Transnacionalna strategija održivog teritorijalnog razvoja Podunavlja s posebnim osvrtom na turizam DATOURWAY NACIONALNA STUDIJA Hrvatska prosinac 2010., Zagreb 1 Predgovor Ovaj je dokument izraĎen u svrhu analize trenutnog stanja hrvatskog Podunavlja u sklopu transnacionalnog projekta Transnacionalna strategija odrţivog teritorijalnog razvoja Podunavlja s posebnim osvrtom na turizam (DATOURWAY) unutar Programa IPA SEE 2008. Nacionalna analiza Hrvatske elaborirana je u sklopu radnog paketa 3.:Istraţivanje teritorija i evaluacija (analiza), aktivnosti 3.2. Elaboracija nacionalne analize. Hrvatsko Podunavlje sastoji se od dvije ţupanije (razina NUTS 3 – nomenklatura prostornih jedinica za statistiku), Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske. Nacionalna analiza hrvatskog Podunavlja izvršena je u skladu sa Zajedničkom metodologijom za elaboraciju nacionalnih/transnacionalnih analiza. Dokument se sastoji od sljedećih devet poglavlja: UtvrĎivanje čimbenika koji utječu na razvoj turizma u ciljnom području i analiza razvojnih trendova i mogućnosti; Hrvatsko Podunavlje; Društveni resursi; Prirodne i ekološke karakteristike; Ekonomske karakteristike područja; Infrastruktura; Projekti razvoja u Podunavlju; Konfliktna područja i SWOT analiza. Dokument je nadopunjen prilozima koji daju detaljan pregled odabranih podataka i informacija o odreĎenim pitanjima. Nacionalna analiza dat će vrijedan doprinos Općoj sintezi projekta, kao i elaboraciji teritorijalne turističke strategije čitavog Podunavlja (transnacionalne strategije). 2 Sadržaj Predgovor ................................................................................................................................................ 2 Uvod ........................................................................................................................................................ 5 1.UtvrĎivanje čimbenika koji utječu na razvoj turizma u ciljnom području i analiza razvojnih trendova i mogućnosti ............................................................................................................................................ 6 1.1.Nacionalni ciljevi razvoja turizma ................................................................................................. 6 1.2.Regionalne politike razvoja turizma .............................................................................................. 6 1.3. Nacionalne i meĎunarodne dimenzije turizma u Podunavlju ....................................................... 7 2. Hrvatsko Podunavlje ........................................................................................................................... 8 2.1. Teritorijalni opseg hrvatskog Podunavlja ..................................................................................... 8 2.2. Poloţaj hrvatskog Podunavlja unutar Hrvatske .......................................................................... 11 3. Društveni resursi................................................................................................................................ 12 3.1. Gustoća stanovništva i demografska kretanja ............................................................................ 12 3.2. Dobne grupe i razina obrazovanja stanovništva ......................................................................... 15 3.3. Nezaposlenost............................................................................................................................. 18 4. Prirodne i ekološke karakteristike ..................................................................................................... 20 4.1. Prirodni resursi ........................................................................................................................... 20 4.2. Stanje okoliša ............................................................................................................................. 20 4.3. Utjecaj plovnosti Dunava na okoliš ............................................................................................ 21 4.4. Zaštita prirode............................................................................................................................. 21 4.4.1. Natura 2000 ......................................................................................................................... 23 4.6. Zaštita baštine ............................................................................................................................. 24 5. Ekonomske karakteristike područja .................................................................................................. 26 5.1. Opće ekonomske karakteristike Podunavlja ............................................................................... 26 5.2. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo........................................................................................... 31 5.3. Proizvodnja i druge djelatnosti sekundarnog sektora ................................................................. 32 5.4. Djelatnosti tercijarnog sektora.................................................................................................... 32 5.5. Turizam ...................................................................................................................................... 35 6. Infrastruktura ..................................................................................................................................... 40 6.1. Prometni sustav u Podunavlju .................................................................................................... 40 6.1.1. Cestovni promet .................................................................................................................. 40 6.1.2. Ţeljeznički promet ............................................................................................................... 40 3 6.1.3. Riječni promet ..................................................................................................................... 41 6.1.4. Zračni promet ...................................................................................................................... 41 6.2. Komunalije ................................................................................................................................. 41 6.2.1. Opskrba pitkom vodom ....................................................................................................... 41 6.2.2. Opskrba električnom energijom .......................................................................................... 42 6.2.3. Opskrba plinom ................................................................................................................... 42 6.2.4. Gospodarenje otpadnim vodama ......................................................................................... 43 6.2.5. Gospodarenje otpadom ........................................................................................................ 43 6.2.6. Zaštita okoliša...................................................................................................................... 44 6.2.6.1. Voda za piće ................................................................................................................. 44 6.2.6.2. Onečišćenje zraka......................................................................................................... 44 6.2.6.3. Gospodarenje otpadom ................................................................................................ 44 6.2.6.4. Onečišćenje tla ............................................................................................................. 45 7. Projekt razvoja u Podunavlju ............................................................................................................ 46 8. Konfliktna područja ........................................................................................................................... 51 8.1. Konflikti izmeĎu turizma i stanja okoliša .................................................................................. 51 8.2. Konflikti izmeĎu turizma i ljudskih resursa ............................................................................... 51 8.3. Infrastrukturne zapreke razvoju turizma .................................................................................... 52 9.SWOT analiza .................................................................................................................................... 53 Prilozi .................................................................................................................................................... 55 Prilog 1. Opći pregled strateških dokumenata povezanih s razvojem turizma u Podunavlju ............ 55 Prilog 2. Stanovništvo u Podunavlju po općinama 1991.-2001. ....................................................... 56 Prilog 3. Gosti, noćenja i kreveti po gradovima i općinama u Podunavlju 2009. ............................. 60 Prilog 4. Opći pregled gostiju, noćenja i stranih gostiju u Podunavlju i Hrvatskoj od 2005. do 2009. ........................................................................................................................................................... 62 Prilog 5. Zaposlenost u Podunavlju, panonskoj Hrvatskoj (NUTS 2) i Hrvatskoj s posebnim osvrtom na turistički sektor od 2005. do 2009. ................................................................................. 64 Prilog 6. Ulaganja u turistički sektor po regijama: Podunavlje, panonska Hrvatska(NUTS 2) i Hrvatska od 2004. do 2008................................................................................................................ 65 4 Uvod Hrvatska je jedna od deset zemalja koje čine dio područja rijeke Dunav koja teče kroz više zemalja i nacija od bilo koje druge rijeke u svijetu. Udio Hrvatske u Dunavu jedan je od najkraćih od svih zemalja, a ona je ujedno jedna od drţava koje nemaju velike gradove na obali Dunava. Duljina rijeke Dunav u Hrvatskoj iznosi samo 188 km i većina te duljine čini granicu izmeĎu Hrvatske i Srbije. Dunav prolazi manji broj kilometara samo još u Slovačkoj, Ukrajini i Moldaviji. Najveći hrvatski grad na Dunavu je Vukovar sa samo oko 30.000 stanovnika, za razliku od Austrije, Slovačke i MaĎarske čiji su glavni gradovi smješteni na Dunavu. Iako je obala Dunava u Hrvatskoj relativno kratka, Dunav odvodnjava većinu hrvatskog teritorija, a prostor blizu njegovih obala najvaţniji je za hrvatski riječni promet. Stoga se područje blizu Dunava u Hrvatskoj smatra veoma bitnim za drţavu. Hrvatsko Podunavlje, koje se sastoji od dvije ţupanije, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske, takoĎer je poznato kao najplodnije tlo u drţavi, a zahvaljujući mnogim prirodnim i kulturnim znamenitostima postaje jedno od najvaţnijih područja za kontinentalni turizam u Hrvatskoj. 5 1.UtvrĎivanje čimbenika koji utječu na razvoj turizma u ciljnom području i analiza razvojnih trendova i mogućnosti 1.1.Nacionalni ciljevi razvoja turizma Jedan od glavnih problema razvoja turizma u Hrvatskoj jest njegova usmjerenost na priobalno područje gdje se ostvaruje oko 95 posto turističkih noćenja. Ovaj se udio ne mijenja usprkos različitim nastojanjima kojima se potiče turizam u zanemarenom kontinentalnom dijelu zemlje, uključujući hrvatsko Podunavlje. Bez obzira na takva nastojanja i postojanje različitih prirodnih i kulturnih znamenitosti, kontinentalni turizam u Hrvatskoj mnogo je manje razvijen nego u svim susjednim zemljama, posebice u Sloveniji i MaĎarskoj. U posljednjem strateškom dokumentu na nacionalnoj razini1 govori se o tome kako kontinentalni dio Hrvatske ima velike mogućnosti u kulturnom, ekološkom, zdravstvenom i poslovnom turizmu, ali se ne predlaţu konkretne mjere za poticanje takvih vrsti turizma. Za hrvatsko Podunavlje kao dio Slavonije posebno se naglašava kako postoje mogućnosti za seoski turizam, lov, ribolov i različite aktivnosti na selu. Velik se naglasak stavlja na potrebu za odrţivim razvojem turizma i sustavnim razvojem odredišta odnosno upravljanjem odredištima. MeĎu deset različitih mjera koje čine dio strategije, za ovo je područje najvaţnija izrada i provedba različitih dokumenata prostornog planiranja, poštovanje visokih ekoloških standarda, integralni razvoj turističkih odredišta i sveukupno poboljšanje kvalitete turističke ponude, kao i marketinških i komunikacijskih alata. Novi glavni plan razvoja hrvatskog turizma predviĎa se za sljedeću godinu pa se moţe očekivati da će se uloţiti novi napori kako bi se poboljšao stvarni mali značaj turizma u unutrašnjosti Hrvatske i hrvatskom Podunavlju kao njegovom dijelu. 1.2.Regionalne politike razvoja turizma Postoje mnogi dokumenti o razvoju turizma u hrvatskom Podunavlju na regionalnoj i lokalnoj razini. Za sveukupni razvoj najvaţnijim su se pokazali prostorni planovi za dvije ţupanije, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku, zahvaljujući svojoj operativnoj snazi. Budući da je glavna svrha ovih planova definiranje prostornih zona za odreĎeni razvoj, oni ne nude strateški pristup, a turizam u tim planovima ionako ne igra ključnu ulogu zbog relativno male stvarne vaţnosti koja mu se pridaje. Regionalni operativni programi (ROP) za dvije ţupanije poseban naglasak stavljaju na razvoj turističke suprastrukture i razvoj različitih turističkih proizvoda, pogotovo u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. No za razliku od prostornih planova, ROP-ovi nemaju operativnu snagu i ne nude učinkovite mehanizme za provedbu projekata. 1 Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, Hotel partner d.o.o., 2003. 6 Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija pokrenule su izradu glavnih planova razvoja turizma za svoja područja, ali ti planovi nisu provedeni tj. čak nisu bili prihvaćeni ni njihovi nacrti kao u slučaju Vukovarsko-srijemske ţupanije. Neke ideje u tim planovima mogle bi biti veoma pogodne za budući razvoj turizma. Odnose se na isticanje lokalnog arhitektonskog i tradicionalnog nasljeĎa u slučaju Osječko-Baranjske ţupanije, odnosno na naglašavanje obrazovanja i osposobljavanja u slučaju Vukovarsko-srijemske ţupanije, pogotovo u pogledu turističkog planiranja i turističkih usluga za pruţatelje usluga seoskog turizma. Postoje odreĎeni prostorni planovi na lokalnoj razini (NUTS 5) za neke gradove i općine koji takoĎer uključuju odreĎene mjere koje se odnose na razvoj turizma. U većini se slučajeva spominju promotivne mjere, a u nekoliko slučajeva i strategija brenda. TakoĎer postoje i odreĎeni lokalni planovi razvoja na razini NUTS 5 koji upućuju na poticanje ulaganja u turizam i usluge, kao i na stvaranje središta razvoja turizma. Za odreĎene će se ţupanije veoma korisnim pokazati strateški dokumenti o turizmu čija se izrada planira za 2011. pa se očekuje da će i Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija imati strateške dokumente koji naglašavaju budući razvoj turizma. Prilog 1. daje pregled dokumenata koji se tiču razvoja turizma u hrvatskom Podunavlju. 1.3. Nacionalne i meĎunarodne dimenzije turizma u Podunavlju Turizam u Podunavlju postaje sve popularniji u svim zemljama na obalama Dunava. Jedan od čimbenika koji doprinosi takvom porastu vaţnosti turizma u Podunavlju jest opća raznolikost turističke ponude koja takoĎer uključuje riječna krstarenja kao iznimno vaţan tip turističke aktivnosti za ovu regiju. Još jedan, moţda i vaţniji element jest opće labavljenje graničnih formalnosti i viša razina sigurnosti na tom području. To je posljedica pridruţivanja Rumunjske i Bugarske Europskoj uniji u 2007., ali i labavljenja graničnog reţima izmeĎu Srbije i Europske unije odnosno nedavno ukidanje viza za graĎane Srbije koji ulaze u Europsku uniju. Takav razvoj znatno podrţava sve vrste turizma i sve zemlje jer omogućava bitno proširenje turističkih aktivnosti za turiste koji dolaze iz bilo koje od navedenih zemalja, kao i lakšu navigaciju na krstarenjima kroz različite zemlje. Stvaran jak rast turizma u hrvatskom Podunavlju definitivno je posljedica gore navedenih procesa te se očekuje da će otvoriti vrlo dobre prilike za budućnost. Ovdje pripada predloţeno ukidanje granične kontrole izmeĎu Hrvatske i MaĎarske nekoliko godina nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji, a u daljoj budućnosti i sa Srbijom s obzirom na njenu politiku pristupanja Europskoj uniji. Utemeljenjem predloţenog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav takoĎer se moţe pridonijeti razvoju turizma i povećati prekogranična suradnja zemalja koje leţe na Dunavu. 7 2. Hrvatsko Podunavlje 2.1. Teritorijalni opseg hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje predstavlja regiju koja obuhvaća dvije najistočnije hrvatske ţupanije, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. One pokrivaju ukupnu površinu od 6609 kvadratnih kilometara i imaju 536.274 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. Udio hrvatskog Podunavlja u ukupnom prostoru Hrvatske iznosi 11,7 posto, a u stanovništvu 12,1 posto, što znači da je gustoća stanovništva u hrvatskom Podunavlju nešto viša od hrvatskog prosjeka. Kao i preostalih 18 ţupanija i Grad Zagreb koji nosi status ţupanije, one takoĎer predstavljaju regije razine NUTS 3. Čitavo hrvatsko Podunavlje pripada regiji razine NUTS 2 središnje i istočne (panonske) Hrvatske koja uključuje još šest ţupanija (Brodsko-posavsku, Poţeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku). Preostale dvije hrvatske regije razine NUTS 2 jesu sjeverozapadna Hrvatska i jadranska Hrvatska. Ţupanije kao regije razine NUTS 3 predstavljaju prvu razinu teritorijalne podjele Hrvatske, dok su regije NUTS 2 nedavno formirane u statističke svrhe radi procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Unatoč nepostojanju upravnih jedinica na razini NUTS 2 u Hrvatskoj postoje četiri tradicionalne makroregije koje obuhvaćaju područja koja odgovaraju podjeli na razini NUTS 2 i koje gravitiraju prema četiri najveća hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. U tom smislu postojeća regija razine NUTS 2 koja pokriva Središnju i Istočnu Hrvatsku uključuje čitavu makroregiju Osijeka kao najvećeg grada u hrvatskom Podunavlju. Ova makroregija u biti pokriva pet ţupanija koje su poznate kao povijesna regija Slavonija. Osim Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske, ovdje pripadaju i Brodsko-posavska, Poţeško-slavonska i Virovitičko-podravska ţupanija. Preostale kontinentalne ţupanije, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, dio su zagrebačke2 makroregije u središnjoj Hrvatskoj zajedno sa svim ţupanijama koje pripadaju regiji razine NUTS 2 Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. 2 Zagreb kao najveći grad u Hrvatskoj takoĎer sluţi kao makroregionalno središte za zapadne dijelove Brodsko-posavske, Poţeško-slavonske i Virovitičko-podravske ţupanije u povijesnoj Slavoniji, kao i za dio planinske Ličko-senjske ţupanije koja pripada jadranskoj regiji Hrvatske na razini NUTS 2. 8 Slika 1. Podjela Hrvatske na regije razine NUTS 2 i NUTS 3 (ţupanije), s poloţajem hrvatskog Podunavlja Imajući na umu ovu situaciju, hrvatsko Podunavlje pokriva većinu osječke makroregije, a Osijek je nesumnjivo njen najvaţniji grad. Hrvatsko Podunavlje nedavno je priznato kao nova tradicionalna regija („Hrvatsko Podunavlje“) koja široko gledano pokriva čitavo područje obiju ţupanija. Ipak, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija mnogo su poznatije po tome što pokrivaju istočni dio povijesne regije Slavonije i čitavi hrvatski dio prekogranične povijesne regije Baranje koja je najvećim dijelom smještena u MaĎarskoj. Iako tvori dio Slavonije, područje Vukovarsko-srijemske ţupanije takoĎer pripada staroj hrvatskoj povijesnoj regiji Srijemu čiji veći, istočni dio pripada Vojvodini u Srbiji. Slika 2. Podjela hrvatskog Podunavlja na regije razine NUTS 4 i NUTS 5 (gradove i općine) 9 Daljnja sluţbena teritorijalna podjela Hrvatske uključuje razinu NUTS 5 s ukupno 127 gradova i 429 općina. U hrvatskom se Podunavlju nalazi 12 gradova i 61 općina - 7 gradova i 35 općina u Osječko-baranjskoj te 5 gradova i 26 općina u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Najvaţniji je grad Osijek kao sjedište Osječko-baranjske ţupanije sa 114.616 stanovnika u 2001., drugi najveći su Vinkovci u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji s 35.912 stanovnika, treći je Vukovar kao sjedište Vukovarsko-srijemske ţupanije s 31.670 stanovnika, a četvrto je Đakovo kao drugi najveći grad u Osječko-baranjskoj ţupaniji s 30.092 stanovnika. Od preostalih osam gradova, njih šest ima izmeĎu 10.000 i 20.000 stanovnika – Našice, Valpovo, Belišće, Beli Manastir i Donji Miholjac u Osječko-baranjskoj ţupaniji te Ţupanja u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Najmanji su gradovi Ilok i nedavno utemeljen grad Otok u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji, a oboje imaju oko 8000 stanovnika. Podjela na razini NUTS 5 ustanovljena je u Hrvatskoj nakon 1991. kada je Hrvatska postala neovisna drţava. Prije toga su u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji izmeĎu 1962. i 1991. osnovne teritorijalne jedinice u Hrvatskoj bile „velike“ općine veličine kotara u većini zemalja ili mikroregija na razini NUTS 4. Godine 1991. u čitavoj se Hrvatskoj nalazilo ukupno 102 „velike“ općine ili kotara. Iako su te teritorijalne jedinice ukinute 1992., još uvijek pruţaju odreĎene središnje funkcije za susjedne općine poput srednjih škola, policijskih postaja, lokalnih sudova, medicinskih usluga itd. U hrvatskom su Podunavlju bivše jedinice razine NUTS 4 ostale veoma vaţne. Veći broj njihovih sjedišta i dalje funkcioniraju kao jedina gradska središta susjednih područja, a njihovi se stanovnici još uvijek poistovjećuju s njima na lokalnoj razini. Postoji ukupno devet mikroregija NUTS 4 u hrvatskom Podunavlju sa središtima u svim gradovima koji imaju više od 10.000 stanovnika osim u industrijskom gradu Belišće koji je veoma blizu Valpovu. Šest mikroregija nalazi se u Osječko-baranjskoj ţupaniji - Osijek, Đakovo, Našice, Beli Manastir, Valpovo i Donji Miholjac, dok su tri u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji – Vukovar, Vinkovci i Ţupanja. Mikroregija Beli Manastir obuhvaća čitavo područje povijesne regije Baranje u Hrvatskoj, područja oko Đakova i Valpova poznate su kao mikroregije Đakovština i Valpovština, područje oko Ţupanje kao Ţupanjska Posavina itd. Obzirom na njihovu vaţnost, ove će se mikroregije uključiti u analizu unatoč činjenici da ne predstavljaju upravne teritorijalne jedinice. Još je jedan čimbenik i izniman značaj regija razine NUTS 4 u susjednim zemljama MaĎarskoj i Srbiji gdje još uvijek postoje kao upravne jedinice te ih je stoga pogodno koristiti za različite usporedbe. 10 2.2. Položaj hrvatskog Podunavlja unutar Hrvatske Hrvatsko Podunavlje pokriva najistočniji dio Hrvatske u Panonskoj nizini. Ovo je područje opće poznato kao najravniji dio cijele Hrvatske te kao njen najvaţniji dio po pitanju poljoprivredne proizvodnje, pogotovo uzgoja ţitarica, industrijskih biljaka i stoke. Najnastanjeniji su dijelovi oko većih gradova, a najslabije su naseljena močvarna područja na istoku blizu rijeka Save i Dunava te na zapadnom dijelu područja na padinama gora Krndije i Dilja. Geografski poloţaj hrvatskog Podunavlja nepovoljan je u usporedbi s drugim hrvatskim ţupanijama zbog udaljenosti od najznačajnijih turističkih tokova i glavnih trţišta. S druge strane, prometna je povezanost veoma dobra jer postoji autocesta na paneuropskom koridoru X (Zagreb – Beograd) i na koridoru Vc (veza Osijeka s koridorom X). TakoĎer se blizu Osijeka nalazi meĎunarodna zračna luka koja svake godine ima sve više zračnih linija zbog privlačnosti niskotarifnih aviokompanija. No ţeljeznička povezanost nije jako dobra iako je u čitavom području razvijena ţeljeznička mreţa koja spaja većinu gradova. Dunav kao paneuropski koridor VII postaje sve značajniji, no trenutno samo Vukovar sluţi kao luka za prijevoz robe i riječna krstarenja putnika. Naţalost, hrvatsko je Podunavlje poznato i kao područje najviše razoreno u ratu izmeĎu 1991. i 1995., a obuhvaća posljednje teritorije koji su 1998. vraćeni Hrvatskoj nakon okupacije. Najveća šteta u čitavom ratu nanesena je gradu Vukovaru koji je gotovo u potpunosti uništila bivša Jugoslavenska narodna armija, no znatno su razoreni bili i Osijek i drugi gradovi u okolici. Stoga je ovaj dio Hrvatske, koji je nekoć bio najrazvijeniji, danas najmanje razvijen kraj čiji su gospodarski pokazatelji ispod hrvatskog prosjeka. Osim izravnih ratnih razaranja, hrvatskom je Podunavlju naštetila i neučinkovita privatizacija u industriji i poljoprivredi. Obzirom na osiromašenje stanovništva i poloţaj daleko od glavnih tranzitnih tokova, trgovina je igrala mnogo manju ulogu u istočnom dijelu Hrvatske nego u ostatku zemlje. Ovo je bitno napomenuti jer je to bila jedna od najvaţnijih djelatnosti u Hrvatskoj nakon rata uz turizam i promet. Oporavak koji je krenuo sporo pred oko deset godina ponovno je zaustavila svjetska kriza koja je posebno pogodila kontinentalne dijelove Hrvatske. Iako regija hrvatskog Podunavlja pripada kontinentalnoj Hrvatskoj kao općenito nerazvijenom kraju po pitanju turizma, stvarni turistički rezultati relativno su dobri kad se u obzir uzme njen poloţaj i privlačnost, i to pogotovo u posljednjih pet godina. Ovakva kretanja pokazuju da Podunavlje ima snaţan turistički potencijal te da bi uz odgovarajuće poticaje moglo postati jedno od vodećih područja kontinentalnog turizma u Hrvatskoj i značajan čimbenik budućeg razvoja. 11 3. Društveni resursi 3.1. Gustoća stanovništva i demografska kretanja Donjom tablicom i slikom daje se pregled populacijskog trenda hrvatskog Podunavlja u zadnjih 20 godina. Podaci o stanovništvu za 1991. I 2001. Temelje se na popisima stanovništva, dok su ostali podaci o stanovništvu rezultat procjene. Tablica 1. Stanovništvo hrvatskog Podunavlja za 1991., 2001., 2005. i 2009.godinu Županija 1991. Osječko-baranjska Vukovarsko-srijemska Hrvatsko Podunavlje Republika Hrvatska 367.193 330.506 325.567 319.239 231.241 207.376 201.155 197.472 598.434 537.882 526.722 516.711 4.784.265 4.439.635 4.441.989 4.429.078 2001. 2005. 2009. Izvor: Drţavni zavod za statistiku Slika 3. Stanovništvo u hrvatskom Podunavlju u razdoblju 1991-2009 Prema procjenama broja stanovnika u hrvatskom Podunavlju u godinama nakon posljednjeg popisa stanovništva, zamjećuje se opadajući trend broja stanovnika na NUTS 3 razini. Za daljnje analize demografskih kretanja , korišteni su isključivo podaci iz popisa stanovništva 1991. I 2001.godine zbog svoje validnosti i obuhvata. 12 Hrvatsko Podunavlje ima gustoću stanovništva sličnu hrvatskom prosjeku (78,4 stanovnika/km2), koncentriranu uglavnom oko većih gradskih centara. Najgušće naseljena područja su gradovi Osijek (656 stanovnika/km2), Vinkovci (383 stanovnika/km2) i Vukovar (316 stanovnika/km2). NajrjeĎe naseljena područja su općina Levanjska Varoš na obroncima Dilj gore sa samo 10 stanovnika po kvadratnom kilometru, a slijede općine Jagodnjak i Bilje u Baranji pokraj Drave i Dunava sa samo 20 stanovnika po kvadratnom kilometru. Za hrvatsko Podunavlje vrlo su tipična velika naselja kakva postoje i u susjednim područjima u MaĎarskoj i Srbiji (Vojvodini), ali ih nema u većini drugih dijelova Hrvatske. To je područje takoĎer poznato i kao višenacionalno područje s vaţnim udjelom nacionalnih manjina – od ukupno 535.274 stanovnika u 2001. Hrvati čine 81,7% stanovništva, a najbrojnije manjine su Srbi (11,3%), MaĎari (2,2%) i Slovaci (0,7%). Srbi su koncentrirani u odreĎenim selima oko Vukovara i u zapadnoj Baranji, a MaĎari uglavnom u istočnoj Baranji. Tablica 2. Stanovništvo u hrvatskom Podunavlju u 1991. i 2001. Površina u km2 Stanovništvo u 1991. Stanovništvo u 2001. OSJEČKOBARANJSKA 4.155 *) 367.193 330.506 79,5 -9,1**) VUKOVARSKOSRIJEMSKA 2.454 *) 231.241 204.768 83,4 -13,4**) HRVATSKO PODUNAVLJE UKUPNO 6.609 *) 598.434 536.274 81,1 -10,7**) 56.594 *) 4.784.265 4.437.460 78,4 -7,2**) Županija HRVATSKA Gustoća stanovništva Promjena 1991.-2001. Izvor: Hrvatski zavod za statistiku *) Površina ţupanija i cijelog hrvatskog Podunavlja neznatno se razlikuje od zbroja površina svih gradova i općina, jer površine gradova i općina nisu sluţbene, nego izvedene iz baze podataka GIS-a. **) zbog promjene metodologije u hrvatskom popisu stanovništva izmeĎu 1991. i 2001. (nakon popisa stanovništva iz 2001. hrvatski drţavljani koji ţive u inozemstvu duţe od šest mjeseci tijekom godine dana više se ne broje) stvarno smanjenje broja stanovnika manje je od onog prikazanog brojkama. Koristeći istu metodologiju u 1991. kao i u 2001. stvarno smanjenje bilo bi oko -4,0% za Osječkobaranjsku ţupaniju, -4,6 za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju, -4,2 za hrvatsko Podunavlje i oko -1,4 za cijelu Hrvatsku. Prilog 2. pruţa detaljne podatke o stanovništvu u Podunavlju prema općinama za razdoblje 1991.2001. 13 S obzirom na plodnost zemlje i jednostavne uvjete gradnje na uglavnom ravnom terenu s dobrom prometnom infrastrukturom, u hrvatskom Podunavlju svakako moţe ţivjeti više stanovnika. Ipak, to područje pokazuje smanjenje ukupnog broja stanovnika od oko 10,7% prema rezultatima popisa stanovništva te oko 4% pozitivno, što je mnogo više od hrvatskog prosjeka od oko 7% prema rezultatima popisa stanovništva ili 1,4% pozitivno. Slika 4. Gradovi i općine u hrvatskom Podunavlju prema gustoći stanovništva u 2001. Najveće smanjenje u broju stanovnika prisutno je u područjima koja su jako pogoĎena ratom i djelomično u onima sa srpskim stanovništvom, što je uzrokovano iseljavanjem Hrvata u druge dijelove Hrvatske i dijelom Srba u Srbiju.3 Najveće smanjenje broja stanovnika prisutno je u gradu Vukovaru (32%), općinama Tompojevci (35%) i Lovas (29%) pokraj Vukovara te u općinama Popovac (33%) i Jagodnjak (30%) u Baranji. Kao što je već navedeno, stvarno je smanjenje manje i moţe se procijeniti na oko 4% manje. Suprotna demografska kretanja prisutna su uglavnom u najjuţnijem dijelu hrvatskog Podunavlja, posebno u gradu Ţupanji na rijeci Savi, s povećanjem broja stanovnika od 15% prema podacima popisa stanovništva ili gotovo 30% pozitivno. To je uzrokovano velikim useljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine tijekom rata izmeĎu 1992. i 1995., uglavnom onih prognanih iz susjednih područja koja su sada pod upravom Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Značajno povećanje uglavnom uzrokovano istim razlogom prisutno je i u nekim drugim općinama blizu Ţupanje poput Bošnjaka, Cerne i Štitara (svi 5% ili više od 15% pozitivno) kao i u općinama Privlaka pokraj Vinkovaca (8% ili oko 20% pozitivno) te Čepin (5% ili oko 10% pozitivno) u prigradskom području Osijeka. 3 Srpsko je stanovništvo većinsko u tri općine u Osječko-baranjskoj ţupaniji (Erdut 54%, Jagodnjak 65% i Šodolovci 85%) te četiri u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (Borovo 87%, Markušica 91%, Negoslavci 97% i Trpinja 89%). MaĎari su većinsko stanovništvo u općini Kneţevi Vinogradi u Baranji (41%) s velikim udjelom u susjednim općinama Bilje (35%) i Draţ (25%). 14 Osim utjecaja prirodnog smanjenja broja stanovnika, migracije su takoĎer imale negativan utjecaj na ukupni broj stanovnika u tom području. Trend negativne ukupne neto migracije prisutan je već desetljeće u obje ţupanije na ovom području. U 2009. iznosio je oko -1600 osoba. U usporedbi s drţavnim prosjekom od 85% u 2009. vitalni indeks (broj ţivoroĎenih na 100 umrlih stanovnika) bio je ispodprosječan u obje ţupanije: u Osječko-baranjskoj 78% i Vukovarsko-srijemskoj 82,9%. 3.2. Dobne grupe i razina obrazovanja stanovništva S obzirom na dobne grupe zanimljivo je da je struktura stanovništva bolja od hrvatskog prosjeka usprkos negativnim demografskim kretanjima. Udio mlaĎeg stanovništva ispod 20 godina stoga je neznatno veći od hrvatskog prosjeka (22,2% u usporedbi s 21,1% za Hrvatsku), a udio stanovništva starijeg od 64 godine neznatno je manji od hrvatskog prosjeka (16,5% u usporedbi s 17,2%). Situacija je općenito povoljnija u gospodarski slabije razvijenoj Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji što je značajno uzrokovano povoljnijom dobnom strukturom useljenika iz Bosne i Hercegovine. Struktura stanovništva prema dobnim grupama prikazana je u nastavku. Tablica 3. Broj stanovnika hrvatskog Podunavlja prema dobnim grupama u 2009. (procjena) Dobna grupa Osječkobaranjska županija Vukovarskosrijemska županija Hrvatsko Podunavlje Republika Hrvatska Ukupan broj stanovnika 319.239 197.472 516.711 4.429.078 0-19 godina 20-64 godina 65 godina i više nepoznato Relativni brojevi (%) 0-19 godina 20-64 godina 65 godina i više nepoznato 68.959 196.294 53.129 857 45.790 118.503 32.211 968 114.749 314.797 85.340 1.825 932.721 2.714.015 763.149 19.193 21,6 61,5 16,6 0,3 23,2 60,0 16,3 0,5 22,2 60,9 16,5 0,4 21,1 61,3 17,2 0,4 Izvor: Drţavni zavod za statistiku; prioćenje 7.1.4.; Rujan 2010; procjena broja stanovnika za 2009 15 Slika 5. Ţupanije (NUTS 3) hrvatskom Podunavlju prema dobnim grupama u 2009. Za razliku od dobne strukture obrazovna situacija u hrvatskom Podunavlju gora je od hrvatskog prosjeka, osobito u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Udio neobrazovanog stanovništva mnogo je veći od hrvatskog prosjeka (4,1% u Podunavlju, a 2,9% na drţavnoj razini), a udio ljudi s višim ili visokim stupnjem obrazovanja mnogo je manji (8,2% u Podunavlju, a 11,9% na drţavnoj razini). To je uzrokovano većim udjelom ruralnog stanovništva i sveukupnom gospodarskom situacijom. Osobito je opasna činjenica da su iseljenici iz tog područja u druge krajeve Hrvatske i inozemstvo uglavnom oni dobro obrazovani, a useljenici iz Bosne i Hercegovine uglavnom imaju niţi stupanj obrazovanja. 16 Tablica 4. Stanovništvo hrvatskog Podunavlja prema stupnju obrazovanja u 20014. Administrativna jedinica Stanovništvo starije od 15 godina Osječkobaranjska županija Vukovarskosrijemska županija Hrvatsko Podunavlje HRVATSKA 271.787 165.409 437.196 3.682.826 9.113 8.782 17.895 105.332 Osnovna škola 116.615 75.418 192.033 1.381.547 Srednja škola 119.444 68.380 187.824 1.733.198 24.916 10.945 35.861 438.034 1.699 1.884 3.583 24.715 3,4 5,3 4,1 2,9 Osnovna škola 42,9 45,6 43,9 37,5 Srednja škola 43,9 41,3 43,0 47,1 Viša i visoka stručna sprema 9,2 6,6 8,2 11,9 Nepoznato 0,6 1,1 0,8 0,7 Bez škole Viša i visoka stručna sprema Nepoznato Relativni brojevi (%) Bez škole Izvor: Drţavni zavod za statistiku Osobito velik udio ljudi s niţim stupnjem obrazovanja prisutan je u juţnim dijelovima Vukovarskosrijemske ţupanije, gdje je stanovništvo uglavnom ruralno i gdje je visok udio useljenika iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, veći udio ljudi s višim ili visokim stupnjem obrazovanja prisutan je samo u većim gradovima poput Osijeka, Vinkovaca, Vukovara i Đakova. To nije tipično za druge dijelove Hrvatske gdje je veći udio bolje obrazovanih ljudi prisutan i u manjim gradovima, osobito u obalnom dijelu zemlje. Stupanj obrazovanja prema gradovima i općinama ilustriran je na slici u nastavku. Podaci o stanovništvu prema stupnju obrazovanja za cjelokupno stanovništvo dostupni su samo za 2001.godinu kada je raĎen zadnji popis stanovništva 4 17 Slika 6. Gradovi i općine u hrvatskom Podunavlju prema stupnju obrazovanja u 2001. 3.3. Nezaposlenost S iznadprosječnim stopama nezaposlenosti Podunavlje se u Hrvatskoj smatra regijom koja zaostaje5. U razdoblju od posljednjih pet godina stopa nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji konstantno je bila preko 25%, dok je u Osječko-baranjskoj bila preko 20%. Drţavni prosjek u istom razdoblju bio je najviši u 2005. sa 17,1%. Slika u nastavku prikazuje kretanja stopa nezaposlenosti po ţupanijama u Podunavlju kao i drţavni prosjek za razdoblje 2005.-2009. 5 Izvor: Godišnji izvještaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2005.-2009. 18 Slika 7. Stopa nezaposlenosti po ţupanijama u Podunavlju te drţavni prosjek u razdoblju 2005.-2009. Druga karakteristika regija s visokim stopama nezaposlenosti jest dugotrajna nezaposlenost. Od 49.619 registriranih nezaposlenih osoba, 14.553 ili 29,3% su bile nezaposlene preko tri godine, što je neznatno više od drţavnog prosjeka. No, ako se broj dugotrajno nezaposlenih osoba usporedi s ukupnim brojem stanovnika (516.711), dobiva se da je 9,6% ukupnog stanovništva nezaposleno, a nezaposlene osobe u Podunavlju čine 18,7% od ukupnog broja dugotrajno nezaposlenih u drţavi. Tablica u nastavku prikazuje stanje nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti, tj. broj registriranih osoba nezaposlenih dulje od tri godine u prosincu 2009. u Podunavlju u usporedbi s drţavnom razinom. Tablica 5. Nezaposlene osobe i dugotrajno nezaposlene osobe u Podunavlju i u Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2009. Područje Broj nezaposlenih Osječko-baranjska ţupanija Vukovarsko-srijemska ţupanija Podunavlje Republika Hrvatska 31.430 18.189 Broj osoba nezaposlenih 3+ godina (dugotrajno nezaposleni) 9.288 5.265 % dugotrajno nezaposlenih osoba 29,6% 28,9% 49.619 14.553 29,3% 291.545 77.773 26,7% Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4132 19 4. Prirodne i ekološke karakteristike 4.1. Prirodni resursi Najvaţniji prirodni resursi hrvatskog Podunavlja su plodna zemlja na cijelom području te mnogo šuma (osobito hrastovih) u područjima blizu velikih rijeka Dunava, Save i Drave. Obradivo zemljište u Podunavlju pokriva oko 362 tisuće hektara, što čini gotovo 30% ukupnog obradivog zemljišta u Hrvatskoj6. Tu nema vaţnih rudnih bogatstava, osim nešto plinskih i naftnih polja u sjeverozapadnom dijelu područja blizu Donjeg Miholjca te na jugoistoku blizu Vinkovaca, no nisu osobito značajna. Vaţni prirodni resursi su takoĎer brojna područja zaštićene prirode i tri velike rijeke - Dunav, Sava i Drava. Osim najduţeg Dunava s ukupno 2.857 km (u Hrvatskoj samo 188 km), druge dvije najveće hrvatske rijeke takoĎer protječu ovom regijom – najduţa hrvatska rijeka Sava (945 km ukupno i 562 u Hrvatskoj) te Drava (707 km ukupno, 505 u Hrvatskoj). Dunav uglavnom funkcionira kao granična rijeka izmeĎu Hrvatske i Srbije (Vojvodina), Sava kao granična rijeka izmeĎu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a velik dio Drave je takoĎer granična rijeka izmeĎu Hrvatske i MaĎarske. Na području postoji samo jedno veće jezero – akumulacijsko jezero Borovik u najzapadnijem dijelu, površine 2,5 km2. Na području ima i mnogo ribnjaka, od kojih neki pokrivaju relativno veliku površinu. U Baranji te oko Erduta i Đakova ima niskih brda s poznatim vinogradima, a nešto viših brda ima na zapadu Osječko-baranjske ţupanije. Najviše uzvišenje iznosi 605 m na gori Krndiji, no većina ravnog teritorija niţa je od 200 metara nadmorske visine. 4.2. Stanje okoliša Okoliš u Podunavlju relativno je u dobrom stanju jer nema velikih industrijskih zagaĎivača. Onečišćenje zraka u odreĎenoj mjeri postoji samo u većim gradovima zbog prometa i grijanja zimi, iako ne uzrokuje probleme. Kao jedini grad s nešto više od 100.000 stanovnika Osijek ima relativno povoljne prirodne uvjete što se tiče zagaĎenja zbog preteţno niske i rijetke gradnje te obale Drave bez naselja na strani blizu centra grada. Povoljni je uvjet i izloţenost vjetrovima zbog poloţaja u ravnici i postojanja ekološki prihvatljivog tramvajskog prijevoza u gradu. Druga tri veća grada s oko 30.000 stanovnika, Vinkovci, Vukovar i Đakovo, takoĎer su smješteni u ravnici s preteţno niskom gradnjom. 6 Ukupno obradivo zemljište u Hrvatskoj iznosi 1.216.000 ha. Ukupno obradivo zemljište u Podunavlju iznosi 362.013 ha, od čega u Osječko-baranjskoj ţupaniji ima 212.013 ha, a u Vukovarsko-srijemskoj 150.000 ha 20 Kvaliteta vode dobra je kao i u ostatku Hrvatske jer je voda pitka u svim gradovima i većini ruralnih područja. Ima problema s obranama od poplave, osobito posljednjih nekoliko godina u blizini Dunava i Drave, no nije bilo katastrofalnih poplava kao u mnogim drugim dijelovima Europe i nekim dijelovima Hrvatske, gdje je bilo ozbiljnih poplava ove godine. 4.3. Utjecaj plovnosti Dunava na okoliš U Hrvatskoj je riječni promet općenito od male vaţnosti pa nema bitan utjecaj na okoliš. Jedino područje odreĎene vaţnosti je hrvatsko Podunavlje s dvije najveće hrvatske riječne luke Osijekom na Dravi i Vukovarom kao jedinom hrvatskom robnom lukom na Dunavu. Ukupan promet u 2009. bio je 224.000 tona u Osijeku i 182.000 tona u Vukovaru. Vukovar je nedavno postao stanica za riječna krstarenja Dunavom, iako je taj promet u posljednje vrijeme vrlo slab. Prema nesluţbenim podacima iz 2009. u Vukovaru je pristalo ukupno 150 riječnih kruzera s prosječno 140 putnika po svakom, no oni uglavnom nisu proveli više od osam sati u Hrvatskoj. Druga luka za kruzere nalazi se u pitoresknom gradiću Iloku koji je najistočniji hrvatski grad, takoĎer u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Postoje planovi za izgradnju malih riječnih luka i u Batini i Aljmašu u Osječko-baranjskoj ţupaniji, a tu je i već postojeća luka na Dravi u Osijeku, no ona se samo povremeno koristi za turistička riječna krstarenja. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji postoje planovi za povećanje i poboljšanje luke u Iloku smještene na Dunavu. 4.4. Zaštita prirode Na cijelom području hrvatskog Podunavlja ima ukupno 35 područja pod raznim oblicima zaštite prirode, a najvaţniji i najveći je Park prirode Kopački rit smješten na području omeĎenom rijekama Dravom i Dunavom. Zbog strogih pravila koja u hrvatskim nacionalnim parkovima ne dozvoljavaju komercijalno šumarstvo i lov, Kopački rit nema status nacionalnog parka, iako je razina zaštite viša nego u nacionalnim parkovima u MaĎarskoj, Italiji i mnogim drugim europskim zemljama. Kopački rit pokriva površinu od 17.000 hektara, a od 1993. zaštićen je i kao ramsarsko područje, jedino u regiji. To je jedno od najvećih močvarnih područja u Europi, poznato po brojnim biljnim i ţivotinjskim vrstama. Najvaţnije su ptice, s ukupno 293 različite vrste, no tamo ima i 54 vrste sisavaca, 44 vrste riba itd. Vrste ptica uključuju razne vrste roda, čaplji, ţličarki, orlova, a sisavci uključuju divlje svinje, europske jelene i kune bjelice. Najveća koncentracija raznih ţivotinjskih vrsta posebni je zoološki rezervat unutar parka prirode. U tablici u nastavku nalazi se popis velikih područja zaštićene prirode u Podunavlju. Uz Kopački rit (koji je ujedno park prirode i zoološki rezervat) ima još jedanaest većih zaštićenih područja i 22 manja zaštićena područja, uglavnom parkova. S turističkog gledišta najzanimljivija su četiri značajna krajobraza: Erdut, područje rijeke Spačve, područje rijeke Vuke i Virovi. 21 Najatraktivniji je Erdut s naslagama lesa 70 metara iznad Dunava, okruţen prekrasnim vinogradima, dok preostala tri uključuju preteţno močvarna područja poznata po velikim hrastovim stablima tipičnima za ovaj dio Hrvatske. Dva rezervata šumske vegetacije Loţe i Radiševo takoĎer su poznati po velikim hrastovim stablima, a Vukovarska ada po raznim vrstama topola. Tablica 6. Velika područja zaštićene prirode u hrvatskom Podunavlju Naziv zaštićenog područja Vrsta zaštite Grad/ općina Kopački rit Park prirode Bilje 1976 17.000 Kopački rit Zoološki rezervat Bilje 1967 6.700 Erdut Značajni krajobraz Erdut 1974 160 Područje rijeke Spačve Značajni krajobraz Nijemci 1999 278 Područje rijeke Vuke Značajni krajobraz Tordinci 1999 695 Virovi Značajni krajobraz Otok 1999 185 Podpanj Ornitološki rezervat Donji Miholjac 1997 85 Loţe Rezervat šumske vegetacije Otok 1975 109 Radiševo Rezervat šumske vegetacije Vrbanja 1975 4 Vukovarska ada Rezervat šumske vegetacije Vukovar 1989 115 Kunjevci Park šuma Vinkovci 1999 26 Zvirinac Park šuma Vinkovci 1999 39 Kanovci Park šuma Vinkovci 2003 18 Godina proglašenja Površina (hektari) Izvori: Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji Postoje i neka manja zaštićena područja, poznata kao spomenici prirode, koja pokrivaju relativno male površine. U hrvatskom Podunavlju ona uključuju jedan spomenik prirode travnjačke površine (groblje u Bilju), tri spomenika prirode - skupine drveća (8 hrastova i jedan jasen u Mikanovcima, skupinu hrastova u Radiševu i skupinu brijestova u Drenovcima) te dva spomenika prirode - pojedina stabla (hrastovi u Ivankovu i Ţupanji). Pod posebnom su zaštitom spomenici parkovne arhitekture, dvanaest parkova u Osječko-baranjskoj ţupaniji (pokraj dvoraca u Bilju, Čepinu, Donjem Miholjcu, Kneţevu, Našicama, Valpovu i Tenji, pokraj crkve u Dalju, Strossmayerov park i Mali park u Đakovu, park kralja Petra Krešimira IV. i park kralja Tomislava u Osijeku) te četiri u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (pokraj dvorca u Nuštru, uz tvrĎavu u Iloku, park Lenije i park na trgu Josipa Šokčevića u Vinkovcima). 22 4.4.1. Natura 2000 Većina zaštićenih područja takoĎer je uključena u mreţu Natura 2000 u hrvatskom Podunavlju. U Osječko-baranjskoj ţupaniji ima 8 područja i 10 točaka vaţnih za razne vrste, osim ptičjih, a u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji 17 područja i 2 točke. Najveća područja uključuju Park prirode Kopački rit, preostala područja uz rijeke Dunav i Dravu te golemo područje Spačve s močvarama i hrastovim šumama na jugu Vukovarsko-srijemske ţupanije. Tu su i četiri velika područja vaţna za ptičje vrste, uključujući teritorij blizu rijeka Dunava i Drave, kao i područje uz veliki ribnjak Grudnjak na zapadu Osječko-baranjske ţupanije te opet močvara u Spačvi. Slika 8. Područja uključena u mreţu Natura 2000 u hrvatskom Podunavlju 23 4.6. Zaštita baštine Kulturna baština hrvatskog Podunavlja takoĎer je vrlo bogata, iako tu nema lokacija svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a kao na obalnom dijelu Hrvatske gdje je zaštićeno ukupno šest mjesta. Ipak, postoji jedan element nematerijalne baštine od ukupno devet u Hrvatskoj koje štiti UNESCO – to je proljetni ophod Ljelja/Kraljica iz sela Gorjani pokraj Đakova.TakoĎer postoje dvije lokacije u hrvatskom Podunavlju koje se nalaze na provizornom popisu UNESCO-a: hrvatski dio granica Rimskog carstva - dunavski limes uz Dunav od Batine do Iloka te povijesnu urbanističku cjelinu TvrĎe iz 18. stoljeća u Osijeku kao vjerojatno najatraktivniji kulturni spomenik na području. Razne lokacije kulturne baštine uključuju arheološke ostatke iz rimskog i predrimskog razdoblja, zanimljive crkve, tvrĎave, dvorce, etnološku baštinu, stare vinske podrume i spomenike iz novije povijesti. Najpoznatiji je arheološki spomenik lokalitet Vučedol iz prethistorijskog „bakrenog” doba kao jedno od najvaţnijih europskih nalazišta iz tog razdoblja. Naţalost, nalazište nije u stanju u kojem se moţe pokazivati turistima te je bilo jako oštećeno tijekom rata 1991. Drugi spomenici iz rimskog i predrimskog razdoblja u cijelom području pokraj rijeke Dunav i pokraj Osijeka takoĎer nisu u stanju prikladnom za pokazivanje turistima. Glavne turističke atrakcije u Podunavlju prikazane su na slici u nastavku. Slika 9. Glavne turističke atrakcije u hrvatskom Podunavlju 24 Najzanimljivija crkva na cijelom području je Đakovačka katedrala iz 19. stoljeća sagraĎena u romaničkom stilu kao najvaţnija i najzanimljivija crkva u cijeloj Slavoniji. Papa Ivan XXIII. rekao je da je to najljepša crkva na području izmeĎu Venecije i Konstantinopola. Ona je takoĎer najveća i najviša na širem području – toranj je visok 84 m, a kupola 59 m. Vrlo je zanimljiva i Osječka katedrala, crkva sv. Ilije u Meraji, u Vinkovcima, sv. Antun Padovanski u Našicama, sv. Ivan Kapistran u Iloku i mala crkva sv. Petra i Pavla u Topolju u Baranji koju je izgradio slavni general Eugen Savojski u spomen na osloboĎenje zemlje od Osmanskog carstva. Najistočniji hrvatski grad Ilok poznat je po svojoj tvrĎavi i vinskim podrumima, kao i obliţnji Erdut na Dunavu s jednom od najvećih vinskih bačava na svijetu7. Pokraj Dunava nalazi se baranjsko vinsko područje s poznatim podrumima sagraĎenima na pješčanim obroncima u selima Zmajevac i Suza. MeĎu mnogim očuvanim dvorcima u Slavoniji najatraktivniji su oni u malim gradovima Donjem Miholjcu, Našicama i Valpovu u zapadnom dijelu, dvorac Eltz u Vukovaru te dvorci u Bilju i Tikvešu pokraj Kopačkog rita u Baranji. Ţupanja na rijeci Savi poznata je po svom jedinstvenom graničarskom čardaku. Bogata etnološka baština predstavlja se na tradicionalnim svečanostima diljem regije. Najvaţnije i najpoznatije su Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi. Đakovo je poznato i po najjačoj tradiciji konjogojstva u Hrvatskoj, što se osobito odnosi na lipicance. U malom gradu Otoku nalazi se jedinstveni spomenik suvara – stari mlin na konjski pogon. Nedavna povijest najprisutnija je u hrvatskom gradu-heroju Vukovaru, s muzejom na stratištu Ovčara te memorijalnim grobljem. Tu su i vaţni spomenici iz Drugog svjetskog rata – najatraktivniji je jedinstveni monumentalni spomenik Crvenoj armiji u Batini na vrlo atraktivnom mjestu s pogledom na rijeku Dunav. 7 Hrastova bačva od 75.000 litara; u Guinnessovoj knjizi rekorda 25 5. Ekonomske karakteristike područja 5.1. Opće ekonomske karakteristike Podunavlja Vukovarsko-srijemska ţupanija druga je najnerazvijenija ţupanija u Hrvatskoj (nešto nerazvijenija samo je susjedna Brodsko-posavska ţupanija pokraj rijeke Save), a Osječkobaranjska ţupanija nalazi se na 14. mjestu od 21 ţupanije prema indeksu razvoja8. Obje ţupanije u Podunavlju pripadaju prvoj kategoriji, s indeksom razvoja ispod 75% drţavnog prosjeka9. Najrazvijenije su ţupanije kontinuirano Grad Zagreb i najzapadnija ţupanija Istra na Jadranskom moru, kao najvaţnija u turističkom smislu i jedna od rijetkih ţupanija koja nije pogoĎena ratom. BDP po stanovniku Što se tiče BDP-a po stanovniku, u razdoblju od šest godina (2002.-2007.) obje su ţupanije rasle u apsolutnim brojkama slijedeći nacionalni trend. MeĎutim, u relativnim brojkama u Osječkobaranjskoj ţupaniji BDP po stanovniku bio je na razini od 75-82% u odnosu na drţavni prosjek te izmeĎu 57 i 60% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u istom razdoblju. Tablica u nastavku prikazuje BDP po stanovniku u dunavskoj regiji za 2002.-2007. Tablica 7. BDP po stanovniku u odabranim hrvatskim ţupanijama i Republici Hrvatskoj izmeĎu 2002. i 2007. BDP po stanovniku u EUR Područje Osječko-baranjska ţupanija (OBŢ) Vukovarsko-srijemska ţupanija (VSŢ) Republika Hrvatska (RH) OBŢ/RH (%) 2002. 2004. 2006. 2007. 4.411 4.968 5.287 7.875 3.231 3.667 3.991 5.756 5.510 6.461 7.036 9.656 80% 77% 75% 82% VSŢ/OBŢ (%) 59% 57% 57% 60% Izvor: bruto drţavni proizvod za Republiku Hrvatsku, statističke regije na razini 2 i ţupanije, 2002.