LOKALNA AKCIJSKA GRUPA „SJEVERNA ISTRA“ GRUPPO DI AZZIONE LOCALE „ISTRIA SETTENTRIONALE“ LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 2013.-2014. Izrađivač: Lokalna akcijska grupa „Sjeverna Istra“, Buje Radna grupa LAG-a „Sjeverna Istra“ (33 člana) Buje, ožujak 2013. 0 Sadržaj Uvod ...............................................................................................................................................................2 Kratak opis sadržaja dokumenta ................................................................................................................3 Metode prikupljanja podataka za analizu stanja ......................................................................................3 1. Značajke područja LAG-a Sjeverna Istra ..............................................................................................4 1.1. Opće zemljopisne značajke područja..................................................................................................4 1.1.1 Površina i granice područja...........................................................................................................4 1.1.2 Teritorijalni ustroj LAG područja Sjeverne Istre ..........................................................................5 1.1.3. Reljefne i klimatske karakteristike...............................................................................................7 1.1.4 Kulturno - povijesna baština ........................................................................................................8 1.1.5 Prirodna baština - NATURA 2000 ............................................................................................12 1.1.6 Institucionalna infrastruktura ......................................................................................................13 1.1.7. Komunalna infrastruktura ..........................................................................................................14 1.1.8. Fizička infrastruktura .................................................................................................................15 1.2 Gospodarske značajke .......................................................................................................................16 1.2.1 Razvijenost gradova i općina LAG-a Sjeverne Istre ...................................................................17 1.2.2. Tržište radne snage ....................................................................................................................19 1.2.3. Vanjskotrgovinsko poslovanje na području LAG-a Sjeverne Istre...........................................20 1.2.4. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo ..........................................................................................21 1.2.5 Turizam .......................................................................................................................................24 1.3. Demografske značajke područja .......................................................................................................25 1.3.1 Broj stanovnika ...........................................................................................................................25 1.3.2. Dobna i spolna struktura stanovništva .......................................................................................26 1.3.3. Radno sposobno stanovništvo ....................................................................................................27 1.3.4. Struktura stanovništva prema stupnju obrazovanja ...................................................................28 1.3.5. Struktura stanovništva prema narodnosti ...................................................................................29 1.3.6. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima ...........................................................................29 1.3.7 Gustoća stanovnika po naseljima na području LAG-a................................................................30 2. SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja ...................................................................................32 3. Razvojna vizija ........................................................................................................................................33 3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja ......................................................................................34 3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući korisnike, kriterije prihvatljivosti i očekivane rezultate ......................................................................................................................................................35 4. Strategija izrade i provedbe ...................................................................................................................45 4.1. Značajke partnerstva .........................................................................................................................45 4.1.1 Osnivanje LAG-a Sjeverna Istra .................................................................................................45 4.1.2 Struktura članstva .......................................................................................................................46 4.1.3 Upravni odbor .............................................................................................................................47 4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije ...........................................47 4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva.......................................................................48 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ......................................................................................52 4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš................................................................................................52 4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći ..............................................53 4.7 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014. ..................................54 4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti.............................................................................................................55 4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načine sprječavanja sukoba interesa ..........................................................................56 4.10. Projekti koji su se provodili /koji se provode iz drugih izvora financiranja ..................................56 5. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima ..........................................................................57 Popis tablica, grafikona, slika i literature .................................................................................................59 1 Uvod Ova lokalna razvojna strategija prvi je strateški dokument lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna Istra koja obuhvaća područje osam jedinica lokalne samouprave i to gradove Buje, Buzet, Novigrad i Umag te općine Brtonigla, Grožnjan, Lanišće i Oprtalj. Izrađena je za okvirno razdoblje od 2013. do 2014. godine, no strateški ciljevi daju dugoročni odgovor na potrebe koje utječu na usmjeravanje razvoja područja. Izrada strategije zasnovana je na Pravilniku o provedbi mjere 202 – »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa u skladu s nacionalnim i županijskim strateškim usmjerenjima. Na razradu strateških ciljeva utjecali su raspoloživi i predvidivi izvori financijske potpore domaćih i europskih fondova, u prvom redu mjere IPARD programa. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Strategija je dokument otvoren promjenama i intervencijama koje će neminovno uslijediti. Na području razvoja ruralnih područja pred Hrvatskom stoje novi izazovi koji danas još nisu u cijelosti sagledani. Pristup Europskoj uniji pokrenut će redefiniranje niza strategija i programa na državnoj i županijskoj razini. Do kraja 2013. Hrvatskoj su otvoreni pretpristupni fondovi uključujući IPARD – Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007.-2013. Nakon toga, u 2014. koja je i prva godine novog programskog razdoblja EU, Hrvatska ulazi u proces detaljne prilagodbe zahtjevima kojima mora udovoljiti kao zemlja članica Europske zajednice. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. je u izradi. Među važnim pitanjima je izbor fondova iz kojih će se financirati ruralni razvoj u Hrvatskoj. Opredjeljenje samo na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj1 ili i na druge europske fondove2 bitno će utjecati na definiranje i provedbu politike ruralnog razvoja na svim razinama. Proces stvaranja LAG-a Sjeverna Istra slijedio je načela europskog pristupa LEADER – povezivanje predstavnika civilnog, gospodarskog i javnog sektora sjevernoistarske mikroregije u razvojno partnerstvo u kojem će zajedno osmišljati i provoditi strateške ciljeve i prioritete koji odgovaraju uvjetima, resursima i kapacitetima njihovog područja. Osnovna značajka i kvaliteta LEADER-a je pristup odozdo, pristup u kojem lokalni stanovnici odlučuju o razvoju svog kraja. Proces udruživanja ruralnih zajednica u LAG-ove odvija se u Hrvatskoj od 2006. godine, a njihovo registriranje u svojstvu udruga započelo je 2009. Početkom 2013. u Hrvatskoj je registriran 51 LAG3. Takav se proces odvija i na ruralnom području Istarske županije gdje su u 2012. registrirana tri LAG-a (Sjeverna Istra, Središnja Istra i Južna Istra), jedan u 2013. (Istočna Istra), a uskoro se očekuje i registracija LAG-a Poreč. Priprema neposredne pravne osnove za izradu strategije - Pravilnika o provedbi mjere 202 – »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa, trajala je više godina. U izradi strategije korišteni su Nacrti pravilnika iz 2012. i 2013. Pravilnik je donesen početkom 2013. Strategija je izrađena u interaktivnom moderiranom procesu kroz radionice na kojima je sudjelovalo 33 člana LAG-a i to predstavnika različitih društvenih skupina iz svih dijelova područja. Članovi radne grupe su bili aktivno uključeni u pripremu Lokalne razvojne 1 European Agricultural Fond for Rural Development - EAFRD Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo 3 LAG-ovi obuhvaćaju 341 jedinicu lokalne samouprave (61%) i prostiru se na površini od 36.421 km 2 (64% teritorija Hrvatske) na kojoj živi 1.372.953 stanovnika (31% ukupnog stanovnoštva Hrvatske prema popisu iz 2001.) 2 2 strategije za područje LAG-a Sjeverna Istra. S obzirom na iskazani interes dionika, sudjelovanje na informativnim radionicama, Osnivačkoj skupštini i radionicama za izradu Lokalne razvojne strategije, vjerujemo kako će buduće djelovanje LAG-a biti vrlo uspješno. Skupština i Upravni odbor LAG –a usvojili su Lokalnu razvojnu strategiju 2013-2014. Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj LAG-a Sjeverne Istre, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora okupljenih u LAG-u Sjeverna Istra, izuzetno važnu ulogu imaju i svi građani naše županije i LAG-a Sjeverne Istre. Kratak opis sadržaja dokumenta Strategijom razvoja područja lokalne akcijske grupe LAG Sjeverna Istra 2013.-2014. definirani su ciljevi usmjereni ka ruralnom razvoju područja, jačanju i očuvanju njegovih potencijala, te zaustavljanju procesa depopulacije i starenja stanovništva. Radna je grupa prema unaprijed dogovorenoj metodologiji pripremila strateški dokument sadržaja kako slijedi: - Značajke područja obuhvaćenog LAG-om - SWOT – analiza razvojnih mogućnosti područja - Razvojna vizija - Strategija izvedbe i provedbe - Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima Analiza stanja područja obuhvaćenog LAG-om predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja područja. Na temelju SWOT analize, statističkih podataka, analize resursa te vlastite stručnosti, radna grupa za izradu strategije LAG-a pod stručnim vodstvom voditeljica radionice, utvrdila je razvojnu viziju, 4 strateška cilja koji su razrađeni kroz specifične ciljeve, mjere i aktivnosti te očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe ove strategije. Metode prikupljanja podataka za analizu stanja Analiza počinje opisom općih zemljopisnih značajki područja, nastavlja se prikazom gospodarskih te demografskih značajki. Za prikupljanje podataka svih gradova i općina na području LAG-a korištene su službene baze podataka te interne evidencije. Korišteni su podaci iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, te podaci Popisa stanovništva 2011. koji još nisu u cijelosti obrađeni, stoga je iz njih za sada moguće vidjeti samo promjene u ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima. Podaci koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju te na popis poljoprivrednih površina korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. godine (DZS), no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u poljoprivredi korišteni su i podaci APPRR-a iz 2012. godine koja se odnosi na broj OPG-a. Nedostatak točnih i pouzdanih podataka ne dopušta provedbu cjelovite analize stanja, no omogućava pregled trendova u pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe praćenja trenda gospodarskih aktivnosti na području LAG-a Sjeverne Istre korišteni su statistički pokazatelji HGK IŽ. 3 ANALIZA STANJA 1. Značajke područja LAG-a Sjeverna Istra 1.1. Opće zemljopisne značajke područja 1.1.1 Površina i granice područja Teritorij LAG-a Sjeverna Istra obuhvaća područje osam jedinica lokalne samouprave i to gradova Buje, Buzet, Novigrad i Umag te općina Brtonigla, Grožnjan, Lanišće i Oprtalj. Na sjeveru graniči s prostorom Republike Slovenije, zapadnu granicu čini Jadransko more, a istočni rub određen je granicom Istarske i Primorsko-goranske županije. Na površini od 677 km2 prema Popisu stanovništva 2011. živi 32.668 stanovnika što znači da je gustoća naseljenosti 48 stanovnika po četvornom kilometru. U odnosu na Popis stanovništva 2001. godine, područje LAG-a bilježi lagani porast od 625 stanovnika ili nepuna 2%. Na području gradova živi 29.127 (89,2%), a u općinama 3.541 (10,8%) stanovnika. Status brdskoplaninskog područja ima Grad Buzet4, a Općine Lanišće, Grožnjan i Oprtalj pripadaju u treću skupinu područja posebne državne skrbi5. Slika 1: LAG Sjeverne Istre Izvor: LAG „Sjeverna Istra“ Grafikon 1: Površina JLS-a koje se nalaze na području LAG-a Sjeverna Istra (km2) Općina Oprtalj Portole; 62 Grad Buje Buie; 97 Grad Buzet; 167 Općina Lanišće; 143 Općina Grožnjan Grisignana; 66 Općina Brtonigla Verteneglio; 32 Grad Umag Umago; 83 Grad Novigrad Cittanova; 27 Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011. 4 Zakon o brdsko-planinskim područjima, NN br 12/2002., 32/2002, 117/2003., 42/2005., 90/2005., 80/2008. i 83/2008. 5 Zakon o područjima posebne državne skrbi, NN br. 86/08. i 57/11. 4 1.1.2 Teritorijalni ustroj LAG područja Sjeverne Istre Potpisivanjem Sporazuma o postupku i mjerama za osnivanje LAG-a ruralnog područja sjeverne Istre 14.3.2011., gradovi Buje - Buie, Buzet, Novigrad – Cittanova, Umag Umago i Općine Brtonigla – Verteneglio, Grožnjan – Grisignana, Lanišće i Oprtalj – Portole, inicirali su postupak osnivanja LAG-a Sjeverna Istra te iskazali želju i odlučnost u animiranju i udruživanju dionika javnog, civilnog i gospodarskog sektora na svom području. Riječ je o području koje je povijesno, zemljopisno, gospodarski i društveno vrlo povezano, a kroz djelovanje LAG-a ti će napori dobiti bolje usmjerenje, koordinaciju i vjerujemo uspješnost u provođenju projekata od važnosti i interesa za cijelo područje LAG-a Sjeverna Istra. U nastavku je u kratkim crtama opisano područje JLS-ova koje čine područje LAG-a Sjeverna Istra. Područje Grada Buja proteže se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka i Republike Hrvatske. Na području od 103,40 km2 živi oko 6.000 stanovnika. Smješten između rijeka Mirne i Dragonje, na sjeveru među brežuljcima Gornje Bujštine a južno do Jadranskog mora u Kanegri i Piranskom zaljevu. Široki pojas na sjeveru geolozi nazivaju bujski krš ili sedlasta (antiklinalna) zaravan Buja. Pored Buja obuhvaća i veća naselja Kaštel, Plovaniju, Momjan, Marušići, Krasicu i Kršete.Blizina mora i kontinentalnog krajolika, raznolikost mediteranske i blage kontinentalne klime, tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, obrtu, industriji, lovstvu i turizmu, doline i brda, netaknuta priroda, nepostojanje zagađivača okoline, blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta čine područje Grada Buje atraktivnim područjem istarskog poluotoka. Grad Buje administrativno je, sudsko i školsko središte Bujštine. Općina Brtonigla proteže se sjeverozapadnim dijelom Istarskog poluotoka na teritoriju površine cca 32 km2, najvećim leži na ruralnom području te u zapadnom djelu ima izlaz na more. Stanovništvo općine broji 1.626 stanovnika i koncentrira se u pet većih naselja: Brtonigla, Nova Vas, Karigador, Radini i Fiorini. Na obali dugoj oko 3 kilometara, u jednom njenom dijelu smjestio se jedan od najvećih i najboljih hrvatskih autokampova, «Park Umag». Većina aktivnog stanovništva općine bavi se poljoprivredom, stoga je općina bogata raznim strukturama s velikim razvojnim i proizvodnim potencijalom kao što su vrijedni primarni proizvodi visoke kvalitete, a to posebno vrijedi za proizvodnju vina: čak je 500 ha pokriveno vinogradima, a vinogradarstvo i proizvodnja vina jedna je od primarnih djelatnosti stanovništva. Brtoniglu karakteriziraju kulturno bogatstvo, povijesne i arheološke znamenitosti, šarolikost ambijenta i ovdašnjih običaja i tradicija. Grad Buzet, zajedno s okolicom, poznatom kao Buzeština obuhvaća 167 km2 i broji 6.133 stanovnika. Pod Buzeštinom se podrazumijeva područje grada Buzeta, te sva sela i zaselci Roštine, Humštine, Vrhuvštine, Račištine, Sovinjštine. Područje Buzeštine smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule. Područje je vrlo raznoliko, od 10 m do preko 1000 m nadmorske visine. Iz toga proizlaze i razlike u klimi. Dok u dolini rijeke Mirne prevladava blaga mediteranska klima, u planinskom dijelu Ćićarije vlada kontinentalna, planinska klima. Područje Ćićarije, tzv. "KROV Istre", sa svojim šumovitim predjelima, divnim travnjacima i pašnjacima, može pružiti ugodan odmor, osobito u ljetnim mjesecima, a ljubiteljima zimskih radosti i zimi. U dolini rijeke Mirne, uz rub Motovunske šume razvio se zdravstveni turizam u lječilištu Istarske toplice. Imajući u vidu narodnu izreku «Zdravlje je najveće bogatstvo čovjeka» Istarske Toplice pružaju sumpornu vodu, termalne i blatne kupke koje se koriste za liječenje reumatskih bolesti i endokrilnog sustava. 