INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE
Izvještaj o radu
2012.
IMO
IZVJEŠTAJ O
RADU
2012.
IMO
Institut za međunarodne odnose Zagreb
ožujak, 2013. godine
IZDAVAČ
Institut za međunarodne odnose, Zagreb
Lj. F. Vukotinovića 2
10000 Zagreb
Hrvatska
[email protected]
www.imo.hr
ZA IZDAVAČA
Sanja Tišma, ravnateljica
PRIJEVOD
Andrea Ruk
GRAFIČKA PRIPREMA
Dragana Markanović
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Sadržaj
1. Uvodna riječ ravnateljice
Introduction by the Director
5
7
2. Opći podaci o Institutu
2.1. Upravno vijeće
2.2. Znanstveno vijeće
2.3. Ravnateljica
9
10
11
12
3. Ustroj Instituta
3.1. Znanstveni odjeli i centri
3.2. Stručne službe
13
13
16
4. Zaposleni u Institutu
17
5. Oprema, prostor i materijali za rad
20
6. Programi i projekti trajne znanstveno-istraživačke djelatnosti
21
7. Ostali istraživački projekti
36
8. Publikacije
55
9. Pregled radova djelatnika IMO-a u 2012. godini
56
10. Obrazovanje djelatnika 67
11. Predavački angažman 68
12. Gostovanja inozemnih istraživača
70
13. Organizirani međunarodni i domaći skupovi u 2012. godini
71
14. Sporazumi o suradnji
72
15. Članstvo u mrežama
73
16. Centar za potporu istraživačkim projektima 76
17. EU’’i’’ – dokumentacijski centar
77
18. Informacijsko-dokumentacijska služba / knjižnica
Arhivska služba
78
79
19. Financijsko izvješće
80
4
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
1. Uvodna riječ ravnateljice
Promišljanja, rasprave i pripreme za promjene u sustavu znanosti obilježile su naš rad i
u 2012. godini. U saborsku proceduru pušten je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju temeljem kojeg se
povela za sve nas znanstvenike značajna rasprava o budućem financiranju istraživanja,
novim kriterijima za vrednovanje našega rada i kompetitivnosti znanstvenih projekata.
Takve analize proširile su raspravu na uvođenje programskog financiranja koje će u
određenoj mjeri promijeniti okvire u kojima radi znanstvena zajednica u Hrvatskoj.
U Institutu smo nastavili raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u Strategiji razvoja IMO
za razdoblje 2011.-2016. čime smo na tragu promjena koje se trenutno uvode u sustav.
Kontinuirano raste i jača naša međunarodna znanstvena suradnja i umreženost u Europi
i svijetu kroz FP7 projekte poput projekata: „MEDIADEM - Preispitivanje europskih
medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim
medijima u suvremenim demokratskim sustavima“ i „ANVIL – Analiza sustava civilne
sigurnosti u Europi“, te suradnja s London School of Economics na FP7 projektu
„SEARCH – Razmjena znanja: međuregionalno povezano susjedstvo“. Tu su i ostali
međunarodni projekti poput IPA 2008 – „CENEP - Sudjelovanje građana u planiranju
poboljšanja energetske učinkovitosti“, „Povećanje kapaciteta organizacija civilnog
društva za mjerenje i monitoring sustava reforme sektora sigurnosti na zapadnom
Balkanu“ za Centre for Democratic Control of Armed Forces sa sjedištem u Genevi i
UN Bleu Plan projekt “Upravljanje potražnjom za vodnim resursima u mediteranskim
zemljama: Slučaj Hrvatske”.
Svjesni smo da su jačanje suradnje i umreženost preduvjeti za veću relevantnost i
inovativnost istraživanja u područjima kojima se bavimo, a što je osnova za objavljivanje
rezultata naših istraživanja u visokovrijednim međunarodnim publikacijama, te
zastupljenost i citiranost u relevantnim bazama poput Web of Science i SCOPUS.
Znanstvena produkcija Instituta u 2012. godini ukupno iznosi 111 radova - 9 autorskih i 2
uredničke knjige, 14 poglavlja u knjigama, 33 znanstvena rada, 12 radova s konferencija
te niz stručnih studija i analiza.
U 2012. godini povećala se i mobilnost znanstvenika. Naš kolega Paško Bilić dobio je
stipendiju Wirth instituta za austrijska i srednjoeuropska istraživanja (Wirth Institute
for Austrian and Central European Studies) za doktorsko istraživanje na Sveučilištu
Alberta u Edmontonu u Kanadi za razdoblje od 31.8.2011. do 30.8.2012. I ostali se
mladi znanstvenici u Institutu također pripremaju na odlaske u inozemstvo, kako na
doktorske tako i postdoktorske studije. Duh međunarodne zajednice u IMO su donijeli i
mladi istraživači koji su došli preko programa ERASMUS (program akademske mobilnosti
5
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
namijenjen visokom obrazovanju). Interes je bio velik, no zbog prostornog ograničenja
nismo ih mogli primiti više od dvoje. Unatoč tome, pokazalo se da je Institut privlačna
institucija za znanstvenike iz cijele Europe.
Jačanje umreženosti kako sa međunarodnom tako i sa znanstvenom zajednicom u
Hrvatskoj vidljivo je kroz nove sporazume o suradnji koje smo sklopili s desetak institucija
u zemlji i inozemstvu, poput sporazuma s Fakultetom elektrotehnike i računarstva
(FER), Institutom za fiziku (IF), Visokom školom međunarodnih odnosa i diplomacije
Dag Hammarskjöld iz Zagreba te STRATFOR Global Intelligence, Austin, Texas. Poticaj za
ovo umrežavanje svakako je zajednička priprema projekata i prijavljivanje na natječaje
za sredstva iz europskih fondova.
Unapređenje znanja i vještina zaposlenika - u Institutu je po prvi puta održano
nekoliko “in house” treninga - za upravljanje projektima, za razvoj komunikacijskih
i prezentacijskih vještina koje su danas značajne svim djelatnicima koji rade na
projektima ili javno izlažu.
Sve intenzivnija je i suradnja među odjelima unutar Instituta koja pridonosi interdisciplinarnom
sagledavanju tema kojima se Institut bavi, a što je njegova velika prednost.
Nakon tridesetak godina, zahvaljujući uglavnom europskim projektima, uložili smo
sredstva u infrastrukturu i opremu te većim dijelom obnovili radne prostore i omogućili
bolje uvjete rada i ugodniju radnu okolinu za djelatnike. Nadamo se da ćemo u 2013.
taj posao dovršiti za cijeli Institut.
Proveli smo potrebne pripremne radnje za promjenu imena instituta u Institut za razvoj
i međunarodne odnose (IRMO). Novo ime Instituta bolje će odražavati pravi opseg naših
znanstvenih istraživanja u područjima kulturnih politika, medija, energetike, privatizacije,
zaštite okoliša i prirode, te regionalnog razvoja, nastavljajući pritom daljnje jačanje dijela
Instituta koji se bavi međunarodnim političkim odnosima i sigurnosnim pitanjima.
Svjesni smo da nam predstoji jedna uzbudljiva godina u kojoj će Institut obilježiti 50
godina svoga rada i koju ćemo posvetiti jačanju naše prepoznatljivosti i komunikacije
sa širom javnosti kroz jasniji identitet i vidljivost rezultata naših istraživanja od koristi za
Republiku Hrvatsku kao članicu Europske unije.
Vraćajući se na početak ovog uvoda, želimo istaknuti našu spremnost na promjene
kroz visoko postavljene kriterije znanstvene izvrsnosti. Zahvaljujući dugogodišnjoj
međunarodnoj znanstveno-istraživačkoj suradnji otvoreni smo težnjama za jačom
prepoznatljivošću na međunarodnoj sceni i porastom kvalitete rezultata rada
znanstvenika iz Hrvatske u području društvenih znanosti. Također, otporniji smo na
očekivano smanjenje financiranja znanstvenog rada proračunskim sredstvima, koje se
neće odraziti na kvalitetu i rezultate našeg rada niti umanjiti koristi koje od našega rada
ima društvo i znanstvena zajednica.
dr. sc. Sanja Tišma, ravnateljica
6
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Introduction by the Director
Reflections, discussions and preparations for changes in science marked our work in 2012.
The draft of the Act on Amendments to the Act on Scientific Activity and Higher Education
was in legislative process, based on which the scientists initiated a debate on the future
funding of research, new criteria for the evaluation of our work and competitiveness of
scientific projects. Such analyses have widened the debate on the introduction of program
funding that will, to some extent, change the scope of scientific community in Croatia.
We have continued to work towards the goals outlined in IMO Development Strategy for
the period 2011 to 2016, which brings us closer to the changes that are currently being
introduced into the system. Our international scientific cooperation and networking in
Europe and the world is continuously growing and becoming stronger through projects
such as FP7 projects: “MEDIADEM - European Media Policies Revisited: Valuing and
Reclaiming Free and Independent Media in Contemporary Democratic Systems” and
“ANVIL - Analyses of Civil Security Systems in Europe”, as well as through cooperation
with the London School of Economics on the FP7 project “SEARCH - Sharing Knowledge
Assets: Interregionally Cohesive Neighbourhoods”. There are also other international
projects, such as the IPA 2008 – “CENEP - Citizen Participation in Energy Efficiency
Action Planning”, “Civil Society Capacity Building to Map and Monitor Security Sector
Reform in the Western Balkans” for Geneva Centre for Democratic Control of Armed
Forces and the UN Plan Bleu project “Water Demand Management in Mediterranean
Countries: Water Thinking Outside the Box: Croatian Case Study”.
We are aware that the strengthening of cooperation and networking is required for
greater relevance of research and innovation in our areas of work, which is the basis
for the publication of results of our research in high-quality international publications
and for the representation and citations in relevant databases, such as Web of Science
and SCOPUS. Scientific production of IMO’s researchers in 2012 amounted to the total
of 111 publications - of which 9 are author’s books, 2 editor’s books, 14 book chapters,
33 scientific papers, 12 conference papers and a number of expert studies and analysis.
The scientists’ mobility has increased in 2012. Our colleague Paško Bilić got a
scholarship from the Wirth Institute for Austrian and Central European Studies for
doctoral research at the University of Alberta in Edmonton, Canada for the period
from August 31, 2011 to August 30, 2012. Also other young scientists at the Institute
are preparing themselves for both doctoral and postdoctoral studies abroad. Young
researchers who came to IMO through the ERASMUS programme (academic mobility
program designed for higher education) contributed to the international community
atmosphere. The interest was great, but because of space constraints we were able
to accommodate only two students. Nevertheless, it showed that the Institute is an
7
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
attractive institution for scientists from all over Europe.
Strengthening of networking with both the international and Croatian scientific
community is evident through new cooperation agreements that are made with several
institutions in Croatia and abroad, such as the agreement with the Faculty of Electrical
Engineering and Computing (FER), the Institute of Physics (IF), the University College
of International Relations and Diplomacy Dag Hammarskjöld from Zagreb, Croatia and
STRATFOR Global Intelligence from Austin, Texas. The incentive for networking is certainly
the joint preparation of projects and application for funding from the European funds.
To improve the knowledge and skills of employees for the first time several “inhouse” trainings were organised in the Institute – for project management and for
the development of communication and presentation skills that are important to all
employees who work on projects or make public presentations.
Cooperation among the departments within the Institute has intensified. This has
contributed to the interdisciplinary approach to the topics the Institute is dealing with,
which is one of IMO’s great advantages.
After thirty years, mainly thanks to European projects, we invested in infrastructure
and equipment and have renewed most workspaces thus providing better working
conditions and more pleasant working environment for employees. We hope that in
2013 the entire Institute will be renewed.
We conducted the necessary preparations for changing the name of the Institute to
the Institute for Development and International Relations (IRMO). The Institute’s new
name will better reflect the true scope of our research in areas of cultural policies,
media, energy, privatization, environmental and nature protection and regional
development, while continuing to further strengthen a part of the Institute which is
engaged in international political relations and security issues.
We are aware that we are facing an exciting year in which the Institute will celebrate its 50th
anniversary and which we will devote to strengthening our recognition and communication
with the general public through a clearer identity and visibility of our research results which
are of benefit to the Republic of Croatia as a member of the European Union.
Going back to the beginning of this introduction, we want to emphasize our
commitment to change through high criteria of scientific excellence. Thanks to the
longstanding international scientific cooperation we aspire at greater recognition on
the international scene and increased quality of Croatian scientists’ work results in the
field of social sciences. Furthermore, we are more resistant to the expected reduction
in funding of scientific work through budgetary funds, which will not be reflected in the
quality and results of our work or diminish the benefits our work offers to the society
and the scientific community.
Sanja Tišma, Ph.D., Director
8
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
2. Opći podaci o Institutu
Institut za međunarodne odnose (IMO) osnovan je 1963. godine kao Institut za
proučavanje Afrike, odlukom Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i tadašnje
Privredne komore Hrvatske. Krajem 60-tih godina prošlog stoljeća znanstvena i
primijenjena istraživanja se proširuju na teme globalnog razvoja i razvoja zemalja u
razvoju te međunarodnih odnosa pa 1971. godine Institut mijenja naziv u Institut za
zemlje u razvoju (IZUR). Istraživanja se nadalje proširuju na teme održivog razvoja,
kulturnog razvoja, resursnu ekonomiju i zaštitu okoliša, te procese europskih integracija
i tranzicije. Prateći prošireni opseg znanstvenih istraživanja Institut 1989. godine
postaje Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Nakon priznavanja Republike Hrvatske kao samostalne države, za Institut, koji je do
početka 90-tih godina bio jedina ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj koja se sustavno
bavila znanstvenim proučavanjima i istraživanjima međunarodnih odnosa i razvoja,
počinje novo razdoblje. Paralelno s promjenama kako u globalnom tako i regionalnom
kontekstu, Institut nastavlja i još više osnažuje svoje djelovanje, i od 1996. godine kao
javni znanstveni institut postaje poznat pod nazivom Institut za međunarodne odnose
(IMO). U tom razdoblju novih političkih, ekonomskih i društvenih prilika i novog
okružja, Institut pokazuje svoju izvrsnost i sposobnosti uspješno odgovarajući na nove
istraživačke potrebe.
Glavna područja znanstvenih teorijskih i primijenjenih istraživanja IMO-a obuhvaćaju
sljedeće teme:
•• europske integracije
•• konkurentnost i razvoj poduzetništva
•• kulturu, komunikacije i medije
•• regionalni razvoj, zaštitu okoliša i energetsku efikasnost
•• međunarodne ekonomske i političke odnose i suradnju.
Dio svojih znanstvenih primijenjenih istraživanja IMO provodi za potrebe javne uprave,
tijela državne uprave, agencije i jedinice lokalne i područne samouprave stvarajući time
znanstvenu podlogu te izrađuje ekspertize za oblikovanje, provedbu i vrednovanje
javnih politika u nizu područja gospodarskog, društvenog i kulturnog života Hrvatske.
Politika regionalnog razvoja, energetska politika, politika zaštite okoliša i prirode,
kulturna politika, vanjska politika i nacionalna sigurnosna politika te medijska politika,
samo su neki primjeri navedenih javnih politika.
Kao partner inozemnim istraživačkim institucijama IMO provodi znanstvena istraživanja,
izrađuje stručne studije i ekspertize u okviru međunarodnih projekata.
9
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Institut je partner u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske
unije, primjerice FP7, CARDS, PHARE, TEMPUS, ISPA, IPA, kao i u programima bilateralne
suradnje te u programima drugih međunarodnih organizacija, primjerice Svjetske
banke, Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD), Europske banke za obnovu i
razvoj (EBRD), EFC, UNDP, UNESCO, Vijeća Europe i Europskog parlamenta.
2.1. Upravno vijeće
Upravno vijeće Instituta vodi financijsku i poslovnu politiku Instituta; donosi financijski
proračun Instituta na prijedlog Znanstvenog vijeća i uz suglasnost ministra znanosti,
obrazovanja i sporta; odlučuje o godišnjem obračunu; donosi odluke o osnivanju
ustrojstvenih jedinica Instituta uz suglasnost Ministarstva; donosi pojedinačne
odluke u vezi radnih odnosa kao organ drugog stupnja; te daje osnivaču, ravnatelju i
Znanstvenom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima.
Upravno vijeće Instituta ima pet članova, od kojih jedan obnaša funkciju predsjednika
Upravnog vijeća. Tri člana Upravnog vijeća imenuje ministar, kao i predsjednika
Upravnog vijeća. Jednog člana izabire Znanstveno vijeće Instituta, a jednog člana
imenuju radnici Instituta neposrednim i tajnim glasovanjem, u skladu sa Zakonom o
radu i Statutom IMO-a. Mandat članova Upravnog vijeća traje dvije godine. U 2012.
godini započeo je mandat Upravnog vijeća u sljedećem sastavu:
1. prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, predsjednik
2.prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, član
3.Gabrijela Herceg Sarajlić, član
4.dr. sc. Senada Šelo Šabić, član, predstavnica Znanstvenog vijeća
5.Andrea Ruk, član, predstavnica zaposlenika.
Tijekom 2012. godine Upravno je vijeće održalo sedam sjednica (pet redovnih, jednu
izvanrednu te jednu zajedničku sjednicu sa Znanstvenim vijećem IMO-a). Jedna
je redovna sjednica održana u starom sastavu (dr. sc. Mladen Andrlić, predsjednik
Upravnog vijeća, te članovi prof. dr. sc. Olga Carević, Staša Skenžić, prof., dr. sc. AnaMaria Boromisa i mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić), a šest u novome. Odlukom o imenovanju
predsjednika i članova Upravnog vijeća Instituta za međunarodne odnose od 18.
svibnja 2012. članovima Upravnog vijeća imenovani su prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila za
predsjednika Upravnog vijeća, te prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina i Gabrijela Herceg Sarajlić
za članove Upravnog vijeća.
U studenom 2012. godine dr. sc. Ana-Mariju Boromisu, predstavnicu Znanstvenog
vijeća u Upravnom vijeću IMO-a zamijenila je dr. sc. Senada Šelo Šabić, a mr. sc. Miru
10
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Mileusnić Škrtić, predstavnicu zaposlenika u Upravnom vijeću zamijenila je Andrea Ruk.
Financijski proračun Instituta i njegovo izvršenje, financijski plan, financijska izvješća za
razdoblja određena propisima i internim aktima, te program rada Instituta i njegovo
izvršenje, kao i niz drugih pitanja utvrđenih Statuom instituta, bili su teme rasprava i
odlučivanja na sjednicama Upravnog vijeća.
2.2. Znanstveno vijeće
Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku Instituta; raspravlja i odlučuje
o znanstvenim i stručnim pitanjima; provodi postupke izbora na znanstvena, suradnička
i stručna radna mjesta; imenuje i razrješuje jednog člana Upravnog vijeća Instituta;
predlaže Upravnom vijeću kandidate za natječajni odbor za izbor ravnatelja Instituta te
proračun Instituta. Znanstveno vijeće raspravlja i daje prethodno mišljenje u postupku
donošenja Statuta i općih akata koje donosi ravnatelj.
Znanstveno vijeće na sjednicama donosi odluke natpolovičnom većinom svih članova.
Članovi Znanstvenog vijeća su znanstvenici, suradnici izabrani na radna mjesta viši
asistent, te predstavnici znanstvenih novaka (jedan predstavnik na svakih 5 znanstvenih
novaka), koje biraju znanstveni novaci zaposleni u Institutu.
U sastavu Znanstvenog vijeća su:
1. dr. sc. Krešimir Jurlin, predsjednik, znanstveni suradnik
2.dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, zamjenica predsjednika, viša znanstvena suradnica
3.Paško Bilić, predstavnik znanstvenih novaka
4.dr. sc. Ana-Maria Boromisa, viša znanstvena suradnica
5.dr. sc. Hrvoje Butković, znanstveni suradnik
6.dr. sc. Nevenka Čučković, znanstvena savjetnica
7.dr. sc. Damir Demonja, viši znanstveni suradnik
8.dr. sc. Anamarija Farkaš, znanstvena suradnica
9.Marina Funduk, predstavnica znanstvenih novaka
10.dr. sc. Sandro Knezović, znanstveni suradnik
11.dr. sc. Sanja Maleković, viša znanstvena suradnica
12.dr. sc. Anamarija Pisarović, znanstvena suradnica
13.dr. sc. Jaka Primorac, znanstvena suradnica
14.dr. sc. Višnja Samardžija, znanstvena savjetnica
15.dr. sc. Senada Šelo Šabić, znanstvena suradnica
16.dr. sc. Nada Švob-Đokić, znanstvena savjetnica
17.dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena savjetnica
11
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
18.dr. sc. Aleksandra Uzelac, viša znanstvena suradnica.
Tijekom 2012. godine Znanstveno vijeće održalo je 9 sjednica. Od toga je održano osam
redovnih i jedna izvanredna sjednica.
Tijekom odsustva Paška Bilića zbog dobivanja stipendije za istraživanje i izradu
doktorskog rada u Institutu Wirth, Sveučilišta Alberta u Edmontonu, Kanada, za
akademsku godinu 2011./2012., na mjestu predstavnika znanstvenih novaka zamijenila
ga je Valentina Vučković.
Sukladno Zakonu i Statutu IMO-a, na sjednicama se vodila rasprava i odlučivalo o
programu rada Instituta, o programima rada i izvještajima o radu znanstvenih novaka,
prijedlogu proračuna Instituta, izboru u znanstvena zvanja te izboru za znanstvena
i stručna radna mjesta, prijedlozima novih znanstvenih projekata, izvještajima o
ostvarenim znanstvenim rezultatima po pojedinim projektima, sudjelovanju na
međunarodnim i domaćim konferencijama, seminarima i radionicama, kao i o drugim
pitanjima utvrđenim Statutom.
2.3. Ravnateljica
Ravnateljica Instituta za međunarodne odnose je dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena
savjetnica, koju je Upravno vijeće imenovalo ravnateljicom 6. lipnja 2009. godine na
razdoblje od četiri godine.
Ravnateljica organizira i vodi rad te poslovanje Instituta, predstavlja i zastupa Institut,
poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Instituta, izvršava odluke Upravnog i
Znanstvenog vijeća Instituta i odgovorna je za zakonitost njegova rada. Ravnateljica
donosi sve opće akte Instituta uz suglasnost Upravnog vijeća, osim Statuta, i zadužena
je za njihovu provedbu. Osim toga, ravnateljica podnosi Upravnom vijeću izvještaj o
godišnjim i periodičnim obračunima i daje Upravnom i Znanstvenom vijeću prijedloge
i mišljenja o pojedinim pitanjima iz njihove nadležnosti te odlučuje o zasnivanju i
prestanku radnog odnosa djelatnika.