-2007., Hrvatski zavod za statistiku 8 Istraţivanje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i objavilo u 2010. Vukovarsko-srijemska ţupanija zauzima 20. mjesto s vrijednošću indeksa od 20,57% drţavnog prosjeka, dok Osječko-baranjska ţupanija zauzima 14. mjesto s vrijednošću indeksa od 52,88% u odnosu na drţavni prosjek. 9 26 Slika 10. Hrvatske ţupanije s obzirom na BDP po stanovniku u 2007. Opća donja razina razvoja hrvatskog Podunavlja vidljiva je i kroz situaciju zaposlenja u sektorima (2008.). Udio primarnog sektora (poljoprivreda i ribarstvo) stoga je vrlo velik na cijelom području te osobito u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji gdje iznosi 9,1% u usporedbi s 2,4% koliko iznosi u cijeloj Hrvatskoj. Udio sekundarnog sektora (industrija, graĎevina, rudarstvo, proizvodnja energije) blizak je hrvatskom prosjeku od 32,4%. Postotak zaposlenih u sektoru preraĎivačke industrije u Podunavlju od 19,6% takoĎer je blizak drţavnom prosjeku od 20,3%. Osječko-baranjska ţupanija ima veću stopu zaposlenosti u sektoru preraĎivačke industrije (21%) od Vukovarsko-srijemske ţupanije s 16,7%. Udio zaposlenih u tercijarnom sektoru nalazi se ispod drţavnog prosjeka, sa 60,6% u Podunavlju u usporedbi s drţavnim prosjekom od 65,2%. Turizam, kao mnogo manje zastupljen sektor, iznosi 3,7% u usporedbi s 5,4% u cijeloj Hrvatskoj. Vrlo je visok udio poslova u neproduktivnim djelatnostima poput uprave, obrazovanja i zdravstva. Udio ljudi koji rade u inozemstvu takoĎer je pokazatelj niske razine razvoja, ali i loše ponude poslova na tom području. Tablice u nastavku prikazuju broj zaposlenih po sektorima10 u 2008. 10 Nacionalna klasifikacija djelatnosti/sektora (NKD) 2002. 27 Tablica 8. Broj zaposlenih po sektorima za Podunavlje i Hrvatsku u 2008. Sektori djelatnosti Ukupno A Poljoprivreda, lov, šumarstvo B Ribolov C Rudarstvo i vaĎenje kamena D PreraĎivačka industrija E Opskrba energijom GraĎevinarstvo Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila, motocikala te osobni predmeti i roba za kućanstvo Hoteli i restorani Transport, skladištenje i komunikacija Financijsko posredovanje F G H I J K L M N O P Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti Javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale društvene i osobne usluge te volontiranje Aktivnosti kućanstava Osječkobaranjska 94.219 2008. VukovarskoPodunavlje srijemska 43.884 138.103 Hrvatska 1.497.213 5.163 4.015 9.178 31.734 60 11 71 4.603 260 89 349 9.278 19.789 7.232 27.021 303.899 2.014 967 2.981 26.735 10.006 4.585 14.591 145.198 15.630 7.057 22.687 265.752 3.539 1.572 5.111 80.227 5.059 2.421 7.480 98.062 1.964 517 2.481 37.948 5.640 1.560 7.200 115.309 7.081 4.685 11.766 107.962 7.417 3.790 11.207 101.103 6.572 2.890 9.462 93.486 3.550 1.430 4.980 64.338 228 1.008 1.236 8.535 302 3.044 Ostalo 247 55 Izvor: Hrvatski zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje Osijek, 2010. 28 Tablica 9. Broj zaposlenih po sektorima za Podunavlje i Republiku Hrvatsku u relativnim brojkama za 2008. Sektori djelatnosti A Ukupno Poljoprivreda, lov, šumarstvo B 2008. OBŽ VSŽ Podunavlje RH 100% 5,5% 100% 9,1% 100% 6,6% 100% 2,1% Ribolov 0,1% 0,0% 0,1% 0,3% C Rudarstvo i vaĎenje kamena 0,3% 0,2% 0,3% 0,6% D PreraĎivačka industrija 21,0% 16,5% 19,6% 20,3% 2,1% 2,2% 2,2% 1,8% 10,6% 10,4% 10,6% 9,7% 16,6% 16,1% 16,4% 17,7% 3,8% 3,6% 3,7% 5,4% 5,4% 5,5% 5,4% 6,5% E F G H I Opskrba energijom GraĎevinarstvo Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila, motocikala te osobni predmeti i roba za kućanstvo Hoteli i restorani Transport, skladištenje i komunikacija J Financijsko posredovanje 2,1% 1,2% 1,8% 2,5% K Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 6,0% 3,6% 5,2% 7,7% L Javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje 7,5% 10,7% 8,5% 7,2% M Obrazovanje 7,9% 8,6% 8,1% 6,8% N Zdravstveni i socijalni rad Ostale društvene i osobne usluge te volontiranje Aktivnosti kućanstava 7,0% 6,6% 6,9% 6,2% 3,8% 3,3% 3,6% 4,3% 0,2% 2,3% 0,9% 0,6% 0,2% 0,2% O P Ostalo 0,3% 0,1% Izvor: Hrvatski zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje Osijek, 2010. Unatoč nešto boljim pokazateljima vezanim uz opću zaposlenost u razdoblju od 2005. do 2008.11, hrvatsko Podunavlje još uvijek ima vrlo nepovoljne pokazatelje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prosincu 2009. stopa sluţbeno nezaposlenih iznosila je 23,3% u Osječko-baranjskoj ţupaniji, a 27,5% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Zanimljivo je da je ova situacija u skladu s općom gospodarskom situacijom ili da je čak gora – Vukovarsko-srijemska ţupanija nalazi se na drugom mjestu u pogledu udjela nezaposlenih u Hrvatskoj, a Osječkobaranjska ţupanija zauzima 15. mjesto meĎu 21 ţupanijom. U cijeloj je Hrvatskoj stopa nezaposlenosti iznosila 14,4%, a u dvije najrazvijenije ţupanije, Gradu Zagrebu i Istri, kretala se izmeĎu 6 i 7%. 11 Izvor: Godišnja izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2005.-2009. 29 Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Hrvatskoj postoji 19 kategorija djelatnosti. U Podunavlju u svim djelatnostima radi 4567 poslovnih subjekata (poduzeća)12 (isključujući mikro poduzeća). Većina je poduzeća mala (4.415) predstavljajući 96,7%, 121 je srednje s udjelom od 2,6%, a preostalo su velika poduzeća (31) zastupljena s 0,7%. Slična je struktura poslovnih subjekata i na drţavnoj razini. Što se tiče broja poduzeća na 1000 stanovnika13, u Podunavlju postoji 8,9 poduzeća na 1000 stanovnika, dok na drţavnoj razini ta brojka doseţe 19, odnosno više nego dvostruko. Tablica u nastavku prikazuje odabrane podatke za cjelokupnu djelatnost u Podunavlju u usporedbi s drţavnom razinom podataka s posebnim osvrtom na turistički sektor. U poglavlju koje slijedi gospodarske će se djelatnosti Podunavlja opisati kroz sve sektore djelatnosti. Tablica 10. Pregled odabranih podataka o djelatnostima poduzeća u Podunavlju i Republici Hrvatskoj u 2009. s posebnim osvrtom na turizam Djelatnosti prema regiji Cjelokupna djelatnost: Republika Hrvatska (RH) Osječko-baranjska ţupanija Vukovarsko-srijemska ţupanija Ukupni prihod (mil. HRK) 2009. Ulaganja u osnovna sredstva (mil. HRK) Tvrtke Broj zaposlenih 590.971,9 23.355,7 8.528,4 49.902,3 1.645,7 554,9 84.473 3.379 1.188 860.636 44.125 16.901 31.884,2 2.200,6 4.567 61.026 5,4% 4,4% 5,4% 7,1% 12.039,5 233,0 59,5 2.249,1 8,3 3,6 4.381 143 30 38.917 1.326 207 292,5 11,9 173 1.533 2,4% 2,0% 0,5% 4,5% 3,9% 5,2% 3,9% 4,5% 0,9% 0,5% 3,8% 2,5% Cijelo Podunavlje Relativne brojke (%) Podunavlje/RH Turistički sektor: Republika Hrvatska Osječko-baranjska ţupanija Vukovarsko-srijemska ţupanija Cijelo Podunavlje Relativne brojke (%) Podunavlje/RH Turizam u RH/cijeloj RH Turizam u Podunavlju/cijelom Podunavlju Izvor: Gospodarska komora, Ţupanijska komora Osijek 12 Hrvatska gospodarska komora, Osijek Za izračun broj poduzeća na 1.000 stanovnika uzet je procijenjeni broj stanovnika u obje ţupanije hrvatskog Podunavlja za 2009.godinu 13 30 5.2. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Hrvatsko Podunavlje koje se sastoji od Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ţupanije u morfološkom pogledu pripada velikoj panonskoj regiji. Prema pedološkoj klasifikaciji oko 362.000 ha, što predstavlja 30% ukupne površine Hrvatske, prikladno je za uzgoj/ratarstvo i stočarstvo. Osim uobičajenih nasada (pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, soja, kanola), zemlja je prikladna za voćnjake, vinograde i uzgoj povrća. Stočarstvo takoĎer predstavlja vaţan dio ukupne poljoprivredne proizvodnje, osobito proizvodnja mlijeka i svinja. Koze, ovce i perad manje su zastupljeni na ovom području. Šume zauzimaju oko 170.000 ha površine, odnosno 8% ukupne površine Hrvatske. Većinu šuma čine hrastove šume s mjestimičnim jasenom, grabom i klenom te se smatraju najvrednijim prirodnim šumskim resursima. Predstavljaju solidni temelj za lov. Rijeke na ovom području (Sava, Dunav, Drava, Karašica, Vuka, BiĎ-Bosut) i njihove pritoke prikladne su za sportski ribolov. Na ovom području nalazi se i nekoliko ribnjaka (šaran) koji zauzimaju oko 3000 ha, ali njihov potencijal nije u potpunosti iskorišten (50%) u usporedbi s proizvodnjom pitke vode prije rata. Primarni je sektor u Podunavlju (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) ostvario 22,5% hrvatske bruto dodane vrijednosti14 u 2007. Primarni sektor u obje ţupanije Podunavlja zauzima značajan udio u ukupnim djelatnostima ovog područja. U 2007. udio primarnog sektora u ukupnoj dodanoj vrijednosti područja iznosio je 13,3% u Osječko-baranjskoj te 24,8% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Udio primarnog sektora na drţavnoj razini u 2007. iznosio je svega 6,1%. Prema podacima o poslovnim subjektima15 u 2009. primarni je sektor ostvario prihod od 3,7 milijardi HRK ili 11,7% ukupnog prihoda ovog područja, uključivao 248 tvrtki ili 5,4% ukupnih tvrtki ovog područja i zapošljavao 6200 ljudi ili 10% ukupno zaposlenih na području. Budući da je hrvatsko Podunavlje uglavnom fokusirano na poljoprivrednu proizvodnju, postoji veliki potencijal za razvoj turizma koji proistječe iz lokalnih karakteristika, tradicije i kvalitete. Područje Podunavlja ima značajan potencijal da odgovori na nove trendove u turističkoj potraţnji koji mogu postati zamašnjak lokalnoga razvoja. Specijalizirana proizvodnja koja je u mogućnosti proizvesti proizvode s dodanom vrijednošću, naglašavajući posebne regionalne karakteristike, prepoznata je kao strateški vaţan faktor za razvoj poljoprivrede. Prirodni resursi u kombinaciji sa socijalnom i kulturnom tradicijom iskristalizirali su nekolicinu autohtonih proizvoda karakterističnih za hrvatsko Podunavlje, kao što su: slavonski kulen/kulin16 i kulenova seka; širok asortima voćnih rakija (šljiva, kajsija, kruška,itd.); vina (rizling, graševina, burgundac, traminac, pinot i frankovka); sirevi spravljeni po tradicionalnoj tehnologiji (kravlji i kozji); lokalna gastronomska ponuda (tradicionalna jela od ribe iz lokalnih rijeka i ribnjaka i ostala 14 Izvor: Hrvatski zavod za statistiku Hrvatska gospodarska komora, Osijek 16 Zaštićen kao kulturno nalijeĎe pod brojem Z-3367 u Registru kulturnih dobara RH, NN 06/07 15 31 tradicionalna jela); slavonski med, kao jedan od najkvalitetnijih u Hrvatskoj. Ekološki poljoprivredni proizvodi, iako još uvijek skromnog asortimana, takoĎer su atraktivan dio turističke ponude. 5.3. Proizvodnja i druge djelatnosti sekundarnog sektora Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti sekundarni se sektor sastoji od proizvodnje, rudarstva/vaĎenja kamena i opskrbe strujom, plinom i vodom te graĎevinarstva. Posebnu paţnju treba posvetiti proizvodnoj/preraĎivačkoj industriji jer ima dugu tradiciju i veliki potencijal. Sekundarni sektor Podunavlja ostvario je 18,5% hrvatske bruto dodane vrijednosti17 u 2007. U obje ţupanije Podunavlja na ovaj sektor otpada vaţan dio ukupne vrijednosti područja. U 2007. njegov udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti područja iznosio je 16,9% u Osječko-baranjskoj te 15,4% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Udio sekundarnog sektora na drţavnoj razini u 2007. iznosio je svega 6,9%. Prema podacima o poslovnim subjektima18 u 2009. sekundarni je sektor uprihodio 8,9 milijardi HRK ili 28,1% ukupnog prihoda područja, uključivao 663 tvrtke ili 14,5% ukupnih tvrtki područja i zapošljavao 19.800 ljudi ili 32,5% ukupno zaposlenih na području. Većinu prihoda ostvarila su poduzeća u preraĎivačkoj industriji, tj. 26,5% ukupnog prihoda područja u 2009., što je iznad drţavnog prosjeka19 od 24,4% za istu godinu. Od preraĎivačkih industrija izabrali smo one najvaţnije: prerada hrane (mlijeko, ulje, konditorska industrija, brašno, pivo, meso, stočna hrana itd.); tekstilna proizvodnja; prerada drva, proizvodnja papira; obrada metala; kemijska industrija i industrija graĎevinskog materijala. GraĎevinska je industrija ostvarila 14,5% ukupnih prihoda područja u 2009. kroz 556 poduzeća (12% ukupnih poduzeća na području) i zapošljavala 10.200 ljudi ili 17% ukupno zaposlenih na području. 5.4. Djelatnosti tercijarnog sektora Tercijarni sektor Podunavlja ostvario je 34,9% hrvatske bruto dodane vrijednosti20 u 2007. U obje ţupanije Podunavlja on zauzima vaţan udio u svim aktivnostima područja. U 2007. udio tercijarnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti područja iznosio je 58,4% u Osječko-baranjskoj i 54,6% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Istovremeno je udio tercijarnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti na drţavnoj razini u 2007. iznosio 65,8%. Prema podacima o poslovnim subjektima21 u 2009. tercijarni sektor uprihodio je 19,2 milijarde HRK ili 60,2% ukupnog prihoda područja, uključivao 3656 tvrtki ili 80% ukupnih tvrtki područja i zapošljavao 35.000 ljudi ili 57,4% ukupnih zaposlenika područja. Većinu prihoda ostvarili su 17 Izvor: Hrvatski zavod za statistiku Hrvatska gospodarska komora, Osijek 19 Hrvatska gospodarska komora, Osijek 18 20 21 Izvor: Hrvatski zavod za statistiku Hrvatska gospodarska komora, Osijek 32 veleprodajni i maloprodajni trgovci, tj. 34,3% ukupnog prihoda područja u 2009., što je pribliţno drţavnom prosjeku22 od 35,2%. Turistička djelatnost (smještaj, priprema i posluţivanje hrane) Podunavlja ostvarila je 3,4% hrvatske bruto dodane vrijednosti u 2007. U usporedbi s 2005., bruto dodana vrijednost ovog sektora povećala se u apsolutnom pogledu za 67,8% (s 242 mil. HRK u 2005. na 406 mil. HRK u 2007.), ali u relativnom pogledu udio turističkog sektora Podunavlja u hrvatskoj bruto dodanoj vrijednosti nije premašio 3,7% (2006.). Dok je udio turizma u cjelokupnoj hrvatskoj bruto dodanoj vrijednosti u 2007. iznosio 4,4%, u Podunavlju je situacija posve drugačija. Naime, u obje ţupanije Podunavlja udio turističkog sektora iznosio je 1,7% u 2007. Prema podacima o poslovnim subjektima23 u 2009., turistički sektor uprihodio je 292,5 mil. HRK ili 0,9% od ukupnih prihoda područja, uključivao 173 tvrtke ili 3,8% ukupnih tvrtki područja i zapošljavao 1533 osobe ili 2,5% ukupno zaposlenih na području. Na drţavnoj je razini udio turističkog sektora u ukupnim prihodima u Hrvatskoj za 2009. iznosio 2,04%. U Podunavlju se broj tvrtki u turističkom sektoru povećao za 4,2% u 2009./2008. zbog povećanja u Osječko-baranjskoj ţupaniji, što je gotovo dvostruko veći broj od drţavnog povećanja od 2,2%. Slika u nastavku daje pregled sudjelovanja turističkog sektora u ostvarivanju bruto dodane vrijednosti za Hrvatsku i ţupanije Podunavlja za 2005.-2007. Slika 11. Udio turističkog sektora u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti za Hrvatsku i ţupanije u Podunavlju za 2005.-2007. (u %) Turistički sektor u Podunavlju detaljno će se obraditi u poglavlju koje slijedi (5.5.) 22 Hrvatska gospodarska komora, Osijek 23 Hrvatska gospodarska komora, Osijek 33 Slika u nastavku prikazuje prihod koji su ostvarili sektori djelatnosti za 2009. Slika 12. Prihod koji su ostvarila poduzeća u odabranim sektorima djelatnosti u Podunavlju s posebnim osvrtom na turizam (smještaj, priprema i posluţivanje hrane) u 2009. u milijunima HRK 34 5.5. Turizam Hrvatsko je Podunavlje jedno od najnerazvijenijih dijelova Hrvatske u pogledu turizma, sa svega 0,47% od ukupnih noćenja i 0,13% noćenja stranih gostiju. Ukupni broj noćenja iznosio je 265.455 u 2009., od kojeg je 187.422 ostvareno u Osječko-baranjskoj, a 78.033 u Vukovarskosrijemskoj ţupaniji. U relativnim brojkama noćenja u Osječko-baranjskoj ţupaniji iznose 70,6% ukupnih noćenja u Podunavlju. U 2006. godini ukupni broj noćenja iznosio je 230.304, od kojeg je 163.363 ostvareno u Osječko-baranjskoj, a 66.941 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. To predstavlja 15-postotno povećanje u turizmu u zadnje tri godine u usporedbi sa svega 6% u Hrvatskoj, što je veoma dobro s obzirom na trenutnu krizu te pokazuje sve veću vaţnost turizma na ovom području. Slika 13. Hrvatske ţupanije u pogledu noćenja turista u 2009. Većina turističkih aktivnosti odvija se u velikim gradovima i temelji se na poslovnom turizmu. Tako je Osijek najposjećenije odredište s 96.209 noćenja u 2009., a slijede ga Vinkovci s 49.696 noćenja. Preko 10.000 noćenja ostvareno je i u gradu Vukovaru (21.567 noćenja), Valpovu (13.810), Đakovu (10.583) i Našicama (10.147 noćenja). Jedini turistički kompleks koji nije povezan s gradovima jest Bizovac kao jedine toplice na tom području s 28.017 noćenja. U prilogu 3. nalaze se podaci o broju gostiju (turista) i leţaja u gradovima i općinama hrvatskog Podunavlja u 2009., a u prilogu 4. nalazi se pregled gostiju, noćenja i stranih gostiju u Podunavlju i u Hrvatskoj za 2005.-2009. 35 Smještaj na ovom području tako se temelji na hotelima, za razliku od obalne Hrvatske koja je mnogo više orijentirana na drugu vrstu smještaja poput apartmana ili kampova. Na cijelom je području bilo 3330 leţaja u 2009., od kojih je 2415 popunjeno u Osječko-baranjskoj (72,5%), a 915 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (27,5%). Većina leţaja otpada na hotele (ukupno 2317 ili 69,6%), 327 ili 9,8% na druge oblike sličnih objekata (pansiona, svratišta, gostinjskih kuća, lovačkih kuća), a preostalih 686 ili 20,6% većinom na apartmane. Od ukupno 29 hotela 7 ih ima četiri zvjezdice, a 14 tri zvjezdice, s najvećom koncentracijom u Osijeku s ukupno 9 hotela od kojih 3 imaju četiri zvjezdice, a 4 tri zvjezdice. U Podunavlju se nalazi preko 30 marketinških organizacija za turistička odredišta (turističke agencije), od koji samo nekoliko prodaje turističke proizvode tipične za ovo područje. U Podunavlju se nalazi preko 50 registriranih restorana, koncentriranih uglavnom u većim gradovima (Osijek, Vukovar, Vinkovci). Slika 14. Gradovi i općine u hrvatskom Podunavlju s obzirom na broj turističkih noćenja u 2009. Gosti na ovom području preteţno su domaći (ukupno 75%), što se u potpunosti razlikuje od obalne Hrvatske kamo većina gostiju dolazi iz inozemstva (ukupno 90% u cijeloj Hrvatskoj). Razlog je spomenuta orijentacija na poslovni turizam i toplice koji tradicionalno privlače uglavnom domaće trţište. Od ukupno 67.117 noćenja stranih gostiju, 10.281 je iz Njemačke, 9942 iz Italije, 6956 iz Bosne i Hercegovine, 4206 iz Austrije, 4019 iz Slovenije, 3949 iz Srbije, 2178 iz Rumunjske i 1931 iz MaĎarske. Slika u nastavku prikazuje noćenja stranih gostiju po zemljama porijekla u 2009. 36 Slika 15. Noćenja stranih gostiju prema zemlji podrijetla u 2009. Turistički sektor u Podunavlju zapošljavao je 4985 ljudi krajem 2009. ili 3,8% od ukupnog broja zaposlenih na ovom području. Broj zaposlenih u turističkom sektoru u Podunavlju predstavlja 6,6% ukupno zaposlenih u turizmu na drţavnoj razini (75.113 osoba). Slika u nastavku prikazuje zaposlenost u turističkom sektoru u Podunavlju u razdoblju od 2005. do 2009. Od ukupnog broja zaposlenih u Podunavlju 67,2% se odnosi na Osječko-baranjsku ţupaniju. Slika 16. Pregled zaposlenih u turističkom sektoru u Podunavlju za razdoblje 2005.-2009. 37 Prilog 5. daje detaljnije brojke zaposlenih u Podunavlju, NUTS 2 regiji i Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na turizam za 2005.-2009. U razdoblju izmeĎu 2004.-2008. ulaganja u turistički sektor u Podunavlju iznosila su 571,5 mil. HRK ili 2,5% ukupnih ulaganja u osnovna sredstva gospodarstva na području. Ova ulaganja predstavljaju 74% ukupnih ulaganja u turizam u usporedbi s NUTS 2 (panonska regija) i 3,3% u usporedbi s ulaganjima u turistički sektor na drţavnoj razini. Od ukupnih ulaganja u turistički sektor u Podunavlju u istom razdoblju ulaganja Vukovarsko-srijemske ţupanije iznosila su 65,8%, a ulaganja Osječko-baranjske ţupanije 34,2%. Slika u nastavku daje pregled ulaganja u turistički sektor za razdoblje od 2004. do 2008., a prilog 6. pruţa detaljne brojke po tom pitanju. Slika 17. Ulaganja u turistički sektor u Podunavlju za 2004.-2008. u „000 HR Tablica u nastavku saţetak je odabranih podataka o turističkom sektoru u Podunavlju. Tablica 11. Pregled smještaja, noćenja, turista/gostiju, poslovanja i zaposlenosti u turističkom sektoru u Podunavlju u 2009. Područje Smještaj (ležaji) Noćenja Ukupno Stranci Turisti/gosti Ukupno Tvrtke (d.o.o.)* Zaposleni** Stranci Osječko-baranjska 2.415 187.422 47.681 78.382 19.512 143 ţupanija Vukovarsko-srijemska 915 78.033 19.436 33.828 8.391 30 ţupanija Podunavlje 3.330 265.455 67.117 112.210 27.903 173 Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatska gospodarska komora, Osijek *Napomena: Broj zaposlenih odnosi se na sva poduzeća u turističkom sektoru uključujući mikropoduzeća **Napomena: Broj tvrtki uključuje samo društva s ograničenom odgovornošću bez mikropoduzeća 3.351 1.634 4.985 38 Prilog 4. daje pregled turista/gostiju, noćenja i stranih turista/gostiju u Podunavlju i Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2009. Organizacija turizma na ovom području temelji se na ustroju koji je izradila Hrvatska turistička zajednica. Prema tom ustroju Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija nalaze se u sklopu turističke regije Slavonije zajedno s Brodsko-posavskom, Poţeško-slavonskom i Virovitičko-podravskom ţupanijom kao dijelovima povijesne regije Slavonije. Trenutačno nema prave organizacije na toj razini pa turizam na regionalnoj razini vode dvije ţupanijske turističke organizacije u Osječko-baranjskoj (www.tzosbarzup.hr) i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (www.tzvsz.hr) 24. Lokalne turističke organizacije postoje u sedam gradova u Osječko-baranjskoj ţupaniji (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i u pet gradova u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar i Ţupanja). Turističke organizacije u gradu Osijeku osim lokacija u središtu grada imaju i dva dodijeljena turistička informacijska centra na TvrĎi i Gornjem Gradu. Općinska turistička organizacija nalazi se u svega pet turistički vaţnijih općina – Bizovačkim toplicama, Erdutu na Dunavu (centar je u svetištu Aljmaš), općini Nijemci u Vukovarskosrijemskoj ţupaniji i dvjema općinama u hrvatskoj Baranji - Bilju kao općini u kojoj se nalazi veći dio Parka prirode Kopački rit i općini Draţ. U Baranji se nalazi i specifična turistička organizacija za cijelu mikroregiju Baranje koja je smještena u Zmajevcu u općini Kneţevi Vinogradi, tako da se u Belom Manastiru kao glavnom gradu Baranje nalazi samo turistički informacijski centar. Na taj način lokalne turističke organizacije postoje u šest od osam administrativnih cjelina koje sudjeluju na Dunavu – dva grada, Vukovar i Ilok, i četiri općine, Draţ, Kneţevi Vinogradi, Bilje i Erdut. Nisu pokrivene samo općine Borovo i Lovas u Vukovarsko-srijemskoj ţupanji, od kojih svaka ima tek jedno naselje na Dunavu. 24 Sjedište se nalazi u Vinkovcima kao najvećem gradu i glavnom turističkom centru ove ţupanije. 39 6. Infrastruktura 6.1. Prometni sustav u Podunavlju 6.1.1. Cestovni promet Prometna je povezanost na ovom području općenito dobra, osobito u pogledu cestovnog prometa. Dvije velike dionice autocesta uključuju autocestu na paneuropskom koridoru X (Zagreb – Beograd) te djelomično autocestu na koridoru Vc koja spaja Budimpeštu u MaĎarskoj s hrvatskom lukom Ploče na Jadranskom moru kroz Bosnu i Hercegovinu. Koridor X (u cijelosti u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji) u potpunosti je izgraĎen od Italije do Hrvatske te dalje prema Beogradu, tako da cijelo hrvatsko Podunavlje ima izravnu vezu autocestom s ostatkom Europe. TakoĎer postoji veza od čvora Sredanci na koridoru X do Osijeka kao glavnog grada na tom području, nedostaje samo veza od Osijeka do hrvatsko-maĎarske granice. Dio koridora Vc kroz MaĎarsku već je izgraĎen, ali ne i dio kroz Bosnu i Hercegovinu. Ostale su ceste takoĎer općenito u dobrom stanju, a sva naselja povezana su modernim cestama na cestovnu mreţu. Brojni su granični prijelazi sa susjednim zemljama MaĎarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom: dva meĎunarodna granična prijelaza u MaĎarsku pokraj Donjeg Miholjca (s mostom preko Drave) te pokraj Belog Manastira sedam meĎunarodnih graničnih prijelaza u Srbiju: tri s mostovima preko Dunava pokraj Batine, Erduta i Iloka te dodatna četiri na području Srijema blizu Iloka (dva granična prijelaza), Tovarnik i, najvaţniji, Lipovac na autocesti koridor X dva meĎunarodna granična prijelaza u Bosnu i Hercegovinu blizu Ţupanje i Gunje (s mostovima preko Save) 6.1.2. Željeznički promet Ţeljeznička je mreţa relativno dobra, s Vinkovcima kao najvaţnijem ţeljezničkom čvorištu u Hrvatskoj na glavnoj ţeljezničkoj liniji u Posavini koja vodi od Zagreba prema Beogradu u Srbiji. Od Vinkovaca se proteţu ţeljezničke pruge prema Osijeku te dalje prema MaĎarskoj. Iz Osijeka voze izravni vlakovi do Zagreba preko Đakova te preko Našica u Podravini, tako da su svi veći gradovi povezani ţeljeznicom. Problem je relativna sporost vlakova te općenito loše stanje hrvatskih vlakova, pa ovaj način prometa nije toliko vaţan. 40 6.1.3. Riječni promet Svima trima velikim rijekama Dunavom, Savom i Dravom moţe se ploviti na ovom području, ali se ta činjenica vrlo rijetko koristi. Najvaţnije su riječne luke Vukovar na Dunavu i Osijek na Dravi. Sava nije toliko vaţna jer nema meĎunarodnog prometa prema Srbiji. Za riječna krstarenja trenutačno jedina vaţna luka jest Vukovar, nešto manje Ilok, a obje luke smještene su na Dunavu. Rijeka Dunav kao paneuropski koridor VII dobiva na vaţnosti, pa se luku Osijek planira uključiti u riječna krstarenja te izgraditi dodatne luke na Dunavu u Batini i Aljmašu kao i u Iloku. 6.1.4. Zračni promet Zračne veze postoje, ali nisu od velike vaţnosti jer iz osječke zračne luke Klisa koja je jedina meĎunarodna zračna luka na ovom području nema mnogo letova. MeĎutim, ova zračna luka svake godine dobiva sve više linija zbog privlačnosti niskotarifnih avioprijevoznika. Kapacitet ove zračne luke iznosi 150.000 putnika na godinu, a u budućnosti moţe sluţiti kao regionalna zračna luka, uključujući susjedne zemlje. 6.2. Komunalna infrastruktura 6.2.1. Opskrba pitkom vodom Zahvaljujući svojoj specifičnoj geološkoj strukturi hrvatsko je Podunavlje bogato podzemnim vodama. Ovo se područje opskrbljuje pitkom vodom uglavnom iz podzemnih izvora (95%) putem mreţe komunalnih vodovodnih sustava. Glavni izvor pitke vode u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji dolazi iz regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije, ali su na njega spojeni tek Vinkovci i Ţupanja te nekoliko manjih naselja. Ostali gradovi i lokalne općine imaju svoje vlastite sustave opskrbe vodom iz podzemnih izvora. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji preko 95% stanovništva koristi pitku vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava. U Osječko-baranjskoj ţupaniji postoji sedam područja za distribuciju vode koji koriste podzemnu vodu iz 27 izvora, a koja predstavlja 96% opskrbe pitkom vodom. Svega 4% dolazi iz Drave. Tek 40% naselja ima javni vodoopskrbni sustav, a 72% stanovništva upotrebljava pitku vodu iz ovog sustava. Kvaliteta pitke vode nije zadovoljavajuća jer nema sustava za odvodnju otpadnih voda, ni za kućanstva ni za industriju. U obje ţupanije trebalo bi poboljšati kvalitetu pitke vode obnovom postojeće infrastrukture i gradnjom nove kako bi se više stanovnika moglo opskrbiti pitkom vodom visoke kvalitete i tako uspostavio vodoopskrbni sustav. 41 6.2.2. Opskrba električnom energijom Što se tiče električne energije, elektroenergetska mreţa doseţe sve predjele. Uzimajući u obzir trenutnu razinu potrošnje, obje ţupanije imaju dovoljno transformatora s obzirom na instaliranu snagu. Zbog povećanja potrošnje i novih potrošača, postojeća niskonaponska mreţa u nekim dijelovima ovog područja ne ispunjava standarde. Najviše je uloţeno u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji za obnovu i nadogradnju elektroopskrbnog sustava nakon reintegracije (1997.) kao i u distribucijski sustav Osječko-baranjske ţupanije (Ernestinovo). U Podunavlju nema elektrana unatoč hidropotencijalu Drave. Jedini dobavljač električne energije na ovom području javna je tvrtka Hrvatska elektroprivreda. 6.2.3. Opskrba plinom Što se tiče opskrbe plinom u Podunavlju, stopa priključivanja na domaćinstva razlikuje se od ţupanije do ţupanije. Uobičajeni slučaj u obje ţupanije veća je gustoća infrastrukture za opskrbu plinom u urbanim područjima i okolnim naseljima. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji stopa priključivanja domaćinstava na plinovod u Vukovaru i u devet povezanih općina iznosi 44%, dok je u Vinkovcima, Otoku i Iloku te sedamnaest povezanih općina priključeno 39% domaćinstava. U Osječko-baranjskoj ţupaniji prosječna stopa priključivanja domaćinstava na plinovod iznosi oko 53%25, dok je gustoća mreţe infrastruktura (pokrivenost) značajno drugačija u urbanim i ruralnim područjima. Što se tiče Osječko-baranjske ţupanije, plinovodna infrastruktura na gradskoj razini postoji u šest od sedam gradova (samo Beli Manastir nema plinsku infrastrukturu). Stopa domaćinstava priključenih na plinovod razlikuje se od grada do grada, u rasponu od 52% u Valpovu do 64% u Donjem Miholjcu. Stopa priključenih domaćinstava u gradu Osijeku iznosi 55%, Belišću 56%, Đakovu 50% i Našicama 58%. Što se tiče općina u Osječko-baranjskoj ţupaniji, oko 30% lokalnih općina imaju plinovodnu infrastrukturu, uz stopu priključivanja izmeĎu 10% (manji gradovi) i 80% (bliţe većim gradovima). 25 Agencija za razvoj Osječko-baranjske ţupanije 42 6.2.4. Gospodarenje otpadnim vodama Sustav za gospodarenje otpadnim vodama u Podunavlju nalazi se na niskom stupnju razvoja s obzirom na zahtijevane standarde, ali u granicama drţavnog prosjeka od 45%. Nizak stupanj gospodarenja otpadnim vodama odnosi se na nerazvijeni sustav javne kanalizacije kao i na nedostatak prerade otpadnih voda. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji svega 52% stanovništva (5 gradova i 1 lokalna općina) priključeno je na kanalizacijski sustav. Jedino grad Vinkovci ima sustav za pročišćavanje otpadnih voda. U Osječko-baranjskoj ţupaniji stopa priključivanja stanovništva na sustav javne kanalizacije iznosi oko 45% (drţavni prosjek). Stopa priključivanja najviša je u urbanim područjima. Osijek, Našice, Valpovo i Belišće imaju 90%, Đakovo, Donji Miholjac i Belišće 80%, dok Beli Manastir ima stopu priključivanja na sustav javne kanalizacije od 10%. Postojeći javni kanalizacijski sustavi zastarjeli su te je njihovo odrţavanje glavi problem zbog velikih potreba za ulaganjem. U naseljima bez javnog kanalizacijskog sustava otpadne vode izlijevaju se u rijeke, kanale i tlo. Trenutačno stanje sustava otpadnih voda ne pruţa potrebni standard ţivota ni zaštite okoliša. U tom su pogledu poduzete mjere u obje ţupanije (planovi, dokumentacija, nacrti) koje se sporo provode zbog visokih troškova. 6.2.5. Gospodarenje otpadom Gospodarenje otpadom i rješavanje problema vezanih uz to jedan je od najozbiljnijih izazova za okoliš. U Podunavlju se proizvode velike količine komunalnog krutog otpada, ali trenutačno nema odrţivih rješenja za sustav gospodarenja otpadom prema drţavnoj Strategiji zaštite okoliša (2002.) i Strategiji gospodarenja otpadom (2005.). Gospodarenje otpadom u Podunavlju ograničeno je zbog nedovoljnog kapaciteta postojećih deponija i brojnih deponija koji nemaju standarde za odlaganje otpada/gospodarenje otpadom (ilegalna odlagališta). Obje ţupanije u Podunavlju usvojile su Plan gospodarenja otpadom za 2007.-2014. s ciljem razvoja sustava odrţivog gospodarenja otpadom na ţupanijskoj razini s regionalnim (ţupanijskim) centrima za gospodarenje otpadom prema EU standardima. Zbog velikih ulaganja koja su potrebna pretpostavlja se da će dovršetak ovog procesa potrajati. Prema procjenama u Podunavlju preko 90% domaćinstava obuhvaćeno je organiziranim odvozom otpada. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji postoji svega 6 sluţbenih odlagališta koja nemaju dovoljan kapacitet za sav komunalni otpad. Postoji i 85 ilegalnih odlagališta. 43 U Osječko-baranjskoj ţupaniji 97% stanovništva obuhvaćeno je organiziranim odvozom otpada. Postojeći sustav odlaganja otpada ne ispunjava zahtijevane standarde za zaštitu okoliša i nije dostatan. 6.2.6. Zaštita okoliša 6.2.6.1. Voda za piće U obje ţupanije trebalo bi poboljšati kvalitetu pitke vode obnovom postojeće infrastrukture i gradnjom nove kako bi se više stanovnika moglo opskrbiti pitkom vodom visoke kvalitete. Osim nepročišćenih otpadnih voda, glavni zagaĎivači površinskih voda (rijeka) jesu stočni otpad, odlagališta otpada, poljoprivreda, promet i prekogranični zagaĎivači. 6.2.6.2. Onečišćenje zraka Kvaliteta zraka u Podunavlju smatra se zadovoljavajućom. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji nema kontinuiranog sustava praćenja i kontrole onečišćenja zraka, ali zbog blizine Osječko-baranjske ţupanije, koja ima vrlo razvijeni sustav praćenja onečišćenja zraka, moţe se reći da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća. Onečišćenje zraka u Osječko-baranjskoj ţupaniji kontinuirano se prati i kontrolira od 1995. Postoje 22 stanice za praćenje onečišćenja zraka. Glavni su zagaĎivači zraka u OBŢ-u industrija i promet. Velike koncentracije peludi biljaka koje izazivaju alergiju jedan je od glavnih problema regije. Budući da je ovo i problem susjednih zemalja, u zadnjih nekoliko godina poduzimaju se sistematične mjere s ciljem smanjenja koncentracije peludi. 6.2.6.3. Gospodarenje otpadom Kao što je već navedeno, dunavskom su području potrebna odrţiva rješenja sustava gospodarenja otpadom koja će ispuniti najviše standarde u skladu s drţavnom politikom koja se tiče zaštite okoliša i prema tome gospodarenja otpadom. Planirana ulaganja u provoĎenje planova gospodarenja otpadom negativno će utjecati na lokalnu okolinu u pogledu korištenja zemlje, smanjenja štetnih posljedica emisija, odlaganja opasnog otpada itd. 44 6.2.6.4. Onečišćenje tla U ţupanijama Podunavlja nema sistematičnog praćenja i kontrole onečišćenja tla. Prema tome, teško je utvrditi kvalitetu tla, razinu i izvor onečišćenja kao i adekvatne mjere zaštite i poboljšanja kvalitete. Prema drţavnim podacima (2007.) onečišćenje tla karakterizira se od umjereno do visoko onečišćenog pesticidima i drugim biocidima, otpadnim vodama (domaćinstva, industrija), vodama stajaćicama, urbanizacijom, prometom itd. Onečišćenje minama iz posljednjeg rata specifično je za ove dvije ţupanije. Odnosi se na pribliţno 255 km2 ili u prosjeku 4% cijelog teritorija Podunavlja. U Osječko-baranjskoj ţupaniji 147 km2 ili 3,6% nalazi se pod minama, a u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji 108 km2 ili 4,4% teritorija prekriveno je minama, što je najveći postotak u Hrvatskoj. 45 7. Razvojni projekti u Podunavlju Projekti razvoja turizma u hrvatskom Podunavlju26, gradovima i općinama uključeni su u dokumente o razvoju, poput Regionalnih operativnih programa (ROP), kao i Programa lokalnog razvoja (PUR). Strategije regionalnog razvoja na ţupanijskoj razini koje su u toku takoĎer prepoznaju turizam i njegove potencijale kao pokretača razvoja. Podunavlje ima na izbor nekoliko projekata iz turističkog sektora provedenih unutar pretpristupnih programa. Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa INTERREG IIIa: Kulturno-turistička suradnja izmeĎu Osječko-baranjske županije u Hrvatskoj i Baranjske županije u MaĎarskoj i gradova Osijeka i Pečuha (Co-Cu-Co OBP). Cilj ovog projekta bio je ojačati kandidaturu osječke stare gradske jezgre, TvrĎe, da doĎe na popis zaštićene svjetske baštine UNESCO-a. Vrijednost projekta: 432.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji (Gradu Osijeku i općini Draţ). Osnivanje ekološke regije duž rijeke Drave. Cilj projekta bilo je stvaranje ekološke regije za seoski turizam duţ rijeke Drave i njenih pritoka. Vrijednost projekta: 500.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Partneri projekta bili su Osječko-baranjska ţupanija u Hrvatskoj; Baranjska ţupanija u MaĎarskoj; Sveučilište u Pečuhu; MaĎarska akademija znanosti i Agencija za regionalni razvoj juţnog Zadunavlja (STRDA). Razvoj prekograničnog klastera za turističke proizvode. Cilj je projekta bio razvoj proizvoda seoskog turizma u prekograničnoj regiji putem prekogranične suradnje zainteresiranih strana/partnera s obje strane. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječkobaranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 236.000 EUR. Združimo se (eng. Let’s get together) – prekogranična suradnja i razvoj turizma u regijama Baranja (HRV) i Samogy (MAĐ). Cilj je projekta bilo stvaranje prekogranične mreţe dobavljača turističkih proizvoda kao i marketing i promidţba. Vrijednost projekta: 96.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Digitalna povijest. Cilj je projekta bila promidţba sakralnih turističkih odredišta pomoću suvremene tehnologije u prekograničnoj regiji Hrvatska-MaĎarska. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 250.000 EUR. Panonski turizam. Cilj je projekta bila promidţba razvoja seoskog turizma, kao i turističkih atrakcija/odredišta korištenjem suvremenih promidţbenih alata. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 200.000 EUR. 26 Izvor: Regionalne agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske ţupanije; ţupanijski upravni odjeli za meĎunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja 46 Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa INTERREG Adriatico: Etno-brand. Cilj je projekta bio razvoj turističkih potencijala Slavonije i Baranje putem jačanja društvenog poduzetništva u proizvodnji autohtonih rukotvorina. Vrijednost projekta: 156.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa PHARE: Razvoj ekološkog turizma u dunavskoj regiji. Cilj je projekta bio razvoj smještajnih kapaciteta i ljudskih resursa u kontekstu perspektiva razvoja ekološkog turizma u ruralnim područjima Hrvatske i MaĎarske duţ Dunava. Vrijednost projekta: 8.000 EUR. Priprema za izgradnju vinskih cesta. Cilj je projekta bila izgradnja, nadogradnja i označavanje vinskih cesta u Baranji s hrvatske i maĎarske strane. Vrijednost projekta: 46.800 EUR. Partneri u provedbi projekta bili su Udruţenje vinskih cesta Villany-Siklos, STRDA i Osječko-baranjska ţupanija. Jačanje lokalnih kapaciteta za Naturu 2000 i zaštitu prirode. Priprema i provedba mjera zaštite NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 99.000 EUR. Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa CARDS: Ekološki centar Zlatna Greda. Cilj je projekta bio razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda, obrazovanje korisnika i zainteresiranih strana i promidţba turističke ponude u ekološkoj sferi. Fokus projekta bio je na razvoju prekograničnog turizma duţ srednjeg Dunava. Vrijednost projekta: 120.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječkobaranjskoj ţupaniji. 47 Slijede odabrani projekti razvoja turizma provedeni u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji pod nacionalnom27, kao i meĎunarodnom28 financijskom potporom: Razvoj turizma u istočnoj Slavoniji – dunavskom slivu – Sveukupni cilj ovog projekta bio je podrţati poboljšanje ekonomske i društvene povezanosti Vukovarsko-srijemske ţupanije promidţbom odrţivog i ekološki orijentiranog razvoja turizma. Projekt je zamišljen tako da se posebno usredotoči na razvoj turizma vukovarskog i iločkog područja. Specifični ciljevi projekta bili su: potpora i jačanje turističkog sektora u Vukovarskosrijemskoj ţupaniji uz poštivanje načela ekologije i odrţivosti; potpora razvoja turizma kroz obrazovanje, obuku i prijenos znanja i iskustva te hardverske intervencije; izgradnja turističke infrastrukture u Iloku (turističko naselje Principovac i šetalište uz Dunav) i Vukovaru (Ekoetno klub Adica). Na kraju krajeva, od projekta se očekivalo da će biti od koristi lokalnom stanovništvu svojim doprinosom poboljšanoj kvaliteti ţivota u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji putem povećanih prilika za zapošljavanje, očuvanja prirodne i kulturne baštine, poboljšanja mogućnosti obrazovanja, rekreacije i zabave, kao i poboljšanja općih ţivotnih uvjeta. Vrijednost projekta iznosi 2,1 milijun EUR, a donatori su projekta Austrijska agencija za razvoj i Ministarstvo vanjskih poslova. Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol – cilj je projekta istraţivanje, obnova i predstavljanje kulturne baštine, a takoĎer i povećanje razine svijesti stanovništva, razvijanje turističke ponude, zapošljavanje i regionalni razvoj. Projekt uključuje renovaciju zaštićenog povijesnog baroknog središta grada Vukovara, imanja dvorca Eltz, arheološke lokacije Vučedol, restauraciju povijesnog središta grada Iloka i dovršetak arheoloških iskapanja. Ukupna je vrijednost projekta 35,6 milijuna EUR, a financira ga Vlada Republike Hrvatske i Vijeće Europske banke za razvoj. E.R.S.P.A – Eko-rijeka u područjima rijeka Spačve i Po – Cilj je ovog projekta poboljšanje prirodnih područja kroz koje prolaze rijeke Spačva i Bosut i koje pokrivaju šume. TakoĎer mu je cilj promidţba ponuda koje su usredotočene na riječni turizam, stvaranje mreţe izmeĎu postojećih akcija i izgradnja potrebnih turističkih usluga. Projekt takoĎer predviĎa programe obuke lokalnih operatera, čime bi stekli nova stručna znanja na području upravljanja turističkim uslugama. Partnerstvo s talijanskim regijama kroz koje prolazi rijeka Po, a koje već godinama rade na organizaciji i strukturiranju teritorija, omogućit će prijenos dobrih praksi i ključno dijeljenje zajedničkog „načina rada“. Vrijednost je projekta 200.000,00 EUR, a donator je projekta CBC PHARE 2006. Biciklistička ruta Dunav – cilj je projekta poticati nove selektivne oblike kontinentalnog turizma i povezati se s meĎunarodnom stazom Euro Velo 6. Staza duga 40 kilometara ide od Vukovara do Iloka. Projekt je financirao GTZ. 27 Vlada Republike Hrvatske; marketinške organizacije za turistička odredišta, Vukovarsko-srijemska ţupanija; gradovi i lokalne općine; poslovni sektor 28 PHARE 2006; INTERREG IIIa; austrijska vlada; Austrijska agencija za razvoj – ADA. 48 Razvoj Iločke vinske ceste – cilj je projekta povezivanje vinskih podruma i vinskih cesta, te primjena obuke, seminara i radionica kako bi se male vinarije potakle na sudjelovanje u stvaranju novog turističkog proizvoda u dunavskom slivu. Iločka vinska cesta jedinstveni je turistički proizvod jer je neraskidivo povezana s poviješću Iloka i kulturom vina. Projekt je financirao GTZ. Projekt „Put voćne kapi“ – cilj je projekta povezivanje registriranih proizvoĎača voćnih rakija i likera iz Starih Mikanovaca na zapadu preko Bošnjaka na jugu pa do Iloka na krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske ţupanije. U projektu trenutačno sudjeluje 9 proizvoĎača voćnih rakija i likera. Projekt je ostvarila Turistička zajednica Vukovarskosrijemske ţupanije uz potporu Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Cesta zlatne niti – cilj je projekta potaknuti i povezati proizvoĎače tradicionalnih proizvoda i rukotvorina kako bi se stvorio turistički proizvod utemeljen na povijesti, kulturi i prirodnim resursima, baštini i zanimljivostima ţivota marljivih i uvijek veselih Slavonaca. Umalo zaboravljeni zanati slavonske regije oţivjet će na ovom tematskom putu ukupne duljine oko 60 km. Cesta povezuje Ţupanju, Štitar, Babinu Gredu, Gradište, Cernu, Bošnjake, Vrbanju i Drenovce te mnoštvo povijesnih i kulturnih značajki povezanih sa ţivotom u nizini, a svaka lokacija nudi nešto od njegove jedinstvenosti. Biciklistička ruta „Srijem“ – cilj je projekta proširiti mreţu biciklističkih staza koje su povezani s postojećom meĎunarodnom biciklističkom rutom Dunav i na taj je način učiniti dijelom meĎunarodne biciklističke mreţe Euro Velo. Uspostavljanje staze povezuje postojeće turističke proizvode i ponudu Vukovarsko-srijemske ţupanije, ali isto tako u velikoj mjeri promiče razvoj turističkih resursa ţupanije. Projekt takoĎer potiče značajan ruralni razvoj jer ruta prolazi kroz ruralno područje što takoĎer nudi mogućnost dodatnog gospodarskog i društvenog razvoja. 49 Postoji nekoliko projekata u provedbenoj fazi koji su usredotočeni na razvoj turizma kao i na procjenu turističkih potencijala Osječko-baranjske ţupanije. Ovi projekti financiraju se iz pretpristupnog programa IPA. Procjena geotermalnih potencijala riječnog sliva Drave (IPA CBC HU-CRO). Vrijednost je projekta 488.000 EUR. Projekt se s hrvatske strane provodi u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Krovni plan turizma (IPA CBC HU-CRO). Cilj je projekta razvitak strategija razvoja turizma u panonskoj Hrvatskoj (NUTS 2) koja se sastoji od osam hrvatskih kontinentalnih ţupanija. Vrijednost je projekta 412.000 EUR. Datourway (IPA SEE) s ciljem razvitka transnacionalne strategije razvoja turizma u Podunavlju. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj i Vukovarskosrijemskoj ţupaniji. Donauregionen+ (IPA SEE). Cilj je projekta razvitak cjelokupne strategije razvoja hrvatskog Podunavlja s posebnim naglaskom na prostorno planiranje i njegovu ulogu u gospodarskom razvoju regije, uključujući turizam. Vrijednost projekta: 25.000 EUR. Unatoč činjenici da trenutno ne postoji baza podataka ideja za projekte, postoji mnogo projekata za razvoj turizma nominiranih za pretpristupne programe IPA u dunavskoj regiji čiji su korisnici iz obje ţupanije dunavske regije. Odabrani nominirani projekti razvoja turizma u Podunavlju (Osječko-baranjska i Vukovarskosrijemska ţupanija) su sljedeći: Posjetiteljski centar Srijem u Iloku (IPA IIIc). Cilj je projekta jačanje turizma i vinskog turizma u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Razvoj novog turističkog proizvoda “Eko-etno centar Adica” u Vukovaru (IPA IIIc). DANUBE CARD/Povezivanje i promidţba turizma u graničnoj regiji Hrvatske i Srbije putem sustava Danube Card (IPA CBC CRO-SRB). Cilj je projekta povećanje mobilnosti turista i prometa na dunavskom prekograničnom području. VINO EAST (IPA CBC CRO-SRB). Cilj je projekta integracija i odrţivi razvoj vinskih područja u srijemskoj graničnoj regiji. HerCul/Projekt baštine i kulturnog turizma (IPA CBC CRO-SRB). Cilj je projekta jačanje turističkog sektora u prekograničnoj regiji Srijem. Cycling Danube (Bicikliranje Dunavom)/Poboljšanje MeĎunarodne biciklističke rute duţ Dunava (IPA CBC CRO-SRB). Osnivanje centra za unapreĎivanja znanja u seoskom turizmu (IPA CBC CRO-SRB). Vinske ceste u Osječko-baranjskoj županiji (IPA IIIc). Cilj je projekta izgradnja novih vinskih cesta i nadogradnja postojećih; izgradnja promidţbenih mjesta na cestama; marketing odredišta. Vrijednost projekta: 1.250.000 EUR. 50 8. Konfliktna područja 8.1. Konflikti izmeĎu turizma i stanja okoliša Turizam se općenito ne smatra aktivnošću koja bi mogla ugroziti okoliš jer je još uvijek na vrlo niskoj razini i smatra se povoljnijom opcijom od mnogih drugih aktivnosti, posebice zagaĎujuće industrije. Poslovi u turizmu na ovom su području najčešće mnogo poţeljniji nego u ostalim dijelovima Hrvatske zbog općenitog nedostatka radnih mjesta i bolje percepcije poslova u turizmu od onih u poljoprivredi. Eventualna prijetnja moţe postojati samo u izrazito osjetljivim područjima poput parka prirode Kopački rit. U Kopačkom ritu i sličnim područjima mogu postojati prijetnje zbog drugih aktivnosti poput šumarstva i lovnog turizma za razliku od drugih oblika turizma. Suradnja izmeĎu Hrvatske i susjednih zemalja u Podunavlju stvara dobar potencijal za budućnost jer Dunav funkcionira kao poveznica izmeĎu svih zemalja. Uspostavljanje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav takoĎer moţe pomoći razvoju turizma i povećanju prekogranične suradnje izmeĎu zemalja na Dunavu. 8.2. Konflikti izmeĎu turizma i ljudskih resursa Ekonomski uvjeti su na relativnoj niskoj razini unatoč višestrukim turističkim potencijalima, što ne potiče pojavu novih poduzetnika u turizmu uzrokujući tako nisku razinu poduzetničke aktivnosti unutar sektora. Novi poduzetnici u sektoru turizma trebaju ispuniti zahtjevne uvjete u pogledu tehničkih standarda i kapaciteta ljudskih resursa. Vaţno je spomenuti i ostale probleme kao što su duge administrativne procedure u pokretanju poslovanja (npr. dozvole) i sloţeni pravni okvir za voĎenje posla u turističkoj grani. Pristup obrazovanju za turistički sektor u Podunavlju na niskoj je razini. Postoji samo jedna srednja škola u Osijeku koja nudi obrazovanje za nisko kvalificiranu radnu snagu u turizmu te nedavno osnovani diplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku koji nudi program obrazovanja za turistički menadţment. Sukladno tome, razina obrazovanja je nedostatna za potporu razvoja turističkog sektora na ovom području. Istovremeno, vaţno je napomenuti da je hrvatsko Podunavlje jedno od najvaţnijih područja Hrvatske za sezonske poslove u turizmu na hrvatskoj obali Jadrana. 51 8.3. Infrastrukturne zapreke razvoju turizma Unatoč potencijalu za korištenje različitih atrakcija poput prirode, kulture, izgraĎenog okoliša, tradicionalnih priredbi i lokalnih autohtonih proizvoda postoji snaţna potreba za upravljanjem marketingom u Podunavlju. Neriješena pitanja vlasništva nad lokacijama prikladnim za razvoj turizma takoĎer se smatraju jednom od zapreka za razvoj turizma. Druga infrastrukturna zapreka razvoju turizma odnosi se uglavnom na zakonodavstvo koje je u Hrvatskoj mnogo sloţenije nego u ostalim europskim drţavama. Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji moţe pomoći u pogledu poboljšanja tih elemenata. 