close

Enter

Log in using OpenID

Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini

embedDownload
Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini
-NACRT-
Sarajevo, juni 2013. godine
Naziv projekta:
‘Unaprjeđenje efikasnosti javnih službi za zapošljavanje – više
prilika za zapošljavanje i više radnih prava u BiH’
FINANSIRA EU
“Ovaj dokument je sačinjen uz finansijsku pomoć Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta potpuna je
odgovornost Centara civilnih inicijativa i ni pod kojim okolnostima ne predstavlja stavove Evropke Unije.”
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
SADRŽAJ:
Sažetak .......................................................................................................................................................... 5
Uvod .............................................................................................................................................................. 6
Opća razmatranja...................................................................................................................................... 6
Aktivnosti stanovništva i struktura nezaposlenih lica ............................................................................... 7
Analiza rada javnih službi za zapošljavanje ................................................................................................... 9
Funkcionalnost i učinkovitost rada javnih službi za zapošljavanje ........................................................... 9
Bosna i Hercegovina .............................................................................................................................. 9
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 10
Republika Srpska ................................................................................................................................. 11
Brčko distrikt ....................................................................................................................................... 12
Strategije i politike zapošljavanja............................................................................................................ 12
Bosna i Hercegovina ............................................................................................................................ 12
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 13
Republika Srpska ................................................................................................................................. 13
Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 14
Kapaciteti za posrednišvo u zapošljavanju.............................................................................................. 16
Vođenje i iskazivanje evidencija o nezaposlenim i statistički podaci ..................................................... 17
Zakonska definicija “nezaposlenog lica” i kontrola prijavljenog statusa ................................................ 18
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 18
Republika Srpska ................................................................................................................................. 19
Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 20
Informaciono-komunikacijske tehnologije (IKT) ..................................................................................... 22
Pregled i analiza finansijskih tokova, potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje ........................... 23
Bosna i Hercegovina................................................................................................................................ 23
Federacija Bosne i Hercegovine .............................................................................................................. 23
Prihodi i primici ................................................................................................................................... 23
Rashodi i izdaci .................................................................................................................................... 25
Budžetski trendovi u periodu 2010 - 2012.............................................................................................. 26
Učinci................................................................................................................................................... 29
Republika Srpska ..................................................................................................................................... 29
Prihodi ................................................................................................................................................. 30
Rashodi................................................................................................................................................ 32
Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 34
Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR) ..................................................................................... 34
Učinci................................................................................................................................................... 35
Analiza regulative i prakse servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba .............................. 36
Regulativa................................................................................................................................................ 36
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 36
Republika Srpska ................................................................................................................................. 37
Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 37
Praksa ...................................................................................................................................................... 38
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 38
Republika Srpska ................................................................................................................................. 40
Analiza regulative i prakse isplate naknade za radnike koji ostanu bez posla............................................ 42
Regulativa................................................................................................................................................ 42
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 42
Republika Srpska ................................................................................................................................. 43
Brčko Distrikt ....................................................................................................................................... 43
Praksa ...................................................................................................................................................... 44
Federacija Bosne i Hercegovine .......................................................................................................... 44
Republika Srpska i Brčko Distrikt......................................................................................................... 46
Zaključi ........................................................................................................................................................ 48
Preporuke.................................................................................................................................................... 50
PRILOG 1 - PRIHODI I PRIMICI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) .................. 53
PRILOG 1 - RASHODI I IZDACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012) ............... 54
PRILOG 2 - Raspodjela nadležnosti u institucijama za rad i zapošljavanje i institucijama za zdravstveno
osiguranje.................................................................................................................................................... 56
PRILOG 3 – KOMPARATIVNA ANALIZA: NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST U ZEMLJAMA REGIJE ................. 57
ANEKS 1 ................................................................................................................................................... 58
Aneks 2 - Projekat unaprijeđenja aktivnog tržišta rada u BiH – IALM ........................................................ 59
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
SAŽETAK
U sklopu kampanje „Zapošljavanje“, CCI-a je proveo procjenu stanja u sektoru rada i
zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, koja, između ostalog, obuhvata analizu zakonske regulative,
praksi, sistema institucija /ustanova, sistema finansiranja, naplate doprinosa i politika
zapošljavanja u BiH. Procjena stanja imala je za cilj utvrditi nedostatke postojećih sistemskih i
zakonskih rješenja te dati preporuke za uspostavu funkcionalnijeg i učinkovitijeg okvira za rad
nadležnih institucija za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini i sektora rada i zapošljavanja uopće.
Opći cilj Projektnog zadatka je predložiti i zastupati relevatne i efektivne politike za poboljšanje
javnih politika zapošljavanja, na svim nivoima uprave BiH, entitetima, Brčko distriktu i kantonima.
U okviru općeg cilja javnih politika, ova analiza je definisala kao specifične ciljeve 1.)
jačanje primarne uluge službi za zapošljavanje u posredništvu u zapošljavanju osoba koja
aktivno traže posao kroz smanjenje administrativne funkcije evidentiranja lica i servisiranja prava
na zdravstveno osiguranje; 2.) redefinisanje modaliteta isplate naknade za nezaposlenost u
skladu sa najboljim regionalnim i evropskim praksama na način da se se visina i dužina naknade za
slučaj nezaposlenosti veže za lični doprinos (iznose uplaćenih sredstava i dužina plaćanja) svakog
pojedinca u plaćanju doprinosa u fond u vrijeme dok je osoba bila zaposlena, i za dostupnost
naknade u slučaju nezaposlenosti svakom licu koje ostane bez posla.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
UVOD
OPĆA RAZMATRANJA
Studije o stanju u sektoru rada i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, koje su sačinile relevantne
međunarodne i domaće organizacije u proteklom periodu, ukazuju na sistemske probleme zbog
kojih postojeći sistem ne može odgovoriti savremenim potrebama tržišta rada i zapošljavanja u
zemlji. Prema ovim studijama, veliku poteškoću predstavlja brojna i rasparčana legislativa, koja se
često ne provodi u praksi. Dalje, kao zaseban problem studije ističu odsustvo socijalnog dijaloga i
pomanjkanje koordinacije i kapaciteta za ozbiljno i aktivno vođenje politika zapošljavanja svih
aktera na različitim novoima vlasti te standardnu praksu u povredama osnovnih prava radnika
uglavnom u dijelu privatnog sektora. Tako, Izvještaj EU CARDS-a pod nazivom Vertikalni pregled
sektora rada i zapošljavanja u BiH iz 2006. godine, navodi postojanje „dva tržišta rada“, u kojem je
jedno tzv. formalno tržište rada koje vrijedi za državni sektor i firme u državnom vlasništvu u
kojem se radno zakonodavstvo i kolektivni ugovori primjenjuju u velikom procentu, i drugi tzv.
neformalno tržište rada u kojem uglavnom dominira privatni sektor i u kojem se radno
zakonodavstvo primjenjuje u znatno manjem obimu, dok se kolektivni ugovori rijetko zaključuju.
Stoga ovaj dokument rad i ulogu službi za zapošljavanje u BiH i Federaciji BiH razmatra i analizira i
u ovom kontekstu.
Uloga agencija za zapošljavanja na tržištu rada svake razvijene i tržišno orijentisane zemlje
je iznimno velika. Agencije za zapošljavanje upravljaju sredstvima za osiguranje materijalne
sigurnosti nezaposlenih lica, aktivno posreduju između ponude i potražnje na tržištu rada,
prikupljaju i distribuiraju informacije o tržištu rada i osiguravaju savjetovanje i druge usluge za
nezaposlene. Međutim, službe za zapošljavanje u BiH i Federaciji BiH u praksi imaju potpuno
drugačiju ulogu. U Federaciji BiH njihova uloga svodi se na pasivnu registraciju nezaposlenih i
administriranje njihovih prava po osnovu nezaposlenosti: pravo na naknadu za slučaj
nezaposlenosti, pravo na zdravstvenu zaštitu, dokup staža, itd., dok Agencija za rad i zapošljavanje
na nivou BiH ima primaran zadatak da koordinira aktivnosti sektora sa nižih nivoa.
Tržište rada u Republici Srpskoj i Brčko distriktu karakterišu visoka stopa neaktivnosti radno
sposobnog stanovništva i veoma visoka stopa nezaposlenosti. Postojeća legislativa koja utvrđuje
način rada i nadležnosti javnih službi za zapošljavanje (JSZ) je samo djelimično reformisana, ali je
još uvijek nedovoljno usklađena sa međunarodnim standardima i stvarnim potrebama dinamičnog
tržišta rada.
JSZ uz aktivne mjere zapošljavanja koriste i pasivne mjere zapošljavanja, među kojima se posebno
ističu novčane naknade u slučaju nezaposlenosti i vođenje evidencija zdravstvenog osiguranja za
nezaposlena lica. Opterećenje zbog vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja značajno otežava
rad JSZ i sprečava ih da se prilagode potrebama tržišta rada, kao i da svoje kapacitete usmjere ka
ispunajvanju svoje osnovne misije vezane za posredovanje pri zapošljavanju i individualno
savjetovanje o tržištu rada. Ovo je s jedne strane posljedica neprilagođenog sistema rada JSZ koje i
dalje u nekim segmentima rade prema principima iz socijalističkog perioda, što nije kompatibilno
sa zahtjevima modernog poslovanja. S druge strane, zbog porasta broja nezaposlenih i percepcije
nezaposlenih lica da JSZ koriste prevashodno za ostvarivanje svojih pasivnih prava, JSZ su praktično
izgubili svoju osnovnu funkciju posrednika na tržištu rada i pretvoreni su u šalter-sale za vođenje
evidencije koja bi trebala biti u nadležnosti ustanove u sektoru zdravstva. Poseban problem
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
predstavljaju novčane naknade za slučaj nezaposlenosti koje su najniže u Jugoističnoj Evropi i kao
takve zapravo bliže odgovaraju vrsti socijalne pomoći. Postojeći sistem socijalne zaštite koji
obezbjeđuje nezaposlenim licima zdravstveno osiguranje podstiče radno sposobno stanovništvo da
se registruju kao nezaposleni kako bi ostvarili prava po osnovu nezaposlenosti: zdravstveno
osiguranje i novčanu naknadu.
Imajući u vidu da je osnovna uloga JSZ da posreduje pri zapošljavanju, sadašnja uloga JSZ da
evidentiraju nezaposlena lica po osnovu obezbjeđenja prava na zdravstveno osiguranje mora biti
izmještena iz JSZ u zdravstvene ustanove, kao što je praksa u drugim zemljama okruženja. Nužno je
usvojiti nove definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla kako bi se stvorio pravni osnov
da status nezapslene osobe ima samo radno sposobna osoba koja stvarno traži posao. Potrebno je
uskladiti način ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost prema modelima iz drugih
zemalja. Na koncu, neophodno je pooštriti sistem kontrole nezaposlenih lica i sankcionisanja svih
koji zloupotrebljavaju sistem.
AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA I STRUKTURA NEZAPOSLENIH LICA
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 30.04.2013. u Bosni i Hercegovini je
bilo 549.519 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. U
odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 4.061 osoba ili 0,73%.
Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 1.310 osoba (0,34%), u Republici Srpskoj za 2.703
osoba (1,74%) i u Brčko distriktu BiH za 48 osoba (0,38%). U isto vrijeme,a
prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2013. godine, broj zaposlenih u pravnim licima
u BiH iznosio je 648.421, a od toga 264.596 žena, odnosno 40%. Stopa registrovane
nezaposlenosti za mart 2013. godine iznosila je 46,1% i u odnosu na februar 2013. godine nije se
mijenjala.
U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 30.04.2013. godine, NKV radnika je
159.611 ili 29,05%, PKV 11.048 ili 2,01%, KV 190.601 ili 34,69%, VKV 3.724 ili 0,68%, NSS 1.780 ili
0,32%, SSS 139.883 ili 25,46%, VŠS 7.640 ili 1,39% i VSS 35.232 ili 6,41%. Najveći broj
evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,69%, te
NKV radnici 29,05%.
Aktuelna ekonomska kriza u svijetu i BiH uzrokovala je porast broja nezaposlenih u
posljednjim godinama. Kao što je prikazano u Tabeli 1, u Federaciji BiH, kao i na drugim nivoima
vlasti u BiH, je zabilježen porast broja nezaposlenih za period 2009 -2013 i to za 31.414 osoba,
odnosno za 8,1% tako da ukupan broj nezaposlenih lica u Federaciji trenutno iznosi 386.091, a
broj zaposlenih 432.853 što znači da na jednog nezaposlenog dolazi 1,1 zaposleni (omjer
nezaposleni/zaposleni 1: 1,1). Trend porasta nezaposlenosti u Federaciji još bolje se može vidjeti
na poređenju trenutnog stanja sa onim od 10-ak godina unazad. Tako je u 2002. g. omjer
nezaposleni/zaposleni bio 1:1,461.
1
U decembru 2002. g., broj nezaposlenih je bio 277.281 a zaposlenih 404.690 (omjer 1:1,46).
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Tabela 1. – Broj nezaposlenih lica u BiH – pregled kvartalnih izvještaja – 2009-2012
2009
2010
2011
2012
IV k.
IV k.
IV k.
IV k.
BiH
510.580
522.052
536.781
550.574
FBiH
354.577
351.929
371.090
384.852
RS
145.396
145.620
153.535
153.458
Brčko
10.607
11.503
12.156
12.264
2013
I k.
553.580
386.091
154.998
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u BiH” počev od
br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012
Kao što pokazuje Tabela br. 1 broj nezaposlenih osoba na svim nivoima u BiH je za period 20092013 porastao za 31.414 osoba, odnosno za 8,1%, pri čemu je broj nezaposlenih u RS povećan za
6.899, odnosno 1,836 u Brčko distriktu
Tabela 2 – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Federacija BiH
Stopa zaposlenosti (%)
Stopa nezaposlenosti (%)
2009
2010
2011
2009
2010
2011
Ukupno
30,9
30,4
29,8
44,24
45,09
45,47
15-24
14,6
12,4
12,6
53,9
62,3
59,7
godina
Žene
20,7
20,6
20,3
27,9
32,3
32,1
ukupno
Izvor: Federalni zavod za statistiku, “Federacija u brojkama ”, Sarajevo, 2012.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
ANALIZA RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE
U okviru procjene stanja i analize za Bosnu i Hercegovinu, ovaj dokument utvrđuje za nivo
Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta: (i) procjenu nivoa
funkcionalnosti i učinkovitosti rada javnih službi za zapošljavanje (ii) pregled i analizu finansijskih
tokova, potrošnje i učinaka javnih službi za zapošljavanje; (iii) analizu regulative i prakse
servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba; (iv) analiza regulative i prakse isplate
naknade za radnike koji ostanu bez posla.
U pripremi dokumenta, analitički tim je razmotrio postojeću legislativu (Ustavi BiH,
Federacije BiH i kantona, Republike Srpske, zakoni na nivou BiH i u Federaciji BiH, Republike
Srpske i Brčko Distrikta, podzakonske akte, itd.), izvještaje o radu, strategije i druge dokumente
nadležnih institucija na nivou BiH i Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta, kao i studije i
izvještaje međunarodnih organizacija o sektoru rada i zapošljavanja u BiH.
FUNKCIONALNOST I UČINKOVITOST RADA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE
BOSNA I HERCEGOVINA
Po Ustavu BiH, nadležnosti u sektoru rada i zapošljavanja uglavnom pripadaju entitetima.
Minimalne nadležnosti Bosne i Hercegovine u sektoru rada odvijaju se u okviru Ministarstva za
civilne poslove BiH. Zakon o radu ne postoji na nivou BiH, već na nivou entiteta i kantona (pet od
deset kantona). Također, na nivou BiH nema zakona o zapošljavanju. Ovakva podjela nadležnosti za
posljedicu ima da na nivou države ne postoji ili postoji vrlo mala nadležnost oko pitanja koja
proizilaze iz sektora rada i zapošljavanja.
Druga institucija koja u ovom sektoru postoji na nivou Bosne i Hercegovine jeste Agencija
za rad i zapošljavanje BiH (Agencija), čije su primarne funkcije koordinacija i međunarodno
zastupanje. Funkcije Agencije za rad i zapošljavanje BiH u sektoru zapošljavanja ograničene su na
koordinaciju aktivnosti s entitetskim vlastima i institucijama zapošljavanja u vezi sa projektima za
zapošljavanje, ali samo onima koji su „od interesa za BiH“. U ovom kontekstu, nejasno je na koji
način i po kojim kriterijima pojedini projekt postaje od „interesa za BiH“ i tako potpada pod
nadležnost ove Agencije i po čemu se takav projekt razlikuje od projekta koji „nije od interesa za
BiH.“ Pored ove uloge, Agencija prikuplja informacije o ponudi i potražnji za radnom snagom na
međunarodnom tržištu, podnosi te informacije entitetskim službama zapošljavanja i inicira
pripremanje i potpisivanje sporazuma iz oblasti zapošljavanja. Konačno, kapaciteti Agencije za
nadzor implementacije International Labour Organization (ILO) konvencija i međunarodnih
standarda u oblasti rada i zapošljavanja u BiH, što je također njena nadležnost, su vrlo ograničeni,
tako da se u praksi uglavnom svode na kompiliranje podataka iz izvještaja entitetskih institucija i
Brčko Distrikta.
Kako administrativni nivo Bosne i Hercegovine nema nadležnost za donošenje zakona iz
oblasti rada i zapošljavanja, tako ne postoje jedinstveni radni standardi niti politike
zapošljavanja za Bosnu i Hercegovinu. Ministrastvo civilnih poslova BiH i Agencija za rad i
zapošljavnje BiH imaju ograničene kapacitete i za nadležnost koja im je povjerena, tako da
ne mogu značajnije uticati na situaciju u oblasti rada i zapošljavanja.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Ustavno-pravni i institucionalni okvir: Prema Ustavu FBiH, nadležnosti u sektoru rada i
zapošljavanja podijeljene su između Federacije BiH i kantona, što znači da Federacija BiH i 10
kantona imaju nadležnosti za donošenje zakona i utvrđivanje i provedbu politika iz oblasti rada i
zapošljavanja. Sveukupna nadležnost za segment rada i zapošljavanja u Federaciji BiH pripada
Federalnom ministrastvu rada i socijalne politike, dok je na kantonalnom nivou ova nadležnost
povjerena nadležnim kantonalnim ministarstvima. U skladu sa članom 11. Zakona o federalnim
ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (“Službene novine Federacije BiH”, br. 58/02;
19/03; 38/05; 2/06; 8/06; 61/06), Federalno ministarstvo rada i socijalne politke vrši upravne,
stručne i druge poslove utvrđene u zakonu koji se odnose na nadležnosti Federacije u oblasti:
socijalne politike, rada, mirovinskog i invalidskog osiguranja, i to: politku rada i zapošljavanja,
radne odnose i prava iz radnog odnosa, zaštitu na radu; mirovinsko-invalidsko osiguranje;
međunarodne konvencije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ugovori i bilateralni sporazumi
iz oblasti rada i zapošljavanja; socijalnu sigurnost i solidarnost, zaštitu civilnih žrtava rata; itd.
 Federalni nivo: Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon), je
ključni zakonski akt u Federaciji BiH u sektoru zapošljavanja. Tri kantona u Federaciji: Sarajevo,
Kanton 10 (Livno) i Unsko-sanski su donijeli i svoje (kantonalne) zakone o zapošljavanju.
Federalnim zakonom uspostavljen je Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) sa sjedištem u
Sarajevu, koji ima status javne ustanove. Federalni zavod ima direktora i Upravni odbor, a njegova
organizacija utvrđena je Statutom kojeg odobrava Federalna vlada. Zakonom su, također, utvrđene
nadležnosti FZZZ koje, između ostalog, uključuju: praćenje i predlaganje mjera za unapređenje
zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba; praćenje i osiguranje provođenja politike i
mjera iz oblasti rada i zapošljavanja; upravljanje sredstvima za osiguranje materijlane sigurnosti za
vrijeme nezaposlenosti te praćenje i koordiniranje rada službi na provođenju utvrđenih mjera;
pružanje pomoći provođenju programa profesionlane orijentacije, obuka i prekvalifikacija za
nezaposlene osobe, itd.
 Kantonalni nivo: Na osnovu kantonalnih ustava, kantoni mogu utvrđivati politke i regulisati
rad
javnih službi, uključujući i službe za zapošljavanje te provoditi mjere socijalne politike i
uspostavljati službe socijalne pomoći. Stoga su i kantoni nadležni za uspostavu i rad službi za
zapošljavanje. Federalni zakon je utvrdio i nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje pa su po
ovom zakonu kantonalne službe ovlaštene za: posredovanje u zapošljavanju; prikupljanje i
dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama FZZZ; informisanje o mogućnosti zapošljavanja;
saradnju sa obrazovnim ustanovama radi uskladjivanja obrazovnih programa; utvrdjivanje prava
osobama za slučaj nezaposlenosti; donošenje i provodjenje programa mjera za brže zapošljavanje
odredjenih kategorija nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano, itd.
Generalno govoreći, institucionalni okvir sektora rada i zapošljavanja u svim kantonima je
vrlo sličan Federalnom nivou. Tako, svi kantoni imaju ministarstva koja su nadležna za rad i
zapošljavanje te su svi kantoni uspostavili službe za zapošljavanje, koje imaju status javnih
ustanova i svoje Upravne odbore. Međutim, sama organizacija rada kantonalnih službi za
zapošljavanje nije standardizirana kao ni radna mjesta.
Ovakva različitost proizilazi iz
organizacionih šema koje su utvrđene statutima i drugim internim aktima svakog zavoda ponaosob,
a koje odobravaju nadležne kantonalne vlade. Osnovne djelatnosti u službama su podijeljene na
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
sektore ili na odjeljenja, te odsjeke za finansije, zapošljavanje, opće i kadrovske poslove, pravne
poslove i sl. Kantonalne službe imaju biroe za zapošljavanje po općinama, tako da institucionalni
okvir na kantonalnom nivou čini ukupno 10 kantonalnih službi sa različitom organizacijom i 79
općinskih biroa za zapošljavanje.