5 Općina Grožnjan je smještena na sjeverozapadu Istre, 15 km od mora. Samo mjesto Grožnjan nastanjeno je sa 165 stanovnika, a cijela općina broji 736 stanovnika, u 11 pripadajućih naselja, površine od 66 km². Grožnjan je u cijelosti zaštićen kao spomenik kulture sa bogatom tradicijom i poviješću, a u zadnjih 50 godina međunarodno je priznat i poznat kao značajni kulturni centar, ima status svjetskog centa susreta mladih i sjedište je Međunarodnog kulturnog centa hrvatske glazbene mladeži, član je udruge gradova vina i Mediteranske udruge gradova maslinovog ulja. Grožnjanština je ekološki sačuvano područje, bogato raznovrsnom florom i faunom i prirodnim znamenitostima. Općina Lanišće prostire se u brdsko-planinskom području Ćićarije koja se nalazi na sjeveroistoku Istarskog poluotoka. Granice Ćićarije nisu točno određene, na sjeverozapadu prelaze u područje Krasa (Slovenija), a na jugoistoku je povezana sa planinom Učkom, jugozapadnu granicu čini greben koji je od srednjoistarske zone viši od 200 do 400 metara, a sjeveroistočni planinski lanac sa više vrhova višim od 1000 metara. Središnji dio opisanog područja Ćićarije zauzima Općina Lanišće. Općina Lanišće prostire se od planine Žbevnice do Oštrog vrha na površini od 143 km² te prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine broji 329 stanovnika. U svom sastavu ima 14 naselja i to: Lanišće, Podgaće, Prapoće, Klenovšćak, Kropinjak, Slum, Trstenik, Rašpor, Račja Vas, Dane, Vodice, Jelovice i Brgudac. Prostor obuhvaća s jedne strane planinski lanac s više vrhova koji prelaze visinu od 1000 m te visoravan na visini od oko 600 metara koja se pruža između planinskih lanaca i grebena koji čini jugozapadnu granicu. Grad Novigrad smješten je na sjeverozapadnoj obali istarskog poluotoka, udaljen 25 km od granice sa Slovenijom. Po 15-ak kilometara udaljen je od obližnjih gradskih centara - Poreča, Umaga i Buja. Gradsko područje prostire se na 27 km2 površine, od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu. Područje Grada službeno obuhvaća ukupno pet naselja. To su: Antenal, Bužinija, Dajla, Mareda i Novigrad. Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine područje grada Novigrada ima 4.345 stanovnika, od toga 2.050 muškaraca i 2.295 žena. Najvažnije djelatnosti u Novigradu su: hotelijerstvo i turizam, tekstilna industrija (prerađivačka), usluge prijevoza, građevinarstvo, poljoprivreda, ribarstvo i druge uslužne djelatnosti. Grad Novigrad nalazi se u području povoljnih klimatskih prilika koje pružaju sve potrebne uvjete za razvoj poljoprivrede i gotovo cjelogodišnji turizam. Općina Oprtalj nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Istarskog poluotoka, između Buja na zapadu i Buzeta na istoku. Ranije je današnja Općina Oprtalj pripadala bivšoj Općini Buje (njen sjeverozapadni dio) i bivšoj Općini Buzet (njen jugoistočni dio). Općina Oprtalj prostire se na 62 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 850 stanovnika i jedna je od najmanje naseljenih općina u Istarskoj županiji. Visinske razlike na području Općine Oprtalj kreću se od 10 m/nv u dolini Mirne do 498m/nv. S trga u Oprtlju pružaju se panoramski vidici na Motovun, dolinu i ušće rijeke Mirne, obronke Ćićarije i na slovensko gorje. Grad Umag je slikovit mediteranski gradić-luka te bogato turističko odredište. Smješten je na zapadnoj istarskoj obali, na samo 10 km od slovenske granice i uz Savudriju najzapadnije je mjesto u RH. Sastoji se od 23 naselja, to su: Babići, Bašanija, Crveni Vrh, Čepljani, Đuba, Finida, Juricani, Katoro, Kmeti, Križine, Lovrečica, Materada, Monterol, Murine, Petrovija, Savudrija, Seget, Sveta Marija na Krasu 6 /dio, Umag, Valica, Vardica, Vilanija i Zambratija. Prirodne ljepote, povijest i tradicija područja Grada Umaga i okolnog područja Istre, topla mediteranska klima uz obilje sunca tijekom cijele godine te visokokvalitetni smještajni kapaciteti, Umag čine idealnim mjestom za odmor. Grad Umag potiče održivi gospodarski razvoj, posebice razvoj turizma, ribarstva, poljoprivrede, industrije i drugih privrednih grana koje ne narušavaju i ne zagađuju okoliš, promiče društvene, prostorne, prirodne, etničke, kulturne i druge osobitosti svog područja. 1.1.3. Reljefne i klimatske karakteristike Dominantna prostorna obilježja područja LAG-a Sjeverna Istra su prostor središnjeg istarskog ravnjaka presječen dolinom rijeke Mirne, zapadno priobalje i brdovita visoravan Ćićarije na sjeveroistoku. Tu se susreću "bijela", "siva" i "crvena" Istra - Bijela Istra planinskih vrhova, Siva Istra – dio plodne unutrašnjosti te Crvena Istra – pojas crvenice uz zapadnu obalu poluotoka. Zapadni dio područja LAG-a karakterizira jursko-krednopaleogenska ploča ili ravnjak. Geološka posebnost navedenog područja zapaža se već na prvi pogled po boji, reljefu, hidrografiji i dr., pa je otuda proizišao popularni naziv “crvena Istra”, po zemlji crvenici. Za općinu Brtoniglu karakteristično je da se nalazi na „četiri zemlje“, tj. da su svi tipovi tala koji se nalaze u Istri ispremiješani na prostoru općine. To je jedinstveni slučaj u Istri a vjerojatno i šire. Morfološko obilježje područja Ćićarije je planinski niz uzvisina i udolina položenih u dinarskom smjeru, kojem su u podlozi naslage fliša preko kojih su tektonskim pokretima navučene starije vapnenačke naslage tvoreći specifičnu ljuskavu strukturu. Iznad tih su navlaka zaravnjene terase koje oblikuju udoline s pašnjacima i šumskim pokrovom. Izdignuti dijelovi vrhunaca vapnenačkih naslaga uglavnom su ogoljeli. Južna je granica spoj vapnenačke i flišne podloge. U udolinama i terasama između niza usporednih grebena smještena su mala polja s nepropusnim naslagama i naseljima. Niska gustoća naseljenosti (7 st./km2, 2001.) uvjetovana je krškim obilježjem tla, gospodarskom nerazvijenošću, slabom prometnom povezanošću i oštrom klimom. Gornji kanjonski tok Mirne spušta se podno Buzeta na 49 m n/m te do ušća u zaljevu kraj Novigrada ima miran tok po čemu je rijeka vjerojatno i dobila ime. Nekad plovna rijeka stoljećima je naplavljivala svoju dolinu i smanjivala korito. Nakon 2. svjetskog rata reguliran je najprije donji, a potom i srednji tok rijeke koji je pretrpio najveće izmjene. Na području LAG-a susreću se blaga mediteranska klima u dolini rijeke Mirne i na obali te oštrija kontinentalna klima u gorovitom dijelu. Ukupna godišnja količina oborina iznosi 850 mm. Najveće količine padnu u listopadu (12,4%), studenom (11,1%) i rujnu (9,6%) te svibnju (10,0% godišnjih oborina). Tuča je moguća u lipnju i srpnju. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko dana. Karakteristični vjetrovi su bura, jugo i maestral. Više od 2000 vjetrovitih sati godišnje izmjerenih na Ćićariji potencijal je za korištenje energije vjetra u ovom gospodarski najnerazvijenijem dijelu područja LAG-a. Temperatura mora najniža je u ožujku (9,3-11,1C), a najviša u kolovozu (23,3C-24,1C). Salinitet mora prosječno iznosi 36-38 promila. U odnosu na vegetacijski period, godišnji raspored oborina je neprikladan, jer najviše kiše padne u vrijeme kad nema vegetacije, tj. u toku jeseni i zime (čak 38,3%). Pojava mrazeva u vegetacijskom periodu je rijetka jer je insolacija veoma povoljna: prosječno ima oko 6,5 sunčanih sati dnevno. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom od 22,9C, a najhladniji siječanj s prosječnom temperaturom 3,4C. 7 1.1.4 Kulturno - povijesna baština Kulturna baština može se podijeliti na pokretnu, nepokretnu i nematerijalnu baštinu. Pojedinačna nepokretna kulturna dobra su građevine ili kompleksi građevina koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj, sačuvane crkve, kapelice, stancije te dijelovi kaštela. Elementi pokretne povijesne i kulturne baštine su i sačuvani oltari, freske i dr. Pregled zaštićene kulturne baštine na području LAG-a prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture: Nepokretna kulturna dobra Brtonigla 1. Arheološki lokalitet, pećina kod Sv. Jurja iznad doline rijeke Mirne prema selu Srbani, južno od Nove Vasi 2. Arheološki lokalitet Bunar Sv. Martina jugoistočno od Brtonigle; 3. Kaštel Sv. Jurja (Castel S. Giorgio, Santi Quaranta) kod Nove Vasi 4. Arheološki lokalitet gradina Valaron (Castelliere di Villanova) jugoistočno od Nova Vasi; 5. Arheološki lokalitet Monaški vrh jugoistočno od Brtonigle 6. Arheološko nalazište prapovijesna gradina Gromače (Grumazze) 7. Crkca Sv. Lovre u Pavićima kod Brtonigle i arheološki lokalitet Buje 1. Urbanistička cjelina Grada Buja / Gradski fortifikacijski sustav Buja / Kultivirani krajolik humka akropolskog naselja Buje 2. Arheološko nalazište na lokalitetu Sv. Margareta uz zgradu Gimnazije 3. Civilna građevina – kompleks uljare 4. Ostaci renesansne kuće, Ulica Strada Longa br. 12 5. Ruralna cjelina Kaštel iznad Dragonje/ Kultivirani krajolik humka akropolskog naselja Kaštel / Arheološko nalazište na lokalitetu Kaštel iznad Dragonje Buzet 1. Crkva sv. Ane 2. Crkva sv. Jurja mučenika Pokretna kulturna dobra 1. Reljef Bogorodice s djetetom u grobljanskoj crkvi BDM 1. Orgulje u crkvi sv. Servula 2. Sakralni inventar crkve sv. Marije Milosrdnice 3. Sakralni inventar crkve sv. Servula 4. Kameni reljefi "Svetac" i "Anđeo" u crkvi sv. Petra i Pavla 1. Dvije slike nepoznatog autora: „sv. Andrija, Juraj i Lucija“ i „sv. Barbara, Apolonija, Šimun i Longin“ 2. Inventar crkve Uzašašća Marijina u Buzetu 8 3. Kaštel Petrapilosa 4. Kulturno-povijesna cjelina Grada Buzeta 5.Kulturno-povijesna cjelina naselja Draguć 6. Crkva sv. Jeronima na groblju u Humu 3. Orgulje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Buzetu 4. POU Augustin Vivoda, Zavičajni muzej u Buzetu-muzejska građa 5. Sakralni inventar crkve sv. Petra i Pavla u Humu 6. Skulptura Bogorodice s Djetetom u Račicama 7. Kulturno-povijesna cjelina Hum 8. Kulturno-povijesna cjelina Kotli 9. Kulturno-povijesna cjelina Marčenegla 10. Crkva sv. Trojstva u Račicama 11. Kaštel u Račicama 12. Crkva sv. Roka u Roču 13.Kulturno-povijesna cjelina utvrđenog naselja Roč 14. Crkva sv. Duha u Štrpedu 15. Kulturno-povijesna cjelina Vrh Grožnjan 1. Kulturno-povijesna cjelina Grožnjana 2. Kulturno - povijesna cjelina naselja Kostanjica 3. Crkva sv. Jurja na groblju u Završju 4. Crkva sv. Prima i Felicijana u Završju 5. Kulturno-povijesna urbanistička cjelina naselja Završje 6. Poklonac na brdu sv. Andrije u Završju 7. Stancija Silić u Završju 1. Korska sjedala iz crkve sv. Vida i Modesta 2. Orgulje u crkvi sv. Vida i Modesta 3. Liturgijsko posuđe u Završju 4. Orgulje u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije 5. Skulptura "Bogorodice" u Završju Lanišće 1. Inventar crkve sv. Kancijana i Kancijanile Novigrad 1. Samostanski kompleks 2. Kulturno - povijesna cjelina Novigrada 3. Ladanjska palača Rigo 4. Ostaci antičke arhitekture 5. Ostaci potonulog, engleskog ratnog broda "Coriolanus" Kancija, 1. 22 relikvijara u kripti crkve sv. Pelagija 2. Muzej - Museo Lapidarium muzejska građa 3. Raspelo iz crkve Blažene Djevice Marije od Karmela 4. Zbirka Gobbo 5. Zbirka lapida smještena u Muzeju Lapidarium 6. Zbirka portreta 7. Orgulje u crkvi sv. Benedikta 9 Oprtalj 1. Crkva sv. Jelene 2. 3. 4. 5. 6. Crkva sv. Marije Crkva sv. Roka Kulturno - povijesna cjelina Oprtalj Crkva sv. Marije Snježne u Čepiću Toklarija - pogon za preradu maslina 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Umag Arheološko nalazište s ostacima na padinama gradine sv. Petar u Crvenom Vrhu Samostanski kompleks u Dajli Ladanjska palača Velika Stancija (Vila Cesare, Stancija Grande) u Savudriji Ostaci antičke luke u Savudriji Podmorske arheološke zone (3) Savudrija-Umag Svjetionik u Savudriji Antička rustična vila s pristaništem u Segetu Antička vila u uvali Zambratija Arheološko nalazište Katoro - rt Tiola,Umag Arheološko nalazište Đuba Arheološko nalazište sa ostacima crkve sv. Katarine Arheološko nalazište Sipar Gospodarsko stambeni sklop Stancije Seget Kulturno - povijesna cjelina grada Umaga Ostaci antičke arhitekture Podmorske arheološke zone (4) UmagNovigrad Staro gradsko groblje s ostacima crkve sv. Andrije Višeslojno arheološko nalazište i crkva sv. Ivana Arheološko nalazište gradina Romanija 1. Oltar u crkvi sv. Marije Snježne u Čepiću 2. Torkule (inventar mlina za masline) 1. Arhitektonski sklop Sv. Petar u Crvenom Vrhu 2. Orgulje u crkvi sv. Lovre u Lovrečici 3. Drveni kip "Pieta" 4. Drveni oslikani tabulat 5. Muzej grada Umaga -Museo civico di Umago - muzejska građa 6. Orgulje u crkvi sv. Pelegrina mučenika 7. Sakralni inventar crkve Uznesenja Marijina 8. Slika "Uspon na Kalvariju" Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, gradovi i općine područja LAG-a stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Specifičnost određenih područja poput gradića Huma koji razvija svoj identitet kao „najmanji grad na svijetu“, Roča kao središta glagoljaštva, Vrha koji je poznat po svom autohtonom pjenušcu, općine Brtonigla koja se aktivno usmjerava ka ekološkim programima u namjeri da bude prepoznata kao 10 'ekološka općina' i štoviše kao prva ekološka općina u Hrvatskoj, Livade kao centar svijeta tartufa pridonose nematerijalnoj kulturnoj baštini područja LAG-a. Nematerijalna kulturna baština - - - - - - - Festival Istarske malvazije u Brtonigli, tradicionalna eno-gastronomska fešta koja se po prvi puta održala 1984. godine, a tijekom koje se ocjenjuju i promoviraju Istarske Malvazije. Manifestaciju upotpunjuju razna pučko-kulturna zbivanja. Sv. Rok u Brtonigli, tradicionalna lokalna fešta eno-gastronomskog sadržaja, vrlo poznata na lokalnom ali i na međunarodnom nivou, koja broji svake godine veliki broj posjetitelja i koja se održava tijekom mjeseca kolovoza. Subotina u Buzetu - stara tradicijska pučka fešta koja je od 2002. godine obogaćena dodatnim sadržajima (Subotina po starinski) kako bi se posjetiteljima omogućio što izvorniji prikaz bogate povijesti i kulture buzetskog kraja. Buzetski karneval- najmasovnije karnevalsko događanje sjeverne Istre. Vikend tartufa u Buzetu - manifestacija koja se održava svake godine u studenom te uključuje izložbe, prodaju i degustaciju tartufa. Dani grožđa u Bujama, tradicijsko slavlje berbe grožđa staro više od 100 godina Kiparska škola Kornarija u Bujama koja ima dugogodišnju tradiciju u području kiparske djelatnosti. Festival Istromletačkog narječja u Bujama – književno-umjetnički festival koji slavi istromletačko narječje i njegovu uporabu u sjevernoj Istri kroz poeziju, pjesmu, film, gastronomiju i stvaralaštvo. Grožnjansko kulturno ljeto - Raznoliki i visokokvalitetni kulturni programimajstorski tečajevi i koncerti u organizaciji Međunarodnog kulturnog centar hrvatske glazbene mladeži, kvalitetne selektirane izložbe u gradskoj galeriji Fonticus, brojni festivali i mnoge druge manifestacije od kojih treba istaknuti Festival JAZZ IS BACK! BP - tradicionalni međunarodni Jazz festival, na kojem sudjeluju renomirani svjetski jazz glazbenici, održava se od 1999 godine od kad ga je pokrenuo legendarni hrvatski glazbenik Boško Petrović i općina Grožnjan. Održava se i u sklopu programa Međunarodnog kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu, te EX TEMPORE slikarska manifestacija. Najveća je izložba na otvorenom u Hrvatskoj, umjetnici svoje radove izlažu po ulicama Grožnjan. Održava se od 1993 godine, sudjeluju likovni umjetnici iz brojnih europskih zemalja a i šire. „Zarozgajmo na Ćićariji“ Fešta Sv. Pelagija u Novigradu – proslava je dana grada i gradskog sveca zaštitnika. Proslava je višednevna i okuplja veliki broj posjetitelja na brojnim sportskim, kulturnim, zabavnim, gastronomskim i protokolarnim zbivanjima. Gnam - gnam fest u Novigradu – niz gastro manifestacija koje se odvijaju svake godine od travnja do rujna, a posvećene su pojedinoj namirnici ili grupi namirnica karakterističnima za ovo podneblje (srdele, šparuge, kapešante, švoje…). Slikarski i fotografski EX TEMPORE u Novigradu. Riječ je o godišnjim natjecanjima slikara i fotografa iz cijelog svijeta, uz izlaganje radova na otvorenom. Tuberfest i Dani tartufa u Livadama – sajam tartufa i poljoprivrednih proizvoda Kestenijada u Oprtlju – projekt razvoja pitomog kestena – maruna. Kulturno-turistički projekt oživljene povijesti: Međunarodni festival antike SEPOMAIA VIVA u Umagu ( arheološka istraživanja, edukacijski, programi, međunarodni festival antike, međunarodni stručni skup). Književno-znanstveni skup Forum Tomizza u Umagu. Projekt ARTUM – umaški salon. Manifestacije glazbenog karaktera: UMAG(O) CLASSICA, UMAG(O) BLUES, 11 - ORGANUM HISTRIAE. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav u Umagu. Crofish, sajam ribarstva i ribarske opreme, Sajam sporta u Umagu. 