12
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
3. Ustroj Instituta
3.1. Znanstveni odjeli i centri
Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose
Odjel za europske integracije
Odjel za kulturu i komunikacije
Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
Centar za potporu istraživačkim projektima
EU’’i’’ - dokumentacijski centar
ODJEL ZA MEĐUNARODNE GOSPODARSKE I POLITIČKE ODNOSE provodi
interdisciplinarna istraživanja suvremenih međunarodnih odnosa i međunarodnih okvira
ekonomskog razvoja i suradnje. Stav Hrvatske prema globalnim i regionalnim političkim
izazovima, nacionalna sigurnost i članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, te potrebe
restrukturiranja gospodarstva, poduzetništva i konkurentnosti, neke su od glavnih tema
teorijskih i primijenjenih znanstvenih istraživanja. Istraživanja omogućavaju praćenje i
razumijevanje širih okvira ekonomskog i političkog razvoja i suradnje i njihovog utjecaja
na položaj i interese Republike Hrvatske. Na temelju provedenih analiza formiraju
se preporuke donositeljima odluka o tome kako Hrvatska može zaštiti i ojačati svoj
međunarodni položaj te unaprijediti faktore konkurentnosti i poduzetničke kapacitete
kroz učinkovite mjere konvergencije svjetskim gospodarskim razvojnim procesima.
U provedbi istraživanja istraživači odjela surađuju s domaćim i stranim visokim
učilištima (npr. Sveučilištem u Zagrebu, University of Collogne; London School of
Economics), međunarodnim organizacijama (NATO, Svjetska trgovinska organizacija,
Svjetska banka, OECD, EBRD, UNDP, Europska komisija), brojnim nevladinim udrugama
i gospodarskim subjektima.
dr. sc. Ana-Maria Boromisa, predstojnica, Odjel za međunarodne gospodarske i političke
odnose, [email protected]
13
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
ODJEL ZA EUROPSKE INTEGRACIJE provodi interdisciplinarna znanstvena istraživanja
koja su usmjerena na unutarnji razvoj i reforme Europske unije (EU), provedbu
strategije Europa 2020 i drugih makro-regionalnih strategija, proces proširenja EU na
zemlje jugoistočne Europe i odnose Unije sa zemljama susjedstva, te europeizaciju
hrvatskih politika. Osim znanstveno-istraživačkog rada, Odjel je uključen u sveučilišne
obrazovne aktivnosti iz područja Europskih studija. S ciljem razvoja informacijskih izvora
koji se odnose na Europsku uniju i njezine učinke na Hrvatsku, Odjel surađuje s EU”i”
dokumentacijskim centrom i podupire kontinuirani protok informacija o Europskoj uniji.
Značajniji partneri Odjela su vladina tijela (posebice Ministarstvo vanjskih i europskih
poslova), Trans-europsko udruženje za istraživanje politika (TEPSA) iz Brisela, te
znanstvene i obrazovne institucije zemalja članica Europske unije. Aktivnosti Odjela
također podupiru Europska komisija, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,
Zaklade Konrad Adenauer, Friedrich Ebert i Hanns Seidel, te Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva. Odjel sudjeluje u provedbi FP7 i ERASMUS projekata.
dr. sc. Višnja Samardžija, predstojnica, Odjel za europske integracije, [email protected]
ODJEL ZA KULTURU I KOMUNIKACIJE provodi interdisciplinarna znanstvena istraživanja
u području kulturnog razvoja, kulturnih i medijskih politika, međunarodne kulturne
suradnje i komunikacije. Glavni istraživački fokus Odjela unutar navedenih tema
obuhvaća istraživanja kulturne raznolikosti, interkulturne komunikacije, digitalne
kulture i mreža, kreativnih industrija i kulturnog turizma, kulturnih promjena (kulturne
integracije i dezintegracije) te procesa globalizacije i tranzicije. Medijatizacija kultura,
karakter medijskog okružja, dinamični razvoj medija i njihovih društvenih i civilizacijskih
funkcija također su u istraživačkom fokusu Odjela. Odjel istražuje promjene hrvatskoga
kulturnog identiteta što se odvijaju u globalnom i u europskom kontekstu, pod utjecajima
koji karakteriziraju suvremeni kulturni razvoj. Odjel koordinira rad mreže Culturelink,
međunarodne mreže za istraživanje i suradnju u području kulturnog razvoja.
dr. sc. Aleksandra Uzelac, predstojnica, Odjel za kulturu i komunikacije, [email protected]
ODJEL ZA RESURSNU EKONOMIJU, ZAŠTITU OKOLIŠA I REGIONALNI RAZVOJ provodi
interdisciplinarna znanstvena istraživanja i analize u području održivog razvoja, zaštite
okoliša, regionalnog i lokalnog razvoja i politika te dobrog upravljanja. Posebna
pozornost posvećuje se strateškom razvojnom planiranju i programiranju, provođenju
i praćenju gospodarske, socijalne i ekološke politike što predstavlja podršku lokalnom
14
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
i regionalnom razvoju te razvojnim inicijativama i programima na nacionalnoj razini.
Istraživači Odjela članovi su stručnih timova u projektima koje financira Europska
unija (CARDS, PHARE, ISPA, IPA), te projektima financiranim od strane Svjetske banke,
UNDP-a i drugih međunarodnih organizacija. Ovi projekti se odnose na institucionalno
jačanje u području zaštite prirode i okoliša, klimatskih promjena, lokalnog i regionalnog
razvoja, regionalne razvojne politike, kohezijske politike EU, strateškog razvojnog
planiranja i reforme javne uprave u relevantnim sektorima. Predmet istraživanja Odjela
su i sljedeća područja: regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih resursa te evaluacija
razvojnih projekata, programa i razvojnih politika (unapređivanje metodologije
evaluacije, kao i evaluacija nacionalnih te programa i politika Europske unije).
dr. sc. Sanja Tišma, predstojnica, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni
razvoj, [email protected]
CENTAR ZA POTPORU ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA obavlja informacijsku,
organizacijsku i stručnu potporu istraživačkim projektima IMO-a, a posebice pri
prijavljivanju i provođenju međunarodnih projekata (FP7, WB, UNDP, EC i ostalih
međunarodnih institucija i fondova). Glavne aktivnosti usmjerene su na proces
prijavljivanja na natječaje za dobivanje međunarodnih projekata, a uključuju:
pribavljanje potrebne natječajne dokumentacije te praćenje i dopunjavanje liste
referenci Instituta i djelatnika Instituta. Centar aktivno surađuje u analitičkoj i statističkoj
obradi nalaza istraživanja te u razvoju računalno-informatičke infrastrukture.
EU “i” - DOKUMENTACIJSKI CENTAR, smješten u IMO-u, služi kao potpora istraživanju
procesa europskih integracija. Primarna djelatnost Centra je informiranje građana
o Europskoj uniji i procesu pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, te
diseminacija službenih publikacija Europske unije. EU”i” komunikaciju s korisnicima
održava putem telefona, elektroničke pošte te radom s korisnicima koji dolaze u
prostorije Centra. Struktura korisnika koji traže informacije i dokumente pokazuje da
najviše upita dolazi od polaznika dodiplomskih i poslijediplomskih studija, javne uprave
te privatnog sektora.
15
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
3.2. Stručne službe
Tajništvo obavlja pravne poslove iz područja djelatnosti Instituta (administrativnopravne, imovinsko-pravne te pravne poslove iz područja radnih odnosa); prati pravne
propise iz područja djelatnosti Instituta, priprema sjednice tijela Instituta (Znanstvenog
i Upravnog vijeća, te povjerenstava); izrađuje ugovore s naručiteljima projekata i
vanjskim suradnicima, izrađuje nacrte općih akata, odluka i rješenja; daje pravne savjete
iz područja djelatnosti Instituta; vodi administrativno-tehničke i uredske poslove, te
poslove ekonomata; vodi brigu i organizira obavljanje tehničkih i pomoćnih poslova te
poslove održavanja zgrade i uređaja te poslove zaštite na radu.
Računovodstvo vodi cjelokupno financijsko poslovanje Instituta i izrađuje financijska
izviješća sukladno važećim propisima te potrebama poslovanja Instituta; vodi obračun
i evidencije plaća, bolovanja, autorskih honorara te svih plaćanja; obavlja plaćanje
svih obveza prema državi i drugim vjerovnicima; vodi evidenciju kupaca i dobavljača,
blagajne (kunske i devizne); vodi knjigu prihoda i rashoda razvrstanih po projektima
i vrstama; izrađuje financijske planove, uključujući plan investicija i održavanja kao i
javne nabave te obavlja operativno pripremanje financijskog dijela programa i planova
rada na projektima. Također, osigurava podatke za ocjenu i valorizaciju izvršenja.
Informacijsko-dokumentacijska služba / knjižnica Instituta pruža referalnu,
savjetodavnu i bibliografsku pomoć, prije svega istraživačima IMO-a, ali vanjskim
korisnicima; nabavlja, obrađuje, čuva i posuđuje knjige, službene publikacije, časopise
i novine, obavlja razmjenu publikacija Instituta sa srodnim ustanovama u zemlji i
inozemstvu, izrađuje tematske bibliografije, prati publicističku djelatnost iz područja
znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta radi sustavne nabave literature, prati
napredak u knjižničarskoj struci i primjenjuje ga u praksi, sakuplja, sadržajno obrađuje
i čuva posebne vrste dokumenata Instituta i ostalih institucija, pretražuje bibliografske
baze podataka i informacijske izvore namijenjene znanstveno-istraživačkoj djelatnosti
Instituta, surađuje u redakcijskoj pripremi, distribuciji i promociji izdanja Instituta.
16
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
4. Zaposleni u Institutu
U 2012. godini u Institutu su bila zaposlena 43 djelatnika, od čega 33 čine istraživačko
osoblje (16 znanstvenika, 10 znanstvenih novaka, 7 stručnih suradnika u sustavu
znanosti), a 10 su djelatnici u stručnim službama (tajništvu, knjižnici i računovodstvu)
te tehnički djelatnici (koji obavljaju poslove dostave, zaštite na radu i održavanja).
Tijekom siječnja 2012. godine dvoje djelatnika IMO-a preuzelo je dužnosničke pozicije
u Vladi Republike Hrvatske. Tako je dr. sc. Jakša Puljiz preuzeo mjesto zamjenika
ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a Ana Pavičić
Kaselj preuzela je mjesto pomoćnice ministra u Ministarstvu graditeljstva i prostornog
uređenja.
Radna mjesta unutar Instituta definirana su Pravilnikom o ustroju radnih mjesta, i u
cijelosti su popunjena. Institut je tijekom proteklih nekoliko godina iskazivao dodatne
potrebe za znanstvenim novacima i zapošljavao ih na određeno vrijeme temeljem
odobrenih novih radnih mjesta od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
U 2012. godini Institut je primio pet polaznika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja
radnog odnosa (2 politologa, 2 ekonomista i 1 humanista).
Ravnateljica
•• dr. sc. Sanja Tišma
Predstojnici znanstvenih odjela
•• dr. sc. Ana-Maria Boromisa, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose
•• dr. sc. Višnja Samardžija, Odjel za europske integracije
•• dr. sc. Sanja Tišma, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
•• dr. sc. Aleksandra Uzelac, Odjel za kulturu i komunikacije
Zaslužni znanstvenici
•• dr. sc. Biserka Cvjetičanin
•• dr. sc. Tugomir Filipan
•• dr. sc. Mladen Staničić
Znanstveni savjetnici
•• dr. sc. Nevenka Čučković, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose
•• dr. sc. Višnja Samardžija, Odjel za europske integracije
•• dr. sc. Nada Švob-Đokić, Odjel za kulturu i komunikacije
17
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
•• dr. sc. Sanja Tišma, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
Viši znanstveni suradnici
•• dr. sc. Ana-Maria Boromisa, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose
•• dr. sc. Damir Demonja, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose
•• dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, Odjel za kulturu i komunikacije
•• dr. sc. Sanja Maleković, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
•• dr. sc. Aleksandra Uzelac, Odjel za kulturu i komunikacije
Znanstveni suradnici
•• dr. sc. Hrvoje Butković, Odjel za europske integracije
•• dr. sc. Anamarija Farkaš, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
•• dr. sc. Krešimir Jurlin, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose
•• dr. sc. Sandro Knezović, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose
•• dr. sc. Anamarija Pisarović, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i
regionalni razvoj
•• dr. sc. Jaka Primorac, Odjel za kulturu i komunikacije
•• dr. sc. Senada Šelo-Šabić, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose
Znanstveni novaci
•• Janko Bekić, Odjel za kulturu i komunikacije
•• Paško Bilić, Odjel za kulturu i komunikacije
•• Saša Čvrljak, Odjel za europske integracije
•• Marina Funduk, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
•• Ivana Keser, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
•• Iva Kornfein, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose
•• Nina Obuljen Koržinek, Odjel za kulturu i komunikacije
•• Valentina Vučković, Odjel za međunarodne političke i gospodarske odnose
•• Ana Žuvela, Odjel za kulturu i komunikacije
Asistent
•• Ivona Ondelj, Odjel za europske integracije
Stručni savjetnici
•• mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić, Centar za potporu istraživačkim projektima
•• Andrea Ruk, Centar za potporu istraživačkim projektima
18
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Viši stručni suradnici
•• Krševan Antun Dujmović, EU’’i’’- dokumentacijski centar
•• Dragana Markanović, EU’’i’’- dokumentacijski centar
Stručni suradnici
•• Helena Čermak, Centar za potporu istraživačkim projektima
•• Karolina Horvatinčić, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj
•• Anastasya Raditya Ležaić, Centar za potporu istraživačkim projektima
Stručne službe
Tajništvo
•• Mirjana Drlje, voditeljica
•• Ana Butumović
•• Aleksandra Imogen Ivir
•• Mirjana Kelavić
•• Ana Kralj
•• Darko Vugdelija
Računovodstvo
•• Marijana Lukić, voditeljica
•• Verica Hižar
Informacijsko-dokumentacijska služba / Knjižnica
•• mr. sc. Snježana Ivanović, voditeljica
•• Nada Piljević, arhivist
19
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
5. Oprema, prostor i materijali za rad
Sjedište Instituta za međunarodne odnose nalazi se u zgradi Hrvatskog šumarskog
društva, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 u Zagrebu. Poslovni prostor je unajmljen
i nalazi se na drugom katu zgrade. Zauzima površinu od 689,08m2 u dvije etaže.
Nedostatak vlastitog odgovarajućeg (cca. 300 m2 većeg) poslovnog prostora predstavlja
ključni ograničavajući čimbenik u daljnjem poslovanju Instituta.
Institut raspolaže suvremenom IT i uredskom opremom te softwareskim podlogama
za rad. Hardversko i softwaresko održavanje računala obavlja tvrtka Comwear, d.o.o.,
dok je za održavanje baza podataka u računovodstvu angažirana tvrtka Libusfot d.o.o.
Tijekom 2012. godine nabavljena su tri desktop računala, tri notebooka, jedan tablet
i jedan pisač. Registrirana je IMO domena na 1 godinu. Institut koristi licenciranu
Microsoftovu programsku podršku nabavljenu preko SRCA te je izvršeno produljenje
licenci i osvježavanje anti-spam zaštite. Produljena je licenca za Sophos antivirusnu zaštitu.
20
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
6. Programi i projekti trajne znanstvenoistraživačke djelatnosti
Od 2007. godine znanstveno-istraživački rad Instituta odvija se u okviru dva programa
i šest istraživačkih tema.
PROGRAM: Međunarodni aspekti društva znanja - integracije, sigurnost, gospodarstvo
i okoliš
Šifra programa: 0171682
Voditeljica programa: dr. sc. Ana-Maria Boromisa
U okviru ovog Programa istraživači analiziraju različite aspekte međunarodnih
ekonomskih odnosa, aktualnih političkih procesa i položaj Republike Hrvatske unutar
njih. Istražuju se regionalna dimenzija hrvatskog ekonomskog i političkog položaja
u međunarodnoj zajednici, hrvatska strateška politika i odnosi s međunarodnim
integracijama, privatizacijski i post-privatizacijski aspekti hrvatske gospodarske
preobrazbe, kao i položaj Republike Hrvatske u međunarodnim trgovinskim i
financijskim odnosima.
U okviru ovog znanstvenog programa istraživanja se odvijaju kroz četiri dugoročna
projekta koje od početka 2007. godine financira MZOS:
•• Ekonomski aspekti sigurnosti (voditelj dr. sc. Sandro Knezović)
•• Međunarodni aspekti konkurentnosti, restrukturiranja i poduzetništva u RH
(voditeljica dr. sc. Nevenka Čučković)
•• Lisabonska strategija – katalizator reformi u EU i Hrvatskoj (voditeljica dr. sc.
Višnja Samardžija)
•• Upravljanje prirodnim i ljudskim resursima - regionalni razvoj i očuvanje okoliša
(voditeljica dr. sc. Sanja Tišma)
017-0171682-1457 Ekonomski aspekti sigurnosti, voditelj projekta: dr. sc. Sandro
Knezović
Tijekom 2012. godine, istraživači su, osim NATO-a, analizirali i relevantne aspekte
pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te procjenjivali utjecaj drugih globalnih i regionalnih
21
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
organizacija (UN, WTO, Energetska zajednica i Regionalno vijeće za suradnju) i pojedinih
država (prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Rusije) na ekonomsku sigurnost i
upravljanje krizama.
U ovom je periodu nastavljena provedba projekata “Analiza transformacije Zapadnog
Balkana iz ‘zone konflikta’ u ‘sigurnosnu zajednicu’” i “Ekonomska i ekološka sigurnost”.
Manje projektne cjeline definiraju se u skladu s planom i protokolom istraživanja.
Omogućavaju sustavnu analizu ekonomskih aspekata sigurnosti, a uključuju analizu
reformi unutar Europske u nije i država kandidatkinja, osobito sigurnosnog sektora,
procjenu utjecaja UN-a, WTO-a, Energetske zajednice i Regionalnog vijeća za suradnju
na jačanje ekonomske sigurnosti na razini društva, ali i svakog građanina.
Glavni rezultati istraživanja predstavljeni su na konferencijama, te objavljeni u
časopisima i knjigama. Suradnici sudjeluju u sveučilišnoj nastavi (Fakultet političkih
znanosti) i u aktivnostima drugih znanstvenih institucija (Fakultet elektrotehnike
i računarstva) te u radnim tijelima domaćih institucija (npr. Nacionalne zaklade za
razvoj civilnog društva), a intenzivirana je i suradnja s organizacijama civilnog društva
(primjerice s Društvom za oblikovanje održivog razvoja).
Dovršen je projekt “Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za mjerenje
i monitoring reforme sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu”, u kojem se na
mnogobrojnim radionicama te konferencijama intenzivno surađivalo s partnerima
iz regije, što je omogućilo komparativnu analizu regionalnih sigurnosnih pitanja te
različitih aspekata integracije u EU te s tim povezanih reformi u Jugoistočnoj Europi.
Kao rezultat spomenutog projekta, objavljene su dvije knjige – Almanac on Security
Sector Oversight in the Western Balkans (DCAF, BCSP 2012.) i Mapping and Monitoring
SSR in Croatia (IMO, 2012.). Uspješnoj regionalnoj suradnji u prilog govori i pokretanje
još jednog novog regionalnog projekta pod nazivom ‘DCAF Regional Training on
Researching Police Corruption’. Voditelj projekta, dr.sc. Sandro Knezović, objavio je
knjigu pod naslovom Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi: utjecaj vanjskih i unutarnjih
faktora u izdanju renomiranog nakladnika ‘Politička kultura’.
Vezano uz reforme radi pristupanja EU, istraživači su se bavili temama koje se odnose
na ostvarivanje organiziranih političkih i ekonomskih interesa u Europskoj uniji i u
zemljama jugoistočne Europe, suradnju na sigurnosnim pitanjima u srednjoj Europi
te važnost i učinkovitost tehničke i financijske pomoći reformama. Rezultati projektne
cjeline predstavljeni su na više domaćih i međunarodnih konferencija i seminara
(Zagreb, Dubrovnik, Kijev, Montecatini Terme, Priština, Tbilisi, Beč, Sarajevo, Berlin).
Rezultati dionice istraživanja o ekološkim i ekonomskim aspektima sigurnosti objavljeni
su u knjizi Environmental Finance and Development (Boromisa, Tišma, Pavičić Kaselj)
prestižnog nakladnika Routledge iz Londona. Na rezultate istraživanja energetske
sigurnosti u jugoistočnoj Europi, kojima se identificira povezanost investicija u
infrastrukturu i mogućnosti jačanja geopolitičkog značaja regije, nadovezala se analiza
22
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
strategija energetskog razvoja i odnosa energetike, okoliša i ekonomske sigurnosti što
je rezultiralo objavljivanjem dviju autorskih knjiga. Tijekom 2012. godine fokus je bio
na pitanjima ekonomske i ekološke sigurnosti. Nastavljena su istraživanja energetske
učinkovitosti i ekonomske sigurnosti pojedinca, te su rezultati predstavljeni na više
međunarodnih konferencija i nacionalnih stručnih radionica (Zagreb, Bjelovar, Čakovec,
Split, Rijeka, Lipovljani, Slavonski Brod, Čazma).
U sklopu projekta obrađivane su i razvojne teme, prije svega one koje se odnose na
ulogu i važnost turizma i njegovih posebnih oblika (kulturni, ruralni, i drugi, kao i
baštine)za održivi razvoj Hrvatske s poveznicama na europske primjere.
U suradnji s partnerima iz Japana redovito se održavaju bilateralne konferencije JapanHrvatska (od 7 konferencija, 5 ih je održano tijekom ovog projekta). Intenzivirana je
suradnja s partnerima iz Švicarske (DCAF), Mađarske (Institute for World Economics,
Hungarian Academy of Sciences), u okviru koje je održana prva mađarsko-hrvatska
bilateralna radionica, Norveške (NUPI Norwegian Institute for International Relations),
te s konzorcijem PfP Consortium of Defence Academies and Security Studies Institutes.
017-0171682-1288 Međunarodni aspekti konkurentnosti, restrukturiranja i
poduzetništva u Republici Hrvatskoj, voditeljica projekta: dr. sc. Nevenka Čučković
Tijekom 2012. projekt nastavlja istraživati dominantne međunarodne činitelje koji utječu
na hrvatsku konkurentnost, restrukturiranje poduzeća i razvijenost poduzetništva na tri
razine: a) s aspekta njihova utjecaja na poziciju hrvatskog gospodarstva na svjetskom
i tržištu Europske unije koja se utvrđuje međunarodno usporedivim pokazateljima
ranga konkurentnosti i ekonomske uspješnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini; b)
s aspekta utjecaja na poslovno okružje i institucionalni okvir koji neposredno utječe
na poslovanje poduzeća, te c) s aspekta utjecaja osnovnih faktora restrukturiranja i
konkurentnosti na razini poduzeća, što uz proizvodne faktore uključuje tehnologiju,
znanje, poduzetnički kapacitet i inovativnost.
Istraživači okupljeni oko projekta i u 2012. značajnu pažnju posvećuju daljnjem razvijanju
međunarodne istraživačke suradnje kroz sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim
projektima, znanstvenim konferencijama i seminarima, istraživačkim mrežama, te
međunarodnim znanstvenim publikacijama. Od osobita je značaja poticanje prijave i
suradnje na FP7 projektima.