Iz gore navedenog može se zaključiti da administrativni nivoi i Federacije BiH i kantona
izvršavaju sve funkcije vezane za sektor rada i zapošljavanja u Federaciji BiH poput donošenja
zakona i podzakonskih akata, politika zapošljavanja, upravljanje sredstvima za osiguranje
materijalne sigurnosti nezaposlenih lica, provođenje programa zapošljavanja, itd.
Kako je na kantonalnom nivou preslikan institucionalni okvir sa Federalnog nivoa
(uspostavljene službe kao zasebne javne ustanove; upravni odbori, direktori, organizacija
osnovnih službi, itd.), akteri donošenja i provođenja politika zapošljavanja su multiplicirani,
a njihovo djelovanje nije usklađeno niti koordinirano, što donošenje i provođenje politika
zapošljavanja za cijelu Federaciju čini otežanim, sporim i neučinkovitim. Brojnost aktera u
Federaciji BiH i raznolikost rješenja ne samo da smanjuje ukupnu efikasnost sektora rada i
zapošljavanja, već cijeli sistem čini skupim, otuđenim i nefunkcionalnim.
REPUBLIKA SRPSKA
Ustavno-pravni i institucionalni okvir: Nadležnosti za donošenje zakona i utvrđivanje i
sprovođenje politika iz oblasti rada i zapošljavanja u Republici Srpskoj ima Ministarstvo rada i
boračko-invalidske zaštite RS (u daljem tekstu: Ministarstvo rada). Prema odredbama Zakona o
ministarstvima RS (Službeni glasnik RS Br.72/2012) definisano je da Ministarstvo rada vrši
upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: radne odnose radnika i njihova prava iz rada u
svim oblicima rada izuzev radnika koji imaju svojstvo državnih službenika; zarade i ostala primanja
iz radnog odnosa; zapošljavanje; zaštitu na radu; penzijsko-invalidsko osiguranje za sve oblike
rada; privremeno zapošljavanje radnika u inostranstvu u koordinaciji sa nadležnim ministarstvom
Bosne i Hercegovine; međunarodne konvencije rada; ostvarivanje prava iz radnog odnosa radnika
privremeno zaposlenih u inostranstvu i poslove vezane za njihov povratak i zapošljavanje u zemlji.
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Službeni glasnik RS
Br.30/10; 102/12) uspostavljen je Zavod za zapošljavanje RS koji ima status javne ustanove.
Pomenutim zakonom (član 6) je utvrđeno je da javna ovlašćenja, kao i organizacione, stručne i
druge poslove u oblasti zapošljavanja u RS propisane ovim zakonom obavlja Zavod za zapošljavanje
RS (u daljem tekstu: Zavod RS). Zavod RS ima Upravni odbor sastavljen od pet članova i direktora,
pri čemu Statut Zavoda donosi Upravni odbor uz saglasnost Vlade Republike Srpske (u daljem
tekstu: Vlada RS). U organizacionom smislu, Zavod RS čine centralna služba, šest filijala i 58 biroa za
zapošljavanje. Ovim zakonom su utvrđene nadležnosti Zavoda RS čija je primarna misija
posredovanje u zapošljavanju pod čim se podrazumijeva: posredovanje u zapošljavanju, javno
obavještavanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, savjetovanje o izboru zanimanja
(profesionalno usmjeravanje), stručno osposobljavanje i priprema za zapošljavanje, sprovođenje
programa i mjera aktivne politike zapošljavanja i obavljanje organizacionih, stručnih,
administrativnih i drugih poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica na novčane
naknade, stručno osposobljavanje, zdravstvenu zaštitu i druga prava, u skladu sa pomenutim
zakonom.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
BRČKO DISTRIKT
Ustavno-pravni i institucionalni okvir: Oblast rada i zapošljavanja u Brčko distriktu regulisani su
Zakonom o radu (Sl.glasnik Brčko distrikta, br. 7/00, 08/03, 33/04 i 29/05) te Zakonom o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl.glasnik Brčko distrikta, br.33/04, 19/07 i
17/08). Zakonom o zapošljavanju uređuju se poslovi zapošljavanja, osiguranje za slučaj
nezaposlenosti, prava za slučaj nezaposlenosti i uslovi za njihovo ostvarivanje, osnivanje i
finansiranje Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod
Brčko distrikta), vođenje evidencija, nadzor i druga pitanja od značaja za organizovano
zapošljavanje u Brčko distriktu. Zavod Brčko distrikta je pravno lice, sa statusom javne službe
od interesa za Brčko distrikt BiH, koje neprofitno obavlja djelatnost, sa pravima, obavezama i
odgovornostima utvrđenim zakonom i Statutom Zavoda Brčko distrikta. Rad Zavoda Brčko distrikta
osnovan je u sklopu Odjeljenja pri uredu gradonačelnika Brčko distrikta i nadležan je za poslove
zapošljavanja uključujući posredovanje u zapošljavanju, obavještavanje o mogućnostima i uslovima
za zapošljavanje, profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja, organizovanje
stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje, sprovođenje programa i mjera
aktivne politike zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u skladu sa
zakonskim i drugim propisima, obavljanje organizacionih, stručnih, administrativnih i drugih
poslova u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica predviđenih Zakonom.
Treba napomenuti da postojeći zakoni o radu i zakoni o posredovanju u zapošljavanju nisu
prilagođeni standardima Evropske unije i tek se trebaju usaglasiti sa evropskom pravnom
stečevinom (acquis communautaire) što je navedeno u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u
2012 Evropske komisije.2
STRATEGIJE I POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA
BOSNA I HERCEGOVINA
Ministarstvo civilnih poslova BiH je u julu 2010. godine usvojilo Strategiju zapošljavanja u
BiH za period 2010 – 2014. Opšti strateški ciljevi koji su utvrđeni za ovaj period su godišnje
povećanje ukupne stope zaposlenosti za 2%, godišnje, povećanje stope zaposlenosti žena za 2,5% i
smanjenje nezaposlenost mladih na 30 % do 2014. godine. Strategija predviđa niz strateških mjera
za ostvarenje ovih strateških ciljeva poput poboljšanja poslovnog ambijenta i podrške uspostavi i
ravoju srednjih i malih preduzeća; smanjenje nezaposlenosti u neformalnom sektoru; jačanje
socijalnog dijaloga; poboljšanje izrade, monitoringa i evaluacije aktivnih mjera, kao i povećanje
njihove raspoloživosti posebno za dugoročno nezaposlene, mlade u nepovoljnom položaju i nisko
kvalificirana lica, poboljšanje statističkog sistema, itd. Strategija predviđa da su nadležni entitetski
organi, kao i organi Brčko Distrikta (BD), nadležni za implementaciju, finansiranje i nadzor
utvrđenih strateških mjera. U praktičnom smislu, to je značilo da su entitetski organi i BD, trebali
ove strateške ciljeve i mjere pretočiti u vlastite Strategije te osigurati njihovo provođenje i
finansiranje.
2
Evropska komisija, „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2012“, str. 40.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Strategiju zapošljavanja Federacije BiH za period 2009-2013 donijela je Federalna vlada u oktobru
2008. godine i ona predstavlja jedini strateški dokument u oblasti zapošljavanja u Federaciji BiH.
Ova Strategija donesena je prije Strategije u BiH i nije usklađena sa metodologijom i ciljevima koji
su usvojeni Strategijom BiH. Donošenje Strategije zapošljavanja Federacije BiH pratilo je i
usvajanje Akcionog plana. Vrlo malo strateških ciljeva utvrđenih ovih dokumentom je do sada
realizirano. Jedan od razloga je pomanjkanje raspoloživih finansijskih sredstava, koja se u
posljednim godinama uglavnom usmjeravaju na osiguranje materijalnih prava nezaposlenih lica,
kako onih koja proizilaze iz osnovnog Federalnog zakona, tako i posebnih ad hoc zakona koji se
donose za pojedine kategorije populacije poput Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova
njihovih porodica iz 2006. godine.
Strategija zapošljavanja u BiH je pravilno detektovala ključne izazove u sektoru rada i
zapošljavanja i ponudila odgovarajuće strateške mjere. Međutim, ova Strategija ostaje mrtvo
slovo na papiru jer organi BiH nemaju mehanizme niti sredstva za njenu neposrednu
implementaciju. Federacija BiH nije ovaj strateški dokument pretočila u vlastite mjere niti ih
inkorporirala u postojeću strategiju.
Što se tiče politika u sektoru rada i zapošljavanja, postojeći zakonodavni i institucionalni
okvir koji uključuje 11 administrativnih nivoa, sa slabom ili nikakvom vertikalnom i horizontalnom
koordinacijom, čini gotovo nemogućim formulisanje, provođenje i nadzor politika zapošljavanja u
Federaciji BiH. Dalje, kapaciteti službi za zapošljavanje na svim nivoima u Federaciji za obavljanje
analitičke i istraživačke funkcije u sektoru rada i zapošljavanja su vrlo slabo razvijeni, tako da nisu u
mogućnosti da prikupe, interpretiraju ili analiziraju situaciju na tržištiu rada u Federaciji BiH.
Nemogućnost obavljanja ove funkcije na adekvatan i efikasan način utiče i na nemogućnost
postojećeg sistema da formiliše i implementira odgovarajuće politike i mjere u sektoru rada i
zapošljavanja.
Organizacije poslodavaca i radnika su malo uključene u oblikovanje programa zapošljavanja
iako kontinuirano zagovaraju aktivnije učešće. Njihovo djelovanje uglavnom je ograničeno na
oblasti u sektoru zapošljavanja, kojim se tradicionalno bave kolektivni ugovori (npr. utvrđivanje
plaća i drugih uvjeta zapošljavanja), međutim, njihova aktivnija uloga podrazumijeva proširivanje
socijalnog dijaloga i na formulisanje, provođenje, praćenje i evaluaciju politika zapošljavanje.
Brojnost aktera i strukturna disperzija rezultira u nedostatku kapaciteta za strateško
planiranje i finansiranje strateških mjera, kao i smisleno i aktivno vođenje politika u
sektoru zapošljavanja kako na Federalnom tako i na kantonalnom nivou. U odsustvu
kapaciteta i finansijskih sredstava za formulisanje i provedbu strategija i politika
zapošljavanja, kao i socijalnog dijaloga, gotovo da se i ne može govoriti o postojanju
strategije, odnosno politika u sektoru rada i zapošljavanja na bilo kom nivou u Federaciji
BiH.
REPUBLIKA SRPSKA
Strategija zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015 donijela je Vlada RS, a usvojena je 24. marta
2011. godine kao prvi srednjoročni planski i strateški dokument kojim se utvrđuju osnovi za
koordinisan i uravnotežen razvoj zapošljavanja u Republici Srpskoj. Po donošenju Strategije
zapošljavanja RS usvojen je i Akcioni plan. Strategija zapošljavanja RS usklađena je sa pristupom u
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Evropskoj strategiji zapošljavanja i zasniva se na: stimulisanju ekonomskog rasta, zapošljavanju i
povećanju kvaliteta posla; povećanju produktivnosti rada i kvaliteta rada kroz razvoj ljudskih
potencijala; uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje zaposlenja; povećanju
uključenosti na tržište rada sprečavanjem dugotrajne nezaposlenosti, neaktivnosti, društvene
isključenosti i siromaštva radno sposobnog stanovništva, naročito grupa koje su u nepovoljnom
položaju; proširenju institucionalnih kapaciteta i razvoj dijaloga među akterima u oblasti
zapošljavanja. U okviru tržišta rada osnovni cilj je suzbijanje nezaposlenosti, uspostavljanje
sistema prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, kao i puno učešće i
koordinacija svih ključnih interesnih strana. Mjerljivi ciljevi su povećanje sveukupne stope
zaposlenosti sa 47% na 55% (stopa zaposlenosti žena sa 38,3% na 46%; stopa zaposlenosti starijih
radnika sa 40,5% na 48%; mladih sa 22% na 30%), odnosno smanjenje opšte stope nezaposlenosti
sa 21% na 17,5%. U izradi strategije su učestvovali i predstavnici reprezentativnih udruženja
poslodavaca i sindikata koji su po Zakonu članovi Upravnog odbora Zavoda RS, pa bi se moglo
pretpostaviti da je komunikacija između socijalnih partnera zadovoljavajuća. Međutim, često se
dešava da predstavnici pomenutih udruženja samo nominalno učestvuju u formulisanju,
provođenju, praćenju i evaluaciji politika zapošljavanja, dok zapravo samo koriste privilegije po
osnovu članstva u Upravnom odboru bez preuzimanja odgovornosti. Posljedica ovakvog odnosa
prema politikama zapošljavanja su neadekvatne mjere koje su često unaprijed osuđene na
polovične rezultate kao što se vidi u prethodnom primjeru.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, anketna stopa nezaposlenosti je porasla
između 2010-2012 godine (Tabela br.2), dok se u „Izvještaju o realizaciji Strategije zapošljavanja RS
2011-2015 za period 2011.-2012.godina“3 naglašava da su mjere aktivne politike zapšljavanja u RS
realizovale u skladu sa utvrđenim ciljevima i zadacima u 2012. godini. U Izvještaju se navodi da
je uprkos povećanju stope nezaposlenosti od 2,3% u izvještajnom periodu zabilježen porast broja
lica koja su našla zaposlenje u 2012. godini i koji je veći za 13,6% u odnosu na 2011. godinu, uz
napomenu da su pozitivni trendovi nastavljani i u prvom kvartalu 2013. godine. Iako Izvještaj
sugeriše da se ne revidiraju pojedini strateški ciljevi, već da se nastavi sa njihovom realizacijom u
narednom periodu, predloženi ciljevi su suviše ambiciozni imajući u vidu opšte ekonomsko stanje i
povećanje broja nezaposlenih u svim dijelovima BiH (Tabela br.1), kao i činjenicu da je neodređeno
navedeno da su izvori finansiranja Strategije: budžet RS, budžeti lokalnih zajenica, sredstva
predpristupnih fondova EU i donatorska sredstva, pri čemu nisu jasno alocirana nikakva budžetska
sredstva za realizaciju Strategije.
Tabela br.2 – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Republika Srpska (%)
Stopa zaposlenosti
Stopa nezaposlenosti
2010
2011
2012
2010
2011
Ukupno
36,6
36,1
35,3
23,6
24,5
15-24 godina
17,8
14,9
14,0
46,8
53,2
Žene ukupno
28,6
28,3
27,2
25,9
26,5
Izvor: Republički zavod za statistiku, “Anketa o radnoj snazi br. 5”, Banja Luka, 2012.
2012
25,6
54,3
28,2
BRČKO DISTRIKT
U Brčko distriktu je usvojena “Strategija razvoja Brčko distrikta 2008-2017”, na osnovu koje je
donesen “Akcioni plan Brčko distrikta” u kojem je jedan od strateških ciljeva zapošljavanje. U
okviru ovog cilja definisani su tri podcilja: razvoj malih i srednjih preduzeća i otvaranje novih
Napomena: Radi se o konačnoj nacrt verziji “Izvještaja o realizaciji Strategije zapošljavanja RS 2011-2015 za period
2011.-2012.godina“ iz maja 2013. godine koja do izrade naše analize nije službeno usvojena.
3
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
radnih mjesta; funkcionisanje tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja; poboljšati vještine na
tržištu rada, strukovno obrazovanje i trening. Svi podciljevi imaju mjere sa nejasno definisanim
indikatorima zbog čega je teško objektivno pratiti realizaciju zacrtanih ciljeva. Imajući u vidu trend
povećanja stope nezaposlenosti (Tabela br. 3), kao i trend iseljavanja stanovništva, može se
zaključiti da predviđene mjere nisu posebno djelotvorne.
Tabela br. 3. – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Brčko distrikt
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
2007
14.624
16.136
2008
15.733
12.958
2009
16.095
10.843
2010
16.849
11.985
2011
16.423
11.831
2012
16.138
12.274
2013
11.7764
12.229
Izvor: Agencija za statistiku BiH, „Statistički podaci Brčko distrikta BiH: Bilten br. 4“, 30.4.2013. g
Grafikon br. 1. – Pokazatelji aktivnosti stanovništva – Brčko distrikt
18,000
16,000
14,000
12,000
10,000
8,000
6,000
4,000
2,000
0
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2009. godine u RS i prvim kvartalom 2013. godine na evidenciji
Zavoda RS se nalazi 9.602 nezaposlenih lica više, što ukazuje na povećanje ukupne nezaposlenosti u
navedenom periodu od 6.1%. U Brčko distriktu je registrovano povećanje nezaposlenosti na nivou
od 15.4%.
Grafikon br.2. – Broj nezaposlenih lica u BiH – pregled kvartalnih izvještaja – 2009-2012
600,000
500,000
400,000
BiH
300,000
FBiH
200,000
RS
100,000
Brčko
0
2009
2010
2011
2012
2013
Iako je Strategija zapošljavanja RS usklađena sa dobrom evropskom praksom, nedostaju
sredstva za njenu realizaciju. Pored toga, Strategija zapošljavanja RS je definisala
ambiciozne ciljeve koje je realno teško ostvariti do kraja 2015. godine. Nije jasno koje
instance su dužne da obezbjede sredstva za finansiranje realizacije strateških ciljeva
4
Ovakva disproporcija je posljedica činjenice da se podatak odnosi na zaposlene u pravnim licima.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
definisanih Strategijom zapošljavanja RS tako da su dosadašnji rezultati, uprkos veoma
afirmativnom izvještaju za prethodni period, suviše skromni da bi se moglo govoriti o
uspješnoj realizaciji. U Brčko distriktu je usvojena desetogodišnja Strategija razvoja koja
za sada, sudeći po trendovima u oblasti zapošljavanja, ne daje očekivane rezultate.
KAPACITETI ZA POSREDNIŠVO U ZAPOŠLJAVANJU
Kantonalne službe za zapošljavanje su uspostavljene u skladu sa klasičnim modelom
organizacije javnih institucija i funkcionišu kao nezavisne institucije. Sve službe za zapošljavanje
imaju upravne odbore, direktore, prateću administraciju i pomoćno osoblje. Stoga je znatan dio
ljudskih i finansijskih resursa usmjeren na zadovoljenje ovog statusa. U kantonalnim službama za
zapošljavanje u Federaciji BiH trenutno radi 541 zaposlene osobe5, od kojih 243 radi u sjedištima
službi, dok 298 radi u općinskim biroima. Podaci o zaposlenim, prikazani u Tabeli 3, ukazuju da je
procenat osoblja koje direktno radi sa nezaposlenim u odnosu na ukupan broj osoblja službi za
zapošljavanje različit od kantona do kantona i u prosjeku iznosi oko 52 procenta. To znači da oko
281 zaposlenih u svim kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji neposredno radi sa oko
386.091 nezaposlenih lica, odnosno da na svakog zaposlenog u službama za zapošljavanje u
prosjeku dolazi više od 1300 nezaposlenih lica. (vidjeti Tabelu 3). U usporedbi sa standardom
Evropske Unije da na svakih 300 nezaposlenih osoba treba da bude obezbjeđen jedan zaposleni u
birou kako bi se nezaposlenim licima mogla pružiti adekvatna pomoć u traženju posla, jasno je da
je rad biroa za zapošljavanje u njihovoj primarnoj funkciji posredništva i savjetovanja u
zapošljavanju daleko ispod svakog standarda.
Isto tako, ovaj podatak implicira da jedan službenik biroa može posvetiti u prosijeku oko
11 minuta6 na svakog zaposlenog, odnosno da po satu primi 5 do 6 nezaposlenih osoba
(Tabela 3). Situacija u praksi je zasigurno još gora jer nezaposlena lica ne dolaze u ravnomjerno
raspoređenim vremenskim intervalima tokom dana, već obično na biroe dolaze u velikom broju u
pojedinim udarnim terminima što znači da im se praktično ne posveti ni minimum potrebnog
vremena. Zaseban problem svakako predstavlja dolazak velikog broja lica koja nisu aktivni tražioci
posla već na biroe dolaze samo radi prijave na zdravstveno ili penzisjko osiguranje, što sveukupno
onemugućava izgradnju savjetodavne i posredničke funkcije biroa i njihove istinske podrške
nezaposlenim licima u iznalaženju posla.
Model organizacije i način rada javnih službi za zapošljavanje u praksi rezultira u
nedostatku kadrova koji rade na poslovima posredništva u zapošljavanju i pružanju individualnih
savjeta nezaposlenim licima. Posebno su nedostatni kadrovi u općinskim biroima, koji i obavljaju
tradicionalnu uslugu posredništva i savjetovanja. Zato su u postojećem sistemu osnovne funkcije
službi za zapošljavanje u FBiH svedene na: registraciju nezaposlenih lica, provjeru njihove
podobnosti za naknade za nezaposlenost, zdravstveno i penzijsko osiguranje, tj. sve pasivne mjere
te obezbjeđenje osnovnih informacija o slobodnim radnim mjestima.
5
U FZZZ radi 53 zaposlena tako da je ukupan broj uposlenih u službama za zapošljavanje u FBiH 594
Projekcija vremena posvećenog nezaposlenom zasnovana je na sljedećim pretpostavkama: 21 radni dan u
mjesecu, javljanje u biro u prosjeku jednom u dva mjeseca, 6 sati dnevno rada sa nezaposlenim osobama
(savjetovanje, evidentiranje, informisanje, izdavanje potvrda isl.) i 2 sata rada na ažuriranju baze podataka,
kartoteke, oglasa i dr.
6
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Tabela 3: Zaposleni u zavodima za zapošljavanje u 20127
INSTITUCIONAL
NI NIVO
FZZ
Z
SJEDIŠTE SLUŽBE
OPŠTINSKI BIROI
-
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
K 10
UKUPN
O FBiH
28
7
30
38
11
18
35
12
57
7
243
32
7
40
56
4
34
40
17
57
11
298
541 (KS)
53
60
14
70
94
15
52
75
29
114
18
-
24
7
38
54
8
34
35
17
53
11
281
44.93
6
5.500
97.82
5
69.18
9
3.606
40.46
6
30.63
2
9.678
72.19
0
9.106
383.028
UKUPNO
BROJ OSOBLJA
KOJE RADI NA
ŠALTERIMA I
DIREKTNO SA
NEZAPOSLEN.