52 9.SWOT analiza Snage Mnoštvo atraktivnih i dobro zaštićenih prirodnih resursa (posebice močvarna područja i hrastove šume) Tri velike rijeke Dunav, Drava i Sava Park prirode “Kopački rit” kao ramsarsko područje i prostor jedinstvene vrijednosti Atraktivna područja prikladna za vinski turizam Bogata kulturna baština, osobito arheološka, dvorci i crkve Bogata etnologija: gastronomija, običaji, tradicionalne priredbe Gostoljubivost stanovništva Dostupnost, osobito cestovna povezanost, zračna luka, ţeljeznica, Dunav, Drava Dobri smještajni objekti Porast broja poduzeća u turističkom sektoru Porast broja obrazovnih programa za turistički sektor Diversifikacija turističkih proizvoda Jačanje imidţa ovog područja kao privlačnog mjesta za odmor Postojanje sustava marketinških organizacija za turistička odredišta na regionalnim i lokalnim razinama Slabosti Nedostatak dosljednog upravljanja odredištima Slaba umreţenost zainteresiranih strana na području razvoja turizma Nedostatak dosljedne promocije odredišta Nedostatak usluga vezanih za turizam (informacije, vodiči, prijevoz) Nedostatak obrazovanja radne snage u turizmu Nedostatak redovitih specijaliziranih obrazovnih programa za radnu snagu u turizmu Duge administrativne procedure kod pokretanja poslovanja (npr. dozvole) Sloţeni pravni okvir za poslovanje u turizmu Nedostatak kapitala za ulaganja u turizam 53 Prilike Pridruţivanje Europskoj uniji kao novo zanimljivo odredište Trend rasta potraţnje za kontinentalnim turizmom Potencijali za lov, ribolov i seoski turizam Oţivljavanje neiskorištenih turističkih resursa Financiranje kroz izvore/podršku Europske unije Promocija i brendiranje posebnih turističkih proizvoda Jačanje imidţa „zelene destinacije“ Razvoj obrazovnih programa za radnu snagu u turizmu Prijetnje Nepovoljna klima za rast poslovanja – utjecaj globalne krize Trend smanjivanja turističke potraţnje – utjecaj globalne krize Još uvijek postojeća slika ratnog područja (mine) Nestabilna makroekonomska klima na drţavnoj razini Prijetnja onečišćenja prirodnih resursa kroz otpadne vode i poplave Jaka strana konkurencija za istu vrstu turističke ponude Nedostatak financijskih izvora za zaštitu, obnovu i nadogradnju kulturne baštine Neučinkovita implementacija prostornog planiranja Nedostatak strategije za privlačenje stranih investitora 54 Prilozi Prilog 1. Opći pregled strateških dokumenata povezanih s razvojem turizma u Podunavlju Tablica 1. Popis dokumenata koji se tiču razvoja turizma u hrvatskom Podunavlju Br. 1. Naziv dokumenta Prostorni plan Osječkobaranjske ţupanije Prostorni plan Vukovarskosrijemske ţupanije Regionalni operativni program (ROP) Osječko-baranjske ţupanije Bitne mjere za turizam Poticanje ekološkog/internog marketinga koji podrţava turizam 2. Razvoj turističkih proizvoda izvan ljetne sezone 3. Razvoj suprastrukture turizma: turistički informacijsko-interpretacijski centri, sustavi „smeĎih“ (turističkih) znakova, koncepti najboljeg korištenja turističkih lokacija/objekata; razvoj/poboljšanje konkurentnih turističkih objekata 4. Regionalni operativni program Stvaranje raznovrsne i kvalitetne ponude (ROP) Vukovarsko-srijemske turističkih proizvoda; akcijski planovi za ţupanije ribarstvo, promatranje ţivotinja i ptica, itd.; razvojni planovi za seoski turizam, regionalni gastronomski i vinski turizam i poslovni turizam; razvoj planova puta i mreţa za panoramskih rute; razvoj sloţenih turističkih paket aranţmana 5. Glavni plan razvoja turizma Uključivanje lokalnog „osjećaja mjesta“ Osječko-baranjske ţupanije u turističku ponudu; mjesta distribucije lokalnih proizvoda; uvrštenje tradicionalnih arhitektonskih značajki u turističke objekte 6. Radna verzija glavnog plana Razvoj ljudskih resursa u turizmu: razvoja turizma Vukovarskoedukacija za turističko planiranje i razvoj srijemske ţupanije projekata, turistički vodiči, turističke sluţbe za pruţatelje seoskog turizma, promidţba regionalne hrane, strani jezik 7. Prostorni planovi na općinskoj Stvaranje regionalnog imidţa i razini (NUTS 5) privlačnosti putem učinkovite promidţbe; definiranje strategije brenda; zajednička regionalna promidţba (odnosi s javnošću i e-marketing); planovi za regionalni marketing i marketing proizvoda; marketinške kampanje usmjerene na zdravlje 8. Lokalni plan razvoja (PUR) na Poticajna ulaganja u turizam i povezane općinskoj razini (NUTS 5) proizvode i usluge; kreditne linije, naknade, poticaji za (nove) turističke projekte; stvaranje turističkih razvojnih/investicijskih centara; osiguravanje besplatnih informacija, savjeta, vodstva u turističkom razvoju Izvor: Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje 2010. Komentari na snazi na snazi naglašen razvoj turizma bez mehanizama za provedbu projekta; referenca na programe unapreĎenja Ministarstva turizma naglašen razvoj turizma bez mehanizama za provedbu projekta; uputiti se na programe unapreĎenja Ministarstva turizma nije primjenjivo nije prihvatila gradska skupština na snazi naglašeni razvoj turizma bez mehanizama/resursa za provedbu projekata na razini NUTS 5 55 Prilog 2. Stanovništvo u Podunavlju po općinama 1991.-2001. Tablica 1. Stanovništvo u općinama hrvatskog Podunavlja 1991. i 2001. grad / općina (MIKROREGIJA) površina u km2 stanovništvo 1991. stanovništvo 2001. gustoća stanovništva promjena 1991.-2001. Donji Miholjac 134,7 10.650 10.265 76,2 -3,6 Magadenovac 112,2 2.432 2.239 19,9 -7,9 Marijanci 65,4 3.020 2.719 41,5 -10,0 Podravska Moslavina 44,4 1.606 1.451 32,7 -9,7 Viljevo 111,3 2.657 2.396 21,5 -9,8 DONJI MIHOLJAC 468,1 20.365 19.070 40,7 -6,4 Našice 205,1 17.432 17.320 84,4 -0,6 52,0 1.990 1.865 35,8 -6,3 116,8 9.097 7.946 68,0 -12,7 46,1 2.676 2.418 52,5 -9,6 Koška 122,4 5.615 4.411 36,0 -21,4 Podgorač 131,4 4.019 3.314 25,2 -17,5 NAŠICE 673,8 40.829 37.274 55,3 -8,7 Valpovo 141,0 12.607 12.327 87,4 -2,2 Belišće 70,4 12.456 11.786 167,3 -5,4 Bizovac 100,3 5.073 4.979 49,7 -1,9 Petrijevci 55,6 2.972 3.068 55,2 3,2 VALPOVO 367,2 33.108 32.160 87,6 -2,9 Đakovo 169,0 29.493 30.092 178,1 2,0 Drenje 105,5 3.375 3.071 29,1 -9,0 Gorjani 50,5 1.916 1.832 36,2 -4,4 123,6 1.378 1.266 10,2 -8,1 42,4 2.027 1.850 43,6 -8,7 Donja Motičina ĐurĎenovac Feričanci Levanjska Varoš Punitovci 56 Satnica Đakovačka 78,9 2.623 2.572 32,6 -1,9 101,2 4.980 4.858 48,0 -2,4 Strizivojna 36,2 2.728 2.759 76,1 1,1 Trnava 81,3 2.206 1.900 23,4 -13,9 Viškovci 43,3 2.154 2.060 47,6 -4,4 ĐAKOVO 832,0 52.880 52.260 62,8 -1,2 Osijek 174,9 129.792 114.616 655,5 -11,7 57,3 4.246 3.559 62,1 -16,2 Čepin 120,6 12.285 12.901 106,9 5,0 Erdut 159,3 10.197 8.417 52,8 -17,5 Ernestinovo 30,4 2.898 2.225 73,3 -23,2 Šodolovci 74,4 2.604 1.955 26,3 -24,9 Vladislavci 32,2 2.360 2.124 66,0 -10,0 649,0 164.382 145.797 224,6 -11,3 62,8 13.108 10.986 174,9 -16,2 259,7 6.455 5.480 21,1 -15,1 Čeminac 61,8 4.073 3.246 52,5 -20,3 Darda 93,9 8.685 7.062 75,2 -18,7 Draţ 149,2 4.623 3.356 22,5 -27,4 Jagodnjak 102,0 3.065 2.147 21,0 -30,0 Kneţevi Vinogradi 248,5 6.848 5.186 20,9 -24,3 Petlovac 93,5 3.785 2.743 29,3 -27,5 Popovac 62,3 3.623 2.427 38,9 -33,0 Vuka 24,6 1.364 1.312 53,3 -3,8 BELI MANASTIR 1.158,4 55.629 43.945 37,9 -21,0 OSJEČKOBARANJSKA ŽUPANIJA 4.155 *) 367.193 330.506 79,5 -9,1**) Semeljci Antunovac OSIJEK Beli Manastir Bilje 57 Nastavak Tablice 1. Stanovništvo u općinama hrvatskog Podunavlja 1991. i 2001. grad / općina (MIKROREGIJA) površina u km2 stanovništvo 1991. stanovništvo 2001. gustoća stanovništva 88,1 46.735 31.670 359,4 -32,2 131,5 9.748 8.351 63,5 -14,3 Bogdanovci 51,7 3.167 2.366 45,7 -25,3 Borovo 25,3 6.442 5.360 212,2 -16,8 Lovas 41,7 2.231 1.579 37,9 -29,2 Negoslavci 21,2 1.682 1.466 69,2 -12,8 Tompojevci 83,2 3.092 1.999 24,0 -35,3 Tovarnik 64,3 4.240 3.335 51,9 -21,3 Trpinja 122,6 7.672 6.466 52,7 -15,7 VUKOVAR 629,6 85.009 62.592 99,4 -26,4 93,8 38.580 35.912 382,9 -6,9 136,7 7.924 7.755 56,7 -2,1 39,7 4.031 4.249 107,1 5,4 103,3 8.268 8.676 84,0 4,9 Jarmina 12,7 2.629 2.627 206,2 -0,1 Markušica 74,3 3.712 3.053 41,1 -17,8 Nijemci 224,0 6.965 5.998 26,8 -13,9 Nuštar 43,0 6.612 5.862 136,5 -11,3 Privlaka 53,3 3.501 3.776 70,8 7,9 Stari Jankovci 95,4 6.617 5.216 54,7 -21,2 Stari Mikanovci 54,7 3.400 3.387 61,9 -0,4 Tordinci 50,2 2.868 2.251 44,9 -21,5 VoĎinci 20,9 2.099 2.113 101,0 0,7 1.002,0 97.206 90.875 90,7 -6,5 50,1 11.947 13.775 274,8 15,3 Vukovar Ilok Vinkovci Otok Andrijaševci Ivankovo VINKOVCI Županja promjena 1991.-2001. 58 Babina Greda 76,3 4.205 4.262 55,9 1,4 Bošnjaci 94,8 4.426 4.653 49,1 5,1 Cerna 71,3 4.742 4.990 70,0 5,2 Drenovci 200,4 7.202 7.424 37,0 3,1 Gradište 56,5 3.297 3.382 59,9 2,6 Gunja 31,0 5.176 5.033 162,5 -2,8 Štitar 42,5 2.488 2.608 61,4 4,8 Vrbanja 191,4 5.543 5.174 27,0 -6,7 ŢUPANJA 814,2 49.026 51.301 63,0 4,6 VUKOVARSKOSRIJEMSKA ŽUPANIJA 2.454 *) 231.241 204.768 83,4 -13,4**) HRVATSKO PODUNAVLJE – UKUPNO 6.609 *) 598.434 536.274 81,1 -10,7**) 56.594 *) 4.784.265 4.437.460 78,4 -7,2**) HRVATSKA *) Površina ţupanija i cijelog hrvatskog Podunavlja neznatno se razlikuje od zbroja površina svih gradova i općina, jer površine gradova i općina nisu sluţbene, nego izvedene iz baze podataka GIS-a. **) zbog promjene metodologije hrvatskog popisa stanovništva izmeĎu 1991. i 2001. (nakon popisa 2001. hrvatski graĎani koji ţive u inozemstvu više od šest mjeseci godišnje više se ne broje) stvaran pad stanovništva manji je od onog koji je prikazan brojkama. Koristeći istu metodologiju 1991. kao i 2001. stvarni pad bio bi oko -4,0 posto za Osječko-baranjsku ţupaniju, -4,6 za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju, -4,2 za hrvatsko Podunavlje i -1,4 za cijelu Hrvatsku. 59 Prilog 3. Gosti, noćenja i kreveti po gradovima i općinama u Podunavlju 2009. Tablica 1. Broj gostiju (turista); noćenja i kreveta u gradovima i općinama hrvatskog Podunavlja 2009. Gosti Stranci Noćenja Stranci 10.934.474 9.334.822 56.299.647 50.500.617 969.726 112.210 27.903 265.455 67.117 3.330 78.382 19.512 187.422 47.681 2.415 4.064 1.171 10.015 3.138 134 296 117 714 280 18 Donji Miholjac 1.827 547 5.040 834 106 Đakovo 5.751 1.264 10.583 2.265 205 Našice 4.600 1.169 10.147 2.873 121 Osijek 43.052 11.980 96.209 28.053 991 Valpovo 2.728 653 13.810 3.155 111 Bilje 2.672 489 6.975 1.615 196 Bizovac 10.154 1.500 28.017 3.938 333 Čeminac 73 4 142 4 6 Čepin 1.399 141 2.073 203 45 Darda 39 39 257 257 4 3 - 3 - 5 147 87 537 316 11 22 22 66 66 6 278 41 364 90 24 1.203 265 2.292 493 83 Trnava 56 9 87 20 22 Viljevo 18 14 91 81 3 HRVATSKA HRVATSKO PODUNAVLJE Osječko-baranjska županija Beli Manastir Belišće Donja Motičina Draţ ĐurĎenovac Erdut Kneţevi Vinogradi Ukupno ležaja *) 60 Vukovarsko-srijemska županija 33.828 8.391 78.033 19.436 915 1.804 317 2.196 411 89 107 43 152 81 19 Vinkovci 21.774 5.500 49.696 14.332 605 Vukovar 7.935 1.880 21.567 3.638 174 Županja 2.194 651 4.408 974 60 Ivankovo 14 - 14 - 16 Ilok Otok Izvor: Drţavni zavod za statistiku Napomena: zbroj kreveta po općinama neznatno je veći od ukupnog broja za ţupanije, jer se smještaj u ţupanijama računa u kolovozu kada su neki objekti u općinama bili zatvoreni. 61 Prilog 4. Opći pregled gostiju, noćenja i stranih gostiju u Podunavlju i Hrvatskoj od 2005. do 2009. Tablica 1. Opći pregled turista/gostiju i noćenja u Podunavlju i u Hrvatskoj od 2005. do 2009. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Turisti: Osječko-baranjska 62.651 76.313 84.724 89.386 78.382 Vukovarsko-srijemska 31.314 31.694 38.355 39.765 33.828 Podunavlje 93.965 108.007 123.079 129.151 112.210 9.995.070 10.384.921 11.162.406 11.260.807 10.934.474 Podunavlje 114,9 114,0 104,9 86,9 Hrvatska 103,9 107,5 100,9 97,1 0,9% 1,0% 1,1% 1,1% 1,0% 143.774 163.363 176.856 188.926 187.422 55.536 66.941 82.703 85.395 78.033 199.310 230.304 259.559 274.321 265.455 51.420.948 53.006.946 56.005.492 57.101.494 56.296.647 Podunavlje 115,6 112,7 105,7 96,8 Hrvatska 103,1 105,7 102,0 98,6 0,5% 0,5% Hrvatska Indeksi Udio (%) Podunavlje/Hrvatska Noćenja: Osječko-baranjska Vukovarsko-srijemska Podunavlje Hrvatska Indeksi Udio (%) Podunavlje/Hrvatska 0,4% 0,4% 0,5% Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek 62 Tablica 2. Opći pregled turista/gostiju po ţupaniji porijekla i noćenjima u Podunavlju i Hrvatskoj od 2005. do 2009. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Podunavlje 93.965 108.007 123.079 129.151 112.210 Domaći 69.712 82.077 91.945 97.753 84.307 Stranci 24.253 25.930 31.134 31.398 27.903 Domaći 74,2% 76,0% 74,7% 75,7% 75,1% Stranci 25,8% 24,0% 25,3% 24,3% 24,9% Hrvatska 9.995.070 10.384.921 11.162.406 11.260.807 10.934.474 Domaći 1.599.652 1.726.045 1.855.715 1.845.702 1.599.652 Stranci 8.395.418 8.658.876 9.306.691 9.415.105 9.334.822 16,0% 16,6% 16,6% 16,4% 14,6% 83,6% 85,4% Relativni brojevi (%) Relativni brojevi (%) Domaći Stranci 84,0% 83,4% 83,4% Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek 63 Prilog 5. Zaposlenost u Podunavlju, panonskoj Hrvatskoj (NUTS 2) i Hrvatskoj s posebnim osvrtom na turistički sektor od 2005. do 2009. Zaposlenost u dunavskoj regiji 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Osječko-baranjska ţupanija 3.072 3.142 3.416 3.539 3.351 Vukovarsko-srijemska ţupanija Broj zaposlenih u turističkom sektoru u dunavskoj regiji Ukupno zaposlenih u dunavskoj regiji Broj zaposlenih u turističkom sektoru u regiji NUTS 2 (panonska) Broj zaposlenih u turističkom sektoru u Republici Hrvatskoj (RH) Relativni brojevi (%) 1.616 1.626 1.610 1.572 1.634 4.688 4.768 5.026 5.111 4.985 124.735 129.230 134.276 138.103 131.926 11.590 11.575 11.771 11.957 11.782 80.637 75.371 77.777 80.227 75.113 65,5% 65,9% 68,0% 69,2% 67,2% Postotak zaposlenih u turizmu u VSŢ/ dunavskoj regiji 34,5% 34,1% Postotak zaposlenih u turističkom sektoru/ ukupna 3,8% 3,7% zaposlenost u dunavskoj regiji Postotak zaposlenih u turističkom sektoru u dunavskoj 5,8% 6,3% regiji/ RH Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek 32,0% 30,8% 32,8% 3,7% 3,7% 3,8% 6,5% 6,4% 6,6% Postotak zaposlenih u turizmu u OBŢ/dunavskoj regiji 64 Prilog 6. Ulaganja u turistički sektor po regijama: Podunavlje, panonska Hrvatska(NUTS 2) i Hrvatska od 2004. do 2008. 123.195 12.920 28.927 11.747 18.670 Kumulativno 2004.2008. 195.459 7.285 183 2.160 343.945 22.480 376.053 Ukupna ulaganja u turizam na dunavskom području 130.480 13.103 31.087 355.692 41.150 571.512 Panonska regija (NUTS 2) 177.325 33.353 88.452 387.661 85.612 772.403 2.357.985 2.295.958 4.062.191 4.490.776 4.106.679 17.313.589 Osječko-baranjska ţupanija 2.108.532 2.371.592 3.178.752 3.669.706 4.292.833 15.621.415 Vukovarsko-srijemska ţupanija 1.286.928 1.607.965 1.583.154 1.727.335 1.412.040 7.617.422 Ukupna ulaganja dunavske regije 3.395.460 3.979.557 4.761.906 5.397.041 5.704.873 23.238.837 73,6% 39,3% 35,1% 91,8% 48,1% 74,0% 3,8% 0,3% 0,7% 6,6% 0,7% 2,5% 5,5% 0,6% 0,8% 7,9% 1,0% 3,3% Ulaganja u turistički sektor (u tisućama HRK): Osječko-baranjska ţupanija Vukovarsko-srijemska ţupanija Republika Hrvatska 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupna ulaganja: Relativni brojevi (%) Ulaganja u turizam: Podunavlje/NUTS 2 (panonsko) Ulaganja u turizam/ ukupna ulaganja u Podunavlju Ulaganja u turizam u Podunavlju/ ukupna ulaganja u turizam u Hrvatskoj Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek 65 NACIONALNA ANALIZA REPUBLIKA HRVATSKA II DIO Sektorske analize Hrvatsko Podunavlje Siječanj 2011 1 Sadržaj: Predgovor ................................................................................................................................... 6 OSJEČKO –BARANJSKA ŢUPANIJA .................................................................................... 7 1.GOSPODARSTVO ................................................................................................................. 7 1.1. Opća gospodarska situacija u uvjetima globalne ekonomske krize ................................ 7 1.2. Uvod ................................................................................................................................ 9 1.3.Bruto domaći proizvod ................................................................................................... 10 1.4. Bruto dodana vrijednost................................................................................................. 12 1.5.Pokazatelji ekonomskih performanci ............................................................................. 15 1.6. Robna razmjena s inozemstvom .................................................................................... 18 1.7. Gospodarske grane ........................................................................................................ 21 1.8. Poduzetnička infrastruktura ........................................................................................... 37 1.9. Trţište rada .................................................................................................................... 38 2. LJUDSKI RESURSI I NASELJA ....................................................................................... 43 2.1. Ljudski resursi ............................................................................................................... 43 2.1.1. Osnovni demografski podaci ...................................................................................... 43 2.1.2. Dobna struktura stanovništva ..................................................................................... 46 2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva .............................................................................. 48 2.2. Struktura naselja ............................................................................................................ 49 2.2.1. Administrativna podjela ............................................................................................. 49 2.2.2. Urbani centri ........................................................................................................... 51 2.3. Turistička područja ........................................................................................................ 52 2.3.1. Turistički potencijal .................................................................................................... 52 3. PROMET I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ................................................................. 54 3.1. Cestovni promet ............................................................................................................. 55 3.2. Ţeljeznički promet ......................................................................................................... 58 3.3. Riječni promet ............................................................................................................... 61 3.4.Zračni promet ................................................................................................................. 63 3.5. Granični prijelazi ........................................................................................................... 64 3.6. TEHNIČKA INFRASTUKTURA ................................................................................ 65 3.6.1. Električna energija .................................................................................................. 65 3.6.1.1.Izvori električne energije ............................................................................................................. 65 3.6.2.2.Prijenos i distribucija električne energije .................................................................................... 65 3.6.3.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava........................................................... 66 3.6.3.4.Obnovljivi izvori energije ............................................................................................................. 66 2 3.6.2. Opskrba naftom i plinom ........................................................................................ 67 3.6.2.1. Opskrba plinom .......................................................................................................................... 67 3.6.2.2. Opskrba naftom ......................................................................................................................... 68 3.6.3. Telekomunikacije .................................................................................................... 69 4. PRIRODNA OBILJEŢJA .................................................................................................... 72 4.1. Obradivo zemljište ......................................................................................................... 72 4.2. Šume .............................................................................................................................. 73 4.3. Vodene površine ............................................................................................................ 74 4.4. Zaštita prirode i krajobraza ............................................................................................ 76 4.4.1.NATURA 2000 ........................................................................................................ 80 4.4.2.Ramsarska područja i lista IBA ............................................................................... 81 4.5. Stanje okoliša ................................................................................................................. 82 4.5.1. Zrak ......................................................................................................................... 82 4.5.2. Vode ........................................................................................................................ 83 4.5.2. Gospodarenje otpadom ........................................................................................... 86 4.6. Vodno gospodarstvo ...................................................................................................... 89 4.6.1. Vodoopskrba ........................................................................................................... 89 4.6.2. Odvodnja ................................................................................................................. 90 4.6.3. UreĎenje vodotoka i voda ....................................................................................... 91 PRILOZI................................................................................................................................... 92 Prilog 1. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002 i 2007 ................................................... 92 Prilog 2. Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŢ prema godišnjim statističkim izvještajima za razdoblje 1996.-2009. .................................................................................. 94 Prilog 3. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ za razdoblje 20052009. ..................................................................................................................................... 95 Prilog 4. Pregled vanjskotrgovinske razmjene poduzeća s područja OBŢ za razdoblje 2000-2009 in USD ................................................................................................................ 96 Prilog 5. Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja za razdoblje 2005.-VIII/2010. .. 97 Prilog 6. Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na dan 31.08.2010. u Osječko-baranjskoj ţupaniji .......................................................................... 98 Prilog 7. Koncentrirani izvori onečićenja voda na području OBŢ ....................................... 99 Prilog 8. Opis stanja postojećeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području OBŢ ..................................................................................................................... 102 Prilog 9. Pregled podzakonskih akata vezanih za onečišćenje zraka ................................. 103 3 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŢUPANIJA ........................................................................ 104 1.GOSPODARSTVO ............................................................................................................. 104 1.1.Uvod ............................................................................................................................. 104 1.2. Bruto domaći proizvod ................................................................................................ 108 1.3. Bruto dodana vrijednost............................................................................................... 110 1.4. Pokazatelji ekonomskih performanci .......................................................................... 112 1.5. Vanjsko-trgovinska razmjena ...................................................................................... 115 1.6. Gospodarske grane ...................................................................................................... 117 1.7. Poduzetnička infrastruktura ......................................................................................... 122 1.8. Trţište rada .................................................................................................................. 122 2.LJUDSKI RESURSI I NASELJA ....................................................................................... 125 2.1. Ljudski resursi ............................................................................................................. 125 2.1.1. Osnovni demografski podaci ................................................................................ 125 2.1.2. Dobna struktura stanovništva ................................................................................ 128 2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva ......................................................................... 130 2.2. Struktura naselja .......................................................................................................... 131 2.2.1. Administrativna podjela ........................................................................................ 131 2.2.2. Urbani centri ......................................................................................................... 132 2.3. Turistička područja ...................................................................................................... 133 2.3.1. Turistički potencijal .............................................................................................. 133 3. PROMET I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ............................................................... 135 3.1. Cestovni promet ........................................................................................................... 135 3.2. Ţeljeznički promet ....................................................................................................... 137 3.3. Riječni promet ............................................................................................................. 139 3.4.Zračni promet ............................................................................................................... 140 3.5. Granični prijelazi ......................................................................................................... 140 3.6. TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 141 3.6.1. Električna energija ................................................................................................ 141 3.6.1.1.Izvori električne energije ........................................................................................................... 141 3.6.1.2. Prijenos i distribucija električne energije.................................................................................. 141 3.6.1.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava......................................................... 142 3.6.1.4.Obnovljivi izvori energije ........................................................................................................... 142 3.6.2. Opskrba naftom i plinom ...................................................................................... 143 3.6.2.1. Opskrba plinom ........................................................................................................................ 143 3.6.2.2. Opskrba naftom ....................................................................................................................... 144 3.6.3. Telekomunikacije .................................................................................................. 144 4. PRIRODNA OBILJEŢJA .................................................................................................. 145 4.1. Obradivo zemljište ....................................................................................................... 145 4 4.2. Šume ............................................................................................................................ 146 4.3. Vodene površine .......................................................................................................... 146 4.4. Zaštita priorode i krajobraza ........................................................................................ 147 4.4.1. Područja zaštićena/prepoznata prema meĎunarodnim konvencijama .................. 149 4.5. Stanje okoliša ............................................................................................................... 150 4.5.1. Zrak ....................................................................................................................... 150 4.5.2. Vode ...................................................................................................................... 151 4.5.3. Gospodarenje otpadom ......................................................................................... 152 4.6. Vodno gospodarstvo .................................................................................................... 153 4.6.1. Vodoopskrba ......................................................................................................... 153 4.6.2. Odvodnja ............................................................................................................... 154 4.6.3. Vodotoci i vode ..................................................................................................... 154 5 Predgovor Ova dokument je izraĎen u svrhu detaljne analize postojećeg stanja u hrvatskom Podunavlju koje, u administrativnom smislu, čine dvije ţupanije, Osječko-baranjska i Vukovarskosrijemska, a u okviru transnacionalonog projekta Transnacionalna strategija odrţivog teritorijalnog razvoja Podunavlja s posebnim osvrtom na turizam (DATOURWAY) unutar Programa IPA SEE 2008. Predstavlja detaljnu analizu svih sektora vaţnih za razvoj gospodarstva u dvjema podunavskim ţupanijama kao specijalni dodatak dokumentu Nacionalna analiza, čineći tako osnovu za izradu nacionalne strategije/smjernica razvoja turizma u područjima uz Dunav koja će biti hrvatski doprinos izradi transnacionalne strategije na razini projekta, u okviru radnog paketa 4: Strategija. Ţupanije u hrvatskom Podunavlju na dnu su ljestvice razvoja u Republici Hrvatskoj i smatraju se slaboo razvijenim, odnosno regijama u zaostajanju, što je uzrokovano različitim faktorima: ratna razaranja, proces tranzicije, tradicionalne gospodarske grane i slično. Dominantna uloga poljoprivrede i na nju naslonjene industrije u ovom području nisu doveli do organskog rasta ekonomskih pokazatelja tijekom niza godina. Upravo iz toga razloga, nedavno usvojeni razvojni strateški dokumenti tretiraju kontinetalni turizam kao jedan od strateških prioriteta unatoč činjenici da je on godinama zanevarivan na nacionalnoj razini. U tom smislu, detaljna analiza svih sektora relevantnih za razvoj gospodarstva nameće se kao potreba s ciljem informiranja i privlačenja potencijalnih investitora u ovo područje. Dokument obraĎuje sljedeća područja: gospodarsto, ljudske resurse i stanovništvo, promet i tehničku infrastrukturu te prirodna obiljeţja i to na razini ţupanije (NUTS 3). Podaci, inforamcije i analize koji su dani u dokumentu mogu posluţuti kao vrijedan doprinos u procesu izrade investicijskog vodiča i nacionalne strategije za razvoj kontinentalnog turizma u hrvatskom Podunavlju i, posljedično tome, izradi teritorijalne turističke strategije razvoja turizma u cijelom području uz tok Dunava (transnacionalna strategija). 6 OSJEĈKO –BARANJSKA ŢUPANIJA 1.GOSPODARSTVO 1.1. Opća gospodarska situacija u uvjetima globalne ekonomske krize Financijska kriza oborila je ekonomski rast u Republici Hrvatskoj od 2009. godine do danas. Pored krize, Hrvatska je bremenita i ostalim problemima: strukturne promjene gospodarstva u procesu tranzicije te prilagodbe svih sektora gospodarstva u procesu pridruţivanja EU. Prije globalne ekonomske krize, RH je imala snaţan ekonomski rast tijekom zadnjeg desetljeća, u prosjeku 4%, koji je bio rezultat domaće potraţnje (maloprodaja, graĎevinarstvo, turizam) i dosegao razinu 63% GDP per capita u 20081. Uvjeti na trţištu rada su se snaţno poboljšali, uz rast zaposlenosti od 2,2%, uglavnom zbog utjecaja usluţnog i preraĎivačkog sektora. MeĎutim, uvoz je i dalje snaţno rastao što je dovelo do deficita platne bilance, koji se udvostručio u 2008. u odnosu na 2004. godinu, što je pojačalo osjetljivost zemlje na kreditnu ovisnost i rizik od tečajne stabilnosti. U zadnjem kvartalu 2008., ekonomske aktivnosti počele su padati, a u 2009. zabiljeţen je pad od 5,8%. To je bitno utjecalo na pad osobne potrošnje, bruto domaće investicije, te pad izvoza u kontekstu ekonomskih poremećaju u okruţenju. U 2009. došlo je do revizije u javnim financijama, odnosno do rezova u svim segmentima potrošnje, kao što su redukcije plaća javnog sektora, smanjenje socijalnih beneficija (dodatna zdravstvena osiguranja, oporezivanje mirovina), te smanjenje infrastrukturnih investicija. U cilju očuvanja stabilnosti javnih financija i nemogućnosti postizanja socijalnog konsenzusa u smislu racionalizacije, došlo je do uvoĎenja novih i povećanja poreznih davanja. U pogledu trţišta rada, došlo je do pogoršanja situacije, rasta nezaposlenosti, uz istovremeno smanjenje fiskalnog prostora za povećanje razine socijalne zaštite. Kao i u drugim zemljama, kriza je zahvatila preraĎivački, trgovački i graĎevinski sektor. Stopa nezaposlenosti RH u prosincu 2009. bila je 10,6% ili za 2,3% viša nego u istom razdoblju 2008., dok je na razini EU ona bila 1,2% ili 41% viša nego u odnosu na 2008. Stopa zaposlenosti bila je jedna od najniţih u Europi i prije krize (57,8%) i jedan je od ključnih izazova RH i nakon krize. Potraţnja za radnom snagom je u padu, odnosno perspektiva za nezaposlene se pogoršala. Indikator "broj nezaposlenih/potraţnja za radnicima" se udvostručio. Zbog bankocentrične financijske strukture financijskog sustava RH, u manjoj je mjeri izloţen financijskim stresovima globalnih trţišta kapitala2, ali posljedice krize uočavaju se u smanjenju vrijednosti imovine investicijskih fondova, te u smanjenju rasta imovine banaka i leasing društava. Osiguravateljski sektor je dvojako izloţen krizi: zbog preuzimanja rizika iz realnog sektora, koji je u recesiji, jer potraţnja za osiguranjem pada, te zbog kupnje financijskih instrumenata na trţištu kapitala u Hrvatskoj, koje pozitivno korelira s kriznim kretanjima na svjetskom trţištu. Prema podacima WB3, oporavak globalnog gospodarstva se u 2010. moţe mjeriti porastom globalnog izvoza za 24% i rastom globalne industrijske proizvodnje za 11%, u prvih 11 mjeseci 2010. EU projicira rast od 1,7% - 1,8% u 2010., što je 0,8 - 0,9% iznad procjena u ljeto 2010. 1 Croatia Socail Impact of the Crisis and Building Resilience; Document of the World bank, July 14,2010 2 Drago Jakovčević: Utjecaj krize na hrvatski osiguravateljski sektor 7 Hrvatsko gospodarstvo u sljedećem razdoblju ostat će ranjivo, ponajprije zbog glomaznog, nereformiranog javnog sektora i izloţenosti tečajnim rizicima. U novim prognozama za regiju, smanjena je i ovogodišnja procjena rasta hrvatskog BDP-a na 0,3 posto, dok je procjena u siječnju bila rast od 0,6 posto. Prema projekcijama EBRD-a, rast BDP-a u 2011. trebao bi iznositi 1,8 posto.4 Tablica 1. Ključni gospodarski pokazatelji okruţenja - realne stope rasta (%) BDP Uvoz roba i usluga Izvoz roba i usluga Cijene sirovina Svijet EU 27 Hrvatska Svijet EU 27 Hrvatska Nafta Ostalo Hrana Inflacija EU27 Hrvatska Kamatne stope LIBOR € Hrvatska (s valutnom klauzulom) Investicije u fiksni kapital (% BDP-a) Neto strane investicije (mln €) Izdaci opće drţave Neto vanjski dug Izvor: IMF, Eurostat, DZS, HNB 2008 2009 2010 (p) 2.8 0.5 2.4 2.9 1.1 1.7 -0.6 -4.2 -5.8 -11.0 -12.4 -16.2 4.8 1.0 -0.5 11.4 3.4 2.4 2011 (p) 4.2 1.7 2.0 7.0 4.6 2.5 36.4 7.5 -36.3 -18.7 23.3 16.8 3.3 -2.0 3.7 5.8 4.6 7.5 1.0 2.2 1.2 8.1 2.0 0.8 2.7 1.0 27.6 3928 40.7 48.6 24.7 1107 41.9 60.8 25.1 1681 41.2 63.3 25.6 1578 41.1 62.0 Unatoč smanjenju realnih kamatnih stopa u EU gotovo na 0%, u Hrvatskoj je realna cijena kapitala znatno porasla, s razine ispod 2% u 2008. godini na gotovo 6% u 2009.5 Zbog visokih cijena kapitala, oteţano je zaduţivanje banaka i sektora poduzeća u inozemstvu. Istodobno, neto izravna strana ulaganja smanjena su s gotovo 4 mlrd € u 2008. na samo 1,1 mlrd € u 2009. Za 2010. i 2011. godinu predviĎa se umjereno povećanje na oko 1,5 mlrd €, uslijed pribliţavanja datuma punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji. 3 http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/0,,contentMDK:20268176~pagePK: 146736~piPK:146830~theSitePK:258599,00.html 4 http://www.bankamagazine.hr/Projekti/EBRD/tabid/381/View/Details/ItemID/59835/ttl/HrvatskaProcijenjenirast-BDP-a-u-2010-snizen-na-03-posto/Default.aspx 5 Pod realnim kamatnim stopama su podrazumijevaju kamatne stope umanjene za stopu godišnje inflacije. Na primjer, u 2008.g. inflacija je iznosila 6,1%, a kamatna stopa na kredite s valutnom klauzulom 7,5%, što znači da je realna kamatna stopa iznosila 1,4%. 8 1.2. Uvod Pored negativnih utjecaja globalne ekonomske krize, gospodarstvo Osječko-baranjske ţupanije je i ranije bilo u nezavidnom poloţaju, ne samo zbog dominantne uloge radno-intenzivne proizvodnje u gospodarskoj strukturi, već i zbog izostanka ulaganja u nove tehnologije, izravnih ratnih šteta koje su dovele do onesposobljavanja gospodarskih kapaciteta, gubitka trţišta, odliva radne snage, odlaska kapitala i naravno ostalih faktora koje sa sobom nosi tzv. tranzicijski proces. Temeljem ocjene i razvrstavanja ţupanija prema razvijenosti6, Osječko-baranjska ţupanija svrstava se u I. kategoriju, s indeksom razvijenosti od 52,88% u odnosu na nacionalni prosjek. Prema indeksu konkurentnosti (2007), Osječko-baranjska ţupanija zauzima 14. mjesto od ukupno 217. Analizirajući ţupanijske pokazatelje, porast nezaposlenosti varira 10-35%. Osječko-baranjska ţupanija sa stopom iznad 20% zauzima deseto mjesto u RH. Poremećaj na trţištu rada mjeren indikatorom "broj nezaposlenih/potraţnja za radnicima" po ţupanijama i nije u korelaciji sa stopom nezaposlenosti. Osječko-baranjska ţupanija prema ovom pokazatelju zauzima 4. mjesto u RH. Gospodarske grane na koje je globalna kriza najviše utjecala su preraĎivačka industrija, trgovina, turizam i graĎevinski sektor, te su u tom smislu najviše pogoĎene one ţupanije gdje ti sektori dominiraju. MeĎu njima je i Osječko-baranjska ţupanija. Utjecaj globalne krize u 2008. i 2009. na uspješnost gospodarstva u Osječko-baranjskoj ţupaniji, reflektira se u sljedećim pokazateljima: došlo je do smanjenja ukupnih prihoda poduzeća u OBŢ u 2009., do pada izvoza, povećanja broja nelikvidnih poduzeća, povećanja nepodmirenih obveza i povećanja stope nezaposlenosti. Konsolidirani financijski rezultat poduzeća u OBŢ bio je negativan u 2009. nakon pet godina; došlo je do pada izvoza u 2009. u odnosu na 2008. te realizacije negativnog uvozno-izvoznog salda koji je ranijih godina bio pozitivan; broj nelikvidnih poduzeća u 2009. u odnosu na 2008. povećao se za 30%, dok su nepodmirene obveze u istom razdoblju porasle za 50%. Povećala se stopa nezaposlenosti; smanjila se stopa zaposlenosti; indikator "nezaposleni/potraţnja" se udvostručio u razdoblju 2009./2008.; strane investicije su bile negativne i u 2008. i 2009. Gospodarsku aktivnost poslovnih subjekata na području Osječko-baranjske ţupanije promatra se kroz sljedeće kategorije: bruto dodana vrijednost, prihodi i financijski rezultat, robna razmjena s inozemstvom. Uspješnost poslovanja gospodarskih subjekata na području OBŢ bit će dana kroz selektirane pokazatelje. Nakon toga, bit će dan detaljniji prikaz stanja u svakom od najvaţnijih gospodarskih sektora te opća ocjena konkurentnosti Osječko-baranjske ţupanije. Glede prikazanih podataka valja napomenuti 2007.godine da je Drţavni zavod za statistiku temeljem članka 43. Zakona o sluţbenoj statistici ("Narodne novine" broj 103/03.) odredio metodologiju za statističku primjenu nacionalne klasifikacije djelatnosti - NKD 2007., koja je donijela brojne promjene 6 Ocjenjivanje i razvrstavanje OBŢ prema razvijenosti; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva; 2010. 7 Nacionalno vijeće za konkurentnost - Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007 9 u odnosu na prethodnu NKD-a 2002. Te su promjene uzrokovale nekomparabilnost odreĎenih vrsta podataka za podatke nakon 2007., što je pri izradi ŢRS u pojedinim dijelovima rezultiralo korištenjem podataka sa 2007. kao zadnjom godinom, budući da nisu sve institucije korištene kao izvori podataka usvojile novu metodologiju. 1.3.Bruto domaći proizvod Bruto domaći proizvod (BDP) je makro - ekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraţeno u novčanim jedinicama. Tablica 2 prikazuje komparativni prikaz BDP Republike Hrvatske i Osječko-baranjske ţupanije za razdoblje 2001.-2007. godine8. Udio BDP-a Osječko-baranjske ţupanije u BDP RH kreće se neznatno ispod 6% u razdoblju 20032007., pokazujući gotovo isti trend rasta kao i nacionalni, osim u 2007. godini kada je u odnosu na 2006. porastao za 15,7%. BDP per capita takoĎer je rastao u promatranom razdoblju te je u 2007. dosegao najveću razinu u promatranom sedmogodišnjem razdoblju od 81,6% nacionalnog prosjeka, iako se moţe reći da je u stalnom zaostajanju u odnosu na nacionalnu razinu. U 2008. godini BDP biljeţi daljnji rast od 2,4%, dok je u 2009. godini došlo do značajnog pada od 5,8%. Makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti te širok raspon rizika. Projekcije ukazuju na realni pad BDP-a Republike Hrvatske od 1,6% u 2010. godini, dok se u narednom razdoblju očekuje realni rast BDP-a od 1,5% u 2011., 2,0% u 2012. te 2,5% u 2013. godini. 8 Podatak o BDP-u DZS-a na razini OBŢ dan je samo do 2007. godine. BDP per capita za RH za 2009. godinu (http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm) iznosio je 10.245 EUR 10 Tablica 2. BDP za RH i OBŢ za razdoblje 2001.-2007. Opis Bruto domaći proizvod za RH (mil EUR) Indeks (RH) Bruto domaći proizvod za OBŢ (mil EUR) Indeks (OBŢ) Udio BDP OBŢ-a u BDP RH (%) Bruto domaći proizvod/stanovnik za RH (EUR) Indeks (RH) Bruto domaći proizvod/stanovnik za OBŢ (EUR) Indeks (OBŢ) Udio BDP OBŢ-a u BDP RH (%) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 25.538 28.112 110,1 30.011 106,8 32.759 109,2 35.724 109,1 39.102 109,5 42.833 109,5 1.499 1.699 113,3 6,0% 1.710 100,6 5,7% 1.884 110,2 5,8% 1.999 106,1 5,6% 2.193 109,7 5,6% 2.538 115,7 5,9% 5.752 6.331 110,1 6.759 106,8 7.379 109,2 8.042 109,0 8.807 109,5 9.656 109,6 4.537 5.149 113,5 81,3% 5.199 101,0 76,9% 5.750 110,6 77,9% 6.127 106,6 76,2% 6.757 110,3 76,7% 7.875 116,5 81,6% 5,9% 78,9% Izvor: HGK, Županijska komora Osijek; Obrada RRA SiB 2010. Grafikonom 1 ilustrirano je kretanje BDP-a Osječko-baranjske ţupanije za razdoblje 2001.-2007. i usporedni prikaz kretanja BDP per capita za RH i OBŢ. Grafikon 1. BDP po stanovniku za RH i Osječko-baranjsku ţupaniju za razdoblje 2001-2007 (EUR) 11 1.4. Bruto dodana vrijednost Bruto dodana vrijednost gospodarskih subjekata na području Osječko-baranjske ţupanije bit će dana za razdoblje 2005-2007. prema NKD 2002, budući da nema podataka za ţupanije nakon 2007. Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2002. i 2007. dane su u Prilogu 1. Bruto dodana vrijednost gospodarskih subjekata na području OBŢ za razdoblje 2005-2007. kretala se na razini 5-6% nacionalnog BDV i 27-28% BDV-a Panonske Hrvatske. Trend kretanja BDV-a OBŢ dan je Grafikonom 2. Tablica 3. Bruto dodana vrijednost za RH, Panonsku Hrvatsku i OBŢ za 2005.-2007. u milijunima kn Šifra djelatnosti (NKD 2002) A,B C,D,E F G H I J,K L,M,N,O,P Ukupno: RH 13.764 44.793 14.261 25.400 7.248 19.446 28.207 38.553 191.672 2005. PH 7.197 8.903 2.561 4.021 699 3.173 3.319 9.127 39.000 OBŢ 1.746 1.923 689 1.422 155 956 1.175 2.512 10.578 RH 14.680 48.230 16.317 27.214 7.888 21.343 32.675 41.198 209.545 2006. PH 7.834 10.274 3.083 815 4.196 4.031 3.919 9.642 43.794 OBŢ 1.873 1.845 1468 932 183 1.167 1.390 2.739 11.597 RH 16.400 55.271 20.907 34.431 11.802 24.479 61.795 45.351 270.436 2007. PH 8.861 11.828 4.393 5.072 1.108 5.048 9.593 10.528 56.431 Izvor: Priopćenje DZS 12.1.2., veljača 2008.-2010.; Obrada RRA SiB 2010. Grafikon 2. BDV Osječko-baranjske ţupanije za 2005.-2007. godinu u milijunima kuna 12 OBŢ 2.137 2.708 1.819 1.970 280 1.213 2.925 2.973 16.025 U strukturi BDV-a Osječko-baranjske ţupanije djelatnosti su strukturirane kako slijedi: 1. javna uprava i obrana, soc. osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ostale društvene, soc. i osobne usluţne djelatnosti i aktivnosti kućanstava (L, M., N, O i P) - 19%; 2. financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (J i K) 18%; 3. rudarstvo, vaĎenje, preraĎivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (C, D i E) - 17%; 4. poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (A i B) - 13%; 5. trgovina (G) -12%; 6. graĎevinarstvo (F) -11%; 7. prijevoz, skladištenje i veze (I) - 8%; 8. ugostiteljstvo (H) - 2%, što je zorno prikazano grafikonom 3. Grafikon 3. Struktura BDV po djelatnostima u OBŢ u 2007. godini 13 Grafikon 4. Kretanje BDV-a po djelatnostima za 2005.-2007. u milijunima kuna Kretanje udjela BDV-a svih djelatnosti na području OBŢ u odnosu na nacionalnu razinu prikazan je tablicom 3, iz čega se zamjećuje da su djelatnosti (A, B) poljoprivreda, lov šumarstvo i ribarstvo na razini oko 13% za cijelo promatrano razdoblje, dok sektor graĎevinarstva (F) udvostručuje udio u istom razdoblju sa 4,8 % na 8,7%. Tablica 4. Udio BDV-a gospodarskih aktivnosti OBŢ u nacionalnom BDV-u za razdoblje 2005-2007 (%) Godina/djelatnost A, B Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo C, D, E Rudarstvo, vaĎenje, preraĎivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom F GraĎevinarstvo G Trgovina H Ugostiteljstvo I Prijevoz, skladištenje i veze J, K Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2007 13,0 12,8 12,7 4,9 3,8 4,3 8,7 5,7 4,8 5,7 5,4 5,6 2,4 2,3 2,1 5,0 5,5 4,9 4,7 4,3 4,2 2006 2005 14 L, M, N, O, P Javna uprava i obrana, soc osiguranje, obrazovanje, zdravstv zaštita i soc skrb, ostale društvene, soc i osobne usluţne djelatnosti i aktivnosti kućanstava 6,6 6,6 6,5 Grafikon 5. Udjeli BDV djelatnosti na području OBŢ u RH za 2005.-2007. (%) 1.5.Pokazatelji ekonomskih performanci Na području Osječko-baranjske ţupanije u 2009. godini bilo je 3.379 aktivnih poduzeća koja su zapošljavala 44.125 osoba. U strukturi, malih poduzeća je bilo 97%, srednjih 3%, a 1% činila su velika poduzeća. Ukupni prihod svih poduzeća registriranih na području OBŢ u 2009. godini iznosio je 23,4 mil. kuna. Konsolidirani financijski rezultat je bio negativan, tj. poduzeća su poslovala s gubitkom od 385 tisuća kuna. U razdoblju 1996.-2004. godine konsolidirani financijski rezultat svih poduzeća na području OBŢ bio je negativan unatoč rastu broja poduzeća, prihoda i zaposlenih. Razdoblje 2005-2008. karakterizira pozitivan financijski rezultat, koji u 2009. ponovo postaje negativan. U Prilogu 2. - Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika u OBŢ prema godišnjim statističkim izvještajima za razdoblje 1996.-2009. - daje se pregled prihoda i rashoda te dobiti/gubitaka poduzetnika u OBŢ za razdoblje 1996.-2009. godine. Tablicom 5 dan je pregled ukupnog prihoda poduzeća na području OBŢ i RH, indeksi te meĎusobni odnos prihoda poduzeća OBŢ i RH. 15 Tablica 5. Ukupni prihodi poduzeća na području OBŢ, RH, indeksi i udio prihoda OBŢ u odnosu na RH u milijunima kuna 2005. OBŢ RH Udio OBŢ/RH (%) OBŢ Index RH Index 22.654 527.467 4,3% 2006. 2007. 2008. 2009. 23.749 588.200 4,0% 104,8 26.195 618.974 4,2% 110,3 28.212 683.755 4,1% 107,7 23.356 590.972 4,0% 82,8 111,5 105,2 110,5 86,4 Izvor: Fina; Obrada HGK Županijska komora Osijek; Obrada RRA SiB 2010. Grafikon 6. Kretanje ukupnih prihoda i rashoda, dobiti/gubitka poduzetnika u OBŢ za razdoblje 2004.-2009. u milijunima kuna 16 S ciljem analize uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ, uzeto je razdoblje 2005. -2009. godine te odabrano nekoliko indikatora uspješnosti poslovanja poduzeća u smislu praćenja njihove visine i dinamike poslovanja. Profitna stopa gospodarskih subjekata (financijski rezultat/ukupni prihod) kretala se u razdoblju 2005.2008. na razini 1-2%, a u 2009. ostvaren je gubitak. Udio investicija u dugotrajnoj materijalnoj imovini u ukupnom prihodu u razdoblju 2005.-2008. kreće se na razini 8%, a u 2009. godini pada na 7%. Efikasnost imovine poduzeća promatran kroz omjer ukupnog prihoda i imovine (aktive) znatno je opao u 2009./2008., s 81% na 66%. S aspekta izvora sredstava poduzeća (obveze i kapital i rezerve), moţe se reći da je udio kategorije "kapital i rezerve"9 u ukupnoj pasivi u stalnom padu od 2005. godine, odnosno s razine od 61% (2005.) došao je na razinu 43% (2009.). Visina i dinamika odabranih indikatora uspješnosti poslovanja poduzeća prikazuje grafikon 7, a u Prilogu 3. nalazi se njihov tabelarni prikaz. Grafikon 7. Odabrani indikatori uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ za razdoblje 2005.2009. Jedan od vrlo vaţnih problema gospodarskih subjekata na području OBŢ je i nelikvidnost. U 2009. godini je bilo 1.315 nelikvidnih poduzeća, od čega 909 u blokadi iznad 60 dana. Iznos prijavljenih nepodmirenih obveza iznosio je na kraju 2009. oko 1,5 mlrd što je za razdoblje 2009./2008. rast od 51,5% ili oko 0,5 mlrd kuna. 9 Kapital i rezerve predstavlja razliku ukupne imovine i ukupnih obveza poduzeća; naziva se i vrijednošću poduzeća (u knjigovodstvenom smislu) 17 Tablica 6. Pregled najvaţnijih podataka o nelikvidnim poduzećima na području OBŢ za razdoblje 2005.-2009. Poduzeća u blokadi iznad 360 dana Godina 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. Broj poduzeća Broj zaposlenih 1.315 991 1.059 973 846 5.877 2.695 1.808 2.407 2.404 Iznos prijavljenih nepodmirenih obveza (mil.kn) 1.483 979 1.088 756 760 Broj poduzeća Udio zaposlenih (%) Udio nepodmirenih obveza (%) Nepodmirene obveze (Indeks) 909 724 20,7 36,2 74,0 92,2 151,5 90,0 143,9 99,5 ---- ---- ---- Izvor: HGK (FINA); Obrada RRA SiB 2010. 1.6. Robna razmjena s inozemstvom Robna razmjena gospodarskih subjekata s inozemstvom na području OBŢ iznosila je 2,2 mlrd kuna10, što je za 20% manje nego u 2008. godini. U razdoblju 2006.-2009., izvoz pokazuje silazni trend, što je rezultiralo negativnim uvozno-izvoznim saldom u 2008. i 2009. godini. U istom razdoblju, udio izvoza OBŢ u odnosu na izvor RH smanjio se sa 6% (2006) na 4% (2009), dok je udio uvoza OBŢ-a u ukupnom uvozu RH imao konstantan udio od 2%. U strukturi izvoza u 2009. dominiraju prehrambeni proizvodi (30%), strojevi i dijelovi (21%), kemijski proizvodi (14%), papir i karton (13%), proizvodi od drva i pokućstvo (11%) i ostali proizvodi (11%)11. Poduzeća s područja OBŢ najviše izvoze u Bosnu i Hercegovinu (18%), SR Njemačku (11,8%), Sloveniju (10%), Srbiju (9,6%) i Italiju (9,3%). Prilog 4 daje pregled robne razmjene OBŢ za razdoblje 2000.-2009. u USD. Grafikon 8 pokazuje pregled robne razmjene gospodarskih subjekata OBŢ za razdoblje 2005.-2009., a tablica 7 komparativni pregled izvoza OBŢ i RH. 10 Priopćenje DZS 4.2.2/4., veljača 2010. 11 HGK, Ţupanijska komora Osijek 18 Grafikon 8. Robna razmjena s inozemstvom gospodarskih subjekata s područja OBŢ-a za razdoblje 2005.