U suradnji sa London School of Economics (LSE) N. Čučković i K. Jurlin sudjelovali su u
realizaciji segmenta istraživanja FP7 projekta “SEARCH – Sharing Knowledge Assets:
Interregionally Cohesive Neighbourhoods”. Osnovni cilj istraživanja bio je temeljem niza
odabranih međunarodno usporedivih pokazatelja procijeniti kvalitetu institucionalnog
okružja u Ukrajini i Moldaviji u usporedbi sa Hrvatskom i Makedonijom, te odabranim
zemljama članicama Europske unije. Specifični ciljevi su bili ocijeniti i mjeriti efikasnost
23
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
političkih i gospodarskih institucija za upravljanje javnim sektorom uključujući i otpornost
na korupciju, te odrediti razinu konvergencije i komplementarnosti s institucijama u
EU. Procjena se temeljila na nizu međunarodno usporedivih kompozitnih pokazatelja
kvalitete institucija sukladno metodologiji Worldwide Governance Indicators (WGI)
Svjetske banke, te ostalim međunarodno usporedivim bazama podataka (World
Economic Forum, World Bank Doing Business, Transparency International, Freedom
House, INSEAD). Svrha istraživanja bila je utvrditi prioritete i preporuke za kreiranje
sustavnije politike EU prema zemljama u neposrednom susjedstvu temeljem boljeg
razumijevanja kvalitete njihovih institucija, te gospodarskih, inovacijskih i istraživačkih
potencijala za intenzivniju suradnju s Europskom unijom. Preliminarni nalazi prezentirani
su na konferenciji projekta u Cagliariu, Italija, u rujnu 2012. Rezultati istraživanja su
objavljeni kao Working Paper 5/11 FP7 projekta SEARCH.
U okviru aktivnosti mreže istraživača jugoistočne Europe, Programa za jugoistočnu
Europu LSE (LSEE), N. Čučković je u svibnju 2012. sudjelovala u radu međunarodne
istraživačke radionice “Skills and Labour Market in the Western Balkans” sa radom
“Skills Matching in Croatian SME sector and competence based education and
training: progress and prospects” (u koautorstvu s dr. Will Bartlettom iz London
School of Economics - LSE). Radionicu su zajednički organizirali LSEE i Fond za razvoj
ekonomskih nauka pri Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a bavila se propitivanjem
problema nedostatka potrebnih vještina i znanja, te drugih oblika neusklađenosti
ponude i potražnje na tržištu rada, te njezinih najizrazitijih posljedica (dugotrajna
nezaposlenost, nezaposlenost mladih, brain drain i sl.). Radionica je okupila oko
tridesetak sudionika i rezultirala objavljivanjem odabranih radova u knjizi u izdanju LSE,
London i FREN, Beograd (http://www2.lse.ac.uk/europeanInstitute/research/LSEE/
PDFs/Skills&thelabourmarket.pdf).
Tijekom prošle godine također se nastavljaju istraživanja posebice primjenjiva u
strateškom razvojnom planiranju na nacionalnoj i regionalnoj razini. U suradnji s
Nacionalnim vijećem za konkurentnost provođeno je istraživanje faktora i rezultata
nacionalne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te promjene pozicije Hrvatske
na ljestvicama konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i IMD instituta
(voditelj K. Jurlin).
Obavljeno je istraživanje mogućnosti redefinicije neadministrativnih regija Hrvatske
(Nuts 2 razine) temeljem povijesnih, zemljopisnih i ekonomskih činitelja, a posebice
sličnosti i različitosti hrvatskih županija u pogledu pojedinih aspekata konkurentnosti,
temeljem klasterske analize. Provedena je simulacija alokacija sredstava Kohezijske
politike Europske unije u razdoblju 2014.-2020. (koja je uključila i procjenu iznosa
obveznog nacionalnog sufinanciranja) s obzirom na pojedine varijante definicije
regija. Istraživanje je fokusirano i na problematiku odabira tematskih prioriteta, kao i
mogućnosti eventualnih budućih promjena definicije regija.
24
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Provedena su dva istraživanja vezana za planiranje tržišta rada za Krapinsko-zagorsku
i Vukovarsko-srijemsku županiju, temeljem procjena srednjoročnih faktora ponude
i potražnje za pojedinim profilima i razinama obrazovanja. Korišteni su modeli
višekriterijskog odlučivanja te dinamički simulacijski model temeljem matrica
zaposlenosti i procijene restrukturiranja potražnje za radom, dinamike umirovljenja i
ulaska na tržište te migracijskih procesa. Lokalni partneri tržišta rada obučeni su za
korištenje navedenih modela koje mogu koristiti za planiranje budućih kretanja tržišta
rada, odnosno identifikaciju suficitarnih i deficitarnih zanimanja i obrazovnih profila.
K. Jurlin je sudjelovao i u projektu izrade zajedničke strategije razvoja poduzetništva
Virovitičko-podravske županije i županije Somogy, koji je fokusiran na identifikaciju
zapreka prekogranične suradnje te prijedlog projekata koji će uklanjanjem tih zapreka
potaći razvoj poduzetničkih inicijativa u obje županije. U okviru istraživanja provedena
je i analiza faktora konkurentnosti primjenom identičnog anketnog istraživanja u obje
županije.
N. Čučković i V. Vučković su i 2012. godini sudjelovale u istraživanju koje provode
OECD i Europska komisija (EK) za potrebe godišnje evaluacije politike razvoja malih i
srednjih poduzeća (MSP) u Hrvatskoj “SME Policy Index for Croatia” koja je dio šireg
istraživanja za jugoistočnu Europu, a čiji je nosilac Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva. Tijekom 2012. sudjelovale su u izradi završne analize temeljem većeg
broja novih pokazatelja i mjerila koja određuje razinu prilagođenosti poduzetničkog
institucionalnog okružja Zakonu o malom poduzetništvu Europske unije. Analiza je
objavljena u listopadu 2012 pod nazivom “SME Policy Index: Western Balkans and
Turkey 2012”.
S. Šelo Šabić sudjelovala je u inicijativi za izradu Strategije o integraciji stranaca u
Hrvatskoj koja je dio obveze Vlade RH u okviru ispunjavanja preostalih uvjeta za članstvo
u EU. U studenom 2012. kolegica Šelo Šabić također sudjeluje na međunarodnoj
konferenciji Sveučilišta u Grazu, “Leaving Europe’s Waiting Room - Overcoming the
Crisis of EU Enlargement in the Western Balkans”, s izlaganjem pod naslovom “Fortress
Europe vs. Regional Cooperation? A new kind of teamwork”.
Od 2012. S. Šelo Šabić preuzima mjesto urednika međunarodnog časopisa Croatian
International Relations Review te uvodi promjene uredničke politike koje se odražavaju
na kvaliteti autorskih priloga, fokusu tematskog interesa te formatu izlaženja časopisa.
Na inicijativu N. Čučković tijekom 2012. pokreće se izdavanje nove periodičke
publikacije IMO Occassional Papers (u čijem uredništvu je i K. Jurlin) s namjerom da se
poveća vidljivost kvalitetnih međunarodnih komparativnih istraživanja koja obuhvaćaju
Hrvatsku kod domaće znanstvene i šire publike.
Od obrazovnih aktivnosti vrijedno je istaknuti da suradnici projekta, uključujući
i novake, predaju na diplomskim i poslijediplomskim studijima na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu, Fakultetu političkih znanosti, Visokoj školi međunarodnih odnosa
25
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
i diplomacije u Zagrebu, te na poslijediplomskom studiju Fakulteta za primijenjene
društvene i poslovne studije DOBA Maribor. Novakinja Valentina Vučković je u 2012.
javno obranila prijedlog teme te započela izradu doktorske disertacije na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu.
Voditeljica projekta dr. N. Čučković i tijekom 2012. aktivno sudjeluje kao članica
hrvatske delegacije u FP7 Programskom vijeću za društveno-ekonomske znanosti pri
Europskoj komisiji u Briselu. Suradnici projekta su također angažirani u recenziranju
znanstvenih projekata i radova za međunarodne i domaće znanstvene časopise, knjige
i ostale znanstvene publikacije kako domaćih tako i inozemnih izdavača (Ashgate;
Routledge, SAGE).
017-0171682-1286 Lisabonska strategija – katalizator reformi u EU i Hrvatskoj,
voditeljica projekta: dr. sc. Višnja Samardžija
Tijekom 2012. u okviru projekta nastavljaju se istraživati različiti aspekti provedbe
Strategije Europa 2020 koja je naslijedila Lisabonsku strategiju te u tekućem desetljeću
predstavlja katalizator reformi u EU i Hrvatskoj. Istraživačke aktivnosti provodile su
se unutar tri projektne cjeline, i to: (i) konceptualna i provedbena pitanja Lisabonske
strategije i strategije Europa 2020 u proširenoj EU, (ii) približavanje ciljevima EU-2020
u kontekstu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i napretka zemalja regije jugoistočne
Europe, te (iii) uloga interesnih skupina i organizacija civilnog društva u europskom
integracijskom procesu.
Nova istraživačka dimenzija otvorena je sudjelovanjem u FP7 projektu ANVIL “Analyses
of Civil Security Systems in Europe” koji je u 2012. fokusiran na komparativnu analizu
sustava civilne sigurnosti u Europi na nacionalnim i regionalnim razinama. Istraživački
tim koji koordinira V. Samardžija izradio je analizu sustava civilne sigurnosti u Hrvatskoj
temeljem zajedničkog metodološkog predloška, a predstavnici IMO-a sudjelovali su na
radionicama u okviru projekta u Briselu i Utrechtu.
U okviru projekta Europske komisije “The Economic Crisis Impact on Industrial Relations
National Systems: Policy Responses as Key Recovery Tools”, a u suradnji s Centrom za
ekonomski razvoj iz Sofije i međunarodnim istraživačkim konzorcijem, istraživala su se
pitanja industrijskih odnosa, socijalne politike i socijalnog dijaloga koja su zbog nastavka
ekonomske krize u fokusu znanstvenog i stručnog interesa. Rezultati analize učinaka
ekonomske krize na industrijske odnose u Hrvatskoj (koja uključuje i empirijsko istraživanje)
prezentirani su na međunarodnoj konferenciji u Sofiji (studeni, 2012.), te publicirani
u znanstvenoj knjizi (H. Butković, V. Samardžija, S. Tišma). Organizirana je radionica o
socijalnom dijalogu u Hrvatskoj, a H. Butković bio je na studijskom boravku u Briselu.
Nastavljeno je proučavanje institucionalnih reformi Europske unije i država članica
slijedom Lisabonskog ugovora. Kao dio aktivnosti projekta ERASMUS Network
26
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
“LISBOAN, Linking Interdisciplinary Integration Studies by Broadening the European
Network” istraživao se učinak Lisabonskim ugovorom uspostavljene Europske službe za
javno djelovanje na kreiranje politika Europske unije prema regiji jugoistočne Europe.
To je bila tema međunarodnog skupa organiziranog na Inter-univerzitetskom centru u
Dubrovniku (listopad 2012). V. Samardžija sudjelovala je s izlaganjem na radionici “EU
Enlargement Policy After Lisboan” u Ankari u organizaciji sveučilišta METU iz Turske
(svibanj 2012.), a H. Butković sudjelovao je na godišnjoj konferenciji projekta Lisboan
u Briselu (svibanj 2012.). Istraživački tim izradio je izvještaj o proučavanju učinaka
Lisabonskog ugovora u Hrvatskoj za godišnju publikaciju projekta “Lisbon Watch”. U
sklopu međunarodnog projekta “OPAL - Observatory of Parliaments After the Lisbon
Treaty” analizirana je transformacija Hrvatskog Sabora što je preduvjet njegovog
uspješnog funkcioniranja nakon ulaska u članstvo EU.
U suradnji s međunarodnim istraživačkim timom koji radi na pripremi knjige “Small
States and International Security: Europe and Beyond” za izdavačku kuću Routledge, V.
Samardžija i S. Šelo Šabić proučavale su sigurnosne izazove funkcioniranju malih država
na primjeru zemalja jugoistočne Europe.
Nastavljena je suradnja unutar mreže TEPSA - Trans European Policy Studies Association
iz Brisela u kojoj je V. Samardžija član Upravnog odbora te je sudjelovala na konferenciji
uoči ciparskog predsjedanja Europskom unijom (Nicosia, lipanj 2012).
V. Samardžija surađivala je na projektu Svjetske banke “Regional R&D Strategy for
Innovation: Western Balkan Countries” kao član Savjetodavnog odbora.
U suradnji s udrugom Europski edukacijski forum istraživači (H. Butković i I. Ondelj)
objavili su veći broj stručnih priloga u tiskanim i elektronskim medijima u kojima su
analizirali učinke ulaska u EU na različita područja javnih politika.
Saša Čvrljak usavršavao se na FP7 radionici o civilnoj sigurnosti u Utrechtu (rujan 2012.)
te je nastavio rad na izradi doktorata. Nastavljena je suradnja s Nacionalnom zakladom
za razvoj civilnog društva na evaluaciji projekata udruga (H. Butković).
Kao rezultat rada na projektu tijekom 2012. godine istraživači su objavili 1 znanstvenu
autorsku knjigu, 3 znanstvena rada kao poglavlja u knjizi, dok je 1 znanstveni rad u
postupku objavljivanja. Tijekom 2012. godine istraživači su objavili 6 stručnih radova
(prikazi, recenzije).
Voditeljica projekta uključena je u izvođenje sveučilišne nastave (FPZ Zagreb, Sveučilište
u Osijeku). I. Ondelj polazi doktorski studij Europskog prava na Sveučilištu u Zagrebu,
a novak Čvrljak je upisan na interdisciplinarni doktorski studij Sveučilišta u Ljubljani.
Ivana Skazlić zamjenjuje I. Ondelj koja je na porodiljnom dopustu.
27
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
017-0171682-0891 Upravljanje prirodnim i ljudskim resursima - regionalni razvoj i
očuvanje okoliša, voditeljica projekta: dr.sc. Sanja Tišma
U sklopu projekta u 2012. godini istraživanja o međudjelovanju ekonomskih,
društvenih i ekoloških sustava iz perspektive održivog upravljanja ljudskim i prirodnim
resursima na nacionalnoj i regionalnoj razini u Republici Hrvatskoj promatrana su s
dva nova aspekta: kroz međunarodnu dimenziju, uspoređujući stanje i perspektive
razvoja relevantnih javnih politika u zemljama regije, te s mikro razine planiranja i
upravljana lokalnim razvojem s težištem na ruralnom razvoju i potencijalima za razvoj
zelenog poduzetništva.
U zemljama regije – Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - ocjenjivani su napredak
i razvojni učinak pomoći međunarodnih financijskih institucija. Analizirani su sektori
obrazovanja, socijalne politike, politike zapošljavanja, javne financije i monetarne
politike, reforme javne uprave, zaštite okoliša i ruralnog razvoja. Nalazi istraživanja
izdašna su analitička platforma za usporedne analize s Republikom Hrvatskom koje
će se provoditi u 2013. godini. Komparativna analiza sustava financiranja zaštite
okoliša u Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Turskoj i Hrvatskoj objavljena je početkom
2012. godine u izdanju izdavačke kuće Routledge iz Londona. Također, nastavljena su
istraživanja u suradnji sa znanstvenicima iz London School of Economics na projektu
“Regionalni razvoj i decentralizacija u Južnoj i jugoistočnoj Europi”. Jedan od rezultata
ovog istraživanja bit će objavljivanje znanstvene knjige Regional Development and
Decentralization in South East Europe, u izdanju izdavačke kuće Palgrave Macmillan,
u veljači 2013. godine.
Jedna od zanimljivih novih tema koja je otvorena u 2012. godini je planiranje i
upravljanje razvojem te poticanje poduzetništva kroz suradnju u prekograničnim
područjima sličnih raspoloživih prirodnih resursa, no sa znatnim razlikama u
društveno–ekonomskim uvjetima te s bitnom jezičnom barijerom. Istraživanja su
rezultirala prijedlogom novog modela poduzetničke suradnje motivirane zajedničkim
nastupima na europskom tržištu u specifičnim uvjetima na primjeru prekogranične
suradnje Mađarske i Hrvatske. Neke od ključnih tema koje su se otvorile, a na kojima
će se intenzivno nastaviti raditi u 2013. godini su od globalnog značaja, primjerice:
“zelena” proizvodnja i potrošnja te šire - održivi razvoj u smislu analiziranja ostvarenja
Rio+20 ciljeva i promišljanja budućih ciljeva održivog razvoja za razdoblje nakon 2015.
godine.
Nasuprot svojevrsne međunarodne dimenzije istraživači na projektu upustili su
se u istraživanja u području strateškog planiranja i upravljanja lokalnim razvojem.
Nastavljena su istraživanja vezana uz urbani razvoj i upravljanje gradovima započeta
tijekom 2011. godine kroz studije, analize i procese vezane za definiranje strateških
razvojnih smjernica za Grad Zagreb. U 2012. godini istraživani su specifični aspekti
28
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
urbanog razvoja i definirani novi inovativni razvojni koncepti temeljem analize
raspoloživih prirodnih i ljudskih resursa za Grad Buzet kroz prizmu brendiranja grada
kao centra zdravstvenog i vitality turizma. Ova istraživanja i rezultati poslužit će u
2013. godini kao okvir za sudjelovanje znanstvenika u pripremi i provedbi kolegija
“Regionalni razvoj i upravljanje projektima” na Interdisciplinarnom poslijediplomskom
sveučilišnom studiju “Upravljanje gradom” na Sveučilištu u Zagrebu.
Uz urbani održivi razvoj, pokrenuta su i istraživanja o mogućnostima i izazovima
upravljanja lokalnim ruralnim razvojem. Pritom su koncem godine kroz projekt
započeta istraživanja vezana uz socio-ekonomske karakteristike obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava kao subjekata/nositelja lokalnog razvoja te definiranja
smjera jačanja ljudskih resursa kao ključnog činitelja pozitivnih promjena u smjeru
zelenog poduzetništva u budućnosti.
Kao i prethodne godine, voda je kao prirodni resurs bila u središtu je znanstvenoistraživačkog interesa kroz međunarodnu znanstvenu suradnju na projektima “Prirodni
zeoliti u nanotehnologiji voda” sa znanstvenicima Kemijskog instituta u Ljubljani i
Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, “Upravljanje potražnjom za
vodom u mediteranskim zemljama: Slučaj Hrvatske” s UN Blue Plan Regional Activity
Centrom, te “Zaštita i održivo korištenje krških vodonosnih sustava (DIKTAS)” kroz
UNDP–GEF projekt kao platformu za suradnju među znanstvenicima i stručnjacima u
Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Istraživanja će se nastaviti i tijekom
2013. godine uz novu komponentu ekološko-sigurnosnih i ekonomsko-razvojnih
kriterija zaštite i upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj.
U 2012. godini nastavljen je predavački angažman znanstvenika na poslijediplomskom
studiju Ekonomika Europske unije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na
poslovnom učilištu Experta.
PROGRAM: Promicanje kulturnih identiteta i proces integriranja RH u EU
Šifra programa: 0171685
Voditeljica programa: dr. sc. Nada Švob-Đokić
U okviru znanstvenog programa Promicanje kulturnih identiteta i proces integriranja RH
u EU, istraživanja Odjela za kulturu i komunikacije odvijaju se u okviru dva dugoročna
projekta koje financira MZOS od početka 2007. godine:
•• Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene (voditeljica dr. sc. Nada Švob Đokić)
•• Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura (voditeljica dr.
sc. Daniela Angelina Jelinčić)
29
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Dva projekta u okviru ovog programa provode se na riječkom i zagrebačkom Filozofskom
fakultetu:
•• (Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija (voditeljica
projekta: dr. sc. Marina Biti, Filozofski fakultet, Rijeka)
•• Nacija i reprezentacija (voditelj projekta: dr. sc. Vladimir Biti, Filozofski fakultet,
Zagreb)
Program povezuje projekte na osnovu pretpostavke da se u tranzicijskom i posttranzicijskom razdoblju hrvatska kultura i hrvatski kulturni identiteti ubrzano
rekonstruiraju i tendiraju prema integriranju u europski kulturni prostor. Proces
rekonstrukcije i integracije kulturnih identiteta propituje se iz različitih perspektiva:
od unutarnjih dinamičnih raslojavanja i rekreiranja reprezentativnih simboličkih
vrijednosti, do akceptiranja kulturne raznolikosti kao osnove za kulturnu afirmaciju,
razvoj i integraciju. Temeljem ovih pretpostavki linija istraživanja obuhvaća propitivanja
povijesne perspektive, nastanka i (tranzicijske) dekonstrukcije hrvatskih kulturnih
identiteta, prepoznavanja i poštivanja identiteta drugih i integraciju u europski kulturni
prostor.
017-0171685-0806 Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene, voditeljica projekta
dr. sc. Nada Švob-Đokić
Sadržaj i ciljevi projekta obuhvaćaju istraživanje globalnih utjecaja na lokalne kulturne
promjene i praćenje procesa interakcije između globalnih i lokalnih kulturnih kretanja.
Teorijske osnove istraživanja omogućuju propitivanje kulturne globalizacije kao procesa
djelomično uvjetovanog elementima lokalnog kulturnog razvoja. Anketna ispitivanja
omogućila su analizu razvoja kulturnih/kreativnih industrija i kulturnog poduzetništva
u gradovima i/ili na subregionalnim razinama (u svim regijama Hrvatske), analizu
posljedičnih promjena u kulturnoj identifikaciji, u međunarodnoj kulturnoj komunikaciji
i medijalizaciji kulture, te promjena u ukupnom kulturnom i medijskom okolišu. Rezultati
dobiveni putem intervjua s kulturnim djelatnicima i umjetnicima (u 2007. i 2009. godini)
razmotreni su u raspravama fokus grupa.
Uspješno se ostvaruju osnovni ciljevi istraživanja koji obuhvaćaju analizu ukupnog
kulturnog razvoja u Hrvatskoj. On se oblikuje kroz interakciju s globalnim kulturnim
trendovima (kultura niša), potiče analizu re-strukturiranja kulturnih identiteta, te analizu
kulturne komunikacije i kulturne integracije u europski i globalni kulturni prostor. Stoga
se posebna pažnja posvećuje komparativnoj analizi kulturne identifikacije u regionalnim
okvirima jugoistočne Europe, te posljedično u širim europskim i globalnim okvirima.
Istraživački tim čine dvoje mladih istraživača, jedna znanstvena suradnica i jedna
znanstvena savjetnica koji surađuju s većim brojem suradnika iz Grčke, Makedonije,
30
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Srbije, Slovenije, Austrije, Madžarske, Velike Britanije, Španjolske, Njemačke, Bugarske,
Slovačke, Estonije, Turske, Finske, Danske, Italije i Japana.
Objavljivanje rezultata istraživanja u okvirima ovog projekta uključuje 3 autorske knjige,
3 uredničke knjige, 35 poglavlja u knjizi, 1 pregledni rad u CC časopisu, 1 ostali rad u
CC časopisu, 8 znanstvenih radova u drugim časopisima, 17 ostalih radova u drugim
časopisima, 1 plenarno izlaganje, 1 objavljeno pozvano predavanje, 4 znanstvena rada
u zbornicima radova s međunarodnom recenzijom, 8 sažetaka u zbornicima skupova, 8
neobjavljenih sudjelovanja na skupovima, te 13 drugih vrsta radova, mahom stručnih
izvještaja. Osim broja objavljenih radova valja posebno istaknuti dvije monografije koje
najbolje reflektiraju višegodišnje istraživanje na projektu. Knjiga Kultura zaborava.