BROJ
NEZAPOSLENIH
594
(+FZZZ)
OMJER:
NEZAPOSLENI/BR
OJ OSOBLJA NA
ŠALTERIMA (KOJI
DIREKTNO RADE
SA NEZAPOSLE)
-
1.872
786
2.574
1.281
451
1.190
872
569
1.362
828
1.363
PROSJEČNO
VRIJEME PO
NEZAPOSLENOM
(MINUTA PO
SASTANKU) )
-
8,08
19,2
4
5,87
11,80
33,5
4
12,70
17,33
26,5
6
11,10
18,2
6
11,09
PROSJEČAN BROJ
NEZAPOSLENIH
OSOBA PO SATU
-
7,43
3,12
10,22
5,08
1,79
4,72
3,46
2,26
5,41
3,28
5,41
Iako zapošljavaju dovoljan broj osoblja, postojeće službe za zapošljavanje u kantonima
nemaju potrebne kapacitete za posredništvo u iznalaženju posla i pružanje individualnih
savjetodavnih usluga o prilikama za posao, obrazovanje ili obukama, te su u osnovi
neefikasne u odnosu na na ono što bi ove službe trebale raditi.
VOĐENJE I ISKAZIVANJE EVIDENCIJA O NEZAPOSLENIM I STATISTIČKI PODACI
Sva lica koja su prijavljena na biroima za zapošljavanje vode se i iskazuju kao nezaposlena
lica. Članom 2, Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.Novine FBiH, Br. 24/06), kojeg
je donijelo Federalno ministrastvo rada i socijalne politike, utvrđeno je da su “evidencije u oblasti
zapošljavanja: 1. o nezaposlenim osobama, 3. o korisnicima prava po osnovu nezaposlenosti.” Iz ove
7
Svi podaci u Tabeli 3 dobiveni su od FZZZ u junu 2013.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
odredbe proizilazi da službe za zapošljavanje imaju obavezu voditi i iskazivati dvije vrste
evidencija: 1.) o licima koja se prijave kao nezaposleni; 2) o licima koji ostvaruju prava po osnovu
nezaposlenosti.
Trenutno je u zavodima za zapošljavanje registrirano i iskazano kao nezaposleno ukupno
386.091 nezaposlenih u Federaciji BiH (mart 2013), od kojih 245.601 ostvaruje pravo na
zdravstvenu zaštitu, a 66.586 su registrirani demobilisani vojni obveznici, koji su prema
posebnom Zakonu o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica8 (Sl. Novine FBiH
61/06; 27/08; 32/08), ostvarivali pravo na naknadu za vrijeme trajanja nezaposlenosti,
zdravstvenu zaštitu i druga prava od 2007. godine do danas (naročito u periodu 2007 – 2011).
Evidentno je da sistem socijalnih davanja, koji nezaposlenim licima osigurava materijalna prava
kako po Federalnom zakonu, tako i druga prava po posebnim zakonima koji se donose na ad hoc
osnovi, stimulira prijavljivanje na evidencije radi ostvarivanja različitih beneficija.
Procjene javnih službi za zapošljavanje ukazuju da oko 50% registriranih lica nisu aktivni
tražioci posla što znači da je oko 190.000 osoba trenutno prijavljeno na biroe rada u Federaciji radi
ostvarenja nekog prava, a ne zbog traženja posla. Način vođenja i iskazivanja evidencija
nezaposlenih lica koji se ne zasniva na registraciji aktivnih tražilaca posla, daje nerealnu sliku o
stvarnom broju nezaposlenih lica u Federaciji BiH i nije usklađen sa standardima Međunarodne
agencije rada (ILO 2009)9. Po ovoj “registriranoj ili administrativnoj” stopi, trenutna nezaposlenost
u Federaciji BiH iznosi oko 47%, dok po službenom podatku Agencije za statistiku BiH, stopa
nezaposlenosti u BiH po ILO standardima iznosi 28% (ARS)10
ZAKONSKA DEFINICIJA “NEZAPOSLENOG LICA” I KONTROLA PRIJAVLJENOG
STATUSA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Član 3. tačka 7. Federalnog Zakona definiše nezaposleno lice kao lice koje nije u radnom odnosu i
“koje aktivno traži posao”. Dalje, Član 3.a Federalnog Zakona propisuje da se smatra da nezaposlena
osoba aktivno traži posao ako:
“a) se redovno javlja službi za zaposljavanje;
b) podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i konkurse;
c) pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije.”
8
FBiH Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica je ukinut 2010. godine.
Po ILO definiciji nezaposlenom osobom se smatra “osoba koja ima više od 15 godina i a) koja nije u
referentnoj sedmici obavljala nikakvu aktivnost za plaću ili naknadu; b) je u toku četiri sedmice (referentna i tri
prethodne) aktivno tražila posao ili je našla posao i u skoroj budućnosti će početi raditi; c) bi mogla početi raditi
u toku naredne dvije sedmice ako joj bude ponuđen posao.”
9
ARS – Anketa o radnoj snazi koju svake godine provodi Agencija za statistku BiH na reprezentativnom
uzorku populacije u BiH.
10
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Isto tako, Član 3.b Federalnog Zakona propisuje slučajeve u kojima se osoba briše sa evidencija
nezaposlenih.
BRISANJE SA EVIDENCIJE - Član 3.b:
“1. Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba:
a) zasnuje radni osnos;
b) odbije odgovarajući posao;
c) bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rješenja o
zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju;
d) registruje privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udijela u
privrednom društvu ili drugom pravnom licu u visini odredjenoj u članu 3. stav 2.ovog zakona;
e) registruje obrt ili ostvari prihod po bilo kom osnovu u visini odredjenoj u članu 3. stav 2. ovog
zakona;
f) počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću;
g) ispuni uvjete za penzijuprema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
h) stupi na odsluženje vojnog roka;
i) stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili vaspitne mjere u trajanju dužem od
šest mjeseci;
j) navrši 65 godina života;
k) odbije uključiti se u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizovala i snosi
troškove služba za zapošljavanje u cilju povečanja njene mogučnosti zapošljavanja ili ako bez
opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje;
l) ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za zapošljavanje o
opravdanim razlozima nejavljanja;
m) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla;
n) odjavi se sa evidencije;
o) primi novčanu naknadu u skladu sa članom 3o.a ovog zakona;
p) postane redovan učenik ili student.”
Iako Federalni Zakon definiše nezaposleno lice kao “aktivnog tražioca posla” i utvrđuje
sankciju brisanja sa evidencije nezaposlenih, osnosno gubljenje prava po osnovu nezaposlenosti,
postojeće prakse ne ukazuju da se obavlja kontrola registrovanog statusa nezaposlene osobe niti su
česti slučajevi primjene sankcija.
Zbog postojećeg načina vođenja i iskazivanja evidencija, u ukupan zbir nezaposlenih lica u
Federaciji ulaze i lica koja nisu aktivni tražioci posla već su u službama za zapošljavanje
evidentirani radi ostvarivanja drugih prava. Na ovaj način se stvara nerealna slika o broju i
procentu nezaposlenih, a po kojim trenutna nezaposlenost u Federaciji BiH iznosi oko 47%
umjesto stvarne 28%, što za posljedicu ima negativne implikacije na međunarodni imidž
zemlje. Dalje, pomanjkanje kontrolne funkcije (inspekcijski nadzor i druge provjere) i
sankcija ohrabruje brojne zloupotrebe sistema u praksi. Tako osoba može biti evidentirana
na birou i primati brojne beneficije, i u isto vrijeme neprijavljena raditi i ostvarivati prihod
npr. od poljoprivrede; u privatnom sektoru; u nekim međunarodnim organizacijama; pa čak
raditi i u inostranstvu.
REPUBLIKA SRPSKA
Odredbe zakona koji regulišu oblast zapošljavanja u RS i Brčko distriktu se u mnogim elementima
podudaraju, ali postoje i značajne razlike koje se manifestuju u terminološkoj nepodudarnosti što
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
otežava uporednu analizu. Na ovaj problem ukazuju i stručnjaci iz oblasti radnog zakonodavstva.
Suštinski nesporazum se javlja zbog različitog poimanja termina “nezaposlenost” jer važeći zakoni
entiteta prave razliku između zaposlene i nezaposlene osobe prema tome da li ona za svoj rad plaća
socijalno osiguranje u skladu sa zakonom. Dodatni izvor nerazumijevanja su statistički pokazatelji
koji se dobijaju kroz redovne periodične popise, administrativne izvore i putem ankete radne snage.
Prema članu 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti RS nezaposleno lice je lice prijavljeno na evidenciju Zavoda RS, starosti od 15 do 65
godina, sposobno ili ograničeno sposobno za rad koje nije u radnom odnosu ili koje nije na drugi
način ostvarilo pravo na rad. Nezaposlenim licem smatra se lice koje aktivno traži posao i koje je
raspoloživo za rad. U istom članu se pod aktivnim tražiocem posla smatra lice ukoliko a) se jednom
u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda RS, radi informisanja o mogućnostima i uslovima
zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju, b) ne odbije ponuđeno odgovarajuće zaposlenje i
odgovarajuće dodatno obrazovanje i obuku, u skladu sa relevantnim zakonom, c) se javlja na
prijavljenu potrebu za slobodnim radnim mjestima i d) traži zaposlenje posredstvom Zavoda RS i
neposredno se obraća poslodavcu radi zaposlenja.
BRČKO DISTRIKT
Zakon o zapošljavanju Brčko distrikta, član. 4, definiše nezaposleno lice kao lice koje nije
zaključilo ugovor o radu ili nije po nekom drugom osnovu radno angažovano, koje je sposobno za
rad i koje se može zaposliti prema propisima o radu, a koje je prijavljeno na evidenciju
nezaposlenih koju vodi Zavod Brčko distrikta i koje aktivno traži zaposlenje, dok je aktivni tražilac
posla lice koje se, u rokovima propisanim opšim aktima Zavoda Brčko distrikta, javlja Stručnoj
službi Zavoda Brčko distrikta radi informisanja o mogućnostima zaposlenja i sam kontaktira
poslodavce i agencije za zapošljavanje
Na izvjestan način, ovakve definicije zapravo podstiču pasivnost radnika koji javne službe za
zapošljavanje percipiraju prevashodno kao instance za rješavanje njihovih socijalnih problema, a ne
kao proaktivne učesnike na tržištu rada. Slični terminološki problemi pojavljuju se i kod drugih
kategorija kao što su status evidentiranog lica, način vođenja i karakteristike evidencije te
zasnivanje radnog odnosa. Jedno od mogućih rješenja je usvajanje jedinstvene terminologije u
skladu sa pozitivnim praksama na međunarodnoj sceni. Ilustracije radi, Međunarodna organizacija
rada (ILO) navodi da su nezaposlene osobe, kako je definisano na Trinaestoj međunarodnoj
konferenciji statističara rada, oni iznad određenog broja godina koji su tokom određenog perioda
bili bez posla, a trenutno su spremni za posao i traže zaposlenje.11 ILO nudi još jednu sličnu
definiciju: osoba je nezaposlena ako nema plaćeni posao, ako je tražila posao u posljednje četiri
sedmice i u stanju je početi raditi u roku od dvije sedmice, ako posao bude ponuđen. Prihvatanjem
ovakve definicije nezaposlene osobe omogućilo bi mnogo lakše razvrstavanje aktivnih od pasivnih
tražilaca posla, utvrđivanje stvarne stope nezaposlenosti bez čega nije moguće osmišljavanje i
realizacija strategija za suzbijanje nezaposlenosti. Takođe, sadašnji administrativni metod mjerenje
nezaposlenosti treba zamijeniti primjenom kombinovanih metoda koje će omogućiti pravovremenu
dostupnost neophodnih podataka.
Evidenciju o nezaposlenom licu javne službe za zapošljavanje prestaju voditi u skladu sa članom
54. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju RS, odnosno člana 34. Zakona o zapošljavanju Brčko
distrika, što je uporedno prikazano u Tabeli br.4. ipak, bez obzira na detaljno razrađene mogućnosti
pod kojima se lice briše sa evidencije i utvrđuje gubljenje prava po osnovu nezaposlenosti, nije
jasno na koji način se utvrđuje način kontrole i u kojoj mjeri se lica koja prekrše odredbe Zakona
zaista sankcionišu. Stavovi stručnjaka su da takav način vođenja evidencija suštinski onemogućava
11
International Labour Organization, „Employment Sector: Employment Working Paper No. 86“, 2011, str. 22.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
javne službe za zapošljavanje da se posvete poslovima iz oblasti zapošljavanja, zbog čega ispaštaju
sve zainteresovane strane.
Tabela br.4. – Poređenje uslova za prestanak prava nezaposlenih lica u RS i Brčko distriktu
Republika Srpska
Brčko distrikt
Lice gubi prava na osnovu nezaposlenosti ukoliko: Lice gubi prava na osnovu nezaposlenosti ukoliko:
















zaključi ugovor o radu,
odjavi se sa evidencije,
samostalno ili sa drugim licem osnuje
privredno društvo,
obavlja preduzetničku djelatnost,
postane vlasnik ili suvlasnik više od 51%
udjelau nekom pravnom subjektu,
otpočne da se bavi registrovanom
poljoprivrednom djelatnošću,
ostvari pravo na starosnu, invalidsku ili
porodičnu penziju,
postane potpuno nesposoban za rad,
stupi na izdržavanje kazne zatvora duže od
tri mjeseca,
ne javi se jedanput u 60 dana, odnosno 30
dana korisnici novčane naknade, a ne
obavijesti Zavod o opravdanim razlozima u
roku od osam dana od dana nastanka tih
razloga,
postane učenik ili redovni student,
izjavi da u skladu sa članom 48. ovog
zakona rješava svoje zaposlenje,
navrši 65 godina života,
bez opravdanog razloga ne odazove se na
poziv Zavoda ili drugog nadležnog organa
radi angažovanja na javnim radovima i na
otklanjanju posljedica više sile,
neopravdano odbije da prihvati ponuđeno
zaposlenje u mjestu prebivališta ili na
udaljenosti do 50 kilometara od mjesta
prebivališta, koje odgovara njegovim
stručnim kvalifikacijama i radnim
sposobnostima i
neopravdano odbije da se na zahtjev
Zavoda stručno osposobi, dokvalifikuje ili
prekvalifikuje za zanimanje koje odgovara
stepenu njegove stručne spreme ili ako
svojom krivicom prekine, odnosno ne završi
obrazovanje.














zasnuje radni odnos,
samostalno ili s drugim licem osnuje
preduzeće, radnju ili drugi oblik obavljanja
samostalne djelatnosti,
stekne uslove za ostvarivanje prava na
starosnu penziju ili ostvarivanje prava na
porodičnu ili invalidsku penziju,
postane potpuno nesposoban za rad,
stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere
bezbjednosti, zaštitne ili odgojne mjere, u
trajanju dužem od tri mjeseca,
neopravdano odbije da prihvati ponuđeno
zaposlenje u mjestu prebivališta ili na
udaljenosti 50 kilometara od mjesta
prebivališta, koje odgovara njegovim
stručnim kvalifikacijama i radnoj
sposobnosti,
neopravdano odbije ili samovoljno prekine
stručno osposobljavanje,
neopravdano se dva puta uzastopno ne
javlja Zavodu u rokovima utvrđenim opštim
aktom Zavoda,
neopravdano odbije da se odazove na poziv
Zavoda radi informisanja o mogućnostima
zaposlenja,
ne obavijesti Zavod u roku od osam dana o
promjeni koja je uslov ili osnov za sticanje,
ostvarivanje ili prestanak prava iz ćlana 27
ovog zakona,
stekne status redovnog učenika ili redovnog
studenta,
ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu
neistinitih podataka ili na osnovu
falsifikovanih isprava,
ako se sam odjavi sa evidencije
nezaposlenih,
ako nadležni organ utvrdi da nezaposleni
radi kod poslodavca bez ugovora o radu ili
da ga poslodavac nije prijavio na
zdravstveno i penzijsko-invalidsko
osiguranje, kao i u slučaju da nadležni organ
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
utvrdi da nezaposleni obavlja samostalnu
djelatnost koja nije registrovana u skladu sa
zakonom.
Zbog korišćenja širokih definicija nezaposlenog lica i aktivnog tražioca posla u zakonskim
odredbama, javne službe za zapošljavanje su primorane da evidentiraju veliki broj korisnika
što stvara pritisak na zavode da izvršavaju zadatke od sekundarnog značaja. Rezultat je
usmjerenost zavoda na pasivne mjere i inhibiranost da rade svoj osnovni posao
posredovanja i savjetovanja. Usvajanjem jedne od međunarodno prihvaćenih definicija
stvorili bi se uslovi za utvrđivanje stvarnog stanja na tržištu rada i stvaranje nerealne slike o
broju nezaposlenih lica što je nužno za osmišljavanje dostižnih politika zapošljavanja.
INFORMACIONO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT)
Institucije nadležne za sektor rada i zapošljavanja na nivou BiH, kao i entitetska
ministarstva ne koriste informaciono-komunikacijske (IKT) sisteme prilagođene potrebama tržišta
rada. Zavodi za zapošljavanje u Federaciji BiH koriste IKT sisteme, koji se razlikuju od kantona do
kantona.
IKT Studija EU Projekta “Poboljšanje aktivnog tržišta rada u BiH” iz jula 2010. godine navodi
da u BiH ukupno egzistira pet različitih zastarjelih IKT sistema, od kojih je jedan u RS-u, drugi u BD,
tri u različitim kantonima u Federaciji BiH i jedan u fazi implementacije (HNK Kanton). Studija
naglašava da svi stari sistemi trebaju biti zamijenjeni bilo zbog nedostatka funkcija ili nemogućnosti
nadogradnje, grešaka u primjeni te nedovoljne efikasnosti. Isto tako, ova Studija konstatira da
različiti sistemi koriste i različite platforme (dBase, MS SQL, Oracle Server). Dalje, opisujući stanje
IKT sistema, Studija navodi da niti jedan sistem u upotrebi ne omogućava nalaženje posla koji se
traži u bilo kom obliku te se u praksi svi IKT sistemi koriste isključivo za vođenje evidencija. Čak šta
više, sistem kodiranja informacija je različit iako sve institucije koriste isti obrazac za prikupljanje
podataka (karton nezaposlene osobe E-1) o licima koja traže posao. Konačno, ne postoji razmjena
informacija između različitih sistema koje koriste službe za zapošljavanje pa čak ni između istih IKT
sistema koje koriste pojedine službe u svojoj vertikalnoj komunikaciji sa općinskim biroima i FZZZ.
Razmjena podataka između kantonalnih službi na horizontalnom nivou uopšte ne postoji. Stoga,
IKT Studija zaključuje da ne treba imati iluzije da statistički podaci prikupljeni od službi za
zapošljavanje, koje koriste sisteme podložne greškama i koji su predmet brojnih pretraga prije
davanja konačnog rezultata pretrage, mogu osigurati pouzdane pokazatelje u monitoringu tržišta
rada.
Svi nivoi institucija za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini koriste tehnički
zastarjele i uzajamno nekompatibilne IKT sisteme, koji nisu prilagođeni potrebama tržišta
rada. Postojeći IKT sistemi ne omogućavaju međusobno uvezivanje službi za zapošljavanje i
razmjenu podataka o nezaposlenim licima i poslovima niti mogu pružiti pouzdane
statističke podatke. Pored toga, procedure rada nisu standardizirane niti međusobno
usaglašene što je jedan od ključnih preduvjeta za izradu zajedničkog software i punu
automatizaciju.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
PREGLED I ANALIZA FINANSIJSKIH TOKOVA, POTROŠNJE I
UČINAKA JAVNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE
BOSNA I HERCEGOVINA
Za razliku od drugih institucija zapošljavanja u BiH, koje funkcioniraju kao vanbudžetski fondovi sa
svojim izvorom prihoda (doprinosi za nezaposlenost), Agencija za rad i zapošljavanje BiH
(Agencija) je budžetski korisnik. Njen jedini izvor finansiranja je budžet institucija BiH. U 2012,
ovim budžetom je Agenciji odobren ukupan budžet od 1.1 milion KM i ista tolika suma je i
potrošena. Od ovog iznosa za plate, doprinose i naknade 30 zaposlenih utrošeno je 788.472 KM što
predstavlja oko 72% ukupnog budžeta. Ostatak sredstava utrošen je na materijalne troškove i neznatan
iznos na kapitalna ulaganja. Tokom 2012, nije finansiran niti jedan program iz sredstva Agencije.
Budžetska sredstva koja su dodijeljena Agenciji u posljednje tri godine su u istom ili sličnom obimu
kao u 2012.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
PRIHODI I PRIMICI
Ukupan iznos prihoda i primitaka službi za zapošljavanje u Federaciji BiH za 2010, 2011 i
2012 prikazan je u Prilogu 1 ovog Dokumenta. Zbog neusaglašenih računovodsvenih standarda u
Federaciji BiH (FZZZ-a i kantonalne službe), ukupan iznos stvarnih prihoda i rashoda za Federaciju
je nešto drugačiji od prikazanog12. Isto tako, kao primitak se računovodstveno knjiže i primici po
osnovu otplate ranije datih zajmova, međutim, ova sredstva se istovremeno knjiže i kao trošak za
kapitalna ulaganja obzirom da se ista usmjeravaju u namjenske depozite za kredite za zapošljavanje
i samozapošljavanje. Radi boljeg sagledavanja realnog stanja, analize i budžetski trendovi korišteni
za potrebe ovog Dokumenta, utemeljeni su na stvarnim iznosima prihoda i rashoda službi za
zapošljavanje u Federaciji BiH. Obzirom da ovaj Dokument razmatra budžetske trendove u periodu
2010 – 2012, u tabeli koja slijedi navedeni su ukupni računovodstveni iznosi iskazani u Prilogu 1 i
stvarni iznosi prihoda zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2010, 2011 i 2012.
Tabela 4: Ukupni prihodi zavoda za zapošljavanje za 2010, 2011 i 2012
God.