1.1.5 Prirodna baština - NATURA 2000 Prirodna baština čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom florom i faunom. Ovakva vrsta lokacija sa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja. Tako područje LAG-a Sjeverne Istre karakterizira posebnost ušća rijeke Mirne s Tarskom valom, područje veličine oko 465 hektara koje obiluje bogatom florom i faunom s više stotina ptica, brojnim vodozemcima, gmazovima i sisavcima od kojih su mnogi zakonom zaštićeni. To je važna lokacija za seobu, prezimljavanje i gniježđenje ptica vodenih staništa. Na ovom se području tada zadržavaju žalari cirikavci, sibirska vrsta gnjezdarica koja ljeti prelijeće preko tih krajeva u jatu od trideset primjeraka. Planirano je proglašenje područja posebnim ornitološkim rezervatom. Određivanjem formalnog okvira za očuvanje raznolikosti ptica koje tu obitavaju zaštitit će se močvarno područje, jedno od rijetkih preostalih na Mediteranu. Kategoriju posebnog rezervata ima Motovunska šuma, dok okolica Istarskih toplica kraj Buzeta pripada kategoriji zaštićenog krajolika. Područja koja su Prostornim planom Istarske županije predložena za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode kao dijelovi prirodnih vrijednosti su u kategoriji posebnih rezervata šumske vegetacije: šuma bukve i pitomog kestena kod sela Vrnjak. U kategoriji značajnog krajobraza: dio sjevernih obronaka kanjona rijeke Mirne ispod Nove Vasi, dio flišnog dijela od Kaštela do Ćepića (Bujski kras), okoliš povijesne cjeline Grožnjan, okoliš povijesne cjeline Kostanjica, okoliš povijesne cjeline Završje. U kategoriji spomenika prirode: geomorfološki - Martineška jama kod Filarije. Prostornim planom Istarske županije utvrđena su područja, kompleksi i objekti državne i županijske razine značaja, a to su na području Općine Grožnjan slijedeća urbana naselja: Grožnjan i Završje, kultivirani agrarni krajolik terasaste kulture kanjona rijeke Mirne od Ponteportona do Istarskih toplica, kultivirani krajolik humaka akropolskih naselja Grožnjan, Završje i Kostanjica, fortifikacije - gradski fortifikacijski sustav Završja s pripadajućim gradskim vratima i slavolucima. Prijedlog NATURA 2000 u Hrvatskoj – priređen je temeljem znanstvenih podataka i stručnih procjena o važnosti pojedinih područja, sukladno kriterijima zadanim Direktivom o pticama i Direktivom o staništima. On je rezultat višegodišnjeg rada Državnog zavoda za zaštitu prirode na pribavljanju, objedinjavanju i analizi relevantnih podataka u kojega se nastojalo uključiti što širu stručnu i znanstvenu zajednicu te nevladine udruge iz područja istraživanja i zaštite prirode. Radi slabe istraženosti biološke raznolikosti Hrvatske podaci su još uvijek nepotpuni te su u tijeku intenzivna istraživanja čiji se rezultati ugrađuju u prijedlog i popunjava EU baza podataka NATURA 2000. Natura Histrica je javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Istarske županije. Na području LAG-a Sjeverna Istra među odabranim područjima je "Pregon" u općini Oprtalj. Cilj projekta je održavati biološku raznolikost potoka, vlažnih poluprirodnih travnjaka i šuma kao staništa europsko značajnih vrsta (lombardijska smeđa žaba, leptir močvarni okaš te pužići uskoušćani i trbušasti zvrčić) osiguravanjem povoljnog vodnog režima i načina košnje i ispaše. Također je cilj omogućiti održivi razvoj poticanjem ekstenzivne poljoprivrede, podupiranjem održivog šumarstva i lovstva kao i promicanjem ekoturizma. Ciljevi i aktivnosti vezani uz izradu plana upravljanja područjem Pregona doradit će se na radionicama, a konačan plan bit će predstavljen u ožujku 2013. 12 Slika 2: Prikaz predloženih područja od značaja za zajednicu (pSCI) na području LAG-a Sjeverna Istra Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2011. Predložena područja od značaja za zajednicu (pSCI) na području LAG-a Sjeverna Istra su: Rabakova špilja, špilja iznad Velikog bresta, špilja pod Krugom, vlažne livade uz potok Bračana (Žonti), vlažne livade uz potok Malinska, vlažne livade kod Marušića, vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj), Park prirode Učka, Mirna i šire područje Butonige, Motovunska šuma, Novačka pećina, Istarske toplice, Pregon (odabran za provođenje projekta i testiranje učinkovitog načina upravljanja), Kotli, Jama kod Komune, Radota špilja, Račice Račički potok, Mlaka, Žbevnica, Argile, Istra - Oprtalj, Istra - Čački, Istra - Martinčići, Jama kod Rašpora i ušće Mirne. 1.1.6 Institucionalna infrastruktura Obrazovanje Obrazovni sustav Istarske županije kojoj pripada područje LAG-a Sjeverne Istre uključuje obrazovne programe koji se provode na razini predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Predškolski odgoj U vlasništvu JLS na području LAG-a Sjeverne Istre djeluje ukupno 17 dječjih vrtića, od čega jedan dječji vrtić te pojedine odgojne skupine izvode programe na talijanskom jeziku za pripadnike talijanske nacionalne manjine. Dječji vrtići na području LAG-a Sjeverne Istre čine 31% ukupnog broja dječjih vrtića na području Istarske županije. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Sustavom osnovnoškolskog obrazovanja na području LAG-a Sjeverne Istre obuhvaćeno je 10 osnovnih škola, od čega su dvije talijanske, dvije muzičke te jedna dvojezična osnovna škola, što čini 21% ukupnog broja osnovnih škola na području Istarske županije. Na području LAG-a Sjeverne Istre djeluju ukupno četiri srednjoškolske ustanove, što čini 16% ukupnog broja srednjoškolskih ustanova Istarske županije. 13 Visokoškolsko obrazovanje Visokoškolsko obrazovanje na području Istarske županije odvija se putem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, odsjeka Veleučilišta u Rijeci te Politehnike Pula Visoke tehničkoposlovne škole. Na području LAG-a Sjeverne Istre ne postoje ustanove visokoškolskog obrazovanja, što predstavlja svojevrstan potencijal ulaganja za budućnost. Zdravstvo i socijalna skrb LAG Sjeverne Istre ima relativno kvalitetnu i dobro organiziranu zdravstvenu zaštitu. Na području LAG-a Sjeverne Istre postoje dvije ispostave Istarskih Domova zdravlja: u Umagu i Buzetu, te zdravstvene stanice (ambulante) u Bujama, Brtonigli i Novigradu. Najbliže opće bolnice nalaze se u Puli i Rijeci, a skorim ulaskom u EU bit će omogućen i odlazak i liječenje u općoj bolnici Izola. Na području LAG-a postoji Centar za socijalnu skrb u Bujama koji je nadležan za sve JLS unutar LAG-s Sjeverne Istre, osim Buzeta i Lanišća koji pripadaju Centru za socijalnu skrb Pazin. Institucionalni oblik socijalne skrbi provodi se u okviru dva doma za starije i nemoćne osobe smještenih u Buzetu i Novigradu, sa kapacitetom od 240 osoba, dok je u Umagu njegova izgradnja pri završetku. Na području LAG-a Sjeverne Istre djeluju dvije udruge Crvenog križa, dva kluba liječenih alkoholičara te četiri društva tjelesnih invalida. 1.1.7. Komunalna infrastruktura Sakupljanje komunalnog otpada Planskim dokumentima zacrtana je uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije (Prostorni plan Istarske županije, Plan gospodarenja otpadom na području IŽ do 2015. godine), što je u suglasnosti s zakonskim propisima RH, strateškim dokumentima RH (Strategija gospodarenja otpadom RH i Plan gospodarenja otpadom na području RH od 2007. do 2015. i Okvirnom direktivom o otpadu EU). Organizirano prikupljanje otpada na području LAG-a provode komunalne tvrtke 6. Maj d.o.o. Umag (za područje gradova Umaga, Novigrada, Buja te općina Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj) i Park d.o.o. Buzet (za područje grada Buzeta i općine Lanišće). Prikupljeni otpad se odlaže na 2 sanitarna deponija sa uređenim reciklažnim dvorištima: Griža u Buzetu, Donji Picudo cesti Umag – Buje te deponija građevinskog otpada Salvela u Novigradu. Djelokrug komunalnog poduzeća 6. Maj svojom djelatnošću pokriva 375 km2, dok komunalno poduzeće Park d.o.o. pokriva 314,09 km2, čime je pokriveno cjelokupno područje LAG-a. Vodoopskrba i odvodnja Cijelo područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz sustava Istarski vodovod d.o.o. Buzet koje je zaduženo i za vodoopskrbu većeg dijela Istarske županije. Manje od 1% stanovništva još uvijek koristi vlastite izvore ili kišnicu iz privatnih cisterni. Od izvorišta vode koje se koriste u javnoj vodoopskrbi postoje izvori: Sveti Ivan, Gradole, Bulaž te akumulacijsko jezero Butoniga ukupnog nominalnog kapaciteta 2.550 l/s. Na području LAG-a je 13.030 domaćinstava spojeno na vodoopskrbnu mrežu, od čega ih 6.545 ima kanalizacijski priključak, što iznosi 50,23%. Najbolju opremljenost kanalizacijskom infrastrukturom ima Grad Novigrad sa 73,14%, dok Općine Grožnjan, Oprtalj i Lanišće nemaju razvijenu kanalizacijsku mrežu. Osim domaćinstava vodu iz sustava javne vodoopskrbe koristi 3.693 gospodarska subjekta, od čega ih je 2.466 spojeno na kanalizacijsku mrežu, što čini 66,77%, te 5.646 vikendica od čega ih je 3.495 spojeno na kanalizaciju što čini 61,9%. 14 Energetika Sustav opskrbe električnom energijom na području LAG-a pripada distribucijskom području Istra. Distribucijom upravlja tvrtka Elektroistra Pula sa sjedištem u Zagrebu. Područje LAG-a pokriveno je sa dva izdvojena pogona u Bujama i Buzetu. Tablica 1: Ukupna potrošnja energenata na području LAG-a Sjeverne Istre LAG Sjeverna Istra Ukupno Potrošnja el. energije (MWh) 2.666.695,60 UNP (MWh) 684.799,41 Lož ulje (MWh) 4.268.819,10 Izvor: Akcijski plan energetski održivog razvitka gradova i općina, 2011. Opskrba plinom na području LAG-a postoji samo na području Umaga gdje je izgrađen spoj na magistralni plinovoda Vodnjan-Umag, dok za ostala područja LAG-a postoji realna potreba i potencijal za spajanje na plinovod i razvoj mreže. Distributivnom mrežom koncesionara Plinare d.d. Pula. Insolacija područja LAG-a vrlo je povoljna za korištenje solarne energije čime se postiže bolja diverzifikacija izvora energije. 1.1.8. Fizička infrastruktura Cestovni promet Geoprometni položaj područja LAG-a Sjeverne Istre određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema Rijeci – Puli – Sloveniji – Trstu te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Ukupna dužina županijskih cesta iznosi 142 km, lokalnih 215 km te nerazvrstanih 695 km. Kroz LAG prolaze glavne prometnice s tri međunarodna granična prijelaza Požane, Kaštel i Plovanija. Iste prometnice vode prema moru, lukama, regionalnim centrima, industrijskim zonama te na taj način posjeduju strateško značenje. Cestovni promet znatno ubrzava prometnica Istarski ipsilon ukupne duljine 151 km. Sastoji se od dionice B9, od Umaga do Pule i dionice B8, između Matulja i Pule. Pomorski promet Lukama javnog prometa županijskog i lokalnog značaja na području LAG-a upravlja županijska lučka uprava Umag - Novigrad. Turistički i trgovački promet postoji na međunarodnoj razini u lukama Umag, Novigrad i Antenal, dok je lokalni pomorski promet baziran na ribarsko-rekreativnim plovilima. Ishodišta turističkog pomorskog prometa sa stalnim graničnim pomorskim prijelazom su luke Umag i Novigrad, dok je ishodište trgovačkog prometa luka Antenal. Pomorskih trajektnih veza na području LAG-a nema, iako je pomorska važnost u turističke svrhe izuzetno velika, jer je područje LAG-a kao najsjevernijeg pomorskog područja RH najbliže zapadnoeuropskim zemljama. Željeznički promet Željeznički promet na području LAG-a prolazi regionalnom željezničkom prugom Pula-Pazin-Lupoglav-Buzet, ukupne duljine 91,14 km, koja je osim s Hrvatskom međunarodno povezana i sa Slovenijom i Italijom. Za gradove i općine područja LAG-a, značajne su željezničke stanice Koper u susjednoj Republici Sloveniji kao i Trst u Italiji. 15 Zračni promet Na području LAG-a nema zračnih luka te stoga zračni putnički promet gravitira ka međunarodnim lukama Pula, Portorož i Trst. Zračna luka Pula ima najveći značaj u gospodarskom smislu pogotovo za turistički sektor. Ulaskom u EU olakšati će se pristup lukama Portorož i Trst. 1.2 Gospodarske značajke Dominantne djelatnosti u stvaranju ukupnog prihoda na području LAG-a su turizam, poljoprivreda, ribarstvo, industrija, uslužne djelatnosti, mali proizvodni pogoni, trgovina na veliko i malo, autoprijevozništvo i građevinarstvo. U industriji su zastupljene djelatnosti obrade metala, stolarstva, kemijska, elektronička, distribucija električne energije i informatička te proizvodnja automobilskih dijelova. Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnost, dominiraju dvije uslužne djelatnosti: trgovina i poslovanje nekretninama, a slijede razne poslovne usluge za koje su registrirana 52% trgovačka društva, a ostatak otpada na prerađivačku industriju, građevinarstvo, prijevoz, skladištenje i veze, hotele i restorane, te ostale djelatnosti, odnosno poljoprivredu i rudarstvo. Među trgovačkim društvima na području LAG-a izdvajaju se: - P.P.C Buzet d.o.o., dio poslovnog sustava CIMOS d.d. Koper - metalna industrija i proizvodnja automobilskih dijelova - Istarska pivovara d.o.o., Buzet - Istarski vodovod d.o.o. Buzet - Digitron d.o.o., Buje - proizvodnja i promet elektroničkih aparata i uređaja - Feroplast d.o.o., Buje - izrada proizvoda od čelične žice - Hain Istra d.o.o (povijesni Proleter), Buje - izrada građevinske stolarije - Bifix d.o.o., Buje - kemijsko-prerađivačka djelatnost proizvodnje proizvoda za graditeljstvo te bojila i aditiva za plastične mase - Bice d.o.o Grožnjan, Buje – izrada proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala - Metalko Buje d.o.o - proizvodnja dekorativne funkcionalne rasvjete i komunalne opreme od bronce i aluminija - Podravka d.d., Tvornica povrća Umag - Hempel d.o.o., Umag – proizvodnja brodskih boja i lakova - Sipro d.o.o., Umag – proizvodnja ostalih proizvoda od plastike - Aluflex pack d.o.o,. Umag – proizvodnja prehrambene ambalaže i samoljepivih traka - Istraturist Umag d.d., Umag - Kempinski Adriatic Resorts, Umag - Spa centar Istarske Toplice, Livade - Luxottica Jugoistočna Europa d.o.o., Novigrad - Laguna Novigrad d.d. - Nautički centar Nautica, Novigrad - Antenal d.o.o., Novigrad - Astra plin d.o.o. Novigrad - Ambalaža, d.o.o., Lanišće 16 Tablica 2: Broj poslovnih subjekata na području LAG-a u 2012. godini Područje LAG-a Istarska županija Broj poslovnih subjekata 8.526 Grad Buje-Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag- Umago 293 219 304 890 Općina Brtonigla- Verteneglio Općina Grožnjan- Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj- Portole 68 15 4 32 LAG Sjeverna Istra 1.825 Izvor: Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula, 2012. Na području LAG-a Sjeverne Istre zabilježeno je 1.825 poslovnih subjekata, što čini 21,41% od ukupnog broj registriranih poslovnih subjekata u Istarskoj županiji. Najviše poslovnih subjekata ima Grad Umag u iznosu od 890. Na području LAG-a provodi se kontinuirana sustavna izgradnja poduzetničkih infrastruktura putem programa sufinanciranja, poticajnog kreditiranja, osnivanja potpornih institucija, izgradnje i opremanja poslovnih zona, promocije i edukacije. U tablici koja slijedi dan je pregled poslovnih zona na području LAGa Sjeverne Istre. Tablica 3: Poslovne zone iz Programa razvoja poduzetničkih zona Lokacija Grad Buje-Buie Grad Buzet Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag- Umago Općina Brtonigla- Verteneglio Općina Grožnjan- Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj- Portole LAG Sjeverna Istra Naziv Buje Mala Huba Mažinjica Sv.Vidal Ungarija Površina zone (ha) 2,5 15 28 13,5 50,16 Štrpe - 4,5 . . . 113,66 Izvor: Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013. Područje LAG - a Sjeverne Istre obuhvaća 113,66 ha poslovnih zona. Grad Umag ima najveću površinu poslovnih zona u iznosu od 50,16 ha. Općina Grožnjan, Lanišće i Oprtalj nemaju izgrađene poslovne zone iz Programa razvoja poduzetničkih zona. 1.2.1 Razvijenost gradova i općina LAG-a Sjeverne Istre Istarska županija je u usporedbi s ostatkom Republike Hrvatske razmjerno razvijena, međutim unutar same Istarske županije, među njenim gradovima i općinama, postoje znatne razlike u razvijenosti. Tablica koja slijedi pokazuje razlike na području LAG-a Sjeverne Istre prema različitim razvojnim pokazateljima. 17 Tablica 4: Vrijednosti osnovnih pokazatelja razvijenosti na području LAG-a Sjeverne Istre 2006. – 2008. Prosječni dohodak per capita Prosječni izvorni prihodi per capita Prosječna stopa nezaposlenosti (%) Kretanje stanovništva (%) Grad BujeBuie Grad Buzet 26.235 4.180 3,2 34.220 3.569 Grad NovigradCittanova Grad UmagUmago Općina BrtoniglaVerteneglio Općina GrožnjanGrisignana Općina Lanišće Općina OprtaljPortole LAG Sjeverna Istra 25.644 JLS Indeks razvijenosti (%) 98,9 Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu 16 - 65 (%) 67,8 2,5 96,3 63,7 117,21 10.275 3 122,8 66,9 143,28 30.627 7.404 3,6 104,7 72,4 134,2 22.738 8.323 3,4 112,4 51,6 123,73 18.054 7.224 1,5 92 50,4 109,34 30.626 2.737 2,4 66,8 41 96,74 23.004 4.205 2,4 88,5 49,1 99,95 26.394 5.990 2,75 97,80 57,86 116,92 Istarska županija 30.151 5.835 5,9 101,4 71,5 156,13 Republika Hrvatska 26.280 3.295 13,8 93,9 67,3 100 110,88 Izvor: MRRŠVG, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, 2006. – 2008. Prema osnovnim pokazateljima indeksa razvijenosti, vidljivo je da se gradovi i općine LAG-a Sjeverne Istre nalaze ispod prosjeka Istarske županije. Grafikon 2: Indeks razvijenosti LAG-a Sjeverne Istre (%) Općina OprtaljPortole; 99,95 Općina Lanišće; 96,74 Općina GrožnjanGrisignana; 109,34 Općina BrtoniglaVerteneglio; 123,73 Grad BujeBuie; 110,88 Grad Buzet; 117,21 Grad NovigradCittanova; 143,28 Grad UmagUmago; 134,2 Izvor: MRRŠVG, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, 2006. – 2008. 18 Prema dostupnim podacima za razdoblje 2006.-2008. po indeksu razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek prednjači Grad Novigrad sa 143,28%, a slijede ga grad Umag sa 134,2%, općina Brtonigla sa 123,73%, grad Buzet sa 117,21%, grad Buje sa 110,88%, općina Grožnjan sa 109,34%, općina Oprtalj sa 99,95% te općina Lanišće sa 96,74%. Grafikon 3: Prosječni dohodak per capita LAG-a Sjeverne Istre 40.000,00 35.000,00 30.000,00 25.000,00 20.000,00 15.000,00 10.000,00 5.000,00 0,00 Prosječni dohodak per capita (2006. - 2008.) Izvor: MRRŠVG, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, 2006. – 2008. Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. na području LAG-a ima Grad Buzet u iznosu od 34.220 kn, dok najmanji ima Grad Grožnjan u iznosu od 18.054 kn. 1.2.2. Tržište radne snage Prema podacima o zaposlenima u pravnim osobama Državnog zavoda za statistiku iz 2009. godine, od ukupnog broja zaposlenih na području LAG-a (11.066 zaposlena), 24% je zaposleno u prerađivačkoj industriji, 17% u trgovačkim djelatnostima, 11% u turizmu, 8% u građevinarstvu, te samo 1% u poljoprivredi, dok ostatak otpada na druge djelatnosti. Grafikon 4: Zaposleni u pravnim osobama po gradovima i općinama LAG-a u 2009.godini 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 LAG Sjeverna Istra Izvor: DZS, Zaposlenost i plaće u 2009.godini, 2010. 19 Cijelo područje LAG-a, kao i ostatak Hrvatske i većine gradova i općina u Istarskoj županiji od pojave gospodarske krize bilježi porast broja nezaposlenih osoba. Tablica 5: Kretanje nezaposlenosti na području LAG-a u razdoblju od 2009. - 2012. godine Godina 2009 2010 2011 2012 Brtonigla- Verteneglio 34 43 41 47 Buje- Buie Buzet 100 140 142 198 153 207 155 227 Grožnjan- Grisignana Lanišće Novigrad- Cittanova Oprtalj- Portole Umag-Umago Ukupno 6 5 69 14 321 688 13 9 87 18 412 922 17 9 109 17 397 949 18 6 129 17 480 1079 Grad/Općina Izvor: HZZ, 2012. Ukupan broj nezaposlenih na području LAG-a iznosi 1.079 osoba. Na svim se područjima LAG-a bilježi porast broja nezaposlenih u odnosu na prethodne godine. Najveći broj nezaposlenih u 2012. godini bilježi grad Umag sa 480 nezaposlenih osoba. Općine Lanišće i Oprtalj bilježe smanjenje ili stagnaciju broja nezaposlenih osoba. 