-2009. u milijunima kuna Tablica 7. Komparativni pregled izvoza, uvoza i uvozno-izvoznog salda OBŢ i RH za razdoblje 2005.2009. u milijunima kuna Robna razmjena OBŢ i RH Izvoz RH Uvoz RH Saldo RH Izvoz OBŢ Uvoz OBŢ Saldo OBŢ 2005. 52.283 110.520 -58.237 3.183 2.585 597 2006. 60.437 125.249 -64.812 3.359 2.824 535 2007. 66.025 138.112 -72.088 3.048 2.979 69 2008. 69.205 150.354 -81.149 2.799 3.162 -363 2009. 55.180 111.740 -56.560 2.234 2.389 -155 Izvor: DZS, Obrada RRA SiB 2010. Gospodarstvo Ţupanije u prvih šest mjeseci 2010. godine ostvarilo je robnu razmjenu u vrijednosti od 380,97 milijuna USD (Tablica 8), što je 5,4% manje u odnosu na robnu razmjenu ostvarenu u istom razdoblju 2009. godine. Udio izvoza bio je 49,2%, što znači da je ostvarena negativna trgovinska bilanca u iznosu od 6,09 milijuna USD. 19 Tablica 8. Usporedni prikaz robne razmjene Ţupanije i Republike Hrvatske za razdoblje I.-VI. 2010. godine u 000 USD 2009. 2010. OBŢ I-VI. Struktura Indeks 2010. u % 97,0 49,2 92,4 50,8 94,6 100,0 37,5 - Udio u RH u% 3,4 2,0 2,5 - Republika Hrvatska I.-VI. Struktura 2009. 2010. Indeks 2010. u % 4.999.373 5.581.041 111,6 36,9 10.199.141 9.524.802 93,4 63,1 15.198.514 15.105.843 99,4 100,0 -5.199.769 -3.943.760 75,8 - Izvoz 193.296 187.440 Uvoz 209.543 193.531 Ukupno 402.839 380.972 Saldo -16.247 -6.091 Pokrivenost 92,2 96,9 49,0 uvoza izvozom u %Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK Županijska komora Osijek 58,6 - - Zemlje Europske unije u ukupnoj razmjeni Ţupanije u prvih šest mjeseci 2010. godine sudjelovale su sa 65,9%, a zemlje CEFTA-e s 21,8% (Tablica 9). Udio u ostalim azijskim zemljama iznosio je 5,7%, dok se preostalih 7% odnosi na ostale grupe zemalja. Tablica 9. Robna razmjena Ţupanije za razdoblje I-VI. 2010. godine prema regionalnoj usmjerenosti Skupina zemalja Zemlje EU Zemlje EFTA-e Zemlje CEFTA-e Zemlje OPEC-a Ostale europske zemlje Ostale afričke zemlje Ostale azijske zemlje Ostale američke zemlje Oceanijske zemlje UKUPNO Izvoz u 000 USD Udio ( %) 119.146 63,6 5.040 2,7 56.756 30,3 501 0,3 1.265 0,7 1.493 0,8 2.602 1,4 556 0,3 80 0,0 187.440 100,0 Uvoz u 000 USD Udio ( %) 131.904 68,2 1.921 1,0 26.427 13,7 16 0,0 5.437 2,8 2.786 1,4 19.091 9,9 5.807 3,0 142 0,1 193.531 100,0 Ukupno u 000 USD Udio ( %) 251.049 65,9 6.960 1,8 83.184 21,8 518 0,1 6.702 1,8 4.279 1,1 21.694 5,7 6.363 1,7 222 0,1 380.971 100,0 Bilanca u 000 USD -12.758 3.119 30.329 485 -4.172 -1.293 -16.489 -5.251 -62 -6.091 Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK Županijska komora Osijek Negativna bilanca u razmjeni ostvarena je sa zemljama Europske unije 12,76 milijuna USD, s ostalim azijskim zemljama u iznosu 16,49 milijuna USD (Kina, Indija, Republika Koreja, Japan). Negativna bilanca u iznosu od 5,25 milijuna USD ostvarena je i s ostalim američkim zemljama (Brazil 4,5 milijuna), kao i s ostalim europskim zemljama u iznosu 4,17 milijuna USD (Rusija, Turska). Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca u iznosu 30,33 milijuna USD ostvarena je sa zemljama CEFTA-e (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Kosovo, Crna Gora, i Albanija), te sa zemljama EFTA-e (Švicarska, Norveška) u iznosu od 3,12 milijuna USD. U ukupnom broju izravnih stranih ulaganja u/na području OBŢ12, u razdoblju 1997.-2009. godine, njihov kumulativ ima negativan predznak i iznosi -41,9 mil. EUR-a, dok je kumulativ izravnih stranih ulaganja na razini Republike Hrvatske 13za isto razdoblje 23,4 mlrd EUR. 12 13 HGK, Ţupanijska komora Osijek http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm 20 1.7. Gospodarske grane Najvaţnijim gospodarskim granama na području Osječko-baranjske ţupanije smatramo poljoprivredu, preraĎivačku industriju, graditeljstvo i trgovinu. Poljoprivreda Činjenica da površina obradivog zemljišta u Osječko-baranjskoj ţupaniji od 231.273 ha čini 8,4% ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, svrstava OBŢ u najznačajniji poljoprivredni prostor u zemlji. Poljoprivredna zemljišta jedan su od najvaţnijih resursa OBŢ, a poljoprivreda te uz nju vezana prehrambena industrija, jedan su od najznačajnijih elemenata gospodarstva Ţupanije. U djelatnosti poljoprivreda, šumarstva i ribarstva14 u 2009. poslovalo je 176 poduzeća (5% poduzeća OBŢ), koja su zapošljavala 3.983 osobe (9% zaposlenika OBŢ), ostvarivši prihod od 2,8 mlrd kuna ili 12,2% ukupnog prihoda gospodarstva Ţupanije. Udio poljoprivrede u BDV-u Republike Hrvatske je 13% u razdoblju 2005.-2007. Osnovna komparativna prednost sektora poljoprivrede na području OBŢ je velika površina kvalitetnog poljoprivrednog tla. Dio poljoprivrednih površina pod područjem je ekološke mreţe RH što moţe predstavljati prijetnju poljoprivrednim djelatnostima. Tablica 10 prikazuje strukturu i vlasništvo nad poljoprivrednim površinama u OBŢ. Tablica 10. Struktura poljoprivrednih površina na području Osječko-baranjske ţupanije15 Poljoprivredne površine Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Republika Hrvatska Ukupno (ha) Privatno (ha) 1.216.000 1.052.000 866.000 718.000 46.000 43.000 31.000 26.000 163.000 163.000 110.000 102.000 Osjeĉko-baranjska ţupanija Ukupno (ha) Privatno (ha) 212.013 141.440 201.705 133.208 3.564 3.177 2.083 675 2.641 2.617 2.020 1.763 Sljedećom tablicom (Tablica 11) daje se pregled broja, strukture i površina u posjedu registriranih poljoprivrednih gospodarstva (OPG) na području OBŢ. 14 15 NKD 2007; Izvor: HGK, Ţupanijska komora Osijek Preuzeto iz Programa zašite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 39. 21 Tablica 11. Poljoprivredna gospodarstva na području Osječko-baranjske ţupanije16 Vrsta OPG-a Broj gopodarstava Broj k.ĉ. Površine u posjedu (ha) Površine u korištenju (ha) Tip Obiteljsko gospodarstvo Komercijalno Obiteljsko gospodarstvo Nekomercijalno Ukupno obiteljska gospodarstva: Trgovačko društvo Zadruga Komercijalna Obrt Ostali Sveukupno: 14.652 104.192 1.256 4.561 15.908 108.753 329 14.820 77 809 486 9.291 33 122 16.833 133.795 131.002 2.809 133.811 90.653 2.017 22.458 633 249.571 104.773 2.362 107.135 67.189 1.679 16.779 494 193.275 Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju U ratarstvu na najviše površina sije se pšenica i kukuruz, zatim suncokret, krmno bilje, soja, šećerna repa, ječam, povrće, uljana repica, krumpir, duhan, zob i raţ. Tablica 12. Korištenje oraničnih površina, stanje 01.06.2007. RH OBŢ OBŢ/RH Ukupno (ha) 830.888 199.358 24,0% Ţitarice Uljano sjemenje i plodovi Duhan Šećerna repa 558.590 133.066 23,8% 82.093 27.690 33,7% 6.005 143 2,4% 34.316 14.186 41,3% Krmno bilje 105.862 19.760 18,7% Cvijeće, aromatiĉno i ostalo bilje Krumpir, mahunasto i ostalo povrće 6.878 1.903 27,7% 37.144 2.610 7,0% Izvor: Statistički ljetopis RH 2008, str. 660-663. U Osječko-baranjskoj ţupaniji se proizvodi preko 35% pšenice, 30% soje, oko 40% šećerne repe, te preko 50% suncokreta u Republici Hrvatskoj. 16 Hrvatska poljoprivredna agencija; obrada RRA SiB 2010. 22 Tablica 13. Proizvodnja vaţnijih usjeva u 2007. - Izvor: Statistički ljetopis RH 2008 Kultura Pšenica Kukuruz Krumpir Soja Suncokret Šećerna repa Proizvodnja/prinos po hektaru Proizvodnja (t) Prinos po ha (t) Proizvodnja (t) Prinos po ha (t) Proizvodnja (t) Prinos po ha (t) Proizvodnja (t) Prinos po ha (t) Proizvodnja (t) Prinos po ha (t) Proizvodnja (t) Prinos po ha (t) Republika Hrvatska 812.347 4,64 1.424.599 4,94 296.302 17,03 90.637 1,95 54.303 2,63 1.582.606 46,12 OBŢ 296.911 4,87 258.464 4,85 11.813 20,22 28.513 1,92 29.748 2,68 615.884 43,41 OBŢ / RH (%) 36,5 105,0 18,1 98,2 4,0 118,7 31,5 98,5 54,8 101,9 38,9 94,1 Posljednjih godina konstantno se radi na povećanju površina pod voćem i vinogradima. Dominiraju jabuke, šljive, višnje, lijeske te vinogradi. U razdoblju od 2003.-2009., novozasaĎeno je oko 3.500 ha. Rast u sektoru voćarstva i vinogradarstva rezultat je Operativnog programa trajnih nasada, ali i poticajnih mjera Osječko-baranjske ţupanije. Vinogradi i voćnjaci se nalaze uglavnom na pobrĎu Dilja, Papuka, Erdutskom brdu, Dalj planini te Baranjskom brdu. U razdoblju od 2002. do 2008. godine broj ekoloških proizvoĎača se konstantno povećavao i dostigao razinu od 166 ekoloških proizvoĎača upisanih u Upisnik. U 2008. godini na području OBŢ bilo je 4.895 ha pod ekološkom proizvodnjom17. U pogledu stoĉarske proizvodnje, na području OBŢ razvijeno je govedarstvo, s naglaskom na proizvodnju mlijeka, svinjogojstvo, peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, te pčelarstvo. U tablici 14 dan je pregled stočnog fonda na području OBŢ, brojno stanje svinja i muznih krava u RH te udio svinja i muznih krava u OBŢ s obzirom na RH. 17 Izvor: BIOPA, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske ţupanije, travanj 2010. 23 Tablica 14. Pregled najvaţnijih kategorija stoke u OBŢ za razdoblje 2004.-2008. Stoĉni fond 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Osjeĉko-baranjska ţupanija: Goveda 43.312 47.885 58.134 55.986 52.363 Od toga muzne krave 14.128 15.441 235.820 18.618 217.570 18.460 274.547 19.946 286.369 86.797 96.625 81.334 45.855 Svinje 243.174 86.578 Ovce Konji 772 592 670 867 1.039 Koze 11.601 11.101 13.250 9.191 7.958 Perad 768.000 2004. 768.007 2005. 579.052 2006. 640.631 2007. 571.564 2008. 151.000 181.025 35.610 22.960 10.440 1.489.000 1.205.000 1.230.000 1.348.000 1.104.000 229.042 231.633 241.084 234.671 226.000 Svinje u OBŽ/RH 16% 19,6% 17,7% 21% 21,2% Muzne krave u OBŽ/RH 6,2% 8% 8% 8% 8,8% Stoĉni fond Od toga brojleri Republika Hrvatska: Svinje Muzne krave Izvor: OBŽ u brojkama 2005.-2008.; UO za poljoprivredu OBŽ; HPA Godišnje izvješće za 2009.: Govedarstvo U tablici 15 prikazana je proizvodnja mlijeka u RH za razdoblje 2004.- 2008., iz koje se vidi da je OBŢ preuzela primat u proizvodnji na nacionalnoj razini s preko 140 mil.kg godišnje, odnosno za razdoblje 2006./2009. proizvodnja mlijeka je povećana za 53%. Iz tablice je vidljivo povećanje proizvodnje mlijeka u OBŢ. Podaci pokazuju da proizvodnja mlijeka u OBŢ čini 20,8% ukupne proizvodnje u RH. Tablica 15. Pregled otkupljenih količina mlijeka (kg) Republika Hrvatska Osjeĉko-baranjska ţupanija Udio OBŢ % 2003. 525.028.000 55.325.180 10,5 2004. 532.838.138 57.048.394 10,7 2005. 605.321.043 76.249.040 12,6 2006. 631.619.285 91.892.012 14,6 2007. 653.850.986 102.578.132 15,7 2008. 657.753.856 114.875.213 17,5 2009. 675.246.913 140.770.481 20,8 Godina U 2007. godini na području OBŢ je bilo oko 286.000 komada svinja, što je u odnosu na 1.348.000 na razini RH 20,4%. U razdoblju 2004-2007.godine udio svinja u OBŢ u odnosu na ukupan broj svinja u RH je porastao sa 16% u 2004. na 21% u 2007. Operativni program razvoja svinjogojstva doveo je do povećanja kapaciteta i uvoĎenja moderne tehnologije u procesu uzgoja, što za posljedicu ima povećanje efikasnosti ove proizvodnje. 24 Kozarstvo je manje zastupljena stočarska grana. U 2009. na području OBŢ registriran je 61 uzgajivač koza18, što čini 4,5% ukupnog broja uzgajivača u RH. Broj grla se procjenjuje na 1.466 ili oko 3% populacije koza na nacionalnoj razini. Broj uzgojno valjanih grla kreće se oko 530 ili 4,5% u odnosu na RH. U 2009. godini na području OBŢ bilo je oko 2.600 uzgojno valjanih ovaca ili 5,27% u odnosu na ukupan broj ovaca u RH (48.500 grla)19. U razdoblju 2005/2009, broj uzgojno valjanih grla ovaca smanjio se za 23%, dok ja na razini RH porastao za 57% u istom razdoblju. U razdoblju 2005.-2009. godine broj pčelara na području OBŢ se povećao s 253 na 306 ili za 21%, čineći tako 9% ukupnog broja pčelara u RH 20. Broj pčelinjih zajednica na području OBŢ je takoĎer zabiljeţio rast od 19% u istom razdoblju te dostigao brojku od 28.400 zajednica, što čini 9,5% od ukupnog broja pčelinjih zajednica u RH21. Mjere koje se poduzimaju i/ili planiraju poduzeti usmjerene budućem razvoju sektora poljoprivrede u cilju jačanja efikasnosti sektora poljoprivrede uključuju: unaprjeĎenje razvoja svih sektora poljoprivrede jačanje sektora prerade i skladištenja poljoprivrednih proizvoda (ULO hladnjače), standardiziranje proizvodnje; jačanje trţišne pozicije kroz brendiranje ţupanijskih poljoprivrednih proizvoda, jačanje proizvodno-distribucijskih lanaca (klasteri), plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turističku ponudu, izgradnja sustava navodnjavanja, organska poljoprivreda, unaprjeĎenje okolišne prihvatljivosti postojeće proizvodnje. Osječko-baranjska ţupanija duţi niz godina aktivno pridonosi razvoju ovoga vaţnog gospodarskog sektora s ogromnim razvojnim potencijalom, kroz čitav niz ţupanijskih poticajnih programa. Šumarstvo Zbog različitih biofizičkih uvjeta koji determiniraju vrstu šumske vegetacije, unutar Ţupanije nalazi se više tipova šuma22. U nizinskom vegetacijskom pojasu, gdje je dominantan ekološki faktor dopunsko vlaţenje podzemnom i/ili poplavnom vodom, dominantne vrste drveća su hrast luţnjak, poljski jasen, crna joha, vrbe i topole23. Na povišenim terenima javljaju se hrastovo-grabove šume koje su visoko produktivne. U breţuljkastom pojasu nalazimo hrast kitnjak, grab, bukvu, brezu i cer. U brdskom pojasu dominira bukva, kao najznačajnija gospodarska vrsta u RH, koja se u niţim područjima miješa s hrastom, kestenom i brezom, a na višima, izvan granica Ţupanije, s jelom. Uprava šuma Osijek u cijelosti je na području OBŢ, dok Uprava šuma Našice ime sjedište na području OBŢ i većim se dijelom nalazi u njoj. Uprave šume Vinkovci i Poţega samo manjim dijelom zahvaćaju područje OBŢ, dok su im sjedišta izvan Ţupanije (Tablica 16). 18 Godišnje izvješće HSC za 2009. Idem 20 U RH je bilo u 2009. godini 3.395 pčelara 21 U RH je bilo u 2009. godini 300.053 pčelinje zajednice 22 Detaljno su nabrojane u poglavlju o biološkoj raznolikosti OBŢ 23 Preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 41 19 25 Tablica 16. Popis uprava šuma i pripadnih šumarija u Osječko-baranjskoj ţupaniji24 Osijek Osijek Osijek Osijek Šumarija BaranjskoPetrovo Selo Batina Darda Đakovo Levanjska Varoš Osijek Osijek Osijek Osijek Tikveš-Bilje Valpovo Uprava Osijek Površina/ha 5346,23 Uprava Našice Šumarija Čeralije 4592,40 11151,93 10672,37 7713,38 Našice Našice Našice Našice Donji Miholjac ĐurĎenovac Koška Našice 8257,67 11279,98 5292,20 Vinkovci Vinkovci Poţega Mikanovci Strizivojna Ĉaglin Ukupno: Površina/ha 10,75 8231,42 5802,78 7969,53 2488,93 251,22 1442,75 776,34 91.279,88 Komentar: Istaknute su šumarije koje pripadaju upravama izvan OBŽ Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici temeljem programa gospodarenja. Nadzor nad gospodarenjem šumama obavlja Šumarska inspekcija MRRŠVG. 60% privatnih šuma nalazi se u brdskim područjima OBŢ. Šume su od velike i višestruke vrijednosti na području OBŢ i svakako ih treba drţati na postojećim površinama, a po mogućnosti te površine i povećati, posebno u vodozaštitnim područjima. Iako su šume OBŢ uglavnom gospodarske namjene, one imaju i druge funkcije. Oko 2% šuma imaju posebne namjene: sjemenske, vojne, šume za rekreaciju i zaštitne šume. Oko 42% šuma na području OBŢ pripada tipovima staništa prepoznatim od strane EU direktive Flora and Fauna habitats25. Prirodne poplavne šume vrba, topola i hrasta luţnjaka, koje se u OBŢ prostiru na velikim površinama, meĎu zadnjima su takve vrste u Europi, te se njihov geofond moţe smatrati iznimno vaţnim i u meĎunarodnim razmjerima. Lov i robolov Velike površine pod šumom, razmjerno veliki udio zaštićenih površina, obilje vode, raznolikost staništa, relativna očuvanost okoliša te veliki dijelovi ruralnih područja, predstavljaju dobru osnovu za uzgoj divljači, odnosno za razvoj lovstva na području OBŢ. U tom smislu, lovni resursi predstavljaju signifikantan potencijal za dodatni razvoj isplativog lovnog turizma, koji je na ovim prostorima tradicionalno prisutan. Osječko-baranjska ţupanija je 2004. godine donijela Program unaprjeĎenje lovstva na području OBŢ26, čime je napravljen značajan iskorak u sustavnom razvoju lovstva. Temeljem Programa, OBŢ subvencionira projekte koji za cilj imaju unaprjeĎenje lovstva: opremanje hladnjača za prihvat mesa, kupovinu ureĎaja za otkivanje divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina, kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač, razvoj i unaprjeĎenje lovnog turizma. Na području OBŢ postoji 14 drţavnih lovišta, ukupne površine 103.731 ha (oko 25% Ţupanije) te 86 zajedničkih lovišta, ukupne površine 274.554 ha (66% OBŢ)27. 24 Idem, str. 42. Idem, str. 43. 26 UOPG, 2004 25 27 Preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 43. 26 Drţavna su lovišta u zakupu ili koncesiji lovačkih društava ili pravnih osoba registriranih za lov, osim nekih koja su povjerena na upravljanje JP Hrvatske šume. Slika 1. Prikazuje prostorni raspored drţavnih lovišta u OBŢ. Zajednička lovišta OBŢ u zakupu su lovačkih društava temeljem ugovora o zakupu zaključenih s OBŢ. Lovištima se gospodari u skladu s lovno-gospodarskim osnovama. Na području OBŢ djeluje Lovački savez OBŢ koji okuplja lovce i lovačka društva. Lovištima se gospodari na temelju lovno-gospodarskih osnova, a sukladno principima odrţivog gospodarenja fondom divljači na upravljanom prostoru. Prikaz vrsta i brojno stanje divljači pokazuje da je najviše zastupljena trofejna divljač (jeleni, srna, divlja svinja). Na području OBŢ postoji 115 lovačkih društava i 3.182 lovaca28, što je oko 5% lovaca RH29. Osim preduvjeta za razvoj lovstva, OBŢ obiluje vodotocima i jezerima/ribnjacima, na kojima je vrlo razvijen i ribolov, koji se smatra manjim dijelom kao gospodarska djelatnost, odnosno kao rekreacijska djelatnost te dio turističke ponude. Neke najpoznatije lokacije za ribolov su: Našički ribnjak "1905", Blanje, Karašica, jezera Borovik, Mlinica, Jošava, Fami-Rakitovica, Topoljski Dunavac i gotovo cijeli tok Drave. Slatkovodno ribarstvo kao grana poljoprivrede ima dugu tradiciju u RH, te na području OBŢ, no uslijed strukturnih problema u tom sektoru već dulji niz godina, ono je izgubilo na značenju i ulozi u gospodarstvu. Na području OBŢ30 postoji pet poslovnih subjekata koji se bave slatkovodnom akvakulturom, uglavnom šaranskim ribnjacima. Ukupna površina ribnjaka je 2.790 ha, od čega je u funkciji 61% ili 1.690 ha. U odnosu na ukupnu površinu šaranskih ribnjaka u RH od 9.530 ha, ribnjaci na području OBŢ čine 29%. 28 Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na području OBŢ, rujan 2010.; str.1. Broj lovaca u RH je u 2009. iznosio 57.890; Izvor: Priopćenje DZS 1.2.1.; listopad 2010. 30 Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na području OBŢ, rujan 2010. 29 27 U 2009. godini izlovljeno je 1.320 tona šarana, što je 43% ukupnog izlova šarana u RH31. Nekad izvozno orijentirana grana, danas je nekonkurentna. Slika stanja slatkovodnog ribarstva u OBŢ refleksija je strukturnih problema ove grane poljoprivrede na nacionalnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja32 prepoznalo je ovaj problem te ga pokušava riješiti poticajima za uzgojno selekcijski rad u akvakulturi te potporama u opremi za akvalkulturu. Potencijali za razvoj i revitalizaciju ribnjačarstva postoje, samo su potrebne mjere i sredstva. PreraĎivačka industrija U Osječko-baranjskoj ţupaniji postoji duga tradicija industrijske proizvodnje sa značajnim industrijskim potencijalima. U 2009. godini 453 poduzeća iz sektora preraĎivačke industrije33, ostvarila su 6,4 mlrd kn prihoda, što je 27,4% u odnosu na cjelokupno gospodarstvo OBŢ u 2009. godini, a zapošljavala su 14.787 radnika. Moguće je primijetiti da OBŢ ima još uvijek prevladavajući udio preraĎivačke industrije u ukupnoj gospodarskoj strukturi, što predstavlja u hrvatskim okvirima iznenaĎenje. Naime, deindustrijalizacija koja je zahvatila Hrvatsku i rezultirala golemim makro - ekonomskim ograničenjima (unutarnji i vanjski dugovi, nezaposlenost, insolventnost), nije u takvoj mjeri pogodila Ţupaniju, što naravno otvara izglede gospodarstvu, ali nameće i obveze, poglavito one organizacijske i tehnološke naravi. MeĎu djelatnostima preraĎivačke industrije ističe se sedam grana industrije čiji je ukupni prihod u 2009. godini iznosio 5,7 mlrd kn što predstavlja 89% prihoda cijelog sektora, odnosno 24% ukupnih prihoda svih gospodarskih subjekata na području OBŢ. Radi se o prehrambenoj, tekstilnoj i koţarskoj industriji, drvnoj industriji, papirnoj industriji, metalo-preraĎivačkoj, kemijskoj i industriji graditeljskih materijala. 31 Priopćenje DZS 1.4.2., lipanj 2010. RH ima u vlasništvu slatkovodne resurse, ribnjake/zemljište i riblji fond u otvorenim vodama kojim gospodari MPRRR kao resorno ministarstvo 33 NKD 2007. 32 28 Tablica 17. daje pregled broja poduzeća, broja zaposlenih, ukupan prihod preraĎivačke industrije, te sedam najvećih industrija prema veličini ostvarenog prihoda u 2009. godini. Tablica 17. Selektirane karakteristike preraĎivačke industrije u OBŢ u 2009. godini Djelatnosti Prehrambena Tekstilna i koţarska industrija Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namještaja Proizvodnja papira, proizvoda od papira i tiskanje MetalopreraĎivačka industrija Kemijska industrija Industrija graditeljskih materijala Ostale industrije Subtotal preraĊivaĉka industrija (C): Ostale djelatnosti Ukupno za OBŢ Broj poduzeća Broj zaposlenih 84 52 4.549 1.809 Ukupan prihod ('000 kn) 2.535.444 256.432 11% 1% Udio u sektoru (%) 40% 4% 47 1.167 276.778 1% 4% 41 61 9 24 135 453 2.926 3.379 1.415 1.645 900 779 2.523 14.787 29.338 44.125 694.500 482.446 577.404 888.824 680.683 6.392.511 16.963.228 23.355.739 3% 2% 2% 4% 3% 27% 73% 100% 11% 8% 9% 14% 11% 100% Udio u OBŢ(%) Izvor: HGK Županijska komora Osijek; obrada RRA SiB, 2010. Prehrambena industrija i njezini kapaciteti značajni su u proizvodnji šećera, bombona i čokolade, keksa, vafla i ostalih konditorskih proizvoda, proizvoda mlinarsko-pekarske industrije, preradi mlijeka, proizvodnji piva, ulja, preradi voća i povrća, klaoničkoj industriji, preradi mesa, proizvodnji gotovih jela i dodataka jelima, te proizvodnji stočne hrane itd. U 2009. godini u okviru ove grane poslovalo je 84 poduzeća s prosječnim brojem od 4.549 zaposlenih. Ukupan prihod u 2009. realiziran u okviru ove grane je bio oko 2,5 mlrd kuna ili 40% od ukupnog prihoda cijelog sektora preraĎivačke industrije. Tekstilna industrija, iako nekad vodeća grana industrije u Ţupaniji zadnjih nekoliko godina biljeţi stalan pad proizvodnje i smanjenje broja zaposlenih zbog odlaska velikih tekstilnih tvrtki u stečaj. Na drţavnoj razini je takoĎer zabiljeţen pad aktivnosti. Tijekom 2009. na području Ţupanije djelovalo je 13 tvrtki u proizvodnji tekstila s 492 zaposlena, te 37 tvrtki u proizvodnji odjeće s 1.705 zaposlenih. Ovih 50 tvrtki je tijekom 2009. godine ostvarilo ukupan prihod od 256 milijuna kuna, ali su ostvarile negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 7,6 milijuna kuna. Tekstilna industrija spada meĎu industrijske djelatnosti koje još uvijek ostvaruju značajan izvoz. Udio ove grane u ukupnom prihodu preraĎivačkog sektora je 4%. Drvna industrija, koja uključuje preradu drva, proizvodnju proizvoda od drva i proizvodnju namještaja, upošljavala je 1.176 radnika u 47 poduzeća u 2009. godini i ostvarila 276,8 mil kuna prihoda, što je 4% u odnosu na cijeli sektor preraĎivačke industrije. U sektoru papirne industrije u 2009.godini poslovalo je 41 poduzeće s prosječnim brojem od 1.415 zaposlenih. Ukupan prihod u 2009. realiziran u okviru ove grane je bio oko 694,5 mil.kuna ili 11% od ukupnog prihoda cijelog sektora preraĎivačke industrije. Metalo-preraĊivaĉka industrija s prihodom od 482,4 mil kuna u 2009.godini, upošljavala je 1.654 radnika u 61 gospodarskom subjektu. Udio njezina prihoda u sektoru preraĎivačke industrije je 8%. 29 U okviru kemijske industrije su najznačajniji proizvoĎači deterdţenata, sredstava za čišćenje i toaletnih proizvoda. U 2009. u ovoj djelatnosti je poslovalo 9 poduzeća s 900 zaposlenih. Ukupno ostvareni prihod iznosio je 577,4 mil kuna, što je 9% prihoda sektora. U Ţupaniji djeluje ukupno 24 tvrtke u sektoru industrije graĊevinskih materijala zapošljavajući 779 radnika u 2009. godini. Ostvareni ukupni prihod je 888,8 mil kuna ili 14% prihoda cijelog sektora. Ostale gospodarske djelatnosti34 MeĎu ostalim gospodarskim djelatnostima, prema kriteriju udjela u ukupnom prihodu OBŢ u 2009. godini, ističu se graĎevinarstvo i trgovina, dok se u 2010. godini biljeţi pad graĎevinarstva. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007. pojam graĊevinarstvo obuhvaća: pripremne radove na gradilištu (uklanjanje postojećih graĎevina i zemljane radove), radove na podizanju zgrada i gradnji ostalih graĎevina (niskogradnja), instalacijske i završne radove, iznajmljivanje graĎevinskih strojeva i opreme s rukovateljima, radove na novim graĎevinama, te rekonstrukcije i popravke postojećih graĎevina. U Ţupaniji je u 2009. godini bilo aktivno 391 poduzeće koje se bavilo graĎevinarstvom s ostvarenim ukupnim prihodima od 3,57 milijarde kuna, što je 19,4% manje u odnosu na 2008. godinu, odnosno 15,3 % ukupnih prihoda gospodarstva Ţupanije. Dobit razdoblja iznosila je 110,83 milijuna kuna i bila je za 38,1% manja u odnosu na 2008. godinu. Gubitak u ovoj djelatnosti iznosio je 87,28 milijuna kuna i bio je za 16,5% veći u odnosu na 2008. godinu. Investicije u dugotrajnu imovinu smanjene su za 28,1% u odnosu na 2008. godinu, a u investicijama na razini Ţupanije sudjeluju s 18,4%. U 2009. godini prosječni broj zaposlenih u ovoj djelatnosti bio je 7.614 i smanjen je za 9% u odnosu na 2008. godinu (Tablica 18). 34 Graditeljstvo; trgovina;opskrba električnom energijom, plinom i parom, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo; prema NKD 2007., to su djelatnosti D,E,F,G,H 30 Tablica 18. Pregled broja poduzetnika, broja zaposlenih i financijski rezultati poslovanja graĎevinarstva Ţupanije u 2008. i 2009. godini financijski rezultati u 000 kuna Pokazatelji GraĊevinarstvo (F) Ukupno gospodarstvo Ţupanije 402 391 8.365 7.614 91,0 4.428.563 3.569.676 80,6 4.256.440 3.521.144 82,7 179.130 110.832 61,9 74.921 87.279 116,5 419.976 302.100 71,9 3326 3379 46.196 44.125 95,5 28.212.488 23.355.739 82,8 27.574.399 23.626.087 85,7 925.682 754.216 81,5 649.218 1.139.569 175,5 2.397.662 1.645.729 68,6 Broj poduzetnika 2008. godina Broj poduzetnika 2009. godina 2008. godina Prosječan broj 2009. godina zaposlenih Indeks 2008. godina Ukupni prihodi 2009. godina Indeks 2008. godina Ukupni rashodi 2009. godina Indeks 2008. godina Dobit razdoblja 2009. godina Indeks 2008. godina Gubitak razdoblja 2009. godina Indeks 2008. godina Investicije u dugotrajnu 2009. godina imovinu Indeks Udio graĊevinarstva od ukupnom gospodarstvu Ţupanije u % 0,12 0,12 18,1 17,3 15,7 15,3 15,4 14,9 19,4 14,7 11,5 7,7 17,5 18,4 - Izvor: FINA; obrada: HGK Županijska komora Osijek Broj poduzeća u prvih šest mjeseci 2010. godine nije se bitno mijenjao u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, ali je vidljiv veliki pad ukupnih prihoda za čak 33,6%, te ukupnih rashoda za 31,9% (Tablica 19). 31 Tablica 19. Pregled broja poduzeća i financijski rezultati poslovanja u graĎevinarstvu Ţupanije za razdoblje I.-VI. 2010. godine/financijski rezultati u 000 kuna Broj poduzeća Djelatnost GraĎevinarstvo F Ukupno gospodarstvo Ţupanije I-VI 2009. I-VI 2010. 423 420 3.682 3.724 Ukupni prihodi (UP) I-VI 2010. 1.165.826 Ukupni rashodi (UR) Udio Indeks u % 2010/2009 I-VI 2010. Udio u% Indeks 2010/2009 Razlika UP - UR I.-VI. 2010. 11,2 66,4 1.163.299 10,8 68,1 2.527 10.402.813 100,0 88,2 10.729.240 100,0 91,0 -326.427 Izvor: FINA; obrada: HGK Županijska komora Osijek Trgovina, s udjelom od 33% u ukupnom prihodu Ţupanije spada u red jedne od najrazvijenijih djelatnosti. U 2009. godini u ovoj djelatnosti poslovalo je 1.184 poduzeća s 7.866 zaposlenih, a ostvareno je 7,6 mlrd kuna ukupnog prihoda. Tablica 20 daje osnovne pokazatelje za djelatnosti graĎevinarstva; trgovine; opskrbe električnom energijom, plinom i parom; prijevoza i skladištenja te ugostiteljstva (djelatnost pruţanja smještaja i pripremanja hrane), dok tablica 21 pokazuje osnovne karakteristike svih ostalih djelatnosti. Tablica 20. Karakteristike ostalih gospodarskih djelatnosti na području OBŢ u 2009.35 Djelatnosti Opskrba el.energ., plinom, parom Opskrba vodom, uklanja.otpad. voda, gospodarenje otpadom GraĊevinarstvo Trgovina na veliko i malo, popravak mot. vozila Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pruţanja smještaja i pripremanja hrane Subtotal djelatnosti D,E,F,G,H Ostale djelatnosti Ukupno za OBŢ Broj poduzeća 7 Broj zaposlenih 141 Ukupan prihod ('000 kn) 321.964 Udio u OBŢ (%) 1% 46 391 2.103 7.614 470.988 3.569.676 2% 15% 1.148 132 7.866 1.421 7.641.301 559.427 33% 2% 143 1.867 1.512 3.379 1.326 20.471 23.654 44.125 232.981 12.796.338 10.559.402 23.355.739 1% 55% 45% 100% Izvor: HGK Županijska komora Osijek; obrada RRA SiB 2010. 35 Djelatnosti D,E,F,G,K 32 Tablica 21. Karakteristike ostalih i društvenih djelatnosti na području OBŢ u 2009. Djelatnosti Informacije i komunikacije Financijske djelat. i djelat. osiguranja Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne usluţ. djelatnosti Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale usluţne djelatnosti Subtotal djelatnosti J,K,L,M,N,P,Q,R,S 36 Ostale djelatnosti Ukupno za OBŢ Broj poduzeća 97 26 59 423 Broj zaposlenih 730 115 172 1.757 Ukupan prihod ('000 kn) 163.817 52.097 58.795 708.535 Udio u OBŢ (%) 1% 0% 0% 3% 69 48 873 179 117.168 24.372 1% 0% 41 14 104 881 2.498 3.379 283 173 481 4.763 39.362 44.125 29.723 46.662 90.307 1.291.476 22.064.264 23.355.739 0% 0% 0% 6% 94% 100% Izvor: HGK Županijska komora Osijek; obrada RRA SiB 2010. 36 Djelatnost "Javna uprava i socijalno osiguranje", šifra "O" (NKD 2007) nije prikazana zbog nepostojanja subjekata iz tih djelatnosti registriranih na području OBŢ (Izvor:HGK, Ţupanijska komora Osijek) 33 Turizam i ruralni razvoj Turizam kao gospodarski sektor OBŢ sve više dobiva na značenju u procesu promišljanja razvoja Ţupanije. Kao sloţena gospodarska djelatnost i društveni fenomen, bitno utječe na razvoj područja u kojem se odvija, kreirajući dodatna trţišta za niz drugih gospodarskih djelatnosti, kao što su poljoprivreda, promet, trgovina, kultura, komunalne djelatnosti, zdravstvo, i sl. Osnovu za razvoj turizma brojnih oblika selektivnog turizma: izletnički, edukacijski, znanstveni, ekoturizam, lovni, ribolovni, zdravstveno-preventivni, lječilišni, seoski, nautički (Dunav, Drava), poslovni, kongresni, tranzitni, hodočasnički (vjerski) turizam (Aljmaš i dr.) i sl., na području OBŢ predstavlja postojeća atrakcijska osnova koju čine: bogatstvo voda (rijeke, jezera, akumulacije, bare, rukavci); termalni izvori; šume i šumska područja s bogatim i relativno očuvanim ekološkim sustavima flore i faune; očuvan fond divljači; zaštićena područja prirode; vrijedan ruralni prostor; bogata kulturno-povijesna i graditeljska baština. Posebno mjesto zauzima Park prirode "Kopački rit" kao najznačajnije i najatraktivnije zaštićeno prirodno područje istočne Hrvatske. Park je lociran u jugoistočnom dijelu Baranje, na prirodnom poplavnom području europskog značenja. Ukupno poplavno područje zauzima površinu od oko 33.000 ha, od kojeg je zaštićeno 17.700 ha, dok se 6.700 ha smatra kategorijom posebnog zoološkog rezervata. Kao značajan prirodni biotop, Park je uvršten na popis meĎunarodno značajnih močvara (Ramsarsko područje). Park prirode "Kopački rit" nije dovoljno iskorišten u turističke svrhe. Broj posjetitelja u 2009. godini je bio 36.000. Iako sporo, osjete se bitni pomaci u razvoju seoskog turizma na obiteljskim gospodarstvima, pomaci u turističkoj ponudi Parka prirode Kopački rit, u razvoju lovnog turizma te ponovno uključivanje OBŢ u odredišta višednevnih krstarenja Dunavom. Sustavno se radi na osmišljavanju unaprjeĎenja postojeće situacije, što daje razloga za umjereni optimizam. Dolasci turista u Osječko-baranjsku ţupaniju do 2008. godine pokazuju trend rasta, nakon čega dolazi do smanjenja, što se pripisuje globalnoj krizi i odraţva nacionalni trend. U 2009. udio dolazaka turista u OBŢ u odnosu na nacionalnu razinu je bio neznatan 0,72% kao i broj noćenja 0,33%. Strani gospti čin četvrtinu ukupnih gostiju što je u potpunoj suporotnosti u odnosu na nacionalne pokazatelje. Tablica 22. Dolasci domaćih i stranih turista Osječko-baranjske ţupanije u usporedbi s RH za razdoblje 2005-2009 Godina 2005 2006 2007 2008 2009 Izvor:DZS Dolasci OBŢ RH 62.651 9.995.070 76.313 10.384.921 84.724 11.162.406 89.386 11.260.807 78.382 10.934.474 Dolasci -strani gosti OBŢ RH 14.868 8.466.886 17.151 8.658.876 19.606 9.306.691 19.621 9.415.105 19.512 9.334.822 Udio-strani gosti (%) RH VSŢ OBŢ/RH 84,7% 30,0% 0,18% 83,4% 27,7% 0,20% 83,4% 30,1% 0,21% 83,6% 29,6% 0,21% 85,4% 24,8% 0,21% 34 Tablica 23. Noćenja domaćih i stranih turista Osječko-baranjske ţupanije u usporedbi s RH za razdoblje 2005-2009 Godina 2005 2006 2007 2008 2009 Izvor:DZS Noćenja OBŢ RH 143.774 51.420.948 163.363 53.006.946 176.856 56.005.492 188.926 57.101.494 187.422 56.296.647 Noćenja -strani gosti OBŢ RH 30.711 45.986.517 38.265 47.021.944 39.604 49.574.630 37.517 50.623.522 47.681 50.497.617 Udio-strani gosti (%) OBŢ/RH RH VSŢ 89,4% 24,8% 0,07% 88,7% 19,5% 0,08% 88,5% 20,5% 0,08% 88,7% 23,7% 0,07% 89,7% 24,9% 0,09% Grafikon 9. Broj turista i broj noćenja u Osječko-baranjskoj ţupaniji za razdoblje 2005.-2009.37 Sustavni pregled i valorizacija atrakcijske osnove OBŢ provedena je u sklopu izrade Prostornog plana OBŢ (2002.), kao stručna osnova za odreĎivanje zona od posebnog značaja za razvoj cjeline ţupanijske turističke ponude. Godine 2007. izraĎen je i Master plan turizma OBŢ. TakoĎer, predlaţe se i niz programa kojima bi se na području OBŢ poticao razvoj turizma, kao što su: program potpunije integracije kulturno-povijesne baštine; program razvoja vinskih cesta; program razvoja lovnog turizma; program razvoja ruralnog turizma i dr. Nositelji svih ovih programa su Turistička zajednica OBŢ i turističke zajednice na području Ţupanije, kojih ima 12, u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom, privatnim sektorom i lokalnim stanovništvom. Moţe se reći da je broj dolazaka turista u OBŢ u stalnom usponu za razdoblje 2005.-2008., dok se smanjenje broja dolazaka u 2009. moţe pripisati utjecaju globalnih recesijskih kretanja. U 2009. godini Osječko-baranjsku ţupaniju posjetilo je 78.832 turista, od čega su 75% domaći turisti. Ukupno su ostvarili 187.422 noćenja38. Na području OBŢ u 2009. godini je bilo oko 2.150 leţaja od 37 Informacije o stanju i razvojnim mogućnostima turizma u OBŢ, str. 21.; obrada RRA SIB 2010. 38 Idem 35 čega 1.450 (67%) u hotelima, dok se ostatak od oko 700 smještajnih kapaciteta nalazi kod ostalih subjekata. Prema podacima HGK sve se veći broj gospodarstava počinje baviti i seoskim/agrarnim turizmom, što je naročito vaţno u kontekstu EU trendova, gdje se sve više naglasak stavlja na ruralni razvoj namjesto razvoja poljoprivrede, čime se ţele stvoriti pretpostavke za odrţivi razvoj ruralnog prostora kroz jačanje i diversifikaciju gospodarske osnove u komplementarnim djelatnostima poljoprivrede, meĎu kojima je ruralni turizam jedan od opcija razvoja. Posebno treba istaknuti značaj osnivanja lokalnih akcijskih grupa odn. LAG-ova (2 registrirana kao udruge na području OBŢ: LAG Karašica i LAG Baranja) te primjenu LEADER pristupa u razvoju ruralnog prostora Ţupanije. Lokalne akcijske grupe okupljaju sve dionike razvoja na svojem području te ih u javno-privatnom partnerstvu organiziraju radi promišljanja zajedničkog lokalnog razvoja, prije svega kroz izradu lokalne strategije razvoja, a potom i kroz projekte koji će biti financirani iz sredstava programa IPARD, a potom i iz fondova EU namijenjenih ruralnom razvoju. 36 1.8. Poduzetniĉka infrastruktura Na području Osječko-baranjske ţupanije postoje sljedeće poduzetničko-potporne institucije: poduzetnički centri, Regionalna razvojna agencija, poduzetnički inkubatori. Poduzetnički centri u Osječko-baranjskoj ţupaniji: Poduzetnički centar Beli Manastir d.o.o., Beli Manastir, Poduzetnički centar Belišće, Belišće, Poduzetničko razvojni centar općine Erdut, Dalj; Miholjački poduzetnički centar d.o.o., Donji Miholjac; Centar za poduzetništvo, Osijek; Zadruga poduzetnička mreţa, Bilje; Valpovački poduzetnički centar d.o.o.; Valpovo; te tri poduzetnička inkubatora: Poduzetnički inkubator Osvit - zadruga, Donji Miholjac; Poduzetnički inkubator Bios d.o.o., Osijek; Tera-tehnopolis d.o.o., Osijek. Na području Osječko-baranjske ţupanije postoji 75 poduzetničkih zona39. Razlikuju se poduzetničke zone u realizaciji, kojih ima 21 te 54 zone koje su u pripremi. Što se tiče poduzetničkih zona u realizaciji (21), one se nalaze u Osijeku, Đakovu, Našicama, Belom Manastiru, Valpovu, Belišću, Donjem Miholjcu, Bizovcu, ĐurĎenovcu, Koški, Marijancima, Petrijevcima, Semeljcima i Viljevu. Ukupna veličina poduzetničkih zona u realizaciji je oko 645 ha (6.469.439 m2). Najveća je Slobodna zona u Osijeku, 135 ha. U poduzetničkim zonama OBŢ smješteno je 310 poduzeća koja zapošljavaju 6.189 djelatnika40. Ukupna vrijednost zona se procjenjuje na 578,5 mil kuna, dok se ukupna ulaganja do 2009. godine procjenjuju na 508,3 mil kuna. Prosječna ulaganja po hektaru zone su na razini 79 tisuća kuna. Prosječan broj poduzeća po zoni je 15, dok je prosječan broj zaposlenih po zoni 295. Najmanja zona ima 2 poduzeća i 4 zaposlenika, a najveća 101 poduzeće i 1.700 zaposlenika (poduzetnička zona Osijek; Zona skladišta i servisa). Potpuno je opremljenih zona 12 ili 57% od ukupnog broja zona u realizaciji. U pogledu poduzetničkih zona u pripremi, ima ih 54 i disperzirane su po cijeloj Ţupaniji, odnosno postoje u gotovo svakoj općini OBŢ. Samo 7 zona ili 13% od ukupno 54 zone u pripremi ima graĎevinsku dozvolu, a 2 ili 4% lokacijsku. MeĎutim, kako i veći broj zona u realizaciji nisu popunjene, treba razmišljati o racionalizaciji mogućih novih/u pripremi, u smislu iskorištenosti zona i ulaganja u njihovo privoĎenje upotrebi iz drugih izvora, kao što su sredstva EU te privlačenje nacionalnih i inozemnih investitora. Plan razvoja poduzetničkih zona 2008.-2012. godine sadrţi analizu i ocjenu poduzetničkih zona na području Osječko-baranjske ţupanije, ciljeva razvoja poduzetničkih zona, plan poduzetničkih zona te uvaţavajući utvrĎene kriterije, prioritetne aktivnosti izgradnje postojećih i novih poduzetničkih zona. Plan razvoja poduzetničkih zona 2008.-2012. godine donesen je 2008. a izmijenjen i dopunjen 2009. godine U razdoblju od 2004. do listopada 2010. godine41, OBŢ je u poduzetničke zone uloţila 44,3 mil kuna, dok su sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za isto razdoblje iznosila 51,7 mil kuna. U oţujku 2010. godine raspisan je javni natječaj za poduzetničke kredite po projektu "Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva" uz kreditni potencijal od 50 mil kuna. 39 Izvor: Katalog poduzetničkih zona Osječko-baranjske ţupanije, 2009. Ovaj podatak se odnosi na 2009. godinu, odnosno vrijeme izrade Kataloga 41 Upravni odjel Agencija za razvoj OBŢ 40 37 1.9. Trţište rada Krajem 2009. godine Osječko-baranjska ţupanija imala je 122.089 aktivnih stanovnika (radne snage), što predstavlja 6,7% ukupne radne snage u Republici Hrvatskoj42. Radnu snagu čini 90.659 zaposlenih i 31.430 nezaposlenih osoba. Zaposleno stanovništvo predstavlja 6% ukupnog zaposlenog stanovništva RH, a nezaposleno 10,8%. Stopa nezaposlenosti je na kraju 2009. iznosila 25,7%, što je daleko iznad prosjeka RH od 16,1%. Najviše zaposlenih osoba je bilo zaposleno kod pravnih i fizičkih osoba (92%), 5% u obrtu i slobodnim profesijama, dok je 3% aktivnih osiguranika u poljoprivredi. U 2009. godini došlo je do smanjenja broja zaposlenika u svim kategorijama. U apsolutnom iznosu radi se o brojci od 7.123 osobe za samo 12 mjeseci. Tablica 24 prikazuje strukturu radne snage u OBŢ za 2008. i 2009. godinu, a tablica 25 odnos radne snage OBŢ u odnosu na RH i Panonsku Hrvatsku u 2009. Tablica 24. Struktura radne snage u Osječko-baranjskoj ţupaniji za 2008. i 2009. Struktura radne snage u prosincu 2008. i 2009. godine 2008. 2009. Ţupanija Udio u RH Ţupanija Radna snaga 123.724 6,7 122.089 Zaposleni 97.782 6,1 90.659 - zaposleni u pravnim osobama 90.035 4,2 83.188 - zaposleni u obrtu i slob. 4.844 4,8 4.705 profesijama - aktivni osiguranici u individ. 2.903 7,9 2.766 poljoprivredi Nezaposleni 25.942 10,8 31.430 Stopa registrirane nezaposlenosti 21,0 25,7 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje Udio u RH 6,7 6,0 6,0 4,9 Indeks 09/08. 98,7 92,7 92,4 97,1 8,2 95,3 10,8 121,2 4,8 Tablica 25. Radna snaga RH, Panonske Hrvatske i OBŢ u prosincu 2009. Administrativno podruĉje Republika Hrvatska Panonska Hrvatska Osječko-baranjska ţupanija 2009. Radna snaga Udio OBŢ (%) 1.814.583 6,7% 451.586 27,0% 122.089 Izvor: Radna snaga u Osječko-baranjskoj županiji, prosinac 2009.; HZZ, Područna služba Osijek; obrada RRA SiB Kada se govori o radno sposobnom stanovništvu, govori se o starosnoj dobi od 15-64 godina. Broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo, značajan je pokazatelj razvoja. Upravo iz toga razloga procijenjena je stopa zaposlenosti temeljem dostupnih statističkih podataka. 42 Radna snaga Osječko-baranjska ţupanija, prosinac 2009.; HZZ, Područna sluţba Osijek 38 Temeljem dostupnih podataka i izračuna, zaključak je da je stopa zaposlenosti u OBŢ znatno manja nego stopa na razini RH. Ona je u 2009. iznosila 42%, dok je na razini RH bila 56,6%. Kada se uzme u obzir da je stopa zaposlenosti na razini EU 69%43, onda se moţe govoriti o poraţavajućim brojkama. Prema dokumentu Europe 2020, cilj EU je podići stopu zaposlenosti sa sadašnje razine od 69% na najmanje 75% do 2020. godine. Stoga pitanje podizanja stope zaposlenosti radno sposobnog stanovništva ostaje i dalje izazov ne samo na razini regionalne samouprave, već i na nacionalnoj razini. U Tablici 26 daje se prikaz stope zaposlenosti na razini RH44 (izračunata i procijenjena), te procjena stope zaposlenosti na području OBŢ za razdoblje zadnje tri godine. Tablica 26. Procjena stope zaposlenosti za Osječko-baranjsku ţupaniju i RH za 2007.-2009. Kategorija Procijenjeni broj stanovnika u RH Procijenjeni broj stanovnika u OBŢ Stanovnici OBŢ 15-64 Zaposleno stanovništvo u RH Zaposleno stanovništvo u OBŢ Stopa zaposlenosti u OBŢ-procjena Stopa zaposlenosti u RH-HZZ i procijenjena 2007. 4.435.982 322.327 217.068 1.516.909 96.246 44,3% 54,7% 2008. 4.434.508 320.617 216.248 1.636.000 97.782 45,2% 57,8% 2009. 4.429.078 319.239 215.801 1.605.000 90.659 42,0% 56,6% Izvor: DZS Priopćenje 7.1.4., rujan 2008-2010.; HZZ, Područna služba Osijek,Godišnjak HZZ 2007., 2008., 2009.; Obrada RRA SiB 2010.; Nezaposlenost je ozbiljan problem Osječko-baranjske ţupanije već čitav niz godina. Od 1997.do 2000. nezaposlenost se kreće uzlaznom putanjom, uz lagani pad u razdoblju 2000.-2008., no nije pala ispod 20% u cijelom razdoblju. U 2009. ponovo dolazi do povećanja stope nezaposlenosti s 21% na 25,7%. Grafikon 10 prikazuje kretanje stope nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2005.-2009.45. 43 http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%2020Europe%202020%-20% 20EN%20version.pdf 44 Godišnjak HZZ 2009. navodi stopu zaposlenosti za 2008. i 2009. godinu. RRA SiB procjenjuje stopu zaposlenosti za RH za 2007. godinu te stope zaposlenosti za OBŢ za razdoblje 2007.-2009. Ti se podaci mogu smatrati isključivo indikativnima, a nikako relevantnima! 45 Izvor: HZZ, Područna sluţba Osijek: Radna snaga Osječko-baranjske ţupanije, prosinac 2009; Podaci HZZ, Područna sluţba Osijek (elektronski oblik), gdje se za stopu nezaposlenosti RH uzima stanje na dan 31.12. tekuće godine 39 Grafikon 10. Kretanje stope nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji za 2005.-2009. Pored visoke stope nezaposlenosti, poseban je problem nezaposlenost ţena, starijih osoba, te dugotrajna nezaposlenost. U zadnjih deset godina (2000. - 2009.) udio nezaposlenih ţena u ukupnom broju nezaposlenih kreće se iznad 50%, a 2007. godine dolazi na razinu 61,4%. U 2009. godini 60% nezaposlenih osoba bile su ţene. U pogledu obrazovne strukture nezaposlenih osoba u Osječko-baranjskoj ţupaniji, prema podacima HZZ iz kolovoza 2010. godine, 57% su nezaposleni s osnovnom i srednjom školom do tri godine, 7% su u kategoriji prvog stupnja fakulteta, stručnog studija i više škole, fakulteta akademije, magisterija i doktorata (2.207 osoba). Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi dana je grafikonom 11, odnosno detaljnije Prilogom 5, prema stručnoj spremi i spolu. Grafikon 11. Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi u Osječko-baranjskoj ţupaniji VIII/201046 46 Izvor: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2052.xls; obrada RRA SiB, 2010. 40 Trajanje nezaposlenosti takoĎer je vaţan problem. Grafikonom 6. dan je pregled trajanja nezaposlenosti osoba koje su na dan 31.08.2010. bile prijavljene na HZZ u OBŢ i RH. Slika OBŢ je slična republičkom prosjeku, ako se gleda u relativnim brojevima, ali kad se uzme da oko 11.000 ljudi traţi posao u OBŢ više od dvije godine, to predstavlja 35% ukupnog broja nezaposlenih, što je više od republičkog prosjeka, koji za ovu kategoriju iznosi 31%. Grafikon 12. Nezaposlenost u OBŢ i RH prema trajanju na dan 31.08.2010. OBŢ RH Što se tiče daljnje analize nezaposlenih osoba, u Prilogu 6 dan je pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju po NKD 2007 na dan 31.08.2010. u Osječko-baranjskoj ţupaniji. S obzirom na prethodno zanimanje, najviše je nezaposlenih osoba s prethodnim radnim iskustvom iz preraĎivačke industrije i trgovine. Radi se o brojci od oko 11.300 osoba ili oko 36% ukupno nezaposlenih na dan 31.08.2010. godine. Za dobivanje ukupne slike stanja nezaposlenih osoba, potrebno je sagledati i dobnu strukturu nezaposlenih osoba. Naime, na području OBŢ ima 28% nezaposlenih mladih ljudi u dobnoj skupini od 19-29 godina starosti, odnosno 49% nezaposlenih u dobnoj skupini od 19-39 godina starosti. Detaljniji pregled nezaposlenih osoba u kolovozu 2010. godine nalazi se u tablici 27. 41 Tablica 27. Nezaposlene osobe prema dobnoj skupini i spolu u OBŢ za VIII/2010. Dobna skupina do 18 19-29 30-39 40-49 50-59 60 i više Ukupno: Broj nezaposlenih 1.897 8.941 6.648 6.296 6.803 984 31.569 Udio (%) 6% 28% 21% 20% 22% 3% 100% Broj nezaposlenih ţena 826 4.881 4.364 4.005 3.437 110 17.623 Udio (%) 5% 28% 25% 23% 20% 1% 100% Izvor: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2053.xls; obrada RRA SiB 2010. Na kraju treba spomenuti indikator koji predstavlja omjer ponude radne snage i prijavljenih potreba za radnicima. U zadnjih deset godina njegov prosjek je bio 2,747, dok je u 2009. dostigao razinu 4,15. Sljedeći grafikon prikazuje kretanje navedenog indikatora u u razdoblju 2000-2009. Grafikon 13. Pokazatelj ponude radne snage i potraţnje za radnicima u OBŢ za razdoblje 2000.-2009. 47 Obrada RRA SiB 42 2. LJUDSKI RESURSI I NASELJA 2.1. Ljudski resursi U poglavlju o ljudskim resursima dani su osnovni podaci o ljuskim resursima na području Osječkobaranjske ţupanije koji se odnose na broj stanovnika, gustoću naseljenosti, prirodno kretanje stanovništva, dobnu i obrazovnu strukturu stanovništva. 2.1.1. Osnovni demografski podaci Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, ukupan broj stanovnika u Osječko-baranjskoj ţupaniji iznosio je 330.506, što je 7,45% stanovništva RH (4.437.460)48. Prema procjeni49, u 2008. godini na području Ţupanije ţivjelo je 320.617 stanovnika50. Kretanje broja stanovnika u Osječko-baranjskoj ţupaniji u posljednjih 20 godina prikazan je grafikonom. Grafikon 14. Kretanje stanovništva Osječko-baranjske ţupanije u razdoblju 1991-2008 Najveći pad broja stanovnika od gotovo 10% zabiljeţen je 2001. godine u odnosu na 1991. godinu, a uslijed ratnih zbivanja. MeĎutim, posebno zabrinjava pad broja stanovnika od 2001. do 2008., a uslijed pada nataliteta i negativnog migracijskog salda. Danas, po broju stanovnika Osječko-baranjska ţupanija, kao prostorno-administrativna cjelina, zauzima treće mjesto u Republici Hrvatskoj, iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske ţupanije. 48 Izvor: http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_07/h01_01_07_zup14.html JU Zavod za prostorno ureĎenje OBŢ 50 Izvor: Priopćenje DZS 7.1.4., rujan 2010. 49 43 Prosjeĉna gustoća naseljenosti za Ţupaniju prema procjeni broja stanovnika za 2008. godinu je 77,2 stanovnika/km2. Prema popisu iz 2001. gustoća naseljenosti je bila 79,5 stanovnika/km2. Gradovi su znatno gušće naseljeni u odnosu na općine, tj. ruralna područja. Slikom 1. daje se pregled gustoće naseljenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Slika 2. Gustoća naseljenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji (br.st./km2) po gradovima i općinama51 Već na prvi pogled uočljiva je nehomogena raspodjela stanovništva, odnosno glavnina stanovništva ţivi u gradskim ili prigradskim naseljima (gradovi Osijek, Đakovo, Našice, Beli Manastir, Belišće, Valpovo, Donji Miholjac te susjedne općine Gradu Osijeku: Čepin i Erdut). Najslabije su naseljena periferna područja sjeveroistoka i sjeverozapada Ţupanije te okolica Đakova. Iz analize distribucije stanovništva na području Ţupanije, očito je da urbani sustav OBŢ ĉine grad Osijek sa svojim susjednim općinama i još šest gradova na podruĉju Ţupanije. Osijek je jedini grad s više od sto tisuća stanovnika52 (114.616). Samo Đakovo broji iznad trideset tisuća stanovnika ( 30.092), dok ostali gradovi broje manje od dvadeset tisuća: Našice (17.320), Valpovo ( 12.327), Belišće (11.786), Beli Manastir (10.986) i Donji Miholjac (10.265). Područje Osječko-baranjske ţupanije uglavnom je razvrstano u područja s preteţno seoskim ili prijelaznim obiljeţjima izmeĎu urbaniziranog prostora i sela, i po tome se razlikuje u odnosu na zagrebačku, riječku i splitsku makroregiju. Razlog tomu je i u prirodnim osobitostima i gospodarskoj strukturi Ţupanije gdje dominira poljoprivredna proizvodnja. Udio gradskog stanovništva od 1961. do 1991. godine povećao se sa 32,3% na 45,3%, dok je odnos gradskog stanovništva grada Osijeka i ostalih gradskih naselja na području OBŢ 63%:37% 53. Na području OBŢ (2001.) bilo je 113.583 kućanstava ili 7,7% kućanstava Republike Hrvatske. 51 Preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 36 Popis 2001 53 Program zaštite okoliša za područje OBŢ, str. 37. 52 44 U zadnjih 20 godina stanovništvo Osječko-baranjske ţupanije biljeţi negativni prirodni prirast, što je uostalom i nacionalni trend. U tablici 28. prikazano je kretanje prirodnog prirasta stanovništva na području OBŢ u usporedbi s nacionalnim podacima. Tablica 28. Prirodni prirast stanovništva Osječko-baranjske ţupanije i Republike Hrvatske razdoblje 2001.-2008. Prirodno kretanja stanovništva 2001 2004 2007 za 2008 Republika Hrvatska ŢivoroĎeni 40.993 40.307 41.910 43.753 Umrli 49.552 49.756 52.367 52.151 Prirodni prirast -8.559 -9.449 -10.457 -8.398 ŢivoroĎeni 3.108 2.804 2.869 2.991 Umrli 3.713 3.724 4.134 3.970 -605 -920 -1.265 -979 Osjeĉko-Baranjska ţupanija Prirodni prirast Izvor: Priopćenja DZS U razdoblju 2004.