Računovodstveno iskazani prihod (KM)
Stvarni prihod (KM)
2010
183.161.465
171.000.000
2011
192.872.669
- (nedostaje)
2012
169.458.378
140.000.000
npr. sredstva koje FZZZ po Federalnom zakonu doznačava za pasivne mjere kantonima kojima nedostaju
potrebna sredstva za ove namjene se knjiže kao prihod i rashod FZZZ, ali i kao prihod i rashod kantonalnih
službi; dalje, sredstva koja dobiva FZZZ kao grantove za aktivne politike od Vijeća Ministra BiH ili Federalne
vlade se knjiže kao prihod FZZZ, a nakon doznačavanja kantonalnim službama ponovo kao prihod
kantonalnih službi te se na taj način računovodstveno evidentiraju dva puta.
12
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon),
sredstva za zadovoljavanje potreba iz domena zapošljavanja i za rad FZZZ i službi za zapošljavanje
osiguravaju se iz 1)doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti; 2)kamata ili prihoda od
investicionih projekata; i 3) prihoda ostvarenih od pokretne i nepokretne imovine.
Ukupni prihodi zavoda za zapošljavanje za 2010 i 2011, detaljno prikazani u Prilogu 1 ovog
Dokumenta, su atipični jer uključuju budžetske grantove doznačene u svrhu provedbe Zakona o
pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, odnosno osiguranje vanrednih
sredstava utemeljenih ovim posebnim zakonom. Zato, u svrhu identifikacije realne strukture
prihoda zavoda za zapošljavanje, ovaj Dokument u donjoj tabeli i dijagramu ilustrira strukturu
prihoda službi za 2012. godinu.
Po podacima FZZZ, ukupan stvarni prihod zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH za 2012.
godinu iznosi 140 miliona KM13. Struktura prihoda za 2012. godinu, ukazuje da većina prihoda
potiče iz doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti, koji uplaćuju poslodavci i zaposleni te je
ovaj prihod zastupljen sa više od 90% u ukupnoj strukturi prihoda zavoda za zapošljavanje.
Tabela 5: Struktura prihoda zavoda za zapošljavanje u 2012
STVARNI PRIHODI ZAVODA U 2012
UKUPNI PRIHODI %
Doprinosi
94%
Budžetski grantovi
5%
Ostali prihodi
1%
UKUPNO
100%
Struktura prihoda zavoda za zapošljavanje
u FBiH u 2012
prihodi od doprinosa
ostali prihodi
grantovi iz budžeta
Visina stope doprinosa u Federaciji BiH iznosi 2% bruto plaće zaposlene osobe (0,5% na
plaću koju plaća poslodavac i 1.5% iz plaće koju plaća zaposleni). Prilikom obračuna plaća,
poslodavci usmjeravaju 30% iznosa sredstava doprinosa Federalnom zavodu, a 70% kantonalnim
službama prema mjestu prebivališta zaposlene osobe.
U Prilogu 1 ukupan budžet zavoda u FBiH iznosi 169.458.378 KM. Razlika nastaje zbog dvostrukog
knjiženja iznosa od 19 miliona u prihodima FZZZ i kantonalnih službi te izostavljanja primitaka po osnovu
otplate zajmova i sredstva prenesenih iz prethodne godine u ukupan iznos budžeta za 2012., jer po mišljenju
FZZZ, ne predstavljaju stvaran prihod.
13
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
RASHODI I IZDACI
Ukupan iznos: Po podacima FZZZ, u 2012 godini, ukupan iznos stvarnih rashoda i izdataka zavoda
za zapošljavanje u FBiH iznosio je oko 120 miliona KM. Ukupni rashodi u 2010 i 2011, kao i
prihodi, bili su znatno veći zbog vanrednog izdatka finansiranja materijalnih prava demobilisanih
boraca i članova njihovih porodica.
Tabela 6: Ukupni rashodi i izdaci zavoda za zapošljavanje za 2010, 2011 i 2012
God.
Računovodstveno iskazani rashodi i izdaci ( Stvarni rashodi i izdaci ( KM)
KM)
2010
171.009.628
171.009.628 ?
2011
187.164.212
- (nedostaje)
2012
148.348.492
120.000.000
Prikupljena sredstva se troše po redu prvenstva za sljedeće namjene:
A. Administrativne troškove zavoda/službi prema godišnjem finansijskom planu (plate,
naknade, materijalni i drugi troškovi zavoda/službi);
B. Pasivne mjere: nakanade za slučaj nezaposlenosti, obavezno zdravstveno osiguranje, dokup
staža, itd.
C. Aktivne politike i programe tržišta rada ukoliko ostane sredstava nakon odbitka troškova
pod A i B.
Postojeći način finansiranja sektora zapošljavanja u Federaciji BiH, koji se gotovo potpuno
bazira na uplatama doprinosima iz plaća zaposlenih osoba, stvara situaciju u kojoj sistem za
zapošljavanje prima najmanje sredstava onda kada su stope nezaposlenosti visoke i kada su
potrebe za sredstvima najveće kao što je to slučaj danas. Sistem finansiranja je dodatno
ugrožen prioritetnim plaćanjem administrativnih troškova službi i rastućim obimom
pasivnih mjera zbog povećanja stope nezaposlenosti tako da za aktivne mjere tržišta rada,
koje trebaju pospiješiti zapošljavanje, ostaje vrlo malo sredstava.
Struktura rashoda: U tabeli i grafikonu, koji slijede, prikazana je stvarna struktura rashoda zavoda
za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012. godini. Najveći izdatak predstavlja finansiranje pasivnih
mjera što čini oko 60% ukupnih rashoda, a potom slijede administrativni troškovi u iznosu od 19%,
pa tek onda aktivne mjere zapošljavanja koje u strukturi rashoda za 2012. čine 17%.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Tabela 7: Struktura rashoda i izdataka službi za zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012:
God.
RASHODI I IZDACI ZAVODA U 2012
UKUPNO FBiH %
TROŠKOVI ADMINISTRACIJE
19%
(1)Naknade za nezaposlenost
39%
(2)Zdravstveno osiguranje
19%
(3) Demobili. borci i ostale mjere
2%
PASIVNE MJERE
2012
UKUPNO PAS. MJERE
60%
UKUPNO AKTIVNE. POL. ZAP.
17%
KAPIT. ULAGANJA I OSTALI RASHODI
4%
UKUPAN RASHOD
100%
Grafikon 2: Struktura rashoda i izdataka u 2012
Struktura rashoda i izdataka zavoda za
zapošljavanje u Federaciji BiH u 2012
Administrativni troškovi 19%
Pasivne mjere 60%
Aktivne politike zapošljavanja
17%
Kapitalna ulaganja 4%
BUDŽETSKI TRENDOVI U PERIODU 2010 - 2012
A. Administrativni troškovi zavoda za zapošljavanje u Federaciji: Po odredbama Federalnog zakona,
zavodi za zapošljavanje najprije podmiruju administrativne troškove. odnosno plate i
materijalne troškove službi. Ukupan iznos administrativnih troškova u 2010. iznosio je
20.959.918 KM, u 2011-oj 22.508.238, a u 2012-oj 23.452.935 KM, što znači da su ovi troškovi u
periodu 2010 – 2012 porasli za oko 2.5 miliona KM, odnosno za 11%. Kako u službama za
zapošljavanje radi ukupno 594 zaposlene osobe, tako su administrativni troškovi po
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
zaposlenom u 2012. godini iznosili 39.483 KM. Ukupan udio administrativnih troškova u
rashodima i izdacima zavoda u 2012. godini iznosio je 19%.
B. Troškovi za pasivne mjere: Nakon podmirenja administrativih troškova, sredstva se usmjeravaju
za izmirenje pasivnih mjera. Po Federalnom zakonu, materijalna i socijalna sigurnost u slučaju
nezaposlenosti podrazumijeva: (i) novčanu naknadu u skladu sa zakonom, i (ii) doprinose za
zdravstveno i penzijsko osiguranje.
(i)Novčana naknada: U Federaciji BiH, lice koje istane bez posla i koje se prijavi službi za
zapošljavanje sa zahtjevom za isplatu novčane naknade u roku od 30 dana od dana gubitka posla,
ima pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, ukoliko u trenutku prestanka radnog
odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18
mjeseci (minimalan zakonski uvjet). Dužina primanja novčane naknade zavisi od vremena
provedenog na radu, pa tako ako je lice bilo zaposleno osam mjeseci, primaće novčanu naknadu u
trajanju od tri mjeseca (minimalna dužina plaćanja naknade). Ako je, pak, bilo zaposleno preko 35
godina, tada ima pravo primate naknadu u trajanju od 24 mjeseca (maksimalna dužina plaćanja
naknade). Visina novčane naknade za slučaj nezaposlenostim ista je za sva lica i čini 4o% prosječne
neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa
nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Trenutno ova naknada iznosi 313
KM.
U periodu 2010 – 2012, ukupan iznos isplaćenih naknada porastao je sa 36.906.320 KM u 2010. na
45.692.247 KM u 2012., što predstavlja povećanje za 8.785.927 KM, odnosno 24%. Ukupan udio
naknada za nezaposlenost u ukupnim troškovima zavoda za zapošljavanje u 2012., iznosi
39%.
(ii) doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje: U skladu sa Članom 19, tačka 12 Zakon o
zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11),
nezaposlena lica koja su prijavljena zavodima za zapošljavanje imaju pravo na obavezno
zdravstveno osiguranje. Nakon što se nezaposlena lica prijave biroima, službe za zapošljavanje
isplaćuju za njih troškove obaveznog zdravstvenog osiguranja zavodima za zdravstveno osiguranje
iz sredstava doprinosa za slučaj nezaposlenosti. Po ovom osnovu, službe za zapošljavanje su
isplatile u toku 2012. god. zavodima za zdravstveno osiguranje ukupan iznos od 21.081.226 KM za
234.151 korisnika prava na zdravstveno osiguranje, što je za oko 2 miliona KM više nego u
2010., odnosno predstavlja povećanje od 10% .
Isto tako, penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri
godine penzijskog staža do sticanja uvjeta za starosnu penziju u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju, pa su ovi troškovi skupa sa preostalim troškovima za demobilisane borce
učestvovale sa 2% u ukupnim rashodima zavoda u 2012. godini.
(iii) demobilisani borci: Kao što je objašnjeno u poglavlju ovog dokumenta pod nazivom “načini
vođenja i iskazivanja evidencija”, Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih
porodica, koji je donešen 2006. godine, stvorio je dodatne finansijske obaveze koje su službe
izmirivale po ovom posebnom zakonu. Najveće budžetske obaveze za osiguranje prava dodijeljenih
ovoj kategoriji populacije zabilježene su u periodu 2007 – 2011. Po podacima FZZZ, u ovom
petogodišnjem periodu ukupno je isplaćeno oko 362 miliona KM samo za ovu namjenu što
predstavlja tri prosječna godišnja budžeta svih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Kao
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
što se može vidjeti u Prilogu 1, ukupni troškovi za demobilisane borce u 2010.godini iznosili su
preko 44 miliona KM, a u 2011.god. preko 48 miliona KM.14
C) Aktivne politike i programi tržišta rada (APPTR): Nestabilnost i nepredvidivost priliva prihoda i
rashoda u sistemu zapošljavanja otežava planiranje aktivnosti. Kao što definira Federalni zakon,
službe za zapošljavanje moraju najprije podmiriti administrativne i operativne troškove svog rada,
potom troškove koje se odnose na osiguranje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica, a
tek nakon toga mogu preostala sredstva (ako ikakva sredstva preostanu) usmjeravati za aktivne
politike i programe tržišta rada (APPTR).
Studije iz ranijeg perioda navode da su u proteklim godinama značajna sredstva utrošena za
APPTR, tako da je u Federaciji u periodu 2002 -2004 utrošeno oko 100 milliona KM za ove namjene.
Međutim, opšti je zaključak da su službe za zapošljavanje u ovom periodu na nefikasan način
alocirale sredstva te da su nedovoljno nadzirale učinke programa. (EU CARDS 2006).
Aktivne politike i programi tržišta rada koje provode službe za zapošljavanje u Federaciji
BiH u posljednjim godinama su uglavnom usredsređeni na programe sufinansiranja novog
zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke. Opšte je mišljenje da su programi jednolični i da nisu
dovoljno kreativni. Također, se ističe da nisu jasno definisane ciljne skupine i da ne dosežu do onih
osoba koje su u najnepovoljnijem položaju. Stoga se naglašava potreba da se procijeni efektivnost
aktivnih politika tržišta rada kao i da se uspostavi sistem indikatora uspješnosti, kako bi se pratilo
da li su programi bili adekvatno osmišljeni, ciljani, uvezani i provedeni.
U posljednjim godinama, zbog povećanja troškova pasivnih mjera prouzročenih općim
porastom broja nezaposlenih lica i uvođenjem novih kategorija korisnika prava poput
demobilisanih boraca, utrošak sredstava za aktivne politke i mjere se smanjio, tako da su
raspoloživa sredstva dosta ograničena. U razmatranom budžetskom periodu, izvojena sredstva za
aktivne mjere iznosila su oko 20 miliona KM u 2010. i 2012, dok je u 2011. izdvojeno oko 30
miliona KM (vidjeti Prilog 1). Ovi iznosi stavljeni u odnos sa ukupnim brojem nezaposlenih lica u
Federaciji BiH u posljednje tri godine15, ukazuju da se na godišnjem nivou na aktivne mjere u
prosjeku izdvajalo oko 64 KM16 po nezaposlenom. Procentualno na aktivne politike i mjere
tržišta rada izdvajalo se od 12% (2010) do 17% (2011 i 2012) od ukupno utrošenih
sredstava zavoda za zapošljavanje.
Porast administrativnih troškova za 19%, porast ukupnog iznosa naknada za nezaposlenost
za 24%, porast isplata naknada za zdravstveno osiguranje za 10% u ukupnim rashodima
Iako je Zakon o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica ukinut 2010. godine, finansijske
obaveze stvorene ovim Zakonom još uvijek se izmiruju. Troškove za izmirenje ovih obaveza snosili su 50%
FZZZ i 50% kantonalne službe. Kako pojedine službe nisu imale dovoljno sredstava u pojedinim budžetskim
godinama, tako je isplata naknada za nezaposlenost i drugih materijalnih prava demobilisanih boraca kasnila
i isplaćivala se u narednim godinama. Drugo, u 2010. godini ukinuta je mogućnost podnošenja zahtjeva za
ostvarenje prava predviđenih ovim Zakonom, ali ako je npr. lice koje je u odbrani učestvovalo tri godine
podnijelo zahtjev službi u 2009. godini, dok je Zakon još bio na snazi, u tom slučaju je steklo pravo na
naknadu za nezaposlenost u trajanju od tri godine, što znači zaključno sa 2012. godinom.
14
15
Broj nezaposlenih: 2010 (371.090); 2011 (384.852); 2012 (386.091)
16
2010 (54 KM); 2011 (80 KM); 2012 (53 KM)
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
službi za zapošljavanje su najznačajniji budžetski trendovi za period 2010 - 2012. Iako u
ovom periodu nije nominalno zabilježen pad ukupnog iznosa izdvojenog za aktivne politike i
programe tržišta rada, izdvojeni iznosi su nedovoljni u odnosu na stepen nezaposlenosti.
UČINCI
Kako je navedeno u poglavlju o prihodima i rashodima, ukupni stvarni godišnji prihodi
službi za zapošljavanje u Federaciji BiH kreću se oko 140 miliona KM, od kojih sredstva doprinosa
za nezaposlenost iznose oko 120 miliona KM. U isto vrijeme, ukupan godišnji rashod službi za
zapošljavanje iznosi oko 120 miliona KM, što je jednako iznosu ukupnog godišnjeg prihoda od
doprinosa, od čega najveći dio odlazi na plaćanje pasivnih mjera i administrativnih troškova
službi (oko 80%). Stoga se može zaključiti da sredstva doprinosa za slučaj nezaposlenosti, koji
tokom cjelokupnog radnog staža plaćaju svi zaposleni, uglavnom odlaze na plaćanje pasivnih
mjera: naknada licima koja ostanu bez posla, zdravstvenog i penzijskog osiguranja nezaposlenih,
kao i drugih materijalnih prava dijela populacije, poput prava demobilisanih boraca; i troškova
službi za zapošljavanje: plate, naknade, dnevnice, troškovi telefona, pošte, zakupa, i drugi
materijalni troškovi. Sredstva koja se usmjeravaju za kreiranje novih radnih mjesta kroz programe i
politike zapošljavanja su minimalna i, kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, po nezaposlenom
na godišnjem nivou iznose 64 KM.
Dalje, zbog modela i načina organizacije rada službi kao nezavisnih institucija, broj osoblja
koji direktno radi sa nezaposlenim nije dovoljan, tako da na svakog zaposlenog u službama za
zapošljavanje u prosjeku dolazi više od 1300 nezaposlenih lica (vidjeti Tabelu 3). Dalje, veliki broj
lica dolazi na biroe samo radi prijavljivanja u svrhu ostvarenja materijalnih prava, poput
zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Stoga ionako mali broj zaposlenih u službama, koji direktno
rade sa nezaposlenim, gube vrijeme na rutinske i administrativne poslove. Ako se službenik biroa
može posvetiti nezaposlenom licu u prosjeku oko 11 minuta, ne može se govoriti o ozbiljnom radu
u posredništvu u zapošljavanju i savjetovanju.
Uplata doprinosa zaposlenih lica je bez učinka u praksi jer su prikupljena sredstva
uglavnom usmjerena na plaćanje sistema socijalnih davanja dijela populacije i osoblja koje
radi u službama, a ne na isplatu adekvatne naknade licima koja su privremeno ostala bez
posla i stvaranje novih radnih mjesta. Postojeći model funkcionisanja službi za zapošljavanje
ne omogućava stavljanja većeg akcenta na rad sa nezaposlenim licima u traženju posla te je
stoga svekupan učinak sistema zapošljavanja neefikasan jer ne ispunjava svoju osnovnu
funkciju.
REPUBLIKA SRPSKA
Priprema, planiranje, način izrade, donošenje i izvršenje budžeta fondova u RS, uključujući
Zavod RS, uređeno je Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br.96/03,
14/04, 67/05, 34/06, 128/06, 121/12), zakonima o izvršenju budžeta, Zakonom o doprinosima (Sl.
glasnik RS,br. 51/01, 96/03, 128/06, 120/08, 31/09 i 116/12) i Zakonom o posredovanju u
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Službeni glasnik RS, br.30/10; 102/12), .
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u definisanju svojih finansijskih planova kao pravni
osnov koristi: Zakon o budžetu Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta br.34/08), Zakon o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko distrikta,
br.33/04, 19/07 i 17/08), Zakon o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (Sl.glasnik Brčko
distrikta br.15/09) i Statut Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
PRIHODI
Poslovi17 Zavoda RS finansiraju se iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, koje
plaćaju zaposlena lica, kamatnim stopama na depozite, donacijama, sredstvima solidarnosti kao i iz
drugih sredstava koje ostvari Zavod RS, u skladu sa zakonom. S obzirom na to da Zavod RS ima
status javne ustanove, ne može naplaćivati naknadu za usluge koje pruža nezaposlenim i drugim
licima, poslodavcima i drugim i pravnim i fizičkim licima. Uporedni pregled prihoda Zavoda RS
predstavljeni su u Tabeli br. 5. Stope doprinosa na osnovicu iz člana 6. Zakona o doprinosima u RS
iznose:
a) za penzijsko i invalidsko osiguranje 18,5%,
b) za zdravstveno osiguranje 12%,
c) za osiguranje od nezaposlenosti 1% i
d) za dječiju zaštitu 1,5%.
Tabela br. 5 – Prihodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008-2012
2008
2009
2010
KM
%
KM
%
KM
%
Izvorni
23.590.719 79,7 24.762.753 73,2 24.825.642 83,3
prihodi
(doprinosi)
Ostali prihod
182.617
0,6
165.290
0,5
123.625
0,4
Budžetski
5.045.080
17,0
8.140.100
24,1
4.822.109
16,2
grantovi
Razgraničenje
782.764
2,6
763.173
2,3
46.848
0,2
UKUPAN
29.601.180 100 33.831.316 100 29.818.224 100
PRIHOD
2011
KM
%
37.014.805 93,3
2012
KM
37.717.157
%
96,5
160.717
1.365.334
0,4
6,0
99.753
979.453
0,3
2,5
115.078
39.655.934
0,3
100
267.146
39.060.539
0,7
100
Grafikon br. 3 – Pregled prihoda Zavoda RS
120
Izvorni prihodi
(doprinosi)
100
80
Ostali prihod
60
40
Budžetski grantovi
20
0
%
2008
17
%
2009
%
2010
%
2011
%
Razgraničenje
2012
Uz
pomenute
doprinose
Zavod
ostvaruje finansijske
prihode iz budžetskih
grantova Vlade RS i
ostalih
prihoda
u
skladu sa zakonom. Već
nekoliko godina postoji
neusklađenost propisa
tj.
neusklađenost
Zakona o posredovanju
Podaci korišćeni iz dokumenta „Sluzbe zaposljavanja - Prihodi i rashod 2008 – 2011“
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakona o doprinosima, vezano za doprinos za
penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine ukoliko se sa tim stažom osiguranja
ispunjava uslov za starosnu penziju, kao i neusklađenost u pogledu mogućnosti obračuna i prijave
doprinosa za zdravstveno osiguranje na novčanu naknadu nezaposlenih nakon stupanja na snagu
Pravilnika o registraciji u jedinistven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa. Rezultat ove
neusklađenosti je mogućnost da se za jedno lice dupliraju uplate doprinosa za zdravstveno
osiguranje, pa je rukovodstvo Zavoda RS odlučilo da ne planira obračun i isplatu za zdravstveno
osiguranje. S tim u vezi, uplate za zdravstveno osiguranje iz budžeta RS nisu uračunata u pregled
prihoda i rashoda Zavoda RS.