1.2.3. Vanjskotrgovinsko poslovanje na području LAG-a Sjeverne Istre Položaj LAG - a uz granicu sa Slovenijom i na udaljenosti od četrdesetak kilometara od Trsta povoljan je za razvoj trgovačke razmjene. Pored različitih poduzeća za uvoz i izvoz, otvoren je Robni terminal u Bujama koji nudi novu perspektivu pokretanja razmjene. Tablica 6: Kretanje izvoza i uvoza LAG-a Sjeverne Istre 2010-2011.g (u tisućama kuna) Grad/općina Istarska županija Grad Buje-Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag- Umago Općina BrtoniglaVerteneglio Općina GrožnjanGrisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj- Portole LAG Sjeverna Istra IZVOZ 2010. 2011. 6.766.374 7.121.690 208.734 251.578 481.229 549.600 662.497 317.065 Indeks 105,30 120,50 114,20 47,90 UVOZ 2010. 2011. 5.530.013 5.446.028 176.411 203.111 389.599 427.057 609.289 315.379 Indeks 98,50 115,10 109,60 51,80 263.865 136,00 311.087 303 117,90 223,40 230.970 193 256.145 482 110,90 250,30 2.376 2.688 113,10 548 445 81,30 3.361 1.449 43,10 26 126 476,20 211 1.622.409 264 1.434.034 125,30 8.199 1.415.235 10.287 1.213.032 125,50 Izvor:Državni zavod za statistiku, Kretanje izvoza i uvoza LAG-a Sjeverne Istre 2010.-2011. g , 2011. 20 U svim promatranim godinama područje LAG-a Sjeverne Istre je ostvarilo veći izvoz od uvoza, pa kontinuirano bilježi suficit vanjskotrgovinske bilance. Gradovi i općine područja LAG-a Sjeverne Istre nalaze se u regiji koja ima uzlaznu putanju razvojnog ciklusa. Strateški zemljopisni položaj i dobra prometna povezanost između Europe i Mediterana, očuvanost prirodnih bogatstava, stabilnost regionalne politike i suradnja sa mnogim regijama u inozemstvu čine LAG primamljivom destinacijom za strana ulaganja. 1.2.4. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo Poljoprivreda Područje LAG – a karakterizira uzgoj maslina, proizvodnja visokokvalitetnog maslinovog ulja, vinogradarstvo i proizvodnja vrhunskih vina, proizvodnja povrtlarskih kultura, stočarstvo, peradarstvo te ribarstvo s marikulturom, gospodarenje šumama i šumskim plodovima, lovno gospodarstvo te korištenje vodnih resursa. Postojeći resursi (poljoprivredno i šumsko zemljište, povoljna klima, mogućnost osiguranja navodnjavanja, prostran i bogat akvatorij) s jedne strane te sektor turizma kao tržište za visokokvalitetne (tradicionalne, prepoznatljive, „zdravo“ uzgojene) proizvode, s druge strane, uvjeti su koji izvjesno omogućuju i daljnji uspješni razvoj poljoprivrede, šumarstva, lovnog i vodnog gospodarstva te ribarstva, uključujući prateće djelatnosti kao okosnica održivog razvoja na području LAG-a. Znatan dio teritorija LAG - a predstavlja kvalitetno poljoprivredno zemljište, pogodno za uzgoj raznih kultura (naročito rajčice, masline, vinove loze, povrtlarskih kultura), prvenstveno za proizvodnju hrane. Tablica 7: Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu 2001. godine Istarska županija Grad Buje - Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag - Umago Općina Brtonigla – Verteneglio Općina Grožnjan - Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj – Portole LAG Sjeverna Istra LAG / Istarska županija Ukupno stanovništvo 206.344 5340 6059 4002 12901 1579 785 398 981 32.045 Ukupno poljop. stan. 5.362 163 222 195 484 194 118 20 109 1505 % 2,59 3,05 3,66 4,87 3,75 12,29 15,03 5,02 11,11 4,70 4,7 / 2,6 Ukupno aktivno 95.694 691 3062 1880 6519 735 334 120 392 15.733 Ukupno aktivno poljop. 3.164 113 138 109 272 107 60 9 58 866 % 3,30 4,19 4,50 5,79 4,17 14,55 17,96 7,5 14,79 5,5 5,5/ 3,3 Izvor: DZS, Popis stanovnika 2001. Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosi 4,7% u 2001. što je bilo znatno više je od udjela na županijskoj razini. Podudaran je i odnos udjela aktivnog poljoprivrednog stanovništva u aktivnoj skupini stanovnika. Općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj pokazuju visoke udjele poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu odnosno u skupini aktivnog stanovništva sa stopom između 10% i 20%. 21 Grafikon 5: Poljoprivredno zemljište na području LAG-a u (ha) Korišteno poljoprivred no zemljište dano u zakup; 81 Ostalo zemljište; 4794 Korišteno poljoprivred no zemljište uzeto u zakup; 1428 Korišteno poljoprivred no zemljište u vlasništvu; 3703,28 Ukupno raspoloživa površina zemljišta; 9843,4 Ukupno korišteno poljoprivren dno zemljište; 5049 Izvor: DZS, Popis poljoprivrede, 2003. Tablica 8: Broj OPG-a na području LAG-a u 2012.godini Područje LAG-a Istarska županija Grad Buje-Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag- Umago Općina Brtonigla- Verteneglio Općina Grožnjan- Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj- Portole LAG Sjeverna Istra Broj OPG-a 6.927 295 370 204 553 203 94 34 64 1.817 Izvor: APPRRR, 2012. Na području LAG-a Sjeverne Istre registrirano je 1.817 OPG - a, najviše registriranih OPG - a bilježi grad Umag sa 553. Na područje LAG-a otpada 26% od ukupnog broja OPG-a registriranih u Istarskoj županiji. Ribarstvo Ribarstvo na području LAG-a uglavnom ima lokalno značenje kao izvor posla i primanja za značajan broj ribarskih obitelji, no isto tako usko je vezano uz turističku sezonu gdje predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost za promicanje gastronomske ponude. Izgradnja lučke infrastrukture, uređenje tržišta ribom i uspostava organizacija proizvođača tri su ključna prioriteta koje treba riješiti s obzirom na obveze prilagodbe pravnom redu Europske unije u segmentu tržišta ribom. Veći značaj u budućem razvoju ribarstva treba Gradovima Umagu i Novigradu, koji su ujedno i jedini gradovi LAG-a Sjeverne Istre s razvijenim ribarstvom. 22 Slika 3: Prikaz ribolovnih zona Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2012. Ribolovne zone kojima gravitiraju ribari Istre su Zone "A", "E", "B", "H" i "I". Zona A koja se najviše iskorištava za ulov riba pogoduje gradovima i općinama LAG-a Sjeverne Istre. U nacionalnim okvirima površine ribolovnih voda uz obale Istarske županije prostiru se na oko 3.000 km², dok se još 3.300 km² odnosi na Zaštićeni ekološki ribolovni pojas (ZERP). Konfiguracija obale kao i brojna naselja pogotovo na zapadnoj obali istarskog arhipelaga uvjetovale su postojanje više ribolovnih središta smještenih u manjim ili većim lukama. Najzastupljenije vrste u ulovu i iskrcaju su srdela, inćun, muzgavac, trlja blatarica i list. Za ovo područje značajan je velik izlov muzgavaca i lista. Najčešće se plivaličari, a to je ribolov okružujućim mrežama plivaricama sa kojima se lovi uglavnom plava riba odnosno: srdela, inćun, tuna, šnjur, papalina, skuša, palamida, lokarda i ostale ribe. Za Umaški zaljev karakterističan je izlov Jakopovih kapica (kapešante) povlačenjem rampona po dnu. Uzgoj morske ribe i školjki može predstavljati vrlo značajnu gospodarsku djelatnost, a potrebno ju je razvijati prvenstveno u potencijalu uzgoja školjaka. Na području LAG-a za sada se uzgoj školjaka obavlja u Savudrijskoj vali. U luci Umag, sredstvima EU (PHARE) i sredstvima MPRRR izgrađen je gat koji je u potpunosti namijenjen ribarima. Šumarstvo Područje LAG-a Sjeverne Istre je disperzivno pokriveno šumom, gotovo su ravnomjerno po cijelom teritoriju raspoređeni manji šumski kompleksi. Radi se o prirodnoj submediteranskoj zimzelenoj vegetaciji (lovor, hrast crnika, bor, brnistra, ruj i drugo). Vegetacija priobalja ima razmjerno nisku prirodnu vrijednost, bogati vegetacijski kompleksi ne postoje, a niti osobiti primjerci flore i faune (npr. tercijarni relikti ili endemske biljke i životinje). Kao osobitost istarske vegetacije ističe se hrast lužnjak uz rijeku Mirnu, koji je inače karakterističan za kontinentalne nizinske dijelove Hrvatske. Od sporednih šumskih proizvoda na području LAG-a Sjeverne Istre nailazimo na različite nedrvne proizvode poput gljiva, različitog samoniklog bilja, cvjetova i plodava šumskog drveća i grmlja, smole, meda, divljači, listinca, kamena, šljunka i sl. Najznačajniji sporedni šumski proizvod predstavlja tartuf. Na području šuma LAG-a Sjeverne Istre sastojine su u pravilu slabije strukture, te se iz njih uglavnom ne mogu pridobiti visoko vrijedni sortimenti iskoristivi za proizvode drvne industrije. Nekvalitetni drvni materijal iz takvih sastojina može se međutim koristiti kao biomasa za potrebe proizvodnje energije. 23 Grafikon 6: Udio državnih i privatnih šuma na području LAG-a državne šume 15% ostalo zemljište 54% privatne šume 31% Izvor: Modelna šuma ''Sliv rijeke Mirne'', 2011. 1.2.5 Turizam Sektor turizma zbog njegovih ukupnih resursa, dostignutog stupnja razvijenosti i potencijala ima osobitu važnost u razvoju LAG-a Sjeverne Istre. Područje LAG-a s očuvanim ambijentalnim, kulturnim i prirodnim vrijednostima, izostankom teške industrije i većih zagađivača, pogodno je za razvoj „male privrede“ i turizma. Uz ekološku poljoprivredu nudi brojne potencijale za razvoj seoskog i izletničkog turizma. Turizam na seoskim gospodarstvima također postaje značajan faktor razvoja na području LAG-a zahvaljujući prikladnom županijskom programu razvoja. Turizam na području LAG-a Sjeverne Istre najrazvijeniji je na području uz zapadnu obalu i priobalje (Umag, Novigrad, Brtonigla), gdje su izgrađena velika turistička naselja još krajem 60-ih i 70-ih godina. U posljednje vrijeme javlja se trend izletničkog i seoskog turizma u unutrašnjosti, gdje se sve više razvija rekreativni turizam (slobodno penjanje, paraglajding, planinarenje, biciklizam, pješačenje…). Sve veći udio uzima i lovni te gastro-enološki turizam, vinske ceste i ceste maslinovog ulja. Posebnost i izoliranost pojedinih brdsko-planinskih prostora zahtijeva naglašeniju orijentaciju na korištenje lokalnih resursa. Tablica 9: Struktura i broj smještajnih kapaciteta na području LAG-a u 2012. Godini Hotel Apartman Kuća za odmor Hostel Sobe Apartmansko naselje Pansioni Kamp Ukupno Broj smještajnih kapaciteta 23 1.051 1.992 1 303 6 4 13 3.393 Broj ležajeva 6.386 8.303 7.786 9 676 5.996 123 16.561 45.840 Izvor: TZ gradova i općina LAG-a, 2012. Prema podacima turističkih zajednica JLS-a LAG-a za 2012. godinu, ukupan broj smještajnih kapaciteta iznosio je 3.393 objekta sa 45.840 ležajeva. 24 Tablica 10: Dolasci domaćih i stranih posjetitelja na području LAG-a u 2012. godini (bez nautike) Područje LAG-a Dolasci Broj noćenja Istarska županija 3.159.985 21.992.869 33.897 9.159 179.390 391.820 44.520 1.791 8.273 668.850 179.600 29.195 1.024.748 2.231.852 385.371 11.113 50.143 3.912.022 Grad Buje-Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag- Umago Općina Brtonigla- Verteneglio Općina Grožnjan- Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj- Portole LAG Sjeverna Istra Izvor: Turistička zajednica Istarske županije, 2012. Na cijelom području LAG-a Sjeverne Istre zabilježena su 668.850 posjetitelja u 2012. godini. Najveći broj dolazaka bilježi Grad Umag sa ukupno 391.820 posjetitelja u 2012. godini. Zabilježena su 3.912.022 noćenja domaćih i stranih posjetitelja u 2012. godini. Najveći broj noćenja bilježi grad Umag sa ukupno 2.231.852 posjetitelja u 2012. godini, što čini 57% svih noćenja na području LAG-a. U cilju povećanja performansi i na turističkom tržištu oformljen je klaster Umag, Novigrad, Brtonigla i Buje koji je ujedno i prvi klaster u Hrvatskoj koji je prepoznao potrebu da se postavi model suradnje glavnih dionika (turističke zajednice gradova i općina sa svojim članovima, hotelske tvrtke Istraturist Umag, Laguna Novigrad) u klasteru. Kluster Umag, Novigrad, Brtonigla i Buje karakterizira raznovrsnost i visoka razina kvalitete smještaja, rekreativnih objekata, tipične hrane i vina, jake tradicije i autentičnog gostoprimstva. Sveukupni turistički rast u klusteru Umag, Novigrad, Brtonigla i Buje ostvaruje se kroz sustav tematiziranih proizvoda/iskustava, koji podržava diferenciran razvoj turizma na obali i unutrašnjosti. Ciljevi klastera su produžiti sezonu i boravak turista na ostale mjesece u godini (osim od lipnja do rujna), povećavajući tako njihovu potrošnju i utjecajući na njihov ponovni dolazak. 1.3. Demografske značajke područja 1.3.1 Broj stanovnika Prema popisu stanovništva 2011., LAG Sjeverna Istra broji 32.668 stanovnika što čini 15,70% ukupnog broja stanovnika Istarske županije. U posljednjem međupopisnom razdoblju 2001.-2011. stanovništvo LAG-a bilježi blagi porast od 625 stanovnika ili 1,95% što je nešto viša stopa porasta od one koju bilježi područje Istarske županije (+0,65%). Porast bilježe gradovi, s izuzetkom Buja, te Općine Brtonigle. Najveću stopu porasta imao je Grad Novigrad (8,6%), a najveći porast broja stanovnika Grad Umag (+566). Najveći postotak pada broja stanovnika imala je Općina Lanišće (-17,3%), a najveće brojčano smanjenje (-158) Grad Buje. 25 Tablica 11: Ukupno stanovništvo prema popisu 2001. i 2011. Istarska županija Grad Buje – Buie Grad Buzet Grad Novigrad - Cittanova Grad Umag - Umago Općina Brtonigla Verteneglio Općina Grožnjan Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj - Portole LAG Sjeverna Istra LAG/ Istarska županija Broj stanovnika (2001.) 206.344 5.340 6.059 4.002 12.901 1.579 Broj stanovnika (2011.) 208.055 5.182 6.133 4.345 13.467 1.626 Razlika 2001./2011. +1.711 -158 +74 +343 +566 +47 % +0,65% -2,9% +1,2% +8,5% +4,3% +2,9% 785 736 -49 -6,24% 398 981 32.045 329 850 32.668 -69 -131 +625 -17,3 -13,3 + 1,95% 1,95 / 0,65 Izvor: DZS, popis stanovnika 2001., 2011. Demografska situacija u gradovima i općinama pokazuje i utjecaj mehaničkog priljeva stanovništva u ukupnoj masi novih stanovnika, posebice u segmentu radno sposobnog stanovništva. Taj je trend izraženiji u obalnom prostoru (Novigrad, Umag, Brtonigla). Nepovoljni demografski trendovi prisutni su u općinama u unutrašnjosti, a naročito izraženi u Lanišću. 1.3.2. Dobna i spolna struktura stanovništva Tablica 12: Stanovništvo prema dobnoj strukturi prema podacima iz 2011. godine6 ukupno Grad Buje - Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag - Umago Općina Brtonigla - Verteneglio Općina Grožnjan - Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj - Portole LAG Sjeverna Istra 5182 6133 4345 13467 1626 736 329 850 32668 mlado stanovništvo Broj % 869 16,8 1.145 18,7 774 17,8 2.377 17,6 262 16,1 132 17,9 40 12,2 126 14,8 5725 17,5 zrelo stanovništvo Broj 3094 3619 2507 8049 979 410 156 485 19299 % 59,7 59,0 57,7 59.8 60.2 55.7 47,4 57,1 59,1 staro stanovništvo Broj 1219 1369 1064 3041 385 194 133 239 7644 % 23.5 22.3 24.5 22,6 23,7 26,4 40.4 28,1 23,4 Izvor: DZS, popis stanovnika 2011. U detaljnijoj analizi dobne strukture stanovnika LAG-a Sjeverna Istra u razdoblju 2001. 2011. zamjećuju se sljedeći trendovi: - 6 u najmlađoj kategoriji djece 0-9 godina gradovi bilježe blagi porast (Novigrad i Umag) ili stagnaciju (Buje i Buzet); u skupini 0-19 godina cijelo područje LAG-a bilježi pad; mlado stanovništvo ( do 19 godina) zrelo stanovništvo (20 do 59 godina) staro stanovništvo ( 60 i više godina) 26 - - koeficijent mladosti (udjel stanovništva mlađeg od 19 godina u ukupnom stanovništvu) ima vrijednost od 17,52 te bilježi pad od 21,2% u međupopisnom razdoblju 2001.-2011.; stopa smanjenja mladih stanovnika LAG-a veća je od one na županijskoj razini; koeficijent starosti stanovništva (udjel stanovništva starijeg od 60 godina u ukupnom stanovništvu) iznosi 23,4, povećan je za 8,2% u desetogodišnjem razdoblju 2001.2011. i nešto je manji od koeficijenta starosti na području županije (24,9); broj stanovnika starijih od 65 godina povećao se u deset godina za 783 stanovnika ili 16,8%; najveći postotni porast zabilježen je u Gradu Novigradu (+35%), a najveći pad (-8,3%) u Općini Lanišće; najveće brojčano povećanje (481) bilježi se u Gradu Umagu; Prosječna starost 2011 g. na području LAG-a Sjeverna Istra je 44,1 godina, što je više od prosječne starosti na području županije (43.0 godine); u posljednjih deset godina prosječna starost na području LAG-a povećala se za 2,8 godine što odgovara povećanju prosječne starosti na području županije. Grafikon 7: Spolna struktura stanovništva LAG-a Sjeverne Istre u 2011. godini muškarci 49% žene 51% Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. Od ukupnog broja stanovnika područja LAG-a 51% čine žene, a 49% muškarci. 1.3.3. Radno sposobno stanovništvo Tablica 13: Radno sposobno stanovništvo (15– 64 god) Istarska županija Grad Buje - Buie Grad Buzet Grad Novigrad - Cittanova Grad Umag - Umago Općina Brtonigla - Verteneglio Općina Grožnjan- Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj - Portole LAG Sjeverna Istra LAG/ Županija Popis 2001. Popis 2011. 135.445 3.647 4.083 2.630 8.892 1.037 468 183 594 21.534 142.780 3.703 4.328 2.978 9.591 1.169 498 200 583 23.050 Razlika 2001./2011. +7335 + 56 +245 + 348 +699 +132 +30 +17 -11 + 1.516 % +5,4% +1,5% +6,0% +13,2% +7,8% +12,7% +6,4% +9,2% -1,8% +7,04% 7,04 / 5,4 Izvor: DZS, Popis stanovnika 2001. i 2011. 27 Na području LAG-a Sjeverna Istra bilježi se porast broja radno sposobnog stanovništva od 1.516, odnosno 7%. Najveći postotak povećanja je u Gradu Novigradu (13,2%) i Općini Brtonigla (12,7%), a najveći brojčani porast u Gradu Umagu (699). Sve jedinice lokalne samouprave bilježe povećanje skupine radno sposobnog stanovništva, s izuzetkom Općine Oprtalj koja bilježi manje smanjenje. Stopa povećanja udjela radno sposobnih stanovnika veća je od one na razini Istarske županije. Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša škola, fakultet i stručni studij Fakultet, umjetnička akademija, sveuč. studij Magisterij, doktorat Nepoznato Istarska županija Grad Buje - Buie Grad Buzet Grad NovigradCittanova Grad Umag - Umago Općina Brtonigla Verteneglio Općina Grožnjan Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj Portole LAG Sjeverna Istra Ukupno 1.3.4. Struktura stanovništva prema stupnju obrazovanja Tablica 14: Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi, Popis 2001. godine 175.167 4.603 5.152 3.365 2.546 59 78 76 39.855 1.194 1.277 852 88.013 2.176 2.316 1.639 9.308 213 208 167 12.043 287 281 163 620 14 7 10 783 17 20 18 10.931 1.330 87 27 2.151 397 5.784 516 649 37 745 27 23 1 29 1 664 15 165 208 25 26 2 2 342 822 15 32 98 302 83 257 1 22 5 32 1 2 4 27.209 389 6.436 12.979 1.322 1.566 60 91 Izvor: DZS, Popis stanovnika 2001. Struktura stanovništva prema stupnju obrazovanja LAG-a vrlo je nepovoljna s obzirom da najveći broj stanovnika ima završen stupanj srednjoškolskog obrazovanja (12.979 stanovnika) i osnovnoškolskog (6.436 stanovnika) obrazovanja. Viši i visoki stupanj obrazovanja na području LAG-a ima 10,83% stanovništva, što je manje u odnosu na Istarsku županiju gdje je udio 12,54%. 