,
Ministarstvo će tražiti razmjerno
povećanje mjera zaštite
GSM/GPRS-a. Treba voditi računa da je u
Hrvatskoj intenzivan prelazak na digitalnu telefoniju i sve je veći problem zakupiti klasičnu telefonsku liniju, a kvaliteta
klasične linije loša je jer je zbog moduliranja više kanala kroz istu liniju ograničeno frekvencijsko područje nedovoljno
20 Za bankomate je novost
videonadzor - za interne
bankomate kamere su obavezne,
a za vanjske bankomate samo
ako su već imali povijest
počinjenja kaznenog djela
provale ili „skimminga“
za prolazak protuprovalnih komunikacijskih formata. Zato je za investitore pametnije umjesto komunikacije PSTN + GSM
koristiti IP komunikaciju koja je sigurnija i jeftinija, kako pri kupnji uređaja, tako
i u radu jer se u IP komunikaciji ne plaćaju „impulsi“.
Rezervno napajanje
Zajednički zahtjev prema prijedlozima
Zakona i Pravilnika (objekti kategorije od
I do IV) jest i obveza osiguravanja rezervnog napajanja za sustave tehničke zaštite
u trajanju od 30 minuta. Za sustave protuprovale i kontrole pristupa to je već uobičajeno jer centrala, odnosno kontroleri, imaju redovito akumulatore kao izvor rezervnog napajanja koji može trajati i nekoliko dana u slučaju nestanka mrežnog
napajanja s obzirom da ti elementi imaju malu potrošnju. Ovdje treba naglasiti
da je za osiguranje dojave iz protuprovale
potrebno i komunikacijske routere također napajati i iz rezervnog napajanja (najčešće UPS-a) jer je danas sva komunikacija (osim GSM-a) spojena preko routera
ili sličnih uređaja.
Najvažnija je novost potreba za rezervnim napajanjem za videonadzor, što
znači da osim snimača i rezervnim načinom napajanja treba napajati i kamere
jer nema smisla po nestanku napajanja
osigurati napajanje snimaču ako kamere
više ne funkcioniraju. To dodatno znači
da kamere moraju biti centralno napajane ako je riječ o niskom naponu (12Vdc ili
24Vac), a ti napajači trebaju imati rezervno
napajanje (akumulatori za 12Vac ili UPS
za 24Vac). Ako su kamere decentralizirano napajane ili su na 230Vac, potrebno je
sve izvode 230Vac na kojima su spojene
kamere također napajati preko UPS-a. Za
IP videosustave to znači da, ako kamere
imaju napajanje PoE, prekidač PoE treba biti spojen na UPS, a inače treba izvesti rezervno napajanje kako je prethodno opisano.
Alternativna rješenja
Zakon predviđa i mogućnost korištenja
alternativnih rješenja zaštite, čime se za
pojedine tipove objekata mogu koristiti drukčije mjere od predviđenih sustava
zaštite. Tehnički sustavi koji se spominju
kao alternativna rješenja jesu ulazna vrata „interlocking“ s protubalističkim staklom, sustav cijevne pošte za transport
novca, elektrokemijska zaštita za novčanice i brave s elektroprihvatnikom za ulazna vrata nekih novčarskih institucija. Ako
se navedeni sustavi koriste u odgovarajućoj kombinaciji s drugim sustavima zaštite, moguće je tražiti izuzeće od traženih
mjera zaštite, npr. tjelesne zaštite. Svako
alternativno rješenje temeljit će se projektnoj dokumentaciji kojom treba dokazati
da alternativna mjera zaštite može zamijeniti tražene mjere. Dokumentaciju, kao
i dosad, izrađuju tvrtka i osobe koje imaju odobrenje za tehničku zaštitu. Ako se u
poslovnici za koju je odobreno alternativno rješenje dogodi kazneno djelo, Ministarstvo će tražiti razmjerno povećanje
mjera zaštite.
tema broja SIGBANK - tehnički aspekti novog Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštitei
Najviše zahtjeva kod videonadzora
Novi Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe
tehničke zaštite donosi niz novosti u smislu
zahtjeva na sustave tehničke zaštite pojedine
kategorije, ali i dokumentacije
Prijedlog Pravilnika sa znatno više
tehničkih detalja: Pravilnik već u pojmovniku donosi znatno više tehničkih
detalja u odnosu na postojeći Pravilnik, čime su raščišćene „sive“ zone oko
kojih je uvijek bilo različitih tumačenja.