Prihodi Zavoda Brčko distrikta (Tabela br.6) čine sredstva doprinosa za obavezno osiguranje,
sredstva doprinosa za dobrovoljno osiguranje, sredstva iz budžeta Brčko distrikta, sredstva
ostvarena prodajom društvenog kapitala i prodajom društvenih preduzeća (u skladu sa zakonom),
sredstva domaćih i inostranih kredita i zajmova (u skladu sa zakonom), sredstva poklona i donacija
te druga sredstva ostvarena u skladu sa zakonom. Stope doprinosa u Brčko distriktu:
a) 17% na bruto platu za penzijsko osiguranje za zaposlene iz FBiH i 24% na neto platu za
zaposlene iz RS;
b) 12% na bruto platu za zdravstveno osiguranje i 10% poreza na neto platu.
Tabela br. 6 – Prihodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008-2012
2008
2009
2010
KM
%
KM
%
KM
%
Izvorni
2.477.908
71.0
2.681.294
70.9
2.762.367
38.0
prihodi
(doprinosi)
Ostali
54.819
1.6
202.102
5.3
379.071
5.2
prihod
Budžetski
956.499
27.4
895.815
23.7
4.136.021
56.8
grantovi
UKUPAN
3.489.226
100
3.779.211
100
7.277.459
100
PRIHOD
Grafikon br.4. – Prihodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008-2011
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Trošak administracije
Pasivne mjere
Aktivne mjere
%
%
%
%
2008
2009
2010
2011
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
2011
KM
%
2.890.505
73.2
299.456
7.6
757.202
19.2
3.947.163
100
2012
KM
%
RASHODI
Rashodi18 javnih službi za zapošljavanje većim dijelom se odnose na troškove administracije,
novčanih naknada za nezaposlenost i programe aktivnih mjera zapošljavanja. U Tabeli br. 7
predstavljen je pregled svih rashoda Zavoda RS, dok grafikon br. 5 ukazuje na trendove u pomenute
tri kategorije. Posljednja kolona s desne strane odnosi se na projektovan budžetske rashode u 2013.
godini. Najveći dio rashoda od prosječno 50.2% u period 2008-2012 odnosi se na novčane
naknade za nezaposlenost, dok aktivne mjere zapošljavanja učestvuju sa svega 19%
prosječnih rashoda. Trošak administracije u Zavodu RS je 6.665.436 KM što znači da
prosječni administrativni troškovi po jednom zaposlenom službeniku iznose 24.505KM.
Tabela br. 7 – Rashodi Zavoda za zapošljavanje RS 2008-2012
2008
2009
2010
KM
%
KM
%
KM
Bruto plate
4.101.06
14,
4.641.28
12,
4.763.91
8
2
7
5
6
Naknade
1.454.70
5,0
1.612.68
4,3
1.071.41
7
5
0
Trošak
1.245.16
4,3
1.032.68
2,8
995.719
administrac
8
7
ije
Novčana
14.011.6
48,
19.358.2
52,
16.245.2
naknada za
31
4
38
2
97
nezaposlen
ost
Plaćanje
2.296.01
7,9
2.495.78
6,7
2.212.48
doprinosa
5
2
5
za PIO
Programi
5.588.15
19,
7.924.94
21,
4.149.04
aktivne pol.
0
3
0
4
4
zapošljavanj
a
Kapitalna
242.893
0,8
42.998
0,1
274.220
ulaganja
UKUPAN
28.939.6
10
37.108.6
10
29.712.0
RASHOD
32
0
17
0
91
3,4
2011
KM
%
5.144.68
17,
8
2
1.318.43
4,4
5
925.546
3,1
2012
KM
%
5.076.82 17.
0
4
1.588.61
5,4
6
964,110
3.3
54,
7
13.621.7
28
45,
5
14.299.9
85
48.
9
20.000.0
00
7,4
2.329.07
9
7,8
2.214.96
0
7.6
2.500.00
0
14,
0
6.040.19
2
20,
2
6.034.81
3
20.
7
17.370.0
00
0,9
536.141
1,8
213,712
0.7
10
0
29.915.8
09
10
0
29.216.3
72
10
0
%
16,
0
3,6
2013
KM
Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti (Sl.glasnik RS, br. 102/12) povećana je osnovica za utvrđivanje novčane
naknade i garantovani najniži iznos novčane naknade. Stoga je Zavod RS za 2013. godinu planirao
veća sredstva za novčane naknade.
Napomena: Postoje nelogičnosti u rashodovnom dijelu budžeta prema podacima iz dokumenta „Sluzbe
zaposljavanja - Prihodi i rashod 2008 – 2011“ koje je nužno pregledati i revidirati.
18
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Grafikon br. 5 – Pregled rashoda za administraciju, novčane naknade za nezaposlenost
i programe aktivnih mjera u RS u %
60
50
40
Troškovi administracije
30
Novčane naknade za
nezaposlenost
20
10
0
%
%
%
%
%
2008
2009
2010
2011
2012
Programi aktivnih
mjera zapošljavanja
Republika Srpska
Grafikon br. 6 – Pregled rashoda za novčane naknade za nezaposlenost i
programe aktivnih politika zapošljavanja (u KM)
25,000,000
U
skladu
sa
Strategijom
zapošljavanja
2011-2015
20,000,000
Novčana naknada za
primjetan je porast udjela
nezaposlenost
programa
aktivnih
mjera
15,000,000
zapošljavanja u 2011 i 2012
godini, koji se skoro izjednačio
10,000,000
sa udjelom sredstava za novčane
Programi aktivne pol.
naknade. Aktivne mjere su se
5,000,000
zapošljavanja
prvenstveno
odnosile
na
0
povećanje aktivnosti prema
KM KM KM KM KM KM
korisnicima usluga, odnosno
unaprijeđenje
usluga
poslodavacima i nezaposlenim licima, pri čemu je posebno akcentirana funkcija posredovanja pri
zapošljavanju i programi zapošljavanja. U strukturi rashoda Zavoda Brčko distrikta u predmetnom
periodu ne uočava se dominantan trend. Tri godine je budžet Zavoda Brčko distrikta karakterisala
usmjerenosti na aktivne mjere zapošljavanja, uz udvostručenje izdvajanja za ove svrhe u 2010.
godini u poređenju sa prethodnom godinom zbog transfera nepovratnih sredstava iz budžeta Brčko
distrikta, da bi već u 2011. godini ostvaren dvostruko manji rashod za aktivne mjere u korist
pasivnih mjera. U oba slučaja su zavodi tražili povećanje sredstava za pasivne mjere zbog
amortizacije posljedica recesije i povećanja nezaposlenosti. Trošak administracije u Zavodu
Brčko distrikta je 649.370 KM, odnosno prosječni administrativni trošak po jednom
zaposlenom službeniku iznose 54.114KM.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
BRČKO DISTRIKT
Tabela br. 8 – Rashodi Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta 2008-2012
2008
2009
2010
KM
%
KM
%
KM
%
Trošak administracije
454.063
19.0
548.359
12.0
610.269
9.1
Pasivne mjere
900.641
37.6
1.625.111
35.5
1.498.746
22.3
Aktivne mjere
1.013.740
42.3
2.373.739
51.9
4.594.297
68.4
Kapitalna ulaganja
27.008
1.1
28.272
0.6
16.830
0.3
UKUPAN RASHOD
2.395.452 100 4.575.481 100 6.720.142 100
2011
KM
649.370
1.657.917
1.333.241
42.863
3.683.391
%
17.6
45.0
36.2
1.2
100
2012
KM %
Grafikon br. 7 – Rashodi Zavoda Brčko distrikta 2008-2011
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Trošak
administracije
Pasivne mjere
Aktivne mjere
Kapitalna ulaganja
%
%
%
%
2008
2009
2010
2011
Dominantan dio prihoda zavoda za zapošljavanje zasnovan je na uplatama doprinosa iz
plata zaposlenih osoba što ovakav sistem čini neodrživim. To naročito dolazi do izražaja
tokom perioda recesija kakva je bila 2003. godine i od 2011 do danas. Način da se prevaziđe
sadašnji problem jeste stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta uz koji će uporedo javni
zavodi za zapošljavanje aktivnim mjerama zapošljavanja, prije svega konkurentnim
programima obrazovanja, stimulisati nezaposlene da zauzmu afirmativan i proaktivan stav
prema sopstvenom zaposlenju umjesto sadašnjeg reaktivnog odnosa na tržištu rada.
AKTIVNE POLITIKE I PROGRAMI TRŽIŠTA RADA (APPTR)
Politika zapošljavanja sastoji se iz aktivnih i pasivnih mjera smanjenja nezaposlenosti. Svrha
aktivnih mjera je da podstiču potražnju za radom kroz osmišljavanje i realizaciju različitih
projekata i programa usmjerenih na otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacije, dokvalifikacije
i stručna osposobljavanja zaposlenih i nezaposlenih lica, itd. Kroz aktivne mjere zapošljavanja
Zavod RS i Zavod Brčko distrikta obezbjeđuje podsticajna sredstva poslodavcima koji podnesu
zahtjeve za subvencionisanje zapošljavanja novih radnika, odnosno finansiranje programa
obrazovanja čiji je cilj podizanje konkurentnosti radnika. Pasivne mjere su ograničene na pružanje
socijalne i materijalne pomoći nezaposlenima. Postojeće APPTR u RS i Brčko distriktu su
nedovoljne za suzbijanje nezaposlenosti s obzirom da su fokusirane na subvencionisanje plata
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
(obično dijela za doprinose) i samozapošljavanje uključujući programe obuka koje trebaju da
podignu konkurentnost nezaposlenih lica.
Ilustrativan primjer je Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) koji
finansira Svjetska banka kao podršku na usvajanju reformi i unaprijeđenju mreža socijalne zaštite u
BiH. Vrijednost projekta je 6.000.000 američkih dolara, od čega je 4.400.000 američkih dolara
usmjereno na realizaciju aktivnih mjera na tržištu rada. SSNESP realizuje Zavod RS, a projektom su
obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda RS koja aktivno traže posao i iz kategorije su
ugroženih i teško zapošljivih grupa. Međutim, Izvještaj o finansijskom poslovanju Zavoda RS za
2012. godinu ukazuje da Zavod RS nije na zadovoljavajući način u prethodnom periodu realizovao
SSNESP projekat, zbog čega je bilo nužno utvrditi izmjene u skladu sa preporukama Svjetske banke.
Izmjene se odnose na ciljnu grupu obuhvaćenu projektom i na iznos odobrenih sredstava i
period zasnivanja radog odnosa. Imajući u vidu da Zavod RS operativno raspolaže sredstvima za
sprovođenje aktivnih mjera zapošljavanja, a da iste nije u stanju da realizuje, postavlja se pitanje da
li je to zbog nedostatka volje, nemogućnosti zbog preopterećenosti službenika ili zbog njihove
nekompetentnosti
UČINCI
U Zavodu RS ukupno je zaposleno 272 lica. Od ovog broja službenika _______ (???) radi direktno sa
korisnicima usluga Zavoda RS. Imajući u vidu da je broj nezaposlenih u RS prema podacima
Republičkog zavoda za statistiku krajem decembra 2012. godine iznosio 153.438, jedan službenik
Zavoda RS u prosjeku mora obraditi oko 564 nezaposlenih lica. Prema podacima službene internet
prezentacije u Zavodu Brčko distrikta zaposleno je ukupno 12 osoba, pri čemu osam zaposlenika
radi na pozicijama referenta a jedan na poziciji referenta specijaliste. Ukoliko pogledamo ukupan
broj prijavljenih nezaposlenih lica od 12.264 dobijamo podatak da na jednog službenika (pod
pretpostavkom da svi rade na poslovima evidentiranja) koji je svakodnedno u direktnom kontaktu
sa nezaposlenim licima, dolazi čak 1.363 nezaposlena lica. Pod pretpostavkom da je ovaj odnos
ispravan, prosječan službenik u Zavoda Brčko distrikta ima čak 4,5 puta veće opterećenje od
prosjeka u Evropskoj uniji (1 službenik-300 nezaposlenih osoba), odnosno 2,5 puta veće
opterećenje u odnosu na Zavod RS.
U takvim okolnostima je potpuno nerealno očekivati da će javne službe za zapošljavanje biti
djelotvorne u svojoj osnovnoj funkciji posredovanja i savjetovanja u zapošljavanju. Takođe, ovakva
situacija pokreće još jedno bitno pitanje: koliko su službenici zavoda za zapošljavanje, imajući u
vidu usvojenu poslovnu filozofiju svedenu na evidentiranje nezaposlenih lica, uopšte osposobljeni
za obavljanje primarnih funkcija? Čak i kada bi se preko noći promijenio sistem, dislociranjem
evidencije zdravstvenog osiguranja u drugu ustanovu, upitno je koliko bi službenici javnih službi
efektivno obavljali svoje primarne zadatke jer su njihove kompetencije neusklađene sa prirodom
ovih zadataka. To uviđaju i sami zavodi zbog čega se brojne projektne aktivnosti koje se realizuju sa
inostranim partnerima/donatorima, usmjeravaju upravo na osposobljavanje službenika javnih
službi za poslove posredovanja i savjetovanja.
Funkcionisanje sadašnjeg sistema posredovanja pri zapošljavanju u javnim službama za
zapošljavanje zasniva se na prevaziđenom poslovnom modelu koji nije u stanju da odgovori
na izazove vremena u kojem živimo. Sadašnji sistem je trom, nedjelotvoran i usljed
postojećih zakonskih rješenja usmjeren na ispunjavanje pasivnih mjera zapošljavanja te u
značajnoj mjeri onemogućen da se posveti svojoj primarnoj funkciji posredovanja i
savjetovanja u zapošljavanju.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
5. Administrativni troškovi zavoda za zapošljavanje u Republici Srpskoj i Brčko distriktu na
ime osiguranja za slučaj nezaposlenosti (novčana naknada i doprinos za zdravstveno i
penzijsko osiguranje)
ANALIZA REGULATIVE I PRAKSE SERVISIRANJA ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA NEZAPOSLENIH OSOBA
REGULATIVA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Članom 31., Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni
zakon), utvrđena je obaveza osiguranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenim osobama u skladu sa
propisima o zdravstvenom osiguranju.
Tako je članom 19, tačka 12. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH",
br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), propisano da nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za
zapošljavanje imaju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje.
Član 19, tačka 12 glasi:
“Prema ovom zakonu osiguranici su:
12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje ako su:
- se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon
prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima
donesenim na osnovu ovog zakona,
- se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad
zbog koje su otpuštena s te vojne službe,
- se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih
sanmkcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti
obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja alkoholičara i
narkomana,
- na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje,
- se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila
zdravstveno osigurana,
- se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna školovanja,
odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zaštitu,
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
- se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti
zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog roka stupila u roku od
60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi.”
Dalje, Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja (Sl.Novine FBiH, Br. 24/06), koje je
donijelo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, utvđeni su načini i rokovi prijavljivanja
nezaposlenih osoba službama za zapošljavanje. Članom 15., ovog Pravilnika utvrđena je i obaveza
redovnog prijavljivanja službi.
Član 15 glasi:
“Nezaposlena osoba dužna je da se redovno javlja službi, a najmanje jedanput u roku od:
• 30 dana - ako ostvaruje pravo na novčanu naknadu i penzijsko i invalidsko osiguranje;
• 60 dana - ako ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu;
• 90 dana - ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti”
Pregled regulative u oblasti ostvarenja prava nezaposlenih lica na obavezno zdravstveno
osiguranje ukazuje da je Federalnim zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđena obaveza
registracije lica na zavodima za zapošljavanje u svrhu ostvarenja obaveznog zdravstvenog
osiguranja, bez obzira jesu li aktivni tražioci posla ili ne.
REPUBLIKA SRPSKA
Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. glasnik RS, br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 17/08 i 1/09 i
106/09) član 2. propisuje da su svi građani obuhvaćeni obaveznim zdravstvenim osiguranjem koje
podrazumijeva zdravstvenu zaštitu i naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Prava osiguranika u RS regulisana su Pravilnikom o zaštiti prava osiguranih lica koji je usvojen
2011. godine i usklađen je sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata, poznatija kao “Rimska
povelja” koja je nastala u Rimu 2002. godine, a ratifikovana u Briselu u novembru iste godine čime
je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama Evropske unije. Njeno drugo
poglavlje, u kome su precizirana prava pacijenata, sastavni je dio evropskog ustava. Član 10. Zakona
o zdravstvenom osiguranju, stav 7 propisuje da pravo na zdravstvenu zaštitu ima svako
nezaposleno lice dok je redovno prijavljeno Zavodu RS ukoliko ne prima materijalno obezbeđenje,
kao i lice koje se nalazi na stručnom osposobljavanju, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji po uputu
nadležnog Zavoda RS (član 17). Sva lica za koja je uplatilac doprinosa Zavod RS imaju zdravstveno
osiguranje do datuma do kojeg je lice redovno prijavljeno u Zavodu RS. Prema članu 4. Zakona o
posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti RS nezaposleno lice je dužno
da se jednom u 60 dana javlja nadležnoj službi Zavoda RS, radi informisanja o mogućnostima i
uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju.
BRČKO DISTRIKT
Zakon o zdravstvenom osiguranju Brčko distrikta („Sl. glasnik Brčko distrikta br.1 /02, 19/07, 2/08
i 29/07) utvrđuje da obavezno zdravstveno osiguranje predstavlja vid osiguranja koje je
obavezujuće za sva zaposlena i druga lica određena ovim zakonom, kojima se nakon uplate
propisanog doprinosa obezbjeđuje zdravstvena zaštita na nivou osnovnog paketa usluga. Doprinosi
za zdravstveno osiguranje se plaćaju po mjestu rada i po mjestu življenja. U skladu sa članom 18,
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
stav 9, osiguranici su, između ostalog, nezaposlena lica, registrovana u nadležnoj službi za
zapošljavanje u Distriktu.
PRAKSA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Obavezno zdravstveno osiguranje se može ostvariti na jedan od načina:
 Osiguranik se može sam osigurati
 Osiguranik može biti osiguran po osnovu osiguranja bračnog druga ili člana porodičnog
domaćinstva, ili
 Osiguranik se može osigurati na osnovu prijave u službu za zapošljavanje
Prema zakonskim rješenjima u FBiH, nezaposlena lica mogu ostvariti pravo na obavezno
zdravstveno osiguranje ukoliko se u zakonskom roku prijave kao nezaposleni na službe za
zapošljavanje u općini svog prebivališta. Pri tom nije relevantno da li ova lica uistinu traže posao,
odnosno da li se prijavljuju na biroe samo zato što nemaju drugi osnov za zdravstvenu zaštitu, ili bi,
pak, to pravo mogli ostvariti na neki drugi način, npr. preko bračnog druga. Ovakav sistem motivira
prijave na biroe velikog broja lica i omogućava brojne zloupotrebe poput toga da se znatan broj
radnika sa sivog tržišta može prijaviti na biroe za zapošljavanje kao nezaposleni, ali ne zbog
aktivnog traženja posla, već da bi ostvarili pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Većina
prijavljenih na evidencijama radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje spadaju u
dugoročno teško zapošljive kategorije.
Trenutno je u zavodima za zapošljavanje registrirano ukupno 386.091 nezaposlenih u
Federaciji BiH (martl 2013), od kojih 245.601 ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu. Tabela u
prilogu prikazuje stanje nezaposlenosti po kantonima u mjesecu martu 2013., a po službenim
podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje. U drugoj koloni naveden je podatak o korisnicima
zdravstvene zaštite.
Tabela 8: Broj nezaposlenih lica i korisnika zdravstvene zaštite u Federaciji BiH (mart 2012):
Pokazatelji
BP
F BIH
USK
PK
TK
ZDK
386.09
45.15
5.55
98.01
69.69
1
2
2
6
1
245.60
26.41
3.35
59.56
51.56
1
4
5
8
9
K
ZH
SBK
HNK
40.55
31.89
0
1
14.29
23.30
1
1
K
KS
LK
72.76
9.10
1
6
52.79
6.14
0
4
Lica koja
traže
1
zaposlenje -
.
UKUPNO
Korisnici
2
zdravstven
.
e zastite
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
3.637
1.481
9.735
6.688
Ostvarenje prava na obavezno zdravstveno osiguranje dodatno je uvjetovano
kontinuiranom registracijom u službama za zapošljavanje svaka dva mjeseca. Velik broj
registriranih nezaposlenih lica, koja ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, stvara
veliko opterećenje osoblja na prvoj liniji u zavodima za zapošljavanje i sprječava ih da pružaju
standardne usluge klijentima. Kantonalne službe za zapošljavanje moraju za 245.601 lica ovjeriti
potvrdu o statusu nezaposlenog minimalno jednom u dva mjeseca. U isto vrijeme, Ustav Federacije
BiH garantuje svim osobama na teritoriji Federacije primjenu najvišeg nivoa međunarodno
priznatih prava i sloboda, između ostalih, i pravo na zdravstvenu zaštitu19, tako da je sa ovog
aspekta, angažman službi za zapošljavanje u pogledu osiguranja prava na obaveznu zdrvastvenu
zaštitu potpuno iracionalan.
Trenutno službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za 245.601 lica u
Federaciji BiH, što čini preko 60% ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica.
Procjenjuje se da je trenutno oko 120.000 lica u Federaciji registrirano samo zbog
ostvarenja prava na obavezno zdravstveno osiguranje, koja se dodatno moraju javljati
službama svaka dva mjeseca. Ovakav model administriranja zdravstvenog osiguranja je
skup i neracionalan jer Federacija BiH koristi trećinu resursa sektora zapošljavanja za
osiguranje prava, koje je po Ustavu FBiH zagarantovano svakoj osobi koja živi u Federaciji
BiH, bez obzira da li je aktivan tražilac posla ili ne.