28 1.3.5. Struktura stanovništva prema narodnosti Grafikon 8: Struktura stanovništva prema narodnosti na području LAG-a Ostali 17% Slovenci 2% Bošnjaci 3% Srbi 3% Hrvati 61% Talijani 14% Izvor: DZS, Popis stanovnika 2001. Struktura stanovnika na području LAG-a prema narodnosti je sljedeća: 19.907 stanovnika su Hrvati (61%), 4.612 stanovnika su Talijani (14%), 993 stanovnika su Srbi (3%), 886 stanovnika su Bošnjaci (3%), 648 stanovnika su Slovenci (2%), a ostatak čine predstavnici ostalih narodnosti (17%). Značajan udio Talijana i Slovenaca pridonosi razvitku multikulturalnosti i multijezičnosti na cjelokupnom području LAG-a Sjeverne Istre. 1.3.6. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima Grafikon 9: Migracije stanovništva na području LAG-a Sjeverne Istre Ukupno doseljeno u naselje stanovanja iz inozemstva 13,49% Nepoznato 0,14% Od rođenja u istom naselju 44,50% Ukupno doseljeno u naselje stanovanja iz tuzemstva 41,86% Izvor: DZS, Popis stanovnika 2001. Od ukupnog broja stanovništva na području LAG-a 44,50% stanovništva živi od rođenja u istom mjestu, dok je ostatak doselio iz drugih naselja, od toga 41,86% iz drugih naselja u RH, a 13,49% iz inozemstva. 29 1.3.7 Gustoća stanovnika po naseljima na području LAG-a Prema OECD-ovom kriteriju, gdje je gustoća naseljenosti od 150 stanovnika po četvornom kilometru prag koji dijeli ruralna od urbanih područja, čitava Istarska županija je ruralni prostor. Primjenom tog kriterija na razinu jedinica lokalne samouprave u sastavu LAG-a, samo Gradovi Umag i Novigrad (od popisa 2011. godine) bili bi urbana područja. U takvoj gruboj podjeli odnos stanovništva urbanog i ruralnog dijela LAG-a je 55% : 45%. Unatoč činjenici što dvije jedinice lokalne samouprave (Umag i Novigrad) primjenom OECD-ovog kriterija pripadaju kategoriji urbanih područja (gustoća naseljenosti viša od 150 st/km2) LAG u cjelini je dominantno ruralno područje (48 st/km2). U morfologiji naselja razlikuju se zbijene povijesne jezgre gradova i gradića od raštrkanih naselja, zaseoka i skupina zgrada utopljenih u tipičan istarski krajobraz. Prema statističkoj evidenciji na prostoru LAG-a ukupno su 164 naselja od kojih su četiri bez stanovnika. Najveće naselje je Umag sa 7.281 stanovnikom. Četiri centralna gradska naselja Buje, Buzet, Novigrad i Umag imaju više od 1.000 stanovnika te naselje Sveti Martin na području Grada Buzeta, odnosno ukupno 15.264 stanovnika što je 47% ukupnog stanovništva LAG-a (2011.). Prosječna veličina ostalih 160 naselja je 115 stanovnika. Mreža naselja još uvijek u velikoj mjeri odražava tradicionalnu organizaciju prostora. Disperznost manjih naselja i zaselaka prisutna je u svim dijelovima područja, naglašenija u prostoru Buzeštine. Polarizacija u obalnom prostoru blaže je izražena nego u drugim obalnim područjima. U obalnom prostoru karakteristična je pojava novih turističkih naselja (Mareda, Dajla). U razvojnoj dinamici najviše zaostaje područje Općine Lanišće. Površina (km2) Broj stanovnika Prosječna veličina naselja (broj st.) Gustoća naseljenosti (st./km2) Udio poljoprivrednih kućanstava (%)7 – podaci iz 2003 Grad Buje - Buie Grad Buzet Grad Novigrad- Cittanova Grad Umag - Umago Općina Brtonigla – Verteneglio Općina Grožnjan Grisignana Općina Lanišće Općina Oprtalj - Portole LAG Sjeverna Istra Broj naselja Tablica 15: Naselja – prema podacima popisa stanovništva 2011.7 21 70 5 23 97 167 27 83 5.182 6.133 4.345 13.467 247 88 869 586 53 37 161 162 17 37 9 13 5 33 1.626 325 51 38 10 66 736 74 11 53 14 16 164 143 62 678 329 850 32.668 24 53 199 2 14 48 44 55 21 Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Popis stanovnika 2011. 7 Popis poljoprivrede iz 2003. godine jedini je trenutno dostupan službeni izvor podataka za broj poljoprivrednih kućanstava te je stavljen u odnos prema ukupnom broju kućanstava 2001. godine 30 Područje LAG-a Sjeverna Istra obuhvaća ukupno 164 naselja na površini od 678 km sa ukupno 32.668 stanovnika. U nastavku je dan pregled naselja područja LAG-a prema JLS-ovima. Grad Buje sadrži 21 naselje. Najveće su Buje (2.671), dva su zaseoka bez stanovnika u oba posljednja popisa, a u većini naselja, uključujući i upravno središte, broj stanovnika pada ili stagnira. Značajan rast bilježi Kaldanija, a najveći pad Marušići i Merišće. Grad Buzet sadrži 70 naselja koja su koncentrirana oko tri glavna gravitacijska područja Buzeštine: Buzet, Vrh i Roč. Jedno od tih naselja je bez stanovnika (Benčići), a jedno (Podkuk) s jednim stanovnikom prema popisima 2001. i 2011. Većinom su to zaseoci ili skupine od nekoliko zgrada, veličine od 1 do 100 stanovnika. Najveći je Buzet (1.679 stanovnika, u padu 2001.-2011.), slijedi Sveti Martin (1.011 u značajnom porastu, s obzirom da je dio tog naselja postao sastavni dio gradskog predgrađa). Samo osam naselja veće je od 100 stanovnika. Usprkos raštrkanosti i maloj veličini naselja, područje u cjelini bilježi rast broja stanovnika. Na ovom je području Hum (30) smatran najmanjim gradom na svijetu. Grad Novigrad uključuje 5 naselja. Najveći je Novigrad (2.622) u demografskoj stagnaciji. Ostala četiri naselja imaju od 150 do gotovo 1.000 stanovnika. Dinamičan rast bilježi Bužinija (467/2001 : 936/2011.). Antenal stagnira, Dajla raste, a Mareda značajno opada. Grad Umag okuplja 23 naselja. Najveći je Umag, najveće naselje u LAG-u, sa 7.281 stanovnika. Samo tri naselja, uključujući centralno, bilježe pad u razdoblju 2001.-2011. Ostala naselja prosječne su veličine od oko 300 stanovnika, odnosno od 19 do 935. Općina Brtonigla ima 5 naselja. Ukupno područje je u blagom demografskom porastu. Manji pad bilježe Brtonigla i Radini. Veličina naselja 2011. kreće se od 108 do 805, u prosjeku 325 stanovnika. Općina Grožnjan ima 10 naselja, od kojih jedno bez stanovnika. Ukupno područje bilježi demografki pad s izuzetkom Makovaca i Martinčića. Prosječna veličina naselja su 74 stanovnika, odnosno 18 do 164. Na području Općine Lanišće živi 329 stanovnika u 14 naselja. I ukupno područje i većina naselja bilježe smanjenje broja stanovnika. Samo Brgudac i Podgaće rastu, a Klenovšćak i Trstenik stagniraju. Radno aktivno stanovništvo živi većinom u naseljima iz kojih se može brzo doći u veća središta (Buzet, Opatija, Kopar); dobna struktura pokazuje vrlo staru populaciju. Pokušaji otvaranja pogona ili organizirane stočarske proizvodnje posljednjih desetljeća uglavnom su bili neuspješni. Općina Oprtalj uključuje 16 manjih naselja. Najveće su Livade sa 190 stanovnika, slijedi Gradinje sa 116 pa Oprtalj sa 79. U razdoblju 2001.-2011. broj stanovnika se izrazito smanjio. Porast bilježe samo Zrenj i Žnjidarići. Prosječna veličina naselja je 53 stanovnika. 2 31 2. SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja S- snage povoljan zemljopisni, geostrateški, prometni položaj blizina tržišta Italije i Slovenije ugodna mediteranska klima bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa: pitka voda, more, rijeke, flora i fauna očuvana, ekološki zdrava i lijepa priroda bogata povijesna i kulturna baština specifični prirodni potencijali Ćićarije uključujući krajobraz, biljni i životinjski svijet (npr. Istarsko govedo) multikulturalnost i multijezičnost gostoljubivost, srdačnost i marljivost stanovništva razvijen turizam (hoteli i drugi smještajni objekti) i ugostiteljstvo tradicija specifične zdravstvenougostiteljske ponude (Istarske Toplice) potencijal za razvoj cjelogodišnjeg turizma: sportski, kulturni i zdravstveni turizam mogućnost razvoja poljoprivrede, obrtništva i poduzetništva u funkciji turizma tradicija ribarstva, poljoprivrede i stočarstva visoka kvaliteta i bogata ponuda enogastronomskih proizvoda zastupljenost / razvijenost specifičnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti (malo i srednje poduzetništvo, obrti) prepoznatljiva i raznolika sportska ponuda i sadržaji raznolike kulturne, sportske, gastro manifestacije razvijeno i prepoznatljivo tartufarstvo W - slabosti nedovoljno valorizirani i iskorišteni prirodni, kulturni i drugi resursi za razvoj turizma i poljoprivrede nezadovoljavajuća organiziranost i povezanost poljoprivrednih proizvođača uz nedostatak znanja i jasnih usmjerenja nezadovoljavajući plasman poljoprivrednih proizvoda nedovoljno razvijena poljoprivredna infrastruktura nedovoljno razvijena prometna i komunalna infrastruktura neorganiziran lokalni javni prijevoz nedostatak i udaljenost zdravstvenih i socijalnih ustanova nedostatak odgojno-obrazovnih i kulturnih ustanova neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta rada nedovoljna pripremljenost za povlačenje sredstava iz EU fondova nedovoljno znanje o mogućnostima poslovnog udruživanja i javno-privatnog partnerstva neravnomjernost gospodarskog razvoja unutar područja LAG-a kratka sezona i slaba turistička povezanost priobalja i unutrašnjosti LAG-a izumiranje tradicionalnih obrta nepovoljna demografska slika neravnomjerna naseljenost unutar LAG-a neusklađenost stanja u zemljišnim knjigama, katastru i na terenu rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi neučinkovitost organizacija civilnoga društva; nerazvijene sposobnosti neučinkovito gospodarenje otpadom 32 O – prilike blizina kapaciteta i usluga susjednih država (obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo, međunarodni prometni tokovi) suradnja i korištenje iskustava drugih LAG-ova (best practices) postojanje poticaja za korištenje obnovljivih izvora energije korištenje poticaja za razvoj sustavnog gospodarenja otpadom dostupnost inovativnih tehnologija za jačanje konkurentnosti gospodarstva i povećanja životnog standarda mogućnost korištenja sredstava IPARD-a i drugih EU i domaćih fondova ulazak u EU (razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, otvaranje novih tržišta, strana ulaganja, korištenje sredstava iz fondova EU) stvaranje područnog brenda za prepoznatljive kvalitetne enogastronomske, poljoprivredne i turističke proizvode korištenje potencijala rijeke Mirne za intenzivniji razvoj poljoprivrede stvaranje sinergije između poljoprivrednog i turističkog sektora T – prijetnje nepredvidive klimatske promjene i vremenske nepogode zagađivanje mora i zraka iz prekograničnih izvora teži tržišni uvjeti za lokalne poduzetnike nakon ulaska u EU gubitak identiteta zbog globalizacije utjecaj ekonomske krize na lokalno gospodarstvo povećana emigracija mladih, stručnog i visokoobrazovanog stanovništva te imigracija nekvalificiranih radnika zbog ulaska u EU depopulacija ruralnog područja centralizirana država, neusklađena državna politika s lokalnim potrebama nedovoljan broj educiranih ljudi za pripremu i provođenje EU projekata prezahtjevne, nedorečene i dugotrajne administrativne procedure za provedbu projekata 3. Razvojna vizija Razvojna vizija LAG-a razmatrana je u dva navrata tijekom studenog 2012. na radionici za predstavnike različitih sektora iz svih jedinica lokalne samouprave na području LAG-a Prve radne verzije izrađene su u manjim radnim skupinama, međusobno uspoređene i raspravljene. Konačni prijedlog nekolicine odabranih članova raspravljen je i završno definiran na zajedničkom sastanku. LAG Sjeverne Istre područje je bogatih prirodnih resursa, multikulturne baštine, višestoljetnog uvažavanja raznolikosti i skladnog suživota temeljenog na uravnoteženom i održivom ruralnom razvoju. Razvoj LAG-a temelji se na zdravom i poticajnom okruženju u kojem civilni, javni i privatni sektor zajednički djeluju za napredak i poboljšanje kvalitete života svakog pojedinca. 33 3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja Određivanju razvojnih ciljeva pristupilo se na osnovi prethodno određenih ključnih problema i potreba. Definirani su dugoročni ciljevi koji predstavljaju trajni zadatak i dugoročna opredjeljenja lokalnih žitelja. Ti su ciljevi u nastavku razrađeni kroz specifične ciljeve, mjere i aktivnosti te očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe ove strategije. Pritom se vodilo računa o realnosti i mjerljivosti kratkoročnih ciljeva i dostupnosti financijske podrške u vremenskom okviru od nekoliko godina, o općoj situaciji na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, političko-ekonomskim uvjetima do i nakon priključenja Europskoj zajednici i dr. Prednost je dana mjerama čije ostvarenje u većoj mjeri ovisi o lokalnom angažmanu, a manje o vanjskim uvjetima i utjecajima. Uzimana je u obzir i ocjena dostatnosti lokalnih kapaciteta potrebnih za provedbu. Mogućnost financijske podrške programa IPARD uvelike je utjecala na definiranje mjera i aktivnosti. Odabrani strateški ciljevi predstavljaju dugoročni odgovor na uočene ključne probleme, a oblikovani su po osima ruralnog razvoja kako slijedi: 1. 2. 3. 4. Ključni problemi Neorganiziranost proizvođača u poljoprivredi i ribarstvu, nedostatak znanja i jasnih usmjerenja, nezadovoljavajući plasman proizvoda i nedostatna infrastruktura Nedovoljno razvijena svijest o važnosti okoliša, nedostatak brige i neučinkovito upravljanje okolišem Neujednačena razvijenost područja, nepovezanost gospodarskih grana, nezadovoljavajući društveni i gospodarski standard Nedovoljni stručni, organizacijski i financijski kapaciteti za razvoj područja Strateški ciljevi 1. Podizati kvalitetu i poboljšavati plasman proizvoda u poljoprivredi i ribarstvu uz poboljšanje organiziranosti, određivanje usmjerenja i stjecanje znanja 2. Očuvati kvalitetu okoliša i krajobraza razvojem svijesti, znanja i navika 3. Poboljšati društveni i gospodarski standard područja boljim korištenjem potencijala, povezivanjem i zajedničkim djelovanjem 4. Poticati, aktivirati i povezati doprinose svih dionika u stvaranju bolje kvalitete života na području LAG-a Ovako definirani ciljevi sukladni su osima ruralnog razvoja prema kojima se usmjeravaju projekti ruralnog razvoja u zemljama članicama EU u razdoblju 2007.-2013. koje je pred završetkom: I. II. III. IV. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva kroz restrukturiranje i modernizaciju Učinkovitija zaštita okoliša i upravljanje zemljištem (bio-raznolikost, očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih i šumskih krajolika, očuvanje voda te smanjenje efekta klimatskih promjena) Povećanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva i kvaliteta života u ruralnim područjima Primjena pristupa LEADER (os LEADER) 34 3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući korisnike, kriterije prihvatljivosti i očekivane rezultate Strateški cilj 1. 1. Podizati kvalitetu i poboljšavati plasman proizvoda u poljoprivredi i ribarstvu uz poboljšanje organiziranosti, određivanje usmjerenja i stjecanje znanja Specifični cilj 1.1 Ojačati konkurentnost proizvodnje i poboljšati plasman proizvoda u poljoprivredi i ribarstvu Mjera 1.1.1 Poboljšavati uvjete proizvodnje i kvalitete poljoprivrednih proizvoda uključujući nabavu mehanizacije i opreme Korisnici Kriteriji prihvatljivosti PG, OPG obrti kriteriji IPARD-a M 101 1.1.2 Poboljšavati preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda uključujući mehanizaciju i opremu obrti trgovačka društva zadruge kriteriji IPARD-a M103 1.1.3 Razvijati, rekonstruirati i izgrađivati poljoprivrednu infrastrukturu i objekte, nabavljati potrebnu mehanizaciju i opremu poljoprivredni proizvođači JL(R)S zadruge 1.1.4 Povezivati i umrežavati proizvođače te razvijati organizirani plasman i zajednički nastup na tržištu 1.1.5 Povećati površine za ekološki uzgoj 1.1.6 Graditi / rekonstruirati i opremati pogone za preradu riba i plodova mora / voda i OPG obrti trgovačka društva udruge zadruge kriteriji IPARD-a kriteriji davaoca potpore usklađenost s ciljevima LRS dogovor dionika udovoljavanje nacionalnim standardima i EU standardima na kraju ulaganja obrti trgovačka društva zadruge kriteriji IPARD-a M 103 domaći i EU standardi Očekivani rezultati bolja kvaliteta i povećana količina proizvoda (min 1%) bolji uvjeti proizvodnje povećana proizvodnja iz ekološkog uzgoja (3-5% veća površina) veća tržišna učinkovitost i konkurentnost lakši plasman veći prihod korisnika (min 1%) bolja informiranost i organiziranost proizvođača usklađenost s EU standardima nova zaposlenja (min1%) veća i kvalitetnija proizvodnja u ribarstvu veća konkurentnost 35 prateće pogone 1.1.7 Poboljšati infrastrukturu i opremu u funkciji ribarstva 1.1.8 Graditi, opremati i održavati morska i slatkovodna uzgajališta riba, rakova i živih školjkaša 1.2 Uspostaviti i razvijati veze na području LAG-a i regije sa svrhom poboljšanja plasmana proizvoda poljoprivrede i ribarstva 1.2.1 Učvršćivati veze i odnose između proizvođača, turizma i trgovine; poboljšavati lokalne i regionalne tržišne uvjete 1.2.2 Stvarati prepoznatljiv područni brend 1.2.3 Otvarati zajedničke trgovine 1.3 Poboljšati uvjete za 1.3.1 Poticati uređenje zemljišnih učinkovitije knjiga i izradu analiza i korištenja planova, okrupnjavanje posjeda poljoprivrednog i rješavanje imovinsko-pravnih zemljišta, voda i mora odnosa 1.4 Potaknuti znanstvenoistraživački rad na području razvoja 1.3.2 Odrediti prioritete i sustavno pristupiti odvodnji i navodnjavanju 1.4.1 Istražiti tržišne mogućnosti kao podlogu za ulaganje u razvoj tržišta i poboljšanje obrti trgovačka društva zadruge lučka uprava kriteriji IPARD-a kriteriji davaoca potpore pouzdanija ponuda i plasman proizvoda veći broj uzgajivača / nova zaposlenja (12%) povećana proizvodnja (1-3%) veći prihod korisnika (2-5%) usklađenost s EU standardima obrti trgovačka društva zadruge kriteriji IPARD-a kriteriji davaoca potpore domaći i EU standardi PG, OPG zadruge trgovačka društva obrti turističke zajednice udruge i građani kriteriji IPARD-a kriteriji davaoca potpore domaći i EU standardi usklađenost s ciljevima LRS dogovor dionika IPA 2 (Slovenija, Italija) dugoročno pouzdaniji plasman proizvoda jačanje lokalne prepoznatljivosti veći i sigurniji prihod korisnika (min 1%) bolja ponuda i niža cijena proizvoda poljoprivredni proizvođači trgovačka društva i obrti JL(R)S zadruge udruge i građani kriteriji IPARD-a kriteriji nacionalnih institucija kriteriji EU fondova dogovor korisnika poboljšavanje općih uvjeta za proizvodnju imovinsko-pravna sigurnost i transparentnost efikasnije korištenje tehnologije obrti trgovačka društva zadruge IPARD 202 kriteriji davaoca potpore pribavljanje podloge za dugoročno usmjeravanje ribarske 36 tržišta i upravljanja resursima plasmana ribarskih proizvoda 1.4.2. Istražiti mogućnosti korištenja termalnih izvora i geotermalnih svojstava voda 1.5 Unaprijediti znanje i sposobnost dionika u poljoprivredi i ribarstvu 1.5.1 Educirati i informirati o kvalitetnom korištenju vodnih resursa 1.5.2 Organizirati