Industrijalizacija kulturnih djelatnosti (2008) autora Švob-Đokić, Primorac i Jurlin,
u Nakladi Jesenski i Turk i HSD, Zagreb prvi put sustavno analizira procese kulturne
industrijalizacije u jugoistočnoj Europi. Knjiga Kultura/multikultura (2010) u Nakladi
Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, uključuje radove N. Švob-Đokić, J. Primorac, P. Bilića, J.
Dorotića i K. Jurlina u kojima se detaljno analizira globalno i europsko okružje razvoja
hrvatske kulture i ukazuje na putove adaptacije i integracije lokalnih i globalnih kulturnih
kretanja. Zbornik Cultural Identity Politics in the (Post-)Transitional Societies (2011)
urednika A. Milohnić i N. Švob-Đokić analizira recentne dinamične promjene kulturnih
identiteta u jugoistočnoj Europi. Tijekom trajanja projekta u 2010. godini obranjena je
doktorska disertacija Jake Primorac “Promjena strukture rada u kreativnoj ekonomiji:
kultura, tranzicija i kreativna klasa”. Disertacija Paška Bilića “Proizvodnja sadržaja u
umreženom društvu: Wikipedija kao novi prostor konstrukcije medijskih događaja” u
procesu je obrane, a disertacija Nine Obuljen “Utjecaj međunarodnih integracijskih
procesa na opseg kulturnih politika” je u procesu izrade.
Međunarodna suradnja omogućuje bitno širenje istraživačkih interesa u okviru ovog
projekta i fokusirana je na konkretne istraživačke zadatke. Istraživanja su proširena
međunarodnom istraživačkom suradnjom u sklopu Vijeća Europe, Europske Unije
i bilateralnom suradnjom sa Sveučilištem u Osaki, u okvirima nekoliko interaktivnih
projekata. Projekt Vijeća Europe “Compendium of Cultural Policies and Trends”
ostvaruje se u suradnji s Institutom za komparativna kulturološka istraživanja – ERICarts
iz Njemačke i većim brojem drugih europskih partnera, a koncentriran je na godišnje
analitičko izvještavanje o kulturnoj politici Hrvatske, te na niz specijaliziranih istraživanja
(npr. ‘Contribution of Culture to Local and Regional Development as Part of European
Cohesion Policy’, 2009.). Ovaj projektni tim partner je uz još 13 sveučilišta i istraživačkih
organizacija u trogodišnjem kolaborativnom projektu EU Sedmog okvirnog programa
(FP7) “European Media Policies Revisited: Valuing and Reclaiming Free and Independent
Media in Contemporary Democratic Systems – MEDIADEM”, koji koordinira Hellenic
Foundation for European and Foreign Policy-ELIAMEP iz Atene. Međunarodna suradnja
sa Sveučilištem u Osaki, Research Institute for World Languages, obuhvaća suradnju na
31
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
hrvatsko-japanskim seminarima u Zagrebu, sudjelovanje na konferencijama u Osaki i
zajedničko publiciranje radova u okviru projekta “Lingua-Culture Contextual Studies in
Ethnic Conflicts of the World – LiCCOSEC”.
Regionalna suradnja odvija se kroz projekt “Questioning Transitional Dynamics in
Re-defining Cultural Identities in Southeastern Europe” koji se ostvaruje u suradnji
s istraživačkim institutima i sveučilištima iz Slovenije, Austrije, Srbije, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. U 2012. godini suradnja je dodatno proširena
ulaskom u novi projekt “Evaluation of Cultural Policies and EU Funded Programs as
Promoters of Cultural Diversity and Intercultural Dialogue in the Balkans/Southeast
Europe” koji okuplja partnere iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske,
a podržava ga EU Culture Program.
Suradnja u Hrvatskoj ostvarena je sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i
Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu putem umrežavanja istraživača kroz
program “Promicanje kulturnih identiteta i proces integriranja Republike Hrvatske u
EU”. U matičnoj kući, Institutu za međunarodne odnose, Zagreb, članovi istraživačkog
tima projekta usko surađuju s timom projekta “Kulturna raznolikost, interkulturna
komunikacija i digitalna kultura”, osobito u radu mreže Culturelink i u realizaciji
istraživačkih projekata “Connecting Croatia”, “Digital Culture: The Changing Dynamics”,
“The European Expert Network (EENC)”, “Europeana Awareness”, te u izradi ekspertiza
za potrebe Europskog Parlamenta.
Sudjelovanje u programima visokog obrazovanja ostvaruje se kroz uključivanje u nastavni
rad na Poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu i na diplomskom studiju kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Projekt „Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene“ postiže odlične rezultate u
istraživanju, publiciranju i intenzivnoj međunarodnoj suradnji kroz koju je prepoznat u
europskim i van-europskim znanstvenim krugovima.
017-0171685-1490 Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna
kultura, voditeljica projekta: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić
Rad na projektu u 2012. godini fokusirao se na istraživanje ekonomije kulture, kulturne
raznolikosti i kulturnih/kreativnih industrija te kulturnih politika.
Uloga kulture u ekonomiji proučavala se prvenstveno u području kulturnih/kreativnih
industrija pa je, nastavno na studiju “Zagreb kao kulturni proizvod” iz 2010. godine
izrađen “Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba”. Taj plan
pruža pregled stanja kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu kao i okvirnu procjenu
potencijalnog tržišta za njihove proizvode. Prethodno stečena znanja iz područja
kulturnih/kreativnih industrija te analiza zakonodavstva odnosno politika Europske
unije pružili su temeljno polazište za izradu Akcijskog plana. Analiza primjera dobre
32
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
prakse politika zemalja/gradova koje su uključile kulturne/kreativne industrije u svoje
javne politike pružila je temelj za predlaganje konkretnih ciljeva odnosno mjera koje je
potrebno uključiti u javne politike Grada kako bi se poticao razvoj kulturnih/kreativnih
industrija. Isti prikaz ciljeva/mjera praćen je i vremenskim planom, pokazateljima
ostvarenja, nositeljima provedbe te potrebnim financijama. Praćenje provedbe
sastavni je dio ovog Plana, a u Prilogu su prikazani primjeri europske prakse poticanja
razvoja kulturnih/kreativnih industrija.
Za potrebe izrade “Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada
Zagreba” suradnici su proveli istraživanje procjene domaćeg odnosno turističkog tržišta
za kulturne/kreativne industrije Zagreba.
Nastavak rada u ovom području okrunjen je i odobrenjem projekta “Cool Industries
for the Creative City” od strane UNESCO-ovog Međunarodnog fonda za kulturnu
raznolikost, a koji će se provoditi u 2013. godini. Projekt će doprinijeti implementaciji
kulturnih/kreativnih industrija u javne politike Grada Zagreba na temelju mjera
predstavljenim u spomenutom Akcijskom planu.
Istraživanje policy aspekta ekonomije kulture rezultirao je studijom “The Culture Strand
of the Creative Europe Programme 2012-2020”, koja je izrađena za Europski Parlament,
a pruža analitički i konceptualni pogled i komentar politika predložene kulturne dionice
programa Creative Europe. Uzima u obzir sve postojeće komentare ovog Programa,
kako iz službenih izvora, tako i od strane širokog kruga dionika, uključujući i objavljene
rezultate konzultacija i rasprava s ključnim akterima u području kulture. Fokus je na
vjerodostojnosti i neosporivosti ukupne arhitekture politika te na ključnim točkama na
koje je usmjerena pozornost.
Posebno se istraživalo i tržište umjetnina. U okviru šireg projekta Europske kulturne
zaklade “Western Balkans: Regional Art Market, and Not a Fiction?”, izrađena je studija
“Arts Market in Croatia” koja se koncentrira na tržište umjetnina u Hrvatskoj. Upitno
je može li se tržište umjetnina u Hrvatskoj uopće nazvati tržištem budući da se većina
transakcija najčešće zbiva u tzv. sivoj zoni no ovom studijom nastojalo se prikazati
mjerljive podatke u ovom području. Kulturna politika nema jasne odrednice prema toj
temi što se odražava i na neusklađenost u zakonodavstvu. Iako se javno financiranje
provodi kako s nacionalne, tako i s regionalne odnosno lokalne razine, sredstva nisu
dovoljna. Izostaju i snažnije inicijative u privatnom sektoru, a gotovo je nepoznat
i sustav aukcijskih kuća. Obrazovanje u ovom području je prilično dobro, ali izostaje
priprema studenata za budući rad na tržištu. Većina institucionalne infrastrukture
nalazi se u glavnom gradu, Zagrebu, a time i dobar dio javnih financija što se reflektira
u snažnoj centralizaciji sektora. Prilike koje donosi ulazak u Europsku uniju ne odnose
se samo na više financija već, uz postojanje jasne nacionalne politike i na mogućnosti
restrukturiranja sektora.
Rezultati istraživanja u području kulturnog turizma u okviru projekta prikazani
33
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
su u pojedinim objavljenim člancima. Članak “Facing the Challenge? Creative
Tourism in Croatia” istražuje kreativni turizam na primjeru Dubrovnika i Zagreba
te propitkuje samu definiciju kreativnog turizma odnosno nužnost pretvaranja
resursa u kreativne resurse dajući naznake za moguće nove modele razvoja u
ovom području. Članak “Contemporary Identity: A Drive for Successful Cultural
Tourism Management” bavi se iskoristivošću suvremenih aspekata kulturne
raznolikosti izraženih kulturnim/kreativnim industrijama u području kulturnog
turizma. Poseban aspekt kulturnog turizma u knjižnicama predstavljen je u članku
“Knjižnice u turizmu: shhhh, quiet please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi!”.
Ekonomija kulture odnosno kulturni turizam promatrani su i kroz kulturno brendiranje
sa svrhom razvoja javne diplomacije što je predstavljeno sažetkom u zborniku “Javna
diplomacija: imidž nacije i brendiranje” pod naslovom “Što mi nudimo i kako nas “Oni”
vide?”, a pitanjima komercijalizacije kulture bavi se sažetak “Mala mojaaa dođi mi u
leglooo, čekat ću te u krevetu Meblooo... ooojjj!!!”, a koji je predstavljen u zborniku
radova Etnologija i komercijalizacija tradicijske kulture.
Pored toga, nastavljen je rad na projektu “Europeana Awareness” (Best Practice
Network) koji je financiran u okviru ICT Policy Support Programme – Competitiveness
and Innovation Framework Programme. U okviru aktivnosti u Work package 4 –
Connecting Cultural Content with Tourism provedeno je istraživanje pod nazivom
“Assessing Venues and Events Data Aggregation Models across Europe”.
U okviru aktivnosti European Expert Network on Culture (EENC) za pružanje ekspertnih
usluga u području istraživanja kulturnih politika Europskoj komisiji tijekom 2012.
godine suradnja i pružena ekspertiza uključivale su koordinaciju rada na bazi podataka
organizacija i eksperata u području istraživanja kulturnih politika.
U okviru projekta, kulturna raznolikost promatrana je i kroz pitanja segregacije te
probleme nematerijalnosti kulturne baštine, a pod mentorstvom suradnika na projektu
obranjena je jedna doktorska disertacija te četiri diplomska rada koji se bave različitim
aspektima ove teme. Također, znanja stečena na projektu uobličena su u predavanja za
studente Sveučilišta u Dubrovniku odnosno Veleučilišta VERN.
Suradnici na projektu sudjelovali su na domaćim i međunarodnim konferencijama,
jedan je suradnik na projektu promoviran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog
suradnika, a jedan u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Znanstvenici
novaci redovito pohađaju i ispunjavaju obveze u okviru doktorskog studija Komparativne
politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
34
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Svjetska mreža Culturelink, voditeljica mreže dr.sc. Biserka Cvjetičanin, zaslužna
znanstvenica
U Institutu se nalazi sjedište svjetske mreže Culturelink (Network of Networks for
Research and Cooperation in Cultural Development) za istraživanje i suradnju u
kulturnom razvoju koju su osnovali UNESCO i Vijeće Europe na konferenciji predstavnika
regionalnih mreža za kulturni razvoj održanoj u Parizu 1989. godine. Mreža Culturelink
obuhvaća oko 1000 institucija u više od 100 zemalja na svim kontinentima.
Tijekom 2012. godine Culturelink je nastavio istraživačke aktivnosti, poticao i sudjelovao
u radu međunarodnih grupa u području kulturnih politika i mobilnosti, sudjelovao
na međunarodnim skupovima, te razvijao informacijski resursni centar. Istraživačka
djelatnost usredotočila se osobito na kulturnu raznolikost i pripremu međunarodne
konferencije na temu kulturne raznolikosti i međunarodne suradnje koja će se održati
u suradnji s UNESCO-m u lipnju 2013. godine. Culturelink je uključen u svjetski projekt
kulturnih politika WorldCP kao član međunarodne grupe (WorldCP International
Working Group).
U 2012. godini kontinuirano je izlazilo elektronsko glasilo C-News koje se šalje na 2100
adresa stručnjaka i institucija zainteresiranih za aktivnosti Culturelinka i drugih mreža
na svim kontinentima. Izašlo je 10 redovitih brojeva i jedan specijalni broj. Stalne
rubrike donose međunarodne informacije koje obuhvaćaju istraživačke programe i
projekte u kulturi, konferencije i seminare, natječaje za projekte i pozive za referate,
te prikaze novih knjiga. U rubrici From the Focal Point donose se vijesti o aktivnostima
mreže Culturelink.
Kao prostor stalne međunarodne razmjene informacija o istraživanjima u području
kulturnog razvoja, kulturnih politika i kulturne suradnje, web portal Culturelinka je u
2012. godini imao preko 180.000 posjeta i više od 800.000 pregledanih stranica. U
2012. pristupilo se izradi novog dinamičnog websitea koji će i dalje zadržati i razvijati
identitet mreže Culturelink.
35
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
7. Ostali istraživački projekti
Tijekom 2012. godine u Institutu je pripremljeno i provedeno četrdesetak projekata koji
se nadovezuju na i nadopunjuju istraživanja prijavljena MZOS-u kroz 6 istraživačkih tema.
Naziv projekta: MEDIADEM: Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje
i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim
demokratskim sustavima (European Media Policies Revisited: Valuing and Reclaiming
Free and Independent Media in Contemporary Democratic Systems)
Naručitelj: EU projekt FP7 (SSH-2009-A no. 244365)
Koordinacija projekta: Evangelia Psychogiopoulou, Hellenic Foundation for European
and Foreign Policy – ELIAMEP, Atena
Voditeljica: dr.sc. Nada Švob-Đokić
Trajanje: 4/2010. – 5/2013.
MEDIADEM je europski istraživački projekt usmjeren na analizu i razumijevanje
čimbenika što promiču ili priječe razvoj politika (policies) koje podržavaju slobodne
i nezavisne medije. Komparativna analiza medijskih politika u 14 zemalja ukazuje na
raznolikost modela medijskog reguliranja u Europi i na utjecaje koje imaju EU i Vijeće
Europe u formuliranju i oblikovanju medijskih politika na nacionalnoj razini. Medijske
politike promoviraju i podržavaju poštivanje ljudskih prava uopće, a posebno prava
na slobodu govora i informaciju. U ovom je konceptualnom okviru prvi put sustavno
analizirana medijska politika u Hrvatskoj.
Prvo sustavno istraživanje medijske politike u Hrvatskoj obuhvatilo je prikaz osnovnih
vrijednosti koje slijedi, prikaz glavnih dionika koji definiraju i utječu na formuliranje
medijske politike i njezino provođenje, strukturu medijskog tržišta u Hrvatskoj, sastav
i raznolikost medijskih sadržaja, profesionalni i društveni položaj novinara i medijsku
pismenost. Sistematizirani su i strukturirani različiti i često parcijalni izvori podataka.
Načinjen je detaljan uvid u sve vrste medija i medijsku regulativu. Ocrtani su procesi
demokratizacije u javnom komuniciranju i medijima, te ključna obilježja medijske
proizvodnje. To je omogućilo usporedbu hrvatske medijske politike s politikama ostalih
zemalja obuhvaćenih projektom. Formulirane su preporuke za učinkovito vođenje
medijske politike te upućene Vijeću Europe, Europskoj komisiji i nacionalnim državnim
tijelima, agencijama i medijskim organizacijama.
Istraživački tim na ovom projektu okuplja 4 istraživača iz Instituta i 5 vanjskih
suradnika. U protekle tri godine završena je analiza medijske regulative i stanja
36
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
medija u Hrvatskoj (Popović, H.; Bilić, P.; Jelić, T.; Švob-Đokić, N., 2010, Background
information report: Media policies and regulatory practices in a selected set of
European countries, the EU and the Council of Europe – The Case of Croatia). Napisan
je cjelovit izvještaj o medijima u Hrvatskoj (Švob-Đokić, N.; Bilić, P.; Peruško, Z., 2011,
Case study report: Does media policy promote media freedom and independence?
The case of Croatia). Izrađen je i objavljen tekst (na hrvatskom i engleskom jeziku)
“Medijska politika: prijedlozi za podršku slobodi i nezavisnosti medija u Hrvatskoj
/ Policy suggestions for free and independent media in Croatia”, u Policy report
addressing state and non-state actors involved in the design and implementation
of media policies supportive of media freedom and independence. Sve spomenute
analize i izvještaji dostupni su na http://www.mediadem.eliamep.gr/findings.
U zborniku znanstvenih radova napisanih temeljem projektnih istraživanja objavljen
je znanstveni članak Bilić, P.; Švob-Đokić, N. (2012) “Croatia: a dynamic evolvement
of media policy”, u Psychogiopoulou, E. (Ed.) Understanding Media Policies: A
EuropeanPerspective, Basingstoke: Palgrave Macmillan. Za drugi projektni zbornik
(izlazi iz tiska u svibnju 2013) i istog izdavača pripremljen je rukopis Švob-Đokić, N.; Bilić,
P. (2012) “The National versus the European: the Croatian roadmap to media freedom
and independence”. Također je objavljen pregledni znanstveni rad u CC časopisu Bilić,
P. (2012) “Hrvatski medijski sustav između refleksivne modernizacije i medijatizacije:
societalna i institucionalna analiza”, Društvena istraživanja 21(4): 821-842
Posebna pažnja u radu na Mediademu posvećena je diseminaciji rezultata istraživanja.
Hrvatski istraživački tim objavio je u 2011. i 2012. godini na hrvatskom i engleskom
jeziku ukupno 58 prikaza knjiga, izvještaja s konferencija i stručnih skupova, komentara
i informacija. Komunikacija i diseminacija informacija o istraživanjima u okviru projekta
je vrlo intenzivna. Članovi tima pripremili su u 2012. godini više prezentacija i informirali
o istraživanju na nekoliko međunarodnih konferencija i skupova posvećenih medijima i
medijskim politikama (Atena, Jyväskylä, Chalki, Nikosia, Bruxelles).
U prosincu 2010. organizirana je u Zagrebu radionica “Media Policies: Country Practices
within the EU media regulatory framework” uz sudjelovanje četrdesetak hrvatskih
i stranih stručnjaka. U travnju i u prosincu 2012. godine organizirana su u Institutu
dva sastanka o medijskoj politici uz sudjelovanje pedesetak stručnjaka i predstavnika
medijskih organizacija.
Naziv projekta: European Expert Network on Culture (EENC)
Naručitelj: Europska komisija
Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac
Trajanje projekta: 12/2010. – 4/2013.
37
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
European Expert Network on Culture (EENC) projekt je koji je tijekom 2011. i 2012.
godine Europskoj komisiji pružao ekspertne usluge u području kulture u obliku
odgovora na različita ad hoc pitanja Komisije i kroz izradu analitičkih studija i izvještaja
o pojedinim pitanjima od važnosti za kulturu. Mrežu koordiniraju Interarts Foundation
for International Cultural Cooperation iz Barcelone i Culture Action Europe iz Brisela.
U tim od 18 europskih eksperata uključena je dr. sc. Aleksandra Uzelac. U okviru
aktivnosti EENCa, jedna od aktivnosti koju koordinira IMO je mapiranje relevantnih
eksperata i organizacija u području kulture u Europi, a u izradi pripadajućeg on-line
registra sudjeluju članovi Odjela za kulturu i komunikacije te vanjski suradnici. U okviru
aktivnosti mreže eksperata Aleksandra Uzelac je u 2011. godini sudjelovala u razradi
diskusijske podloge (Issue paper) ‘Digitisation – How to fully exploit opportunities?’
za istoimeni panel za European Culture Forum koji je Europska komisija organizirala
u Briselu 20. i 21. listopada 2011. te je recenzirala studiju ‘Short Analytical Report:
Crowdfunding Schemes in Europe’ (autori David Röthler i Karsten Wenzlaff) koju je
Europska komisija naručila od EENCa.
Naziv projekta: Tender Europskog Parlamenta “External Expertise Services Relating to
Culture and Education Policies” Lot 4 (Culture)
Naručitelj: Europski parlament (tender IP/B/CULT/FWC/2010-001)
Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac
Trajanje projekta: 09/2010. – 09/2015.
Usluge na koje se odnosi dobiveni tender uključuju nezavisni ekspertni konzalting
za pitanja koje Europski Parlament ima u području kulture i kulturnih politika. Vrste
ekspertize u okviru ovog tendera uključuju male, srednje i velike briefing notes te
analitičke i istraživačke studije. Trajanje ugovora za ovaj tender je 60 mjeseci. U 2012.
godini u okviru ovog tendera izrađen je detailed briefing note “Culture Strand of
the Creative Europe Programme 2014-2020”, dok je u 2011. godini izrađena studija
“Encouraging Private Investment in the Cultural Sector”.
Naziv projekta: Detailed briefing note “Culture Strand of the Creative Europe
Programme 2014-2020”
Naručitelj: Europski parlament
Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac
Trajanje projekta: 6/2012. – 9/2012.
U sklopu tendera za Multiple Framework Service Contract IP/B/CULT/FWC/201038
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
001 “External Expertise Services Relating to Culture and Education Policies” za LOT
4 (CULTURE) Europski je Parlament u lipnju 2012. zatražio od IMO-a izradu detailed
briefing note “Culture Strand of the Creative Europe Programme 2014-2020”.
Za potrebe EP’s Committee on Culture and Education u predstojećoj raspravi o
implementaciji MFF-a višegodišnjeg financijskog okvirnog programa i strategiji EU 2020,
napravljen je analitički dokument koji je poslužio kao dokument podloge za diskusiju.
Zadatak DBNa je bio kritički analizirati i procijeniti Komisijin prijedlog programa CREATIVE
EUROPE PROGRAMME 2014-2020, te analizirati nedostatke i predložiti moguće promjene.
DBN na 48 stranica pruža analitički i konceptualni komentar predloženog programa
s fokusom na analizu dijela koji se odnosi na kulturni sektor. U analizi su uzeti u obzir
svi dostupni dokumenti i komentari na predloženi program iz službenih EU izvora kao
i od strane europskih kulturnih mreža i ostalih zainteresiranih dionika. Prikupljanje
podataka i analiza napravljeni su tijekom lipnja i srpnja 2012. Draft verzija teksta
poslana je Europskom parlamentu 31. srpnja, a komentari dobiveni od Europskog
parlamenta bili su vrlo pohvalni i bez primjedbi na tekst, te je finalna verzija poslana
3. rujna 2012. Tim za izradu DBNa uključivao je 3 autora: Colin Mercer, Nina Obuljen i
Jaka Primorac. Aleksandra Uzelac, bila je koordinator ovog projekta. Biserka Cvjetičanin
i Ilona Kish dale su recenzentske komentare na tekst.