-2008. Osječko-baranjska ţupanija imala je negativan migracijski saldo za razliku od nacionalnog prosjeka, što ukazuje na trend odseljavanja stanovništva iz Ţupanije. Najviši je bio u 2007. godini, -1.053 osobe, nakon čega je u laganom padu. Donjim grafikonom ilustrira se saldo ukupne migracije za RH i OBŢ za razdoblje 2002-2008. Grafikon 15. Saldo ukupne migacije za OBŢ i RH za 2002-2008 45 2.1.2. Dobna struktura stanovništva Prema procjeni za 2008. godinu, na području OBŢ bilo je 320.617 stanovnika ili 7,2% ukupne populacije RH. Dobnoj skupini 0-14 godina pripada 15,7%, skupini 15-64 godine 67,4% te skupini 65 i više godina starosti pripada 16,9% stanovništva OBŢ. Sličan je odnos i na nacionalnoj razini. Tablica 29. Stanovništvo Osječko-baranjske ţupanije i Republike Hrvatske prema dobnim skupinama za 2001. i 2008. Godinu 2001 2008 Podruĉje/dobna skupina 0-14 15-64 65+ Total: 0-14 15-64 65+ Total: Republika Hrvatska 754.634 2.969.981 712.845 4.437.460 680.467 2.971.935 782.106 4.434.508 58.719 221.537 50.250 330.506 50.225 216.248 54.144 320.617 Osječko-baranjska ţupanije Grafkon 16. Stanovništvo Osječko-baranjske ţupanije i Republike Hrvatske prema dobnim skupinama za 2001. i 2008. godinu u relativnim iznosima 46 Demografsko starenje predstavlja temeljno obiljeţje dobne strukture stanovništva u RH, pa tako i u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Za sadašnji i sveukupni razvoj, temeljan je odnos udjela sljedećih kategorija u ukupnom stanovništvu: djeca (0-14), osobe u radnoj dobi (15-64) i stariji (65+). Smanjenje ukupnog broja stanovnika na razini RH nije linearno, već je rezultat dugogodišnjeg sniţavanja ţivoroĎenih, čime se smanjuje udjel mladih i priljev u radni kontingent, dok istovremeno raste udio stanovništva starijeg od 65 godina. U usporedbi s drugim europskim zemljama, Republika Hrvatska ulazi u skupinu s najlošijom demografskom slikom. Prema pokazateljima dobne strukture stanovništva (prosječna starost) i udjela starih u ukupnom stanovništvu, RH spada meĎu 10 najstarijih zemalja na svijetu54. Udio djece (0-14) godina u Osječko-baranjskoj ţupaniji prema popisu iz 2001. godine bio je 17,8%, što je nešto više od prosjeka RH (17%), te prosjeka EU (17%). MeĎutim, u odnosu na 2001. godinu biljeţi se pad udjela djece od 0-14 godina u ukupnoj strukturi stanovništva Ţupanije. Prosječna starost stanovništva je bila 38,7 godina, što je takoĎer oko prosjeka RH (39,3%). Sljedećim grafikonom dajemo kretanje vitalnog indeksa (broj ţivoroĎenih na 100 umrlih) za RH i OBŢ za razdoblje 2001-2008. Grafikon 17. Vitalni indeks za OBŢ i RH za razdoblje 2001-2008 Demografska kretanja ilustriramo sljedećim indeksima za 2001. i 2008.godinu: Udio djece (0-14) u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64) Udio stare populacije (65+) u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64) Udio djece i stare populacije (0-14; 65+) u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64) Indeks starenja kao udio stare populacije (65+) u populaciji djece (0-14) 54 Definiranje razvojnih prioriteta širih regija (NUTS 2); Verzija 12.2 10-11-2008; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 100. 47 Tablica 30. Selektirani demografski pokazatelji za OBŢ i RH za 2001. i 2008.godinu Djeca/radno sposobno stanovništvo Staro stanovništvo/radno sposobno stanovništvo Podruĉje Republika Hrvatska Osjeĉko-baranjska ţupanija Izvor: DZS Djeca+staro stanovništvo/radno sposobno stanovništvo Staro stanovništvo/djeca 2001 2008 2001 2008 2001 2008 2001 2008 25,4% 22,9% 24,0% 26,3% 49,4% 49,2% 94,5% 114,9% 26,5% 23,2% 22,7% 25,0% 49,2% 48,3% 85,6% 107,8% 2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva U pogledu obrazovne strukture stanovništva OBŢ, moţe se reći da je nezadovoljavajuća, ali je na razini drţavnog prosjeka. Donjom slikom ilustrira se obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina u Osječko-baranjskoj ţupaniji i Republici Hrvatskoj (2001). Naime, udio visoko-obrazovanih osoba u populaciji iznad 15 godina na području OBŢ je bio 9,2%, dok je taj odnos na nacionalnoj razini bio 11,9% Grafikon 18. Obrazovna struktura stanovništva RH i OBŢ prema popisu 2001. 48 Daljnjom analizom podataka o stanovništvu prema različitim razinama obrazovanja te njihovom udjelu u odreĎenim dobnim skupinama, dolazimo do zaključka da Osječkobaranjska ţupnaija zaostaje za nacionalnim prosjekom, što je dano donjom tablicom. Broj upisanih studenata na 1000 stanovnika za školsku godinu 2008/2008 prema mjestu prebivališta neznatno je manja od drţavnog prosjeka. Tablica 31. Selektirani pokazatelji stanja obrazovanosti stanovništva za RH i OBŢ za 2001.godinu te upisani studenti za 2008/2009 Podruĉje/pokazatelji % visokoobrazovanog stanovništva/ dobna skupina 2365 % stanovništva sa srednjom školom / dobna skupina 1965 % stanovništva bez obrazovanja/dobna skupina 19-65 Upisani studenti na 1.000 stanovnika 2001/2002 2008/2009 Republika Hrvatska 18,5% 64,9% 56,6% n/a 30 Osječko-baranjska ţupanija Izvor: DZS 14,1% 60,1% 64,2% n/a 27 2.2. Struktura naselja Struktura naselja na području Osječko-baranjske ţupanije dana je kroz analizu administrativnog ustroja ţupanije, veličine naselja te razvojnih središta. 2.2.1. Administrativna podjela Na području Osječko-baranjske ţupanije ima 42 jedinice lokalne samouprave: 35 općina i 7 gradova, s ukupno 264 naselja55. Slikom 3. ilustrira se administrativna podjela Osječko-baranjske županije na jedinice lokalne samouprave. Slika 3. Upravno-teritorijalna podjela prostora Osječko-baranjske ţupanije56 55 56 Prostorni plan OBŢ Gradovi su označeni crvenom bojom 49 Površina svih gradova iznosi 1/3 površine Ţupanije dok preostale 2/3 površine otpada na općine. Od ukupno 264 naselja, 67 naselja (25%) nalazi se u gradovima, a 197 naselja (75%) u općinama. Sljedećom tablicom daje se pregled naselja prema veličini za 1991. i 2001.godinu na području OBŢ. Tablica 32. Naselja i stanovništvo OBŢ prema veličini za 1991. i 2001.godinu Naselja i stanovništvo prema veliĉini Stanovništvo Broj naselja Osjeĉko-baranjska ţupanija do 500 1991 2001 2008 0 0 N/a 1991 2001 2008 0 0 N/a 5.001-2.000 5 8 N/a 8.254 13.431 N/a 2.001-5.000 22 21 N/a 69.146 62.691 N/a 5.001-10.000 6 5 N/a 41.773 34.091 N/a 10.001-20.000 7 6 N/a 88.735 75.585 N/a 20.001-100.000 1 1 N/a 29.493 30.092 N/a 100.001-500.000 1 1 N/a 129.792 114.616 N/a 500.000 i više 0 0 N/a 0 0 N/a Administrativni ustroj Osječko-baranjske ţupanije moţe se okarakterizirati na sljedeći način: Postojanje velikog broja jedinica lokalne samouprave te dominantnog broja općina s manjim brojem stanovnika ograničava financijske, kadrovske i institucionalne mogućnosti i potencijale jedinica lokalne samouprave; Velik broj JLS oteţava osiguravanje kvalificiranog kadra i/ili poskupljuje sustav te utječe na učinak. Veći broj manjih jedinica kreira veći broj problema (okoliš, vlasnički odnosi i sl.) koji prelaze administrativne granice pojedine JLS, za što je potrebna suradnja i kohezija, koja je vrlo često deficitarna. Koncentracijom stanovništva, gospodarskih i društvenih aktivnosti, gradovi su postali središta cjelokupnog razvitka Ţupanije. 50 2.2.2. Urbani centri Najveći grad u Osječko-baranjskoj ţupaniji je Osijek s preko sto tisuća stanovnika (114.616; 2001). Osijek je makroregionalno središte, najveći grad u istočnoj Hrvatskoj te četvrti po veličini u RH. Osijek je gospodarsko, kulturno i političko središte istočne Hrvatske. Ima dugu povijest i tradicionalno je gospodarski grad. U njemu je razvijena kemijska, prehrambena, tekstilna te metalopreraĎivačka industrija i graĎevinarstvo. Trgovina i ostale usluţne djelatnosti takoĎer zauzimaju značajno mjesto u njegovu ukupnom gospodarstvu. Značajan dio poduzeća je izvozno orijentiran. U novije vrijeme treba istaći značajna ulaganja u trgovačke centre. Osijek je i sveučilišni grad sa 17 fakulteta. Mogućnosti za ekonomski razvitak i poboljšanje uvjeta ţivljenja na području Osijeka nalaze se u prirodnim resursima, dobrom zemljopisnom poloţaju, izgraĎenosti infrastrukture i napose u ljudskom potencijalu. Đakovo (30.000; 2001) je grad s karakterom regionalnog središta. Ima razvijenu prehrambenu, graĎevinsku i drvnu industriju i obrtničko je središte. Poznat je po vinima zahvaljujući stoljetnoj tradiciji u vinarstvu i vinogradarstvu daje mu epitet. Grad posjeduje dvije poslovno-industrijske zone. Našice, Valpovo i Beli Manastir gradovi su manjeg regionalnog značenja. Nositelj gospodarskog razvoja Našica(17.320; 2001) je proizvodnja graĎevinskog materijala koja se zasniva na bogatim nalazištima kamena i laporca. Jezera i akumulacije u okolici osnova su za razvoj lovnog i ribolovnog turizma.Valpovo (12.327) je mali industrijski gradić s razvijenom prehrambenom industrijom. Beli Manastir (10.986; 2001), administrativno je središte Baranje s s razvijenom prehrambenom industrijom. Gradovi Belišće, Donji Miholjac te naselja/općine Darda i Čepin manja su regionalna središta slabije razvijenosti. 51 2.3. Turistiĉka podruĉja 2.3.1. Turistiĉki potencijal Dosadašnji razvoj turizma u OBŢ bio je skromnih razmjera, što je uosatlom karakteristika kontinentalnih područja. Uloga i značenje sketora turizma dani su detaljnije u poglavlju 1.3.6. Postojeći potencijali na kojima se zasnivao dosadašnji razvitak turizma predstaljaju glavne odrednie i temelje budućeg turističkog razvoja: područja pod posebnim reţimom zaštite te ostala zaštićena područja-potencijal za razvoj znanstvenih, edukativnih i ekoloških programa u turizmu bogatstvo voda, šuma te termalnih izvora- izletnički, rekreacijski, lovni, ribolovni, zdravstveno-preventivni, lječilišni i stacionarni turizam poljoprivredna područja s tradicijskim i drugim obiljeţjima kroz povezivanje turizma i poljoprivrede - okvir za razvoj ruralnog tiruzma Uključivanje kulturno-povijesnih sadrţaja i elemenata graditeljske baštine u turističku ponudu (dvorci, perivoji, sakralni i drugi sadrţaji) potencijal su za tvaranje novog identiteta turizna u ţupaniji – manifestacije, vjerski turizam. Kriteriji korišteni u valorizaciji turističkih resursa57 su sljedeći: Kvaliteta turističkog prostora Postojeći turističko-ugostiteljski sadrţaji Specifični sadrţaji Prometna dostupnost Planirani sadrţaji. Prema navedenim kriterijima i planovima razvoja nositelja razvoja turističkih aktivnosti te kroz uvaţavanje dosadašnjih trendova, za budući razvoj planiraju se sljedeća područja turističkih zona i lokaliteta: PP Kopački rit i kompleks posebnog zoološkog rezervata: uključivanje rubnih naselja u turističku ponudu; uključivanje područja u mreţu meĎunarodnih biciklističkih staza; izgradnja rekreacijskih centara; ruralni turizam u kombinaciji s kulturno-povijesnom i graditeljskom baštinom; rezidencijalni turizam; jahanje; golf-tereni i sl. Zdravstveno-lječilišni i turističko-rekreacijski kompleks Bizovačke toplice Turistički kompleks Ivandvor, Đakovo-uz postojeću ergelu planira se radno-rekreacijska turistička zona Sportsko-rekreacijski centar jezero Lapovac II-veslaček regate, kupanje, ribolov, sportski sadrţaji Izletničko-vikend i ribolovno područje Zeleni otok, Batina-revitalizacija izletničkog i tranzitnog punkta Potez Aljmaš-Erdut-Dalj-revitalizacija u ribolovno i izletničko područje; vinske ceste vjerski turizam Turističko-rekreacijski kompleks jezera Borovik-etapni razvoj Područje velikog ribnjaka kod Donjeg Miholjaca te područje Podpanj (65,5ha), kao zaštićeni posebni ornitološki rezervat-planira se kao znanstveno-nastavno središte za ribarstvo Rekreacijsko područje „Drava“ (Osijek-Petrijevci-Darda)-redefiniranje ovog područja kao jedinstveno rekreacijskog područja (Drava, vikend naselje uz Karašicu, kupalište Pampas, Konjiki klub s hipodromom, strlište Pampas) Športsko-rekreacijski centar Kneţevi Vinogradi-izletnički, kupališni i rekreacijski centar u kombinaciji s vinskim podrumima, vinorodnim okruţenjem te rubno područje PP Kopački rit Povezivanje vinorodnih područja i vinskih podruma na područjima četiri vinogorja (Erdutsko, Baranjsko, Đakovačko i Našičko) 57 Prostorni plan OBŢ 52 Povezivanje kulturno-povijesnih lokaliteta i sadrţaja na području ţupanije sa sadţajima u osijeku i ostalim gradskim i općinskim središtima (zaštićena povijesno-graditeljska cjelina i kompleks TvrĎa s dvorcima i pervojima u ostalim gradovima te sakralne graĎevine) Razvoj lovnog turizma sa središtem u Tikvešu-lovni turizam, fotosafari Poticanje razvoja ruralnog turizma kroz uključivanje seoskih gospodarstava u turističke aktivnosti; proizvodnja zdrave hrane (ekopoljoprivreda); poticanje tradicijskih djelatnosti u ruralnim područjima Razvoj ribolovnih područja uz vodotoke i akumulacije (ušće karašice uz Dravu; obale Drave do ušća u Dunav; područje Aljmaš-erdut; Topoljski Dunavac; zeleni otok-batina; vikend naselje Puškaš; jezera Borovik, Mlinac i Jošava u Đakovštini; „Ribnjak 1905“; jezero Famirakitovica; ribnjak Blanje; Emaus na Karašici kod Petrijevaca; izletničko-rekreacijski i tenis centar u Ladimirevcima; rekreacijska zona Zakovica i dr.) Ocjenjuje se da bi se značajniji efekti u razvoju turizma postigli povezivanjem pojedinih lokaliteta u jedinstvenu turističku ponudu pojedinih područja, uzimajući u obzir prometnu dostupnost-povezanost. 53 3. PROMET I TEHNIĈKA INFRASTRUKTURA Hrvatski teritorij je izrazito tranzitni u prometnom smislu - što ukazuje prolaz triju Pan europskih koridora (V, VII. i X.) kroz Republiku Hrvatsku te tako promet odnosno prijevoz u cjelini predstavlja ne samo internu potrebu RH, nego i jedno od njezinih mogućih komparativnih prednosti. Izbor multimodalnih Pan-Europskih koridora preko hrvatskog teritorija ukazuje na to, da je teritorijalni poloţaj RH ne samo njezina prednost, nego i obveza prema njoj samoj, kao i prema Europi. Tri od četiri Pan-Europska Transportna Koridora koji prolaze Hrvatskom, prlolaze kroz dvije podunavske ţupanije, osječko-baransjku i Vukovarsko-srijemsku: Koridori Vc, VII i X. Glavni prirodni prometni pravci istočne Hrvatske su: A) Nositelji sveukupne, unutrašnje, vanjske izvorišno-ciljne i tranzitne prometne potraţnje I) longitudinalni 1. Posavski, 2. Podravski II) meridijalni ili transverzalni 3. Virovitičko-okučanski, 4. Miholjačko-brodski, 5. Osječko-Ďakovački, 6. Osječko-ţupanjski III) po prostornoj orijentaciji kombinirani 7. Podunavski pravac. B) Nositelji unutrašnje prometne potraţnje i kombinacijskih veza vanjskih tokova IV) sustav dijagonalnih pravaca 8. Navedeni pravci vidljivi su na slici 4: 54 Prometni i geostrateški poloţaj istočne Hrvatske odreĎuju sva tri koridora (Podravski, Podunavski i Posavski). Razvoj Podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom prostornog ureĎenja Hrvatske ocijenjen kao osobito značajan za uravnoteţeni razvoj Hrvatske. U skladu sa strateškom, jadranskom orijentacijom budućeg razvoja Republike Hrvatske od velikog značaja je i prostor Istočne Hrvatske, kojim je preko njega Podunavlje povezano s Jadranom, preko Zagreba i Karlovca do Rijeke, odnosno preko Bosne i Hercegovine do Ploča 3.1. Cestovni promet Hrvatske autoceste su jedne od najmodernijih i najsigurnijih u Europi, zahvaljujući činjenici da je većina njih tek nedavno izgraĎena58. 2000.-tih godina izgraĎene su autoceste koje povezuju unutrašnjost zemlje s priobaljem, kao i s MaĎarskom i Slovenskom granicom na sjeveru. Ovakva prometna infrastruktura daje dodatni poticaj turizmu, najznačajnijoj stavci hrvatske privrede. Prometni i geostrateški poloţaj ove regije odreĎuju Podravski i Podunavski koridor koji prolaze njezinim područjem, dok Posavski koridor tangira Osječko-baranjsku ţupaniju i od velikog je značaja za njezine prometne tokove. Regija se nalazi na kriţanju prometnih pravaca europskog kontinenta. IzgraĎena prometna infrastruktura nije, meĎutim, na razini potencijala te geo-prometne pozicije ovoga područja. Postojeće stanje cestovnog prometa Najznačajniji projekt predstavlja izgradnja transeuropske auto-ceste Europskim prometnim koridorom V/c (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče) čija dionica kroz Hrvatsku prolazi Osječko-baranjskom ţupanijom preko Osijeka i Vukovarsko-srijemskom ţupanijom. Izgradnjom ove autoceste Slavonija i Baranja dobivaju mogućnost uključivanja u glavne europske prometne tokove, odnosno u globalni europski gospodarski sustav. Infrastruktura cestovnog prometa podijeljena je u slijedeće kategorije nacionalne klasifikacije. Tip (kod) ceste: auto-ceste; drţavne ceste; ţupanijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Za potrebe izrade ovog dokumenta, ceste su klasificirane kao: auto-ceste, ceste prve i druge klase, gdje se u ceste prve klase ubrajaju drţavne i ţupanijske. Lokalne se mogu smatrati cestama druge klase, dok su nerazvrstane ceste treće klase. Sljedećom tabelom daje se pregled cesta prema traţenoj klasifikaciji na području OBŢ prema NUTS 3/ NUTS 4 kriteriju u usporedbi s RH. 58 1991. godine jedine prave autoceste u Hrvatskoj bile su Zagreb – Karlovac (A1) i Zagreb – Slavonski Brod (A3). Autocesta A3 je u dotadašnjoj Jugoslaviji bila dio autoceste Bratstva i jedinstva, a kasnije je produţena i danas povezuje Zagreb s hrvatskim granicama sa Srbijom (Lipovac) i Slovenijom (Bregana). 55 Tabela 33. Duţina cesta (km) nacionalne cestovne mreţe u OBŢ prema vrsti ceste NUTS 3 / NUTS 4 Ukupno: Auto-ceste Ceste prve klase (drţavne i ţupanijske) Ceste druge klase (lokalne) Ceste treće klase (nerazvrstane) Republika Hrvatska 44.633 1.433 17.349 13.558 12.283 Osjeĉko-baranjska ţ. 2.933 75 1.143 729 986 Beli Manastir 694 25 206 104 359 Donji Miholjac 317 0 145 66 106 Đakovo 628 31 264 165 168 Našice 597 0 202 178 217 Osijek 565 20 269 175 101 Valpovo 307 12 108 96 91 Izvor: GISDATA Zagreb, 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po NUTS3 regijama zato što segmenti cesta (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postojei diskrepancija u vrijednostima Duţina autocesta u ovom području iznosi 75 km, što je 5,2% ukupne duljine autocesta u Hrvatskoj (Autocesta A3: Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac, od čvora Babina Greda i Autocesta A5: Beli Manastir – Osijek – Svilaj (dio u izgradnji)). Obje autoceste pripadaju europskim rutama E70 (autocesta A3) i E73 (autocesta A5, u izgradnji). Osječko-baranjska ţupanija povezana je s autocestom (A5) preko ceste A3 ( dionica do Đakova, čvor Sredanci gdje se kriţaju koridori Vc i X) ) 2009.godine. U planu je izgradnja novog mosta preko Save kod Svilaja (BiH) poslije 2012., čime bi hrvatska dionica autoceste prema BiH bila završena. Duljina cesta prve klase ovog područja iznosi 1.143 km, što je 6,6% ukupne duţine istih cesta u Hrvatskoj. Glavni cestovni prometni pravci poloţeni su dolinama rijeka koje omeĎuju promatrani prostor: dolinom Save auto cesta A3 (GP59 Bregana-Zagreb-Slavonski Brod- GP Bajakovo) dolinom Drave drţavna cesta D2 - Podravska magistrala (GP Dubrava KrišovljanskaVaraţdin-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok) dolinom Dunava drţavna cesta D7 (GP Kneţevo-Beli Manastir-Osijek-Đakovo-GP Slavonski Šamac). To su vaţni cestovni pravci i u sustavu meĎunarodnih E-cesta glede povezivanja zapadne, sjeverne i srednje Europe s juţnim i jugoistočnim dijelom Europe. Oko 78% cestovne mreţe ţupanijskih i lokalnih cesta čine ceste s izgraĎenim suvremenim kolnikom60, dok je ostatak u ovom trenutku bez izgraĎenog suvremenog kolnika (asfalt, beton, kamena kocka). U pogledu drţavnih cesta, moţe se reći (2010) da je 14% u drobrom stanju, 67% se redovito odrţava, a 19% traţi investicijska ulaganja61. Drţavne ceste se odrţavaju temljem Programa graĎenja i odrţavanja javnih cesta i Programa izvanrednog (pojačanog) odrţavanja za razdoblje 2009-2012. 59 Granični prijelaz Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010, str.18. ; 1998.godine oko 30% ţupanijskih i lokalnih cesta je bilo bez suvremenog kolnika uslijed ratnih razaranja 61 Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str.7 60 56 Plan razvoja cestovnog prometa Osječki prometni čvor moţe se riješiti samo koordiniranim zahvatima u cestovnu, ţeljezničku, riječnu i infrastrukturu zračnog prometa, s uključivanjem postojeće cestovne i ţeljezničke mreţe te lučkih kapaciteta u području gravitacijskog dosega grada Osijeka. UsklaĎenje cestovnog i ţeljezničkog prometa, kako gradskog i prigradskog, tako i daljinskog prometa te riječnog i zračnog prometa uključuje: autocestu A5, mreţu drţavnih cesta, priključak glavnih gradskih prometnica na autocestu i drţavne ceste ţeljeznicu na području grada Osijeka, vezu sa MaĎarskom i juţnom Hrvatskom preko BiH, kao i prugu prema Vinkovcima i Našicama riječnu luku Osijek i zračnu luku Osijek. Izgradnjom novih cestovnih pravaca (autocesta i brzih cesta) i modernizacijom postojećih ţeljezničkih pravaca formirati će se moderni integralni sustav Istočne Hrvatske. Na taj način stvoriti će se infrastrukturna osnova za što kvalitetniju i brţu integraciju u prostor srednje Europe. Osječko-baranjska ţupanija inicirala je izradu predmetne studije62 koja treba obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava šireg područja Osijeka: 1. Predloţiti strateške planove razvoja cestovnog, ţeljezničkog, zračnog i riječnog prometa, te kratkoročne potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeće cestovne i ţeljezničke mreţe i cestovnih objekata, sa svrhom povećanja propusne moći i razine usluţnosti, koja će osigurati kvalitetno prometno funkcioniranje šireg područja Osijeka omogućavajući Osijeku kao regionalnom, gospodarskom i prometnom središtu, efikasnu povezanost; 2. Analizirati strukturu cestovne i ţeljezničke mreţe te terminala na području grada i šire regije kao i njezinu prijevoznu sposobnost (kapacitet i razinu usluge), u odnosu na prometnu potraţnju svih modaliteta prijevoza. Na temelju toga utvrditi neusklaĎenosti u strukturi cestovne i ţeljezničke mreţe grada u odnosu na okruţenje, te utvrditi kritične elemente i aspekte funkcioniranja u svim segmentima prometne ponude i potraţnje; 3. Predloţiti koncepciju i prometno rješenje redefiniranja cestovnog, ţeljezničkog, riječnog i zračnog prometa u širem području grada Osijeka, sa definiranjem prioriteta i smjernicama kratkoročnog i dugoročnog usklaĎenog razvoja cestovne, ţeljezničke, aerodromske i lučke infrastrukture u odnosu na prometne i gospodarske potrebe te te poslovno-radne zone; 4. Predloţiti, temeljem provedenih analiza postojećeg stanja te prognoze prometnih rješenja, potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije; 5. Predloţiti dinamički plan izgradnje i rekonstrukcije cestovnih i ţeljezničkih prometnica; 6. Predloţiti modele financiranja za realizaciju dinamičkog plana izgradnje i rekonstrukcije cestovnih i ţeljezničkih prometnica, čvorišta i objekata, te riječne luke. 62 Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str. 22. 57 3.2. Ţeljezniĉki promet Na području Republike Hrvatske, pruge se ovisno o njihovoj namjeni, opsegu prometa, gospodarskoj vaţnosti i značenju, koje imaju u unutrašnjem i meĎunarodnom ţeljezničkom prometu razvrstavaju na: pruge od značaja za meĎunarodni promet, pruge od značaja za regionalni promet, pruge od značaja za lokalni promet. Djelatnost javnog prijevoza putnika i stvari u unutrašnjem i meĎunarodnom prometu ţeljezničkim prijevoznim sredstvima u nadleţnosti je HŢ Putničkog prijevoza i HŢ Carga , a izgradnja, modernizacija i odrţavanje ţeljezničke infrastrukture kao i modernizacija i odrţavanje ţeljezničkih vozila u nadleţnosti je HŢ Infrastrukture. Postojeće stanje ţeljezničkog prometa Temeljem Europskog sporazuma o glavnim meĎunarodnim linijama AGC, Ţeneva 1985. i Europskog sporazuma o vaţnim meĎunarodnim pravcima kombiniranog transporta i sličnim instalacijama AGCT, Ţeneva 1991. ţeljezničke pruge u ovom dijelu Hrvatske u tri koridora su europskog ranga. Područjem Osječko-baranjske sljedeće meĊunarodne pruge: MeĎunarodna ţeljeznička pruga na X. paneuropskom koridoru DG63 (posavski koridor) – Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – Beograd: o Novska – Vinkovci – Tovarnik – Drţavna granica – (Šid) MeĎunarodne ţeljezničke pruge na ogranku V.c) paneuropskog koridora DG (podunavski) – Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče: o (Magyarboly) – DG – Beli Manastir – Osijek o Osijek – Đakovo – Strizivojna – Vrpolje- Slavonski Šamac - (Bosanski Šamac, Sarajevo, Mostar, Čapljina) - Metković - Ploče, MeĎunarodna priključna ţeljeznička pruga na X. koridor i ogranak V.b (podravski): o Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar Pruge regionalnog znaĉenja koje prolaze kroz OBŢ su: Varaţdin – Koprivnica – Virovitica – Osijek - Dalj Vinkovci – Drenovci – DG – (Brčko) Vukovar-Borovo naselje – Dalj – Erdut – DG – (Bogojevo) Lokalne pruge su: Bizovac - Belišće Nova Kapela-Batrina – Pleternica – Našice Vinkovci – Gaboš – Osijek Sljedećom tablicom daje se pregled ţeljezničkih pruga prema NUTS3/NUTS 4 kriteriju te prema značaju. 63 Drţavna granica 58 Tablica 34. Pregled ţeljezničkih pruga (km) u OBŢ po značenju NUTS 3 / NUTS 4 Republika Hrvatska Osjeĉko-baranjska ţ. Ukupno: MeĊunarodne Regionalne Lokalne 2.898 354 110 156 86 31 31 0 0 0 0 0 0 Đakovo 77 77 0 0 Našice 131 0 90 41 Osijek 176 78 66 32 61 0 48 13 Beli Manastir Donji Miholjac Valpovo Izvor: GISDATA Zagreb 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po NUTS3 regijama zato što segmenti pruga (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postoji diskrepancija između vrijednosti Duljina ţeljezničkih pruga ovog područja iznosi oko 354 km, što je oko 12,2% ukupne duţine ţeljezničkih pruga u Hrvatskoj. Na području Osječko-baranjske ţupanije, koje pokriva Prijevozno područje Osijek ima 59 sluţbena mjesta, od toga 22 kolodvora gdje je kolodvor u Osijeku jedini ranţirno-rasporedni kolodvor na području , 36 stajališta (od kojih je 8 u funkciji prigradskog prometa) i 1 otpremništvo/stajalište. Ţeljeznicama je općenito nuţna modernizacija, jer već dvadeset godina nije bilo nekih značajnih ulaganja u ţeljezničku infrastrukturu. Mnoge glavne pruge nisu elektrificirane i imaju samo jedan kolosijek. Ipak, zadnjih desetak godina su napravljena neka poboljšanja, što je rezultiralo povećanjem maksimalne brzine na ţeljezničkoj trasi Pan-Europskog koridora X, od granice sa Slovenijom preko Zagreba, Novske, Vinkovaca do granice sa Srbijom. Mjestimično je maksimalna brzina pomaknuta sa 80 km/h na 120 km/h, a planirano je i daljnje povećanje na 160 km/h na odreĎenim segmentima. Ţeljeznička trasa Pan-Europskog korridora Vc, od granice s MaĎarskom, preko Belog Manastira, Osijeka, Đakova ili Vinkovaca, Slavonskog Šamca do granice s Bosnom, takoĎer je u procesu modernizacije sa ciljem maksimalne brzine do 160 km/h duţinom cijele trase. Pan-Europski koridor X bi trebao biti nadograĎen za veće brzine, moguće izgradnjom nove priključne trase od Siska preko Kutine do Lipovljana, koja bi dopuštala brzine do 250 km/h. Plan razvoja ţeljezničkog prometa Kolodvor Osijek kao jedini ranţirno-rasporedni kolodvor na području HŢ koji nije rekonstruiran u graĎevinskom smislu. Iako potrebna, rekonstrukcija kolodvora u sklopu modernizacije Koridora V c nije realizirana u planiranom roku. U pogledu signalnog sustava moţe se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne starosti signalno sigurnosnih ureĎaja i postrojenja na području Osječko-baranjske ţupanije u odnosu na magistralne pruge HŢ i tehnologije koje se primjenjuju u Europi. 59 Za uspješnu eksploataciju pruga na području naše Ţupanije potrebno je u sklopu modernizacije Koridora V c izvršiti: graĎevinsku rekonstrukciju kolodvora Osijek, Vladislavci, Semeljci i Đakovo, te osigurati kolodvore suvremenim signalno-sigurnosnim ureĎajima kako bi se povećala brzina vlakova kao i propusna moć kolodvora izvršiti sve pripreme za provedbu elektrifikacije pruga. Obzirom na činjenicu da su to obimni i dugotrajni zahvati potrebno je inzistirati na realizaciji plana koji se donosi u okviru politike razvoja infrastrukture Republike Hrvatske, a koji se utvrĎuje za srednjoročno razdoblje i obuhvaća plan odrţavanja i razvoja ţeljezničke infrastrukture Republike Hrvatske. Plan sadrţi razinu funkcionalne sposobnosti po prugama (koje treba osigurati odrţavanjem), konkretne programe, modernizaciju, te visinu i način osiguranja potrebitih sredstava. Na razini OBŢ planira se izgradnja sljedećih pruga: novi kolosijek Našice-Tvornica cementa Našice rekonstrukcija čvorišta Osijek s korekcijama trasa, novim predstanicama, novim rasporednim kolodvorom i razdvajanjem teretnog i putničkog prometa, novi meĎunarodni granični prijelaz kod Erduta. Planirane investicije u ţeljezničku infrastrukturu na području OBŢ64 za razdoblje 2011-2013 iznose oko 141 mil. HRK. U svrhu revitalizacije i zacrtanog intenziviranja ţeljezničkog prometa na ovom prostoru, Republika Hrvatska je sklopila i bilateralne meĎunarodne ugovore i sporazume koji su u funkciji ţeljezničkog prometa u koridoru V/c (Sporazum o reguliranju graničnog ţeljezničkog prometa izmeĎu Republike Hrvatske i Republike MaĎarske i Ugovor Republike Hrvatske i Republike MaĎarske o meĎunarodnom kombiniranom prijevozu stvari). 64 Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str. 25. 60 3.3. Rijeĉni promet Unutarnji plovni putovi RH integrirani su u mreţu Europskih plovnih puteva VII. (dunavskog) koridora: E-80 – rijeka Dunav E-80-08 – rijeka Drava od ušća do Osijeka – 22km E-80-10 – kanal Dunav – Sava E-80-12 – rijeka Sava do Siska s dijelom rijeke Kupe (5 km) Postojeće stanje riječnog prometa Za riječni promet u Osječko-baranjskoj ţupaniji bitne su rijeke Drava i Dunav. Rijeka Drava plovna je gotovo svom svojom duţinom kojom se prostire našom Ţupanijom, odnosno od svog ušća do 104-tog riječnog kilometra.. Na toj duţini od 0-tog do km 70 rijeka Drava je meĎunarodni vodni put od meĎunarodnog značaja temeljem Europskog ugovora o glavnim unutarnjim vodnim putevima od meĎunarodnog značaja (AGN) uvrštena u mreţu unutarnjih vodnih putova od meĎunarodne vaţnosti pod oznakom E-80-08. Na dionici od km 70 do km 104 plovidba je regulirana Sporazumom s Republikom MaĎarskom. Na plovnom putu Drave smještene su: Luka Osijek - rkm 13+000 Stara luka Tranzit - Osijek rkm 18+300 "Zimska luka" u Osijeku rkm 20+700 Putničko pristanište "Galija" Osijek rkm 21+500 Pristanište u Belišću rkm 53+500 Pristanište u Donjem Miholjcu rkm 85+000. Prema ECE-u u sadašnjem stanju plovni put rijeke Drave zadovoljava slijedeće uvjete plovidbe65: - III klasa od ušća u Dunav do Belišća, rkm 0,0-56,5 - II klasa od Belišća do Donjeg Miholjca, rkm 56,5-82,5 - I klasa od Donjeg Miholjca do Ţdalice, rkm 82,5-198,6 Dunav protječe istočnom granicom OBŢ u duţini od 86 km i to od granice s Republikom MaĎarskom do iza općine Erdut (gdje prelazi u Vukovarsko-srijemsku ţupaniju) i cijelom tom duţinom je meĎunarodni plovni put (od km 1433 do km 1347). Na plovnom putu Dunava u OBŢ trenutno nema luka ili pristaništa. Plovni put Dunava66 u granicama Republike Hrvatske ubraja se u IV klasu plovnih puteva prema Europskoj Ekonomskoj Komisiji. Nadzor nad riječnim prometom na rijeci Dravi obavlja Lučka Kapetanija Osijek, a na rijeci Dunav Lučka Kapetanija Vukovar. 65 66 http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-005drava.html http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-004dunav.html 61 Plan razvoja riječnog prometa Osnovni problem riječnog prometa su zapuštenost plovnih putova, zastrarjela tehnologija flote (tegljenje umjesto potiskivanja), tehnička i tehnološka zastarjelost luka i nedostatak brodogradilišta s navozom (izvlačilišta). Zbog ograničenih financijskih sredstava (drţavni proračun) tijekom jedne godine, provode se samo radovi na "odrţavanju" stanja, koji se svode na odrţavanje objekata sigurnosti plovidbe i obiljeţavanje plovnih putova, te radovi (sanacija korita i obala) u manjem opsegu u svrhu tehničkog odrţavanje i osposobljavanje plovnih putova. Za ureĎenje plovnog puta rijeke Drave na IV klasu plovnosti, potrebno je izvršiti odreĎene hidrograĎevinske radove, za što je potrebno osigurati više financijskih sredstava. Sredstva potrebna za izvoĎenje radova tehničkog odrţavanja vodnih putova pa tako i vodnog puta rijeke Drave osiguravaju se u drţavnom proračunu RH na temelju Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje od 2009.-2016. temeljem Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za 2008-2018 (NN 65/08). U cilju podizanja klase plovnosti rijek Drave, do sada je samo Agencija za vodne putove je investirala izradu Studije o utjecaju na okoliš za zahvat - izvoĎenje regulacijskih radova na rijeci Dravi od rkm 0+000 do rkm 56+000. U Osijeku se planira izgradnja Nove luke Osijek67 kapaciteta 5 mil.tona tereta (generalni, kontejnerski, rasuti, tekući) godišnje, za što je projektna dokumentacija izraĎena. Ovaj obimni projekt bi se trebao odvijati u nekoliko faza: izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta; rekonstrukcija i izgradnja juţne obale lučkog bazena; izgradnja intermodalnog dijela infrastrukture zapadnog dijela luke-gospodarska zona te izgradnja tvornice bioetanola. Visina investicije se procjenjuje na 281 mil. EUR: Osječko-baranjska ţupanija je pokrenula izgradnju putničkih luka na Dunavu u Aljmašu i Batini, u kojoj su prvi radovi započeli krajem 2010. 67 Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str. 31-34. 62 3.4.Zraĉni promet Postojeće stanje zračnog prometa Na području Osječko-baranjske ţupanije nalaze se dva infrastrukturna objekta68 izgraĎena za zračni promet u neposrednoj blizini grada Osijeka: Zračna luka Osijek (kod sela Klisa), otvorena za javni zračni promet i Zračno pristanište Osijek-Čepin OBŢ je u europski zračni promet uključena preko Zračne luke Osijek u Klisi, 13 km od Osijeka, koja nakon obnove (2003.) raspolaţe sa zgradom za prijem i otpremu putnika, cargo terminalom s otvorenim i zatvorenim skladišnim prostorima. Uzletno-sletna staza i opremljenost luke omogućava prihvat i otpremu svih zrakoplova osim širokotrupnih. Po svojim karakteristikama, ima kodnu oznaku 4D prema klasifikaciji ICAO 69. MeĎunarodni i domaći putnički i cargo promet osnovica su razvoja zračne luke. Značajniju djelatnost predstavlja cargo promet, dok se putnički promet za sada uspostavlja samo u ljetnim mjesecima. Cargo kapacitet Zračne luke Osijek iznosi 360 tona robe dnevno tj. 131.400 tona robe godišnje, sukladno tehničkim karakteristikama. Što se tiče meĎunarodnog putničkog prometa, moţe se reći da je on započeo 2008.godine kada je zrakoplovna kompanija Germanwings uspostavila letove dva puta tjedno na liniji Osijek-Koln. Tijekom 2009. i 2010. kompanija Rayanair je uspostavila letove tijekom ljetne sezone dva puta tjedno na liniji Osijek-Frankurt/Hahn. Ovom direktnom linijom, OBŢ je povezana s trţištem Njemačke, odakle su putnicima na raspolaganju letovi za više od 50 destinacija. Osim redovitog prometa, zračna luka prihvaća charter letove, te letove poslovne i generalne avijacije. U 2010. godini charter letovi tvrtke Nouvelair povezivali su Osijek s Tunisom. U 2009. godini ukupni putnički promet je bio 20.430 putnika70, što je 14% ukupnog kapaciteta zračne luke. Zraĉno pristanište Osijek - Ĉepin prema klasifikaciji ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. IzgraĎeni kapaciteti zračnog pristaništa Osijek - Čepin koriste se za prihvat i otpremu zrakoplova generalne avijacije te sportsko i poljoprivredno letenje. Plan razvoja zračnog prometa Dolaskom novih partnera stvara se realna osnova za kontinuirano povećanje meĎunarodnog cargo prometa u budućnosti. Ovakav posao bi takoĎer značio i inicijaciju domaćim proizvoĎačima i špediterima za povećano korištenje zračnog prijevoza za izvoz, te mogućnost dezigniranja Zračne luke Osijek kao cargo čvorišta (cargo hub) za ovaj dio Europe. Zračna luka Osijek se nalazi na pragu novog razvojnog razdoblja koje obiljeţavaju ulaganja u modernizaciju opreme, te pored pruţanja osnovnih usluga prihvata i otpreme zrakoplova, razvijaju se i sekundarne djelatnosti, kao što su usluge skladištenja, cestovnog prijevoza, ugostiteljske, trgovinske i turističke usluge. 68 69 Prema Zakonu o zračnom prometu; NN 69/09, čl.2 i čl. 3. - klasifikacija i označavanje aerodroma Informacija o prometnoj povezanosti na području OBŢ za 2010. 70 Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području OBŢ, travanj 2010., str. 25. 63 3.5. Graniĉni prijelazi Granični prijelazi i njihove karakteristike dani su tablicom dolje. Tablica 35. Granični prijelazi u Osječko-baranjskoj ţupaniji Rb. 1 2 3 4 5 6 7 8 Naziv Osijek Donji Miholjac Duboševica Baranjsko Petrovo Selo Beli Manastir Erdut Batina-Bezdan Erdut Kategorija I I I II I I I I Opis zračna luka-meĎunarodni cestovni cestovni cestovni ţeljeznički cestovni cestovni ţeljeznički Susjedna zemlja MaĎarska MaĎarska MaĎarska MaĎarska Srbija Srbija Srbija 64 3.6. TEHNIĈKA INFRASTUKTURA 3.6.1. Elektriĉna energija 3.6.1.1.Izvori električne energije Proizvodnjom, prijenosom i distribucijom te opskrbom električne energije u Republici Hrvatskoj upravlja drţavno poduzeće, Hrvatska elektroprivreda (HEP Grupa). Prijenos, distribucija i opskrba električne energije organizirani su prema područjima, što je za OBŢ Elektroslavonija sa sjedištem u Osijeku i pogonima u Đakovu, Našicama i Orahovici. U Osječko-baranjskoj ţupaniji, električna energija proizvodi se samo u Osijeku (TE-TO71 Osijek, snage 95MW) te u industrijskom energetskom postrojenju Belišća d.d. za vlastite potrebe. Ukupna potrošnja električne energije na području OBŢ, koja iznosi nešto ispod 1TWh daleko nadilazi proizvodnju na području ţupanije (oko 235 GWh), odnosno pokrivenost potrošnje vlastitom proizvodnjom je na razini oko 25%. 3.6.2.2.Prijenos i distribucija električne energije Prijenos električne energije na području Ţupanije ostvaruje se prijenosnim sustavima na 400 kV, 220 kV i 110 kV. Oni su u Domovinskom ratu znatno oštećeni te su u polsieratnom razdoblju postupno obnavljani. Pojedini dijelovi prijenosnog sustava još nisu dovedeni u funkciju. Postojeće graĎevine za prijenos električne energije (dalekovodi) od vaţnosti za drţavu su sljedeće: DV 400 kV Ernestinovo-Ţerjavinec DV 400kV Ernestinovo-Ugljevik DV 400kV Ernestinovo-Sremska Mitrovica 2(republika Srbija) DV 220 kV Đakovo-Gračac (BiH) i DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH). Pored navedenih, na području OBŢ postoji 24 dalekovoda 110 kV od značenja za ţupaniju. GraĎevine za transformaciju električne energije na području OBŢ su sljedeće: TS 400/110 kV Ernestinovo i TS 220/110 kV Đakovo. Na području OBŢ postoji 10 transformacijkih stanica (TS) tipa 110/35/10 kV. 71 Termo elektrana-toplana. TO Osijek proizvodi toplinsku energiju za područje grada Osijeka čineći centralizirani toplinski sustav. 65 3.6.3.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava Na području OBŢ u planu su graĎevine za proizvodnju električne energije instalirane snage 20MW i više te graĎevine za prijenos i transformaciju električne energije naponske razine 200kV od vaţnosti za drţavu. Planirane graĎevine72 za proizvodnju električne energije od drţavne vaţnosti su: HE Donji Miholjac HE Osijek 2 TE Osijek TE „Tanja“ (alternativno TE Dalj) i TE Valpovo (lokacija u istraţivanju). Na području OBŢ u planu je izgradnja 10 dalekovoda od 400 kV73 od nacionalne vaţnosti , dalekovoda ţupanijske vaţnosti naponske razine 110 kV te adekvatnih graĎevina za transformaciju električne energije. 3.6.3.4.Obnovljivi izvori energije Postoje planovi kojima bi se gradnjom dviju vodnih stepenica (VS) na Dravi kod Donjeg Miholjca i Osijeka, korištenjem riječnog hidropotencijala, moglo proizvesti dodatnih 680 GWh električne energije godišnje. Na području OBŢ planirana je izgradnja višenamjenskog hidrotehničkog sustava za ureĎenje voda i zemljišta (VHS) Osijek na rijeci Dravi i u funkciji proizvodnje električne energije. Alternativni izvori energije, meĎu kojima za većinu njih postoji znatan potencijal, u Osječkobaranjskoj ţupaniji trenutno se koriste vrlo slabo. Najzastupljenije je korištenje ogrjevnog drva, drvnog otpada, biljnog otpada i biomase. Daleko ispod mogućnosti koristi se geotermalna energija. Potencijali za njezino korištenje utvrĎeni su na lokacijama Bizovac, Đakovačka Breznica, Madarinci i Ernestinovo, a predstavljaju potencijale za proizvodnju prije svega toplinske energije, kao i za korištenje iste u poljoprivredi kroz stakleničku proizvodnju. Hidropotencijal za male elektrane, solarna energija i energija vjetra uopće se ne koriste, naspram mogućnosti, a prema procjenama, korištenjem postojećih tehnologija sunčanih kolektora, moguće je uštedjeti oko 40% energije za grijanje kućanstava, te znatno više za zagrijavanje vode. Postoji mogućnost korištenja i planiranih akumulacija u brdskim dijelovima, pored njihove osnovne svrhe za male hidro elektrane. Svakako nezanemariv, a trenutno gotovo potpuno neiskorišteni potencijal jest eksploatacija bioplina koji nastaje iz stočnih ekskremenata, poljoprivrednih otpadaka, ostataka hrane, šumske biomase i otpada mesne industrije. Vodeći se prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, kontinuirani strateški cilj je izgraditi sustav uravnoteţenog razvoja odnosa izmeĎu sigurnosti opskrbe energijom konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Takva opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka. Cilj je smanjiti u idućem razdoblju potrošnju energenata za 10%. 72 73 Ţupanijski glasnik 04/2010 Ţupanijski glasnik 04/2010 66 3.6.2. Opskrba naftom i plinom Uvoz nafte i plina u Republici Hrvatskoj u ingerenciji je INE d.d.74. Prema podacima HGK75, RH je u 2010.godini uvezla 587.846 tona prirodnog plina u vrijednosti 319,2 mil USD i to uglavnom iz Rusije (97%), što je za 20,4% manje nego u 2009.godini. Uvoz sirove nafte u 2010.bio je na razini 3.517.452 tone ( 2 mlrd.USD) što je za 13% manje u odnosu na prethodnu godinu. Sirova nafta uvozila se iz Rusije (67%), Azerbejdţana (20,9%) i Turske (12,1%). Republika Hrvatska i izvozi prirodni plin. U 2010.godini izvezla je 346.890 tona plina u vrijednosti 171,9 mil.USD. 3.6.2.1. Opskrba plinom Plinoopskrbni sustav u cjelini moţemo podijeliti u dva sustava: sustav veledistribucije i sustav distribucije zemnog plina. Sustav veledistribucija pokriva teritorij cijele drţave, a na području Osječko-baranjske ţupanije bogato je razvijen, ali ne i dovršen. Tlak u plinovodima je 50 bar i po pravcima povezuje otpremne plinske stanice, skladišta plina i mjerno redukcijske stanice (MRS-e) koje predstavljaju mjesta povezivanja plina od veledistributera i izvorište su svake distribucijske mreţe. Ovako izgraĎen sustav pokriva gotovo cijelu ţupaniju. Plin se distribuira izravnim potrošačima te ostalima posredno preko distributera. Na području OBŢ nalčaze se sljedeća ekploatacijska polja plina i nafte od vaţnosti za drţavu 76 :Beničanci, Kućanci-Kapelna, Crnac, Bokšić-Klokočevci, Beničanici, Sječe, Štekovica, Obod i Bizovac. Postojeći magistralni plinovodi (50 bar) : Budrovac-Donji Miholjac; Beničanci-Slavonski brod; Donji Miholjac-Osijek; Donji Miholjac-Beničanci i Slavonski Brod-Vinkovci. Planirani magistralni plinovodi su: Slavonski Brod-Vinkovci; Osijek-Vukovar; Belišće-Osijek; Bolman-Beli Manastir te Donji Miholjac-Slavonski Brod. U Beničancima se planira podzemno spremište nafte i zemnog plina drţavne vaţnosti. Planirani plinovod od vaţnosti za drţavu je meĎunarodni plinovod Dravaszerdahely (MaĎarska)-Donji Miholjac. 74 Uvoz i izvoz derivata nije predmet obrade u ovom dokumentu HGK, Ţupanijska komora Osijek, travanj 2011. 76 Ţupanijski glasnik 04/2010 75 67 3.6.2.2. Opskrba naftom Uz ţeljezničku prugu Vinkovci-Zagreb, smješten je vaţan infrastrukturni koridor koji obuhvaća jedan meĎunarodni naftovod, jedan kolektorski naftovod, magistralni plinovod (bivši produktovod), te planirani plinovod. MeĎunarodni naftovod je JANAF (Jadranski naftovod) promjera Φ 26″ (410 mm) dio je dionice Slavonski Brod-Opatovac i sluţi za transport nafte od luke Omišalj na Krku do rafinerija u Sloveniji, MaĎarskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Uz trasu JANAF-a paralelno je poloţen naftovod Ðeletovci-Ruščica kojim se do pretovarne stanice u Ruščici transportira nafta s naftnih polja Ðeletovci, Privlaka i Ilača. Promjer ovog naftovoda je Φ 12″ (300 mm). Oba naftovoda se pruţaju teritorijom Ţupanije u duţini od pribliţno 11 km. Kolektorski naftovodi na području OBŢ su: - Bizovac-Števkovica, - Števkovica-Beničanci, - Obod-Beničanci, - Kućanci/Kapelna-Beničanci, - Crnac-Beničanci. Ovako prikupljena nafta transportira se naftovodom Beničanci-Ruščica promjera Φ 12 3/4″ od otpremne stanice u Beničancima do prijemne stanice u Ruščici (istočno od Slavonskog Broda). Na lokaciji u Ruščici nalaze se rezervoari iz kojih se pretovara sirova nafta i transportira riječnim tankerima do rafinerije u Sisku. Na području Ţupanije ovaj naftovod se pruţa u duţini od 51 km. Planirani naftovod od vaţnosti za drţavu je meĎunarodni naftovod PEOP (Pan European Oli Pipe Line). 68 3.6.3. Telekomunikacije Uvod Trţište elektroničkih komunikacija na projektnom području odraţava sliku trţišta na nacionalnoj razini. Podaci su preuzeti iz Godišnjeg izvješća o radu za 2009.godinu Hrvatske agencije za poštu i elektronicke komunikacije (HAKOM) kao regulatora nadleţnog za trţišta elektronickih komunikacijskih i poštanskih i kurirskih usluga. Na kraju 2009. godine izdvajamo nekoliko najvaţnijih pokazatelja koji obiljeţavaju hrvatsko trţište elektronickih komunikacija: 9 operatera javne telefonske usluge u nepokretnoj eleketroničkoj komunikacijkoj mreţi (PSTN) 3 operatera u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreţi (GSM/DCM i UMTS) 51 operater usluga pristupa internetu (ISP) 1.895.200 korisnika nepokretnih komunikacijskih mreţa 6.082.900 korisnika pokretnih komunikacijskih mreţa 2.495.500 korisnika interneta od čega o 937.198 u nepokretnim komunikacijskim vezama i o 252.238 u pokretnim komunikacijskim vezama Podaci koji su dani dalje u tesktu odnose se na područje cijele RH budući da HAKOM ne rspolaţe podacima za NUTS 3 razinu (ţupanije) osim indikativnih podataka o rasprostranjenost širokopojasnih priključaka (internet). Telefonska mreţa Broj pretplatnika javne govorne usluge putem javne telefonske nepokretne komunikacijske mreţe (PSTN-Public Switched Telephone Network) u RH je u stagnaciji, što je i trend EU. U 2009.godini gustoća u PSTN mreţi je bila 41,92%. Predvida se daljnji pad broja krajnjih korisnika ove mreţe zbog snaţnog trenda rasta upotrebe ureĎaja u mreţi pokretnih komunikacija (mobiteli).Na ovom trţištu dominantan udio ima HT d.d. od 73,27%. Broj korisnika javnih pokretnih komunikacijskih mreţa, lagano je porastao tijekom 2009. godine u odnosu na 2008.. Najvaţniji razlozi tog porasta su: sniţavanje cijena, korištenja pokretnih komunikacijskih mreţa, pojacano trţišno natjecanje posebno, prelazak korisnika s nepokretnih na pokretne komunikacijske mreţe i opca tendencija veceg korištenja usluga pokretnih komunikacijskih mreţa. Gustoća (penetracija) korisnika pokretnih komunikacijskih je u 2009.iznosila 136% što je iznad prosjeka EU (119%) što pokazuje da je trţište RH izrazito razvijeno, uvelike liberalizirano, ali ima i još dovoljno prostora za poboljšanja i u pogledu kakvoce i u pogledu sniţavanja cijena, koje su iznad EU prosjeka. 69 Internet Ukupan broj korisnika interneta u cijelom svijetu pa tako i u RH pokazuje tendenciju ubrzanog rasta. U 2009. broj korisnika interneta porastao je za 11,2% u odnosu na prethodnu godinu i dosegnuo 2 495 440 korisnika. Na kraju 2009. godine u RH bilo je ukupno 937 198 prikljucaka širokopojasnog pristupa internetu što predstavlja gustocu od 21,13% s obzirom na broj stanovnika. Medutim, kad je u pitanju širokopojasni pristup, RH nema ţeljenu širokopojasnu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Broj pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne komunikacijske mreţe tijekom 2009. godine je porastao za 30,54% u odnosu na prethodnu godinu posto te je tako dosegnuta gustoca s obzirom na broj stanovnika od 15,44%. Širokopojasni pristup internetu putem pokretnih komunikacijskih mreţa na kraju 2009. dosegnuo je 252 238, što predstavlja gustocu s obzirom na broj stanovnika od 5,69%. Posebnu paţnju valja posvetiti ravnomjernijem razvoju širokopojasnog pristupa internetu po regijama. Graficki prikaz zastupljenosti (gustoća) širokopojasnih prikljucaka u nepokretnoj komunikacijskoj mreţi po pojedinim ţupanijama prikazan je donjom slikom. Slika 5. Rasprostranjenost širokopojasnih priključaka po ţupanijama Slika pokazuje vrlo neravnomjernu rasprostranjenost zastupljenosti širokopojasnih prikljucaka po pojedinim ţupanijama, a time i opravdanost selektivnih poticaja u razvoj širokopojasnog pristupa internetu u RH. Nadalje, vecoj zastupljenosti ukupnog broja širokopojasnih prikljucaka pridonosi i znacajan razvoj i uvodenje pristupa putem pokretnih komunikacijskih mreţa. 70 Planovi daljnjeg razvoja HAKOM ima u planu u sljedecoj godini posebnu pozornost posvetiti stvaranju regulatornog okruţenja koje omoguciti i potaknuti investicije i inovacije na hrvatskom trţištu elektronickih komunikacija. Pri tome ce osobito voditi racuna o poticanju ravnomjernog razvoja na nacin da elektronicke komunikacijske usluge budu jednako dostupne svim gradanima RH bez obzira na mjesto na kojem oni ţive. HAKOM će osobito poticati: Trţišno natjecanje u ponudi elektronickih komunikacijskih usluga te poštanskih i kurirskih usluga; Stalan rast i brzu implementaciju moderne komunikacijske tehnologije; Stabilnu, interoperabilnu i pouzdanu komunikacijsku infrastrukturu; Pristupacnu ponudu komunikacijskih usluga hrvatskim korisnicima; Ucinkovito korištenje radiofrekvencijskog spektra; Ubrzani rast širokopojasnih proizvoda i usluga; Porast pouzdanosti komunikacija u kriznim situacijama; Daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva. 71 4. PRIRODNA OBILJEŢJA U geografskom smislu, prostor Osječko-baranjske ţupanije preteţito je nizinski. U formiranju današnjeg reljefa, vaţnu ulogu su imali riječni tokovi Drave, Dunava i Save te njihovi pritoci. Uslijed utjecaja tokova dviju rijeka, posebno Dunava, koji utječe na vodostaj Drave uslijed povremenog prelijevanja, nastalo je i jedinstveno močvarno područje Kopačkog rita. U nizinskom reljefu Ţupanije, izdvajaju se sljedeći geomorfološki oblici: naplavne (aluvijalne) ravni; fluvio-močvarne nizine; lesne zaravni; prigorsko područje i riječne terase.77 Klima na području Osječko-baranjske ţupanije determinirana je mješavinom utjecaja euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Količina padalina krucijalan je faktor za poljoprivrednu proizvodnju, bilo u smislu izbora kultura za uzgoj, bilo za njihove prinose. TakoĎer, za poljoprivrednu proizvodnju vaţan je podatak da razdoblje bez mraza traje od lipnja do rujna. 