treninge, seminare, edukacije i stručna putovanja o temama bitnim za razvoj poljoprivrede, turizma i dr. 1.5.3 Pratiti potrebe za korištenjem suvremenih tehnologija i potrebe za obučavanjem instituti proizvodnje znanstvenoistraživačke ustanove JL(R)S i tijela s javnim ovlastima Istraživačke ustanove udruge građani IPARD 202 kriteriji drugih davaoca potpore OPG poljoprivredni obrti MSP Zadruge LAG udruge i građani IPARD 202 kriteriji drugih davaoca potpore usklađenost s ciljevima LRS dogovor dionika IPARD 202 kriteriji drugih davaoca potpore nove mogućnosti razvoja područja veće znanje i sposobnost proizvođača min 1% proizvođača obuhvaćeno ciljanom edukacijom bolja povezanost među interesnim skupinama proizvođača, potrošača i korisnika na području lag-a i u regiji bolja proizvodnja i plasman 37 Strateški cilj 2. Specifični cilj 2.1 Poboljšati upravljanje vrijednim prirodnim područjima i lokalitetima 2.2 Podizati ekološku svijest i znanje o utjecaju poljoprivrede na okoliš Očuvati kvalitetu okoliša i krajobraza razvojem svijesti, znanja i navika Mjera Korisnici Kriteriji prihvatljivosti Hrvatske šume 2.1.1 Učinkovito gospodariti kriteriji davaoca vatrogasna društva šumama radi očuvanja njihove potpore planski turističke zajednice ukupne gospodarske i ekološke kriteriji i društva vrijednosti domaći i EU standardi JL(R)S 2.1.2 Unaprijediti upravljanje JL(R)S zaštićenim i vrijednim Natura Histrica kriteriji davaoca prirodnim i povijesnim muzeji potpore (npr. IPA) područjima i lokalitetima istraživači planski kriteriji speleolozi 2.2.1 Poduzimati akcije čišćenja i zaštite ruralnog krajobraza 2.2.2 Organizirati tečajeve, treninge i stručne posjete sa svrhom razvoja ekološke svijesti i znanje o dobroj praksi u poljoprivredi 2.2.3 Poticati naobrazbu, informiranje i savjetovanje mladih poljoprivrednika JL(R)S turističke zajednice trgovačka društva odgojno-obrazovne ustanove udruge, građani, škole i dr. poljoprivrednici zadruge, udruge, centri znanstvenoistraživački instituti kriteriji davaoca potpore – domaći i EU fondovi poticaji JLS, županije dokumenti i planovi mladi poljoprivredni proizvođači zadruge udruge kriteriji davaoca potpore (IPA, županija, JLS, EU fondovi) kriteriji davaoca potpore – domaći i EU fondovi poticaji JLS, županije Očekivani rezultati Održavani i obnovljeni šumski putovi (min 35% dužine) brži pristup u slučaju požara poboljšano upravljanje veća vrijednost resursne osnove u turizmu veća kvaliteta života stanovnika veća svijest o značenju i važnosti lokalnog okoliša i krajobraza dodatno istražena i zaštićena staništa, krški fenomeni i podmorski arheološki lokaliteti stečeno znanje o mjerama i metodama zaštite okoliša od nepovoljnog utjecaja iz poljoprivrede veće znanje, sposobnost i inovativnost mladih poljoprivrednika 38 građani 2.3 Potaknuti iskorištavanje obnovljivih izvora energije povećan interes za korištenje EU fondova očuvan krajobraz 2.3.1 Koristiti energiju bioplina i biomase poljoprivredni proizvođači trgovačka društva i obrti zadruge građani IPARD M 101 i 103 2.3.2 Koristiti druge obnovljive izvore energije prikladne za ruralna područja poljoprivredni proizvođači trgovačka društva i obrti zadruge poljoprivredni proizvođači JL(R)S trgovačka društva i obrti udruge i građani škole IPARD 302 kriteriji drugih domaćih i EU fondova 2.3.3 Organizirati stručna izlaganja i informiranje potencijalnih korisnika o mogućim rješenjima i raspoloživim potporama IPARD M 302 kriteriji mogućeg davaoca potpore – domaći i EU fondovi povećan energetski potencijal područja (23%) povećano korištenje solarne energije (35%) smanjena potrošnja energije koja nastaje korištenjem fosilnih goriva prikupljanje biomase u poljoprivredi, šumarstvu i industriji (bioenergana) stečena nova znanja o mogućnostima korištenja obnovljivih energetskih izvora potaknuto suvremeno upravljanje gazdinstvima smanjen nepovoljni utjecaj na okoliš povećan prihod / ušteda i kvaliteta života korisnika 39 Strateški cilj 3. Poboljšati društveni i gospodarski standard područja boljim korištenjem potencijala, povezivanjem i zajedničkim djelovanjem Specifični cilj 3.1. Obogatiti turističku ponudu povezivanjem turističkih, poljoprivrednih, prirodno-pejzažnih i drugih potencijala priobalja i unutrašnjosti Mjera 3.1.1 Kvalitativno i kvantitativno poboljšati turističkougostiteljske usluge uključujući raznolikost resursa, tradiciju i brend područja 3.1.2 Obnoviti ruralnu graditeljsku baštine u funkciji ruralnog turizma 3.1.3 Izgraditi / rekonstruirati / opremati objekte u funkciji tradicijskih obrta, izravne prodaje i/ili slatkovodne akvakulture 3.1.4 Razvijati inovativnu turističku ponudu i usluge koje povezuju lokalnu poljoprivrednu proizvodnju s ugostiteljstvom i turizmom Korisnici JL(R)S turističke organizacije trgovačka društva fizičke i pravne osobe JL(R)S fizičke i pravne osobe u rangu mikropoduzetnika turističke zajednice i organizacije trgovačka društva i obrti udruge i građani Kriteriji prihvatljivosti turističke zajednice i organizacije trgovačka društva i obrti OPG-i JL(R)S udruge i građani IPARD M 302 kriteriji za poticaje županije i JLS kriteriji domaćih / EU fondova / međunarodnih fondova IPARD M 302 kriteriji drugih davaoca potpore – domaći i EU fondovi poticaji JLS i županije IPARD M 302 kriteriji drugih domaćih / EU / međunarodnih fondova poticaji JLS i županije Očekivani rezultati veći raspon i bolja kvaliteta turističke ponude povezane s ponudom poljoprivrede, šumarstva i turizma povećana raznolikost / atraktivnost / prepoznatljivost turističke ponude obnovljena graditeljska baština u turističkoj funkciji (min 1-2 projekta) promocija baštine (muzeji, zbirke, multimedija) uređeni turistički kampovi, šetnice i parkovi manifestacije – povijesno-kulturne, gastronomske, sportske) tematski putevi, sajmovi i manifestacije (vinski, maslinarski, 40 3.1.5 Razvijati izletničke, rekreativne, sportske i druge sadržaje za korištenje slobodnog vremena 3.1.6 Poboljšavati društvenu opremljenost naselja 3.2 Poboljšavati gospodarsku infrastrukturu 3.2.1 Stvarati poticajno okruženje za razvoj zajedničke gospodarske infrastrukture 3.2.2 Sanirati / održavati / poboljšavati komunalnu infrastrukturu JL(R)S, LAG IPARD M 302 JLS, županija komunalna poduzeća i ustanove trgovačka društva i obrti gospodarska i obrtnička komora udruge, ustanove PG, OPG kriteriji za poticaje županije i JLS kriteriji domaćih / EU fondova / međunarodnih fondova tartufarski) očuvani tradicijski obrti veća kvaliteta života veće zadovoljstvo turista veći prihod korisnika (min 5%) nova zaposlenja sportsko- rekreativni objekti i sadržaji (biciklističke i pješačke staze, uzletišta za paragliding i hangling, obilazak speleoloških objekata, jahanje, sportski ribolov i dr.) radionice za djecu uslužne radnje i objekti objekti društvene infrastrukture (domovi i sl.) nove poduzetničke zone i sadržaji (1-2) bolje upravljanje komunalnom infrastrukturom bolja povezanost svih dijelova područja asfaltirane / rekonstruirane 41 udruge i građani 3.2.3 Poboljšavati prometnu povezanost na području LAG-a 3.3 Poboljšavati društveni standard 3.3.1 Poticati gradnju / rekonstrukciju / opremanje uslužnih objekata i drugih objekata društvene infrastrukture i društvenog standarda JL(R)S komunalna poduzeća trgovačka društva i obrti kriteriji za poticaje županije i JLS kriteriji domaćih / EU fondova / međunarodnih fondova odgovarajuće javne ustanove fizičke i pravne osobe registrirane za dotične djelatnosti JL(R)S udruge, građani IPARD 302 kriteriji za poticaje županije i JLS kriteriji domaćih / EU fondova / međunarodnih fondova 3.3.2 Poticati razvoj i primjenu vaninstitucionalnih oblika društvene skrbi JL(R)S LAG udruge i građani JLS, županija domaći / EU (npr. Grundtvig) / međunarodni fondovi nerazvrstane ceste dovršeni vodoopskrbni sustavi i novi kanalizacijski sustavi s uređajima za pročišćavanje poboljšan sustav upravljanja s otpadom uređena odlagališta poboljšan standard naselja na području brige o djeci, brige za mladež i starije (2-5 novih objekata / sadržaja sustav javnog prijevoza usklađen s potrebama korisnika obogaćen društveni život područja poboljšano dogovaranje o društvenim potrebama u skladu sa željama stanovnika za različite uzraste potaknut volonterski rad i doprinos 42 Strateški cilj 4. Poticati, aktivirati i povezivati doprinose svih dionika u stvaranju bolje kvalitete života na području LAG-a Specifični cilj Mjera Korisnici Kriteriji prihvatljivosti Očekivani rezultati 4.1 Poboljšavati razinu 4.1.1 Poboljšavati komuniciranje i veća svijest, znanje i znanja o ruralnom i razmjenu informacija – organizirati uključenost održivom razvoju na događaje, izdavati promidžbene LAG stanovnika u razvoj području LAG-a materijale, uspostaviti informiranje IPARD 202 i 501 udruge i građani područja internetom i sl. kriteriji domaćih / trgovačka društva i potaknuta suradnja, 4.1.2 Širiti znanje o LEADER-u i EU fondova obrti razmjena znanja i mogućnostima suradnje i NZRCD PG, OPG, zadruge umrežavanje umrežavanja na pitanjima razvoja JLS, županija interesne skupine osposobljeni ruralnih zajednica JLS, županija potencijalni korisnici 4.1.3 Educirati građane, udruge i projektnih grantova druge skupine za prijavu prijedloga (20) projekata 4.2 Razvijati sposobnosti 4.2.1 Usavršavati i obrazovati razvijena sposobnost IPARD 202 i 501 LAG-a i jačati njegovu osoblje LAG-a – organizirati i kvalitetnog kriteriji domaćih / ulogu u područnom sudjelovati na stručnim skupovima, zaposlenici, članovi upravljanja LAG-om EU / prekograničnih razvoju tečajevima, radionicama, stručnim i volonteri lag-a (1-8 osoba) / međunarodnih putovanjima i sl. efikasnije korištenje fondova raspoloživih potpora 4.2.2 Pokretati izradu LAG IPARD 202 pribavljene podloge specijalističkih studija i istraživanja različite interesne kriteriji domaćih / za usmjeravanje u funkciji razvoja na području skupine EU fondova razvoja područja u LAG-a JLS, županija NZRCD skladu raspoloživim stručne ustanove, JLS, županije i dr. resursima stručnjaci 4.2.3 Pratiti stanje i potrebe, pratiti IPARD 202 sposobnost praćenja Upravni odbor, provedbu LRS te poticati projektne kriteriji domaćih / stanja i usmjeravanja zaposlenici, članovi inicijative na području LAG-a EU fondova, razvoja na području i volonteri LAG-a NZRCD, JLS, LAG-a 43 4.2.4 Dogovarati i provoditi projekte suradnje među LAGovima 4.3 Uključivanja stanovnika u razvoj područja zaposlenici, članovi i volonteri LAG-a različiti dionici s područja LAG-a 4.3.1 Provoditi animiranje stanovnika, stalno informiranje i prikupljanje njihovih mišljenja i komentara županije i dr. IPARD 202 suradnja s EU LAGovima (ELARD) NZRCD županija JLS-ovi i dr. IPARD 202 IPA IV NZRCD županija, JLS stanovnici LAG-a različite skupine dionika 4.4 Poticati korištenje domaćih i EU fondova 4.4.1 Podučavati pripadnike različitih društvenih i interesnih skupina te građana za podnošenje prijedloga projekata 4.4.2 Pružati tehničku pomoć kod izrade projektnih prijedloga udruge i građani PG, OPG, zadruge MSP JL(R)S LAG JLS županija IPARD 202 i 501 domaći i EU fondovi NZRCD, JLS, županija i dr. JLS županija domaći i EU fondovi nova praktična iskustva bolja materijalna osnova LAG-a mogućnost novog zaposlenja u LAG-u (min 1 osoba) uvesti web-stranicu LAG-a izraditi letak LAG-a i LRS popularizirati LRS i izvještavati o provedbi organizirati skupove u različitim dijelovima područja radi ocjene LRS i prijedloga potrebnih intervencija veće sposobnosti pripreme i provedbe projekata u svim slojevima stanovništva veća uloga LAG-a na području poticanja, usmjeravanja i praćenja izrade projekata 44 4. Strategija izrade i provedbe 4.1. Značajke partnerstva 4.1.1 Osnivanje LAG-a Sjeverna Istra Na osnovi Strateškog programa ruralnog razvoja Istarske županije za razdoblje 2008. - 2013. kojim je definirano osnivanje lokalnih akcijskih grupa - LAG-ova na istarskom području, gradovi Buje, Umag, Novigrad i Buzet te općine Lanišće, Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj izrazile su namjeru sudjelovanja u osnivanju i djelovanju LAG-a. Pomoć u vidu tehničke podrške i savjetodavne usluge u implementaciji LEADER pristupa u procesu osnivanja LAG-a pružila je Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. iz Pazina. Dana 14. ožujka 2011. godine potpisan je Sporazum o osnivanju LAG-a ruralnog područja sjeverne Istre8 kojim se utvrđuje interes za osnivanjem LAG-a na području obuhvaćenih gradova i općina sa svrhom poticanja razvoja ruralnog područja primjenom LEADER pristupa i stvaranja uvjeta za pristupanje fondovima Europske unije. Navedenim Sporazumom imenovani su članovi Organizacijskog odbora i opisana njihova zaduženja. Pod stručnim vodstvom Agencije za ruralni razvoj Istre održana je edukacija članova Organizacijskog odbora te organizirana tri seminara s ciljem upoznavanja šire javnosti s procesom osnivanja LAG-a Sjeverna Istra, prednostima uključivanja u LAG, mogućnostima financiranja projekata s područja LAG-a nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Organizirano je i studijsko putovanje u Portogruaro (Italija) gdje su se zainteresirani predstavnici područja upoznali s iskustvima susjeda i tamošnjim modelima ruralnog razvoja. Prvom seminaru koji je održan u Bujama dana 28.06.2011. prisustvovalo je ukupno 57 osoba, drugom seminaru koji je održan u Umagu dana 21.07.2011. pristupilo je 29 osoba te je na trećem seminaru koji je održan u Buzetu dana 08.12.2011. bilo ukupno 30 sudionika, dok je na studijskom putovanju u Portogruaro koje se održalo dana 17.10.2011. sudjelovala 31 osoba. Pozivi za sudjelovanje na seminarima i informacije o održanim seminarima članovi Organizacijskog odbora objavljivani su na web stranicama gradova i općina i isticani na oglasnim pločama na području LAG-a. Potencijalno zainteresirane fizičke i pravne osobe obavještavane su e-mailom i telefonom. Načelnici i gradonačelnici pozivali su zainteresirane putem lokalnih radio stanica na sudjelovanje na seminarima i uključivanje u proces osnivanja LAG-a, uz napomenu da su seminari otvoreni svima. Dana 20. srpnja 2012. u Grožnjanu je održana Osnivačka i izborna skupština Lokalne akcijske grupe „Sjeverna Istra“, na kojoj je usvojen Poslovnik LAG-a, izabrana su radna tijela LAG-a, predsjednik i dopredsjednik LAGa, Upravni i Nadzorni odbor te donesen Statut. Osnivačkoj skupštini pristupila su 33 člana koji su udovoljavali uvjetima i kriterijima članstva, a dva su člana pristupila naknadno, dana 18.09.2012., kada je održana prva sjednica Upravnog odbora i 11.03.2013., kada je održan zadnji sastanak Upravnog odbora. Veliki broj fizičkih osoba, OPG-a i obrta u članstvu LAGa svjedoči o dobroj obaviještenosti, dobrovoljnom pristupu i širokom interesu. Rješenje Ureda državne uprave u Istarskoj županiji o upisu Lokalne akcijske grupe „Sjeverna Istra“ u Registar udruga Republike Hrvatske doneseno je 27. srpnja 20129. Valja napomenuti kako su cijeli postupak osnivanja i samu Osnivačku skupštinu kontinuirano pratili novinari, koji su informirali javnost o mogućnostima pristupanja LAG-u. 8 Sporazum o postupku i mjerama za osnivanje Lokalne akcijske grupe - LAG ruralnog područja sjeverne Istre, KLASA: 130-01/10-01/2, UR.BROJ: 2105/03-05/01-11-13 9 Rješenje Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za opću upravu i društvene djelatnosti, KLASA: UP/I-007-02/12-01/341, UR.BROJ: 2163-05-05-12-2 kojim se odobrava upis udruge Lokalna akcijska grupa „Sjeverna Istra“, sa sjedištem u Bujama, Istarska 2, u Registar udruga Republike Hrvatske 45 4.1.2 Struktura članstva LAG Sjeverna Istra broji 35 (trideset pet) članova, koji su strukturirani kako slijedi: osam jedinica lokalne samouprave, jedna zdravstvena ustanova, četiri društva s ograničenom odgovornosti, jedno dioničko društvo, pet obrta, jedno udruženje obrtnika, osam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, jedna udruga i šest fizičkih osoba od kojih jedna predstavnica manjina. Grafikon 10: Struktura članstva LAG-a Sjeverna Istra Grafikon 11: Zastupljenost javnog, poslovnog i civilnog sektora na području LAG-a Fizičke osobe Udruge 17% 3% OPG 23% JLS 23% Zdravstve ne ustanove 3% Udruženj e obrtnika 3% D.O.O. 11% Dioničko Obrt društvo 14% 3% Fizičke Proizvod osobe 18% nja 3% Turizam 15% JLS 23% Manjine 3% Usluge (vodoop skrba) Poljopriv 3% reda 35% Tablica 16: Odnos zastupljenosti predstavnika osnovnih društvenih sektora u članstvu LAG-a Sektor Javni Poslovni Civilni Ukupno Broj članova 8 20 7 35 % 23 57 20 100 Odnos predstavnika javnog prema privatnom sektoru (poslovni + civilni sektor) je 23%:77%, odnosno približno 1:3 sa značajnom premoći privatnog sektora. Talijanska manjina zastupljena je u članstvu jednom članicom (3%). Udio žena u ukupnom članstvu LAG-a Sjeverna Istra iznosi 34%. Čak 5 od 35 članova LAG-a nisu još navršili 29 godina života (14% svih članova). Navedeni mladi članovi imaju prebivalište ili djeluju u 4 različite općine / grada te se može zaključiti da su mladi ne samo dobro zastupljeni nego i zainteresirani za aktivnosti i napredak LAG-a. U pogledu zastupljenosti gospodarskih grana, najzastupljeniji su sektori poljoprivrede i turizma što odgovara prioritetnim razvojnim usmjerenjima na području LAG-a i Istarske županije. Što se tiče teritorijalne zastupljenosti, svi dijelovi područja LAG-a zastupljeni su u članstvu LAG-a prema mjestu prebivališta ili sjedištu poduzeća. Najzastupljeniji su Grad Buzet, Općina Brtonigla, Općina Grožnjan i Grad Novigrad. Teritorijalna zastupljenost prikazana je na sljedećem grafičkom prikazu. 46 Grafikon 12: Teritorijalna zastupljenost članova LAG-a Grad Buje Grad Novigrad Grad Umag Grad Buzet Općina Grožnjan Općina Oprtalj Općina Brtonigla Općina Lanišće 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Broj članova Izvor: LAG „Sjeverna Istra 4.1.3 Upravni odbor Upravni odbor LAG-a broji devet članova od čega su dvojica predstavnici izvršnog ili upravnog tijela gradova i općina (Anteo Milos, Siniša Žulić) što iznosi 22%, sedam je predstavnika gospodarskog i civilnog sektora (Valentina Pilko, Loreta Zlatar, Manuel Vigini, Irina Štokovac, Dario Sinožić, David Mejak, Nino Činić) što iznosi 78%. Udio žena u Upravnom odboru LAG-a Sjeverne Istre iznosi 33%, mladih do 29 godina iznosi 33%, a zastupljenost manjina (talijanska nacionalna manjina) iznosi 11%. 