Obaveza registracije nezaposlene osobe u nadležnim službama za zapošljavanje u svrhu
ostvarenja obaveznog zdravstvenog osiguranja je naslijeđe iz bivšeg sistema, koje je neprimjereno
današnjem vremenu. Ne postoji niti jedan razlog koji može opravdati toliki angažan administracije
zavoda za zapošljavanje oko prava, koje po Ustavu Federacije BiH, svakako pripada svakoj osobi
koja živi u Federaciji BiH, bez obzira da li ta osoba traži posao ili ne. Pitanje svrsishodnosti se
pogotovu mora postaviti u vremenu ekonomske krize i potrebe da se kapaciteti službi za
zapošljavanje ojačaju i usmjere na njihovu primarnu ulogu posredništva i savjetovanja u
zapošljavanju, a i stoga što ostvarenje prava na zdravstvenu zaštitu prirodno potpada pod
ingerencije sektora zdravstva. Iz ovih razloga, ovaj sistem su napustile i zemlje regije koje su
napravile reformske korake u sektoru rada i zapošljavanja te svoja zakonodavstva i prakse
prilagodile potrebama savremene ekonomije i tržišta rada. Tako, u Republici Hrvatskoj pravo na
obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena osoba ostvaruje u okviru Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje ako je prijavljena područnom uredu ovog Zavoda, pri čemu takva osoba ne
mora biti prijavljena u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Isto tako,
u Republici Crnoj Gori, pravo na obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlena lica ostvaruju
prijavom Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i nisu obvezni prilagati bilo kakve druge
dokaze o svom statusu.
Također, iskustva zemalja članica Evropske Unije svjedoče da su zdravstvene institucije
nadležne za osiguranje zdravstvenog osiguranja, a da se agencije za zapošljavanje isključivo bave
pitanjima posredništva u zapošljavanju, savjetovanjima i drugim podrškama licima koja aktivno
traže posao. Komparativni pregled raspodjele nadležnosti između institucija ova dva sektora nalazi
se u Prilogu 2 ovog Dokumenta.
Konačno, sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba u Federaciji BiH
se osiguravaju iz doprinosa sa slučaj nezaposlenosti u različitom obimu od kantona do kantona jer
19
Ustav Federacije BiH, Poglavlje II, A., Tačka 2 (1) (o).
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
je visina ovog prava utvrđena odlukama Skuptina Kantona u iznosima od 6 KM do 12 KM mjesečno.
Tako je ukupna suma koju su službe za zapošljavanje isplatile zavodima za zdravstveno osiguranje
na ime obaveznog zdravstvenog osiguranja prijavljenih nezaposlenih lica u Federaciji u 2012.
godini iznosila oko 21 milion KM (21.081.266 KM). U Republici Hrvatskoj sredstva za obavezno
zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba se osiguravaju iz doprinosa za nezaposlene osobe, a u
Crnoj Gori iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Tabela u prilogu ilustrira iznose koje su službe za zapošljavanje isplatile zavodima za
zdravstveno osiguranje na ime obaveznog zdravstvenog osiguranja korisnika po kantonima i
ukupno za Federaciju u posljednje tri godine.
Tabela 9: Sredstva isplaćena zavodima za zdravstveno osiguranje po kantonima u 2010, 2011, 2012
God.
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
2010
1.518.251
242.844
5.341.421
3.467.535
173.936
1.717.470
1.640.235
569.970
3.921.876
516.610
2011
1.770.057
240.222
5.751.743
3.632.644
208.900
1.288.505
1.718.603
615.870
4.239.679
743.527
2012
1.899.147
234.378
6.118.789
3.729.116
183.680
1.106.132
1.921.224
722.446
4.545.441
620.913
God.
K10
UKUPNO FBiH
2010
19.110.148 KM
2011
20.209.750 KM
2012
21.081.266 KM
REPUBLIKA SRPSKA
Sistem socijalne zaštite nezaposlenih posebno proizvodi probleme u funkcionisanju sistema
zdravstvene zaštite, jer zavodi za zapošljavanje omogućavaju da ogroman broj lica ima potpuno
zdravstveno osiguranje, iako zavodi ne osiguravaju potrebna sredstva za finansiranje troškova
zdravstvene zaštite. Pravo na besplatno zdravstveno osiguranje tokom prijavljene nezaposlenosti
stimuliše ostanak u sivoj ekonomiji i izbjegavanje uplate doprinosa socijalnog osiguranja.
U poređenju sa budžetima fondova obaveznog zdravstvenog osiguranja drugih zemalja, izdvajanje u
RS je najmanje (Tabela br.12). Prosječno izdvajanje po glavi stanovnika za obavezno zdravstveno
osiguranje, prema podacima iz 2012. godine, u Srbiji iznosi 280€, u Hrvatskoj 1.100€, u Sloveniji
1.400€, a u Republici Srpskoj 220€. U RS je prosječan mjesečni doprinos po osiguraniku u 2012.
godini iznosio oko 71 KM, pri čemu zaposlena lica plaćaju doprinos u prosječnom iznosu od oko
160 KM, dok prosječni mjesečni doprinos svih ostalih osiguranika iznosi oko 14 KM. Zaposleni čine
34,7% ukupnog broja osiguranika i obezbjeđuju čak 83,6% prihoda za zdravstvo osiguranje.
Procjena Fonda zdravstva RS je da minimalno izdvajanje po glavi stanovnika mora biti 260€.
Tabela br. 12 – Uporedna analiza doprinosa za zaposlena lica, nezaposlena lica i penzionere
Zemlja
Osnovica
Visina stope
Osnovica
Visina stope
Osnovica
doprinosa (%)
doprinosa (%)
Hrvatska
bruto plata
15
isplaćena
15
prosječne
penzija
bruto plate
Srbija
bruto plata
12,3
isplaćena
12,3
prosječne
penzija
bruto plate
Crna Gora
bruto plata
13,5
isplaćena
19
prosječne
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Visina stope
doprinosa (%)
15
12,3
7,5
Makedonija
bruto plata
8,2
Republika
Srpska
bruto plata
12
penzija
isplaćena
penzija
isplaćena
penzija
14,7
1
bruto plate
prosječne
bruto plate
prosječne
bruto plate
8,6
12
U prethodnom periodu su sredstva za doprinos za zdravstveno osiguranje za nezaposlena lica bila
prijavljena kod Zavoda RS, obezbijeđena u Budžetu RS i planirana u okviru sredstava Ministarstva
zdravlja i socijalne zaštite RS, koje je mjesečno uplaćivalo sredstava Fondu zdravstva za
nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda.
Pristup službama za zapošljavanje je univerzalan i omogućava privilegiju zdravstvenog osiguranja
na osnovu statusa nezaposlenog lica. Posljedica je veliki broj nezaposlenih lica koja se prijavljuju
kako bi ostvarila zdravstveno osiguranje, a da aktivno ne traže posao. Prema procjenama službi za
zapošljavanje između 30 i 40 posto nezaposlenih lica je registrovano u njihovim evidencijama
isključivo zbog pristupa zdravstvenom osiguranju, a da čak 50 procenata registriranih nezaposlenih
u stvari ne traži posao aktivno. Veliki broj evidentiranih nezaposlenih lica u javnim službama
zapošljavanja utiče na smanjenje efikasnosti rada službi, loše usluge i nemogućnost adekvatne
procjene ugroženosti lica kojima je stvarno potrebna pomoć. U takvim okolnostima službenici
službi za zapošljavanje su prisiljeni da dvije trećine radnog vremena provedu u registraciji
nezaposlenih i informisanju nezaposlenih lica.
U Tabeli br. 10 predstavljen je pregled broja korisnika zdravstvenog osiguranja u periodu 20092012 prema podacima iz posljednjeg mjesecu u kvartalu. Uvidom u statističke podatke očigledno je
da javne službe za zapošljavanje imaju ogromno opterećenje zbog vođenja evidencija lica koja
ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu po osnovu statusa nezaposlenih lica. Dimenzije problema se
posebno uočavaju u RS gdje je trend povećanja broja korisnika zdravstvenog osiguranja veći u
odnosu na trend povećanja nezaposlenosti. Iako nemamo podatke za 2012. i 2013. godinu, pod
pretpostavkom da broj osiguranika ostane isti kao u 2011. godini, očigledno je da Zavod RS ne može
djelotvorno obavljati svoje prevashodne funkcije. Iako je situacija u Brčko distriktu za nijansu
povoljnija kada posmatramo odnos zaposlenih-korisnika zdravstvenog osiguranja ne smijemo
zaboraviti da je broj nezaposlenih na jednog službenika dvostruko veći u odnosu na Zavod RS.
Tabela br. 13 – Broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u BiH – pregled kvartalnih izvještaja –
2009-2012
BiH nezaposleni
BiH broj korisnika zdravstvenog os.
FBiH nezaposleni
FBiH broj korisnika zdravstvenog os.
RS nezaposleni
RS broj korisnika zdravstvenog os.
Brčko nezaposleni
Brčko broj korisnika zdravstvenog os.
2009
IV k.
510.580
335.152
354.577
201.761
145.396
127.856
10.607
5.535
2010
IV k.
522.052
351.634
351.929
211.742
145.620
133.422
11.503
6.470
2011
IV k.
536.781
380.249
371.090
226.206
153.535
146.708
12.156
7.335
2012
IV k.
550.574
2013
I k.
553.580
384.852
386.091
153.458
154.998
12.264
Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u
BiH” počev od br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012
U okviru aktivnosti sa Centrom za proceduralni i pravni razvoj RS u okviru projekta Evropske unije
„IALM“ pokrenute su aktivnosti u pravcu usklađivanja propisa RS sa propisima Evropske unije. S
tim u vezi inicirano je pitanje „izmještanja“ zdravstvenog osiguranja iz Zavoda u druge nadležne
institucije, po uzoru na zemlje u okruženju, a sa ciljem uspostavljanja realne evidencije o
nezaposlenima. U RS je u primjeni Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa od
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
početka 2010. godine po kome se za većinu građana prijava na zdravstveno osiguranje vrši u
jedinicama Poreske uprave. Ovakav sistem sprečava dupliranje prava i obaveza, ali se još uvijek ne
primijenjuje između javnih ustanova u potpunosti. Postojanje ovog sistema može poslužiti kao
osnova za rasterećivanje zavoda za zapošljavanje obaveze vođenja evidencija po osnovu
zdravstvenog osiguranja.
Osnovna uloga javnih službi za zapošljavanje se svela na evidentiranje nezaposlenih i
provjere njihove podobnosti za naknade za nezaposlenost i zdravstveno osiguranje. Zbog
ovakve prakse obesmišljeno postojanje javnih službi za zapošljavanje kao ustanova čija je
primarna uloga posredovanje prizapošljavanju i druga asistencija nezaposlenim licima.
ANALIZA REGULATIVE I PRAKSE ISPLATE NAKNADE ZA RADNIKE
KOJI OSTANU BEZ POSLA
REGULATIVA
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (SL. Novine FBiH
Br.55/00; 41/01; 22/05; 9/08) (u daljem tekstu: Federalni zakon) utvrđuje pravo na novčanu
naknadu, visinu naknade i dužinu prava primanja naknade, osobama koje izgube posao na sljedeći
način.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
 Pravo na naknadu: Član 29. tačka 1. glasi:
“Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlenia osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima
najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima uposljednjih 18 mjeseci.
 Visina naknade za slučaj nezaposlenosti: Član 30. tačka 1. glasi:
“Visinu novčane naknade čini 4o% prosječne neto plaće isplaćene u Fedreraciji u posljednja tri
mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za
statistiku.”
 Dužina primanja naknade: Član 30.tačka 2. glasi:
“ Novčana naknada iz stava 1. ovog člana isplaćuje se nezaposlenoj osobi:
 3 mjeseca ako je provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina;
 6 mjeseci ako je provela na radu od 5 do 1o godina;
 9 mjeseci ako je provela na radu od 1o do 15 godina;
 12 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 25 godina;
 15 mjeseci ako je provela na radu od 25 do 3o godina;
 18 mjeseci ako je prpovela na radu od 3o do 35 godina;
 24 mjeseca ako je provela na radu više od 35 godina. “
Prema gore navedenom zakonskom rješenju, pravo na novčanu naknadu za slučaj
nezaposlenosti u Federaciji BiH stiče lice koje je bilo zaposleno najmanje osam mjeseci neprekidno
ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Novčana naknada je ista za sva lica i čini
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
4o% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog
odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Posljednji, službeno
objavljeni iznos neto plaće u Federaciji BiH, iznosi 828 KM20, što znači da bi naknada za
nezaposlenost osobi koja bi u ovom momentu ostala bez posla iznosila 331 KM. Dalje, dužina
primanja naknade zavisi od godina provedenih na radu, tako da je minimalna dužina primanja
naknade 3 mjeseca ako je osoba provela na radu od 8 mjeseci do pet godina, a maksimalna 24
mjeseca ako je lice radilo više od 35 godina.
REPUBLIKA SRPSKA
Nezaposleno lice u Republici Srpskoj (Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti) i Brčko distriktu (Zakon o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti) kojem je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koja
ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa
prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na:
a) novčanu naknadu,
b) zdravstveno osiguranje i
c) penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pravo na novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu RS/Zavodu Brčko distrikta,
a prava na zdravstveno, odnosno penzijsko-invalidsko osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa
važećim propisima. Ovome treba dodati da pomenuta prava u RS ostvaruju i strani državljani i lica
koja bez državljanstva pod uslovima predviđenim Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i
pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez
državljanstva (Sl. gl. RS, br. 24/09). Dužina trajanja prava na novčanu naknadu u RS zavisi od
dužine staža osiguranja nezaposlenog lica i može iznositi neprekidno najviše:
a) za staž osiguranja do 12 mjeseci – mjesec dana,
b) za staž osiguranja od jedne do dvije godine – dva mjeseca
v) za staž osiguranja od dvije do pet godina – tri mjeseca,
g) za staž osiguranja od pet do 15 godina – šest mjeseci,
d) za staž osiguranja od 15 do 30 godina – devet mjeseci i
đ) za staž osiguranja preko 30 godina – 12 mjeseci.
BRČKO DISTRIKT
Trajanje prava na novčanu naknadu u Brčko distriktu takođe zavisi od dužine staža osiguranja
nezaposlenog lica i može iznositi neprekidno najviše:
1) tri mjeseca, za staž osiguranja do pet godina;
2) šest mjeseci, za staž osiguranja od pet do 15 godina;
3) devet mjeseci, za staž osiguranja od 15 do 25 godina;
4) 12 mjeseci, za staž osiguranja preko 25 godina.
Po podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječno isplaćena neto plaća u Federaciji BiH za mjesec
mart 2013 iznosi 828, 00 KM
20
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Prava lica koja ostvaruju ovo pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine definisano je „Sporazumom o
ostvarivanju prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba“ iz oktobra 2012. godine. Potpisnici
sporazuma su Federalni zavod, Zavod RS i Zavod Brčko distrikta.
PRAKSA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Sva zaposlena lica u Federaciji BiH, odnosno njihovi poslodavci, tokom cjelokupnog radnog staža
zaposlenog, svakog mjeseca plaćaju i doprinose za osiguranje u slučaju privremene nezaposlenosti.
Svrha plaćanja ovog doprinosa u fond jeste osiguranje materijalne sigurnosti zaposlenih u slučaju
da privremeno ostanu bez posla i to za period dok ne nađu novo zaposlenje. Svakako da
individulani doprinos svakog zaposlenog ukupnim sredstvima fonda zavisi od dužine vremena u
kojem je zaposleno lice plaćalo doprinos, kao i od visine njegove mjesečne uplate. Međutim,
postojeći sistem naknada za slučaj nezaposlenosti u Federaciji BiH ne uzima u obzir individualno
učešće pojedinca u ukupnim sredstvima fonda, već se naknada distribuira jednako svima u iznosu
gotovo jednakom iznosu minimalne plaće u Federaciji21 i u relativno dugom periodu za pojedine
kategorije. To znači da iznos naknade ne uzima u obzir iznose doprinosa, koje je uplaćivalo lice u
periodu dok je radilo, pa zato i njen iznos nije ni vezan za platu te osobe. Stoga, ova vrsta naknade
ima više karakter socijalne pomoći, a ne naknade za slučaj nezaposlenosti.
Kako visina naknade za slučaj nezaposlenosti nije vezana za platu osobe koja je ostala bez
posla, to su najviše oštećena lica koja su u fond dugi niz godina redovno plaćali doprinose u
većim iznosima. U slučaju da ostanu bez posla, za uzvrat mogu dobiti samo iznos socijalne
pomoći.
U razvijenim zemljama EU, postoje različiti modaliteti obračuna i plaćanja naknade za
nezaposlenost. Neke su manje darežljive, a neke više poput Skandinavskih zemalja. U gotovo svim
zemljama pravilo je da se ova naknada obračunava u procentu iznosa plaće lica koje je ostalo bez
posla. Njena svrha jeste osigurati materijalnu sigurnost osobi koja traži posao u razumnom
vremenskom periodu dok ne radi. Zbog sličnog pravnog nasljeđa i stepena ekonomske razvijenosti,
ovaj analiza je razmotrila zakonska rješenja u zemljama regije: Crna Gora, Hrvatska, Makedonija,
Slovenija i Srbija.
Što se tiče sticanja prava na novčanu naknadu, u zemljama regije je donji prag za ostvarenje
ovog prava nešto viši te je potrebno minimalno provesti na radu od 9 do 12 mjeseci. U Federaciji je
potrebno minimalno provesti na radu osam mjesci da bi se ostvarilo pravo na naknadu. Primjeri iz
prakse ukazuju da značajan broj kompanija zloupotrebljava ovaj instrument za „sezonske“ radnike,
držeći ih povremeno zaposlenim na minimalni period potreban kako bi ostvarili pravo za novčanu
nadoknadu ( osam mjeseci) i raskidajući njihove ugovore tokom perioda u kojem ostvaruju
pomenuto pravo.
21
Minimalna plaća u Federaciji trenutno iznosi oko 360 KM.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
Sama dužina ostvarenja prava na naknadu, također, je kraća od Federacije BiH te ovaj
period u većini zemalja regije traje od 3 do 15 mjeseci. Konačno, sama visina naknade je i u regiji
vezana za platu lica koje je ostalo bez posla, a ne prosječnu platu u zemlji. Tako, Slovenija i Hrvatska
osiguravaju 80%, odnosno 70% plate radnika koji je ostao bez posla za prva tri mjeseca
nezaposlenosti, a za ostali period 60% u Sloveniji, odnosno 35% u Hrvatskoj. U Makedoniji i Srbiji,
naknada se utvrđuje u iznosu od 50% prosječne radnikove plate prije otkaza za prvu godinu
primanja naknade. Hrvatka i Makedonija, također, utvrđuju maksimalan iznos naknade u iznosu od
70% prosječne plate u državi (Hrvatska), odnosno 80% (Makedonija). Komparativna analiza
novčanih naknada za nezaposlenost u zemljama regije nalazi su u Prilogu 3 ovog Dokumenta.
Dostupnost naknade: Kao što je objašnjeno u ranijem tekstu ovog poglavlja, da bi lice ostvarilo pravo
na naknadu za nezaposlenost potrebno je da 1) bude prijavljeno da je u random odnosu namjanje
osam mjeseci neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci, što znači da ga je
poslodavac regularno prijavio i plaćao sve doprinose, uključujući i doprinos za slučaj
nezaposlenosti; 2) da se prijavi nadležnom birou za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana
prestanka radnog odnosa.
Sve vrste doprinosa, bez obzira kako se oni nazivaju, u praksi plaća poslodavac. Opće je
poznato da neki poslodavci, uglavnom u dijelu privatnog sektora, ne ispunjavalju ovu obavezu tako
da veliki broj radnika radi na tzv. sivom tržištu. Ukoliko poslodavac ne prijavi radnika da je u
random odnosu i ne plaća doprinose, to znači da ovi radnici ne mogu ostvariti pravo na novčanu
naknadu kada im prestane radni odnos, bez obzira na dužinu trajanja radnog odnosa. Pored toga,
određeni broj zaposlenih ne ostvaruje ovo pravo, iako ispunjava zakonske uvjete, zato što nisu na
vrijeme bili informisani o ovom pravu i o obavezi prijavljivanja na biroe u roku od 30 dana od dana
prestanka radnog odnosa. Ako se propusti zakonski rok, nezaposlena osoba više ne može tražiti
ovu naknadu iako ju je stekla.
Jedan broj zaposlenih u dijelu privatnog sektora ne može ostvariti pravo na naknadu jer
poslodavci nisu uplaćivali doprinose za njih. Isto tako, neka lica, koja ostanu bez posla, ne
ostvaruju ovo pravo iz razloga neinformisanosti o pravu na naknadu i o rokovima za prijavu.
ISPLAĆENA SREDSTVA ZA NOVČANE NAKNADE
U tabeli koja slijedi prikazani su isplaćeni troškovi za naknade za nezaposlenost za posljednje tri
godine po kantonima i ukupno za Federaciju BiH. U 2012, ukupan iznos sredstava isplaćen na ime
naknada za nezaposlenost iznosio je preko 45 miliona KM. U toku 2010, bilo je registrovano 9.305
korisnika naknade, u 2011. godine 8.158, a u 2012. godine 9.540 korisnika.
Tabela 10: Sredstva isplaćena za novčanu naknadu po kantonima u 2010, 2011, 2012
God.
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
SK
K10
2010
2.641.665
707.836
7.499.734
6.644.739
447.614
3.757.241
3.550.290
876.514
10.017.792
762.895
2011
3.279.750
508.706
8.291.685
6.619.007
536.860
3.246.330
3.484.689
1.089.342
10.526.691
652.021
2012
4.013.107
538.604
8.425.255
8.242.315
502.580
4.074.446
5.740.205
1.300.919
12.156.689
698127
God.
UKUPNO FBiH
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
2010
36.906.320
2011
38.235.081
2012
45.692.247
REPUBLIKA SRPSKA I BRČKO DISTRIKT
Tabela br. 9 – Uporedni pregled broja korisnika novčane naknade u zemljama regiona zaključno sa 31. decembrom 2010.
godine
Korisnici novčane naknade
Ukupno lica
% od ukupnog broja
Muškarci
Žene
za nezaposlene (prosjek
nezaposlenih
godine)
Bosna i Hercegovina
12.341
2.4
7.556
4.785
Bugarska
136.755
39.0
65.208
71.547
Crna Gora
13.360
41.6
8.197
5.163
Hrvatska
78.439
25.9
39.004
39.435
Makedonija
24.263
7.6
17.251
7.012
Slovenija
30.319
30.2
16.856
13.463
Srbija
79.592
9.7
46.028
33.028
Izvor: Centri javnih službi za zapošljavanje Jugoistočne Evrope (CPESSEC), “Statistički informator br. 3”, Juli 2011, Zagreb: Hrvatski zavod
za zapošljavanje.