Naziv projekta: Europeana Awareness – Best Practice Network
Naručitelj: Europska komisija (ICT Policy Support Programme – Competitiveness and
Innovation Framework Programme)
Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac
Trajanje projekta: 1/2012. – 12/2014.
Europeana Awareness je Best Practice Network koju koordinira Europeana Foundation.
Trogodišnji projekt je započeo s radom od 1. siječnja 2012. i provodi se u okviru ICT
Policy Support Programme – Competitiveness and Innovation Framework Programme.
Cilj projekta je promoviranje Europeana portala među korisnicima, policy maker-ima,
te organizacijama koje djeluju u području kulturne baštine u svim zemljama članicama
EU, kako bi se potaknulo korištenje baštinskih resursa portala i njihov aktivan doprinos
gradnji resursa na portalu, te kako bi se prepoznala važnost baštine u ekonomskom
razvoju suvremenog društva.
U konzorciju je 48 partnera iz 31 europske zemlje. IMO je uključen u dva radna paketa
u okviru projekta:
Tijekom 2012. godine u okviru aktivnosti u Work package 4 – Connecting cultural
content with tourism provedeno je šestomjesečno istraživanje pod nazivom ‘Assessing
venues and events data aggregation models across Europe’ u kojemu su identificirani
39
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
postojeći kulturni agregatori u Europi te je napravljeno istraživanje putem online
upitnika. Analiza dobivenih rezultata predstavljena je u izvještaju D4.2: Report on
aggregator distribution and effective aggregation models.
Tijekom 2013. ili 2014. godine predviđen je nastavak IMO-vog radnog angažmana na
projektu u okviru Work package 1 - Public media campaign. Suradnice u ovom projektu
su Aleksandra Uzelac i Jaka Primorac.
Naziv projekta: Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba
Naručitelj: Grad Zagreb, Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
Voditeljica projekta: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić
Trajanje projekta: 7/2012. - 11/2012.
Glavni cilj projektnog zadatka bio je temeljem prethodno napravljene analize sektora
kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba predstavljene u studiji “Zagreb kao kulturni
proizvod” (2010.) predložiti ciljeve i konkretne mjere koji će osnažiti sam sektor kulturnih/
kreativnih industrija, doprinijeti gospodarskom razvoju grada temeljeno na kulturnim/
kreativnim industrijama te pridonijeti njegovoj vidljivosti u međunarodnom okruženju.
U tom smislu, plan donosi definicije, obuhvat i ulogu kulturnih/kreativnih industrija
u razvoju grada, pravni okvir i opis EU politika u ovom području, ocjenu potencijala i
okvirnu procjenu domaćeg i turističkog tržišta za kulturne/kreativne industrije te
njihovu SWOT analizu. Završno, predložen je akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/
kreativnih industrija s ciljevima i mjerama za provedbu i vremenskim planom, s iskazanim
pokazateljima ostvarenja po ciljevima i mjerama za praćenje i vrednovanje, nositeljima
provedbe te s prikazom potrebnih financijskih sredstava i mogućih izvora za financiranje
kao i načinom praćenja provedbe. Plan je komplementiran i primjerima europske prakse.
Naziv projekta: Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog
turizma na području Grada Buzeta - AHVN projekt
Naručitelj: Grad Buzet, Hrvatska
Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma / dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić
Trajanje projekta: 7/2012. - 2/2013.
Projekt AHVN - Adriatic Health and Vitality Network (iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne
Gore) - zajednički projekt poticanja specifičnih oblika turizma, prvenstveno održivog
zdravstvenog turizma unutar regija partnerstva nastoji kroz suradnju i razmjenu
iskustava i najboljih praksi podići turističke vrijednosti na višu razinu unutar povezanosti
mreže medicinskog turizma, alternativnog zdravstvenog turizma, spa i wellness turizma
i aktivnog lifestyle turizma.
40
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Projekt se sastojao od dvije međuovisne faze: prva faza odnosila se na izradu Studije potencijala
zdravstvenog turizma na području grada Buzeta prema principima održivog razvoja i održivog
turizma EU. Studija se temeljila na analizi turističkog potencijala, na uzajamnom razumijevanju
lokalnih aktera i resursa, na lokalnim i kontekstualnim informacijama i komunikaciji, te na
sustavnoj analizi lanca vrijednosti, na dostupnim informacijama i izvješćima o regionalnom
turizmu, koje se odnose na zdravlje, wellness ili aktivni turizam; druga faza temeljila se na
izradi Marketinške strategije i Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma na području
grada Buzeta, koja uključuje aktivnosti kojima se identificiraju, kreiraju i promiču turistički
proizvodi i turističke destinacije te omogućuje njihovo umrežavanje, prvenstveno radi
privlačenja ulaganja u daljnji razvoj turizma i Buzeta u cjelini.
Naziv projekta: Izrada zajedničke razvojne strategije prekograničnog poduzetništva –
regije Somogy i Virovitičko-podravske županije za razdoblje 2013.-2020.
Naručitelj: Foundation of Centre for Entrepreneurship of Somogy County, Kaposvár,
Hungary; VIDRA- agencija za regionalni razvoj Virovitičko podravske županije, Hrvatska
za HU – HR IPA PROGRAMME
Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma
Trajanje projekta: 2/2011. – 12/2012.
Glavni cilj projekta bio je osigurati višu razinu gospodarskog razvoja i suradnje,
ujedinjujući dvije regije, a naročito ojačati suradnju između članova ciljne skupine:
poduzeća i organizacija koje se bave razvojem poslovanja s obje strane granice,
čime će se povećati gospodarska aktivnost, doprinoseći višoj zaposlenosti u dvije
regije, te smanjiti periferni status tih područja. Svrha projekta je poticanje kapaciteta
prekograničnog planiranja u gospodarskom i regionalnom razvoju i priprema zajedničke
strategije za gospodarski razvoj obiju zemalja. U okviru projekta obavljena je osnovna
analiza, izvještaj o provedenoj anketi kao dio detaljne analize zatečenog stanja, intervjui
s donosiocima odluka i ključnim dionicima, pet strateških radionica, analiza stanja i
nacrt strategije te finalna strategija.
Naziv projekta: Upravljanje potražnjom za vodnim resursima u mediteranskim
zemljama: Slučaj Hrvatske
Naručitelj: UN Blue Plan Regional Activity Centre
Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma
Trajanje projekta: 5/2011. – 5/2012.
Tijekom projekta “Water Demand Management in Mediterranean Countries: Thinking
41
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Outside the Water Box! - Croatian Case Study” prikupljeni su i analizirani podaci o
potrošnji i upravljanju vodama za posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj te je istraženo
trenutno stanje vezano za potrošnju i potražnju za vodom. Posebno su analizirani
upravljanje vodama i potrošnja voda obzirom na Okvirnu direktivu o upravljanju
vodama Europske unije. Temeljem povijesnih podataka i trendova te analize trenutnog
stanja provela se višekriterijska analiza stanja. Tijekom 2013. godine predstoji izrada
projekcije budućih trendova u potrošnji voda i cjelovitom upravljanju vodama. Buduća
potražnja za vodnim resursima analizirat će se kroz četiri scenarija. Završni izvještaj s
rezultatima istraživanja bit će prezentiran na međunarodnoj konferenciji o upravljanju
vodama u Mediteranskoj regiji sredinom 2013. godine.
Naziv projekta: Gospodarska diplomacija Republike Hrvatske ili zašto Hrvatskoj danas
nužno treba snažna i sustavna gospodarska diplomacija
Naručitelj: Zaklada ADRIS
Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma
Trajanje projekta: 10/2011. – 6/2012.
Glavni je cilj projekta pridonijeti stvaranju osnove za definiranje ciljeva, aktivnosti i uloge
glavnih aktera u mreži hrvatskih državnih i drugih institucija te gospodarskih subjekta
i gospodarstva u cjelini, te njihovih interesa, odnosa i procesa, a radi osiguravanja
svestrane podrške unapređenju hrvatskog izvoza (roba, usluga, tehnologije, ulaganja
izvan Hrvatske i dr.) i pribavljanja inozemnih inputa ključnih za povećanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva. U okviru projekta napravljen je pregled osnova suvremene
gospodarske diplomacije, podrške (javne i “prikrivene”), koje se danas realiziraju
kroz gospodarsku diplomaciju u svijetu, te glavnih potreba gospodarskih subjekata za
podrškom gospodarske diplomacije. Osim toga navedene su moguće osnovne vrste i
oblici podrške hrvatske gospodarske diplomacije u skladu s međunarodnim normama
(EU, WTO i dr.), osnove organizacije gospodarske diplomacije (akteri, povezanost,
odnosi, procesi i dr.) te su date smjernice za određivanje aktivnosti/poslova i područja
za podršku gospodarskoj diplomaciji, kao i smjernice za određivanje korisnika podrške
gospodarske diplomacije (sektori, grane, vrste subjekata). U finalnoj fazi napravljen je
okvir za realizaciju podrške gospodarske diplomacije (uvjeti i procesi) te preporuke za
daljnji rad na razvoju gospodarske diplomacije.
Rezultat istraživanja provedenog u sklopu projekta prikazan je u knjizi koja je objavljena
u listopadu 2012. godine s istim naslovom. Struktura knjige podijeljena je u tri dijela. Prvi
dio predstavlja teorijsku analizu koja se temelji na istraživanju gospodarske diplomacije;
drugi dio je analiza gospodarske diplomacije u Republici Hrvatskoj na temelju intervjua,
radionica i anketa provedenih u sklopu projekta. Rezultati intervjua s državnim
42
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
tijelima i anketa za korisnike gospodarske diplomacije (poslovni sektor) su analizirani
i objašnjeni. Posljednji dio predstavlja razvojni pregled gospodarske diplomacije u
Hrvatskoj na temelju prethodne analize, s kratkim praktičnim preporukama za glavne
aktere gospodarske diplomacije radi postizanja glavnih ciljeva, kao što su povećanje
izvoza i privlačenje stranih izravnih ulaganja.
Naziv projekta: Interim evaluacija i META evaluacija IPA pomoći u zemljama
jugoistočne Europe i Turskoj (projekt pokriva nekoliko paralelnih pod-projekata)
Naručitelj: Europska komisija
Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Maleković
Trajanje projekta: 1/2012. – 6/2013.
Tijekom 2012. izrađene su tri interim evaluacije za zemlje: BiH, Srbiju i Crnu Goru u
okviru evaluacije koja pokriva 7 zemalja jugoistočne Europe i Tursku. Primijenjen je
novi pristup u evaluaciji, baziran na sektorskom pristupu s naglaskom na dugoročnim
učincima u svakom od odabranih ključnih sektora predpristupne pomoći u zemljama
jugoistočne Europe. Paralelno s analizom i mjerenjem napretka u ključnim sektorima
(obrazovanje, tržište radne snage, zaštita okoliša, reforma javne uprave, financijsko
upravljanje i kontrola, ruralni razvoj, statistika i dr.) realizirana je i interim evaluacija
programa IPA u svakoj zemlji u proteklih 8 godina temeljem realiziranih projekata, u
skladu sa osnovnim kriterijima evaluacije. Konačna faza evaluacije predstavljat će meta
evaluaciju svih zemalja korisnica IPA pomoći, te ocjenu tzv. multibeneficiary IPA pomoći,
a što obuhvaća i Hrvatsku. Pored svoje vrlo naglašene stručne dimenzije, projekt
ima i svoju istraživačku dimenziju s obzirom da se radi o trasiranju novih pristupa i
evaluacije, a sve u svrhu unapređenja sustava razvojne pomoći novim zemljama
korisnicima predpristupne pomoći EU – tj. projekt će pružiti osnovu za trasiranje IPA 2
pristupa. Također, s obzirom da se radi o sektorima koji su ujedno od ključnog interesa
i za Hrvatsku, projekt je izvanredna osnova za niz znanstvenih radova u kojima se
analiziraju i ocjenjuju, te uspoređuju, mjere i ocjenjuju učinci i napredak postignut u
sektorima u zemljama Balkana i jugoistočne Europe, te u Hrvatskoj. Ovakva istraživanja
poslužit će kao osnova za što bolje korištenje budućih strukturnih i kohezijskog fonda,
kao i drugih EU fondova za potrebe vlastitog razvoja u Hrvatskoj
Naziv projekta: Prirodni zeoliti u nanotehnologiji voda
Naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH
Voditeljica projekta: dr. sc. Anamarija Farkaš
Trajanje projekta: 2010. – 2012.
43
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Prirodni i sintetski zeoliti zbog svoje strukture i specifičnih svojstava imaju sve veću
primjenu u nanotehnologiji. Istraživanja i suradnja znanstvenika iz Hrvatske (Fakultet
kemijskog inženjerstva i tehnologije, Tekstilno tehnološkog fakulteta i IMO, Zagreb)
i Slovenije (Kemijski inštitut Ljubljana) vezat će se na mogućnost primjene prirodnih
zeolita u pročišćavanju voda. Dosadašnja znanja i iskustva u karakterizaciji i identifikaciji
zeolita omogućuju daljnja istraživanja čiji je cilj mogućnost pripreme zeolitnih filtara
za pročišćavanje voda opterećenih cinkovim, kromovim, arsenovim i amonijevim
ionima. Cinkovi, kromovi i arsenovi ioni zbog svoje amfoternosti stvaraju probleme kod
separiranja iz zagađenih voda. Poseban naglasak stavljen je na modifikaciju površine
prirodnog zeolita za mogućnost vezanja anionskih oblika ovih metalnih iona iz voda.
Postupak kemijske i termičke aktivacije omogućava da se poznati mehanizmi i kapacitet
djelovanja zeolita višestruko multiplicira. Dobiveni rezultati biti će baza za razvoj novih
postupaka u tehnologiji voda prihvatljivih za okoliš.
Naziv projekta: UNDP-GEF
Regionalni projekt Zaštita i održivo korištenje krških vodonosnih sustava (DIKTAS) –
Radna grupa 4: Uključivanje dionika
Naručitelj: UNESCO
Voditeljica projekta: Marina Funduk
Trajanje projekta: 9/2011. - 12/2012.
Projekt se bavi uvođenjem održivog integriranog upravljanja u prekograničnim krškim
vodonosnicima i jačanjem prekogranične suradnje u području upravljanja krškim podzemnim
vodama i ekosustavima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. IMO je kao
dio aktivnosti projekta za uključivanje javnosti organizirao radionicu za zainteresirane
dionike početkom ožujka na koju su pozvani predstavnici nacionalne, regionalne i lokalne
vlasti, važnih sektora (kao što su poljoprivreda, energija, šumarstvo, turizam), predstavnici
akademske zajednice i organizacija civilnog društva, predstavnici nacionalnih parkova i
parkova prirode, te javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Isto
tako proveden je niz intervjua (25) sa ključnim dionicima na cijelom području RH. Podaci
prikupljeni putem ankete, radionice i intervjua poslužili su kao podloga za Prekograničnu
analizu stanja (TDA) DIKTAS projekta kao i za studiju DIKTAS Stakeholder Analysis Croatia.
Naziv projekta: Lokalna razvojna strategija LAG Neretva, LAG Bosutski niz, LAG Česma
Naručitelj: DUNEA (Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije);
HRAST (Regionalna razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije); Općina Štefanje
44
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Voditelji projekta: Marijo Polić
Trajanje projekta: 2012. – 2013.
IMO je izradio nekoliko Lokalnih razvojnih strategija (LRS), koje predstavljaju osnovni
plansko-programski postupak i sredstvo za učinkovitije i uspješnije upravljanje ruralnim
razvojem i šire, ukupnim lokalnim razvojem, na području Lokalne akcijske grupe (LAG).
U pripremama i procesu izrade LRS-a korištena je metodologija strateškog planiranja
regionalnog i lokalnog razvoja. LRS ima pet dijelova: značajke područja obuhvaćenog
LAG-om, SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja, razvojna vizija, strategija izrade
i provedbe, usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima te dodaci. U procesu
izrade LRS-a sudjelovali su dionici lokalnog razvoja što im je osim upoznavanja i primjene
strateškog planiranja na konkretnim područjima omogućilo da po prvi puta započnu
razvojno povezivanje i zajedništvo malih prostorno izoliranih i udaljenih lokalnih
zajednica. Također, proces izrade LRS pridonio je porastu svijesti u tim zajednicama
o potrebi zajedničkog promišljanja razvojne vizije i konkretnih programa i zajedničkih
projekata za njezino ostvarenje. LRS je izrađen u skladu s preporukama programa
IPARD Europske unije koji je propisalo Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske.
Naziv projekta: Metodologija za planiranje zaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj
županiji
Naručitelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna služba Vukovar
Izvor sredstava: EU fondovi, darovnica iz programa IPA IV
Voditelji projekta: dr. sc. Krešimir Jurlin i Marijo Polić
Trajanje projekta: 7/2011. – 12/2012.
Istraživanje je obavljeno u okviru projekta “NEW MAP-Nova metodologija i plan
zapošljavanja za grad Vukovar”, IPA IV., Komponenta – Razvoj ljudskih potencijala
– Lokalna partnerstva za zapošljavanje-faza 3 koju je vodio Hrvatski zavod za
zapošljavanje, Područna služba Vukovar. Za dugoročno predviđanje kretanja na tržištu
rada Vukovarsko- srijemske županije korišten je dinamički simulacijski model, temeljem
matrica zaposlenosti s dvije dimenzije: razina obrazovanosti i djelatnost zaposlenja.
Potom je procijenjena dinamika zaposlenosti po sektorima, temeljem podataka o
sektorskoj dinamici zaposlenosti i produktivnosti u Europskoj uniji, Hrvatskoj i županiji.
Model je proširen procjenom dinamike umirovljenja i ulaska na tržište mladih koji se
obrazuju, restrukturiranja potražnje za radom s obzirom na razinu obrazovanja, te
migracijskih procesa. Osnovni rezultat modela je procjena viška i manjka osoba pojedinih
obrazovnih profila tijekom dugoročnog planskog razdoblja (10 godina). Lokalni partneri
tržišta rada Vukovara putem radionica upoznati su s načinom i mogućnostima budućeg
45
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
korištenja modela posebice nakon dostupnosti podataka iz Popisa stanovništva 2011.
godine i drugih izvora.
Naziv projekta: Ekološka i ekonomska analiza izvedivosti poreznog sustava na osobna
motorna vozila u Hrvatskoj zavisna o emisiji CO2 i Euro normama o emisijama štetnih
plinova
Naručitelj i izvor sredstava: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike
Hrvatske
Voditelj projekta: dr. sc. Krešimir Jurlin
Trajanje projekta: 10/2011. – 6/2013.
Projekt predstavlja znanstvenu podlogu ex-ante evaluacije buduće poreznog sustava na
osobna motorna vozila u Hrvatskoj zavisno o emisiji CO2 i Euro normama o emisijama
štetnih plinova. Provedena je analiza modela fiskalnog opterećenja vlasnika osobnih
vozila u zemljama EU, kao i analiza postojećeg sustava u Hrvatskoj. Definiran je skup
mogućih rješenja te provedene simulacije reakcije kupaca te procjene ukupnih učinaka
na emisiju plinova, fiskalne prihode i izdatke vlasnika vozila. Izrađene su osnove
prijedloga optimalnog novog modela fiskalnog opterećenja vlasnika osobnih motornih
vozila temeljem ekoloških parametara. Projekt će rezultirati konkretnim prijedlozima
zakonskih rješenja fiskalnog opterećenja zavisnog o ekološkim parametrima, uz
stimulativni sustav oporezivanja za nabavu vozila koja imaju nižu emisiju štetnih plinova.
Naziv projekta: Analiza mogućnosti redefiniranja neadministrativnih regija Republike
Hrvatske
Naručitelj i izvor sredstava: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Voditelj projekta: dr. sc. Krešimir Jurlin
Trajanje projekta: 10/2012. – 12/2012.
Provedena je analiza mogućnosti nove definicije neadministrativnih regija Hrvatske
Nuts 2 razine temeljem pravila Europske unije. Prikazane su povijesne, zemljopisne i
ekonomske osnove definicije regija Hrvatske. Analizirane su sličnosti i razlike postojećih
županija u pogledu pokazatelja konkurentnosti. Testirano je više mogućnosti grupiranja
županija u neadministrativne (statističke) regije, u pogledu utjecaja na sposobnosti
apsorpcije sredstava Kohezijske politike Europske unije, pravila nacionalnog
sufinanciranja, odabira tematskih prioriteta, kao i s aspekta mogućnosti eventualnih
budućih promjena definicije regija.
46
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Naziv projekta: Institutional Quality and Growth in EU Neighbourhood Countries (FP7
project SEARCH)
Naručitelj: London School of Economics (UK)
Voditelj projekta: dr. sc. Nevenka Čučković
Trajanje projekta: 6/2012. – 11/2012.
Osnovni cilj ovog istraživačkog projekta je bio procijeniti i usporediti kvalitetu
institucionalnog okružja u Ukrajini i Moldaviji sa Hrvatskom i Makedonijom, te odabranim
susjednim članicama EU. Specifični su ciljevi bili ocijeniti i mjeriti efikasnost političkih
i gospodarskih institucija za upravljanje javnim sektorom uključujući i otpornost na
korupciju, te odrediti razinu konvergencije i komplementarnosti sa institucijama u
EU. Procjena se temeljila na nizu međunarodno usporedivih kompozitnih pokazatelja
kvalitete institucija sukladno metodologiji Worldwide Governance Indicators (WGI)
Svjetske banke, te ostalim međunarodno usporedivim bazama podataka (Transparency
International, Freedom House, INSEAD, World Economic Forum, World Bank Doing
Business). Svrha istraživanja bila je utvrditi prioritete i preporuke za kreiranje sustavne
politike EU prema zemljama u neposrednom istočnom susjedstvu temeljem boljeg
razumijevanja kvalitete njihovih institucija, te gospodarskih, inovacijskih i istraživačkih
potencijala za intenzivniju suradnju sa EU.
Rezultati istraživanja su objavljeni kao Working Paper 5/11 u okviru FP7 projekta
SEARCH – Sharing Knowledge Assets: Interregionally Cohesive Neighbourhoods za čije
potrebe je ovo istraživanje i obavljeno.
Naziv projekta: Sudjelovanje građana u planiranju poboljšanja energetske
učinkovitosti (CENEP)
Naručitelj: – IPA 2008 – component I, “National Programme for Croatia under the IPA
Transition Assistance and Institution Building Component for 2008”
Voditeljica: dr. sc. Sanja Tišma (do 30.7.2011.), dr. sc. Ana-Maria Boromisa (od 1.8.2011.)
Trajanje: 2/2011. – 2/2013.
Partneri: DOOR/SSSH/FER/IMO
Cilj projekta je poduprijeti razvoj strukturiranog dijaloga i formalnog savjetovanja
između hrvatskih organizacija civilnog društva i tijela državne uprave o razvoju,
praćenju i ocjenjivanju nacionalnih politika na polju energetske učinkovitosti. Specifični
cilj je razviti socijalno osjetljivu nacionalnu politiku na polju energetske učinkovitosti
kroz javna savjetovanja i rasprave.