4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije Odluka o izradi strategije donesena je na prvoj sjednici Upravnog odbora LAG-a Sjeverna Istra koja je održana 18. rujna 2012. Od tri prikupljene ponude odabrana je ponuda koju je podnio ODRAZ - Održivi razvoj zajednice u suradnji s HMRR-om - Hrvatska mreža za ruralni razvoj. Ponuda je obuhvatila stručno moderiranje procesa izrade strategije na način koji zahtijeva aktivnu uključenost lokalnih predstavnika s čitavog područja LAG-a. Članovi Upravnog odbora prepoznali su važnost takvog pristupa u kojem članovi LAG-a neposredno sudjeluju i doprinose izradi strategije kroz zajednički rad i uvažavanje interesa različitih dionika iz svih dijelova područja LAG-a. Izrada lokalne razvojne strategije (LRS) odvijala se tijekom listopada i studenog 2012. u tri dvodnevne interaktivne radionice. Poziv na sudjelovanje radionicama upućen je svim članovima LAG-a Sjeverna Istra, a dodatno su motivirani ljudi koje se ocijenilo ključnima za pojedina područja djelovanja, kako bi se u izradi strategije koristile sve potrebne informacije te osigurala zastupljenost različitih interesa većeg broja sudionika s područja LAG-a. Aktivno se diskutiralo o pojedinim pitanjima koja su sadržana u strategiji, a odnose se na sva područja koja su od velike važnosti za razvoj teritorija koje je obuhvaćeno LAG-om, kao što su poljoprivreda, turizam, gospodarstvo, ribarstvo itd. Stručne moderatorice poticale su na promišljanje smjernica strategije pri čemu su se važnija pitanja opetovano razmatrala i usuglašavala. U razdobljima između dviju radionica odabrani pojedinci dodatno su u „domaćem radu“ poboljšavali i/ili dopunjavali materijal izrađen na radionici. Na taj način 47 izrađena su sva poglavlja LRS – vizija, SWOT analiza, ciljevi definirani na osnovi problema, mjere i aktivnosti s opisom. Članovi LAG-a prikupili su i potrebne opise i podatke. U prosincu 2012. nacrt osnovnih elemenata LRS prezentiran je svim jedinicama lokalne samouprave. Sudionici u izradi LRS i ostali članovi LAG-a imali su zadatak dodatnog informiranja o Strategiji LAG-a Sjeverna Istra na svom području uključujući prikupljanje komentara i prijedloga. Strategija se objavljuje na internet stranicama gradova i općina LAG-a Sjeverne Istre. 4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva Plan provedbe slijedi plan najavljenih i/ili očekivanih raspisa natječaja za dodjelu sredstava potpore za ostvarenje aktivnosti strategije. To se u prvom redu odnosi na raspise po mjerama Programa IPARD: M 101 i 103 – 1. rujna – 1. listopada 2013. M 302 – 1. lipnja – 1. kolovoza 2013. Prioritetne aktivnosti u okviru mjere 101 odnose se na ulaganja kojima se poboljšavaju uvjeti proizvodnje i kvaliteta proizvoda poljoprivrede i ribarstva primjenom europskih standarda i modernizacijom proizvodnje. Prioritetni sektori ulaganja su vinogradarstvo i maslinarstvo, uzgoj voća i povrća, ekološka poljoprivreda, uzgoj krava i svinja, morsko i slatkovodno ribarstvo. Očekivani učinci su poboljšan utjecaj na okoliš, povećana učinkovitost i konkurentnost. Prioritetne aktivnosti u okviru mjere 103 obuhvaćaju poboljšanje standarda objekata za preradu i poboljšanje marketinških uvjeta. Očekivani učinci su bolji plasman proizvoda i veći učinak prodaje. Naglasci su na maslinovom ulju, vinarstvu, preradi voća i povrća te ribarstvu. Dio aktivnosti usmjeren je na povećanje znanja i sposobnosti te na stvaranje povoljnijih uvjeta za kvalitetniju proizvodnju, proizvode i plasman. U okviru mjere 302 – Diversifikacija ruralnog gospodarstva, prioritetna su ulaganja u turizam uključujući obnovu i uređenje graditeljskog nasljeđa, povezivanje proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu s turizmom i ugostiteljstvom (gastronomija), razvoj novih turističkih usluga temeljen na povijesnoj i prirodnoj baštini te obogaćivanje društvenih sadržaja u naseljima. Ostvarenje dijela planiranih aktivnosti predviđeno je korištenjem potpore drugih domaćih fondova (Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova i dr.), odnosno fondova prekogranične i/ili međunarodne suradnje. Dinamika realizacije ovisit će o kapacitetima za pripremu i provedbu projekata odnosno o dostupnosti potpora. Dio planiranih aktivnosti zahtijevat će trajne napore i osmišljena ulaganja te međusobno povezivanje i umrežavanje među različitim skupinama dionika. Sve predviđene aktivnosti sigurno se neće realizirati u razdoblju 2013.-2014., no poduzimanje pripremnih radnji i dogovora o načinima njihove provedbe u sljedećim godinama očekuje se u skoroj budućnosti. S potporom za realizaciju aktivnosti mjere 202 računa se u poboljšanju opće razine znanja o održivom razvoju na području LAG-a, jačanju sposobnosti LAG-a i njegovog doprinosa razvoju područja. Nakon što se uspostavi redovni rad ureda LAG-a, jedna od važnih aktivnosti bit će i animiranje sudjelovanja na natječajima za provedbu mjera IPARD-a i drugim natječajima za projekte koji se financiraju iz domaćih ili međunarodnih fondova. U sljedećoj tablici označene su prioritetne projektne aktivnosti, prvenstveno u okviru IPARD-a, za koje postoji interes prijavitelja s područja LAG-a. 48 Strateški cilj 1. Podizati kvalitetu i poboljšavati plasman proizvoda u poljoprivredi i ribarstvu uz poboljšanje organiziranosti, određivanje usmjerenja i stjecanje znanja Aktivnosti 2013. 2014. Prioritetne aktivnosti Ulaganje u izgradnju / rekonstrukciju i/ili opremanje objekata X X poljoprivredne proizvodnje, pratećih objekata i opreme Ulaganje u obnovu i/ili restrukturiranje nasada s pratećim objektima, X X uređenjem i opremom Ulaganje u nabavku poljoprivredne mehanizacije te opreme za sortiranje, X X berbu, pakiranje i druge radnje u poljoprivredi Ulaganje u opremu u vinarstvu, maslinarstvu i gljivarstvu X X Ulaganje u ekološku proizvodnju X X Ulaganje u izgradnju ili rekonstrukciju otkupnih, skladišnih centara, X hladnjača, pakirnica i sl. Ulaganje u sustave navodnjavanja i odvodnje te racionalnog korištenja X X vodnih resursa Ulaganje u iskorištavanje i preradu sekundarnih sirovina te zbrinjavanje X X otpada životinjskog i biljnog podrijetla u poljoprivredi i ribarstvu Ulaganje u sustave za zaštitu od elementarnih nepogoda X Razvoj informacijskog sustava u funkciji izravnog plasmana / prodaje ribe X ovisno o ulovu Ulaganje u izgradnju / rekonstrukciju, opremanje i/ili održavanje objekata ribarske infrastrukture (luka, gat, mol, lukobran, privezišta, bove, ekološke X X brane, plovni putevi, rampe i dizalice za plovila, servisne zone, signalizacija, sustav odlaganja otpada i sl.) Nabava i održavanje opreme (plovila, motori, mreže, brodska oprema, navigacijski i ribolovni uređaji, solarni paneli na plovilima, ambalaža za X X prihvat i sortiranje ulova, zamrzavanje ribe na brodu, servisno i vatrogasno plovilo i dr.) Gradnja, nabava i održavanje infrastrukture i opreme za preradu, X X skladištenje i pakiranje ribe, rakova i živih školjkaša Izgradnja infrastrukture i nabava opreme za korištenje termalnih izvora i X geotermalnih svojstava voda Trajne aktivnosti Stvaranje lokalnog brenda i razvoj prodajne mreže X Poticanje ulaganja u ekološku proizvodnju i uzgoj autohtonih sorti X X Organiziranje seminara i tečajeva za informiranje i edukaciju X X poljoprivrednika i ribara Poticanje udruživanja u zadruge, udruge, klastere i sl. u poljoprivredi i X X ribarstvu Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom (edukacija, uvođenje standarda, X konzultantske usluge i dr.) Aktivnosti analize stanja sa svrhom poboljšanja i kvalitetne pripreme novih projekata Usklađivanje stanja između katastra i zemljišnih knjiga X X Poticanje rješavanja imovinsko-pravnih pitanja X X Analiza postojećeg stanja poljoprivrednog zemljišta (obradivost, resursna X baza, državno vlasništvo - inventura poljoprivrednih kapaciteta) 49 Izrada studije o termalnim izvorima i geotermalnim svojstvima voda Rješavanje imovinsko-pravnih pitanja Poticanje komasacije i arondacije, stvaranje većih poljoprivrednih posjeda X X X X Strateški cilj 2. Očuvati kvalitetu okoliša i krajobraza razvojem svijesti, znanja i navika Aktivnosti Prioritetne aktivnosti Ulaganje u održavanje i obnavljanje šumskih i poljskih puteva Poticanje korištenja šuma u turističke i rekreacijske svrhe Poticanje pripreme i provedbe projekata valorizacije i revitalizacije autentičnog krajobraza i arhitekture Poticanje nadzora nad pročišćavanjem otpadnih voda Organiziranje akcija čišćenja okoliša u cilju podizanja ekološke svijesti Organiziranje radionica, seminara i drugih oblika edukacije o načinu očuvanja, poboljšanja i zaštite prirodnih resursa (krajolika, bioraznolikosti, flore i faune, tla, zraka, kvaliteta voda, prirodne i kulturne baštine, zdravlja stanovništva mogućnostima i načinima korištenja fondova Organiziranje radionica i seminara za različite skupine korisnika o mogućnostima korištenja fondova i pripremi projekata Poticanje pripreme i izrade projekata korištenja obnovljivih izvora energije Trajne aktivnosti Poticanje istraživanja i zaštite prirodnog i kulturnog okoliša (kopnena i morska staništa, flora i fauna, pomorski arheološki lokaliteti Praćenje i objavljivanje podataka o kvaliteti okoliša (mikrobiološka kakvoća mora i rijeka, stupanj zagađenja zemljišta i okoliša pesticidima i drugim onečišćivačima i sl.) Organiziranje tematskih radionica za školsku djecu, udruge, djelatnike u različitim skupinama djelatnosti i dr. (npr., o mogućnostima smanjenja emisije stakleničkih plinova 2013. 2014. X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Strateški cilj 3. Poboljšati društveni i gospodarski standard područja boljim korištenjem potencijala, povezivanjem i zajedničkim djelovanjem Aktivnosti Ulaganje u izgradnju vodnih građevina Ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i/ili održavanje nerazvrstanih cesta Ulaganje u izgradnju, uređenje i//ili održavanje šumskih i protupožarnih cesta Ulaganje u izgradnju, uređenje i/ili sanaciju odlagališta otpada Ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za uspostavljanje tradicijskih obrta, uključujući objekte za pakiranje i marketing proizvoda Ulaganje u obnovu starih zgrada i očuvanje tradicijske arhitekture u funkciji turizma i ugostiteljstva, kulture, društvenog života naselja, prodaje tradicijskih proizvoda i dr.) Organiziranje tradicionalnih, kulturnih, turističkih i sportsko-rekreativnih 2013. X X 2014. X X X X X X X X X X X X 50 manifestacija (specijalizirani sajmovi, tradicijski festivali i sl. ) Izgradnja i obnova muzeja, polivalentnih društvenih centara (galerije, tematski centri i/ili muzeji) Ulaganje u izgradnju, uređivanje i/ili održavanje tematskih puteva Ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata turističkog smještaja Ulaganje u izgradnju, uređenje i/ili poboljšanje usluge turističkih kampova Ulaganje u izgradnju, uređenje i/ili održavanje parkova i šetnica Ulaganje u izgradnju, uređenje i/ili održavanje sportskih i rekreativnih objekata i površina Ulaganje u izgradnju, uređenje i/ili održavanje igraonica za djecu Ulaganje u uređenje i/ili održavanje društvenih prostora za okupljanje i boravak različitih skupina stanovnika (mladi, stariji, osobe s posebnim potrebama, udruge i sl.) Ulaganje u izgradnji i opremanje gospodarskih objekata (pogoni prerade na farmama, proizvodnja gljiva, slatkovodna akvakultura, obnovljivi izvori energije i sl.) Poticanje udruživanja poduzetnika (klasteri, udruge, zadruge i sl) Brendiranje i promocija, povezivanje turističko-ugostiteljske usluge s poljoprivredom, ribarstvom (sajmovi i sl.) X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Strateški cilj 4. Poticati, aktivirati i povezivati doprinose svih dionika u stvaranju bolje kvalitete života na području LAG-a Aktivnosti Usavršavanje zaposlenika i volontera LAG-a, članova tematskih skupina i sl. (priprema projektnih prijedloga, praćenje provedbe strategije, prikupljanje podataka i obrada odabranih tematskih cjelina i dr.) Usavršavanje zaposlenika i volontera LAG-a u upravljanju LAG-om Izrada web-stranice te informativnih i promotivnih materijala LAG-a uključujući ciljeve i način provedbe LRS Organiziranje studijskog putovanja članova LAG-a sa svrhom učenja na primjerima dobre prakse Istraživanje znanja, sposobnosti, interesa i potreba različitih skupina stanovnika LAG-a (mladi, stari, manjine i dr.) Poticanje izrade studija i istraživanja kao osnove za provedbu aktivnosti LRS (vode, krš, povijesno-kulturno i prirodno nasljeđe, primijenjena istraživanja vezana uz unaprjeđenje određenih djelatnosti i dr.) Poticanje povezivanja različitih skupina razvojnih dionika sa svrhom stvaranja područnog brenda i povećanja kvalitete života na području LAG-a Organiziranje sastanaka u različitim dijelovima područja LAG-a sa svrhom upoznavanja stanovnika s djelovanjem LAG-a i provedbom LRS te prikupljanjem njihovih prijedloga i komentara o planiranom razvoju područja Organiziranje tečajeva i/ili radionica o praktičnim pitanjima unaprjeđivanja proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu, korištenju suvremene mehanizacije, tehnikama i načinima zaštite okoliša, tradicijskim vještinama i znanjima i sl. 2013. 2014. X X X X X X X X X X X X X X X X X X 51 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima Računovodstvo LAG-a vodi poduzeće Neapolis d.o.o. iz Novigrada, koje je između ostalog zaduženo za vođenje knjigovodstva za udruge na području Novigrada. Izbor Neapolisa d.o.o. za vođenje knjigovodstva LAG-a usvojen je na sjednici Upravnog odbora. Prilikom odabira članova Nadzornog odbora vodilo se računa o predlaganju stručnih osoba koje imaju iskustvo u upravljanju proračunskim sredstvima. Članovi Nadzornog odbora su: Barbara Krištofić-Brenčić (predsjednica, diplomirani ekonomist, pročelnica upravnog odjela za financije, proračun i gospodarstvo u Gradu Umagu), Darko Jakac (član, diplomirani pravnik, rukovoditelj odjela za pravne poslove i ljudske potencijale u Istarskom vodovodu d.o.o. Buzet), Loreta Makovac (član, diplomirani ekonomist, pročelnica upravnog odjela za opće poslove u Gradu Buje). Predsjednik i dopredsjednik LAG-a, Anteo Milos i Siniša Žulić, su ujedno i gradonačelnik Novigrada i dogradonačelnik Buzeta te imaju višegodišnje iskustvo u upravljanju javnim sredstvima. 4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš Strategijom razvoja Lokalne akcijske grupe Sjeverna Istra izrađen je plan održivog i ujednačenog razvoja cjelokupnog područja LAG-a u skladu s ciljevima politike EU. U sve dijelove LRS ugrađen je brižljiv odnos prema okolišu i njegovim vrijednostima koje su i bitni razvojni resurs područja. Strategija obuhvaća specifični cilj 2. Očuvanja kvalitete okoliša i krajobraza koji obuhvaća: poboljšanje upravljanje vrijednim prirodnim područjima i lokalitetima, razvoj ekološke svijesti i navika te poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Aktivnosti obuhvaćaju i zajedničke akcije čišćenja, održavanja i njege kojima se promovira poželjan odnos prema okolišu u svim skupinama stanovništva. U provedbi mjera i aktivnosti primjenjivat će se odredbe zakona i propisa zaštite okoliša odnosno provoditi propisani postupci poput procjene utjecaja na okoliš, izdavanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (IPPC) i dr. Mjere za provedbu Strategije uključuju podizanje svijesti i znanja o utjecaju poljoprivrede i drugih djelatnosti na okoliš te o mogućnostima zaštite od neželjenih pojava koje nanose štetu okolišu i krajobrazu (odroni, bujice) te o mogućnostima štednje resursa (čuvanje vode i zaštita od voda, korištenje obnovljivih izvora energije) Provedba Strategije uključuje poticanje primjene obnovljivih izvora energije, unapređenje energetske učinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i potrošnji energije, primjenu goriva s manje ugljika, mjere u gospodarenju otpadom. Uključeni su sektori poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, turizma, gospodarenja otpadom i vodama. Provedba strateških mjera zaštite okoliša je dugoročni zadatak, a učinci su višestruki. U poljoprivredi će se smanjiti emisija dušikovog oksida: poticanjem ekološke proizvodnje, kontroliranom upotrebom pesticida, poboljšanjem u primjeni organskih i mineralnih gnojiva, modernizacijom, promjenama u korištenju zemljišta, uređenjem zemljišta i okrupnjavanjem povećati će se efikasnost eksploatacije uz više organskih dodataka. Smanjiti će se štetni utjecaji klimatskih promjena: sustavnim pristupom navodnjavanju, odvodnji, racionalnim korištenjem vodnih resursa. Projektima valorizacije i revitalizacije autentičnog krajobraza i arhitekture, spriječit će se degradacija krajolika i tla, a očuvati ili obnoviti izvorni pejzaž i prepoznatljive vizure. 52 Intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije: izgraditi će se postrojenja na biomasu i organizirano prikupljati biomasa koja nastaje kao sporedni proizvod i otpad u poljoprivredi, šumarstvu i industriji, a za proizvodnju tople vode, električne energije; istražiti će se mogućnost korištenja geotermalnih voda; veće korištenje solarne energije. Gradnja i održavanje objekata u skladu s korištenjem obnovljivih izvora energije i primjenom mjera energetske učinkovitosti smanjiti će potrošnju električne energije. Plinofikacijom područja LAG-a smanjiti će se ovisnost o fosilnom gorivu, što znači prelazak kućanstva, gospodarstva na gorivo s manje ugljika. Smanjena emisija metana biti će rezultat izgradnje komunalne infrastrukture, uređenja odlagališta, primjene mjera sakupljanja otpada, razvoja sustava pročišćavanja otpadnih voda, (smanjiti će se količina odloženog komunalnog otpada, a povećati količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada). Unapređenjem putničkog prometa (boljom organizacijom javnog lokalnog prijevoza, rekonstrukcijom nerazvrstanih i lokalnih cesta i puteva, izgradnjom biciklističkih staza), smanjiti će se emisija ugljičnog dioksida. Aktivnosti planirane strategijom doprinijeti će održavanju i poboljšanju kvalitete voda, očuvanju i zaštiti prirodnih resursa, krajolika, bioraznolikosti, flore i faune, tla, zraka, prirodne i kulturne baštine i zdravlja stanovništva. Obrazovanjem i podizanjem svijesti svaki pojedinac će moći aktivnije sudjelovati u zaštiti okoliša i pri tom više koristiti sredstva fondova EU koji potiču energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. 