Postojeći sistem novčanih naknada za nezaposlenost u RS i Brčko distriktu nije usklađen sa
standardima u EU, kao ni sa standardima zemalja okruženja. Obuhvat novčanom naknadom za
slučaj nezaposlenosti je izuzetno mali u BiH i iznosi svega 2.4% od ukupnog broja prijavljenih
nezaposlenih lica (vidi Tabelu br. 9), uprkos rastu od 2006/2007 godine kada je iznosio svega 1,9%
prijavljenih nezaposlenih lica (2,2% u RS i 1,5% u FBiH). Sistem naknada na ime nezaposlenosti se
smatra neefikasnim i ne pruža minimum socijalne zaštite nezaposlenim licima. Suštinski problem
jeste pokušaj da se zastarjelim sistemom socijalne zaštite nezaposlenih pokuša obezbjediti
minimalni nivo socijalne zaštite nezaposlenih lica bez obzira na to što postojeći sistem već
godinama pokazuje da nije sposoban za djelotvorno funkcionisanje u izmjenjenim okolnostima
tržišta rada BiH.
U Tabeli br. 10. predstavljen je ukupan broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u periodu
2008-2012 prema kvartalnim obračunima uz poređenje sa ukupnim brojem registrovanih
nezaposlenih lica. Podaci o broju osoba koje su primile novčanu naknadu u 2012. godini još uvijek
nisu nedostupni za nivo entiteta i Distrikta što našu uporednu analizu za ovaj period čini
neizvodljivom.
Tabela br. 10 – Broj korisnika novčane naknade za nezaposlenost u BiH – pregled kvartalnih izvještaja –
2009-2012
BiH nezaposleni
BiH broj korisnika novčana naknade
FBiH nezaposleni
FBiH broj korisnika novčana naknade
RS nezaposleni
RS broj korisnika novčana naknade
Brčko nezaposleni
Brčko broj korisnika novčana naknade
2009
IV k.
510.580
14.102
354.577
9.517
145.396
4.323
10.607
262
2010
IV k.
522.052
7.686
351.929
4.827
145.620
2.499
11.503
360
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
2011
IV k.
536.781
10.634
371.090
8.093
153.535
2.313
12.156
228
2012
IV k.
550.574
11.713
384.852
2013
I k.
553.580
153.458
154.998
12.264
386.091
Izvori: Agencija za rad i zapošljavanje, “Bilten br.5-7”; Agencija za rad i zapošljavanje, “Statistički informator: pregled stanja tržišta rada u
BiH” počev od br.14-IV/2009 do br.26-IV/2012
Povećanje broja nezaposlenih utiče na povećanje broja korisnika novčane naknade što predstavlja
ozbiljno opterećenje službama zapošljavanja. Javlja se potreba za brzo reagovanje službi u
rješavanju zahtjeva za naknade za nezaposlenost, kao i pronalaženje načina za obezbjeđenje
sredstava što postaje sve teži zadatak zbog brojnih budžetskih restrikcija. Rastući pritisak na službe
u zavodima zbog rasta zahtjeva za novčane naknade ukazuje na potrebu jačanja kapaciteta u
službama zapošljavanja u cilju obezbjeđenja brzog rješavanja ovakvih zahtjeva. Adekvatan pristup
za ublažavanje pritiska je proaktivno i sinergijsko djelovanje izvršne vlasti i javnih službi za
zapošljavanje kroz izdvajanja dodatnih sredstava za programe aktivnih mjera zapošljavanja kao što
su javni radovi, infrastrukturni radovi i stručno obrazovanje, prekvalifikacije i dokvalifikacije.
Takođe, nužno je šro prije uspostaviti sistem pooštrenih kriterijuma po kojima lice može dobiti
status nezaposlene osobe kako bi se umanjile zloupotrebe i usmjerio veći dio prihoda osiguranja na
obezbjeđivanje adekvatnih naknada za lica koja ostanu bez posla.
Tabela br. 11 – Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost u RS – 2008-2012
Republika Srpska
Brčko distrikt
2008
14.011.631
2009
19.358.238
2010
16.245.297
2011
13.621.728
900.641
1.625.111
1.498.746
1.657.917
2012
14.299.985
2013
20,000,000
Grafikon br. 7 - Budžetska izdvajanja za novčane naknade za nezaposlenost
u RS – 2008-2012
Sadašnji
sistem
novčanih
naknada
je
prevaziđen
i
nefunkcionalan. Sistem naknada
20,000,000
za nezaposlenost treba da
15,000,000
istovremeno obezbijedi zaštitu
Republika Srpska
nezaposlenim licima i poslovnom
10,000,000
Brčko distrikt
sektoru, prevashodno privatnom
sektoru kao što pokazuje praksa
5,000,000
iz zemalja EU. Na primjer, u
0
Sloveniji nezaposleno lice može
2008 2009 2010 2011 2012 2013
ostvariti pravo na novčanu
naknadu između dva i 19 mjeseci
(izuzetak su osobe preko 55 godina i 25 godina osiguranja koje imaju naknadu 25 mjeseci), pri
čemu u prva tri mjeseca kada je najveći pritisak na osobu koja je ostala bez posla, dobija 80% od
prosječne mjesečne plate, a narednih devet mjeseci 60%, odnosno 50% nakon 12 mjeseci. Naravno,
uspostavljanje ovakvog sistema podrazumijeva strogu kontrolu statusa nezaposlenih lica koja mogu
ostvariti pasivna prava, kontrolu rada u sivoj ekonomiji i prevođenje u normalnu ekonomiju, kao i
kontrolu uplate doprinosa bez čega nije moguće finansirati predložene promjene.
25,000,000
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
ZAKLJUČI
Iako je u Federaciji BiH u 2013. zabilježen blag pad nezaposlenosti (0,34%), tržište rada u
Federaciji BiH i dalje karakteriše visoka stopa neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i visoka
stopa nezaposlenosti koja u proteklim godinama ima kontinuiran trend porasta. Tako se broj
nezaposlenih u Federaciji BiH za deset godina povećao za 108.810 osoba, a broj zaposlenih tek
za 28.163. Razlika između broja zaposlenih i nezaposlenih bila u 2002. bila je 127.409 a danas je
46.762, tako da je omjer nezaposleni/zaposleni, koji je u 2012. godini bio 1:1,45, sada promijenjen i
iznosi 1:1,1. Ovom dinamikom ne/zapošljavanja velika je mogućnost da se broj zaposlenih
izjednači s brojem nezaposlenih. Stoga je reforma rada javnih službi za zapošljavanje urgentna, kao
i njihova brza transformacija u aktivne posrednike na tržišta rada.
Postojeći zakonski okvir koji regulira pitanja sektora rada i zapošljavanja, uključujući i
prava po osnovu nezaposlenosti, je samo djelimično reformisan i nije dovoljno usklađen sa
međunarodnim standardima i zahtjevima EU, kao i sa stvarnim potrebama tržišta rada.
Institucionalni model rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji je glomazan i krut, i što je
najvažnije nije prilagođen potrebama tržišta rada. Deset kantonalnih javnih službi za zapošljavanje
nisu tehnički opremljene da mogu na efikasan način razmjenjivati podatke o poslovima i
zaposlenim između sebi, niti sa FZZZ. Utvrđeno je da opterećenje usljed vođenja evidencija
zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te ih sprečava da svoje
kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i
individualno savjetovanje o tržištu rada.
Svi prihodi koje sistem prikupi od uplate doprinosa u toku jedne godine potroše se u
najvećem dijelu za pasivne mjere, koje imaju karakter socijalne pomoći i troškove administracije
javnih službi. U odnosu na broj nezaposlenih, sredstva koja se izdvajaju za aktivne mjere i politike
tržišta rada su minimalna. Ova analiza je posebnu pažnju obratila na sistem naknada za koji je
utvrđeno da nisu uopšte vezane za lični dohodak lica, koje je ostalo bez posla. Naknade su najniže u
Jugoističnoj Evropi i isplaćuju se u dužem vremenskom periodu te kao takve zapravo više
odgovaraju vrsti socijalne pomoći.
Sistem zapošljavanja, koji je institucionalno i finansisjki dizajniran na ovakav način, nije
učinkovit i ne može odgovoriti savremenim potrebama tržišta rada.
Iako je u prethodnih nekoliko godina postignut napredak u određenim segmentima politika
zapošljavanja, tržište rada u Republici Srpskoj i Brčko distriktu i dalje karakterišu visoka stopa
neaktivnosti radno sposobnog stanovništva i izrazito visoka stopa nezaposlenosti. Postojeća
legislativa koja utvrđuje način rada i nadležnosti javnih službi za zapošljavanje je samo djelimično
reformisana, ali je još uvijek nedovoljno usklađena sa međunarodnim standardima i zahtjevima EU,
kao i sa stvarnim potrebama dinamičnog tržišta rada.
U ovoj analizi su obrađeni primjeri vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja za
nezaposlena lica i novčanih naknada u slučaju nezaposlenosti. Utvrđeno je da opterećenje usljed
vođenja evidencija zdravstvenog osiguranja značajno otežava rad javnih službi za zapošljavanje, te
ih sprečava da se prilagode potrebama tržišta rada i da svoje kapacitete usmjere ka svojoj osnovnoj
misiji vezanoj za posredovanje pri zapošljavanju i individualno savjetovanje o tržištu rada. Ovo je s
jedne strane posljedica neprilagođenog sistema rada javnih službi za zapošljavanje koje i dalje u
nekim segmentima rade prema principima iz socijalističkog perioda, što prosto nije kompatibilno
sa zahtjevima modernog poslovanja. S druge strane, zbog porasta broja nezaposlenih i percepcije
nezaposlenih lica da javne službe za zapošljavanje koriste prevashodno za ostvarivanje svojih
pasivnih prava, zavodi su pretvoreni u šalter-sale za vođenje evidencije koja nikad nije ni trebala
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
biti dodijeljena u nadležnost ustanovi van sektora zdravstvene zaštite. Imajući u vidu da javne
službe zapošljavanja treba da se bave posredovanjem pri zapošljavanju, može se zaključiti da su
JSZ praktično izgubile osnovnu svrhu svog postojanja. Poseban problem predstavljaju novčane
naknade za slučaj nezaposlenosti koje su najniže u Jugoističnoj Evropi i kao takve zapravo bliže
odgovaraju vrsti socijalne pomoći. Prema mišljenju ILO-a, sistem socijalne zaštite koji obezbjeđuje
nezaposlenim licima zdravstveno osiguranje podstiče radno sposobno stanovništvo da se registruju
kao nezaposleni kako bi ostvarili prava po osnovu nezaposlenosti: zdravstveno osiguranje i
novčanu naknadu. Ovo je zabrinjavajuća praksa koja se godinama prećutno odobrava, a sasvim je
izvjesno da mreža socijalne zaštite sa ograničenim resursima nije u stanju da je finansira u
budućnosti.
Oblast zapošljavanja je veoma osjetljiva i nužno je pravovremeno i na odgovarajući način
rješavati probleme koji su se godinama gomilali. Vlasti RS i Brčko distrikta moraju aktivno raditi na
stvaranju ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta što je uslov bez kojeg nije moguće poboljšati
ni stanje u javnim službama za zapošljavanje. Iako su zavodi za zapošljavanje nedovoljno agilni u
suočavanju sa stvarnim stanjem na tržištu rada i izazovima koje donosi liberalni kapitalistički
model poslovanja, pogrešno bi i nepošteno bilo sav teret krivice prebaciti na njihova leđa. Proces
prilagođavanja zahtjeva iznad svega političku volju da se počnu povlačiti ozbiljni i mudri potezi, bez
kojih neće doći do nužnih promjena.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
PREPORUKE
1.1. Izmjestiti servisiranje zdravstvenog osiguranje iz javnih službi za zapošljavanje.
Potrebno je izmijeniti zakonsku regulativu na način da zavodi zdravstvenog osiguranja ubuduće
servisiraju zdravstveno osiguranje, a da se zavodi za zapošljavanje isključivo bave pitanjima
posredništva u zapošljavanju. Za realizaciju ove preporuke nužno je Federalnim zakonom o
zdravstvenom osiguranju osigurati pravo na obavezno zdravstveno osiguranje svim licima sa
prebivalištem u Federaciji BiH, koji nisu obavezno zdravstveno osigurana po drugom osnovu. Na
ovaj način bi se izbjegla nepotrebna registracija osoba koja aktivno ne traže posao na biroe za
zapošljavanje samo radi toga što nisu osigurane po drugom osnovu. Isto tako, za postupnu
realizaciju ove preporuke važno je razmotriti mogućnost informatičkog uvezivanja zavoda za
zdravstvstvenu zaštitu, službi za zapošljavanje i Porezne uprave, čime bi veliki dio tehničkih pitanja
bio riješen. Konačno, realizacija ove preporuke mora riješiti i pitanje načina finansiranja obaveznog
zdravstvenog osiguranja kako lica koja nisu aktivni tražioci posla i koji ubuduće ne bi mogli biti
finansirani iz doprinosa po osnovu nezaposlenosti, tako i aktivnih tražilaca posla. Obzirom da se ne
radi o velikim sredstvima, kao i činjenici da u postojećem sistemu već postoje osigurana sredstva za
jedan dio korisnika, to bi i ovo pitanje moglo biti jednostavno riješeno.
1.2. Izmijeniti postojeći sistem naknada za nezaposlenost
Potrebno je promijeniti Federalni zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, tako da se visina naknade vezuje za lična primanja lica prije prestanka radnog
odnosa. Ova promjena bi bila jako važna jer bi se njom izmijenio karakter naknade i opća percepcija
da se radi o vrsti socijalne pomoći. Pored vezivanja iznosa naknade za lična primanja nezaposlenog
lica prije prestanka radnog odnosa, odnosno vrednovanja individualnog doprinosa svakog
zaposlenog ukupnim sredstvima fonda, prijedlog bi mogao razmotriti i smanjenje vremenskog
perioda primanja naknade jer je ovaj period najduži u odnosu na zemlje regije.
1.3. Usvojiti definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema ILO standardu.
Potrebno je precizirati definiciju statusa nezaposlene osobe prema ILO standardu u Federalnom
zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti. Na taj način uspostavio bi se pravni
osnov da status nezaposlene osobe ima samo radno sposobna osoba koja aktivno traži posao ili
stručno usavršavanje s ciljem podizanja konkurentnosti za poslove za kojima postoji potreba na
tržištu rada. Na ovaj način bi nezaposlena lica koja stvarno traže posao dobila adekvatan izvor
prihoda do zapošljavanja i spriječile bi se masovne zloupotrebe prava na socijalnu sigurnost tokom
nezaposlenosti.
1.4. Pojačati kontrolu statusa nezaposlene osobe i primjene sankcija prema licima koja
zloupotrebljavaju sistem
Da bi se promijenila percepcija o učinkovitosti sistema i poslala poruka javnosti da zloupotrebe
sistema nisu dozvoljene, nužno je osnažiti inspekcijske kontrole i poduzeti druge mjere kako bi se
identificirala i sankcionisala lica koja zloupotrebljavaju sistem poput onih koji primaju naknade i
ostvaruju zdravstvenu zaštitu i/ili druga materijalna prava po osnovu nezaposlenosti, a u isto
vrijeme rade na sivom tržištu.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
1.5. Povećati sredstva za aktivne mjere i programe tržišta rada, kreirati raznovrsnije i bolje
ciljane programe, naročito za teško zapošljivu kategoriju populacije
Potrebno je značajno povećati iznos sredstava koja se izdvajaju za aktivne mjere jer postojeći nivo
nije zadovoljavajući u odnosu na stepen nezaposlenosti. Programi bi trebali biti raznovrsniji i bolje
prilagođeni ciljnim grupama. Naročito je potrebno utvrditi kategorije onih koji su dugi niz godina
na biroima i koji su teško zapošljivi poput KV i NKV radnika, te osmisliti programe za njihovo
zapošljavanje ili prekvalifikaciju.
1.6. Izmjestiti evidentiranje za zdravstveno osiguranje iz javnih službi za zapošljavanje.
Nužno je donošenje zakonskih rješenja koje će omogućiti da se evidentiranje zdravstvenog
osiguranja izmjesti iz javnih službi za zapošljavanje. Praksa u drugim zemljama ukazuje da
administrativne poslove u vezi sa ostvarivanjem prava po osnovu zdravstvenog osiguranja treba da
sprovodi ustanova iz oblasti zdravstva, što je u slučaju RS i Brčko distrikta Fond zdravstva. U
operativnom smislu se ovakva tranzicija može izvesti u nekoliko faza uz oslanjanje na podatke s
kojima raspolažu poreske uprave, kao i postojećem sistemu registracije u jedinistven sistem
registracije, kontrole i naplate doprinosa. Posljedice izmještanja obaveznog evidentiranja za
zdravstveno osiguranje bi se ogledale u značajnom rasterećenju službi za posredovanje koje bi
svoje ljudske i druge resurse mogle usmjeriti na informisanje i savjetovanje nezaposlenih lica.
1.7. Usvojiti definicije nezaposlene osobe i aktivnog tražioca posla prema ILO standardu.
Usvajanjem ILO definicije stvoriće se pravni osnov da status nezaposlene osobe ima samo radno
sposobna osoba koja aktivno traži posao ili stručno usavršavanje s ciljem podizanja konkurentnosti
za poslove za kojima postoji potreba na tržištu rada. Na ovaj način bi nezaposlena lica koja stvarno
traže posao dobila adekvatan izvor prihoda do zapošljavanja i spriječile bi se masovne zloupotrebe
prava na socijalnu sigurnost tokom nezaposlenosti.
1.8. Uskladiti način ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nezaposlenost prema
modelima iz drugih zemalja.
Postojeći sistem socijalne sigurnosti u slučaju nezaposlenosti nije djelotvoran jer ne obezbjeđuje ni
minimum sigurnosti licima koja ostanu bez posla. Potrebno je prilagoditi neka od postojećih
rješenja iz drugih zemalja našim okolnostima (vidjeti primjer Poljske u Aneksu 2, koji može
poslužiti kao vodilja imajući u vidu ustavnu strukturu te zemlje koja je donekle slična BiH) na način
da minimalna naknada u prva tri mjeseca ne treba da bude niža od 60 posto prosječne plate u
posljednja tri mjeseca, uz smanjivanje na 50 posto nakon tri mjeseca. Tako bi se amortizovali šokovi
prouzrokovani gubitkom posla i omogućilo nezaposlenom licu da se posveti aktivnom traženju
posla. Posljedice bi bile višestruko korisne za: nezaposleno lice, društvo u cjelini i javne službe za
zapošljavanje.
1.9. Uvesti pooštren sistem kontrole nezaposlenih lica i sankcionisanja svih koji
zloupotrebljavaju sistem
Sadašnja djelotvornost sistema JSZ je niska te je stoga potrebno uspostaviti kontrolne mehanizme
koji će obezbijediti sprečavanje široko prisutnih zloupotreba sistema. Neki mehanizmi već postoje,
ali se ne primijenjuju u dovoljnoj mjeri. Mehanizmi kontrole podrazumijevaju korišćenje prednosti
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
uvezanosti sistema JSZ sa elektronskim sistemom poreskih organa kako bi se identifikovala lica
koja stiču prihode u „sivoj“ ekonomiji, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje ili novčanu
naknadu za nezaposlenost preko JSZ. Ovakav pristup podrazumijeva i strogu kontrolu rada
privrednih subjekata i sankcionisanje poslodavaca koji posluju mimo zakona što bi doprinijelo
stvaranju lojalne konkurencije i osnaživanju regularnih ekonomskih tokova. Stvaranjem takvog
poslovnog ambijenta, tržište RS i Brčko distrika, kao i cijele BiH, bi postalo daleko atraktivnije za
potencijalne ulagače što je ključni preduslov za smanjenje nezaposlenosti.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
PRILOG 1 - PRIHODI I PRIMICI ZA VODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012)
God. PRIHODI
2010
2010
2011
2011
Doprinosi
Budž.grantovi
Otplate datih
zajmova
Ostali prihodi
Preneseno iz
prethod. god.
UKUPAN P.
uplate nedos.
sredstava od
FZZZ
Doprinosi
Budž.grantovi
Otplate datih
zajmova
Ostali prihodi
Preneseno iz
prethod. god.
UKUPAN P.
uplate nedos.
sredstava od
FZZZ
Doprinosi
Budž.grantovi
FBiH
USK
34.378.416
346.050
PK
TK
ZDK
SBK
5.935.757 1.026.035 15.166.877 11.516.202 1.073.011
5.191.874 2.626.035 11.968.806 12.787.554
965.470
HNK
6.223.761
8.206.375
ZHK
SK
K 10
UKUPNO
FBIH
8.644.006 2.815.403 27.423.422 2.044.582 116.247.472
3.231.971 1.169.220 1.456.716
633.298 48.583.369
3.322.017
21.701
7.500
0
32.263
0
4.548
20.466
1.933
808.943
0
4.219.371
287.004
37.711
7.817
47.529
48.372
7.721
33.906
19.034
92.464
249.683
12.165
843.406
4.864.370
140.000
97.123
0
0
1.134
0
0
0
8.165.220
0
13.267.847
43.197.857 11.327.043 3.764.510 27.183.212 24.384.391 2.047.336 14.468.590 11.915.477 4.079.020 38.103.984 2.690.045 183.161.465
-
1.519.974
35.504.675
1.184.915
602.211
3.172.701
2.418.281
160.732
2.015.418
1.395.217
6.232.019 1.050.389 15.961.110 11.975.379 1.103.039 6.616.953
5.565.287 1.772.341 10.859.147 12.462.789
571.794 10.112.308
616.388
0
4.878
11.905.800
8.774.407 3.094.155 28.266.108 1.933.057 120.511.291
5.408.356 1.494.372 2.012.569 1.423.245 52.867.123
2.505.924
10.600
400.000
6.015
20.096
882
3.036
19.883
1.772
303.154
0
3.271.362
254.058
63.702
6.660
32.457
214.090
5.199
11.207
18.950
69.225
271.034
20.381
966.963
5.994.075
150.000
696.707
0
0
186.000
0
0
0
8.229.148
0
15.255.930
45.443.647 12.021.608 3.926.097 26.858.729 24.672.354 1.866.914 16.743.504 14.221.596 4.659.524 39.082.013 3.376.683 192.872.669
189.106
1.797.970
1.590.931
6.204.025 1.084.350 15.573.982 11.930.223 1.168.578
6.553.491
9.061.612 3.633.929 28.425.361 2.257.161 121.239.028
3.767.331
265.987
2.987.682
3.887.867
923.483
858.348
488.817
26.834.397
9.354.386
6.400
0
357
22.838
509
zajmova
307.604
30.528
3.213
22.437
339.468
186.667
Ostali prihodi
Preneseno iz
1.722.945
0
0
0
0
0
prethod. god.