4.1. Obradivo zemljište Jedan od najznačajijih resursa Osječko-baranjske ţupanije predstavlja obradivo zemljište. Struktura i površina obradivog zemljišta dana je donjom tablicom. Tablica 36. Poljoprivredne površine prema kategorijama korištenja u Osječko-baranjskoj ţupaniji u 2006.godini Struktura Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ukupno: Izvor: Županija u brojkama 2008., str.24 77 Poljoprivredne površine (ha) 201.705 3.564 2.083 2.641 2.020 212.013 Udio (%) 95% 2% 1% 1% 1% 100% JU Zavod za prostorno ureĎenje OBŢ 72 Valorizacija tla u smislu procjene pogodnosti tala za obradu izvršena je prema modificiranim kriterijima procjene zemljišta78 , a sukladno Pravilniku79, razvrstana su na način kako je prikazano u sljedećoj tablici. Tablica 37. Pregled tala prema klasi pogodnosti, relativnoj pogodnosti i površini u ha na području OBŢ Udio (bez šumskih površina) (%) N2-trajno nepogodna 0-20 0 0 0% N1-privremeno nepogodna 20-40 65.429 51.752 17% P3-ograničeno obradiva 40-60 130.729 86.142 29% P2-umjereno ograničena 60-80 179.448 132.790 44% P1-dobro obradiva 80-100 37.855 30.773 10% OBŢ (ha): 413.461 301.457 100% Izvor: Disertacija dr.sc. Borisa Đurđevića: Ekspertni model procjene pogodnosti zemljišta za usjeve Klasa pogodnosti Relativna pogodnost Ukupno (ha) Bez šumskih površina (ha) 4.2. Šume Šumama je prekriveno 99.928 ha ili oko 27% prostora OBŢ80. Iako je to manje od drţavnog prosjeka (44%), šumarstvo i na njega naslonjena preraĎivačka industrija, tradicionalno su vaţne gospodarske grane u Osječko-baranjskoj ţupaniji81. Područja uz Dravu i Dunav prostorno su najbogatija šumom, kao i područje Panonskog gorja na zapadu Ţupanije. S obzirom na vlasničku strukturu, 91,43% šumskih površina u vlasništvu su RH, dok je 8,57% u privatnom vlasništvu. Šume su značajan resurs zbog kvalitetnih sastojina drvne mase, budući da su velike površine pod hrastovim šumama. Upravljanje šumskim resursima u vlasništvu RH na području OBŢ povjereno je poduzeću Hrvatske šume d.o.o., odnosno njegovim upravama: Osijek, Našice, Vinkovci i Poţega. U nizinskom vegetacijskom pojasu dominantne vrste drveća su hrast luţnjak, poljski jasen, crna joha, vrbe i topole. Na povišenim terenima do kojih poplava gotovo nikada ne dopire javljaju se hrastovograbove šume koje su visoko produktivne. U brežuljkastom pojasu nalazimo hrast kitnjak, grab, bukvu, brezu i cer. U brdskom pojasu dominira bukva (najznačajnija gospodarska vrsta u RH), koja se u niţim područjima miješa s hrastom, kestenom i brezom. Struktura i kvaliteta privatnih šuma smještanim uglavnom u brdskim dijelovima ţupanije ( oko 60%ukupnih privatnih šuma) je vrlo slična drţavnim šumama. 78 FAO 1976., Vidaček, Ţ. 1976. 79 Pravilnik o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98.); preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje OBŢ, str. 23. 80 OBŢ u brojkama 2008. 81 Belišće, ĐurĎenovac 73 4.3. Vodene površine Rijeke Najveće rijeke u Osječko-baranjskoj ţupaniji su Drava i Dunav sa svojim priotcima. Dunav, druga po veličini rijeka u Europi, na području Osječko-baranjske ţupanije ima prosječnu širinu 500-800 m, dubinu 5-15 m, prosječnu brzinu toka nešto manje od 1m/s. Visoke vode Dunava najčešće se javljaju u proljeće kao posljedica topljenja snijega u Alpama, a pojava visokih voda Dunava takoĎer je vezana uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva. Srednji godišnji protoci Dunava kreću se od 2.500 m3/s do 3.000 m3/s, a variraju od 1000 m3/s do 8.000 m3/s. Pritoke Dunava, čiji se sliv djelomično nalazi u Ţupaniji, uključuju Dravu, Baranjsku Karašicu i Vuku. Pritoke Vuke, koje čini mreţa velikog broja kanala za odvod površinskih voda (12% površine Ţupanije), utječu na njezinu vodnost. Drava je na području Osječko-baranjske ţupanije takoĎer nizinska rijeka, ali znatno manjeg protoka od Dunava. Srednji protok na ušću u Dunav je 550 m3/s. Dok je u gornjem dijelu svoga toka Drava, relativno brza rijeka na području Ţupanije, ona postaje izrazito nizinska rijeka sa srednjom brzinom 0,7 m/s. Kvartarne šljunčano - pjeskovite naslage u dravskoj depresiji, u kojima se formira njezino korito, vodonosnik su sa značajnim zalihama podzemnih voda. Dubina vode u koritu Drave je 4-7 m. Velike vode Drave javljaju se najčešće u proljeće uslijed topljenja snijega i pojave godišnjih maksimuma oborina. Najznačajnije pritoke Drave su Karašica i Vučica s pritocima. Mreţa kanala koji se smatraju pritokama Drave, zbog svoje relativno male vodnosti nemaju značajniji utjecaj na vodni reţim Drave. U pogledu podzemnih voda na području Osječko-baranjske ţupanije, iako se radi o heterogenoj strukturi vodonosnika, okvirno se moţe reći da se vodonosni slojevi povećavaju od zapada prema istoku. Za razliku od središnjeg dijela RH, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno, u području istočne Hrvatske, ona je uglavnom pod manjim ili većim tlakom. U pogledu korištenja, valja istaći da prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za piće, te se za vodoopskrbu koriste dublji horizonti. 74 Pregled jezera, akumulacija, retencija i ribnjaka prema slivnim područjima OBŢ dan je sljedećom tablicom. Tablica 38. Jezera, akumulacije, retencije i ribnjaci u OBŢ Slivno podruĉje Rb. Akumulacija/retencija Površina sliva Naziv (km2) Šećeransko jezero Stara Drava-Bilje Đola Grabovačko jezero Topoljski Dunavac Ribnjak Naziv 1. Baranja 2. Karašica-Vučica Lapovac II 10,50 Ribnjak Donji Miholjac Ribnjak 1905. 3. Vuka Akumulacija Borovik 23,00 Koprivna 30 4. BiĎ-Bosut 4,58 44,99 Rakova pustara Gajgerova pustara 2,1 1,8 Mlinac Jošava Izvor: Prostorni plan OBŽ, str.42 n/a n/a n/a Beljski-Podunavlje Popovac Površina (ha) 600 18 972 1.348 Na području Osječko-baranjske ţupanije nalazi se izvor slane termomineralne vode (temperatura 96°C) u Bizovcu, kao jedina hiperterma takve vrste u Europi, na kojoj je nikao zdravstveno rekreacijski centar Bizovačke toplice. 75 4.4. Zaštita prirode i krajobraza Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) je osnovni propis kojim se ureĎuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Prema kategorizaciji Zakona o zaštiti prirode, zaštićene prirodne vrijednosti se prema značaju rasporeĎuju u tri razreda, a dijele se na: • zaštićena podruĉja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, te spomenik parkovne arhitekture; • zaštićene svojte: strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte i zaštićene zavičajne udomaćene svojte; • zaštićeni minerali, sirovine i fosili. Na ovaj zakon naslanja se i čitav niz provedbenih propisa82. Hrvatska je potpisala i ratificirala niz meĊunarodnih propisa kojima se štiti priroda, kao što su: Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Paris, 1972. godine (NN - MeĎunarodni ugovori 12/93), Konvencija o močvarama od meĎunarodne vaţnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija, NN - MU 12/93), Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (NN - MU 6/96) s Protokolom o biološkoj sigurnosti - Kartagenski protokol (NN - MU 7/02, 13/03), Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih ţivotinja (Bonnska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija o europskim krajobrazima (NN - MU 12/02), Konvencija o meĎunarodnoj trgovini ugroţenim vrstama divlje faune i flore - CITES Konvencija (NN - MU 12/99) i druge. Na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti doneseni su Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99). Cijela Osječko-baranjska ţupanija spada u geografsku regiju istočne Hrvatske, a na njezinom prostoru razlikujemo dvije osnovne krajobrazne jedinice: 1. Nizinska podruĉja sjeverne Hrvatske (veći dio prostora OBŢ) sa cjelinama: a. nizinski prostor unutar kojeg dominira agrarni krajobraz ispresijecan većim ili manjim kompleksima poplavnih šuma b. blago breţuljkasti prostor (s nadmorskom visinom 100-130m) Đakova i okolice gdje se oranice izmjenjuju s voćnjacima i vinogradima c. prostor Daljske planine na juţnoj obali Dunava s dominantnim vinogradima i voćnjacima d. prostor Banske kose (Baranja), lesno uzvišenje sa šumarcima i vinogradima te osebujnom graditeljskom baštinom. 2. Panonska gorja (područje Krndije). Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06), Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06), Pravilnik o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (NN 34/06). Osim navedenih vrijede i pojedini članci provedbenih propisa donesenih temeljem starog zakona o zaštiti prirode iz 2003. godine (Pravilnik o zaštiti vodozemaca, Amphibia, Pravilnik o zaštiti kopnenih puţeva, Gastropoda terrestria, Pravilnik o zaštiti gljiva, Fungi te Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa i drugi). 82 76 Zaključuje se da je osnovna fizionomija Ţupanije odreĎena agrarnim krajobrazom s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Kanalska mreţa je pravilna i gusta u nizinskom dijelu, dok na breţuljkastim područjima ona postaje rjeĎa i nepravilnija, prateći reljef. Prostorni plan Osječko-baranjske ţupanije kao osobito vrijedne izdvaja sljedeće krajobrazne cjeline: 1. Poplavne doline Drave (uz cijeli tok na području OBŢ te uzvodno) i Dunava (od granice s MaĎarskom do Dalja) 2. Poplavne šume (na relaciji od ČaĎavice do Poganovaca) i ribnjaci ("1905", "Donji Miholjac", i djelomično "Grudnjak") 3. Predjel oko Mandićevca (Drenje) 4. Predjel Erdutski vinogradi. Najvrjedniji krajobrazni elementi Osječko-baranjske ţupanije jesu: Raznolikost poljoprivrednih kultura Vizualna kvaliteta smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama Prelasci s ravničarskog krajobraza na breţuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima Područja s karakterističnim uzorcima naselja Pojedinačni "markeri", odnosno kulturno-povijesna i graditeljska baština. Biološka raznolikost Osječko-baranjske ţupanije, ukoliko se promatra u cijelosti (ukupna raznolikost Ţupanije), relativno je velika i ocjenjuje se na temelju prostorne razdiobe glavnih tipova staništa prema rezultatima projekta Kartiranje staništa RH (Izvor podataka: Drţavni zavod za zaštitu prirode). Dominantne su intenzivno obraĎivane oranice unutar kojih se nalaze naselja. Različiti tipovi šuma najvećim dijelom zauzimaju meĎusobno nepovezane, homogene površine, prvenstveno uz Dravu i Dunav te na Panonskom gorju uz jedan veći kompleks koji se sa sjeverozapadnih granica Ţupanije proteţe prema njezinom središnjem dijelu. Različiti biotopi na prostoru Ţupanije pogodovali su razvoju raznolike i brojne faune. Na području ţupanije obitavaju predstavnici većine europskih vrsta, meĎu kojima je i veliki broj zaštićenih vrsta. Svojom bioraznolikošću posebno se ističe PP "Kopaĉki rit", koji je "zelenim koridorom" spojen s NP "Dunav-Drava" u MaĎarskoj, u kome su posebno značajne poplavne šume uz Dunav i Dravu. Osim PP "Kopački rit", posebnom se biološkom raznolikošću ističe i područje "Podpanj" kod Donjeg Miholjca, zaštićeno kao posebni ornitološki rezervat, kao i područja poplavnih nizina uz Dunav i Dravu te ribnjaci koji svojim karakteristikama zadovoljavaju kriterije Ramsarske konvencije o močvarnim područjima. U osobito vrijedne dijelove prirode spadaju i šumski kompleksi, uključujući bazen izmeĎu ČaĎavice i Poganovaca, šumski kompleks na Krndiji te područje jugoistočno od Đakova. Prostorno prirodno i dijelom kultivirano područje rijeke Drave stavljeno je 2008. godine pod preventivnu zaštitu u kategoriji regionalnog parka, na vrijeme od tri godine. Preventivna zaštita u Osječko-baranjskoj ţupaniji odnosi se ne područje koje prati prirodni tok rijeke Drave. Biološka i krajobrazna raznolikost Osječko-baranjske ţupanije bitno pridonosi očuvanju biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj, zbog čega je 26% područja Ţupanije (zajedno: meĎunarodno vaţna područja za ptice i područja vaţna za ostale divlje svojte i staništa), a koje se većim dijelom podudara s područjem Regionalnog parka Mura-Drava, u obuhvatu ekološke mreţe Republike Hrvatske, koja će danom pristupa RH Europskoj uniji biti uključena u europsku mreţu Natura 2000. Na području Ţupanije, u šest kategorija zaštite (posebni rezervat, park prirode, regionalni park- preventivna zaštita, spomenik prirode, značajni krajobraz i spomenik parkovne arhitekture) obuhvaćeno je 18 zaštićenih prirodnih vrijednosti. 77 Tablica 39. Pregled zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske ţupanije Broj Površina (ha) Posebni rezervat 2 6.784,99 Udio od ukupne površine ţupanije (%) 1,64 Park prirode 1 17.700,00 4,27 Regionalni park 1 61.745,76 14,88 Spomenik prirode Značajni krajobraz Spomenik parkovne arhitekture Ukupno: 1 1 12 18 0,63 160,00 119,06 86.510,44 0,0002 0,04 0,03 20,86 Kategorija zaštite Izvor: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša OBŽ 78 Tablica 40. Popis zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske ţupanije Kategorija zaštite Posebni rezervat Park prirode Regionalni park (preventivna zaštita) Spomenik prirode Značajni krajobraz Grad/Općina Površina ha Godina zaštite Kopački rit ( zoološki) Bilje 6.700,00 1967. Podpanj (ornitološki) Donji Miholjac 84,99 1997. Kopački rit Bilje 17.700,00 1976./ 1999. Mura -Drava Podravska Moslavina, Viljevo, Donji Miholjac, Marijanci, Belišće,Valpovo, Petrijevci,Osijek, Darda,Čeminac, Jagodnjak, Petlovac, Draţ, Kneţevi Vinogradi, Bilje, Erdut 61.745,76 (56.701,58 kopno, 5.044,18 voda) 2008. Travnjačka površina na Biljskom groblju Bilje 0,63 2001. Erdut Erdut 160,00 1974. Bilje - Park oko dvorca Bilje 8,00 1975. Čepin- Park oko dvorca Čepin 2,32 1975. Dalj- Park uz patrijaršiju Erdut 1,22 1973. Donji Miholjac- Park oko dvorca Donji Miholjac 13,49 1958. Đakovo 8,66 1968. Đakovo- Mali park Đakovo 1,80 1970. Kneţevo- Park oko dvorca Popovac 7,00 1976. Našice- park oko dvorca Našice 34,34 1949. Osijek- Park kralja Petra Krešimira IV Osijek 2,43 1973. Osijek 12,00 1973. Tenja- Park oko dvorca Osijek 2,92 1973. Valpovo- Park oko dvorca Valpovo 24,88 1958. Naziv Đakovo - Strossmayerov perivoj Spomenik parkovne arhitekture Osijek- Perivoj kralja Tomislava Izvor: Rješenja o zaštiti iz evidencije OBŽ 79 4.4.1.NATURA 2000 Većina zaštićenih područja takoĎer je uključena u mreţu Natura 2000. U Osječko-baranjskoj ţupaniji ima 8 područja i 10 točaka vaţnih za razne vrste, osim ptičjih, te tri područja vaţna za ptice. Najveća područja uključuju Park prirode Kopački rit, preostala područja uz rijeke Dunav i Dravu. Tu su i četiri velika područja vaţna za ptičje vrste, uključujući teritorij blizu rijeka Dunava i Drave, kao i područje uz veliki ribnjak Grudnjak na zapadu Osječkobaranjske ţupanije. Tablica 41. Područja uključena u mreţu Natura 2000 u OBŢ Rb. A. 1 2 3 4 5 6 7 8 B. 1 2 3 C. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Podruĉje Poligonska podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa (SCI) Batina - Dunavac Kopački rit Ribnjak Grudnjak Breznički ribnjak Petrijevci Debeljak - Haljevo Bansko brdo Šume na Dilj gori Poligonska podruĉja vaţna za ptice (SPA) Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak s kompleksom luţnjakovih šuma Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) Podunavlje i donje Podravlje Površina (ha) 42.642,04 11,87 23.160,16 1.087,14 1.438,14 124,87 65,33 1.740,20 15.014,34 108.350,04 20.578,25 14.211,53 73.560,26 Toĉkasta podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa (SCI) Šarkanj Dunavac-Šarkanj Dunav kod Batine Zmajevac Biljsko groblje Kopački rit - livade Bistrinci Satnica Dalj Tanja 1 Izvor: http://www.natura2000.hr/ 80 4.4.2.Ramsarska podruĉja i lista IBA Zbog iznimne prirodne vrijednosti PP Kopački rit je 1993. godine uvršten na Popis Ramsarskih područja. Osim na Ramsarskoj, PP Kopački rit je i na listi programa IBAs (Important Bird Areas). Ovaj program je razvio BirdLife International (globalno udruţenje za zaštitu ptica, njihovih staništa i globalnu biološku raznolikost, koje ljude upućuje u smjeru odrţivog korištenja prirodnih resursa) kako bi odredio, pratio i zaštitio globalnu mreţu područja koja su vaţna kao staništa za ptice i ostalu biološku raznolikost. Partneri u ovoj organizaciji preuzimaju odgovornost za provoĎenje programa na nacionalnoj razini. 81 4.5. Stanje okoliša 4.5.1. Zrak Temeljni propis je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) kojim se odreĎuju mjere, način organiziranja, provoĎenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Zakon definira izvore emisija kao stacionarne i pokretne. Stacionarni izvori mogu biti toĉkasti (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, ureĎaji i graĎevine koji onečišćenja u zrak ispuštaju kroz za to oblikovane ispuste) i difuzni (ureĎaji, površine i druga mjesta iz kojih se onečišćujuće tvari u zrak unose bez posebnih ispusta/dimnjaka). Pokretni izvori su prijevozna sredstva (motorna vozila, lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi). Zakon definira tri kategorije kakvoće zraka (prema razini onečišćenosti, s obzirom na granične i tolerantne vrijednosti): (1) prva kategorija je čist ili neznatno onečišćen zrak u kojemu nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćenu tvar; (2) druga kategorija je umjereno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene GV za jednu ili više onečišćujućih tvari, ali ne i tolerantne vrijednosti; (3) treća kategorija je prekomjerno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više onečišćujućih tvari. Prilogom 9. dan je pregled ostalih zakonskih propisa vezanih za onečišćenje zraka. S obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je odreĎen Zakonom o zaštiti zraka, kojima su odreĎene mjere, način organiziranja, provoĎenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao i obveze praćenja kakvoće zraka na drţavnoj i lokalnoj razini. Praćenja onečišćenja u zraku na području Osječko-baranjske ţupanije kontinuirano se provode od 1995. godine. Najopseţnija mjerenja na području ţupanije provodila su se tijekom 2005. i 2006. godine na ukupno 22 mjerne postaje, što je stvorilo dobre preduvjete za kvalitetnu ocjenu kakvoće zraka. Izvori onečišćivanja zraka u Osječko- baranjskoj ţupaniji su: promet i industrija. Promet je jedan od najvećih emitera onečišćujućih tvari sa značajnim utjecajem na zdravlje ljudi, vegetaciju i s globalnim efektom (staklenički plinovi i zatopljenje, oštećenje ozonskog omotača). Industrija, odnosno industrijska postrojenja, postrojenja za grijanje, termoelektrana, procesne tehnologije te neenergetskih izvora-industrijskih postrojenja takoĎer su značajni izvori onečišćenja zraka, od kojih su u Osječko-baranjskoj ţupaniji najveći: NEXE grupa Našice-cement d.d, HEP Proizvodnja d.o.o., Belišće d.d. za proizvodnju papira, kartonske ambalaţe, strojeva, primarnu i finalnu preradu drva i suhu destilaciju. Posebnu specifičnost Ţupanije predstavlja naselje Zoljan na području grada Našica, na čijem području se nalazi tvornica cementa Našice-cement, značajan emiter onečišćujućih tvari u zrak, a nedaleko od naselja nalazi se kamenolom Gradac, dok kroz naselje prolazi i prometnica sa izuzetno gustim prometom teških vozila i kamiona. U Osječko-baranjskoj ţupaniji poseban problem predstavlja i velika koncentracijia peludi alergogenih biljaka u zraku, što je značajan javno zdravstveni problem Ţupanije i šireg okruţenja. Područje istočne Hrvatske, posebice okolica Osijeka, evidentirano je kao područje s najvećom koncentracijom peludi korova ambrozije u ovom dijelu Europe. Zavod za javno zdravstvo Osječkobaranjske ţupanije u suradnji s Udrugom za borbu protiv alergijskih bolesti od 2001. godine u Osijeku obavlja mjerenja koncentracije peludi ambrozije i ostalih alergogenih biljaka, a od 2009. godine i u gradovima: Našice, Beli Manastir i Đakovo. 82 Sveukupno gledajući kakvoća zraka na području Osječko-baranjske ţupanije je dobra, a provoĎenje četverogodišnjeg Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Osječko- baranjske ţupanije za razdoblje 2010.-2014. godine omogućit će dobar monitoring stanja kakvoće zraka i odrţanje njegove dobre kvalitete. Za rješenje problema peludi alergogenih biljaka treba intenzivirati i kontinuirano provoditi, na svim razinama i uz učešće svih subjekata s područja Ţupanije, mjere za suzbijanje njihovog širenja te sustavno provoditi edukaciju stanovništva. Korisno bi bilo po ovom pitanju uspostaviti suradnju sa susjednim zemljama koje imaju isti problem. 4.5.2. Vode Temeljni propis za zaštitu voda je Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) koji odreĎuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama (korištenje, zaštita voda, ureĎenje vodotoka), način organiziranja i obavljanja poslova gospodarenja vodama, rad vodopravne inspekcije i drugo. Temeljem tog zakona donesen je i niz provedbenih propisa 83. Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), prema graničnim vrijednostima Uredbom definiranih pokazatelja, vode se svrstavaju u pet vrsta od I do V: Vrsta I. Prozračne, tekuće vode s malim koncentracijama organskih i anorganskih hranjivih tvari. Stajaćice su prozirne i oligotrofne. Vrsta II. Tekuće vode koje mogu biti malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivim tvarima. Malo je povećana primarna produkcija i raspon koncentracije otopljenog kisika. Vrsta III. Vode koje primaju povećane koncentracije organskih i anorganskih hranjivih tvari. Količina primarnih producenata je povećana. Vrsta IV. Eutrofne vode koje primaju velike koncentracije organske i anorganske hranjive tvari, s vrlo malom prozirnošću. . Vrsta V. Jako zagaĎene, mutne hipertrofične vode u kojima razgraĎivači dominiraju nad producentima. Nedostatak kisika je stalno prisutan. Na temelju Drţavnog plana za zaštitu voda kakvoća voda rijeka Drave i Dunava, te njihovih pritoka treba biti II. vrste. Ocjenjujući pokazatelje kakvoće vode u skladu s Uredbom o klasifikaciji vodaizvršena je klasifikacija voda rijeka Drave i Dunava na području Osječko-baranjske ţupanije i prikazana u sljedećoj tablici. 83 Vaţniji propisi: Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98), Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98), Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01), Pravilnik o utvrĎivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 128/04), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96) te Drţavni plan obrane od poplava (NN 8/97). 83 Tablica 42. Klasifikacija voda u 2009.godini Donji Miholjac Bistrinci Višnjevac Granični profil MaĎarskaHrvatska Ukupni kisik Ukupni dušik Nitrati Nitriti Amonij Indeks saprobnosti ("S") Biološki Hranjive tvari BPK (5) Zasićenje kisikom KPK (Mn) Reţim kisika Otopljeni kisik Električna vodljivost Mjerna postaja/pokazatelji Alakalitet Ph Fizikalno-kemijski pokazatelji Rijeka Drava Drava Drava I I I II II I I I II I II III III III III II II II Dunav I II II II III II Izvor:Informacija o stanju i kvaliteti voda te izvorima onečišćenja voda na području OBŽ, 2010 Mjerenjima je utvrĎeno da je kakvoća voda zadovoljavajuća i nema bitnijeg utjecaja na vodene ekosustave, ali ima utjecaj na kvalitetu i namjenu voda, budući da se neke vrste voda mogu koristiti isključivo uz prethodno pročišćavanje, a za što nisu osigurani uvjeti izgradnjom ureĎaja za pročišćavanje voda. Jezera i akumulacije, koje su zbog prirodnog stanja tih voda bogate hranjivima, potrebno je zaštiti od eventualnih zagaĎenja s okolnih poljoprivrednih površina racionalnim korištenjem umjetnih gnojiva. Za zaštitu kakvoću vode izvorišta na području Osječko-baranjske ţupanije potrebno je donijeti odluke o zaštiti svih izvorišta, propisati mjere njihove zaštite i provoditi ih, sanirati onečišćeni okoliš te kontrolirati izgradnju na područjima gdje bi ona ugroţavala kakvoću površinskih i podzemnih voda, odnosno izvorišta koja se koriste ili se planiraju koristiti za vodoopskrbu te ju i zabraniti ako bi to bilo potrebno. 84 Izvori onečišćenja površinskih voda Onečišćenja se s obzirom na izvore iz kojih potječu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: 1. onečišćenja iz koncentriranih izvora i 2. onečišćenja iz raspršenih izvora. Koncentrirani izvori onečišćenja Koncentrirani izvori oneĉišćenja su oni koji mogu biti nadzirani. U pravilu su to sanitarne i industrijske otpadne vode, otpadne vode od poljoprivrednih farmi, procjedne vode deponija - efluat, te oborinske vode koje se prikupljaju kanalizacijskim sustavima i moguće ih je nadzirati pomoću ureĎaja za pročišćavanje, odnosno na samom izvoru onečišćenja odabirom najbolje raspoloţive tehnologije, recirkulacijom voda i drugo. Koncentrirani izvori onečišćenja mogu se podijeliti u dvije skupine: a) Komunalni ispusti - sadrţe dvije skupine: - Stanovništvo (razne ustanove, hoteli, škole i slično), - Industrija - na sustavu odvodnje. b) Samostalni ispusti (direktno u recipijent) - mogu se podijeliti u više skupina: - Industrija, - Poljoprivreda, - Deponije otpada - ureĎeni, - Prometnice, - Turistički objekti, - Ostali objekti. Raspršeni izvori onečišećnja Raspršeni izvori oneĉišćenja su izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće nadzirati otpadne vode, a to su: a) Stanovništvo Stanovništvo koje nije spojeno na javni kanalizacijski sustav, a opskrbljuje se vodom iz vlastitih, individualnih izvora vode ili putem javnog vodoopskrbnog sustava, indirektno se moţe izvršiti procjena na temelju specifične potrošnje vode i opterećenja. Na području Ţupanije stanovništvo koje nije priključeno na kanalizacijski sustav svoje otpadne vode odvodi u sabirne ili septičke jame. Sabirne jame prazne se putem sustava javne odvodnje, na oranične površine, vodopropusne septičke jame, u podzemlje ili u vodotok. b) Poljoprivreda Za poljoprivredu indirektno se moţe izvršiti procjena na temelju geoloških i hidrogeoloških karakteristika terena, brojnog stanja stočnog fonda (ţupanijski statistički godišnjaci). c) Deponiji otpada - neureĊeni Deponije otpada koje su neureĎene predstavljaju izvor onečišćenja voda, budući tako deponirani otpad zagaĎuje tlo, ispire se u vodotoke ili infiltrira u tlo. 85 d) Promet Procjenu onečišćenja moguće je vršiti jedino temeljem studija o odvodnji prometnica i znanstvenih projekata praćenja onečišćenja s prometnica. e) Oborinske vode Izvršiti procjenu onečišćenja oborinskih voda, posebice prilikom pljuskova većeg intenziteta i ispiranja taloga s nepropusnih površina. Oborinske vode su one koje izravno padalinama dospijevaju u vodne sustave (kisele kiše) ili nakon ispiranja površina šuma, livada, poljoprivrednih površina, neureĎenih deponija, prometnica i drugih površina ulaze u prijemnike na vrlo dugačkim potezima. U Prilogu 7 detaljnije su navedeni najveći koncentrirani izvori onečišćenja voda na području Osječkobaranjske ţupanije. 4.5.2. Gospodarenje otpadom Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su u Zakonu o otpadu (NN 178/04. i 111/06.) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02.). Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar kojega će Republika Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden odrţivo gospodariti. Pojam gospodarenje otpadom obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i da se ne rabe postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjegli: rizik onečišćenja mora i voda, tla i zraka; nastajanje eksplozije ili poţara; pojava buke; pojava neugodnih mirisa; ugroţavanje biljnog i ţivotinjskog svijeta te štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom treba planirati i provoditi na način da se osigura: postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadrţajima: uz Zagreb, 20 ţupanijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta, zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklaţom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu, posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih graĎevina, sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke, 86 centar za gospodarenje opasnim otpadom s mreţom sabirališta, kontrolirane prioritetne tokove otpada, visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-trgovinske bilance, angaţman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC∗ - BAT∗∗ tehnologije, jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje meĎuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada, edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraţivački i djelatni pristup. Prema popisu stanovništva 2001. godine, u Osječko-baranjskoj ţupaniji popisano je 330.017 stalnih stanovnika u 113.583 domaćinstva. Uslugom skupljanja i odvoza otpada u 2005. godini obuhvaćeno je oko 89% stanovništva. Budući da se otpad ne vaţe, procjenjuje se da je u 2005. godini odvezeno i odloţeno oko 95.412 tona komunalnog, neopasnog proizvodnog i graĎevinskog otpada. U Osječko-baranjskoj ţupaniji postojeći sustav gospodarenja otpadom nije u mogućnosti osigurati uvjete za propisani i okolišno prihvatljiv način gospodarenja komunalnim i tehnološkim otpadom. Prema evidenciji na području OBŢ nastaje 0,95-1,02 kg komunalnog otpada/stan./dan84. Organiziranim skupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeno je 97% stanovništva. Prikupljeni komunalni otpad se odlaţe bez prethodne obrade na odlagališta koja su nelegalna ili su u postupku legalizacije i sanacije. Neprikupljeni otpad završava na smetlištima, u kanalima po poljima i uz ceste. Opasni otpad (motorna ulja, lijekovi, kemikalije, neke vrste ambalaţe), uglavnom se redovito evidentira i prikuplja85, iako, s obzirom na ukupne manjkavosti sustava i tu ima puno prostora za nekontrolirano postupanje s izrazito štetnim posljedicama. Odvojeno prikupljanje i razvrstavanje iskoristivih vrsta otpada nije riješeno na zadovoljavajući način, što postojeći način postupanja s otpadom čini okolišno neprihvatljivim, neracionalnim i ekonomski neisplativim, a predstavlja i nepotrebno opterećenje kapaciteta odlagališta. Na području Ţupanije odvojeno se skupljaju odreĎene vrste otpada iz domaćinstva i gospodarstva. Odlagališta otpada kategorizirana su na sljedeći način: Legalna odlagališta otpada Odlagališta otpada u postupku legalizacije Sluţbena odlagališta otpada Dogovorna odlagališta Sljedećom tablicom prikazana su aktivna odlagališta u Ţupaniji. 84 .Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom u OBŢ za razdoblje 2007.-2009. 85 Postupanje s opasnim otpadom regulirano je: Zakonom o otpadu (NN 178/04., 60/08. i 87/09.) i Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98.). 87 Tablica 43. Odlagališta otpada na području OBŢ Kategorija odlagališta Legalna odlagališta Dogovorna odlagališta Lokacija Godište Vrsta otpada Napomena nema Odlagališta u postupku legalizacije 1 Sluţbena odlagališta otpada Odlagalište Rb. Znaĉajke Monitoring zaraka, vode i buke Beli Manastir Beli Manastir 1960. komunalni nema 2 Staro Valpovo Belišće 1980. komunalni i neopasni proizvodni nema 3 Švajcerova ada Darda 1970. komunalni, graĎevinski i glomazni nema 4 Doroslov Donji Miholjac 1980. komunalni, graĎevinski i glomazni nema 5 Vitika Đakovo 1977. komunalni, neposani,graĎevinski 6 Pepelane Našice 1983. komunalni, graĎevinski i glomazni nema 7 Lončarica Velika Osijek 1955. komunalni, neopasni proizvodni n/a 8 Nemetin Osijek 1990. komunalni, industrijski n/a 9 Sarvaš Osijek 1968. komunalni,industrijski neopasni, graĎevinski, glomazni n/a 10 Filipovica-ratno odlagalište Osijek 1991-1995. 1 Pribiševci ĐurĎenovac 1980. komunalni, graĎevinski nema 2 Strm breg Feričanci 1985. komunalni, graĎevinski nema 3 Duboki Dol Levanjska Varoš 1998. komunalni, glomazni, graĎevinski n/a 1 Demeč Bilje 1988. komunalni, glomazni, graĎevinski nema 2 Kosinec/Ivišnjača Drenje 1998. komunalni, graĎevinski nema 3 Bolman Jagodnjak 1985. komunalni, glomazni nema 4 Jagodnjak Jagodnjak 1965. komunalni, glomazni, graĎevinski nema 5 Ada-Koritna Semeljci 2002. n/a 6 Poţarike-Ključ Vuka 2000. komunalni, glomazni, stari automobili komunalni ima zatvoreno; u fazi sanacije nema divlje odlagalište divlje odlagalište divlje odlagalište divlje odlagalište divlje odlagalište Izvor:Upravni odjel za prostorno uređenje OBŽ Temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH, Osječko-baranjska ţupanija je 2006. godine donijela Plan gospodarenja otpadom u OBŢ za razdoblje 2007.-2014. godine. Provedba Plana gospodarenja otpadom vodi k uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a osigurat će se izgradnjom: regionalnog (ţupanijskog) centra za gospodarenje otpadom, pretovarnih stanica, opremanjem objekata za oporabu graĎevinskog otpada, izgradnjom kompostana za oporabu "zelenog" otpada, postavljanjem reciklaţnih otoka i izgradnjom reciklaţnih dvorišta, postavljanjem rashladnih kontejnera za skupljanje otpada ţivotinjskog porijekla uz analizu opravdanosti izgradnje objekta za toplinsku obradu te vrste otpada. 88 4.6. Vodno gospodarstvo Vodnogospodarski sustav predstavlja sloţeni skup aktivnosti, odluka i mjera kojima se na cjelovit način gospodari vodnim resursima nekog prostora. U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama, djelatnost vodnoga gospodarstva rješava: zaštitu od štetnog djelovanja voda (ureĎenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda: obrana od poplava i leda, zaštita od erozija i bujica, melioracijska odvodnja) korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje vodnih snaga, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene) zaštitu voda od oneĉišćenja Treba naglasiti da se radi o jedinstvenom sustavu kojim se treba gospodariti na integralan način. Valja naglasiti da je upravljanje vodama od posebne vaţnosti u Ţupaniji u kojoj je trenutno najznačajnija gospodarska aktivnost, poljoprivreda, ovisan o reţimu voda. 4.6.1. Vodoopskrba Pokrivenost područja OBŢ vodoopskrbnim sustavom, koji je organiziran preko sedam vodoopskrbnih (distribucijskih) podruĉja: Baranja, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo, Dalj, Čepin, Darda i ĐurĎenovac kojima gospodare komunalna poduzeća temeljem koncesija za korištenje voda, sve je slabija s povećanjem udaljenosti od gradskih naselja. Unatoč postojećim sustavnim naporima oko unapreĎenja vodoopskrbe na području OBŢ, još uvijek 156 (59%) od ukupno 263 naselja nema razvijenu javnu vodoopskrbnu mreţu. Vodovodna infrastruktura u Ţupaniji snabdIjeva se s ukupno 27 vodocrpilišta. MeĎutim, u Ţupaniji postoji i 10 mjesnih vodovoda koji nisu vezani uz organizirani sustav vodoopskrbe i koji nemaju preradu vode. To pokazuje da je individualna vodoopskrba (vlastiti bunar) zastupljena još uvijek u preko 100 manjih naselja. Prema raspoloţivim podacima svih pravnih subjekata uključenih u sustav vodoopskrbe na području Ţupanije, udio stanovnika u sustavu vodoopskrbe iznosi 72% (broj priključenih stanovnika 265.849 nasuprot ukupnom broju stanovnika 377.191). Pretpostavka je da u ukupnoj potrošnji vode na stanovništvo otpada oko 45%, a na industrijsku potrošnju 55% vode. Voda se uglavnom (96%) osigurava iz zahvata podzemnih voda, dok se ostatak osigurava zahvatom na površinskom vodotoku (Drava). Na kakvoću voda veliki utjecaj imaju i neuvjetna odlagališta otpada te bi trebalo ubrzati njihovu sanaciju, kao i ispusti nepročišćenih otpadnih voda u prijemnike, vodonepropusne septičke jame. Sukladno opisanom trenutnom stanju, ciljevi razvoja ovog sektora su oporavak postojećeg i izgradnja novih distribucijskih sustava, kojima bi se povećala pokrivenost područja i cjelovitog sustava, što je vaţno za podizanje razine sigurnosti opskrbe vodom. Vaţan strateški smjer razvoja je i povezivanje postojećih manjih lokalnih sustava u regionalni vodoopskrbni sustav te povezivanje sa susjednim regionalnim sustavima. 89 4.6.2. Odvodnja Zbog velike osjetljivosti podzemnih vodnih zaliha na zagaĎenje s površine, kvalitetno rješavanje odvodnje, kroz konvencionalni pristup s kanalizacijskom mreţom i centralnim ureĎajima za pročišćavanja otpadnih voda, od velike je vaţnosti za očuvanje vodnih resursa Ţupanije. Osobito je poţeljno da se sustav odvodnje i vodoopskrbe razvijaju sukladno i paralelno. Kako je stopa priključenosti stanovništva na javni vodovodni sustav na prilično visokoj razini, čime je potaknuta veća potrošnja vode, u slučaju nekontroliranog sustava odvodnje, moţe doći do nekontroliranog izlijevanja otpadnih voda u okoliš, s nizom negativnih posljedica, počevši od sanitarnog rizika, pa do onečišćenja zaliha ionako sve siromašnijih rezervi pitke vode. Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava, moraju se riješiti izgradnjom vlastitih sustava u skladu s uvjetima zaštite okoliša, mogućnostima prijemnika i prema propisima. Kakvoća voda na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije na ispustima u prijemnike, ne moţe se ocijeniti u potpunosti zadovoljavajućom. Stanovništvo i gospodarske aktivnosti dominantni su izvori onečišćenja voda budući da odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području ţupanije uglavnom nije dobro riješeno. Prilogom 8 daje se pregled stanja postojećeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području OBŢ. Okvirno, trenutna situacija sa sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u OBŢ, posebice sa sektorom odvodnje koji značajno zaostaje za sektorom vodoopskrbe, ne zadovoljava. Stopa priključenosti stanovništva na kanalizacijske sustave na razini Republike Hrvatske je 43%. Razvijena kolektorska mreţa postoji samo u gradskim središtima i nekolicini općinskih središta. UreĎaji za pročišćavanje uglavnom nisu izgraĎeni, a postojeći ureĎaji gotovo da ne ispunjavaju svoju funkciju. UreĎaji su izgraĎeni u Belišću (ureĎaj za pročišćavanje otpadnih voda iz izgraĎenih sustava odvodnje u Belišću i Valpovu), Belom Manastiru, Donjem Miholjcu i Našicama. Gradovi Osijek, Našice, Valpovo i Belišće imaju stopu priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje od oko 90%, Đakovo, D.Miholjac i Belišće od oko 80% te Beli Manastir od oko 10%. Dakle, sustavi javne odvodnje uspostavljeni su uglavnom u većim naseljima, a zbog nedostataka sredstava radovi na uspostavi novih sustava sporo se provode, zbog čega je znatan broj nedovršenih sustava i započetih objekata za pročišćavanje otpadnih voda. Slična je situacija i na ureĎajima industrijskih poduzeća i poljoprivrednih kombinata. Izvan većih naselja još uvijek je učestalo direktno ispuštanje otpadnih voda u vodotoke i tlo bez adekvatnog pročišćavanja. Evidentno je da postojeće stanje niti omogućava zadovoljavajući standard ţivljenja stanovništva, niti odgovarajuću zaštitu okoliša te su u tom smislu neophodne mjere koje će dovesti do implementacije već planiranih rješenja u cilju njegova unapreĎenje, posebice u blizini vodocrpilišta. Takvo je stanje prepoznato u OBŢ, te postoji veći broj značajnih radnji na tom području. Postotak priključenosti stanovništva na sustave odvodnje i prikupljanja otpadnih voda u Osječkobaranjskoj ţupaniji je 45% što je na razini priključenosti stanovništva u Republici Hrvatskoj. Postotak pročišćavanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i prikupljanja otpadnih voda je 12%. Trenutno su u realizaciji (izgradnja kolektorske mreţe i izrada projektne dokumentacije) sljedeći sustavi javne odvodnje i prikupljanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske ţupanije: Podravska Moslavina, Donji Miholjac, Marijanci, Našice, Feričanci, Donja Motičina, ĐurĎenovac, Podgorač, Koška, Belišće (Tiborjanci-Veliškovci-Gat), Valpovo, Bizovac-Petrijevci-Ladimirevci, Marjančaci, Šag-Nard, Beli Manastir, Juţna Baranja, Čeminac, Kneţevi Vinogradi, Osijek, Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo i Punitovci. 90 4.6.3. UreĊenje vodotoka i voda Prirodni uvjeti dviju velikih rijeka u izrazito nizinskom području s jedne strane te atraktivnost područja za poljoprivrednu proizvodnju i naseljavanje s druge strane, razlog su što na području OBŢ nastojanja oko ureĎenja voda imaju višestoljetnu tradiciju. U prvom redu radi se o zaštiti od poplava i odvodnji s poljoprivrednih površina. Temljem Zakona o vodama (NN 153/2009), donijet je Drţavni plan obrane od poplava (NN 84/2010), kojim su Hrvatske vode d.d. nadleţne za planiranje, organiziranje, financiranje i provedbu mjera obrane od poplava te resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG). Na temelju Drţavnog plana izraĎuju se ţupanijski planovi obrane od poplava. Mjere ureĎenja voda su: – planiranje i provedba poslova izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih graĎevina i graĎevina za osnovnu melioracijsku odvodnju koje mogu posluţiti prihvatu i evakuaciji velikih voda (vodne graĎevine u sustavu obrane od poplava), – planiranje i provedba poslova odrţavanja prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda, regulacijskih i zaštitnih vodnih graĎevina i graĎevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u sustavu obrane od poplava. Mjere ureĎenja voda izvode se prema višegodišnjim programima izgradnje i godišnjim planovima upravljanja vodama koje izraĎuju Hrvatske vode, a donosi Vlada Republike Hrvatske, uz uvaţavanje općih i tehničkih uvjeta za gradnju i odrţavanje vodnih graĎevina u sustavu obrane od poplava i općih i tehničkih uvjeta za radove odrţavanja voda koje, takoĎer izraĎuju Hrvatske vode. S tom svrhom na području OBŢ postoji značajna infrastruktura kao što su: brojne regulacijske graĎevine (ustave, vodne stepenice, crpne stanice), nasipi za obranu od poplava, razgranata kanalska mreţa (kanali I., II., III. i IV. reda) na cijelom području Ţupanije, akumulacije, prokopi na prirodnim riječnim meandrima (retencije), protu-erozijske mjere i druge vrste regulacijskih zahvata/rješenja. S ciljem postizanja ţeljene razine sigurnosti i prostornog obuhvata regulacije, dio sustava tek treba izgraditi, a i postojeći sustav, u prvom redu se misli na mreţu melioracijskih kanala, potrebno je kvalitetnije odrţavati. Kao i u slučaju prethodno opisanih područja vodnog gospodarenja, postoji sustavno nastojanje na unaprjeĎenju stanja, budući da je postojeći sustav potrebno dovesti u stanje funkcionalnosti, kako bi se poljoprivredna proizvodnja zaštitila od prevelikih količina vode na poljoprivrednim površinama. 91 PRILOZI Prilog 1. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002 i 2007 Tablica 1. NKD 2002 Šifra djel. A B C D E F G H I J K L M N P Q R S DJELATNOSTI Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vaĎenje PreraĎivačka ind. Opskrba el.energ., plinom, parom Opskrba vodom, uklanja.otpad. voda, gospodarenje otpadom GraĎevinarstvo Trgovina na veliko i malo, popravak mot. vozila Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pruţanja smještaja i pripremanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelat. i djelat. osiguranja Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administartivne i pomoćne usluţ. djelatnosti Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale usluţne djelatnosti 92 Tablica 2. NKD 2007 Djelatnosti prema NKD 2007 A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaĎenje C PreraĎivačka industrija D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F GraĎevinarstvo G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale usluţne djelatnosti T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i usluge i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 93 Prilog 2. Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŢ prema godišnjim statistiĉkim izvještajima za razdoblje 1996.-2009. iznos: u 000 kuna; zaposleni: apsolutni broj Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Porez na dobit Dobit tekućeg razdoblja Gubitak tekućeg razdoblja Konsolidirani financijski rezultat 1 2 3 4 7 8 9 (8-9) Godina 1996. 2937 36679 10.248.259 10.418.298 37.292 196.592 403.963 -207.371 1997. 3183 39428 13.944.165 14.072.198 63.342 245.087 436.591 -191.504 1998. 3105 43864 13.946.503 14.316.682 66.084 206.555 642.920 -436.365 1999. 3045 44485 13.959.134 14.229.338 57.416 251.395 579.283 -327.888 2000. 3018 44619 15.169.717 15.784.044 78.749 350.476 1.043.862 -693.386 2001. 2905 43651 16.939.328 17.064.329 71.380 539.565 736.999 -197.434 2002. 2895 42273 17.971.591 18.080.316 74.614 690.596 996.854 -306.258 2003. 3146 43693 19.822.437 20.203.584 99.181 691.108 1.171.435 -480.327 2004. 3126 43213 19.698.948 19.771.137 76.659 734.000 872.000 -138.000 2005. 3225 43099 22.653.582 22.005.837 139.794 1.099.133 591.180 507.953 2006 3315 45542 23.748.807 23.327.743 152.469 972.167 703.572 268.595 2007 3535 49205 26.195.084 25.469.212 187.443 1.010.711 472.282 538.429 2008 3326 46196 28.212.488 27.574.399 181.175 1.106.133 468.044 638.089 2009 3379 44125 23.355.739 23.626.087 117.176 754.216 1.139.569 -385.353 Izvor: FINA, Podružnica Osijek; Obrada HGK 94 Prilog 3. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na podruĉju OBŢ za razdoblje 2005-2009. Tablica 1. Odabrani podaci o poslovanju poduzeća na području OBŢ za 2005-2009. Opis 2005 Broj poduzeća Broj zaposlenih Ukupan prihod ('000 kn) Konsolidirani financijski rezultat ('000 kn) Investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu (DMI) ('000 kn) Ukupna imovina poduzeća (aktiva) ('000 kn) Kapital i rezerve (neto vrijednost) ('000 kn) Izvori sredstava (obveze) ('000 kn) Izvor: HGK (FINA); obrada RRA 2010 2006 2007 2008 2009 3.225 43.099 22.653.581 507.953 3.315 45.542 23.748.807 268.595 3.535 49.205 26.195.084 538.429 3.326 46.196 28.212.488 638.089 3.379 44.125 23.355.739 -385.353 1.703.390 26.056.000 9.826.000 16.230.000 1.887.137 28.879.000 10.027.000 18.852.000 2.165.763 31.988.000 10.940.000 21.048.000 2.397.662 34.749.000 10.774.000 23.975.000 1.645.729 35.194.000 10.619.000 24.575.000 Tablica 2. Odabrani indikatori uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ za 20052009 Indikatori: Financijski rezultat/ukupan prihod (%) Ukupan prihod/ukupna imovina (%) Investicije u DMI/ukupan prihod (%) Kapital i rezerve/izvori sredstava (%) Ukupan prihod/broj zaposlenih ('000 kn) Izvor: HGK (FINA); obrada RRA 2010 2005 2006 2% 87% 8% 61% 526 2007 1% 82% 8% 53% 521 2008 2% 82% 8% 52% 532 2009 2% 81% 8% 45% 611 -2% 66% 7% 43% 529 95 Prilog 4. Pregled vanjskotrgovinske razmjene poduzeća s podruĉja OBŢ za razdoblje 2000-2009 in USD Year Foreign exchange (total) Exports Imports Balance Indices Indices (1990=100) Exports Imports Exports Imports 2000. 337 171 165 6 129,7 99,2 118,2 98,1 2001. 549 267 282 -15 155,8 170,5 184,2 167,3 2002. 572 323 248 75 121,2 88,0 223,3 147,3 2003. 726 419 307 112 129,6 123,8 289,3 182,3 2004. 783 448 335 112 106,8 109,1 309,0 198,9 2005. 969 535 434 101 119,5 129,5 369,2 257,6 2006. 1.062 576 486 91 107,8 111,9 397,9 288,2 2007. 1.128 570 558 13 98,9 114,9 393,7 331,1 2008. 1.212 568 644 -76 99,6 115,5 392,0 382,4 454 -28 74,9 70,5 293,8 269,5 880 426 2009. Source: Croatian Chamber of Economy 96 Prilog 5. Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja za razdoblje 2005.-VIII/2010. 1 Godina/kategorija SŠ za SŠ za Prvi stupanj Fakultet, zanimanja u zanimanja fakulteta, akademija, trajanju od do 3 g. i Osnovna stručni magisterij i 4 i više škola za KV škola studij i viša doktorat godina i i VKV pkola gimnazija radnike Bez škole i nezavšena OŠ Ukupno Razina obrazovanja XII 2005 2 XII 2006 3 XII 2007 4 XII 2008 5 XII 2009 6 VIII 2010 Ukupno 31.288 29.767 27.025 25.942 31.430 31.569 Ţene 18.016 18.077 16.800 16.471 18.093 17.623 Ukupno 1.907 2.025 2.039 2.031 2.443 2.410 Žene 1.025 1.117 1.107 1.102 1.215 1.172 Ukupno 7.831 7.281 6.938 6.741 7.872 7.775 Žene 4.645 4.580 4.499 4.460 4.851 4.581 12.395 10.965 9.454 8.735 10.114 10.058 Žene 6.287 5.806 5.167 5.090 5.090 4.858 Ukupno 7.726 8.077 7.266 7.140 9.162 9.119 Žene 5.191 5.666 5.179 4.983 5.820 5.643 Ukupno 522 505 475 523 722 809 Žene 309 335 302 330 430 491 Ukupno 907 914 853 772 1.117 1.398 Žene 559 573 546 506 687 878 Ukupno 97 Prilog 6. Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na dan 31.08.2010. u Osjeĉko-baranjskoj ţupaniji 2010. A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vaĎenje C PreraĎivačka industrija D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom VIII. Ukupno 2.156 46 6.720 Ţene 1.042 6 3.648 9 3 E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F GraĎevinarstvo 418 136 2.911 428 G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla 4.562 2.953 588 211 I Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane 2.081 1.546 J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale usluţne djelatnosti 208 281 76 768 830 617 612 465 196 1.505 107 196 56 474 483 212 511 372 119 1.160 320 292 2 25.371 31.569 2 13.957 17.623 H Prijevoz i skladištenje T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i usluge i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela Ukupno Ukupno nezaposleni 98 Prilog 7. Koncentrirani izvori oneĉićenja voda na podruĉju OBŢ KONCENTRIRANI IZVORI ONEĈIŠĆENJA: 1.Komunalni ispusti Na području Ţupanije izgraĎeni su sljedeći sustavi odvodnje otpadnih voda: 1. sustav javne odvodnje "Našički vodovod" d.o.o. Našice; 2. sustav javne odvodnje "Rad" d.o.o. ĐurĎenovac; 3. sustav javne odvodnje "KG Park" d.o.o. Donji Miholjac; 4. sustav javne odvodnje "Dvorac" d.o.o. Valpovo; 5. sustav javne odvodnje "Kombel" d.o.o. Belišće; 6. sustav javne odvodnje "Vodovod-Osijek" d.o.o. Osijek; 7. sustav javne odvodnje "Baranjski vodovod" d.o.o. Beli Manastir; 8. sustav javne odvodnje "Vodoopskrba" d.o.o. Darda; 9. sustav javne odvodnje "Đakovački vodovod" d.o.o. Đakovo. 2. Samostalni ispusti Popis većih onečišćivača na području Ţupanije koji nisu na sustavu javne odvodnje prema količini otpadne vode: 1. Bizovačke Toplice d.d., veliku količinu termomineralne vode direktno ispuštaju u melioracijske kanale Slanik i Toplica, sanitarne preko biodiska u kanal (zadovoljavajuće); 2. Nexe grupa Našicecement - vodotok Jelav, sanitarne preko biodiska u Jelav (zadovoljavajuće); 3. IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. - kanal Crni Fok - ureĎaj za pročišćavanje, sve bolji učinak; 4. Đakovačka vina d.d. Vinarija u Mandičevcu - ispust u melioracijski kanal; 5. Meteor d.d. - ispust u melioracijski kanal - Jošava. Popis većih onečišćivača na području Ţupanije koji nisu na sustavu javne odvodnje prema kvaliteti otpadne vode: 1. IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. - preko ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda u kanal Crni Fok; 2. Đakovačka vina d.d. Vinarija u Mandičevcu - ispust u melioracijski kanal peko ureĎaja za pročišćavanje; 3. Meteor d.d. - ispust u melioracijski kanal, priključit će se na kolektor za odvodnju otpadnih voda u industrijskoj zoni nakon njegove skore izgradnje; 4. Bizovačke Toplice d.d., veliku količinu termomineralne vode direktno ispuštaju u melioracijske kanale Slanik i Toplica, sanitarne preko biodiska u kanal; 5. Nexe grupa Našicecement - vodotok Jelav, sanitarne preko biodiska u Jelav. 99 Farme na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije Farme s kojih se dio otpadnih voda ispušta u vodotoke: 1. Farma Lipine d.o.o. ekonomsko dvorište Šipovac 1 - ispuštanje u kanal 2. Novi agrar d.o.o. ekonomsko dvorište Dalj - gnojovka i sanitarne vode ispuštaju se u kanal 3. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo PJ Popovac - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne vode u septičku jamu, 2,5% otpadnih voda ispušta se u kanal 4. Hana - Breznica farma i ekonomsko dvorište - suha stelja, 12% otpadnih voda ispušta se u kanal, 23% u septičku jamu 5. IPK mliječna farma Holstein d.o.o. - suha stelja, poljoprivredne površine, 4% otpadnih voda ispušta se u kanal 6. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo farma Zeleno polje - suha stelja, poljoprivredne površine, 8% otpadnih voda ispušta se u kanal 7. Novi agrar d.o.o. PC Ankin Dvor Antunovac - gnojovka i sanitarne vode ispuštaju se u kanal 8. Novi agrar d.o.o. PC farma Ovčara Čepin - sanitarne otpadne vode, 10% sanitarnih voda ispušta se u kanal 9. Belje d.d. Mliječno govedarska farma Mitrovac - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne otpadne vode u septičku jamu, 7% otpadnih voda ispušta se u kanal 10. Hana - Vuka d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne otpadne vode u septičku jamu, 5% otpadnih voda ispušta se u kanal 11. Njive d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 46% otpadnih voda ispušta se u kanal 12. Farma Prisad Pribiševci - suha stelja, poljoprivredne površine, sanitarne vode u septičku jamu, 15% otpadnih voda ispušta se u vodotok kanal 13. Hana - Koška d.o.o. - 2% tehnoloških otpadnih voda ispušta se u kanal 14. Hana - Niza d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 13% otpadnih voda ispušta se u kanal 15. Osilovac d.o.o. ekonomsko dvorište - odlaganje na oranične površine, sanitarne vode u septičku jamu, a od pranja strojeva u kanal 16. Farma Lipine d.o.o. ekonomsko dvorište Lipine - lagune, 0,3% u kanal, sanitarne vode u septičku jamu 17. Hana - Podgorač d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 7% otpadnih voda ispušta se u kanal, sanitarne u septičku jamu 18. Novi agrar d.o.o. PC farma Mala Branjevina - 10% otpadnih voda ispušta se u kanal 19. Krndija d.o.o. - suha stelja, poljoprivredne površine, sanitarne taloţne jame, 2% otpadnih voda u melioracijski kanal 20. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo PJ farma Jasenovac - odlaganje na poljoprivredne površine, 3% otpadnih voda ispušta se u kana.l Farme s kojih nema ispuštanja otpadnih voda u vodotoke: 21. PPK Valpovo PC Stočarstvo farma Petrijevci - lagune i poljoprivredne površine – tehnološke otpadne vode, a sanitarne u septičku jamu 22. Ţito d.o.o. farma Magadenovac i TSH - lagune - farma - lagune i poljoprivredne površine 23. Osilovac d.o.o. farma za tov junadi - odlaganje suhe stelje na oranične površine, sanitarne vode u septičku jamu 24. Belje d.d. PC tov junadi PJ Hatvan - odlaganje na poljoprivredne površine 25. Ţito d.o.o. farma Velika Branjevina - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 26. Belje d.d. Darda Svinjogojstvo farma Darda - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 27. Belje d.d. Darda Svinjogojstvo farma Kozarac - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda, osim od prerade vode 28. Svinjogojska farma u Forkuševcu - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 29. Svinjogojska farma u Viškovcima - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih voda 100 30. Belje d.d. PC tov junadi PJ Mala Karašica - odlaganje na poljoprivredne površine, a sanitarne vode ispuštaju se u septičku jamu 31. Bagicommerce - odlaganje na poljoprivredne površine, a sanitarne vode ispuštaju se u septičku jamu. Navedene farme pod brojevima od 1. do 11. na području Ţupanije godišnje imaju preko 1.000 m3 otpadnih voda, dok ostale imaju do par stotina m3 godišnje. Na farmama za uzgoj goveda tehnološki proces odvija se na suhoj stelji koja se koristi kao gnojivo za poljoprivredne površine. U svinjogojstvu se sadrţaj laguna (gnojovka) koristi za gnojidbu poljoprivrednih površina. Do onečišćenja voda moţe doći ako uslijed nepravovremenog praţnjenja laguna doĎe do izlijevanja sadrţaja u okolne vodotoke. 101 Prilog 8. Opis stanja postojećeg sustava odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda na podruĉju OBŢ Naselje Opis sustava Komentar Osijek Mješoviti tip. 250 km mreţe koja pokriva 50% izgraĎenih površina, svu industriju i 90% graĎanstva; 16 crpnih stanica; pročišćavanje postoji (djelomično u izgradnji); recipijentDrava Kolektorska mreţa stara i propusna. Drava ima velik samopročišćavajući kapacitet pa se narušenost kvalitete vode zbog ispusta uglavnom ne osjeća dalje od Nemetina. Našice Mješoviti sustav u naseljima Našice i Markovac Našički (od 1975.) na koji je priključeno 90% stanovništva. U okolnim naseljima u izradi. Razdjelni ureĎaj za pročišćavanje u izradi (I faza-mehanički). Jedan od najpotpunijih sustava u OBŢ. Đakovo Kolektorska mreţa mješovitog tipa.Pokriva 80% graĎanstva. Pročistača nema, iako postoji projekt za mehaničko-biološki ureĎaj. Recipijent je kanal Ribnjak, odnosno Jošava i BiĎ kroz pritoke. Donji Miholjac Mješoviti sustav preteţito (u gradskom središtu je mješoviti, a na periferiji razdjelni). Pokriveno 80% stanovnika i dio industrije. U vrlo lošem stanju. UreĎaj za pročišćavanje nedovršen (samo mehanički dio) i uglavnom neoperativan. ValpovoBelišćeBistrinci Kolektorska mreţa od oko 60 km; mješoviti sustav u urbanim jezgrama i predviĎen razdjelni na periferiji. Pokriva 90% stanovništva. Pročistač mehaničko-biološki u krugu Belišća dd. Drava je recipijent. Problemi u funkcioniranju zbog veće koncentracije suspendirane tvari od predviĎene. Industrijske vode Belišća dd se samo djelomično obraĎuju, a dijelom se ispuštaju u Dravu. Jedan od najkvalitetnijih sustava u slivu Drave i Dunava. Potrebna su mu funkcionalna unapreĎenja, posebno u segmentu odvodnje oborinskih voda. Beli Manastir Mješoviti kolektorski sustav (izgraĎeno 20% od planiranog). Pokriva svu industriju i 10% stanovništva.Pročistač je mehanički, koji uglavnom ne radi. Recipijent je kanal Karašica (Mala Karašica, Crni kanal) Mala Karašica, Crni kanal prokopan je za odvodnju oborinskih voda. Kanal je prilično degradiran uslijed dugotrajnog ispuštanja voda zbog čega dolazi do izlijevanja kod velikih oborinskih istjecaja, čime se onečišćuju poljoprivredne površine i bunari s pitkom vodom. ĐurĊenovac Mješoviti sustav. Priključeno je 80% kućanstava i DIK ĐurĎenovac. Nema pročistača osim taloţnice. Loše stanje vodotoka u području, posebno za ljetnih mjeseci kada su vodotoci stagnantni i dodatno akumulirani radi navodnjavanja ribnjaka. Izvor: Plan razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda OBŽ (IGH, 2003) 102 Prilog 9. Pregled podzakonskih akata vezanih za oneĉišćenje zraka Onečišćujuće tvari u zraku, granične i tolerantne vrijednosti onečišćujućih tvari te granice procjenjivanja definirane su Uredbom o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih tvari u zraku (NN 133/05). Temeljem odredbi Zakona o zaštiti zraka Drţava je duţna izraditi četverogodišnji Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao provedbeni dokument Strategije zaštite zraka, a ţupanija Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je dio Ţupanijskog programa zaštite okoliša. Rok za donošenje Plana na nacionalnoj razini bio je 31. prosinca 2005. godine (do izrade ovog Izvješća, Nacionalni plan još nije donesen), a ţupanijskih programa 30. lipnja 2006. godine. Gradovi i općine izraĎuju Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za područje grada/ općine u kojem je razina onečišćenosti zraka iznad graničnih vrijednosti uvećanih za granicu tolerancije (tzv. tolerantne vrijednosti). Osim spomenute Uredbe temeljem Zakona o zaštiti zraka, doneseni su i sljedeći provedbeni propisi: Uredba o graniĉnim vrijednostima emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04, 98/05); Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05); Uredba o kritiĉnim razinama oneĉišćujućih tvari u zraku (NN 133/05); Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05); Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05); Pravilnik o praćenju emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06); Uredba o utvrĊivanju lokacija postaja u Drţavnoj mreţi za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 4/02); Program mjerenja kakvoće zraka u drţavnoj mjeri za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02). Pravilnikom o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96, temeljem Zakona o zaštiti okoliša) propisuju se izmeĎu ostalog i način prijave emisija u okoliš za kolektivne i pojedinačne izvore emisija u zrak. Od meĎunarodnih konvencija i protokola o zaštiti zraka Hrvatska je potpisala i ratificirala: Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Konvenciju o dalekoseţnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) s Protokolom o zajedničkom praćenju i procjeni dalekoseţnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP Protokol) i Protokolom o daljnjem smanjenju emisija sumpora, te Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, a potpisala je Kyoto protokol, te protokole prema LRTAB konvenciji koji još nisu stupili na snagu (protokoli o daljnjem smanjenju emisije sumpora te o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona). 103 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŢUPANIJA 1.GOSPODARSTVO 1.1.Uvod Područje Vukovarsko-srijemske ţupanije je prije domovinskog rata bilo gospodarski vrlo razvijeno s visokoproduktivnom poljoprivredom i snaţnom preraĎivačkom industrijom, dok je 13 godina nakon mirne reintegracije na začelju ljestvica razvijenosti i konkurentnosti Hrvatske. Ogromne izravne ratne štete na području ţupanije, procijenjene na 4,1 milijarde € te vrlo velike neizravne posljedice rata osjećat će se i u narednom desetljeću, pogotovo što su globalni i tranzicijski procesi učinili nekonkurentnim preteţiti dio stare industrijske osnove. Republika Hrvatska je u razdoblju 1998. – 2006. investirala u obnovu kuća, stanova i infrastrukture više od 0,6 milijardi €, meĎutim potrebno je poticati privatna i strana ulaganja koja će kreirati dinamičan gospodarski rast nuţan za dostizanje hrvatskog prosjeka. Tablica 1. Osnovni gospodarski pokazatelji Republika Hrvatska Središnja i Istoĉna (Panonska) Hrvatska Vukovarskosrijemska ţupanija 314.223 65.569 8.393 42.833 8.938 1.144 100,0 20,9 2,7 70.835 50.259 42.227 BDP per capita, € 9.656 6.851 5.756 Hrvatska = 100 100,0 71,0 59,6 BDP mln Kn BDP mln € Hrvatska = 100 BDP per capita, Kn Prema posljednjim dostupnim podacima (za 2007.g.) ţupanijski BDP po stanovniku je bio niţi za otprilike 40% od nacionalnog prosjeka po čemu je ţupanija zauzela pretposljednje mjesto u Hrvatskoj. Za usporedbu regija Panonska Hrvatska biljeţi oko 30% niţi BDP po stanovniku od prosjeka, što znači da ţupanija zaostaje i za prosjekom regije. Slični su rezultati ţupanije i prema drugim mjerilima razvijenosti. U lipnju 2010. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva je objavilo rezultate rangiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti. 104 Indeks razvijenosti86 je kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti JLP(R)S-a koji se sastoji od pet osnovnih pokazatelja: dohodak po stanovniku stopa nezaposlenosti prihodi proračuna bez pomoći središnje drţave i ostalih subjekata kretanje stanovništva stopa obrazovanosti S vrijednošću indeksa razvijenosti 20,57% (prosjek RH=100%), Vukovarsko-srijemska ţupanija zauzima pretposljednje, dvadeseto, mjesto od svih ţupanija, uključujući i grad Zagreb. Nizak plasman ţupanije potvrĎuje kako VSŢ trenutno znatno zaostaje prema stupnju razvijenosti za nacionalnim prosjekom. MeĎutim, podatak kako se od pet posljednje plasiranih ţupanija, njih četiri nalaze u Slavoniji pokazuje da problem velikog zaostajanja nije specifičnost samo VSŢ, već se radi o širem, regionalnom, problemu niske razvijenosti. Prema rezultatima rangiranja lokalnih jedinica, najbolje plasirana jedinica je grad Vinkovci, koji se nalazi na 170. mjestu, a najlošija je Gunja, na 540. mjestu (od 556 rangiranih jedinica). Tablica 2. Rangiranje lokalnih jedinica prema indeksu razvijenosti (od 556) Ime Rang Ime Rang Vinkovci Ţupanja Vukovar Ilok Andrijaševci Nuštar Ivankovo Lovas Tovarnik Jarmina Cerna VoĎinci Stari Mikanovci Tordinci Stari Jankovci 170. 243. 262. 342. 346. 354. 374. 376. 380. 401. 407. 408. 417. 424. 441. Otok Privlaka Nijemci Gradište Negoslavci Vrbanja Bošnjaci Borovo Bogdanovci Tompojevci Štitar Babina Greda Trpinja Drenovci Markušica Gunja 443. 446. 455. 473. 481. 484. 488. 494. 504. 513. 516. 523. 530. 534. 537. 540. Izvor: www.mrrsvg.hr 86 Detaljniji opis metodologije izračuna indeksa razvijenosti se nalazi u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/2010). 105 Rezultati potvrĎuju prisutnost priličnu homogenost u pogledu stupnja razvijenosti. Osim tri najveća grada, sve ostale jedinice biljeţe indeks razvijenosti manji od 75%. To je i očekivano, obzirom na sličnu strukturu gospodarskih aktivnosti manjih jedinica, obiljeţenu vrlo visokim udjelom poljoprivrede, odnosno vrlo slabo razvijenom industrijom te usluţnim sektorom, slabim proračunskim prihodima te relativno visokom stopom nezaposlenosti. Pored dobre geostrateške pozicije, prometne povezanosti, ulaganja u obrazovanje te osnovnu infrastrukturu, osnova za privlačenje i poticanje ulaganja je poticajno neposredno poslovno okruţenje, odnosno lakoća poslovanja poduzetnicima. Pored toga, poslovno okruţenje uključuje i strateško prepoznavanje procesa u okruţenju, na koje vlasti i poduzetnici VSŢ ne mogu izravno utjecati, ali je od bitnog utjecaja na razvojne procese u ţupaniji. Za VSŢ posebno je nepovoljno što je došlo do velikog pada uvozne potraţnje Europske unije za čak 12,4% u 2009. godini, uz predviĎen oporavak s niskim stopama rasta. Hrvatsko gospodarstvo očekuje produljena recesija i u 2010. godini, uz predviĎen razmjerno slabi rast, podjednak dinamici rasta EU u 2011. godini. Za VSŢ je posebno bitno što su uslijed recesije realno znatno smanjeni proračunski prihodi središnje drţave, ţupanija, općina i gradova. Nadalje, oteţana je prodaja proizvoda VSŢ na hrvatskom trţištu jer je u 2009. godini zabiljeţeno smanjenje realnog prometa u trgovini na malo za čak 15%, smanjenja graĎevinskih radova za 6%, pad industrijske proizvodnje i broja zaposlenih u industriji za 9%, te povećanje stope nezaposlenosti s 8,4% na 9,7%. Upravo je očekivano članstvo Hrvatske u EU najbitniji pozitivni proces za razvoj Vukovarskosrijemske ţupanije jer će otvoriti mogućnosti za rast trgovine i ulaganja, ali i omogućiti povećanje sredstava razvojnih fondova. S obzirom na velike potrebe za ulaganjima, VSŢ bi morala imati izvrsno ukupno poslovno okruţenje, a posebice atraktivno za ulagače. Iako su trenutne prednosti ţupanije u razmjerno niţim troškovima zemljišta, poslovnog prostora i rada, nuţno je svesti na minimum administrativne barijere, ali i razviti poslovne usluge te društvene djelatnosti koje su bitni faktori konkurentnosti. Prema anketi poduzetnika provedenoj 2007. godine, u VSŢ, kvaliteta sudstva ne odstupa bitno od hrvatskog prosjeka, dok su ocjene policijske zaštite i korupcije čak bolje nego na razini Hrvatske. MeĎutim, poduzetnici osjećaju velike poteškoće financiranja, te su izrazito loše ocjene razvijenosti financijskih trţišta, lakoće kreditiranja, dostupnosti rizičnog kapitala i mogućnosti financiranja putem lokalne burze. 106 Slika 1. Pokazatelji poslovnog okruţenja Vukovarsko-srijemske ţupanije i Republike Hrvatske Razvijenost financijskih tržišta Lakoća kreditiranja Pravna zaštita vlasništva 5,00 4,50 4,00 3,50 3,00 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 Kvaliteta policijske zaštite Korupcija za odluke vlade Dostupnost rizičnog kapitala Učinkovitost i neutralnost sudstva Mogućnost financiranja putem lokalne burze Nezavisnost sudstva Neutralnost odluka vlade Vukovarsko-srijemska Prosjek RH Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007 Anketni podaci imaju uporište i u statističkim pokazateljima jer je u VSŢ efikasnost sudstva i aţurnost zemljišnih knjiga znatno ispred prosjeka Panonske Hrvatske, al ii nacionalnog prosjeka. Neposredno poslovno okruţenje naklonjeno je poduzetnicima koji ţele ulagati u Vukovarskosrijemsku ţupaniju, s obzirom da su cijene nekretnina, komunalne naknade i cijene lokalnih komunalnih usluga meĎu najniţima u Hrvatskoj. MeĎutim, i nadalje je razmjerno mala površina poduzetničkih zona. Isto tako, slabi su lokalni kapaciteti cestovnog prijevoza, a vrlo je nepovoljno što je Istočna Slavonija izrazito loše povezana avionskim linijama što znatno oteţava meĎunarodno trgovinsko i investicijsko poslovanje. Tablica 3. Pokazatelji poslovnog okruţenja Vukovarsko-srijemske ţupanije, Panonske Hrvatske i Republike Hrvatske Godina VSŢ Prosječna stopa prireza u ţupaniji % 2010. Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) Broj poduzetničkih zona na 100.000 stanovnika Pokazatelji 5,4 Panonska Hrvatska 6 Republika Hrvatska 8 2010. 80 78 107 2010. 3,9 3,6 2,6 Površina poduzetničkih zona per capita m2 po stanovniku 2010. 12,5 6 7,9 Cijena vode i odvodnje, kn po m3 2008. 8,9 11,7 13,1 Cijena stanova u ţupanijskom središtu, kn po m2 2010. 6.453 7.300 11.938 Broj sudaca i savjetnika ţupanijskih sudova na 100.000 st. 2009. 6,3 9,0 10,8 Broj riješenih predmeta po sucu 2009. 353 273 299 Broj neriješenih ZK predmeta na 100.000 st. 2009. 131 578 1.854 Udaljenost do najbliţeg aerodroma (km), Zagreb, Dubrovnik, Split, 2010. Pula, Zadar (rade cijelu godinu) Izvor: Baza podataka za Regionalni indeks konkurentnosti, 2010. 300 186 105 107 Prema nalazima istraţivanja prezentiranim u publikaciji Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007, VSŢ je rangirana na posljednje mjesto. Prema konkurentnosti poslovnog sektora rangirana je na 18. mjesto, zahvaljujući nešto boljoj dinamici ekonomskih rezultata te investicija. OKRUŢENJE: Posljednje mjesto ostvareno je prema migracijskom saldu a znatan je nedostatak zdravstvenih stručnjaka. Udjel mladih je relativno velik, a odlična je dinamika upisanih (2. pozicija) i diplomiranih studenata (3. pozicija). MeĎutim, osjeća se velik nedostatak visokoobrazovanih osoba. Uključenost u predškolsko obrazovanje je dvostruko niţa od hrvatskog prosjeka. Prema efikasnosti rada sudaca ova ţupanija je najbolja, što se oslikava i u najvišoj ocjeni zaštite vlasničkih prava. Ocjena osnovne infrastrukture je loša, solidna je oporaba otpada, uz vrlo niske investicije i izdatke za zaštitu okoliša. Velik je problem dostupnost kapitala, te činjenica da unatoč dovoljnom broju zona, njihov stupanj iskorištenosti nije adekvatan. POSLOVNI SEKTOR: U okviru poslovnog sektora malo poduzetništvo je vrlo slabo razvijeno te su loši svi indikatori broja poduzeća kao i investiranja. Od ukupne populacije, 2006. godine samo je 22% zaposleno a BDP po stanovniku bio je najniţi u Hrvatskoj, razina izvoza i porezni prihodi vrlo niski. IznenaĎujuće su povoljni indikatori stope dobiti malih i srednjih poduzeća, dinamika rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji najrazvijeniji je obrt jer je broj obrta na razini 68% prosjeka Hrvatske, dok je broj aktivnih pravnih osoba te aktivnih poduzeća i zadruga per capita na razini samo 40% prosjeka Hrvatske. Slabo razvijeno poduzetništvo najbolje ilustriraju podaci o broju malih i srednjih poduzeća kao i aktivnih trgovačkih društava na razini samo trećine hrvatskog prosjeka. 1.2. Bruto domaći proizvod Donjom tablicom daje se komaprativni prikaz BDP Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske ţupanije za razdoblje 2001.-2007. godine87. Udio BDP-a Vukovarsko-srijemske ţupanije u BDP RH kreće se na razini ispod 3% za cijelo promatrano razdoblje. Trend rasta je niţi od nacionalnog osim u 2006.godini. BDP per capita takoĎer je rastao u promatranom razdoblju, a u 2007. Dosegao je najveću razinu u promatranom sedmogodišnjem razdoblju. Unatoč rastu, u stalnom je zaspotajanju za nacionalnim prosjekom krećući se na razini od oko 60% nacionalnog prosjeka. 87 Podatak o BDP-u DZS-a na razini OBŢ dan je samo do 2007. godine. BDP per capita za RH za 2009. godinu (http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm) iznosio je 10.245 EUR 108 Tablica 4. BDP za RH i VSŢ za razdoblje 2001.-2007. 2001. Bruto domaći proizvod za RH (mil EUR) 25.538 Indeks (RH) BDP za VSŢ (mil EUR) Indeks (VSŢ) BDP VSŽ/ RH (%) Bruto domaći proizvod/stanovnik za RH (EUR) Indeks (VSŢ) BDP per capita VSŽ/ RH (%) Izvor: DZS 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 28.112 30.011 32.759 35.724 39.102 42.833 110,1 106,8 109,2 109,1 109,5 109,5 723 795 836 889 964 1.098 1.144 2,83% 110,0 2,83% 105,2 2,79% 106,3 2,71% 108,4 2,70% 113,9 2,81% 104,2 2,67% 5.752 6.331 6.759 7.379 8.042 8.807 9.656 110,1 106,8 109,2 109,0 109,5 109,6 3.528 3.903 4.128 4.414 4.807 5.501 5.756 61,34% 110,6 61,65% 105,8 61,07% 106,9 59,82% 108,9 59,77% 114,4 62,46% 104,6 59,61% Indeks (RH) Bruto domaći proizvod/stanovnik za OBŢ (EUR) 2002. 109 1.3. Bruto dodana vrijednost Prema razini BDP per capita (42.227 Kn) Vukovarsko-srijemska ţupanija je na predzadnjoj poziciji u okviru Republike Hrvatske, ispred Brodsko-posavske ţupanije, odnosno ispod granice od 60% prosjeka Hrvatske, što je znatno ispod prosječne razine Panonske Hrvatske (71%). Naţalost, u razdoblju 2001. – 2007. nije došlo do smanjenja zaostajanja Vukovarsko-srijemske ţupanije. Udjel ţupanije u bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske u promatranom razdoblju smanjen je s 2,83% na 2,67%. Grafikon 1. Bruto dodana vrijednost VSŢ 2001. – 2007., izraţena kao udjel u dodanoj vrijednosti RH (%) 110 U razdoblju 2001.-2007. povećan je udjel poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti s 8,8% na 9,5%. Zamjetno je povećan udjel javnih usluga što oslikava razvojna ulaganja drţave. MeĎutim zamjetan je pad udjela komercijalnih usluga s 2,7% na 1,8%, trgovine s 2,5% na 1,8% te graĎevinarstva s 4,4% na 2,9%. Uz odrţanje udjela turizma na 1% dodane vrijednosti Hrvatske te povećanje udjela djelatnosti Prijevoza, skladištenja i veza, najpozitivnija promjena je porast udjela industrije s 1,1% na 2,0% BDV-a industrije Hrvatske. Unatoč tome rastu, industrija je i nadalje izrazito nedovoljno razvijena, što oslikava podatak o udjelu industrije u BDV ţupanije samo 15,4%, dok hrvatski prosjek iznosi 20,4%, a prosjek Panonske Hrvatske 21,0%. Nedovoljna industrijska razvijenost vidljiva je i prema podacima o zaposlenosti u pravnim osobama i obrtu u 2009. godini, jer je od ukupnog stanovništva samo 3,5% zaposleno u industriji, dok je prosjek Hrvatske 6,2%. Znatan je zaostatak i u trgovini, sa zaposlenosti 3,1% u VSZ i 5,2% u Hrvatskoj. Znatno je manji zaostatak u udjelu zaposlenosti u javnoj upravi i obrazovanju, ali je relativno mala zaposlenost u zdravstvu te djelatnostima umjetnosti, zabave i rekreacije. Posebice zabrinjava vrlo niska zaposlenost u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, s udjelom gotovo trostruko manjim od hrvatskog prosjeka, kao i ostalim komercijalnim uslugama (bankarstvo, administrativne djelatnosti, informacije i komunikacije, što oslikava razmjerno vrlo nisku poslovnu dinamiku. Grafikon 2. Struktura zaposlenosti po djelatnostima 2009. godine u VSŢ i RH (%) Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 111 Pored poljoprivrede, u kojoj je (u pravnim osobama i obrtu) zaposleno 2% stanovništva ţupanije (što je 2,5 puta iznad prosjeka RH), iznadprosječna je i zaposlenost u tzv. djelatnostima kućanstava, što se odnosi na mikro-poduzetništvo. Isto tako, u sektoru obrta je znatno manje zaostajanje jer 4,8% ukupne populacije, odnosno 22.4% ukupno zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji čini obrt, dok su odgovarajuće vrijednosti istih indikatora za Hrvatsku 5.7% i 17.7%. U razdoblju 2000.-2006. u sektoru gospodarstva, zaposlenost je povećana 20%, a u obrtništvu dvostruko više, izmeĊu ostalog i uslijed poticajnih mjera Ţupanije. 1.4. Pokazatelji ekonomskih performanci Ako prikaţemo osnovne pokazatelje poslovanja poduzeća Vukovarsko-srijemske ţupanije putem njihovog udjela u istim pokazateljima na razini Hrvatske, dobit ćemo jasne indikacije u kojim segmentima su poduzeća VSŢ manje razvijena. Iz slike slijedi nedvojben zaključak kako postoji manji zaostatak razvijenosti malih poduzeća te veliki zaostatak razvijenosti velikih poduzeća. Znatno manji udjel velikih poduzeća u ukupnom prihodu velikih poduzeća u RH nego u broju zaposlenih indicira da je osnovni problem u vrlo niskim ukupnim prihodima po zaposlenom u velikim poduzećima VSŢ. Iako je u razdoblju 2006. – 2008. postojao trend blagog rasta udjela velikih poduzeća VSŢ u ukupnim prihodima velikih poduzeća u RH, u recesijskoj 2009. godini taj je trend zaustavljen. Tablica 5. Pokazatelji broja poslovnih jedinica Hrvatska Hrvatska=100 15.44 SREDIŠNJA I ISTOĈNA 15.81 22.61 68.3 2008. 68.87 98.09 106.39 64.7 aktivne pravne osobe u preraĎivačkoj industriji - na 1.000 st. aktivne pravne osobe - na 1.000 st. 2008. 1.40 2.02 3.19 43.8 2008. 12.35 16.02 29.82 41.4 aktivna poduzeća i zadruge - na 1.000 st. 2008. 0.66 0.91 1.68 39.2 broj MSP na 1.000 st. 2009. 7.06 9.71 20.52 34.4 aktivna trg. društva - na 1.000 st. 2008. 7.77 10.82 23.31 33.3 nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (%) 2009. 16.48 16.48 10.84 152.0 broj zaposlenih ukupno per capita 2009. 22.98 26.50 33.98 67.6 broj zaposlenih u lokalnim JVD na 100 st. 2008. 3.5 5.8 6.0 58.5 broj zaposlenih MSP na 100 st. 2009. 7.2 9.0 13.2 54.6 ukupni prihodi MSP per capita 2009. 36,679 38,945 73,089 50.2 prihod od prodaje u lokalnim JVD per capita 2008. 14,942 31,554 36,082 41.4 Pokazatelji Godina VSŢ Hrvatska Hrvatska=100 (dobit - gubitak) / ukupni prihodi MSP (%) 2009. -1.40 SREDIŠNJA I ISTOĈNA -0.34 ukupni prihodi MSP / broj zaposlenih MSP (000 Kn) 2009. 507 432 551 Pokazatelji Godina obrt i slobodna zanimanja - na 1.000 st. 2008. broj lokalnih JVD na 100.000 st. VSŢ 0.41 92.0 112 troškovi osoblja MSP / broj zaposlenih MSP (000 Kn) ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (%) bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (000 Kn) bruto plaće po zaposlenom (kn) 2009. 61.2 66.5 80.5 76.0 2009. 70.00 73.10 61.21 114.4 2008. 127.68 141.39 198.33 64.4 80,512 79,806 81,105 99.3 promet u trgovinama (000 Kn po stanovniku) 2008. 18.44 19.35 64.79 28.5 bruto plaće po zaposlenom - indeks 2008. / 2006. 2009. / 2007. 162.38 157.75 146.53 99.53 97.86 100.67 broj zaposlenih ukupno - indeks 2008 Izvor: FINA, DZS Grafikon 3. Ukupni prihodi i broj zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (RH=100) Izvor: FINA 113 Primjetno je da su mala poduzeća VSŢ priliĉno aktivna u izvoznim poslovima, ali bez jasnog trenda. Velika poduzeća ţupanije imaju blago rastući (s padom u 2009.) udjel u izvozu velikih poduzeća RH. MeĎutim, vrlo velik pad izvozne konkurentnosti, odnosno veliki gubitak izvoznih trţišta zabiljeţen je za srednja poduzeća. U pogledu investicija, mala i srednja poduzeća imaju prilično visoku razinu ulaganja, meĎutim očita su vrlo niska ulaganja velikih poduzeća. Grafikon 4. Prihodi od prodaje u inozemstvu i investicije u dugotrajnu imovinu u VSŢ (RH=100) Izvor: FINA 114 1.5. Vanjsko-trgovinska razmjena Prije Domovinskog rata izvoz VSŢ je činio 4% ukupnog izvoza roba RH, a u 2008. je činio samo 1,4%, što pokazuje koliko se značajan pad izvozne orijentiranosti dogodio u posljednja dva desetljeća. Sa oko 4.000 kuna izvoza roba po stanovniku u 2009. ţupanija se nalazi meĎu posljednje tri u Hrvatskoj. Posebno zabrinjava što ne postoji trend rasta udjela izvoza u razdoblju nakon 2005.g., što pokazuje kako konkurentnost izvoznog gospodarstva Ţupanije zaostaje za drugim ţupanijama. Diverzificiranost izvoznih proizvoda je vrlo niska. Uglavnom se izvoze poljoprivredni proizvodi (šećer) i proizvodi od drva, relativno niske dodane vrijednosti. Vanjskotrgovinska razmjena VSŢ je godinama bila znatno povoljnija od one na razini RH te je pokrivenost uvoza izvozom roba 2007. dosegnula 90%. MeĎutim, u 2008. godini, prije svega, zahvaljujući recesiji i globalnoj krizi pokrivenost uvoza izvozom značajno je pala te je iznosila svega 69,4%. U 2009. zbog daljnjeg oštrog pada izvoza, pad pokrivenosti uvoza izvozom je iznosio svega 56,9% (što je još uvijek iznad nacionalnog prosjeka). Ovakav trend pokazuje izuzetno visoku osjetljivost izvoza na poremećaje u globalnoj trgovini te slabu prilagodljivost novonastalim okolnostima, obiljeţenim snaţnim padom potraţnje na tradicionalnim izvoznim trţištima. Tablica 6. Udjel Vukovarsko-srijemske ţupanije u vanjskoj trgovini Hrvatske za 1990. i razdoblje 2005-2009. 1990. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Izvoz roba 4,05 1,53 1,70 1,68 1,43 1,44 Uvoz roba 2,58 0,75 1,00 0,89 0,95 1,25 Izvor: Državni zavod za statistiku – Priopćenje 4.2.2/4./2010 Kretanje uvoza i izvoza na području Vukovarsko-srijemske ţupanije za razdoblje 2005-2009 ilustriramo tablicom i grafikonom. 115 Tablica 7. Komparativni pregled izvoza, uvoza i izvozno uvoznog-salda VSŢ i RH za razdoblje 20052009 u milijunima kuna VSŢ vs RH Izvoz RH Uvoz RH Slado RH Izvoz VSŢ Uvoz VSŢ Saldo OBŢ Izvor: DZS, Obrada RRASiB 2005 2006 52.283 110.520 -58.237 809 828 -20 60.437 125.249 -64.812 999 1.245 -246 2007 2008 66.025 138.112 -72.088 1.111 1.234 -124 69.205 150.354 -81.149 989 1.427 -438 2009 55.180 111.740 -56.560 795 1.398 -603 Grafikon 5. Robna razmjena s inozemstvom za VSŢ za razdoblje 2005-2009 u mil. HRK 116 1.6. Gospodarske grane Poljoprivreda Poljoprivreda je izuzetno bitna za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju, jer čini 21,6% bruto dodane vrijednosti te je u prethodnom razdoblju bila najdinamičnija gospodarska grana. Ţupanija raspolaţe izrazito kvalitetnom prirodnom osnovom za razvoj poljoprivrede, budući da čak 62% ukupne površine Ţupanije čini poljoprivredno zemljište pogodno za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju te dodatnih 28% šume cijenjenog hrasta luţnjaka. Kod VSŢ je problem male veliĉine posjeda puno manje izraţen nego kod ostalih ţupanija. Prema rezultatima popisa poljoprivrede iz 2003. udjel posjeda do 5 hektara u ukupnoj poljoprivrednoj površini samo 17,1%, što je dvostruko manje od hrvatskog prosjeka. Udjel posjeda većih od 20 ha iznosi gotovo 44%, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka i prosjeka Panonske Hrvatske. Prema još novijim podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava 2008. godine, četvrtina ukupne poljoprivredne površine otpada na posjede s više od 300 ha, dok je udjel mikro-posjeda (do 3 ha) samo 2%. Grafikon 6. Prosječna veličina poljoprivrednih posjeda (ha) Izvor: Popis poljoprivrede DZS 2003. Od ukupne površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta u VSŢ obuhvaćenog popisom poljoprivrede, gotovo 92% se odnosi na oranice i vrtove, te je udjel VSŢ u ukupnoj površini oranica i vrtova u Hrvatskoj visokih 13,6%. Manje od 2% ukupnog poljoprivrednog zemljišta ĉini neobraĊeno poljoprivredno zemljište, što je znatno ispod prosjeka na razini Hrvatske koji iznosi 8,3%. TakoĎer, ţupanija biljeţi ispodprosječne udjele voćnjaka i vinograda. 117 Tablica 8. Površina i struktura poljoprivrednog i ostalog zemljišta Vukovarskosrijemska ţupanija 89.674.59 82.193,34 555,05 504,82 316,25 915,43 324,02 1.652,02 UKUPNO Oranice i vrtovi Povrtnjaci na okućnici Livade Pašnjaci Voćnjaci Vinogradi NeobraĊeno polj. zemljište Ostalo zemljište 3.213,7 Izvor: Popis poljoprivrede DZS 2003. Struktura VSŢ Struktur a RH 100,0% 91,7% 0,6% 0,6% 0,4% 1,0% 0,4% 1,8% 100,0% 51,8% 0,5% 12,8% 4,5% 2,5% 2,0% 8,3% Udjel VSŢ u RH 7,7% 13,6% 10,2% 0,3% 0,6% 3,2% 1,4% 1,7% 3,6% 17,7% 5,5% Udjel VSŢ u Panonskoj Hrvatskoj 14,9% 20,3% 18,4% 0,9% 2,4% 9,9% 8,7% 3,9% 12,3% Poljoprivredna proizvodnja u VSŢ se snaţno i dinamično restrukturira u posljednjih desetak godina. Primjerice, površina zasijana kukuruzom smanjena je s 50 tisuća ha u 2004. godini na 25 tisuća u 2009. godini, a površina zasijana pšenicom povećana istodobno sa 27 na 41 tisuća hektara. MeĎutim, još uvijek se premalo uzgajaju dohodovnije poljoprivredne kulture poput voćarsko - vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Na ukupnu vrijednost poljoprivredne proizvodnje VSŢ snaţno su utjecala svjetska kretanja cijena hrane. Tako je ukupna vrijednost ratarskih usjeva (bez poticaja) povećana s 561 mln Kn u 2006. godini na čak 814 mln Kn u 2008. MeĎutim, u 2009. vrijednost proizvodnje je smanjena na 640 mln Kn jer su cijene pale većinom na razinu od prije 2007. godine. Poljoprivredni proizvoĎači VSŢ ostvaruju znaĉajne potpore iz drţavnog proraĉuna za biljnu proizvodnju, koji su povećani sa 180 mln Kn u 2005. na 314 u 2008. te smanjeni na 278 mln Kn u 2009. godini te ukupno u razdoblju 2005. – 2009. iznose čak 1,27 mlrd. Kn. Znatna su sredstva uloţena u podizanje dugogodišnjih nasada voćaka te je u posljednje 2 godine podignuto 277 ha voćnjaka, čime je voćarska površina povećana za 20%, najvećim dijelom sadnjom jabuke, potom višnje i šljive te oraha i lješnjaka. Pored toga, podignuto je u 2008. i 2009. godini znatnih 437 ha vinove loze, što je povećanje nasada za čak 27%. Godišnja proizvodnja vina iznosila je u 2009. godini 12,8 mil litara. 118 Stočarstvo je u ţupanijskim strateškim dokumentima prepoznato kao djelatnost s velikim potencijalom rasta. Udjel VSŢ u ukupnom broju krava u Hrvatskoj pod uzgojno selekcijskim obuhvatom povećan je s 4% u 2001. na 9,5% u 2009. a isporuĉena koliĉina mlijeka povećana je 2,7 puta. Pritom je udjel broja uzgajatelja koji imaju više od 10 krava iznosio 35%, što je znatno iznad prosjek Hrvatske (19%). U svinjogojstvu je zabiljeţen pad proizvodnje, koja je ionako vrlo niska, usitnjena i neorganizirana te suočena s vrlo nestabilnim cijenama stočne hrane te niskim otkupnim cijenama. Ovčarstvo je isto slabo razvijeno te je udjel VSŢ u broju ovaca u Hrvatskoj ispod 3%, a za koze udjel je samo 1,5%. Peradarstvo je vrlo slabo razvijeno. Temeljem – Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV (2005. god.), 2006. godine Vukovarsko-srijemska ţupanija izradila je - Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske ţupanije, što je strateški dokument za izradu dokumentacije detaljne razine. Osnovni ciljevi Plana navodnjavanja su borba protiv suše, povećanje proizvodnje, veća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćem i stranom trţištu, povećanje vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom gospodarstvu i racionalnije gospodarenje vodnim resursima putem izgradnje infrastrukture za sustavnu primjenu navodnjavanja sukladno potrebama i mogućnostima. Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije nalaze se dva od ukupno četiri nacionalna pilot projekta navodnjavanja, PPN Opatovac (cca 700ha) i PPN BiĎ-Bosutsko polje (cca 2000 ha), pored toga izraĎuje projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja na cca 4000 ha. Usprkos znatnom napretku u pojedinim segmentima poljoprivredne proizvodnje (npr. vinogradarstvo, stočarstvo) znaĉajan broj poljoprivrednih proizvoĊaĉa nedovoljno prati i usvaja moderne pristupe i tehnologije, zbog čega ukupna produktivnost u poljoprivredi još uvijek znatno zaostaje za onom kod starih zemalja članica Europske Unije. Posebno ograničenje razvoju poljoprivrede predstavljaju nedovoljna ulaganja u marketing poljoprivrednih proizvoda, zbog čega su proizvodi nedovoljno prepoznatljivi na trţištu (nedostaju jaki poljoprivredni brendovi). TakoĎer je primjetan izostanak snaţnijih veza s drugim sektorima poput turizma koji bi mogli otvoriti dodatne kanale prodaje i promidţbe poljoprivrednih proizvoda. MeĊusobna povezanost poljoprivrednih proizvoĊaĉa u podruĉju nabave, prodaje i promidţbe je vrlo slaba i na niskom stupnju organizacije. Nedostaju snaţniji oblici povezivanja (moderne zadruge i klasteri) koji bi posebno onim manjim proizvoĎačima pruţili bolju trţišnu poziciju, jaču pregovaračku moć te nove mogućnosti poslovne suradnje. Dodatan problem predstavlja nerazvijeno i neorganizirano trţište proizvodima te slaba logistiĉka infrastruktura. Nedostaje sustav veletrţnica, odnosno burzi poljoprivredni proizvoda kao i prateće infrastrukture poput hladnjača, a koji bi omogućili proizvoĎačima bolje uvjete poslovanja nego što je sada slučaj. Usprkos značajnom poljoprivrednom potencijalu, potencijalni korisnici s područja ţupanije su do sada vrlo slabo iskoristili mogućnosti financiranja investicija kroz pretpristupne fondove SAPARD i IPARD, što je još jedan pokazatelj slabe prilagodbe poljoprivrednih proizvoĎača na nove okolnosti u poljoprivredi. Dodatan problem s kojim se suočava sve veći broj proizvoĎača je nedostatak radne snage za sezonske poslove, što moţe, ukoliko se nepovoljni trendovi nastave, ozbiljno ugroziti daljnji razvoj poljoprivrede. 119 Turizam Turizam ima visoku poziciju u strateškim dokumentima VSŢ te je u tijeku ili planirano 50-ak projekata koji su usmjereni razvitku turizma, od obnove baštine do izgradnje rekreacijskih objekata. Osnove za razvoj turizma su očuvani prirodni resursi, ponuda kvalitetne i autohtone hrane, razvijeno vinogradarstvo, iznimno vrijedna arheološka nalazišta te etnografska zanimljivost. Rad na dosadašnjim projektima i analizama u područjima turizma je ukazao da pored prirodnih resursa (šume rijeke Spačve, brojnih zaštićenih područja na razini VSŢ, te biljnih i ţivotinjskih vrsta), kulturno-povijesnih resursa (Vučedol, Sopot, Ilok-stara jezgra), vinskih resursa (Ilok, Vukovar), vaţno mjesto u razvoju turističke ponude VSŢ imaju i sljedeći oblici turizma: Ribolovni turizam Lovni turizam Rekreativni turizam Konjički turizam Ciklo turizam Nautički turizam Memorijalni turizam Kulturni turizam Manifestacije Ruralni turizam MeĎutim, turističke atrakcije VSŢ nisu u dovoljnoj mjeri predstavljene trţištu, niti pripremljene za kvalitetni moderni turizam. Smještajni kapaciteti su skromni te u 2009. godini iznose samo 1100 stalnih leţajeva, gotovo isključivo u hotelima (s iskorištenošću oko 20%), te bez kampova ili komercijalnih vezova. TakoĎer, kvaliteta smještajnih objekata je nedovoljna te su potrebna znatna ulaganja u dio postojećih objekata kako bi zadovoljili suvremene standarde kvalitete. U segmentu seoskog turizma trenutno je registrirano svega šest objekata seoskog turizma, što pokazuje da je razvoj seoskog turizma još u začetku. 120 Razina dolazaka i noćenja je izrazito niska u odnosnu na nacionalne pokazatelje: 0,31% dolazaka i 0,14% noćenja u odnosu na iste podatke za RH. U predratnoj 1989. godini u VSŢ zabiljeţeno 129 tisuća noćenja. Trend do 2008. godini bio je pozitivan, pokazujući trend pada u 2009.godini za 15%. Tablica 9. Dolasci domaćih i stranih turista Vukovarsko-srijemske ţupanije u usopredbi s RH za razdoblje 2005-2009 Godina 2005 2006 2007 2008 2009 Izvor: DZS VSŢ 31.314 31.694 38.355 39.765 33.828 Dolasci RH 9.995.070 10.384.921 11.162.406 11.260.807 10.934.474 Dolasci -strani gosti VSŢ RH 9.385 8.466.886 8.779 8.658.876 11.528 9.306.691 11.777 9.415.105 8.391 9.334.822 Udio-strani gosti (%) RH VSŢ VSŢ/RH 84,7% 30,0% 0,11% 83,4% 27,7% 0,10% 83,4% 30,1% 0,12% 83,6% 29,6% 0,13% 85,4% 24,8% 0,09% Tablica 10. Noćenja domaćih i stranih turista Vukovarsko-srijemske ţupanije u usporedbi s RH za razdoblje 2005-2009 Godina 2005 2006 2007 2008 2009 Izvor: DZS VSŢ 55.536 66.941 82.703 85.395 78.033 Noćenja RH 51.420.948 53.006.946 56.005.492 57.101.494 56.296.647 Noćenja -strani gosti VSŢ RH 13.766 45.986.517 13.062 47.021.944 16.949 49.574.630 20.219 50.623.522 19.436 50.497.617 Udio-strani gosti (%) RH VSŢ VSŢ/RH 89,4% 24,8% 0,03% 88,7% 19,5% 0,03% 88,5% 20,5% 0,03% 88,7% 23,7% 0,04% 89,7% 24,9% 0,04% Podaci Drţavnog zavoda za statistiku pokazuju kako su samo četvrtina gostiju stranci, što potvrĎuje slabu prepoznatljivost ţupanije na stranim emitivnim trţištima. Definirani su glavni turistički proizvodi: seoski i vinski turizam, rekreacija i kulturni turizam, tematske rute te posebni segmenti (lov i ribolov, nautički, memorijalni, poslovni i školski turizam). S ciljem jačanja turistički atraktivnosti ţupanije, pored već pokrenutih aktivnosti (vinski turizam u Iloku te kulturna valorizacija područja Vukovar-Vučedol-Ilok), inicirani su novi razvojni projekti te je predviĎena diverzifikacija ponude uključujući seoski i eko turizam, lovni turizam te kulturni turizam. 121 1.7. Poduzetniĉka infrastruktura Sve do 2005. godine VSŢ je imala samo jednu poslovnu zonu u općini Drenovci, dok je trenutno 8 zona spremnih za prihvat investitora. Ţupanija je izradila strategiju razvoja poduzetničkih zona koja predviĎa pripremu 16 poduzetničkih zona, od čega je za 4 uspješno povukla sredstva iz programa CARDS 2003. Još 4 zone grade pojedine JLS vlastitim ulaganjem, uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Putem programa «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik» plasirano je oko 237 mil. kn za kredite uz subvencije kamata od strane Ţupanije i Ministarstva za 226 korisnika a putem HBOR-a više od 200 mil kn za poduzetničke projekte. 1.8. Trţište rada Stopa nezaposlenosti u ţupaniji je znaĉajno viša od nacionalnog prosjeka (2008. g. 21,4% u VSŢ naprema 12,1% u RH). Točnije rečeno, VSŢ je ţupanija s najvećom stopom nezaposlenosti u RH. Ipak, u razdoblju 2003-08 stopa nezaposlenosti je značajno smanjena, i to sa 29,8% u 2003. na 21,4% na u 2008.g. Visoka stopa nezaposlenosti nije specifičnost Vukovarsko-srijemske ţupanije, već obiljeţava gotovo sve slavonske ţupanije. To ukazuje da je pitanje visoke stope nezaposlenosti povezano sa strukturnim obiljeţjima šireg područja od same ţupanije. Nakon niza godina uzastopnog pada broja nezaposlenih, 2009. i 2010. su obiljeţene njihovim rastom uslijed ekonomske krize. MeĎutim, kao što pokazuje slijedeća slika, povećanje broja nezaposlenih osoba u kriznoj 2009. i 2010. je bilo puno manje izraţeno nego na nacionalnoj razini. Dapače, Vukovarsko-srijemska ţupanije je zabiljeţila najmanji relativni porast broja nezaposlenih osoba u razdoblju 2008.-2010. u odnosu na sve druge ţupanije. 122 Grafikon 7. Kretanje stope nezaposlenosti 2003-2008 35% 30% 29,8% 25% 21,4% 20% 17,9% 15% 12,1% 10% 5% 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Požeško-slavonska Osječko-baranjska Brodsko-posavska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska RH Izvor: HZZ za nezaposlene, Porezna uprava za zaposlene osobe Uzroke relativnog slabijeg rasta nezaposlenosti treba traţiti dijelom u sektorskoj strukturi zaposlenih, u kojoj ţupanija biljeţi ispodprosječni udjel zaposlenih u sektorima posebno teško pogoĎenim krizom, poput preraĎivačke industrije. Istovremeno, ţupanija biljeţi iznadprosječne udjele zaposlenih u poljoprivrednom i javnom sektoru, kod kojih je razina otpuštanja puno manja nego u ostalim sektorima. Grafikon 8. Povećanje prosječnog broja nezaposlenih osoba 2008.-2010. 2008.=100 Osječko-baranjska 126,6 RH 126,4 Brodsko-posavska 126,0 Požeško-slavonska 123,6 Virovitičko-podravska 118,3 113,9 Vukovarsko-srijemska 100 105 110 115 120 125 130 Izvor: HZZ Napomena: podaci za 2010. se odnose na prosječan broj nez. osoba u prvih 9 mjeseci 123 Treba istaknuti i da je potraţnja za radnom snagom u ţupaniji doţivjela nešto manji pad od onog na nacionalnoj razini, što je takoĎer dijelom pomoglo boljoj situaciji na trţištu rada nego u drugim ţupanijama. Prema podacima HZZ-a, broj prijavljenih potreba za radnicima je u razdoblju 2008-10 (za prvih devet mjeseci) smanjen za 14,2%, što je manji pad od onog na nacionalnoj razini, gdje je iznosio 16,6%. Od ukupnog broja nezaposlenih čak 27,3% osoba je nezaposleno dulje od tri godine. To pokazuje da je za znatan broj nezaposlenih osoba (ponovno) zapošljavanje vrlo upitno, a posebno u situaciji gospodarske krize. Ovaj problem nije specifičnost Vukovarsko-srijemske ţupanije, budući da i brojne druge ţupanije biljeţe slične probleme. Prema udjelu mladih (19-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih, VSŢ se nalazi meĊu tri najlošije ţupanije u Hrvatskoj. Dok je u kolovozu 2010 udjel mladih meĎu nezaposlenima na nacionalnoj razini iznosio 25,8%, u VSŢ je udjel mladih iznosio 29,1%. Prema strukturi obrazovanosti nezaposlenih, ţupanija biljeţi slične karakteristike kao i većina ostalih ţupanija, prema kojoj dominiraju nezaposleni sa srednjom stručnom spremom, zatim bez formalnog obrazovanja, dok je najmanji udjel više i visoko obrazovanih osoba. Pri tome je udjel ovih posljednjih značajno niţi u odnosu na nacionalni prosjek (5,6% u VSŢ, 9,48% na razini RH u kolovozu 2010.), što je logično obzirom na slabiju razinu obrazovanja u odnosu na nacionalni prosjek. Ipak, primjetno je kako udjel više i visoko-obrazovanih osoba meĊu nezaposlenima jako brzo raste. Dok je u siječnju 2008. iznosio 3,5%, u kolovozu 2010. je skočio na 5,6%. Prema rezultatima ankete poslodavaca o očekivanjima u 2010.g. proizlazi da se za ţupaniju očekuje vrlo malo pozitivno neto zapošljavanje, odnosno mala pozitivna razlika izmeĎu očekivanih otpuštanja i očekivanog zapošljavanja radnika, što zapravo upućuje na zaključak o stagnaciji kretanja na trţištu rada u tekućoj godini. 124 2.LJUDSKI RESURSI I NASELJA 2.1. Ljudski resursi 2.1.1. Osnovni demografski podaci Prema popisu stanovnika iz 2001.godine, Vukovarsko-srijemska ţupanija je imala 204.768 stanovnika ili 4,6% stanovništva RH. Prema procjeni za 2008.godinu, na području ţupanije je bilo 198.289 stanovnika, čime ona zauzima sedmo mjesto u RH. Posebno obiljeţje ţupanije predstavlja relativno visoki udjel nacionalnih manjina u ukupnom broju stanovnika. S udjelom od oko 20% VSŢ ima najveći udjel nacionalnih manjina meĎu ţupanijama. Kretanje broja stanovnika u posljednjih 20 godina prikazano je donjim grafikonom. Grafikon 9. Kretanje stanovništva Vukovarsko-srijemske ţupanije u razdoblju 1991-2008 U razdoblju 1991.-2001.g., broj stanovnika smanjio se čak za 12,9%, što se prvenstveno moţe pripisati posljedicama ratnih stradanja. Podaci o kretanja broja stanovnika u razdoblju 2001.-2008. pokazuju da su negativna demografska kretanja nastavljena. U 2008. se u odnosu na 2001. godinu broj stanovnika smanjio za dodatnih 3,2%. Čak i ako se uzme u obzir da se radi o procjeni, jasno je da je demografska situacija vrlo nepovoljna. Prema istim podacima, VSŢ se nalazi u grupi ţupanija s najlošijim demografskim pokazateljima. Konkretno, samo 5 ţupanija biljeţi lošije pokazatelje kretanja broja stanovnika od VSŢ. Prosječna gustoća naseljenosti u 2008.godini iznosila je 81 stanovnik/km2, dok je za 2001. iznosila 83,6 stan/km2. Gradovi su gušće naseljeni u odnosu na općine. 125 Usprkos značajnom udjelu ruralnog stanovništva, gustoća naseljenosti je iznadprosjeĉna (78,4 stan/km2 za RH), što se moţe ocijeniti kao vaţna razvojna prednost u odnosu na druge ţupanije ruralnog karaktera. Ţupanija biljeţi gustoću naseljenosti od 81 st/km2 u 2008., dok je 2001. bila 83,6 stan/km2. Negativni demografski trendovi su karakteristični za većinu slavonskih ţupanija čime se VSŢ uklapa u jedan širi trend smanjenja broja stanovništva na podruĉju istoĉne Hrvatske. Ukoliko se postojeća stopa smanjivanja broja stanovnika zadrţi na istoj razini i u narednom razdoblju, tada se moţe očekivati da će 2025.g. u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji ţivjeti oko 179.060 stanovnika, odnosno čak 13,7% manje nego 2001.g. U pet gradova ţupanije, ţivjelo je krajem 2008. 48,7% ukupnoga broja stanovnika, dok je preostalih 51,3% stanovnika ţivjelo u 26 općina. Prema udjelu gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, ţupanija se nalazi na 16. mjestu od 20 ţupanija, što potvrĎuje njen izrazito ruralni karakter. Na području VSŢ 2001.bilo je 66.990 kućanstava, što 4,5% kućanstava RH. U zadnjih 20 godina, stanovništvo Vukovarsko-srijemske ţupanije biljeţi negativan prirodni prirast. Sljedećom tablicom dajemo pregled kretanja prirodnog prirasta stanovništva VSŢ u usporedbi s podacima nacionalna razine. Tablica 11. Prirodni prirast stanovništva VSŢ i RH za razdoblje 2001-2008. Prirodno kretanja stanovništva Republika Hrvatska ŢivoroĎeni Umrli Prirodni prirast Vukovarsko-srijemska ţupanija ŢivoroĎeni Umrli Prirodni prirast Izvor: DZS 2001 2004 2007 2008 40.993 49.552 -8.559 40.307 49.756 -9.449 41.910 52.367 -10.457 43.753 52.151 -8.398 2.084 2.136 -52 1.971 2.180 -209 1.942 2.293 -351 1.994 2.340 -346 U razdoblju 2002-2008. Vukovarsko-srijemska ţupanija je imala negativan migracijski saldo za razliko od nacionalnog prosjeka. Donjim grafikonom ilustriramo kretanje saldo ukupne migracije VSŢ i RH za promatrano razdoblje. 126 Grafikon 10. Saldo ukupne migracije za VSŢ i RH za razdoblje 2002-2008 Glavni ĉimbenik negativnog salda migracija su migracije prema drugim ţupanijama, gdje broj odseljenih značajno nadmašuje broj doseljenih osoba. Migracije u inozemstvo su do 2008. bile pozitivne. Migracije su imale veći negativni uĉinak na promjenu ukupnog broja stanovnika u odnosu na prirodni prirast. Prema udjelu osoba koje su emigrirale u odnosu na radno-sposobno stanovništvo, proizlazi kako ţupanija biljeţi iznadprosjeĉnu razinu iseljavanja stanovništva. 127 2.1.2. Dobna struktura stanovništva Prema procjeni za 2008.godinu, na području VSŢ bilo je 198.289 stanovnika ili 4,5% stanovništva RH. Dobnoj skupini 0-14 godina pripada 17,1%, skupini 15-64 godine 66,2% i skupini starog stanovništva od 65 i više godina starosti pripada 16,8%. Moţe se reći da dobna struktura na ţupanijskoj razini prati nacionalnu strukturu. Tablica 12. Stanovništvo VSŢ i RH prema dobnim skupinama za 2001. i 2008. godinu 2001 2008 Podruĉje/dobna skupina 0-14 15-64 65+ Total: 0-14 15-64 65+ Total: Republika Hrvatska 754.634 2.969.981 712.845 4.437.460 680.467 2.971.935 782.106 4.434.508 39.359 134.878 30.531 204.768 33.821 131.182 33.286 198.289 Vukovarsko-srijemska ţupanija Izvor: DZS Grafikon 11. Stanovništvo VSŢ i RH prema dobnim skupinama za 2001. i 2008.godinu u realtivnim iznosima (%) Pokazatelji dobne struktura stanovništva ukazuje na trend postupnog starenja stanovništva, što je u skladu s trendom na nacionalnoj razini. Premda ţupanija biljeţi relativno niţi udjel starijeg stanovništva u odnosu na mlaĎe stanovništvu u usporedbi s nacionalnom razinom, situacija se u tom pogledu pogoršava, što je prvenstveno posljedica sve slabijeg prirodnog prirasta. U pogledu vitalnog indeksa, moţe se reći da je on iznad nacionalnog prosjeka, što ilustriramo grafikonom 12. 128 Grafikon 12. Vitalni indeks za VSŢ i RH za razdoblje 2001-2008 Ostala demografska kretanja ilustriramo s još nekoliko pokazatelja, kao što je dano donjom tablicom. Udio djece u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64) veći je od nacionalnog prosjeka i u 2001. i 2008. godini. Udio starog stanovništva u odnosu na populaciju djece, značajno je manji u odnosu na nacionalni prosjek za obje promatrane godine. Tablica 13. Selektirani demografski pokazatelji za VSŢ i RH za 2001. i 2008. godinu Djeca/radno sposobno stanovništvo Podruĉje Republika Hrvatska Vukovarsko-srijemska ţupanija Izvor:DSZ Staro stanovništvo/radno sposobno stanovništvo Djeca+staro stanovništvo/radno sposobno stanovništvo Staro stanovništvo/djeca 2001 2008 2001 2008 2001 2008 2001 2008 25,4% 22,9% 24,0% 26,3% 49,4% 49,2% 94,5% 114,9% 29,2% 25,8% 22,6% 25,4% 51,8% 51,2% 77,6% 98,4% Svi korišteni demografski pokazatelji samo potvrĎuju da je situacija jako loša te da bi u slučaju nastavljanja negativnih trendova, demografska struktura mogla postati ozbiljna zapreka budućem razvoju ţupanije. 