Na primjer, navedeno je da u kontrolu
pristupa spadaju i sustavi za pristup
ormarima za ključeve kao i sustavi
naplate parkiranja na javnim parkiralištima i garažama ako omogućavaju
identifikaciju osoba i vozila. Sustav
zaštite artikala također je naveden kao
sustav koji podliježe Pravilniku. Detaljno je specificirano što se smatra videonadzorom u smislu tehničke zaštite,
a što ne. Načelno, ako u videosustavu
postoji i snimač za pohranu videozapisa smatra se tehničkom zaštitom, a
svi drugi videosustavi koji se žele izuzeti iz tehničke zaštite moraju dobiti
suglasnost Ministarstva. Aplikacije za
integraciju sustava tehničke zaštite
također podliježu Pravilniku. Pravilnik
za protuprovalu definira gdje se trebaju smještati detektori, a važno je da je
za kategorije I do IV, osim vanjskih ili
unutrašnjih sirena, potrebna dojava na
dojavni centar zaštitara ili na lokalno
nadzorno mjesto.
Najviše tehničkih zahtjeva definirano je za videonadzor: Kamere koje
se koriste za tehničku zaštitu moraju
imati minimalnu rezoluciju 480TVL
(analogne) ili VGA (digitalne), a kamere koje imaju funkciju identifikacije
minimalno 330 piksela po metru. Uređaj za snimanje mora biti zaštićen od
otuđenja ili uništenja (kao u Zakonu).
U skladu s novim tehnologijama dozvoljeno je i snimanje na memorijsku
karticu na samoj kameri. Brzina snimanja minimalno je 2 slike u sekundi i minimalne rezolucije 4CIF za kamere koje
22 imaju funkciju identifikacije, odnosno
u skladu s rezolucijom kamere. Snimač
mora imati i mogućnost automatskog
starta snimanja nakon nestanka napajanja i mogućnost programiranja šifre
za pristup podacima. Ako su na snimač
spojeni alarmi iz protuprovale, brzina
snimanja za kamere iz područja u alarmu mora se povisiti do pune brzine.
Prosudba ugroženosti i kvantifikacija
ugroženosti: U prosudbu ugroženosti
uvodi se pojam dinamičke prosudbe,
što znači da prosudba vrijedi pet godina
i nakon toga treba raditi novu. Pravilnikom je detaljno opisan sadržaj prosudbe ugroženosti, a najvažniji je dio kvantifikacija ugroženosti na osnovu koje se
radi kategorizacija objekta. Kvantifikacija ugroženosti rađena je na preporuku
Hrvatskog ceha zaštitara za financijske institucije, različita je za novčarske
ustanove, javne površine i sve ostale
objekte gdje se parametri mijenjaju ovisno o specifičnostima grupe objekata.
Kroz čimbenike ugroženosti i čimbenike sigurnosti kao mjere koje utječu na
smanjenje ugroženosti, matematički se
izračunava stupanj ugroženosti objekta,
a iznos faktora ugroženosti određuje kategoriju objekta. U prilozima Pravilniku
kvantifikacija je detaljno opisana.
Svi se postojeći objekti sa
sustavima tehničke zaštite
moraju u roku godine dana
uskladiti s novim Pravilnikom,
što znači da svi objekti - naročito
kategorije od I do IV - moraju
izraditi projektnu dokumentaciju
i po potrebi dograditi svoje
sustave tehničke zaštite
Kategorizacija objekata s više detalja o zahtjevima: Objekti su Pravilnikom i dalje svrstani u šest kategorija
i za svaku su kategoriju definirani potrebni sustavi zaštite. Kategorije I, II i III
zahtijevaju sustave protuprovale/protuprepada, videonadzora i kontrole
pristupa, za kategoriju IV nije potreban
sustav kontrole pristupa, a u kategoriji
V može se birati između protuprovale i videonadzora. Kategorija VI kao
minimalni stupanj zaštite zahtijeva
samo protuprovalni sustav s dojavom
korisniku. Javne se površine svrstavaju
u tri kategorije i razlikuju se po razini
potrebnog videonadzora.
Obaveza projekta za kategorije I do
IV: Projekt sustava tehničke zaštite izrađuje se za kategorije objekata od I do
IV i za sve kategorije javnih površina, a
za postojeće sustave tehničke zaštite
koji nemaju projektnu dokumentaciju
treba izraditi projekt izvedenog stanja
u roku od godine dana i po potrebi ga
treba dograditi u skladu s Pravilnikom.
Stručni nadzor nad izvedbom postaje
obaveza za objekte kategorije od I do
IV, a nadzor ne smije biti iz tvrtke koja
izvodi sustav tehničke zaštite. (Renata
Dončević)
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
5
File Size
1 253 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content