UKUPAN P.
47.323.373 10.008.284 1.822.051 21.464.859 18.752.718 1.621.741
uplate nedos.
------ 2.980.871
556.086 4.494.602 4.520.390
126.875
sredstava od
FZZZ
20.126
14.272
2.095
79.497
0
9.500.480
13.557
20.351
23.934
260.676
7.250
1.215.685
0
0
0
8.945.843
0
10.668.788
……
35.346.316
592.122
1.019.162
434.718
734.488
2.051.556
5.868.083
2012 Otplate datih
2012
BPK
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
1.651.495
6.460.189
261.973
0
206.938
9.203.849
9.574.856 12.984.102 4.583.441 38.569.725 2.753.228 169.458.378
2.404.427
3.288.105 1.001.145
0
362.191
19.734.692
PRILOG 1 - RASHODI I IZDACI ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH (2010 – 2012)
God. PRIHODI
2010
2011
FBiH
USK
PK
TK
ZDK
BPK
SBK
HNK
ZHK
TROŠKOVI
3.272.502 2.140.538 440.269 2.040.084 2.207.179 347.611 1.865.199 3.070.346 828.539
ADMINISTRACIJE
(1) Naknade
2.641.665 707.836 7.499.734 6.644.739 447.614 3.757.241 3.550.241 876.514
(2)Zdrav. os
1.518.251 242.844 5341.421 3.467.535 173.936 1.717.470 1.640.235 569.970
(3)Ostale mj. 17.660.934
59.091
91.749
187.944 1.444.650
2.335
79.452
119.940 149.392
Sredstva
FZZZ
za
pasivne
1.519.974 602.211 3.172.701 2.418.281 160.732 2.015.418 1.395.217 616.388
PASIVNE mjere
MJERE
doznačena
KS
(4)Demobili.
3.461.312 2.194.979 11.327.258 8.634.633 563.227 6.318.198 2.984.529 1.181.262
borci
FZZZ dozn.
89.575 386.926 1.320.956
364.915
27.741
38.499
3.917
0
SZZ (DB)
UKUPNO PAS. MJERE
7.680.319 3.237.408 24.356.356 20.191.587 1.187.112 11.872.361 8.294.994 2.777.138
1+2+3+4
UKUPNO AKTIVNE.
6.878.205
626.406 527.800
451.280 1.950.415 416.551 1.034.975
874.577 751.620
POL. ZAP.
Sredstva FZZZ za
6.878.205
489.791 252.025
734.823 1.298.561 362.358
923.180
699.621 294.175
aktivne politike
907.649
763.496
6.626
16.466
3.227
1.604
184.166
108.147
4.543
KAPIT. ULAGANJA
0
0 367.950
0
0
0
0
0
33.626
OSTALI RASHODI
UKUPAN RASHOD
37.492.900 11.210.759 4.580.053 26.864.186 24.352.408 1.952.878 14.956.701 12.348.064 4.395.466
TROŠKOVI
3.411.060 2.216.259 461.771 2.081.340 2.651.365 359.501 2.160.452 3.167.596 934.730
ADMINISTRACIJE
(1) Naknade
0 3.279.750 508.706 8.291.685 6.619.007 536.860 3.246.330 3.484.689 1.089.342
(2)Zdrav. os
0 1.770.057 240.222 5.751.743 3.632.644 208.900 1.288.505 1.718.603 615.870
(3)Ostale
mj.
10.479.502
60.496
28.758 1.685.549 1.734.590
8.856
106.248
118.103 131.589
PASIVNE
Sredstva
MJERE
1.019.162 434.718 2.051.556 2.927.148 189.106 1.797.970 1.590.931 261.973
FZZZ
za
pasivne
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
SK
K 10
UKUPNO
FBIH
4.255.999
491.453
20.959.719
10.017.792
3.921.876
689.835
762.895
516.610
22.916
36.906.320
19.110.148
20.508.238
0
4.878
11.905.800
4.490.562
638.461
44.037.412
10.433
0
2.242.961
19.120.065 1.940.882 100.658.222
6.291.395
496.291
20.299.515
1.176.815
299.300
13.408.854
207.827
52.301
4.325.847
511.021
22.280.942
10.526.691
4.239.679
373.467
652.021
743.527
22.255
38.235.081
20.209.750
14.749.413
0
206.938
10.479.502
2.256.052
401.576
29.875.286 2.980.927 171.009.628
2012
mjere
doznačena
KS
(4) Demobili.
5.120.866 1.936.860
848.914 7.158.529
0 8.973.744 4.879.403 1.044.645
0 258.180 48.153.141
borci
Borci
1.610.627 204.757 1.735.000 1.525.000
0 2.857.040 1.715.200 190.000
0 462.376 10.300.000
sredstva
FZZZ
UKUPNO PAS. MJERE
10.231.169 2.714.546 24.209.891 19.144.770 754.616 13.614.827 10.200.798 2.881.446 15.139.837 1.675.983 100.567.883
1+2+3+4
UKUPNO
AKTIVNE.
9.564.140 1.276.219 333.482 2.013.762 3.152.944 647.490 1.235.372 1.960.397 800.414 10.462.075 635.082 32.081.377
POL. ZAP.
Sredstva
FZZZ
za
9.564.140
787.260 319.841 1.372.901 1.290.393 388.337
771.618
773.471 526.850 1.606.881 519.387 17.921.079
aktivne politike
2.116.236
0 347.571
804
106.419
19.365
127.966
67.650
98.252
208.411
4.895
3.097.569
KAPIT. ULAGANJA
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
OSTALI RASHODI
UKUPAN RASHOD
44.227.877 13.723.647 3.857.370 28.305.797 25.055.498 1.780.972 17.138.617 15.396.441 4.714.842 30.136.170 2.826.981 187.164.212
TROŠKOVI
3.301.519 2.197.831 503.470 2.173.414 2.821.619 355.047 2.113.133 3.854.132 1.107.786 4.453.987 570.997 23.452.935
ADMINISTRACIJE
0 4.013.107 538.604 8.425.255 8.242.315 502.580 4.074.446 5.740.205 1.300.919 12.156.689 698.127 45.692.247
(1) Naknade
0 1.899.147 234.378 6.118.789 3.729.116 183.680 1.106.132 1.921.224 722.446 4.545.441 620.913 21.081.226
(2)Zdrav. os
0
0
12.437 2.171.053
826.182
0
821.147
0
0
0 249.289
4.080.108
(3) Demobili.
53.199
57.934
29.344
677.679
32.587
149.972
140.531
32.613
556.124
58.230
1.778.005
(4)Ostale.mj.
Sredstva
PASIVNE
FZZZ
za
MJERE
pasivne
2.980.871 556.086 4.494.602 4.520.390 126.875 2.404.427 3.288.105 1.001.145
0 362.191 19.734.692
mjere
doznačena
KS
UKUPNO PAS. MJERE
5.965.453 843.353 16.997.541 13.475.292 718.847 6.151.697 7.801.960 2.055.978 17.258.254 1.626.559 72.894.934
1+2+3+4
UKUPNO
AKTIVNE.
4.434.558
783.676 192.073 1.046.898 2.364.755 271.898
701.656 1.088.274 844.996 8.590.513 415.059 20.994.571
POL. ZAP.
Sredstva FZZZ za
4.434.558
236.566
29.954
112.326
76.185
28.092
43.662
55.364
1.996
93.734
47.547
5.159.984
aktivne politike
9.169.687
6.512
0
55.885
23.665
40.702
199.185
239.736 573.336
109.368
0 10.418.076
KAPIT. ULAGANJA
0
127.898
0
0
0
0
0
0
0
0
0
127.898
OSTALI RASHODI
UKUPAN RASHOD
37.365.882 9.081.370 1.538.896 20.273.738 18.685.331 1.386.494 9.165.671 12.984.102 4.582.096 30.672.337 2.612.615 148.348.492
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
PRILOG 2 - RASPODJELA NADLEŽNOSTI U INSTITUCIJAMA ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE I
INSTITUCIJAMA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Primjer: zemlje Evropske Unije
ZEMLJA
Institucija za zapošljavanje
Organizacija zdravstvenog osiguranja
Bugarska
Agencija za zapošljavanje (Агенцията по заеТостта)
obezbjeđuje
traženje
posla
za
nezaposlene neovisno od sheme osiguranja koju
su izabrali
Češka
Okružni uredi za rad zaduzeni su za regije koje
pokrivaju i direktno su odgovorni Zavodu za
zaposljavanje (Správa služeb zaměstnanosti).
Njihove osnovne aktivnosti su plaćanje beneficija
za
nezaposlene,
praćenje
nezaposlenosti,
promovisanje aktivnih mjera za zaposljavanje te
organizacija razlicitih programa i treninga za
nezaposlene osobe.
Nacionalni fond za zdravstveno osiguranje
(Наци-оналната здравноосигурителна каса) uspostavljen 1999 i ima
osiguranike od jula 2000
Administracija zdravstvenog osiguranja je u nadleznosti ministarstva
zdravlja i javnog fonda za zdravtsvo
Ministarstvo zdravlja (Ministerstvo zdravotnictví) Postoji devet privatnih
kompanije koje pruzaju usluge zdravstvenog osiguranja
Nadležnost za pitanje administracije u oblasti zdravlja je u Ministarstvu
zdravlja.
Zdravstveno osguranje je obavezno za sve osobe koje imaju stalni boravak
u Češkoj. Ministarstvo za rad i socijalnu politiku (MOLSA) (Ministerstvo
práce a sociálních věcí) donosi sve zakonske okvire za oblast socijalne
sigurnosti –izuzev zdravstvenog osiguranja koje je u nadleznosti
Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo zdravlja (Indenrigs- og Sundhedsministeriet) je u nadleznosti
zdravstveng osiguranja koje je obezbjedjeno za svu populaciju. Beneficije
u slucaju bolesti tokom zaposlenja su placene putem lokalnih institucija
sto je u nadleznosti Minsitarstva za rad.
Danska
Ministarstvo za rad je u nedleznosti osiguranja za
nezaposlenost. Osiguranje za nezaposlenost ide
prikuplja se u Fondu za Trziste rada iz kojeg se
pokrivaju troskovi vezani za osiguranje za
nezaposlenost ukljucujuci i rano penzionisanje.
Njemacka
Federalno ministarstvo za rad i socijalne Federalno Ministarstvo za zdravlje (Bundesministerium für Gesundheit) je
(Bundesministerium für Arbeit und Soziales) odgovorno za zdravstveno osiguranje kao i dugorocnu njegu.
odnose je odgovorno za osiguranje za
nezaposlene.
Estonija
Ministarstvo za socijalne odnose je u nadleznosti U ministarstvu za socijalne odnose postoje dva fonda: Fund za osiguranje
socijalne sigurnosti. Fond za nezaposlenost je od nezaposlenosti i Fond za zdravstveno osiguranje i svaki je odgovoran
odgovoran za osiguranje za nezaposlene.
za osiguranje iz svoje nadleznosti.
Spanija
Ministarstvo za rad i socijalne odnose je Ministarstvo zdravlja (Ministerio de Sanidad y Consumo) je u nadleznosti
odgovorno
za
Drzavnu
agenciju
za Nacionalnog instituta za zdravlje (Instituto Nacional de Gestión Sanitaria,
zaposljavanje(Servicio Público de Empleo Estatal, INGESA), koji je odgovoran za zdravstveno osiguranje osiguranje.
SEPEE) koja
je odgovorna za beneficije za
nezaposlenost
European Commission, Directorate 2009, „Joint Report on Social Protection and Social Inclusion 2009“, European Commission, Directorate-General
for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
PRILOG 3 – KOMPARATIVNA ANALIZA: NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST U ZEMLJAMA REGIJE
Pravo na novčanu
naknadu ima
osiguranik –
nezaposlena
osoba koja u
trenutku
prestanka radnog
odnosa ima staž
osiguranja
Dužina trajanja
prava na novčanu
naknadu u
zavisnosti od
ukupnog
vremena
provedenog na
radu
Visina novčane
naknade
Crna Gora
Od najmanje 12
mjeseci
neprekidno ili sa
prekidima u
poslednjih 18
mjeseci
Hrvatska
Ima 9 mjeseci rada u
posljednja 24
mjeseca, a koji su
obvezno osigurani
za slučaj
nezaposlenosti.
Makedonija
Najmanje devet
mjeseci neprekidno
ili 12 mjeseci sa
prekidima u
posljednjih 18
mjeseci
Slovenija
Najmanje devet mjeseci
u posljednjih 24
mjeseci, ili
je mlađi od 30 godina, te
je bio prije prije
nezaposlenosti osiguran
najmanje šest mjeseci u
posljednja 24 mjeseca.
Srbija
Najmanje 12 mjeseci
neprekidno ili s
prekidima u
posljednjih 18 meseci.
Od tri do 12
mjeseci; do
ponovnog
zaposlenja ako
ima preko 30
(žene) i 35
(muškarci) godina
osiguranja.
Od tri do 15 mjeseci;
do ponovnog
zaposlenja ako
osoba ima preko 32
godine osiguranja.
Od dva do 19 mjeseci,
odnosno 25 mjeseci za
osobe starije od 55
godina sa preko 25
godina osiguranja.
Od tri do 12 mjeseci;
do 24 mjeseca ukoliko
nezaposlenom do
ispunjavanja uslova za
ostvarivanje prava na
penziju nedostaje do
dvije godine.
40% od
minimalne zarade
utvrđene Opštim
kolektivnim
ugovorom.
Tokom prva tri
mjeseca od otkaza
70% radnikove
plate (ali ne više od
70% prosječne plate
u državi), a kasnije
35%.
Od jednog do 12
mjeseci; do
ponovnog
zaposlenja ako ima
preko 15 godina
osiguranja i manje
od 18 mjeseci do
sticanja uslova za
penziju.
Za lica do 12 mjeseci
50% od prosječne
plate radnika za
posljednja 24
mjeseca radnog
odnosa; za više od
12 mjeseci 40%.
Naknada ne smije
biti više od 80% od
prosječne mjesečne
neto plate.
U prva tri mjeseca 80%,
u idućih devet mjeseci
60%, a nakon jedne
godine 50% od
prosječne mjesečne
plate.
50% osnovice
prosječne plate
radnika u šest mjeseci
koji prethode
prestanku radnog
odnosa. Naknada ne
može biti viša od
160% niti niža od
80%
minimalne zarade za
mjesec u kojem se vrši
isplata.
CCI: Analiza politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, 2013.
ANEKS 1
Tabela br. 14 – Uporedna analiza prava na novčanu naknadu za nezaposlenost u zemljama regiona
Crna Gora
Od najmanje 12 mjeseci
neprekidno ili sa
prekidima u poslednjih
18 mjeseci
Hrvatska
Ima 9 mjeseci rada u
posljednja 24 mjeseca, a
koji su obvezno
osigurani za slučaj
nezaposlenosti.
Makedonija
Najmanje devet mjeseci
neprekidno ili 12
mjeseci sa prekidima u
posljednjih 18 mjeseci
Slovenija
Najmanje devet mjeseci
u posljednjih 24
mjeseci, ili
je mlađi od 30 godina, te
je bio prije prije
nezaposlenosti osiguran
najmanje šest mjeseci u
posljednja 24 mjeseca.
Srbija
Najmanje 12 mjeseci
neprekidno ili s
prekidima u posljednjih
18 meseci.
Dužina trajanja prava
na novčanu naknadu u
zavisnosti od ukupnog
vremena provedenog
na radu
Od tri do 12 mjeseci; do
ponovnog zaposlenja
ako ima preko 30 (žene)
i 35 (muškarci) godina
osiguranja.
Od tri do 15 mjeseci; do
ponovnog zaposlenja
ako osoba ima preko 32
godine osiguranja.
Od dva do 19 mjeseci,
odnosno 25 mjeseci za
osobe starije od 55
godina sa preko 25
godina osiguranja.
Visina novčane
naknade
40% od minimalne
zarade utvrđene Opštim
kolektivnim
ugovorom.
Tokom prva tri mjeseca
od otkaza 70%
radnikove plate (ali ne
više od 70% prosječne
plate u državi), a kasnije
35%.
Od jednog do 12
mjeseci; do ponovnog
zaposlenja ako ima
preko 15 godina
osiguranja i manje od
18 mjeseci do sticanja
uslova za penziju.
Za lica do 12 mjeseci
50% od prosječne plate
radnika za posljednja
24 mjeseca radnog
odnosa; za više od 12
mjeseci 40%. Naknada
ne smije biti više od
80% od prosječne
mjesečne neto plate.
Od tri do 12 mjeseci; do
24 mjeseca ukoliko
nezaposlenom do
ispunjavanja uslova za
ostvarivanje prava na
penziju nedostaje do
dvije godine.
50% osnovice prosječne
plate radnika u šest
mjeseci koji prethode
prestanku radnog
odnosa. Naknada ne
može biti viša od 160%
niti niža od 80%
minimalne zarade za
mjesec u kojem se vrši
isplata.
Pravo na novčanu
naknadu ima
osiguranik –
nezaposlena osoba
koja u trenutku
prestanka radnog
odnosa ima staž
osiguranja
Izvor: Zakoni o posredovanju pri zapošljavanju iz Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije.
U prva tri mjeseca 80%,
u idućih devet mjeseci
60%, a nakon jedne
godine 50% od
prosječne mjesečne
plate.
ANEKS 2 - PROJEKAT UNAPRIJEĐENJA AKTIVNOG TRŽIŠTA RADA U BIH – IALM 22
Realizacija projekta unaprijeđenja aktivnog tržišta rada u BiH „IALM“ koji je finansiran iz sredstava IPA fondova za BiH počela je u aprilu 2010.
godine, a glavni izvođač projekta je IBRD konzorcij iz Republike Poljske. U realizaciji projekta su učestvovali svi relevantni akteri na tržištu rada,
uključujući zavode za zapošljavanje. Iskustva učesnika projekta iz BiH su veoma pozitivna u smislu modela koji postoji u Poljskoj, a koji bi se uz
odgovarajuće korekcije mogao primijeniti i u BiH.
Osnovni cilj projekta bio je poboljšanje stanja i uvođenje djelotvornijih mjera aktivnog tržišta rada, kao i poboljšanje zapošljivosti nezaposlenih
osoba, jačanje institucionalnih kapaciteta na svim nivoima i unaprijeđenje imidža javnih službi za zapošljavanje. Kao donekle sličan ogledni
model za uspostavljanje aktivnih mjera zapošljavanja je poslužila Poljska u kojoj su zavodi za zapošljavanje od 2000. godine organizovani na
nivou vojvodstava. Smisao ovakve organizacije je uključivanje lokalnih samouprava i zajednica u proces upravljanja tržištem rada.
Zakonom o unaprjeđenju tržišta rada je osnovan Fond za zapošljavanje, koji je glavni izvor finansiranja rada službi za zapošljavanje (SZZ) u
Poljskoj. Fond se puni iz doprinosa za zapošljavanje koji iznosi 2,45% na bruto lični dohodak zaposlenih (ukupni doprinosi 3 8% na bruto lični
dohodak) i iz njega se finansiraju aktivna i pasivna politika zapošljavanja u Poljskoj. Sredstva iz ovog fonda se dijele vojvodskim zavodima za
zapošljavanje prema prethodno utvrđenom algoritmu, a vojvodski zavodi ih dalje dijele sreskim zavodima za zapošljavanje isto tako prema
odgovorajućem algoritmu. Zakonom je obavezno da za materijalne i druge troškove rada SZZ može otići najviše 7% sredstava iz ovog Fonda, a
ostalo iz sredstava budžeta vojvodstava. Ukupno je u svim zavodima za zapošljavanje u Poljskoj zaposleno oko 26.000 ljudi i prosjek je jedan
zaposleni na 80 nezaposlenih lica, odnosno jedan savjetodavac na 550 nezaposlenih. Drugi izvor sredstava je Evropski socijalni fond iz kojeg
Poljska može povući sredstva za prioritet zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. Pored SZZ pravo kandidovanja za ova sredstva imaju i
privatne agencije za zapošljavanje, udruženja građana i druge institucije, naročito u programe obuka i prekvalifikacija, odnosno socijalne
uključenosti u tržište rada. Otvaranje prema ostalim akterima na tržištu je omogućilo razvoj lojalne i žustre konkurencije između javnog i
privatnog sektora što je dovelo do stvaranja kvalitetnijih usluga na tržištu rada, kao i stvaranje kulture proaktivnosti kod tražilaca posla. Pasivna
politika tržišta rada se vodi u oblasti zdravstvene zaštite za nezaposlene (plaćaju zavodi) i novčane naknade (maksimalno šest mjeseci i iznos za
prva tri mjeseca je oko 300€, nakon čega se ostali mjeseci smanjuje iznos). Ako je stopa nezaposlenosti u srezu u kojem se nalazi nezaposleno
lice iznad prosjeka za Poljsku, onda je dužina novčane naknade maksimalno 12 mjeseci.
22
"Improvement of active labour market measures in BiH" - IALM Project (EuropeAid/127017/C/SER/BA)
59
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 388 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content