129 2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva Promatrajući obrazovnu strukturu stanovništva (2001) u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u odnosu na nacionalnu, moţe se raći da je nepovoljna. Udio kategorija stanovništva bez obrazovanja i s osnovnoškolskim obrazovanjem veće su od nacionalnog prosjeka, dok kategorija stanovništva sa srednjoškolskim i visokim obrazovanjem zaostaje za nacionalnim prosjekom. Moţe se reći da je obrazovna struktura stanovništva VSŢ nepovoljna, posebice kada je riječ o visokoobrazovanim ljudima. Donjim grafikonom daje se obrazovna struktura stanovništva VSŢ i RH za 2001. godinu. Grafikon 13. Obrazovna struktura stanovništva RH i VSŢ prema popisu 2001. Daljnom analizom, odnosno stavljanjem u odnos podataka o obrazovnoj i dobnoj strukturi stanovništva, potvrĎujemo zaključak o nepovoljnoj obrazovnoj strukturi, posebice kada se radi o udjelu visokoobrazovanog stanovništva u broju radno sposobnog stanovništva, koji je iznosio 2001.godine 10,3%, dok je nacionalni prosjek bio 18,5%! Ono što upućuje na optimizam jest činjenica da broj upisanih studenata u školskoj godini 2008/2009 s područja VSŢ zaostaje za drţavnim prosjekom, ali ne drastično.Donja tablica sadrţi neke pokazatelje. Tablica 14. Selektirani pokazatelji stanja obrazovanosti stanovništva za RH i VSŢ za 2001.godinu te upisani studenti za 2008/2009 Podruĉje/pokazatelji % visokoobrazovanog stanovništva/ dobna skupina 2365 % stanovništva sa srednjom školom / dobna skupina 1965 % stanovništva bez obrazovanja/dobna skupina 19-65 Upisani studenti na 1.000 stanovnika 2001/2002 Republika Hrvatska Vukovarsko-srijemska ţupanija Izvor: DZS 2008/2009 18,5% 64,9% 56,6% n/a 30 10,3% 56,9% 71,6% n/a 23 130 2.2. Struktura naselja 2.2.1. Administrativna podjela Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije ima 31 jedinica lokalne samouprave: 26 općina i 5 gradova s ukupno 87 naselja. Slikom 2. ilustrira se administrativna podjela Vukovarsko-srijemske ţupanije na jedinice lokalne samouprave. Slika 2. Upravno-teritorijalna podjela prostora Vukovarsko-srijemske ţupanije88 12 naselja ili 14% nalazi se u gradovima, a 75 ili 86% u općinama. 88 Prostorni plan VSŢ 131 Sljedećom tablicom daje se pregled naselja prema veličini za 1991. i 2001. godinu na području VSŢ, gdje se vidi da postoji samo dva grada s više od 20.000 stanovnika, Vukovar (31.670) i Vinkovci (35.912). Tablica 15. Naselja i stanovništvo VSŢ prema veličini za 1991.i 2001. godinu Naselja i stanovništvo prema veliĉini Stanovništvo Broj naselja Vukovarsko-srijemska ţupanija 1991 2001 do 500 0 0 501 - 2 000 1 2001-5000 5001-10000 10001-20000 2008 1991 2001 2008 N/a 0 0 N/a 3 N/a 1.682 5.044 N/a 15 13 N/a 51.640 44.444 N/a 11 1 11 1 N/a N/a 78.169 14.435 71.315 16.383 N/a N/a 20001-100000 100000-500000 2 0 2 0 N/a N/a 85.315 0 67.582 0 N/a N/a 500 000 i više Izvor: DZS 0 0 N/a 0 0 N/a 2.2.2. Urbani centri Vukovar i Vinkvci su najveći gradovi u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji s karakteristikama većih regionalnih/razvojnih središta. Manje regionalno središte jače razvijensoti je grad Ţupanja, dok je Ilok grad s karakterom manjeg razvojnog središta slabije razvijenosti. Otok je odnedavna grad s ispod osam tisuća stanovnika. Gradovi Vinkovci i Vukvar čvrsto su povezani infrastrukturnim koridorima, dok je za Ilok vaţno povezivanje s Tovarnikom i Lipovcem . Grad Vukovar (31.670; 2001) leţi na dvije rijeke, Dunavu i Vuki, a nalazi se na vaţnim prometnim pravcima. Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske gdje je oko 65% zaposlenih radilo u velikim poslovnim sustavima (Borovo, VUPIK). 1991. imao je 48.735 stanovnika. Tijekom Domovinskog rata (1991-1995) teško je devastiran, ali se kontinuirano obnavlja infrastruktura, gospodarstvo, društveni i kulturni ţivot. Ekonomija je bazirana na poljoprivredi, prehrambenoj industriji, tekstilnoj industriji, industriji obuće, graĎevinskog materijala, vinogradarstvu i vinarstvu, te turizmu gdje ključnu ulogu ima Dunav, kao rijeka poveznica s Europom. 132 2.3. Turistiĉka podruĉja 2.3.1. Turistiĉki potencijal Zbog ratnih zbivanja (1991-1995), Vukovarsko-srijemska ţupanija je pretrpjela ogromna razaranja što je za posljedicu ostavilo zaostajanje u ekonomskom razvoju. Turistički sektor je takoĎer doţivio snaţnu stagnaciju u odnosu na prjeratno razdoblje. MeĎutim, turizam je jedna od bitnih odrednica u strateškom planiranju gospdoarskog razvoja ţupanije što se temelji na potencijalima: prirodne ljepote, arheološki lokaliteti te kulturna dobra. Posebno se ističe pogodnost i značaj meĎunarodnih prometnih smjerova i laka dostupnost svim lokalitetima. Vaţno mjesto u razvoju turističke ponude VSŢ imaju i sljedeći oblici turizma: Ribolovni turizam (na području Vukovarsko - srijemske ţupanije djeluje 51 Športsko ribolovna udruga, a gospodare s ukupno 4 700ha otvorenih voda, oko 380km toka vode). Lovni turizam (zahvaljujući velikim šumskim površinama s brojnom ţivotinjskom populacijom) Manifestacije (na razini cijele ţupanije odrţavaju se 34 manifestacije, od kojih su Vinkovačke jeseni jedna od najpoznatijih manifestacija na razini cijele Hrvatske) Ciklo turizam (2 meĎunarodne rute Dunav i Sava, 184 razvijenih lokalnih ruta) Memorijalni turizam (Vukovarsko memorijalno groblje, Ovčara - memorijalni centar, Ratni muzej vukovarske bolnice) Kulturni turizam (Dvorac Eltz u Vukovaru, Dvorac Odescalchi u Iloku, arheološko nalazište Vučedol, Sopot. TakoĎer razvijeni su tradicionalni tematski putovi: Cesta zlatne niti, Rakijska cesta, Iločka vinska cesta) Nautički turizam (jedina kontinentalna ţupanija sa dva pristaništa za meĎunarodne cruisere koji vrše distribuciju meĎunarodnih gostiju za kontinentalne ţupanije) Rekreativni turizam (brojni teniski tereni, nogometni tereni, brojne ureĎene šetnice uz Dunav) Konjički turizam (VSŢ danas broji 15 udruga na razini ţupaniji sa točno 251 uzgajivačem raznih pasmina i uzgojnih tipova konja. Konjički sportovi u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji oblikovani su prvenstveno kroz mreţu konjičkih staza izmeĎu gradova i općina u ţupaniji, te program rekreativnog i rehabilitacijskog jahanja. Nadalje, u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji se odrţava nekoliko meĎunarodnih natjecanja u konjičkim sportovima (Babina Greda, Štitar, Otok, Gradište,itd.) Osnovni parametri turističke ponude u Vukovarsko-srijemske ţupanije dani su donjom tablicom. 133 Tablica 16. Odabrani parametri turističke ponude VSŢ (2010) Opis Broj leţaja u VSŢ po kategorijama objekta Turističke zajednice Putničke agencije Broj dolazaka turista u VSŢ (2009) Broj noćenja u VSŢ (2009) Udio stranih turista (2009) TIC Hoteli Restorani Kampovi Privatni smještaj Lovišta Manifestacije Vinski podrumi Turističko seljačka gospodarstva Memorijalna središta Muzeji i galerije u VSŢ Kazališta u VSŢ Biciklističke rute Konjičke udruge Izvor: VSŽ, 2010. Mjera Ukupno 1254 (Objekt 4* -3 objekta,155 leţaja; Objekt 3*- 9 objekata, 796 leţaja; Objekt 2*- 2 objekta, 37 leţaja; prenoćište-7 objekata,83 leţaja; Lovačka kuća- 2 objekta, 31 leţaj; kamp-1 objekt, 80 leţaja; hostel-1 objekt, 63 leţaja; TSOG-6 objekata,9 leţaja) 1 na razini ţupanije, 5 gradskih i 1 općinska 9 34 406 80 109 24,9% 1 13 27 (Vinkovci-8, Vukovar 8, Ilok-2, Ţupanja-8, Otok-1) 1 15 73 (20 drţavnih+53 zajednička lovišta) 34 26 6 3 10 3 3 (Biciklistička ruta Dunav, Srijem i Sava) 15 134 3. PROMET I TEHNIĈKA INFRASTRUKTURA 3.1. Cestovni promet Glavni cestovni prometni pravci u VSŢ su: dolinom Save auto cesta A3 (GP89 Bregana-Zagreb-Slavonski Brod- GP Bajakovo) dolinom Drave drţavna cesta D2 - Podravska magistrala (GP Dubrava KrišovljanskaVaraţdin-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok) Postojeće stanje cestovnog prometa Sljedećom tabelom daje se pregled cesta prema traţenoj klasifikaciji na području VSŢ prema NUTS 3/ NUTS 4 kriteriju u usporedbi s RH. Tabela 17. Duţina cesta (km) nacionalne cestovne mreţe u VSŢ prema vrsti ceste NUTS 3 / NUTS 4 Ukupno: Auto-ceste Ceste prve klase (drţavne i ţupanijske) Ceste druge klase (lokalne) Ceste treće klase (nerazvrstane) Republika Hrvatska 44.633 1.433 17.349 13.558 12.283 Vukovarskosrijemska ţupanija Vinkovci 1.490 21 766 408 295 688 0 362 159 167 Vukovar 391 0 236 136 19 Ţupanja 570 21 246 150 153 4.423 96 1.909 1.137 1.281 Podunavlje Izvor: GISDATA Zagreb, 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po NUTS3 regijama zato što segmenti cesta (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postojei diskrepancija u vrijednostima Duţina autocesta u ovom području iznosi samo 21 km, što je 1,5% ukupne duljine autocesta u Hrvatskoj. Radi se o dionici autoceste A3: Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac, meĎunarodne oznake E70. Vukovarsko-srijemska ţupanija povezana je s autocestom (A3) čvorovima Babina Greda, Ţupanja, Spačva i Lipovac. Duljina cesta prve klase ovog područja iznosi 766 km, što je 4,4 % ukupne duţine istih cesta u Hrvatskoj. 89 Granični prijelaz 135 Oko 71% cestovne mreţe ţupanijskih i lokalnih cesta čine ceste s izgraĎenim suvremenim kolnikom90. Uslije ratnih razaranja, cestovna infrastruktura je pretpjela velika oštećenja. Nakon reintegracije, ceste se do danas kontinurano odrţavaju i grade. Prema podacima VSŢ, od 2006. do danas izgraĎeno je oko 700 km novih cesta. U razdoblju 2005-2009 u obnovu su ceste i uz njih vezane graĎevina uloţeno je preko 300 mil HRK91. Plan razvoja cestovnog prometa U pogledu razvoja cestovnog prometa u VSŢ92, u planu su sljedeći ključni projekti: istočna obilaznica Vinkovci ( 9,4 km), obilaznica Vukovar (19,6 km), Srijemska granična transferzala u duljini od 39,5 km (cesta Lipovac - Ilok), te spojna cesta Vinkovci (Nuštar) - Vukovar (6 km). Planirana ukupna ulaganja u cestovnu infrastrukturu u 2011. godini u u VSŢ su oko 45 mil. HRK. 90 Hrast, ţupanijska razvojna agencija VSŢ http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.com/news.php?id_news=110 92 http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.com/news.php?id_news=110 91 136 3.2. Ţeljezniĉki promet Postojeće stanje ţeljezničkog prometa Područjem Ţupanije Vukovarsko-srijemske prolaze ili su locirane pruge različite namjene, opsega prometa, gospodarske vaţnosti i značaja u unutarnjem i meĎunarodnom prometu. Današnja infrastruktura dozvoljava različite brzine na ovim prugama ovisno o stanju ureĎenosti gornjeg i donjeg ustroja, opremljenosti signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim ureĎajima, elektroenergetskim postrojenjima i ostalim graĎevinama potrebnim za funkcioniranje prometa, a posebno o stanju pruge nakon ratnih djelovanja. Sukladno Zakonu o sigurnosti u ţeljezničkom prometu (N.N., br.72/92 i 28/93) i Odluci o razvrstavanju pruga ţeljezničku prometnu infrastrukturu čine: Magistralne pruge93: - magistralna glavna ţeljeznička pruga MG2 (Savski Marof drţavna granica-Zagreb-Sisak Novska-Vinkovci-Tovarnik drţavna granica ), dionica MG2C (Tovarnik-Novska) - magistralna glavna ţeljeznička pruga MG2.2 (Vinkovci-Vinkovci Teretni kolodvor Park A/B-Jarmina odvojnica) - magistralna glavna ţeljeznička pruga MG2.3 (Vinkovci-Vinkovci Teretni kolodvor Park D/C-Jarmina odvojnica) - magistralna pomoćna ţeljeznička pruga MP 14 (Vinkovci-Erdut drţavna granica), Pruge I i II reda: - ţeljeznička pruga I. reda I.109 (MG 2) Vinkovci-Osijek, - ţeljeznička pruga I. reda I.110 Vinkovci-Drenovci drţavna granica, - ţeljeznička pruga I. reda I.111 Mirkovci (MG 2)-Vrapčana (I.110) - ţeljeznička pruga II. reda II. 210 (MP14) -Vukovar-Stari Vukovar, - ţeljeznička pruga II. reda II. 211 Vinkovci (MG 2)-Ţupanja Područjem Vukovarsko-srijemske ţupanije prolaze sljedeće meĊunarodne pruge: MeĎunarodna ţeljeznička pruga na X. paneuropskom koridoru DG94 (posavski koridor) – Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – Beograd: o Novska – Vinkovci – Tovarnik – Drţavna granica – (Šid) 93 94 MeĎunarodna priključna ţeljeznička pruga na X. koridor i ogranak V.b (podravski): o Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar Plan intervencije u zaštitu okoliša VSŢ, 2005. Drţavna granica 137 Pruge regionalnog znaĉenja koje prolaze kroz OBŢ su: Vinkovci – Drenovci – DG – (Brčko) Vukovar-Borovo naselje – Dalj – Erdut – DG – (Bogojevo) Lokalne pruge su: Vinkovci – Gaboš – Osijek Vinkovci – Ţupanja Vukovar – Stari Vukovar Sljedećom tablicom daje se pregled ţeljezničkih pruga prema NUTS3/NUTS 4 kriteriju te prema značaju. Tablica 18. Pregled ţeljezničkih pruga (km) u VSŢ po značenju NUTS 3 / NUTS 4 Republika Hrvatska Vukovarskosrijemska ţupanija Vinkovci Ukupno: MeĊunarodne Regionalne Lokalne 2.898 225 81 68 71 193 81 54 58 Vukovar 70 44 14 12 Ţupanja 74 0 46 28 579 191 224 157 Podunavlje Izvor: GISDATA Zagreb 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po NUTS3 regijama zato što segmenti pruga (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postoji diskrepancija između vrijednosti Duljina ţeljezničkih pruga VSŢ iznosi oko 225 km, što je oko 7,8% ukupne duţine ţeljezničkih pruga u Hrvatskoj. Ţeljeznicama je općenito nuţna modernizacija, jer već dvadeset godina nije bilo nekih značajnih ulaganja u ţeljezničku infrastrukturu. Mnoge glavne pruge nisu elektrificirane i imaju samo jedan kolosijek. 138 Plan razvoja ţeljezničkog prometa Strategijom prometnog razvitka RH ističe se prednost kombiniranog prijevoza. Tako se Prostornim planom Vukovarsko-srijemske ţupanije predlaţe obnova kontejnerskog prijevoza na pruzi LjubljanaZagreb-Vinkovci-Tovarnik te izgradnja pretovarno-robnih terminala u Vukovaru, Vinkovcima, Spačvi i Tovarniku. Povoljni geografski poloţaj ţupanije omogućio je brzi razvoj ţeljezničkog prometa, te razvoj Vinkovaca kao putničkog i teretno-ranţirnog čvorišta. MeĎutim, usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu vaţnost. Kroz ţupaniju prolazi europski ţeljeznički koridor 10, a procjenjuje se da je 2009. ukupno otpremljeno oko 440.000 putnika. Obzirom da su provode i planiraju znatna ulaganja u obnovu pruge na trasi koridora za očekivati je daljnji porast prometa i, općenito, jačanje ţupanije kao ţeljezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija ţeljeznice te korištenja Dunava za transport roba, odnosno inter-modalni oblici transporta. 3.3. Rijeĉni promet Postojeće stanje riječnog prometa Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije nalaze se dva meĎunarodna vodna puta - Dunav i Sava. Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku te je prema Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od meĎunarodnog značaja (AGN) klasificiran klasom plovnosti VIc. Dunavom se odvija meĎunarodni, regionalni i lokalni promet. Lokalni putnički promet odvija se izmeĎu Vukovara i Bača, gdje se skelom (od 2010. godine trajektom) prevozi putnike izmeĎu dva malogranična prijelaza. U Vukovaru se nalazi Luka Vukovar kojom upravlja Lučka uprava Vukovar. Smještena je na 1335 km nizvodnog toka rijeke Dunav, na desnoj obali rijeke. Povoljan poloţaj luke omogućava normalan rad i pri najniţem vodostaju Dunava. Luka Vukovar opremljena je za pretovar svih vrsta tereta (genralni, teški, kontejnerski, rasuti), skladištenje (2.500 m2 zatvorenog skladišnog prostora) te za ukrcaj i iskrcaj putnika. U Iloku se nalazi jedno putničko pristanište. Sava , kao najduţi plovni put u zemlji, uvjetno je plovna uz velika ograničenja. U uvjetima prirodnih protoka, nije joj utvrĎena plovna klasa niti su odreĎeni gabariti plovnog puta 95. Postojeći promet ovisi o sezonskim uvjetima vodostaja te je uglavnom lokalnog i regionalnog karaktera. Plan razvoja riječnog prometa Projektom ureĎenja vodnog puta Save i podizanjem klase plovnosti na kategoriju IV, ponovno bi se uspostavio meĎunarodni promet do Siska. Postoji plan izgradnje višenamjenskog kanala „Dunav-Sava“ koji bi s prometnog stajališta trebao biti plovni put IV klase plovnosti (ECE standard) kao spojni plovni kanal (dvosmjerni) rijeka Save i Dunava. Kanal bi imao višenamjensku funkciju: osiguranje kontinuiteta plovidbe u širem području, navodnjavanje i odovnjavanje. Zbog velikih invosticijskih ulaganja, ovaj atraktivni projekt nije realiziran. Osim luke Vukovar i dva putnička pristaništa (Vukovar i Ilok) tu je i tovarište u Iloku koje je privremenog karaktera i sluţi servisiranju potreba lokalnog industrijskog postrojenja. 95 http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-006sava.html 139 U planu je izgradnja ţupanijske luke Ilok. Izrada idejnog i glavnog projekta te dinamika same izgradnje luke ovisit će o dostupnim financijskim sredstvima. Nadalje, planira se izgradnja zimovnika za brodove u periodu pojave leda na Dunavu u Opatovcu. Projek je u fazi ishoĎenja dokumentacije (dozvola). 3.4.Zraĉni promet Postojeće stanje zračnog prometa Na području VSŢ nema primarnih zračnih luka (najbliţa je zračna luka Osijek). U blizini Vinkovaca je tercijarna zračna luka Bok (poljoprivredno uzletište) te zračno pristanište Sopot96. Plan razvoja zračnog prometa Zračna Luka Osijek iam potencijal regionalne zračne putničke i cargo luke. 3.5. Graniĉni prijelazi Granični prijelazi u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji dani su sljedećom tablicom. Tablica 19. Granični prijelazi u VSŢ i njihove karakteristike Opis Susjedna zemlja I cestovni-meĎunarodni BiH Gunja I cestovni-meĎunarodni BiH 3 Ilok 1 I cestovni-meĎunarodni Srbija 4 I cestovni-meĎunarodni Srbija 5 Ilok 2 Ilok Principovac Kota 208-I I cestovni-meĎunarodni Srbija 6 Bajakovo I cestovni-meĎunarodni Srbija 7 Tovarnik I cestovni-meĎunarodni Srbija 8 Vukovar-Vajska Sklea II riječni-pogranični Srbija 9 Tovarnik I ţeljeznički-meĎunarodni Srbija 10 Strošinci - cestovni-pogranični Srbija 11 Bapska - cestovni-pogranični Srbija 12 Drenovci I ţeljeznički-meĎunarodni BiH Rb. Naziv 1 Ţupanja 2 Kategorija 96 namijenjeno je za prihvat i otpremu zrakoplova u povremenom zračnom prometu i školovanje; najveća dopuštena uzletna masa 5.700 kg ; posjeduje hangar za prihvat i smještaj letjelica 140 3.6. TEHNIĈKA INFRASTRUKTURA Kroz Vukovarsko-srijemsku ţupaniju prolaze vaţni energetski koridori: trasa Jadranskog naftovoda, magistralni plinovod Slavonski Brod – Vinkovci (Opatovac) i Osijek - Vinkovci, 400 kV prijenosna elektroenergetska mreţa (Ernestinovo Ugljevik i Ernestinovo-Sr. Mitrovica). Tu su i skladišta naftnih derivata Opatovac i Vinkovci (trenutno se ne koristi). U istočnom dijelu ţupanije nalaze se ekploatacijska polja nafte i plina (Đeletovci, Privlaka i Ilača), na području općina Nijemci i Tovarnik. 3.6.1. Elektriĉna energija 3.6.1.1.Izvori električne energije Na području ţupanije ne postoje izvori električne energije u vlasništvu HEP-a, no postoje tri izvora električne energije koji nisu u vlasništvu HEP-a. Jedan je u Sladorani Ţupanja u kojoj se tijekom kampanje šećerne repe isporučuje do 2 MW vršno u mreţu HEP-a, dok su ostala dva na području općine Ivankovo, svaki snage 1 MW, pokretani obnovljivim izvorom električne energije – bioplinom. TakoĎer, izraĎeni su ili su u tijeku izrade elaborati optimalnog tehničkog rješenja priključka za još nekoliko potencijalnih proizvoĎača el. energije iz obnovljivih izvora (bioplin, biomasa i sunčeva energija) ukupno snage cca 30MW. 3.6.1.2. Prijenos i distribucija električne energije Distributer električne energije na području Vukovarsko-srijemske ţupanije je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Vinkovci. Ima pogone u Vukovaru, Iloku i Ţupanji. Tijekom Domovinskog rata, elektro-energetski sutsav na području VSŢ pretprio je velika oštećenja. Cijeli niz godina radi se na njegovoj obnovi. Osnovni preduvjet za osiguranje potrebnih količina električne energije stabilne naponske razine ispunjen je dovršetkom TS 400/220/110 kV Ernestinovo kao ključnog elektroenergetskog postrojenja ovog dijela Republike Hrvatske. Na području Elektre Vinkovci nalaze se četiri transformatorske stanice TS 110/35 kV koje svojom snagom udovoljavaju potrošnji električne energije. Problemi se javljaju kod srednje-naponske mreţe (SN mreţa) u pojedinim dionicama zbog zastarjelosti opreme, dotrajalosti stupova dalekovoda, nedostatnog presjeka vodiča s obzirom na opterećenje pojedinih dalekovoda te odcjepa za trafostanice. Gubici el. energije u distribuciji (8,04%) su nešto veći od prosjeka na razini RH (7,2%). Promatrajući gubitke u prošlim razdobljima na području distribucijskog područja Elektre Vinkovci gubici su smanjeni, što ukazuje da se uz izgradnju novih elektroenergetskih postrojenja i ureĎaja prati i obnova postojećih objekata, no ipak ne u dovoljnoj mjeri. 141 3.6.1.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava Izgradnja novih transformatorskih stanica naponske razine 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV odreĎena je prema godišnjim planovima investicija te potrebama kupaca za većom snagom. U dugoročnom planu je prelazak cijelog područja Elektre Vinkovci na 20 kV razinu čime će se značajno povećati prijenosna moć SN mreţe te uglavnom riješiti problematika dugačkih vodova 10(20) kV. Zbog povećanja potrošnje i priključaka novih kupaca el. energije, postojeća niskonaponska mreţa u nekim svojim dijelovima više ne zadovoljava propisane norme. Stoga se godišnje rade planovi i za sanaciju naponskih prilika gdje se vrši rekonstrukcija postojeće ili izgradnja nove niskonaponske mreţe. 3.6.1.4.Obnovljivi izvori energije Na području VSŢ su odnedavno započele prve aktivnosti na uspostavi sustavnog gospodarenja energijom. Tako je npr. započelo praćenje i kontrola potrošnje energije u 137 zgrada koje koristi ţupanija, no cjeloviti podaci još nisu dostupni (npr. o potrošnji energije u javnoj rasvjeti, svjetlosnom onečišćenju i sl.). MeĎutim, radi se tek o prvim koracima za pripremu konkretnih razvojnih projekata. Na lokalnoj razini je primjetna još uvijek vrlo niska razina aktivnosti, što se moţe povezati s još nedovoljno dostupnim informacijama o prednostima ulaganja u energetsku učinkovitost kao i o mogućnostima financiranja razvojnih projekata. Potrebno je poboljšati organizacijske preduvjete za povećanje energetske učinkovitosti. IzmeĎu ostalog, potrebno je donijeti energetsku strategiju ţupanije koja će obraditi i područje energetske učinkovitosti. Potrebno je provesti edukaciju i stvoriti tim stručnjaka za problematiku energetske efikasnosti koji bi bio u stanju planirati mjere i izraĎivati konkretne razvojne projekte te ujedno sluţiti kao informacijska točka za ostale subjekte zainteresirane za područje energetske učinkovitosti. 142 3.6.2. Opskrba naftom i plinom Industrija nafte d.d. Zagreb (INA) je Hrvatska nacionalna kompanija za naftne preraĎevine i prirodni plin. Trgovanje prirodnim plinom u nadleţnosti je tvrtke Prirodni plin d.o.o.97 koja je u vlasništvu kompanije INA dd. Ukupna dobava prirodnog plina za potrebe Republike Hrvatske ostvaruje se dobavom plina iz domaćih izvora i uvoza u onmjeru 36%:64%. Dugoročni ugovor o dobavi plina iz Rusije potpisan je s partnerom Gazporm Export, a na snazi je od 31.12.2010.godine. Transport plina do hrvatske granice korz Slovačku, Austriju i Sloveniju obavlja se temeljem dugorčnih ugovora o transport plina. U cilju osiguranja pouzdane opskrbe prirodnim plinom, INA je osigurala dobavu plina kroz Sloveniju i iz Italije, kao mogućnost uvoza dodatnih količina plina s otvorenog energetskog trţišta. U 2009.godini glanve kategorije kupaca prirodnog plina su bile: HEP d.d. Zagreb (22%), Petrokemija d.d. Kutina (20%), ostali povlašteni kupci (12%) i distributivni potrošači (46%). U 2009.Ukupna prodaja prirodnog plina na trţištu RH je bila 2,778 mil.m3. U vlasništvu INE nalaze se obje rafinerije u RH u Sisku i Rijeci. One su u 2009. preradile 4,7 mil. tona sirove nafte, od čega je 15% nafta s domaćih naftnih polja. Područjem VSŢ poloţen je cjevovod meĎunarodnog naftovoda JANAF. Paralelno s njime poloţen je produktovod Bosanski Brod-Opatovac (16”; 410 mm) koji je sluţio za transport naftnih derivata iz rafinerije u Bosanskom Brodu do skladišta u Vinkovcima i terminal u Opatovcu. Na dijelu trase on je danas prenamijenjen u magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci (50 bara), kao temeljni izvor napajanja plinom VSŢ. 3.6.2.1. Opskrba plinom Ekploatacijska polja nafte i plina u Đeletovcima, Ilači i Privlaci su od nacionalnog značaja. Prema podacima iz 1991.godine godišnja proizvodnja se kretala na razini 250 tisuća tona nafte i 20 mil. m3 plina98. Distribuciju i opskrbu plinom provode Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci i Prvo plinarsko društvo d.o.o. Vukovar. U distributivnom području Plinare istočne Slavonije je 44.404 kućanstava (Gradovi Vinkovci, Otok Ilok, Ţupanja i 17 općina), od kojih je 39,1% kućanstava priključeno na sustav opskrbe plinom. Na distributivnom području Prvog plinarskog društva (Grad Vukovar i 9 općina) plinofikacija je provedena je nakon 2002, a priključeno je 44% kućanstava. Na magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci naslanjaju se tri visoko-tlačna (VT) plinovoda (12 bara)99: Ţupanja-Gradište; Ţupanja-Babina Greda i Ţupanja-Vrbanja. Oni opskrbljuju srednje-tlačnu (ST) plinsku mreţu (4 bara). Sustavom mjerno-redukcijskih postaja plin se dovodi do krajnjih potrošača. Plan je da kao središnji izvor napajanja plinom Vukovarsko-srijemske ţupanije sluţi magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci (Opatovac) te planirani magistralni plinovod Osijek-Vukovar.Oni će opskrbljivati postojeće mjerno-redukcijske postaje u ţupaniji na lokacijama: Vinkovci, Ivankovo, 97 INA Godišnje izvješće 2009. Novijim podacima se ne raspolaţe kao niti o kapacitetu nalazišta. 99 Prostorni plan Vukovarsko-srijemske ţupanije, str.189 98 143 Ţupanja, Negoslavci i Vukovar. Kako se na području ţupaniej nalaze i lokalna izvorišta prirodnog plina, plan je da se napajanje plinom vrši kombinacijom oba sustava, odnosno da se primarno koriste lokalni izvori, a da se za ostale potrebe angaţiraju kapaciteti magistralnih plinovoda. Napajanje iz lokalnih izvorišta planira se izgradnjom plinovoda Đeletovci-Privlaka.Trenutno se iz lokalnih nalazišta opskrbljuje nekoliko naselja preko redukcijske postaje Privlaka. Izgradnjom adekvatnog broja plinsko redukcijskih postaja (PRP) u okviru postojećih mjerno-redukcijskih postaja planira se povećati kvaliteta plinoopskrbe na području VSŢ. 3.6.2.2. Opskrba naftom Naftna kompanija INA dd ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj i značajnu ulogu u regiji, uključujući istraţivanje i proizvodnju nafte i plina, preradu nafte, te distribuciju nafte i naftnih derivata. Prema kategorizaciji INE, nalazišta nafte u VSŢ pripadaju regiji Panon te se njihov eksploatacijski potencijal ne promatra zasebno. U regiji Panon, prema podacima INE, tijekom 2008. su rudarskim radovima na postojećim proizvodnim bušotinama naftnih i plinskih polja100 Ţutica, Crnac, Lipovljani, Privlaka, Đeletovci, Struţec, Šandrovac, Lupoglav, Obod, Legrad, Jamarica, Okoli, Bilogora i Kloštar polučeni dobri rezultati: omogućena je ukupna dodatna proizvodnja 100 m³/dan nafte, 13 m³/dan plinskog kondenzata i 456.000 m³/ dan plina. Ove količine ugljikovodika dijelom su rezultat i nastavljenih aktivnosti na revitalizaciji domaćih polja, tijekom kojih se leţišta nafte i plina detaljno analiziraju, snimaju novim tehnologijama, reinterpretiraju se njihova svojstva i prostiranje te se novim saznanjima omogućuje bolje crpljenje postojećih zaliha i privoĎenje proizvodnji novih, dosad necrpljenih zaliha. Naftovodom Đeletovci-Ruščica, nafta se s polja iz VSŢ transportira prema rafinerijama u Sisku i/ili Rijeci. 3.6.3. Telekomunikacije Svo dostupni podaci koji se odnose na telekomunikacije dani su u poglavlju 3.6.3. za Osječkobaranjsku ţupaniju. Jedini indikativni podatak kojim se raspolaţe za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju jest gustoća širokopojasnih priključaka (internet) koja je u 2009.godini iznosila 9-11%. 100 http://www.ina.hr/default.aspx?id=693 144 4. PRIRODNA OBILJEŢJA 4.1. Obradivo zemljište Prostor ţupanije pripada velikoj, morfološkoj mega-regiji Panonskog bazena. Prema pedološkim osobinama, dvije su osnovne kategorije kojima pripadaju tla u VSŢ: automorfna (45,38%) i hidromorfna (54,62%) koja su pogodna za obradu. Velike površine plodnog tla, na koje otpada 150.000 ha ili 62% ukupne površine VSŢ, omogućuju uzgoj različitih poljoprivrednih kultura (voće, vinogradi, povrće, ljekovito bilje, i) te tako predstavljaju jedan od ključnih prirodnih resursa za gospodarski razvoj Ţupanije. Močvarni lokaliteti, vlaţni travnjaci i pašnjaci te lesni/praporni strmci uz Dunav (25.000 ha ili oko 10% površine VSŢ su neobraĎene i izgraĎene površine) predstavljaju neplodne površine, ali su stanište rijetkih i ugroţenih biljnih i ţivotinjskih zajednica, pa predstavljaju vrijedne prirodne krajobraze, te čine vaţnu sastavnicu turističke ponude VSŢ. Velika prepreka korištenju zemljišta su minski sumnjiva područja koja obuhvaćaju oko 107 km2, odnosno 4,4% ukupne površine Ţupanije (10.500 ha). Tablica 20. Površina i struktura poljoprivrednog i ostalog zemljišta Struktura Poljoprivredne površine (ha) Oranice i vrtovi 139.927 Voćnjaci 2.576 Vinogradi 1.972 Livade 959 Pašnjaci 4.428 Ukupno: 149.862 Izvor: Informacija o stanju gospodarstva VSŽ, str.8 Udio (%) 93% 2% 1% 1% 3% 100% 145 4.2. Šume Šume zauzimaju 69.000 ha, odnosno 28% teritorija ţupanije, a u gospodarskom su smislu najvrjednije šumske zajednice šume hrasta luţnjaka sa popratnim vrstama (jasen, grab i klen). Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, kao prirodne vrijednosti zaštićeno ih je 2%. Bogatstvo raspoloţive drvne mase je oko 20 mil. m3 i godišnji sječivi etat iznosi oko 450.000 m3 bruto drvne mase. Šume su uglavnom očuvane, a tek ponegdje su ugroţene zbog sušenja hrasta luţnjaka, pretjeranom sječom, uglavnom zbog drvno-preraĎivačke djelatnosti i izgradnje infrastrukture. Predstavljaju značajan prirodni resurs u gospodarskom razvoju ţupanije, dok se njihove općekorisne ekološke i društvene funkcije još ne cijene dovoljno. Tipične šumske zajednice u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji su: - poplavne šume hrasta luţnjaka s velikom ţutilovkom . Ove najznaĉajnije šume hrasta luţnjaka u Hrvatskoj, razvijene uz velike rijeke Savu i Dravu, u području s kraćim vremenom plavljena. mješovite šume hrasta luţnjaka i obiĉnog graba su najznačajnije šumska zajednica ravničarskog vegetacijskog pojasa koje se razvijaju izvan dohvata poplavnih voda. poplavne šume vrba i topola nalaze se u najniţim dijelovima (na obali i sprudovima uz Savu i Dunav). 4.3. Vodene površine U vrlo razvijenoj hidrografskoj mreţi Vukovarsko-srijemske ţupanije na sjeveroistoku dominira rijeka Dunav, a na jugu rijeka Sava. Sa sjeveroistočnih padina Krndije slijeva se Vuka koja meandrira sjevernom dolinom, i kod Vinkovaca se pribliţuje Bosutu na 7 km te se ulijeva u Dunav u Vukovaru. Duga je 126 km, a sliv joj čini površina od 1.260 km U mreţi tekućica savskog sliva, svakako je najvaţniji Bosut koji sa svojim najvećim pritokom BiĎom ima duţinu od 186 km i porječje veliko 3.000 km. U Bosut utječu i Spačva duga 43 km i Studva duga 24 km. Glavne rijeke u VSŢ, Dunav i Sava, predstavljaju veliki potencijal za razvoj transportnih usluga, a uz brojne manje rijeke, akumulacijska jezera i preko 4.800 km kanalske mreţe predstavljaju i dobre preduvjete za navodnjavanje velikih razmjera. Ostale vodene površine čine akumulacije (Lovas), retencije (poplavne površine Spačvanskih šuma) te ribnjaci (Vuka i Mohovo)101. Na području VSŢ nalaze se izvori termalne vode102 koji predstavljaju značajan potencijal za izgradnju toplica s termalnim vodama (wellness centra) rekreacijskih i turističkih objekata, kao i staklenika/plastenika i sustava za grijanje za općine na čijem se području nalaze. Planirana izgradnja Kanala Dunav-Sava bi značajno utjecala na sveukupni razvoj VSŢ jačanjem gospodarskog razvoja temeljenog na transportu, omogućavanjem boljeg reţima podzemnih voda za hrastove šume, unapreĎenje navodnjavanja u poljoprivredi kao i kroz povećanje zapošljavanja tijekom izgradnje kanala. 101 Prostorni plan VSŢ, str.68 i 167. Ukupno 9 izvora: Đeletovci-2; Ilača-1; Babina Greda-1; Tovarnik-1; Otok-1; Gradište-1; Nuštar-2 (Izvor: VSŢ,2010) 102 146 4.4. Zaštita priorode i krajobraza U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji zaštićeno je 1.342,23 ha, tj. oko 0,55% ukupne površine Ţupanije. Zaštićene prirodne vrijednosti obuhvaćaju 3 posebna rezervata, 5 spomenika prirode, 4 spomenika parkovne arhitekture, 3 značajna krajobraza i 3 park šume. Obzirom da još nije osnovana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Vukovarsko-srijemske Ţupanije, upravljanje zaštićenim područjima povjereno je gradovima i općinama na čijem se teritoriju nalaze, te Hrvatskim šumama i drugim koncesionarima. Za zaštićena prirodna područja potrebno je donijeti Pravilnik o unutarnjem redu kojim se pobliţe propisuju mjere zaštite očuvanja, unaprjeĎenja i korištenja te Plan upravljanja zaštićenim područjem (za kategorije zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, regionalni park, posebni rezervat i zaštićeni krajobraz). Tablica 21. Zaštićene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji sukladno Prostornom planu Ţupanije [Drţavni zavod za zaštitu prirode, 1] Kategorija zaštićenog podruĉja posebni rezervat šumske vegetacije posebni rezervat šumske vegetacije posebni rezervat šumske vegetacije spomenik prirode - rijetki primjerak drveća spomenik prirode - rijetki primjerak drveća spomenik prirode - rijetki primjerak drveća (skupina) Naziv zaštićenog podruĉja Loţe* Radiševo* Vukovarske Dunavske ade* Hrast luţnjak (Quercus robur L.) u Ivankovu Hrast luţnjak (Quercus robur L.) u Ţupanji* Skupina hrastovih stabala luţnjaka (Quercus robur L.) kod Starih Mikanovaca spomenik prirode - rijetki Skupina hrastovih stabala primjerak drveća (skupina) luţnjaka (Quercus robur L.) u Drenovcima* spomenik prirode - rijetki Skupina stabala poljskog primjerak drveća (skupina) brijesta (Ulmus minor Miller) kod Drenovaca spomenik parkovne arhitekture Park Lenije u Vinkovcima spomenik parkovne arhitekture Park na Trgu bana Josipa Šokčevića u Vinkovcima spomenik parkovne arhitekture Park oko dvorca u Nuštru* spomenik parkovne arhitekture Park u Iloku* značajni krajobraz Područje uz rijeku Vuku* značajni krajobraz Spačva* značajni krajobraz Virovi* park šuma Šuma Kanovci kod Vinkovaca park šuma Šuma Kunjevci kod Vinkovaca* park šuma Šuma Zvirinac kod Vinkovaca* * zaštićena područja na popisu Državnog zavoda za zaštitu prirode Površina( ha) 108,7 4,1 115,0 - Registar. broj 703 727 855 890 Godina zaštite 1975. 1975. 1989. 1999. - 713 1976. - 895 1999. - 55 1961. - 897 1999. 4,0 0,88 894 895 1999. 1999. 13,17 5,0 694,81 278,0 185,0 18,16 648 690 898 892 896 930 1971. 1973. 1999. 1999. 1999. 2003. 25,98 891 1999. 39,05 899 1999. 147 Krajobrazne vrijednosti Prema sadrţajnoj i metodološkoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske, Vukovarsko-srijemska ţupanija se svrstava u prirodno-geografsku regiju Istočne Hrvatske, krajobraznu jedinicu: nizinska područja sjeverne Hrvatske. Prema fizionomiji radi se o agrarnom krajobrazu s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Upravo ti šumski kompleksi, s rubnim područjima i vlaţnim livadama i pašnjacima, te područjima uz vodotoke najveće vrijednosti krajobraza. Prostornim planom Vukovarsko-srijemske ţupanije iz 2002. godine propisuje se potreba detaljnijeg planiranja i razrade uvjeta zaštite: osobito vrijednih područja (prostornih cjelina i naselja), konfliktnih područja (koja su zbog suprotstavljanja različitih aktivnosti i oštećenja prirode ugroţena ili rizična), te ranjivih područja (osobito osjetljiva područja naselja i drugih prostora u opasnosti od posljedica fizičke destrukcije ili drugih opasnosti prouzročenih čovjekovim djelovanjem ili prirodnog porijekla). Konfliktna i ranjiva podruĉja su dijelovi obale rijeka Dunav, Bosut i Spačva zbog širenja graĎevinskih područja naselja sekundarnog stanovanja te dijelovi područja Spačvanskih šuma zbog izgraĎenih i planiranih infrastrukturnih koridora kao i zbog usklaĎenja interesa gospodarske eksploatacije šuma i njihove zaštite. U prostorno planskoj dokumentaciji Ţupanije navedena su podruĉja vrijednih cjelina prirodnog i kultiviranog krajobraza koje treba čuvati i za koje treba izraditi detaljne uvjete korištenja i zaštite: • cjeline prirodnog i kultiviranog krajobraza: desne obale i vodotoka Dunava, lijeve obale i vodotoka Save, obala i vodotoka Bosuta, obala i vodotoka Vuke, obala i vodotoka Spačve, obala i vodotoka Studve, • širi prostor dijela Đakovačkog ravnjaka • surduke i akumulaciju Grabovo na Vukovarskom ravnjaku. 148 4.4.1. Podruĉja zaštićena/prepoznata prema meĊunarodnim konvencijama U mreţi NATURA 2000 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji nalaze se područja i točke dani donjom tabelom. Tablica 22. Područja VSŢ u mreţi NATURA 2000 Rb. A. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 C. 1 Podruĉje Poligonska podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa (SCI) Krivsko ostrvo Trpinja Jankovačka dubrava Ripača - Komletinci Jelaš Spačvanski bazen Radiševo - odjel 14 C Zib Virovi Loţe Dunav - Vukovar Vukovarski aerodrom Baćina greda - Šarengrad Hagel - Šarengradska ada Lesne padine uz Dunav kod Iloka Mala Dubrava - Vučedol Skendra i Orlovnjak Poligonska podruĉja vaţna za ptice (SPA) Spačvanski bazen Površina (ha) 96.347,07 204,90 106,80 45,52 78,57 73,28 42.992,47 372,52 570,29 73,63 77,73 6.380,00 110,66 39,93 1.178,26 286,79 228,30 534,93 42.992,47 Toĉkasta podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa B. (SCI) 1 BiĎ-Šiškovci 2 BiĎ-Cerna Izvor: http://www.natura2000.hr/ Spaĉvanski bazen kao najveći kompleks vlaţnih luţnjakovih šuma u Hrvatskoj, uključujući i rezervat šumske vegetacije Radiševo. Vaţno je područje za očuvanje ptica, prvenstveno crne rode (Ciconia nigra), te orla štekavca (Heliaetus albicila) i orla kliktaša (Aquila pomarina), kao vrsta s nepovoljnim statusom u Europi, odnosno ugroţenih na razini EU, ali i drugih vrsta. Prema stupnju ugroţenosti, područje je ocijenjeno kao rizično, tzn. ugroţeno zbog mijenjanja vodnog reţima šume, ureĎivanja šuma, lova i krivolova, nestanka pašnjaka i vlaţnih livada u okolnom području. Obronci Fruške gore kod Iloka, na krajnjem istoku Ţupanije, vaţni su kao posljednje gnjezdište orla krstaša (Aquila heliaca) u Hrvatskoj. Osim orla krstaša (ugroţena vrsta u EU), vaţno je i za očuvanje stepskog sokola (Falco cherrug) i rusog svračka (Lanius collurio). Republika Hrvatska stranka je Konvencije o moĉvarnim staništima (Ramsar, 1973.) od 1991. godine. Sukladno obvezama ove Konvencije, u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji popisani su sljedeći moĉvarni lokaliteti: termalni izvori: Babina greda; kanali: 60 kanala i 3.157 povremenih kanala; Stalne slatkovodne moĉvare/bare: bare Borovo Selo, Cakovci, Ilok 1, Ilok 2, Petrovci 1, Petrovci 2, Somovac, Sotin 1, Sotin 2, Sotin 3, Sotin 4, Sotin 5, Vinkovci 1, Vinkovci 2 i Vukovar i rukavac Virovi; te akumulacija Graborovo. 149 4.5. Stanje okoliša 4.5.1. Zrak U VSŢ ne postoji kontinuirano praćenje kakvoće zraka, meĎutim prema rezultatima mjerenja u susjednim ţupanijama moţe se zaključiti da je zrak zadovoljavajuće kvalitete. Kako u VSŢ nema sustavnih mjerenja kakvoće zraka, kao baza za opću preliminarnu ocjenu kakvoće zraka iskorišteni su podaci s mjernih postaja iz susjedne Osječko baranjske ţupanije . Premda nema sustavnog mjerenja, pretpostavlja se da najveća onečišćenja dolaze od: grijanja prostorija i postrojenja (16 onečišćivača prema podacima iz 2004.), emisije iz procesnih tehnologija (Dilj – Vinkovci, PIK – Vinkovci, Plinacro – pogon Slavonija, itd.), emisije iz industrijskih postrojenja ( Sladorana – Ţupanja, PIK – Vinkovci, Cestorad – Vinkovci, itd.), promet (ispušni plinovi teretnih vozila), neureĎena odlagališta (npr. deponij Bazjaš u Privlaci i Petrovačka dola u Vukovaru, gdje povremeno dolazi do zapaljenja otpada), stočarske farme (neugodni mirisi, amonijak i dušik) i septičke jame. Na području ţupanije nema kontinuiranog mjerenja koliĉine peludi u zraku, a evidentirana je raširenost alergene ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). Karta raširenosti ambrozije izraĎena je samo za grad Vinkovce. Prema podacima dobivenim anketiranjem gradova i općina Ţupanije (lipanj-kolovoz 2006.), većina jedinica lokalne samouprave je kao glavni izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak navela promet, dok se u gradovima uz promet spominje i industrija. Promet je glavni izvor emisija dušikovih dioksida (cestovni promet 40 %, a van-cestovni 24,7 % ukupnih emisija NOX-a), teških metala (cestovni promet izvor je 70,6 % emisija TM) i ugljičnog monoksida (oko 40 % emisija CO potječe iz cestovnog prometa, a 39,4 % iz ne-industrijskih loţišta) u Hrvatskoj. Osim prometa, u naseljima bez industrije, velik izvor emisija u zrak su ne-industrijska loţišta na kruta i tekuća goriva. Poseban problem predstavljaju neureĊene deponije na kojima povremeno dolazi do zapaljenja odbačenog otpada. Kao produkti nekontroliranog gorenja javljaju se dim, plinovi i čaĎa koje zajedno s ostacima otpada vjetar raznosi u bliţu i dalju okolinu deponije. Poseban oblik onečišćenja zraka su neugodni mirisi iz neodrţavanih septiĉkih jama te sa stoĉnih farmi u blizini naselja. Poljoprivreda (naročito stočarstvo) je glavni izvor emisije amonijaka u zrak (90,7 % amonijaka koji se ispušta u zrak u Hrvatskoj potječe iz poljoprivrede). 150 4.5.2. Vode Površinske vode Vukovarsko-srijemska ţupanija ima izrazito razvijenu hidrografsku mreţu. Njezino područje omeĎeno je dvjema velikim rijekama (Savom i Dunavom) te ispresijecano mnogim vodotocima i razgranatom kanalskom mreţom od I do IV reda. Rijeke, vodotoci i kanali I i II reda prostiru se u duţini od 851 km a detaljna kanalska mreţa III i IV reda u duţini od 4.748 km. Stanje površinskih voda prati se na mjernim postajama. Podaci dobiveni ispitivanjem kakvoće površinskih voda za pokazuju da je stanje kakvoće voda pojedinih rijeka lošije od propisanog u Drţavnom planu za zaštitu voda. Glavni razlozi oneĉišćenja površinskih voda su najĉešće ispusti neproĉišćenih komunalnih otpadnih voda u vodotoke, incidentna oneĉišćenja sa farmi, oneĉišćenja s neureĊenih odlagališta otpada, oneĉišćenja s prometnih i poljoprivrednih površina te prekograniĉna oneĉišćenja. Sljedećom tablicom dajemo pregled klasa površinskih voda u 2009. godini na 13 mjernih postaja u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Tablica 23. Klase površinskih voda u VSŢ u 2009.godini Fizikalnokemijski pokazatelji Biološki I I II I II II Bosut I III I III IV II Sava I II II II II II Bosut Sava I I III I I II IV II V II III II Spačva II III I IV IV IV BiĎ I III I V V II Sava Vuka Dunav Dunav I I I I I III II I II I II II I V II II II III III III II III II II KPK (Mn) Indeks saprobnosti ("S") Sava Ukupni kisik III II Ukupni dušik V IV Nitrati V IV Nitriti I I Amonij III III BPK (5) Električna vodljivost I II Zasićenje kisikom Alakalitet Bosut Bosut Otopljeni kisik Ph Hranjive tvari Rijeka Mjerna postaja/pokazatelji Vinkovci, nizvodno (sredina) Lipovac (sredina) Ţupanja , nizvodno (sredina) Vinkovci, uzvodno (sredina) Ţupanja, uzvodno (lijeva obala) Rokovci-Andrijaševci (sredina) Gunja (sredina) Apševci-Lipovac (sredina) Velika KopanicaVrpolje (sredina) Račinovci (lijeva obala) Tordinci (sredina) Borovo (desna obala) Ilok (sredina) Reţim kisika Izvor: HRAST, 2011 151 Kanalizacijski sustav je nerazvijen, samo 52% stanovništva (5 gradova i 1 općina) ima javni kanalizacijski sustav, ali i tamo je razina priključenosti na sustav nezadovoljavajuća (u Vukovaru 20 % gradskog područja nema odvodnju), a 70 km postojeće mreţe treba sanirati. Otpadna voda se ispušta izravno u recipijente (kanale i rijeke), osim u Vinkovcima, gdje je izgraĎen pročistač otpadnih voda. Zavod za javno zdravstvo VSŢ odgovoran je za praćenje ispravnosti vode za piće. Voda koja nije tretirana (72 javna bunara i 15-ak izvorišta), u velikom broju slučajeva ne zadovoljava kemijsku ispravnost, prvenstveno zbog geološkog sastava tla te intenzivne uporabe pesticida i umjetnih gnojiva. 4.5.3. Gospodarenje otpadom Plan gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske ţupanije izraĎen je 2008 za razdoblje do 2011, no stupanj provedbe je nizak. Naime, UtvrĎena je lokacija i započele su pripremne radnje na izgradnji Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom (ŢCGO). Kako se radi se o izuzetno sloţenom i skupom projektu, za njegovu realizaciju će trebati dosta vremena i ogromna financijska ulaganja. Planirani Centar za gospodarenje otpadom – Stari Jankovci trebalo bi djelovati preventivno te osigurati sustavno zbrinjavanje i obradu otpada u skladu s vaţećim propisima RH i EU. Otpad se odlaţe na 6 sluţbenih i 85 divljih odlagališta koja se povremeno saniraju. Sustav odvojenog sakupljanja otpada je u fazi uspostavljanja (samo u 12 mjesta postoji odvojeno prikupljanje nekih vrsta otpada). Danas u VSŢ postoji organizirano prikupljanje otpada koje obavlja 20 komunalnih poduzeća i koncesionara kojim je obuhavaćeno oko 70% stanovništva. Sustav reciklaţnih dvorišta još uvijek nije u potpunosti uspostavljen. Ozbiljna prepreka razvoju su potrebne izmjene u prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje još uvijek nisu usvojene od strane jedinica lokalne samouprave. Stupanj provedbe usvojenih planova gospodarenja otpadom na lokalnoj razini je vrlo nizak. 152 4.6. Vodno gospodarstvo 4.6.1. Vodoopskrba Pitka voda Preko 95% stanovništva ţupanije opskrbljuje se pitkom vodom iz vodovoda. Uz Regionalni vodoopskrbni sustava Istočne Slavonije, dio stanovništva se opskrbljuju lokalnim vodovodom u koima je voda najniţe prihvatljive kvalitete (onečišćenja teškim metalima). Na području Ţupanije nalaze se ukupno 42 javna vodovoda (vodoopskrbna sustava) te 72 javna bunara (2003). Grad Vukovar i okolna naselja snabdijevaju se vodom direktno iz Dunava (prethodno se pročišćava) te nemaju alternativna rješenja u slučaju većeg onečišćenja rijeke, što znači da bi u slučaju incidenta trebala biti donesena zabrana korištenja vode za piće. Gradovi i naselja Vukovarsko-srijemske ţupanije se postepeno priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije, s izvorištem kvalitetne vode na području Brodsko-posavske ţupanije. Na regionalni vodovod Istočne Slavonije do sada su priključeni gradovi Vinkovci i Ţupanja te naselja Gradište, Cerna, Andrijaševci, Rokovci, Ivankovo, Mikanovci i VoĎinci. Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše. Vodovodna mreţa je uglavnom starija od 30 godina. Prisutni su veliki gubici vode (primjerice preko 50% u pojedinim lokalnim sustavima) zbog posljedica ratnih razaranja i nedostataka uslijed starosti sustava. Opskrbom vode u Ţupaniji upravljaju uglavnom javna poduzeća na razini gradova, a postoji i nekoliko lokalnih vodovoda. Vezano uz sanitarnu zaštitu izvorišta samo 15-tak izvorišta ima odluke za proglašenje sanitarnih zona. Što se tiče priključenosti naselja na vodoopskrbnu mreţu situacija je relativno zadovoljavajuća. Potrebno je sanirati postojeću mreţu javnih izvorišta i piezometarskih bušotina te omogućiti daljnje korištenje ili napuštanje. Kao prijedlog za zaštitu izvorišta potrebno je izraditi katastar oneĉišćivaĉa za svaki vodoopskrbni sustav u skladu s Pravilnikom o utvrĊivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02). 153 4.6.2. Odvodnja U funkciji zaštite voda od onečišćenja od posebnog je značenja odvodnja otpadnih voda i stanje izgraĎenosti sustava javne odvodnje. Proces urbanizacije doprinio je intenzivnim ulaganjima u izgradnju vodoopskrbnih sustava. Rezultat toga je bolja i kvalitetnija opskrba vodama, pa je došlo i do porasta potrošnje vode. Nasuprot tome, izgradnja odvodnog sustava nije pratila rast vodoopskrbe. Prema rezultatima provedene ankete 103moţe se reći da je najbolja odvodnja na području grada Vinkovaca gdje je pokriveno 76 % kućanstava, zatim grada Vukovara 50 %, grada Ţupanje 35 % i grada Iloka 24 %. Ostale općine ili nemaju izgraĎen sustav, ili je upravo u fazi izgradnje ili projektiranja. Za veliki broj općina koje su u fazi ili projektiranja ili izgradnje sustava, ograničavajući faktor predstavljaju financijska sredstva. Procjenjuje se da u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji svega 52% stanovništva (5 gradova i 1 lokalna općina) priključeno je na kanalizacijski sustav. Za sada samo Vinkovci imaju izgraĎen cjeloviti sustav za pročišćavanje otpadnih voda, općina Nuštar ima mehanički pročišćivač, a grad Vinkovci izgraĎen kolektor. Puštanje otpadnih voda direktno u recipijent ili kanale koji inače sluţe za melioracijsku odvodnju, direktno utječe na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Glavni recipijenti oborinske odvodnje za područje Vukovarsko-srijemske ţupanije su rijeke Bosut i Vuka, koje suvišnu oborinsku vodu odvode u Savu i Dunav. Sustav za gospodarenje otpadnim vodama u Podunavlju nalazi se na niskom stupnju razvoja s obzirom na zahtijevane standarde, ali u granicama drţavnog prosjeka od 45%. Nizak stupanj gospodarenja otpadnim vodama odnosi se na nerazvijeni sustav javne kanalizacije kao i na nedostatak prerade otpadnih voda. 4.6.3. Vodotoci i vode Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih graĎevina i ureĎaja za odvodnu viška voda sa poljoprivrednih i drugih površina, što ima za posljedicu bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta. Područje Vukovarsko-srijemske ţupanije nalazi se u području slivova rijeka Dunava, Save i Drave, te se dijeli na dva slivan područja: 1) "Vuka" koje gravitira Dravi i Dunavu i 2) "BiĎ-Bosut" koje gravitira Savi. Vodotoci i kanali dijele se u četiri reda i na području Ţupanije njihova ukupna duţina iznosi preko 5.000 km, od čega rijeke iznose 14,09 km, vodotoci 47,32 km, kanali I. I II. reda 522,33 km, kanali III. reda 591,63 km te kanali IV. reda 4.067,67 km. Jedan od većih problema zaštite okoliša su kanali I i II reda , koji su zapošteni te takav sustav nije funkcionalan i uzrok je čestih plavljenja poljoprivrednih površina čak i za manjih kiša. Ovo stanje prvenstveno je posljedica ratnih zbivanja i okupacije dijela Ţupanije za čijeg je trajanja zapušteno poljoprivredno zemljište pa se tako i kanali nisu redovno odrţavali. Hrvatske vode dd nastoje realizirati projekt dovoĎenja tih kanala u nulto stanje. 103 Izvješće o stanuju okoliša Vukovarsko-srijemske ţupanije 2008., str. 62 154
© Copyright 2024 Paperzz