Aktivnosti na projektu u 2012. godini nastavljene su provedbom ankete o energetskoj
47
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
učinkovitosti u hrvatskim kućanstvima, započete u prosincu prošle godine. Do kraja
veljače provedena je analiza ankete čiji su rezultati objavljeni na internetskoj stranici
projekta. U ožujku i travnju u projekt je uključena zainteresirana javnost i širi krug
građana kroz prvi niz od pet regionalnih fokus grupa koje su održane u Čakovcu,
Osijeku, Rijeci, Zagrebu i Splitu. Drugi niz fokus grupa u istim gradovima održan je
u listopadu i studenom. Zaključci fokus grupa korišteni su kao podloga za izradu 3.
Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost za sektor kućanstva koji je
završen u prosincu 2012. godine. U lipnju 2012. godine održan je i Okrugli stol pod
nazivom Provedba mjera energetske učinkovitosti u stambenim objektima, a kako se
pokazala potreba za posebnim naglaskom na obiteljske kuće, u rujnu je održan i radni
sastanak na temu energetske obnove obiteljskih kuća.
Naziv projekta: Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske
Naručitelj: Friedrich Ebert Stiftung
Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa
Trajanje: 3/2011. - 12/2012.
Cilj projekta bio je stvoriti osnovu za uspostavljanje vizije energetske budućnosti u
Hrvatskoj i identificirati aktivnosti koje bi omogućile prijelaz iz sadašnjeg stanja ka
viziji. Specifični cilj bio je identificirati strateška pitanja i ključne aktere u oblikovanju
i provedbi energetske politike. Na temelju analize postojeće energetske strategije
i nedosljednosti između njezinih pojedinih dijelova zaključeno je da je energetska
politika pod utjecajem procesa integracije u EU te da njenu provedbu ometaju
tradicionalna energetska industrija i administracija. Rezultati projekta objavljeni su u
istoimenoj knjizi.
Naziv projekta: Prema progresivnoj energetskoj politici i sustavima u Hrvatskoj
Naručitelj: Friedrich Ebert Stiftung
Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa
Trajanje: 1/2012. - 10/2012.
Projekt predstavlja nastavak projekta “Strateške odluke za energetsku budućnost
Hrvatske”. Njegov je glavni cilj bio utvrditi energetsku viziju Hrvatske i strukturirati
aktivnosti koje bi omogućile prijelaz iz sadašnjeg stanja do vizije. Različiti su pristupi
korišteni za identifikaciju ciljeva i relevantne mjere za postizanje tih ciljeva. Razlike
između vizije i scenarija korištene su za identifikaciju glavnih izazova i formuliranje
preporuka. Preporuke bi trebale omogućiti transformaciju iz trenutnog stanja u novu,
48
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
zelenu strukturu s niskom razinom ugljika. U okviru projekta organizirane su stručne
radionice i završna konferencija na kojima se raspravljalo o kritičnim pitanjima za
utvrđivanje progresivne energetske politike u Hrvatskoj.
Naziv projekta: Poboljšanje poslovne infrastrukture Grada Siska
Komponenta IPA IIIc: Business Related Infrastructure Grant Scheme
Naručitelj: SISAK PROJEKTI d.o.o., Grad Sisak
Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa
Trajanje: 5/2012-8/2012.
U sklopu projekta Poboljšanje poslovne infrastrukture Grada Siska prepoznata je
potreba za cjelovitim pristupom u razvoju poslovne infrastrukture na području grada
Siska s posebnim osvrtom na Južnu industrijsku zonu unutar koje će se poticati razvoj
zelenog poduzetništva.
Opći cilj projekta je doprinijeti održivom razvoju Grada Siska i okolnih područja
osnaživanjem uloge malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom rastu i stvaranju
radnih mjesta.
Projektne aktivnosti obuhvaćale su pet komponenti: 1. Upravljanje projektnim ciklusom
(projektni management), 2. Završetak infrastrukturnih radova; 3. Izrada sveobuhvatne
Strategije razvoja poslovne infrastrukture i malog i srednjeg poduzetništva, 4.
Uspostavljanje Centra za podršku poduzetničkim aktivnostima; 5. Podizanje svijesti i
znanja o zelenom poduzetništvu.
Naziv projekta: Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i energetska
učinkovitost u gradovima i općinama
Naručitelj: Hanns Seidel Stiftung
Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa
Trajanje: 12/2011. - 4/2012.
Cilj projekta je podizanje razine svijesti o mogućnostima uštede energije i korištenja
obnovljivih izvora energije, radi postizanja ciljeva održivog razvoja. Projekt se provodio
putem seminara i radionica na temu obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost
u četiri županije: Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodskoposavskoj. Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi.
49
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Naziv projekta: Danube Civil Society Forum
Naručitelj: Foster Europe Foundation, Eisenstadt, Austrija
Voditelj projekta: dr. sc. Damir Demonja
Trajanje projekta: 6/2011. – u tijeku
Danube Civil Society Forum (DCSF) je platforma za učinkovito provođenje dijaloga
među organizacijama civilnog društva i njihovo umrežavanje, koja uključuje 14 zemalja
Podunavlja u okviru EU Strategy for the Danube Region (EUSDR), a predviđeno je u
četvrtom stupu Akcijskog plana EU Komisije za EUSDR, “Jačanje Podunavlja”. DCSF je
svojevrsna kontaktna točka za aktivnu suradnju i djelovanje civilnog društva, javnosti,
državnih i privatnih dionika razvoja na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini u zemljama
Podunavlja. IMO je uključen u aktivnosti Radne grupe 1, “Povezivanje Dunavske regije”,
podgrupe “Kultura i turizam”. U prvoj godini rada definirani su ciljevi rada, predložene
aktivnosti i potencijalni projekti, a održana je i Prva opća skupština, u Eisenstadtu,
Austrija (29.06.–01.07.2011.). Aktivnosti projekta u 2012. godini sastojale su se,
uglavnom, u animiranju potencijalnih sudionika u zemljama Podunavlja za priključenje
DCSF-u i sudjelovanje u osmišljavanju potencijalnih projekata. Te aktivnosti nastavit će
se i tijekom 2013. godine, a bit će koordinirane od strane DCSF-a i njegovih tijela.
Naziv projekta: Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu “Ruralni turizam –
pokretač održivog razvoja”, Osijek, hotel “Osijek” 23.-26. svibnja 2012. godine
Partneri: Klub članova “Selo”, Zagreb i Institut za međunarodne odnose, IMO, Zagreb
Voditelj projekta: dr. sc. Damir Demonja
Trajanje projekta: 1/2012. – u tijeku
Institut za međunarodne odnose bio je do-organizator Trećeg međunarodnog kongresa
o ruralnom turizmu, pod nazivom “Ruralni turizam – pokretač održivog razvoja”, koji je
održan u Osijeku, od 23. do 26. svibnja 2012. godine. Dr. sc. Sanja Tišma, ravnateljica
Instituta, i dr. sc. Demonja, viši znanstveni suradnik, bili su članovi Znanstvenog i
Organizacijskog odbora Kongresa, a dr. sc. Demonja je, temeljem prijedloga hrvatskih
znanstvenika koji se bave problematikom ruralnog turizma, obnašao i funkciju
Predsjednika Znanstvenog odbora Kongresa. Na Kongresu je sudjelovalo više od 200
sudionika iz 12 država, koji su predstavili 120 poglavito znanstvenih, ali i stručnih radova
kroz četiri sekcije: “Ruralni razvoj, financiranje i međunarodna suradnja”, “Kreiranje
i distribucija proizvoda ruralnog turizma”, “Turizam uz vode i rijeke i na rijekama i
vodama”, “Posebni oblici ruralnog turizma” i “Baština u turizmu”. Teme izložene na
Kongresu izabrane su i kao vodilje za buduću izradu potrebne posebne strategije
50
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
razvoja ruralnog turizma Hrvatske, o čemu se raspravljalo i na uvodnom okruglom stolu
“Quo vadis europski ruralni turizam?”, koja je održana u okviru Kongresa. Slijedom
predstavljenih znanstvenih i stručnih radova, okruglog stola i radionica, doneseni su
i Zaključci, koji su dostupni na poveznici http://www.kongres-seoskog-turizma.org/
zakljucak-kongresa.php. Jedan od konkretnih rezultata Kongresa je i Knjiga sažetaka/
Book of Abstracts, http://www.kongres-seoskog-turizma.org/zbornik_sazetaka_fin.
pdf, čiji izdavači su Institut za međunarodne odnose i Klub članova “Selo”, a do
kraja 2013. godine planirano je izdavanje Zbornika znanstvenih radova, koji će biti
međunarodno recenzirani, a čiji do-izdavač će, također, biti IMO.
Naziv projekta: Analiza transformacije Zapadnog Balkana iz ‘zone konflikta’ u
‘sigurnosnu zajednicu
Naručitelj: Norwegian Research Council
Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović
Trajanje projekta: 2011. - 2014.
Projekt analizira transformaciju Zapadnog Balkana kroz teoretski okvir ‘security
community’. Taj teoretski okvir određuje jasne parametre koji odražavaju postojanje
trendova transformacije, njezin stupanj razvijenosti, te omogućava projekciju budućnosti
regije, kad su u pitanju sigurnosni izazovi. Projekt se provodi pod pokroviteljstvom
Norwegian Scientific Council, partneri u provedbi su Norveški institut za međunarodne
odnose (NUPI), IMO, Centar za sigurnosne studije (CSS) iz BiH, Beogradski centar za
sigurnosnu politiku (BCSP), Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz Podgorice,
Analytica iz Skopja, Institut za demokraciju i medijaciju (IDM) iz Tirane i Kosovski centar
za sigurnosne studije (KCSS) iz Prištine. Rezultati provedenog istraživanja obrađeni su u
članku pod nazivom “Croatia`s Police and Security Community Building in the Western
Balkans” koji je predstavljen na Beogradskom sigurnosnom forumu u rujnu 2012.
godine. Također do kraja samog projekta planira se njegovo objavljivanje, kao i objava
zajedničke knjige s partnerima.
Naziv projekta: Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za mjerenje i
monitoring reforme sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu
Naručitelj: Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces
Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović
Trajanje projekta: 2009. - 2012.
U sklopu projekta intenzivno se surađuje s partnerima iz regije na radionicama (Budva,
51
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Mavrovo, Kolašin, Zagreb, Tirana) te konferencijama (Sarajevo, Priština, Beograd)
što omogućuje komparativnu analizu regionalnih sigurnosnih pitanja te različitih
aspekata integracije u EU te s tim povezanih reformi u jugoistočnoj Europi. Mapiranje
reforme sektora sigurnosti predstavlja koristan indikator sveukupne demokratizacije
društava, osobito post-konfliktnih tranzicijskih društava. Ovaj projekt predstavlja i
značajan doprinos kapacitetima organizacija civilnog društva u zemljama u kojima se
provodi. Kao rezultat rada na projektu, nastale su publikacije pod nazivom “Almanac
on Security Sector Oversight in the Western Balkans” i “Mapping and Monitoring SSR
in Croatia” koje predstavljaju značajan doprinos detaljnoj analizi reforme sigurnosnog
sektora provedenoj od strane predstavnika Instituta za međunarodne odnose te ostalih
partnera iz konzorcija na navedenom projektu.
Naziv projekta: Korupcija u policiji
Naručitelj: Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces
Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović
Trajanje projekta: 2012. - 2013.
Navedeni projekt bavi se analizom korupcije u policiji, te mjerama koje se koriste u
njezinom suzbijanju. Pod pokroviteljstvom Ženevskog centra za demokratsku kontrolu
oružanih snaga (DCAF) bit će organizirane tri radionice (Ljubljana, Beograd, Skopje)
koje će omogućiti razvoj metodološkog okvira za potrebe istraživanja, te komparativnu
analizu pojave korupcije unutar policijskog sektora. Projekt se provodi pod
pokroviteljstvom DCAF-a, a uz Institut za međunarodne odnose sudjeluju i Centar za
sigurnosne studije (CSS) iz BiH, Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCSP), Centar
za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz Podgorice, Analytica iz Skopja, Institut za
demokraciju i medijaciju (IDM) iz Tirane i Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS)
iz Prištine.
Naziv projekta: Europske perspektive: Francuska / Hrvatska: partnerstvo za europske
integracije
Partneri: Veleposlanstvo Francuske Republike u suradnji s udrugom Alumni Europskih
studija i Delegacijom EU u RH
Voditelji projekta: dr. sc. Hrvoje Butković i Krševan Antun Dujmović
Trajanje projekta: 4/2010. – 6/2012.
Projekt je uključivao organiziranje javnih predavanja koja su održali istaknuti francuski
predavači i javne osobe o aktualnim temama iz područja europskih integracija. Projekt je
financiralo Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, dok je Delegacija
52
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Europske unije omogućila korištenje svog Informacijskog centra te pokrila troškove
prevođenja. IMO je aktivno sudjelovao u provođenju projekta kao partnerska institucija
zajedno sa udrugom Alumni Europskih studija. Tijekom 2011. godine organizirana su
tri predavanja na sljedeće teme: “Vanjska politika Europske unije” (Maxime Lefebvre),
“Europska građanska inicijativa” (Cédric Bloquet) i “Europska politika u području zaštite
voda” (Pierre Chantrel). U 2012. godini održano je predavanje “Pakt kohezije suočen s
krizom” (Marjorie Jouen).
Naziv projekta: ERASMUS Network “LISBOAN, Linking Interdisciplinary Integration
Studies by Broadening the European Network”
Naručitelj: Europska komisija, ERASMUS program
Voditelj projekta: dr. sc. Višnja Samardžija
Trajanje: 10/2010. – 10/2013.
U sklopu projekta 10. i 11. svibnja 2012. IMO je sudjelovao na drugoj godišnjoj
konferenciji projekta u Briselu (“Second LISBOAN Annual Conference”), izrađeni su
prilozi o aktivnostima IMO-a u proučavanju Lisabonskog ugovora za godišnju publikaciju
“Lisbon Watch”, te više priloga za dvomjesečni newsletter projekta. U sklopu projekta
IMO je 5. listopada 2012. organizirao međunarodnu radionicu u Dubrovniku (IUC) na
temu “Relevance of the European External Action Service for the EU’s policies towards
South Eastern Europe”. Na ovoj radionici koju je financijski podržao i MZOS sudjelovalo
je dvadesetak znanstvenika iz europskih zemalja, te voditelj projektnog konzorcija Prof.
Wolfgang Wessels kao i voditelj Odjela za Zapadni Balkan Europske službe za javno
djelovanje gospodin Jonas Jonsson.
Naziv projekta: The Economic Crisis Impact on Industrial Relations National Systems:
Policy Responses as Key Recovery Tools
Naručitelj: Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i
uključenost
Koordinator projekta: Centar za ekonomski razvoj – CED, Sofija
Voditeljica IMO dionice: dr. sc. Višnja Samardžija
Trajanje: 12/2011. - 12/2012.
IMO je u projektu sudjelovao kao partner iz Hrvatske zajedno s još pet institucija iz
europskih zemalja. Cilj projekta bio je istražiti metode rada i dinamiku interakcije
između socijalnih partnera na nacionalnim razinama u vrijeme krize te na temelju
provedenih analiza izraditi policy preporuke za daljnji razvoj industrijskih odnosa
53
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
u europskom kontekstu. U sklopu projekta istraživači iz IMO-a su: sudjelovali na
inicijalnom sastanku projekta i završnoj konferenciji u Sofiji, sudjelovali na studijskom
putovanju u Briselu, preveli dijelove izvještaja Europske komisije o industrijskim
odnosima (2010.) na hrvatski jezik, proveli istraživanje u Hrvatskoj i rezultate objavili
u knjizi “Učinci gospodarske krize na industrijske odnose u Hrvatskoj” (dvojezično
izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku, autori H. Butković; V. Samardžija; S. Tišma) te
organizirali debatu s akterima industrijskih odnosa u Hrvatskoj.
Naziv projekta: ANVIL – Analyses of Civil Security Systems in Europe
Naručitelj: Europska komisija, FP7 projekt (Coordination and support action)
Koordinator: Research Management AS, Norveška
Voditelj IMO dionice projekta: dr. sc. Višnja Samardžija
Trajanje: 3/2012. – 2/2014.
IMO je partner na FP7 projektu ANVIL na kojem sudjeluju akademske institucije iz još
11 europskih zemalja. Projekt se provodi s ciljem “mapiranja” sličnosti i različitosti
između europskih nacionalnih i regionalnih sustava civilne sigurnosti. Na osnovu izrade
dvadesetak nacionalnih studija odabranih europskih zemalja prema zajedničkom
metodološkom predlošku i analize regionalnih organizacija i inicijativa koje se bave
pitanjima civilne sigurnosti stvorit će se osnova za komparativnu analizu sustava civilne
sigurnosti i identificiranje najbolje prakse. U okviru projekta IMO je zadužen za analizu
sustava civilne sigurnosti u Hrvatskoj te u nekolicini regionalnih organizacija odnosno
inicijativa u jugoistočnoj Europi.
Naziv projekta: OPAL – Observatory of Parliaments after the Lisbon Treaty
Naručitelj: Znanstvena vijeća Francuske, Velike Britanije i Njemačke
Koordinator: Sveučilište iz Koelna
Voditelj IMO dionice projekta: dr. sc. Hrvoje Butković
Trajanje: 6/2012. – 12/2013.
Istraživački rad na ovom projektu podijeljen je u dvije faze: izradu preliminarnih
izvještaja o funkcioniranju nacionalnih parlamenata država članica EU-a (uključujući
Hrvatsku), te izradu poglavlja za znanstvenu knjigu o ulozi nacionalnih parlamenata
država članica EU-a nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora temeljem
zajedničkog metodološkog predloška (izdavač Palgrave).
54
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
8. Publikacije
Croatian International Relations Review
IMO već osamnaestu godinu izdaje znanstveni časopis Croatian International Relations
Review (CIRR) koji izlazi na engleskom jeziku i objavljuje znanstvene radove iz područja
međunarodnih odnosa, kao i iz politologije, ekonomije, sociologije, psihologije,
filozofije i sigurnosti. Uz znanstvene članke CIRR objavljuje i prikaze knjiga, relevantnih
za područje interesa časopisa i recentno objavljenih. Namijenjen je prije svega
akademskoj zajednici, ali i širem zainteresiranom čitateljstvu.
Časopis CIRR referira se u sljedećim referentnim bazama:
•• International Political Science Abstracts - IPSA
•• Public Affairs Information Service – PAIS
•• CSA Social Services Abstracts
•• CSA Worldwide Political Science Abstracts.
Od 2012. godine CIRR izlazi u elektronskom obliku dva puta godišnje. U 2012. godini
pripremljeni su i izdani brojevi 66 i 67. Glavna urednica je dr. sc. Senada Šelo Šabić,
a pomoćni urednici su Ivana Keser i Janko Bekić. Nikola Marijan, zaposlen u IMO-u u
okviru programa “Stručnog osposobljavanja za rad”, također radi u uredništvu časopisa.
CIRR je uključen u HRČAK – centralni portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa
koji okuplja časopise koji nude otvoreni pristup objavljenim radovima.
IMO Occassional Papers
Početkom 2012. pokrenuta je nove periodičke publikacije IMO Occassional Papers
(uredništvo: Nevenka Čučković, Ana-Maria Boromisa, Krešimir Jurlin) s namjerom da se
poveća vidljivost kvalitetnih međunarodnih komparativnih istraživanja koja obuhvaćaju
Hrvatsku kod domaće znanstvene i šire publike. U 2012. objavljena su dva broja:
Occasional Paper 1/2012 - Preferential Trading Agreements and Economic Reforms in
Developing Countries / Leonardo Baccini, Johannes Urpelainen
Occasional Paper 2/2012 - Socio-economic developments in the Enlargement countries
and the need for evidence based policy making / Will Bartlett
http://www.irmo.hr/occasional-papers
55
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
9. Pregled radova djelatnika IMO-a u 2012.
godini
Autorske knjige
1. Beširević, Nataša; Bilić, Ivana; Bošnjak, Sanja; Butković, Hrvoje; Butorac,
Goran; Cuculić Župa, Judita; Čorlija Milivojević, Tatjana; Drešaj, Suzana;
Đokić, Irena; Džanić, Emir; Herenčić, Lin; Ivanović Šarkanović, Biserka; Juroš,
Luka; Kancir, Jasna; Kordić, Zoran; Krčelić, Dinka; Kuhar, Maja; Leppee Fraize,
Petra; Liha, Aida; Marasović, Marina; Marović, Loredana; Mudrić, Mišo;
Ondelj, Ivona; Petrović, Martina; Skakelja, Nedica; Svilar, Jelena; Turkalj,
Kristijan; Turuk, Zoran; Vlašić Feketija, Mirna; Slavujac, Vjekoslav. Eučionica:
Sve što ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU . Zagreb : Europski edukacijski
forum, 2012 (priručnik).
2. Boromisa, Ana-Maria. Prema progresivnoj energetskoj politici i sustavima
u Hrvatskoj . Zagreb : FES, 2012 (monografija).
3. Boromisa, Ana-Maria; Tišma, Sanja. Mogućnosti korištenja obnovljivih
izvora energije i energetska učinkovitost na razini gradova i općina . Zagreb
: IMO, 2012 (priručnik).
4. Boromisa, Ana-Maria; Tišma, Sanja; Raditya Ležaić, Anastasya. Gospodarska
diplomacija Republike Hrvatske ili zašto Hrvatskoj nužno treba snažna i
sustavna gospodarska diplomacija . Zagreb : Institut za međunarodne
odnose, 2012 (monografija).
5. Butković, Hrvoje; Samardžija, Višnja; Tišma, Sanja. Učinci gospodarske krize
na industrijske odnose u Hrvatskoj . Zagreb : Institut za međunarodne
odnose - IMO, 2012. (monografija).
6. Ivanović, Snježana. Informacijski izvori iz međunarodnih odnosa i
međunarodna integracija Hrvatske. Zagreb : Institut za međunarodne
odnose, 2012 (monografija).
7. Knezović, Sandro. Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi: Utjecaj vanjskih i
unutarnjih faktora . Zagreb : Politička kultura, 2012 (monografija).
8. Knezović, Sandro; Staničić, Mladen; Mahečić, Zvonimir. Mapping and
Monitoring SSR in Croatia . Zagreb : Institut za međunarodne odnose, 2012
(monografija).
56
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
9. Tišma, Sanja; Boromisa, Ana-Maria; Pavičić Kaselj; Ana. Environmental
Finance and Development . Abingdon : Routledge, 2012 (monografija).
Uredničke knjige
1. Tišma, Sanja; Samardžija, Višnja; Jurlin, Krešimir (ur.). Hrvatska i Europska
unija : Prednosti i izazovi članstva / Zagreb : Institut za međunarodne
odnose (IMO), 2012 (priručnik).
2. Knjiga sažetaka/Book of Abstracts Trećeg međunarodnog kongresa o
ruralnom turizmu, Osijek, 23.-26. svibnja 2012. / Demonja, Damir; Katica,
Dijana (ur.). Zagreb : Klub članova “Selo” i Institut za međunarodne odnose,
IMO, 2012 (zbornik).
Poglavlja u knjigama
1. Bilić, Paško; Švob-Đokić, Nada. Croatia: A Dynamic Evolvement of Media Policy
// Understanding Media Policies: A European Perspective / Psychogiopoulou,
Evangelia (ur.). Basingstoke : Palgrave Macmillan, 2012. Str. 54-69.
2. Boromisa, Ana-Maria. Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske
// Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske. Zagreb : Friedrich
Ebert Stiftung, 2012. Str. 7-54.
3. Butković, Hrvoje. Can Flexible Integration be a Pattern for Making Progress
in the EUs Eastern Neighborhood? // Multi-speed Europe / Kellerhals,
Andreas ; Baumgartner, Tobias (ur.). Zürich : Schulthess Juristische Medien,
2012. Str. 131-146.
4. Butković, Hrvoje. Demokratski deficit Europske unije i modeli za njegovo
prevladavanje // Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske
politike / Damir Grubiša ; Nataša Beširević ; Hrvoje Špehar (ur.). Zagreb :
Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2012.. Str. 43-54.
5. Cvjetičanin, Biserka. Kulturna politika Europske unije i Hrvatska: djelovati u
interkulturnom dijalogu // Hrvatska u EU: Kako dalje? / Puljiz, Vlado ; Ravlić,
Slaven ; Visković, Velimir (ur.). Zagreb : Centar za demokraciju i pravo Miko
Tripalo, 2012. Str. 407-414.
6. Cvjetičanin, Biserka. Régulations économiques et technologiques:
introduction // Les nouveaux enjeux des politiques culturelles. Dynamiques
européennes / Saez, Guy ; Saez, Jean-Pierre (ur.). Paris : Editions La
Découverte, 2012. Str. 301-306.
57
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
7. Čučković, Nevenka; Bartlett, Will. Skills Matching in the Croatian SME Sector
and Competence Based Education and Training: Progress and Prospects
// Labour Market and Skills in the Western Balkans / Arandarenko, Mihal
; Bartlett, Will (ur.). Beograd : FREN - Foundation for Advancement of
Economics and LSE, 2012. Str. 155-175.
8. Čučković, Nevenka; Vučković, Valentina. Croatia: Economy // Central and
South-Eastern Europe 2013 / Europa Publications (ur.). London : Routledge,
2012. Str. 190-197.
9. Čvrljak, Saša; Butković, Hrvoje. Danube Strategy of the European Union
and its Strategic Significance for the Republic of Croatia // Danube
Strategy – Strategic Significance for Serbia / Jeftić Šarčević, Nevenka ; Stojić
Karanović, Edita. (ur.). Belgrade, Serbia : Institute of International Politics
and Economics, 2012. Str. 81-95.
10. Jelinčić, Daniela Angelina. Contemporary Identity: A Drive for Successful
Cultural Tourism Management // Cultural Policy and Management Yearbook
(KPY) 2011 / Ince, Ayca (ur.). Istanbul : Istanbul Bilgi University Press, 2012.
Str. 66-72.
11. Jelinčić, Daniela Angelina; Žuvela, Ana. Arts market in Croatia // Western
Balkans: regional art market, and not a fiction? = Zapadni Balkan: regionalno
umetničko tržište, a ne fikcija? / Rikalović, Gojko (ur.). Beograd : Anonymous,
2012. Str. 53-69.
12. Obuljen, Nina. Article 4. Definitions // The UNESCO Convention on
the Protection and Promotion of the Diversity of Cultural Expressions:
Explanatory Notes / von Schorlemer, Sabine ; Stoll, Peter-Tobias (ur.). Berlin
Heidelberg : Springer-Verlag, 2012. Str. 133-160.
13. Švob-Đokić, Nada. Cultural Networks and Imagined Regionalism // Towards
Open Regionalism in South East Europe / Stubbs, Paul ; Solioz, Christophe (ur.).
Baden-Baden : Nomos, 2012. Str. 117-131.
14. Tišma, Sanja; Funduk, Marina. Hrvatska budućnost - Europska zelena
paradigma // Hrvatska u EU - Kako dalje? / Puljiz, Vlado ; Ravlić, Slaven ;
Visković, Velimir (ur.). Zagreb : Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo,
2012. Str. 207-229.
58
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima 1. Bilić, Paško. Hrvatski medijski sustav između refleksivne modernizacije i
medijatizacije: societalna i institucionalna analiza. // Društvena istraživanja
: časopis za opća društvena pitanja. 21 (2012) , 4; 821-842 (pregledni rad,
znanstveni).
Ostali radovi u CC časopisima
1. Čučković, Nevenka. Tax Politics in Eastern Europe: Globalization, Regional
Integration and the Democratic Compromise – By H. Appel. // Journal of
common market studies. 50 (2012) , 5; 854-855 (prikaz, stručni).
2. Čvrljak, Saša. Richard G. Whitman and Stefan Wolff (eds.): The European
Neighbourhood Policy in Perspective: Context, Implementation and
Impact. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja. 21
(2012) , 3; 799-803 (prikaz, stručni).
Znanstveni radovi u drugim časopisima
1. Basarac, Martina; Vučković, Valentina. Analiza izvozne konkurentnosti
hrvatske prerađivačke industrije. // Ekonomski pregled. 62 (2012) , 12; 729751 (pregledni rad, znanstveni).
2. Demonja, Damir. Art History in Croatian Cultural Tourism. // Studies in
Physical Culture and Tourism. 19 (2012) , 3; 121-127 (izvorni znanstveni rad,
znanstveni).
3. Demonja, Damir. The Importance of the Danube Strategy for Tourism and
Culture Development of the Croatian Danube Region. // Geographica
Pannonica. 16 (2012) , 3; 112-125 (izvorni znanstveni rad, znanstveni).
4. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Contribution to the practical engagement
in rural tourism in Croatia: from idea to successful realization. // “Turismul
rural Romanesc in contextul dezvoltarii durabile”(“Romanian rural tourism
in the context of sustainable development”). 1 (XXVIII) (2012) , 4; 89-107
(znanstveni članak, izvorni znanstveni rad, znanstveni).
5. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Baština i tradicija u oblikovanju turističke
ponude na ruralnom prostoru Hrvatske. // Podravina : časopis za
multidisciplinarna istraživanja. XI (2012) , 21; 205-218 (pregledni znanstveni
rad, znanstveni).
59
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
6. Jelinčić, Daniela Angelina; Zović, Irides. Knjižnice u turizmu: shhhh, quiet
please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi!. // Liburna: međunarodni
znanstveni časopis za kulturu, turizam i komuniciranje. 1 (2012) , 1; 37-47
(članak, znanstveni).
7. Jelinčić, Daniela Angelina; Žuvela, Ana. Facing the Challenge? Creative
Tourism in Croatia. // Journal of Tourism Consumption and Practice. 4 (2012)
, 2; 78-90 (članak, znanstveni).
8. Mileusnić Škrtić, Mira; Horvatinčić, Karolina; Tišma Sanja. E-learning in
banking. // Croatian Journal of Education. 14 (2012) , 2/2012; 257-274
(članak, znanstveni).
9. Primorac, Jaka. Od nesigurnosti do nesigurnosti: rad i zaposlenost u
kulturnim i kreativnim industrijama. // Revija za sociologiju. 42 (2012) , 1;
5-30 (pregledni rad, znanstveni).
Ostali radovi u drugim časopisima
1. Bekić, Janko. Nad Hrvatskom kruži bauk segregacije. // Zarez : dvotjednik za
kulturna i društvena zbivanja. 14 (2012) , 331; 7-7 (članak, ostalo).
2. Bekić, Janko. Pitanje zločina: liberalizam, komunizam, fašizam. // Političke
analize. 3 (2012) , 10; 38-42 (članak, stručni).
3. Bekić, Janko. Hrvatska kao useljenička zemlja. // Političke analize.
Tromjesečnik za analizu hrvatske i međunarodne politike. 3 (2012) , 12; 4447 (članak, stručni).
4. Bekić, Janko. Petar Popović: Controversies in Theories of International
Relations. // Croatian international relations review. 18 (2012) , 67; 83-86
(prikaz, ostalo).
5. Bekić, Janko. Spustila se gusta magla. Fašizam iza dimne zavjese. // Zarez
: dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja. 14 (2012) , 333; 2-2 (članak,
ostalo).
6. Bilić, Paško; Primorac, Jaka. Izvještaj o intervjuima provedenima u okviru
projekta MEDIADEM, Zagreb, IMO, 2010.-2013.. // Medijska istraživanja.
18 (2012) , 1; 189-200 (prikaz, stručni).
7. Butković, Hrvoje. Loukas Tsoukalis and Janis A. Emmanouilidis(eds.)The
Delphic Oracle on Europe. Is there a Future for the European Union?. //
Croatian international relations review. XVIII (2012.) , 66; 143-146 (prikaz,
stručni).
60
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
8. Čvrljak, Saša. Dieter Mahncke and Sieglinde Gstöhl, (eds.): European
Union Diplomacy: Coherence, Unity and Effectiveness With a Foreword
by Herman Van Rompuy. // Croatian international relations review. XVIII
(2012) , 66; 134-138 (prikaz, stručni).
9. Demonja, Damir. Robert Baćac: Priručnik za bavljenje seoskim turizmom
: korak po korak od ideje do uspješnog poslovanja ; Zagreb : Ministarstvo
turizma Republike Hrvatske, 2011., 190 str., ISBN 978-953-55529-2-5. //
Turizam. 60 (2012) , 1; 110-110 (prikaz, stručni).
10. Demonja, Damir. Petra Somek: Tradicijsko graditeljstvo u Podravini.
Pregled s karakterističnim primjerima, Samobor: Meridijani, 2011., 199
str., ISBN 978-953-239-143-5. // Sociologija i prostor. 50 (2012) , 1; 134-137
(recenzija/prikaz knjige, stručni).
11. Jelinčić, Daniela Angelina. Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti:
komentar. // Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva. 42
(2012) , 35; 30-33 (komentar, stručni).
12. Kornfein; Iva. Matthew Alan Hill: Democracy Promotion and Conflictbased Reconstruction: The United States and Democratic Consolidation in
Bosnia, Afghanistan and Iraq. // Croatian international relations review. 18
(2012) , 67; 90-93 (prikaz, ostalo).
13. Kornfein; Iva. Sylvana Habdank-Kolaczkowska and Christopher T. Walker
(ed.):Freedom House: Nations in Transit 2011: Democratization from
Central Europe to Eurasia. // Croatian international relations review. 18
(2012) , 66; 130-133 (prikaz, ostalo).
14. Kornfein; Iva. Chorvátsko a NATO – štyri roky úspešného partnerstva. //
Zahraničná politika. 4 (2012) , 1; 18-20 (članak, stručni).
15. Primorac, Jaka. IMO and ELIAMEP Round Table: ‘Media Policies: Country
Practices Within the EU Media Regulatory Framework’, 10th of December
2010, Zagreb, Croatia. // Medijska istraživanja. 18 (2012) , 1; 182-189
(prikaz, stručni).
16. Primorac, Jaka. Discussion group on ‘Media policy: suggestions and
recommendations for the development of free and independent media in
Croatia’, IMO, Zagreb, April 18, 2012. // Medijska istraživanja. 18 (2012) , 1;
200-201 (kratko priopćenje, stručni).
17. Primorac, Jaka. David Hesmondhalgh, Sarah Baker, Creative Labour: Media
Work in Three Cultural Industries. // Revija za sociologiju. 42 (2012) , 1;
108-111 (prikaz, stručni).
61
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
18. Samardžija, Višnja. Croatia’s woes mount as EU membership nears. //
Europe’s World: The only Europe-wide policy journal. 2012 (2012) , 21; 135136 (komentar, stručni).
19. Samardžija, Višnja. Dimitar Bechev: Constructing South East Europe: The
Politics of Balkan Regional Cooperation. // Südosteuropa: Zeitschrift für
Politik und Gesellschaft. 1 (2012) , 60; 136-137 (prikaz, ostalo).
Sažeci u ostalim časopisima
1. Demonja, Damir; Mišćin, Lidija; Rigo, Robert. Biciklistički turizam kao mogući
generator razvoja turističkih destinacija Hrvatske // Treći međunarodni
kongres o ruralnom turizmu: Knjiga sažetaka/Book of abstracts / Demonja,
Damir ; Katica, Dijana (ur.). Zagreb : Klub članova “Selo” ; Institut za
međunarodne odnosne (IMO), 2012. 88-89 (predavanje, međunarodna
recenzija, sažetak, znanstveni).
2. Demonja, Damir; Stepinac Fabijanić, Tihana. Dunavska strategija u
kontekstu razvoja ruralnog turizma u istočnoj Hrvatskoj: uloga organizacija
civilnog društva // Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu, Knjiga
sažetaka/Book of abstracts / Demonja, Damir ; Katica, Dijana (ur.). Zagreb :
Klub članova “Selo” ; Institut za međunarodne odnose (IMO), 2012. 176-177
(predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni).
Radovi u postupku objavljivanja
1. Demonja, Damir. Cultural Tourism as the Conveyor of Identity: The Example
of Croatia. // Zbornik radova konferencije “Nacionalni i europski identitet
u procesu europskih integracija”, Beograd, 28. i 29. lipanj 2012.. (2012)
(prihvaćen za objavljivanje).
2. Demonja, Damir. Rural tourism: experiences of Croatia. // Studies and
research of Rural Economy. (2012) (prihvaćen za objavljivanje).
3. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Contribution to the development of rural
tourism in Croatia: proposed steps for successful business. // Turizam,
International Scientific Journal. (2012) (prihvaćen za objavljivanje).
62
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Objavljena pozvana predavanja na skupovima
1. Demonja, Damir. Kulturni turizam i povijest umjetnosti: primjer Hrvatske
// “Očuvanje i zaštita kulturno-istorijskog nasljeđa Srbije u inostranstvu
(III)” / Golubović, Vidoje (ur.). Beograd : Institut za međunarodnu politiku
i privredu Beograd, 2012. 439-460 (pozvano predavanje, međunarodna
recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
2. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Rural Tourism in Croatia in the Context
of European Rural Tourism // Progrese in teoria deciziilor economice in
conditii de risc si incertitudine. Iasi, Rumunjska : Departamentul de Cercetări
Economice din cadrul Institutului de Cercetări Economice şi Sociale “Gh.
Zane” al Academiei Române – Filiala Iaşi, 2012. 27-38 (pozvano predavanje,
međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
3. Demonja, Damir; Rubić, Majda. Protection of cultural heritage in the
framework of European law – experiences of the Republic of Croatia and
opportunities for cooperation in Danube macro region // Danube Strategy
- Strategic Significance for Serbia / Jeftić Šarčević, Nevenka ; Stojić Karanović,
Edita (ur.). Beograd : Institute of International Politics and Economics,
2012. 95-111 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad,
znanstveni).
4. Demonja, Damir; Tihana Stepinac Fabijanić. Danube Civil Society Forum
(DCSF) – an example of initiative to connect the Danube Region and
opportunities of Croatia to promote culture and tourism in the framework
of Danube Strategy // Danube Strategy - Strategic Significance for Serbia /
Jeftić Šarčević, Nevenka ; Stojić Karanović, Edita (ur.). Beograd : Institute of
International Politics and Economics, 2012. 233-252 (pozvano predavanje,
međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom
1. Mileusnić Škrtić, Mira; Tišma, Sanja; Horvatinčić, Karolina. Upravljanje
projektnim rizicima: modeli i kategorizacija // 5. MEĐUNARODNA
KONFERENCIJA “DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA” / Ivan Toth (ur.). Velika Gorica
: Veleučilište Velika Gorica, 2012. 415-430 (predavanje, međunarodna
recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
63
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom
1. Steiner, Sanja; Božičević, Josip; Tišma, Sanja. Prometno-prostorna korelacija
u strategijskom planiranju razvoja // Ocjena dosadašnjeg prometnog
razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zbornik radova /
Steiner, Sanja ; Božičević, Josip ; Bukljaš Skočibušić, Mihaela (ur.). Zagreb :
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2012. 53-69 (predavanje, domaća
recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
Sažeci u zbornicima skupova
1. Bilić, Paško. Emerging communication structures in new media systems:
flows and counter-flows through wikis // Berliner Kolloquium – Berichte /
Abstracts 2012. (predavanje, sažetak, znanstveni).
2. Bilić, Paško. Re-setting the agenda: negotiating an uneasy line between
news and knowledge on Wikipedia // . (predavanje, međunarodna
recenzija, sažetak, znanstveni).
3. Primorac, Jaka. Policies for Cultural Labour? Employment in Cultural Industries
in Croatia // . (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni).
4. Bilić, Paško. Towards a Mediated Center in the Network Society: Social
construction of knowledge on and with Wikipedia // (predavanje,
međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni).
5. Jelinčić, Daniela Angelina. Što mi nudimo i kako nas “Oni” vide? // Javna
diplomacija: imidž nacije i brendiranje / Markić Boban, A. (ur.). Zagreb :
Hanns-Seidel-Stiftung i Diplomatska akademija MVPEI, 2012. 86-91 (pozvano
predavanje, sažetak, stručni).
6. Jelinčić, Daniela Angelina. Mala mojaaa dođi mi u leglooo, čekat ću te u
krevetu Meblooo... ooojjj!!! // Etnologija i komercijalizacija tradicijske
kulture / Grbić, Jadranka (ur.). Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo, 2012.
13-14 (predavanje, sažetak, znanstveni).
Druge vrste radova
1. Butković, Hrvoje. Croatia to join EU in times of economic turmoil, 2012.
(intervju).
2. Butković, Hrvoje. Jedan od najvažnijih ciljeva EU stvaranje je novih radnih
mjesta, 2012. (popularan rad).
64
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
3. Butković, Hrvoje. Nezaposlenost - rizici i potencijali za Hrvatsku, 2012.
(popularan rad).
4. Butković, Hrvoje. Slobodno kretanje radnika - iskustva novih država članica,
2012. (popularan rad).
5. Butković, Hrvoje. Zapošljavanje mladih nakon ulaska u EU, 2012. (popularan
rad).
6. Butković, Hrvoje. Priljev migranata u Hrvatsku nakon ulaska u Europsku
uniju, 2012. (popularan rad).
7. Butković, Hrvoje. Ulaskom u EU oslobodit će se znatna sredstva za ruralni
razvoj, 2012. (popularan rad).
8. Butković, Hrvoje. Poljoprivrednici će zadržati sličnu razinu izravnih plaćanja,
2012. (popularan rad).
9. Butković, Hrvoje. Zajednička poljoprivredna politika za razvoj hrvatske
poljoprivrede, 2012. (popularan rad).
10. Butković, Hrvoje. Kakva je sudbina malih poljoprivrednih farmi, 2012.
(popularan rad).
11. Butković, Hrvoje. Budućnost EU u rukama je građana, 2012. (popularan rad).
12. Butković, Hrvoje; Čvrljak, Saša. “Lisabon Watch” Annual Report, Issue 2,
2012. (izvješće).
13. Funduk, Marina. Dinaric Karst Transboundary Aquifer System: Stakeholder
Analasys Croatia, 2012. (studija).
14. Funduk, Marina; Tišma, Sanja; Kramarić, Željko. Protection and Sustainable
Use of the Dinaric Karst Transboundary Aquifer System: Communication,
Dissemination and Replication Strategy, 2012. (studija).
15. Jelinčić, Daniela Angelina; Žuvela, Ana; Polić, Marijo. Zagreb kao kulturni
proizvod: Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija
grada Zagreba, 2012. (studija - akcijski plan).
16. Mercer, Colin; Obuljen, Nina; Primorac, Jaka; Uzelac, Aleksandra. THE
CULTURE STRAND OF THE CREATIVE EUROPE PROGRAMME 2014-2020.
NOTE, 2012. (ekspertiza).
17. Švob-Đokić, Nada; Primorac, Jaka; Obuljen, Nina. Compendium of Cultural
Policies and Trends in Europe. Country Profile: Croatia, 2012. (ekspertiza).
18. Uzelac, Aleksandra. D4.2: Report on aggregator distribution and effective
aggregation models, 2012. (studija).
65
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
IMO
2 0 1 2
Tablični prikaz radova djelatnika Instituta u 2012. godini
Autorske knjige
Uredničke knjige
Poglavlja u knjigama
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima
Ostali radovi u CC časopisima
Znanstveni radovi u drugim časopisima
Ostali radovi u drugim časopisima
Sažeci u ostalim časopisima
Radovi u postupku objavljivanja
Objavljena pozvana predavanja na skupovima
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom
Sažeci u zbornicima skupova
Druge vrste radova
UKUPNO
66
9
2
14
1
2
9
19
2
3
4
1
1
6
18
111
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
10. Obrazovanje djelatnika
Znanstvena novakinja Valentina Vučković je u 2012. godini obranila prijavu teme
doktorske disertacije na doktorskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Znanstveni novaci Janko Bekić, Marina Funduk i Iva Kornfein su u 2012. godini upisali
6. semestar poslijediplomskog doktorskog studija “Komparativne politike” na Fakultetu
političkih znanosti u Zagrebu.
Znanstvena novakinja Ana Žuvela je u 2012. godini upisala 4. semestar poslijediplomskog
doktorskog studija “Komparativne politike” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Znanstveni novak Paško Bilić je u 2012. godini redovito pohađao poslijediplomski
doktorski studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Znanstvena novakinja Ivana Keser je 2012. godine upisala združeni doktorski studij
Lokalnog i regionalnog razvoja, Sveučilište u Zadru - Sveučilište u Teramu.
Krševan Antun Dujmović je u 2012. godini upisao 3. semestar poslijediplomskog
doktorskog studija “Komparativne politike” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu
i predao magistarski rad na poslijediplomskom studiju “Međunarodni odnosi” na
Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Dragana Markanović je u 2012. godini upisala jednogodišnji specijalistički program “EU
project manager” na Poslovnoj akademiji Experta u Zagrebu.
Saša Čvrljak je u 2012. godini redovito pohađao interdisciplinarni doktorski studij
iz “Europskih studija” na Fakultetu društvenih znanosti (Fakultet za družbene vede)
Sveučilišta u Ljubljani.
Mirjana Drlje je u 2012. upisala 4. semestar poslijediplomskog specijalističkog studija
Javno pravo i javna uprava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić je u 2012. godini položila sve ispite na poslijediplomskom
doktorskom studiju Informacijske znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u
Varaždinu.
Ivona Ondelj je u 2012. godini položila sve ispite i ispunila sve obveze doktorskog
studija Europskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te prijavila temu
doktorske disertacije.
67
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
11. Predavački angažman
Tijekom 2012. godine djelatnici IMO-a aktivno su sudjelovali u kreiranju i provedbi
kolegija na preddiplomskim i poslijediplomskim studijima na nekoliko hrvatskih
sveučilišta te na poslovnim školama.
Popis kolegija na kojima djelatnici institucije sudjeluju u nastavi:
dr. sc. Ana-Maria Boromisa
•• Economics of European Integration, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u
Zagrebu, 2011/2012.
dr. sc. Nevenka Čučković
•• Inovativni poslovni procesi, odnosi i modeli, poslijediplomski studij, Fakultet za
primijenjene društvene i poslovne studije DOBA, Maribor, Slovenija, 2012/2013.
dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić
•• Upravljanje kulturnim dobrima I i II, preddiplomski studij, Sveučilište u Dubrovniku,
od 2007. do sada
•• Ekonomija kulture, diplomski studij, Sveučilište u Dubrovniku, od 2009. do sada
•• Menadžment kulturnog turizma, diplomski studij, Veleučilište VERN, od 2012.
dr. sc. Krešimir Jurlin
•• Međunarodna trgovina - Policy aspekti, Visoka škola za međunarodne odnose i
diplomaciju, 2010/2011.
dr. sc. Sanja Maleković
•• Ekonomika EU, Ekonomski Fakultet Zagreb; Naziv kolegija: Regionalna politika EU i
upravljanje projektima, od 2008. do sada
•• EU kohezijska politika (strukturni i kohezijski fondovi); Metodologija evaluacije
projektnih prijava, Naziv kolegija: Projekt manager EU Fondova, EXPERTA, 2012.
dr. sc. Višnja Samardžija
•• Institucionalni aspekti integriranja u EU, poslijediplomski studij, “Prekogranična
suradnja i EU integracije”, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, od 2004/05.
68
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
•• Ekonomski i institucionalni aspekti proširenja EU, interdisciplinarni doktorski
Europski studij, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, 2012/13.
•• Economics of Enlargement, Doctoral European Studies, Fakultet političkih znanosti,
Sveučilište u Zagrebu, 2012/13.
dr. sc. Senada Šelo Šabić
•• Uvod u studij međunarodne politike, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u
Zagrebu, 2012/13.
dr. sc. Nada Švob-Đokić
•• Globalne kulturne promjene i nastanak novih kultura, doktorski studij sociologije,
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, od 2007. do danas
dr. sc. Sanja Tišma
•• Ekonomika EU, Ekonomski Fakultet Zagreb; Naziv kolegija: Regionalna politika EU i
upravljanje projektima, od 2008. do sada
•• Ekonomija javnog sektora, Društveno veleučilište Pravnog fakulteta, Sveučilište u
Zagrebu, od 2008. do sada
•• EU kohezijska politika (strukturni i kohezijski fondovi); Uvod u upravljanje
projektima, Metodologija evaluacije projektnih prijava, Naziv kolegija: Projekt
manager EU Fondova, EXPERTA, 2012.
mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić
•• Upravljanje projektima, Učilište VERN, 2012.
•• Upravljanje projektima, Državna škola za javnu upravu, 2012.
Karolina Horvatinčić
•• E-learning akademija: Uvod u e-learning, Poučavanje i učenje, Odabir i korištenje
tehnologije, Pregled planiranja i upravljanja e-learningom, Planiranje na razini
ustanove, Planiranje na razini programa, Uvođenje i održavanje e-learninga,
Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, od 2006. do sada
•• Upravljanje projektima, Učilište VERN, od 2008. do sada
•• Upravljanje projektima, Državna škola za javnu upravu, 2012.
•• Upravljanje projektima, EXPERTA, 2012.
69
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
12. Gostovanja inozemnih istraživača
Ida Orzechowska, Sveučilište u Wroclawu, Poljska, 2.5.2012. – 15.10.2012.
Giacomo Toffano, Sveučilište u Padovi, Italija, 26.6.2012. – 28.9.2012
70
IMO
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
13. Organizirani međunarodni i domaći skupovi
u 2012. godini
1. Promocija knjige Hrvatska i Europska unija - Prednosti i izazovi članstva, Zagreb,
16.1.2012.
2. Međunarodna konferencija “Possibility of Using Renewable Energy Sources and
Energy Efficiency in the Cities and Municipalities”, Bjelovar, 20.2.2012.
3. Predavanje “Uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji”, koje je
organizirano u okviru ERASMUS projekta, Zagreb, 16.4.2012.
4. Posjeta ministra savjetnika Erika Hamrnarskjolda iz Veleposlanstva Kraljevine
Švedske, IMO, Zagreb, 24.4.2012.
5. Posjeta profesora Tara Tsukimra sa Sveučilišta u Dosisha, IMO, Zagreb, 27. 4.2012.
6. IMO Forum: A Budget without a Treasury: a European Issue, Novinarski dom,
Zagreb, 10.5.2012.
7. Promocija knjige Snježane Ivanović Informacijski izvori iz međunarodnih odnosa
i međunarodna integracija Hrvatske. Zagreb, Multimedijalni centar muzeja
Mimara,14.6.2012.
8. Međunarodna konferencija “Consolidation in Southeast Europe – The role of
external and internal factors” na kojoj će biti predstavljena knjiga dr. sc. Sandra
Knezovića ”Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi – utjecaj vanjskih i unutarnjih
faktora“, Novinarski dom, Zagreb, 15.6.2012.
9. Okrugli stol - Japan-Hrvatska “Dealing with the regional challenges: Europe &
Asia”, IMO, Zagreb, 13.9.2012.
10. Međunarodna radionica “Relevance of the European External Action Services
for the EU’s Policies towards South East Europe” u okviru ERASMUS projekta,
Dubrovnik, 5.10.2012.
11. Izlaganje Regionalne razvojne agencije Mura iz Slovenije o iskustvima u
prijavljivanju i vođenju projekata financiranih iz EU fondova, IMO, Zagreb,
16.10.2012.
12. Prezentacija rezultata studije Prema progresivnoj energetskoj politici i sustavima
u Hrvatskoj, Hotel Palace, Zagreb, 30.10.2012.
13. Konferencija “Mjesta kulture: kulture mjesta, Shortcut Europe”, Zagreb, 15.17.11.2012.
14. Posjeta izaslanstva švedskih parlamentaraca, IMO, Zagreb, 23.11.2012.
71
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
14. Sporazumi o suradnji
Auburn University, Alabama, SAD - Sporazum o poslovnoj suradnji na zajedničkim
istraživačkim temama
Centro Studi di Politica Internazionale (CeSPI), Rim, Italija – Sporazum o akademskoj suradnji
Državna škola za javnu upravu (DŠJU), Zagreb - Sporazum o poslovnoj suradnji u
znanstveno-istraživačkom radu
EXPERTA Poslovno učilište, Zagreb - Sporazum o suradnji u pripremi i provedbi studija
“Project manager EU fondova”
Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Zagreb - Sporazum o suradnji na
znanstveno-istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima
Institut građevinarstva Hrvatske d.d. (IGH d.d.), Zagreb - Sporazum o suradnji na
pripremi i provedbi razvojnih projekata financiranih od strane međunarodnih institucija
Institut za fiziku (IF), Zagreb - Sporazum o suradnji na znanstveno-istraživačkim,
razvojnim i obrazovnim projektima
Laboratorij za društvene inovacije (SIL – Social Innovation Lab), Zagreb - Sporazum o
suradnji u znanstveno-istraživačkom radu i ostalim stručnim aktivnostima
Prirodoslovno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija – Sporazum o
poticanju međunarodne suradnje, akademske izvrsnosti, razmjene znanja i osoba
STRATFOR Global Intelligence, Austin, Texas - Sporazum o poslovnoj suradnji
Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, Zagreb –
Sporazum o poslovnoj suradnji
72
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
15. Članstvo u mrežama
Balkan Communication Network (BCN) je organizacija koja okuplja znanstvenoistraživačke institucije, nevladine organizacije i think tankove iz 13 zemalja regije
(Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo,
Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Turska). Cilj mreže je
umrežavanje i suradnja institucija članica na temama od regionalnog interesa, od kojih
su najznačajnije energetika, sigurnost i ljudski potencijali.
Culturemondo Network je međunarodna mreža stručnjaka koji se bave digitalnom
kulturom. Mreža omogućava razmjenu znanja i iskustava sa ciljem uključivanja, jačanja,
informiranja i povezivanja stručnjaka kako bi postali bolji voditelji kulturnih sadržaja u
vlastitim zemljama.
EU-CONSENT je mreža izvrsnosti koju čine istraživački centri, pojedini stručnjaci,
sveučilišta, istraživački instituti i mreže koje se bave istraživanjem Europske unije. Cilj
mreže je unaprijediti razumijevanje ključnih europskih procesa i izazova, ali i stvoriti lako
dostupan forum za istraživače, studente i širu javnost o svim značajnijim dimenzijama
procesa integracije u Europskoj uniji. Fokusira se na multidisciplinarna istraživanja koja
uključuju politologe, povjesničare, sociologe, ekonomiste i pravnike.
European Association of Cultural Researchers (ECURES) je međunarodno udruženje
istraživača i eksperata specijaliziranih za istraživanja kulture.
European Association of Development Training and Research Institutes (EADI) je
vodeća profesionalna mreža za istraživanje razvoja i regionalne suradnje u Europi.
Članovi mreže su organizacije, think tankovi, državna tijela i istraživači diljem Europe
koji se bave istraživanjem i obukom u području razvoja. IMO je hrvatski predstavnik u
mreži.
European Expert Network on Culture (EENC) predstavlja grupu stručnjaka koja
je osnovana 2010. kako bi pružala savjete Upravi za obrazovanje i kulturu Europske
komisije u pitanjima vezanim za kulturnu politiku. EENC pridonosi poboljšanju razvoja
kulture u Europi kroz analizu kulturnih politika i njihove implikacije na nacionalnoj,
regionalnoj i europskoj razini. Mrežu koordinira Interarts Foundation i Culture Action
Europe.
73
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
European Regional Science Association (ERSA) je platforma za suradnju stručnjaka
i institucija koje se bave regionalnim razvojem. U okviru Hrvatske sekcije Europskog
udruženja za regionalna istraživanja okupljeno je 25 članova, znanstvenika i stručnjaka
koji se bave različitim aspektima regionalnog i urbanog razvoja.
GEF-NGO je meža osnovana u svibnju 1995. godine nakon odluke Vijeća GEF-a o
poboljšanju odnosa između GEF-a i nevladinih organizacija (NVO). Mreža se sastoji
od akreditiranih organizacija čiji je rad vezan uz okoliš i održivi razvoj te usklađen s
mandatom GEF-a.
Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF) je mreža koja
svojim radom i istraživanjima doprinosi jačanju upravljanja sigurnosnim sektorom
kroz reformu sigurnosnog sektora. Cilj je podržati djelotvorne sigurnosne sektore koji
priznaju sigurnost, razvoj i vladavinu prava kao osnovne pretpostavke za održivi mir.
International Center for Economic Growth (ICEG) je neprofitna mreža koju je
1985. osnovala Američka agencija za međunarodni razvoj za promicanje ekonomije
slobodnog tržišta u zemljama u razvoju. Cilj mreže je povezivanje institucija koje se
bave gospodarskim razvojem i jačanjem makroekonomske sposobnosti zemalja članica.
ICEG danas broji više od 300 institucija članica u 104 zemlje.
International Relations and Security Network (ISN) je jedan od vodećih svjetskih
informacijskih servisa za stručnjake iz područja međunarodnih odnosa i sigurnosnih
pitanja. Misija mreže je olakšati dijalog i suradnju unutar kvalitetne mreže organizacija
i stručnjaka koji se bave međunarodnim odnosima i sigurnosnim pitanjima.
International Society for Ecological Economics (ISEE) je neprofitna organizacija
posvećena unapređenju razumijevanja odnosa između ekoloških, društvenih i
ekonomskih sustava za uzajamnu dobrobit prirode i ljudi.
LabforCulture je platforma za umrežavanje vezano uz Europsku umjetnost i kulturu koja
pruža informacije, istraživanja i analize o kulturnoj suradnji, informacije o mogućnostima
financiranja umjetnosti i kulture, dostupnim partnerima (organizacijama i mrežama)
itd. Ona pruža online alate za umrežavanje kako bi omogućila i ojačala kapacitete
kulturne suradnje europskog kulturnog sektora.
LEADER mreža Hrvatske koja predstavlja važnog partnera Ministarstvu poljoprivrede
u promicanju mjera ruralnog razvoja i LEADER pristupa u IPARD programu te u
postpristupnom programu u sklopu Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD)
74
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
LSEE Research Network on Social Cohesion in South Eastern Europe je mreža
stručnjaka pokrenuta na inicijativu Programu istraživanja jugoistočne Europe pri
London School of Economics. Cilj mreže jest promovirati temeljna nezavisna istraživanja
područja socijalne kohezije u regiji Jugoistočne Europe koje obuhvaća teme poput
novog zapošljavanja, obrazovanja, reforme zdravstva, reforme mirovinskog sustava,
smanjivanja siromaštva, socijalne zaštite i uključivanja ranjivih skupina stanovništva,
društveno odgovornog poduzetništva i slično.
Mreža za krš okuplja stručnjake, znanstvenike te institucije koje se u svom radu
dotiču pitanja upravljanja, održivog korištenja i zaštite krša. Zajednički cilj mreže su
interdisciplinarna znanstvena istraživanja fenomena krša i održivog razvoja, krških
područja te zaštita ovog jedinstvenog fenomena u Republici Hrvatskoj.
On-the Move (OTM) je mreža za mobilnost informacija iz kulture koja ima za cilj
potaknuti i olakšati prekograničnu mobilnost i suradnju, pridonoseći izgradnji
zajedničkog europskog kulturnog prostora koji je snažno povezan na svjetskom nivou.
Partnership for Peace Consortium of Defense Academies and Security Studies
Institutes (PfP Consortium) je međunarodna organizacija posvećena jačanju
obrambenog i vojnog obrazovanja i istraživanja kroz jačanje institucionalne i nacionalne
suradnje.
Trans European Policy Studies Association (TEPSA) okuplja trideset i dvije vodeće
istraživačke institucije u području europskih studija sa sjedištem u Briselu. IMO
sudjeluje u mreži kao hrvatski predstavnik.
University Association for Contemporary European Studies (UACES) najveća je
akademska mreža u području europskih studija sa sjedištem u Londonu koja potiče
istraživanje i razvoj discipline te predstavlja forum suradnje između akademske
zajednice i donositelja odluka.
75
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
16. Centar za potporu istraživačkim projektima
Tijekom 2012. godine glavne aktivnosti Centra su usmjerene na organizacijsku i stručnu
potporu istraživačkim projektima IMO-a, a posebice pri prijavljivanju i provođenju
međunarodnih projekata. Djelatnici Centra su sudjelovali u pisanju projektnih prijava za
Svjetsku banku, različite institucije i tijela Europske unije (Europska komisija, Europski
parlament, Delegacija EU u RH), NATO, OECD, različita tijela Organizacije ujedinjenih
naroda (UNDP, UNESCO, UNECE) i Vijeće Europe te pružali potporu znanstvenicima u
organizaciji i provedbi same prijave. Pripremana je potrebna dokumentacija prilikom
prijave projekata te su redovito ažurirane liste referenci. Angažman u pripremnim i
djelomično provedbenim fazama projekata s organizacijskog aspekta obuhvaćao je 40tak prijava na međunarodne projekte te 20-tak provedenih projekata IMO-a.
Centar djeluje i kao ICT podrška, uključujući i pomoć u usavršavanju znanja računalnih
vještina kao i upravljanju računalnom infrastrukturom za potrebe istraživanja. ICT sustav
potpore istraživačkim projektima kontinuirano je unapređivan i održavan. Održavana
je i institutska web stranica (http://www.imo.hr) smještena na institutskom serveru,
a istraživači i znanstvenici svakodnevno su osvježavali stranice informacijama o svom
znanstveno-istraživačkom radu i djelovanju zahvaljujući Drupalovom CMS sustavu.
Održavan je i nadograđivan intranet instituta (http://www.imo.hr/egroupware) i
koordiniran kolaboracijski rad unutar i između istraživačkih skupina. Obavljano je
kontinuirano softversko i programsko aplikativno održavanje umreženih računala pod
MS Windows XP operacijskim sustavom, računala s Windows 7 operacijskim sustavom
te uredskog paketa MS Office 2010 i Sophos sigurnosne zaštite. Kontinuirano je pružana
računalna i programska potpora i servisiranje iste za sva događanja (predavanja, okrugli
stolovi, sastanci) unutar Instituta.
76
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
17. EU’’i’’ – dokumentacijski centar
U 2012. godini EU”i’’ – dokumentacijski centar izvršavao je svoju primarnu djelatnost
informiranja građana o Europskoj uniji i procesu pristupanja Republike Hrvatske u
Europsku uniju te diseminiranja dokumenata EU.
U ovom razdoblju povećan je broj upita korisnika za informacije vezano za ulazak
Hrvatske u Europsku uniju, naročito uoči održavanja referenduma za ulazak Republike
Hrvatske u EU, povećan je rast upita iz privatnog sektora vezano za konkretne učinke
koje će izazvati hrvatsko članstvo u EU te rast upita iz inozemstva.
Značajan dio posla EU”i’’-dokumentacijskog centra provodio se kroz web portal
EnterEurope kao modernog sredstva komunikacije i informiranja građana koji pridonosi
prepoznatljivosti EU”i’’ i Instituta za međunarodne odnose. U 2012. povećan je broj
posjeta portalu, sa 133 tisuće posjeta u 2011. na 144 tisuće u 2012., što čini povećanje
od 6 posto. Korisnici su većinom iz Hrvatske (74 posto), zatim Bosne i Hercegovine,
Srbije, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Belgije, Slovenije i Makedonije. Baza dokumenata
portala E-point je narasla na preko 11.450 dokumenata.
EU”i’’ je sudjelovao je u projektu EU MOBILIZE! Hrvatske udruge poslodavaca kojeg je
financirala Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj u sklopu proračuna IPA INFO
2010. Glavni ciljevi programa IPA INFO su podizanje svijesti o EU u zemljama proširenja
i osiguravanje javne rasprave o pristupanju Europskoj uniji kao i koristima i izazovima
koje ono donosi.
U sklopu projekta pripremljena je brošura ‘’Praktični vodič za korisnike EU fondova u
RH’’ te su organizirane tribine prije i poslije referenduma za ulazak Republike Hrvatske
u EU u Puli, Rijeci, Zadru, Osijeku, Vinkovcima, Koprivnici, Zagrebu, Šibeniku i Splitu.
U Centru je u 2012. stažirao g. Giacomo Toffano sa Sveučilišta u Padovi, Italija (lipanj
2012.- rujan 2012.), u sklopu Erasmus programa.
77
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
18. Informacijsko-dokumentacijska služba /
knjižnica
U 2012. godini u INDOK-službi / knjižnici Instituta odvijao se redovni rad koji uključuje
sljedeće stručne poslove: izgradnju fonda što uključuje obradu prijedloga narudžbi,
narudžbe publikacija, zaprimanje publikacija; obradu knjižnične građe (inventarizaciju,
klasifikaciju, signiranje, smještanje, kataložno-bibliografsku obradu koja u Institutu
podrazumijeva katalogiziranje unutar internih bibliografskih baza podataka knjiga,
članaka iz časopisa i dokumenata te evidenciju prispijeća periodičkih publikacija);
uređivanje i ažuriranje mrežnih stranica INDOK službe / knjižnice na službenom mrežnom
mjestu Instituta; razmjenu publikacija (publikacije u izdanju IMO-a razmjenjuju se
za publikacije srodnih instituta); uređivanje i ažuriranje mrežnih stranica Knjižnice
na intranetu IMO-a; međuknjižničnu posudbu; rad s korisnicima unutar Instituta koji
obuhvaća: pronalaženje i sortiranje digitalnih informacijskih izvora relevantnih za rad
kako na tekućim znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
tako i na tržišnim projektima Instituta, te za znanstveno istraživački rad pojedinih
znanstvenika; poučavanje korisnika radu s online-bazama podataka i korištenju drugih
informacijskih izvora dostupnih putem Interneta; pomoć pri pribavljanju izvješća
o citiranosti radova znanstvenika zaposlenih u IMO-u; pomoć pri izradi tematskih
bibliografija; redovito izvještavanje o mogućnostima pretraživanja znanstvenih
časopisa prestižnih svjetskih nakladnika; praćenje i izvještavanje pojedinih korisnika o
novim publikacijama iz područja njihova znanstveno-istraživačkog rada. Osim rada s
korisnicima iz Instituta, djelatnici knjižnice omogućuju i vanjskim korisnicima korištenje
fonda knjižnice i informacijsko-dokumentacijske službe unutar Instituta, te ih upućuju
na informacijske izvore dostupne u Republici Hrvatskoj i šire, a relevantne za njihov
znanstveno-istraživački rad.
Osim katalogizacije u internim bibliografskim bazama IMO-a, kontinuirano se radi u
Sustavu skupne obrade građe visokoškolskih i znanstvenih ustanova Republike Hrvatske
(koji koristi programski paket Aleph). Nastavlja se redovito ažuriranje institutskog
Webpaca (e-kataloga), izrada biltena prinova koji se objavljuju na mrežnim stranicama
Knjižnice, redovita revizija i otpis dijela knjižničnog fonda, te ažuriranje bibliografske
baze stručnih i znanstvenih studija Instituta.
2012. objavljena je znanstvena knjiga voditeljice Knjižnice, mr. sc. Snježane Ivanović
“Informacijski izvori iz međunarodnih odnosa i međunarodna integracija Hrvatske”.
78
IMO
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
Arhivska služba
U 2012. godini u Institutu za međunarodne odnose nastavljen je rad na zaštiti i pohrani
gradiva od trajne arhivske vrijednosti. Na temelju rješenja Hrvatskog državnog arhiva
proveden je postupak izlučivanja gradiva kojem su istekli rokovi čuvanja i izlučeno
gradivo je uništeno predajom u industrijsku preradu. Dugogodišnji problem smještaja
i pohrane arhivskog gradiva je riješen sukladno odredbama zakonskih i podzakonskih
arhivskih propisa.
Osiguran je prostor pismohrane i opremljen na propisan način. Sam proces fizičkog
smještaja pravilno opremljenog i označenog gradiva u pismohranu je u tijeku.
Struktura gradiva Instituta je preuređena i usklađena sa strukturom ostalih znanstvenih
instituta i nastavljen je kontinuirani unos gradiva u ARHINET sustav. Tijekom godine je
obavljen i kontrolni nadzor od strane Hrvatskog državnog arhiva. Isto tako je nastavljena
redovna edukacija i pohađanje radionica organiziranih od strane Hrvatskog državnog
arhiva.
79
I Z V J E Š T A J
O
R A D U
2 0 1 2
IMO
19. Financijsko izvješće
Prihodi, rashodi i izdaci poslovanja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012.
Neutrošena sredstva po projektima iz 2011. godine
948.646,31
Prihodi
Prihodi iz proračuna - redovna djelatnost
Ostali prihodi (domaći i međunarodni izvori)
11.308.463,71
7.966.096,26
2.393.721,14
Rashodi i izdaci
Rashodi za zaposlene (plaće, itd.)
Službena putovanja, stručna usavršavanja, konferencije i seminari
Rashodi za materijal i energiju
Rashodi za usluge
Ostali nespomenuti rashodi
Financijski rashodi
Rashodi za nefinancijsku imovinu
10.160.788,16
6.487.724,41
662.752,60
238.917,29
2.629.380,25
86.193,90
13.016,12
42.803,59
Neutrošena sredstva po projektima iz 2011. godine
80
1.147.675,55
IMO
I Z V J E Š T A J
81
O
R A D U
2 0 1 2

Europass CV

Novi Svjetski Poredak za Hrvatsku.pdf

Zar je papa trgovački putnik?

Program-MIRamiDAni

Dnevni red seminar “Otvorena vrata ESF-a” Opatija

Godišnji plan rada za 2014 - Institut za jadranske kulture i

Pismo MEPovima (hrvatski)

Strategija 2015-2019.pdf - Institut za antropologiju

Emisije 301 - Kuća ljudskih prava

Pismo mađarskom veleposlaniku (hrvatski)

Izvještaj o radu 2013. i plan za 2014.