4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći LAG Sjeverna Istra financirat će se iz nekoliko izvora. Prvi izvor su proračuni jedinica lokalne samouprave. Dogovorom predstavnika gradova i općina predviđen je model financiranja izrade strategije i početnih troškova funkcioniranja LAG-a. Dio sredstava osigurati će se putem članarina. Temeljem pribavljene potpore IPARD-a za provedbu LEADER mjere u 2013. godini, u LAG-u će se zaposliti voditelj LAG-a. Ako ta potpora ne bude dostupna, gradovi i općine koji čine LAG dogovorit će način financiranja jednog zaposlenika LAG-a u razdoblju do pribavljanja sredstava potpore. Zadaća voditelja bit će priređivanje projektnih aplikacija na EU i domaće natječaje. Voditelj će poticati i koordinirati uključivanje drugih članova LAG-a u pripremu, a kasnije i praćenje provedbe projekata. Vodit će pregled raspoloživih izvora potpore za financiranje pojedinih mjera i aktivnosti predviđenih u LRS uključujući moguće donacije različitih institucija, zaklada i sl. Posebno će se razmotriti i mogućnost povezivanja i projektne suradnje s jedinicama lokalne samouprave, Istarskom županijom, poslovnim i/ili civilnim organizacijama s područja LAG-a i županije koje dijele zajedničke projektne interese. Uključivanjem meritornih suradnika poboljšala bi se kvaliteta i uvjerljivost prijedloga projekta, uštedjela sredstva u pripremi i provedbi te postigli veći učinci. Na taj način osigurat će se financijska sigurnost i neovisnost LAG-a bez vanjske pomoći, a ujedno steći potrebno znanje i samopouzdanje. Radeći na Lokalnoj razvojnoj strategiji razmišljali smo o potencijalnim projektnim prijedlozima i već sada imamo nacrte nekoliko prijedloga te potencijalne donatore. Također, odabrali smo projektni tim koji će se redovito sastajati, pratiti objave natječaja, tražiti potencijalne partnere te pisati i prijavljivati projekte koji će djelovati na dobrobit zajednice i LAG-a dok tu ulogu ne preuzme voditelj LAG-a. 53 4.7 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014. Tijekom prosinca 2012. i siječnja 2013. članovi LAG-a proveli su anketu o interesu organizacija i pojedinaca s područja LAG-a za podnošenje prijedloga projekata, posebice u odnosu na raspise natječaje za mjere IPARD programa koje je Ministarstvo poljoprivrede najavilo za 2013. kako slijedi: Oznaka Naziv mjere Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu 101 restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih 103 proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti Natječajno razdoblje 01.03.-01.04. 01.09.-01.10. 01.03.-01.05. 01.09.-01.10. 01.06.-01.08. Najavljen dugo iščekivani rok objave prvog natječaja za mjeru 202 bio je 15.01. što je kasnije pomaknuto na razdoblje 01.03.-02.04.2013. Provjera zanimanja potencijalnih korisnika u zadnjoj godini mogućeg korištenja potpore IPARD-a pokazala je zanimanje za ulaganja u sektore maslinarstva i voćarstva te sektor žitarica uključivo nabavu mehanizacije i opreme, i ulaganje u sektor ribarstva / uzgoj morske ribe. Tablica 17: Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014. Mjera 101 – »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice« Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. – 2014. Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013. – 2014. (Kn) 2013. 2013. 2-4 2014. 2-4 103 – »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice« 1-2 1 301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« 5 0 302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« 3-5 3-5 11-16 6-10 UKUPNO 2014. 3.750.000 – 7.500.000 3,750.000 – 7,500.000 900.000 2.500.000 2,500.000 21.832.381 - 2.700.000 2,700.000 – 4.500.000 4,500.000 29.182.381 11,950.000 – 36.332.381 17,500.000 54 Napomena: Javna potpora za projekte – mjere 101 iznosi do 50% tj. 55% za mlade poljoprivrednike (≥ 40 g.), 60% za brdsko-planinska područja, 65% za mlade poljoprivrednike na brdskoplaninskim područjima i 75% za isključivo primjenu Nitratne direktive (91/676/EEC) za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 13.500 EUR, a ne prelaze 900.000 EUR (osim u sektoru jaja do 2.000.000 EUR); – mjere 103 iznosi do 50% za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 33.800 EUR (osim u sektoru vina 13.500 EUR), a ne prelaze 3.000.000 EUR (osim u sektoru maslinovog ulja 500.000 EUR) – mjere 301 iznosi do 100% ako ne ostvaruju značajnu neto dobit, a 50% ako ostvaruju značajnu neto dobit za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 405.000 EUR za sektor nerazvrstane ceste i protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste, 958.000 EUR za kanalizaciju i pogone za pročišćavanje otpadnih voda i toplane – mjere 302 iznosi do 50% za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 150.000 EUR (osim u sektoru obnovljivi izvori energije 675.000 EUR) Iznosi se preračunavaju u HRK prema srednjem tečaju HNB-a. 4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti Jedan od prioritetnih zadataka LAG-a bit će organiziranje praćenja provedbe strategije. Provedba će se pratiti po projektnim mjerama i aktivnostima. Vodit će se pregled projekata za koje je zatraženo pismo podrške LAG-a – osnovni opis projekta, podudarnost sa ciljevima / mjerama / aktivnostima LRS, dobivanje potpore IPARD-a, pratiti realizacija, isplata i rezultati u odnosu na očekivanja. Voditelj LAG-a podnosit će članovima Upravnog odbora LAG-a kvartalni izvještaj o provedbi strategije. U godišnjem izvještaju detaljno će se razmotriti učinci strategije – usporedba ostvarenih i očekivanih rezultata, razlozi neostvarivanja ili kašnjenja predviđenih aktivnosti, te predložiti potrebne mjere, zagovaranje, lobiranje, iznalaženje novih izvora financiranja itd. Voditelj LAG-a odgovoran je za praćenje provedbe strategije i izvještavanje Upravnog odbora o tom procesu, njegovim učincima i mjerama koje bi trebalo poduzeti kako bi se provedba unaprijedila. Odredit će se barem jedan predstavnik svake JLS s područja LAG-a koji će biti odgovoran za praćenje provedbe strategije na svom području. Kako bi se osnažila provedba strategije, LAG će preko svoje web-stranice, webportala JLS, lokalnih novina i drugih odgovarajućih načina oglašavanja pravovremeno informirati potencijalne korisnike na pripremu projekata za koje se očekuju raspisi natječaja. Zaposlenici i volonteri LAG-a pružat će pomoć u pripremi projekata, organizirati konzultacije i radionice, a ujedno se i sami dodatno obrazovati i stjecati iskustvo. Budući da je ovo prva strategija LAG-a koja je uključila više željenih rezultata od realno mogućih u vremenskom razdoblju od nekoliko godina, da za sve strateške mjere nisu određeni kvantificirani ciljevi te da praćenje realizacije i učinaka strategije tek treba razviti u punoj mjeri, rezultati prvih projekata utjecat će i na određivanje mjerila za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti budućih strateških usmjerenja. Pokrenuti projekti pokazat će glavna usmjerenja razvoja područja. Pokazat će se i slabosti, nedostaci odnosno prepreke zbog kojih određena očekivanja neće biti ostvarena. Jedan od rezultata praćenja bit će i detaljan prikaz smetnji koje treba otkloniti. Detaljna valorizacija pokazanih sposobnosti i nedostataka bit će podloga za reviziju strategije odnosno za pripremu novog strateškog dokumenta. 55 Upravni odbor LAG-a u suradnji s nadležnim dijelovima uprava JLS odredit će osnovne parametre za mjerenje ostvarenih učinaka strategije uzimajući u obzir realno dostupne podatke u određenim vremenskim periodima 4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načine sprječavanja sukoba interesa Upravni odbor LAG-a odabire ocjenjivački odbor koji donosi sve odluke vezane uz davanje pisma preporuke odabranim projektima. Ocjenjivački odbor sastoji se od 5 članova LAG-a koji su sudjelovali u izradi Lokalne razvojne strategije i dobro ju poznaju, imaju iskustva u izradi i provedbi projekata, upoznati su sa zahtjevima IPARD-a te zastupaju tri osnovna društvena sektora – javni, poslovni i civilni. U Odboru ne može biti više od dva predstavnika istog sektora. LAG vodi evidenciju o projektnim prijedlozima pristiglim na ocjenjivanje. Član ocjenjivačkog odbora može se zasebno upoznati s projektnim prijedlogom, a konačna odluka donosi se na zajedničkom sastanku. U donošenju odluke ne sudjeluje član ocjenjivačkog odbora: koji je sudjelovao u pripremi i/ili izradi projektnog prijedloga, koji je u izravnoj vezi s podnositeljem, koji živi na području JLS na kojoj se odvijaju projektne aktivnosti. Ocjenjivački odbor odbacit će projektni prijedlog: koji nije u skladu s Lokalnom razvojnom strategijom LAG-područja, ako se barem dio ne odvija na području LAG-a, ako bi predviđene aktivnosti mogle nepovoljno utjecati na okoliš. Pri konačnom odabiru projekata kojem će LAG dati pismo preporuke, Ocjenjivački odbor će uzimati u obzir sljedeće kriterije: Projekt odgovara ciljevima i mjerama Lokalne razvojne strategije LAG-a Sjeverna Istra, Projekt doprinosi ublažavanju problema identificiranih na području LAG-a Projekt povoljno utječe na opći razvoj područja, Projekt doprinosi prepoznatljivosti LAG-područja, Projektne aktivnosti su realne i mogu se provesti u predviđenom roku, Projekt otvara mogućnost zapošljavanja, Projekt će utjecati na zadržavanje mladih ljudi na području LAG-a, Projektno iskustvo se može koristiti i u drugim dijelovima područja, Projekt je održiv, Projekt je inovativan. 4.10. Projekti koji su se provodili /koji se provode iz drugih izvora financiranja S obzirom da je LAG tek nedavno osnovan, trenutno nema ugovorenih i realiziranih projekata. U sklopu IPARD programa dionici na području LAG-a ugovorili su dva projekta i to: 1) Ulaganje u opremanje vinarija (Kozlović obrt za vinogradarstvo, proizvodnju vina i destil. alkoholnih pića, Buje, mjera 103); 2) Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga (Denis Ivošević, Novigrad, mjera 302). Za projekte koji su u postupku prijave, evaluacije i ugovaranja, LAG trenutno ne raspolaže s podacima. 56 Gradovi i općine koji su članovi i osnivači LAG-a prijavili su sljedeće projekte na mjeru 301: Buje - kanalizacija Kršete, Novigrad - kanalizacija Bužinija, Grožnjan kanalizacija i pročistač otpadnih voda Završje, Brtonigla – devet projekata nerazvrstanih cesta, Oprtalj – nerazvrstane ceste. Grad Buje je kroz projekt BALKAN DEVELOPMENT, financiran od strane regije Friuli Venezia Giulia, pridonio organizaciji raznih seminara s ciljem da se građani, poslovni i društveni sektor, upoznaju s pojmom „Lokalna akcijska grupa“ (LAG) i njegovim značajem za male zajednice. Jedan od ciljeva projekta je i shvaćanje procesa koji je doveo do osnivanja LAG-a Sjeverna Istra i na kojem surađuju gradovi i općine. Također, organizirano je i predavanje za dionike s područja LAG-a o mogućnostima financiranja projekata kroz program IPARD mjere 101, 103 i 302. 5. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima Za LAG-ove na području Istarske županije nadređeni strateški dokumenti su: Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. – 2013. godine10, IPARD – Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007.-2013.11, Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013.12 i Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013.13. Navedeni dokumenti izrađeni su za razdoblje koje odgovara programskom razdoblju Europske unije koje završava 2013. Županijska razvojna strategija izrađena je kasnije, pa obuhvaća posljednje tri godine tog razdoblja. U svojoj strukturi, polazištima, definiciji i razradi ciljeva, i nacionalna i regionalne strategije slijede usmjerenja Politike ruralnog razvoja Europske komisije. Na takvim osnovnim usmjerenjima, koja odgovaraju osima ruralnog razvoja, izrađena je i Strategija lokalnog razvoja LAG-a Sjeverna Istra (LRS). LRS, naravno, naglašava odnosno razrađuje elemente razvoja koji se temelje na lokalnim resursima te uzima u obzir jačanje uloge LAG-a. Uglavnom je podudaran i redoslijed ciljeva, osim kod IPARD-a u kojem se odnos prema okolišu i LEADER nalaze u drugom prioritetu. Oba regionalna programa polaze od valorizacije istarskih razvojnih resursa. Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013. izrađen je u suradnji s talijanskom Regijom Toscanom. Specifičan je po tome što razrađuje provedbu pristupa LEADER na području Istarske županije uključujući administrativni okvir, pripremu ruralnih zajednica i drugih dionika, definiranje područja LAG-ova i pripremu za provedbu mjere LEADER u okviru IPARD-a. Teritorijalna raščlamba prostora ne odgovara u potpunosti kasnijim procesima udruživanja u LAG-ove. Prema Strateškom programu teritorij LAG-a Sjeverna Istra uključivao bi područje LAG-a 1 Buje u cijelosti (gradovi Buje, Novigrad, Umag i općine Brtonigla, Grožnjan, Oprtalj) te dio područja LAG-a 2 (Grad Buzet i Općinu Lanišće, bez Općine Lupoglav). Usporedni prikaz ciljeva nadređenih strateških dokumenata i LRS-a prikazan je u tablici 18. 10 http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652 http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx 12 http://www.istra-istria.hr/uploads/media/ZRS_Istarske_zupanije_2011_-_2013__Materijal_za_Skupstinu_IZ.pdf 13 službene novine IŽ br. 04/09, http://www.istra-istria.hr/uploads/media/Ruralni_razvoj_2008-2013studija.pdf 11 57 Tablica 18: Usporedni prikaz ciljeva nadređenih strateških dokumenata i LRS-a Strategija ruralnog razvoja RH 2008.– 2013. 1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora 2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa 3. Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva 4. Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja IPARD program – Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007.-2013. 1. Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta 2. Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu i pristup temeljen na LEADER-u 3. Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013. 1. Konkurentno gospodarstvo 2. Razvoj ljudskih resursa Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom 3. Visoka kvaliteta života 4. Prepoznatljivost istarskog identiteta Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013. 1. Izgradnja institucionalnog okruženja koje potiče poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima 2. Povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima 3. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanje i zaštita prirode i okoliša 4. Zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa 5. Trajno poboljšanje učinkovitosti rada komplementarnih – suradnih institucija u funkciji ruralnog razvitka Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverna Istra 2013.-2015. 1. Podizati kvalitetu i poboljšavati plasman proizvoda u poljoprivredi i ribarstvu uz poboljšanje organiziranosti, određivanje usmjerenja i stjecanje znanja 2. Očuvati kvalitetu okoliša i krajobraza razvojem svijesti, znanja i navika 3. Poboljšati društveni i gospodarski standard područja boljim korištenjem potencijala, povezivanjem i zajedničkim dijelovanjem 4. Poticati, aktivirati i povezati doprinose svih dionika u stvaranju bolje kvalitete života na području LAG-a 58 Popis tablica, grafikona, slika i literature Popis tablica: Tablica 1: Ukupna potrošnja energenata na području LAG-a Sjeverne Istre……….………………….. 15 Tablica 2: Broj poslovnih subjekata na području LAG-a u 2012. godini………..…………………….. 17 Tablica 3: Poslovne zone iz Programa razvoja poduzetničkih zona………………..…………………... 17 Tablica 4: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti na području LAG-a 2006.-2008.…............... 18 Tablica 5: Kretanje nezaposlenosti na području LAG-a 2009.-2012. ...................................................... 20 Tablica 6: Kretanje izvoza i uvoza LAG-a Sjeverne Istre 2010.-2011. ………………..................... 20 Tablica 7: Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu 2001. ……...…………….…................... 21 Tablica 8: Broj OPG-a na području LAG-a u 2012. godini……………………………..................... 22 Tablica 9: Struktura i broj smještajnih kapaciteta na području LAG-a u 2012. godini…................... 24 Tablica 10: Dolasci domaćih i stranih posjetitelja na području LAG-a 2012. (bez nautike)………….. 25 Tablica 11: Ukupno stanovništvo prema popisu 2001.-2011…………………… ………………….......26 Tablica 12: Stanovništvo prema dobnoj strukturi prema podacima iz 2011. godine…… …………......26 Tablica 13: Radno sposobno stanovništvo (15-64 god)…………………………………………..…….. 27 Tablica 14: Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi, popis 2001. …….….………….28 Tablica 15: Naselja- prema podacima popisa stanovništva 2011…………………………………….….30 Tablica 16: Odnos zastupljenosti predstavnika osnovnih društvenih sektora u članstvu LAG-a…..........46 Tablica 17: Indikativni br projekata/potrebna sredstva javne potpore 2013-2014. ……………………..54 Tablica 18: Usporedni prikaz ciljeva nadređenih strateških dokumenata i LRS ……………………......58 Popis grafikona: Grafikon 1: Površina JLS-a koje se nalaze na području LAG-a Sjeverna Istra (km2)…………………....4 Grafikon 2: Indeks razvijenosti LAG-a Sjeverne Istre (%)……………………………….....................18 Grafikon 3: Prosječni dohodak per capita LAG-a Sjeverne Istre………………………………………...19 Grafikon 4: Zaposleni u pravnim osobama po gradovima i općinama LAG-a u 2009.………..………...19 Grafikon 5: Poljoprivredno zemljište na području LAG-a u (ha)………………………………………...22 Grafikon 6: Udio državnih i privatnih šuma na području LAG-a………………………………………...24 Grafikon 7: Spolna struktura stanovništva LAG-a Sjeverne Istre u 2011. godini…………………...…...27 Grafikon 8: Struktura stanovništva prema narodnosti na području LAG-a………………………..…..…29 Grafikon 9: Migracije stanovništva na području LAG-a Sjeverne Istre…………………………………..29 Grafikon 10: Struktura članstva LAG-a Sjeverna Istra …………………………………………………..46 Grafikon 11: Zastupljenost javnog, poslovnog i civilnog sektora na području LAG-a…………...……...46 Grafikon 12: Teritorijalna zastupljenost članova LAG-a …………………………………………….…..47 Popis slika: Slika 1: LAG Sjeverne Istre………………………………………………………………………...………4 Slika 2: Prikaz predloženih područja od značaja za zajednicu (pSCI) na području LAG-a …..…………13 Slika 3: Prikaz ribolovnih zona……………………………………………………………...…………....23 Literatura: Pravilnik o provedbi mjere 202, NN, br. 24/2013 Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013. IPARD Program, Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007.-2013. – 5. izmjene Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013., SNIŽ br. 04/09 Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013. Prostorni plan Istarske županije, SNIŽ br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 07/10 i 13/12 Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2001, 2011; Popis poljoprivrede 2003; Robna razmjena RH s inozemstvom 2011; Zaposlenost i plaće u 2009. i 2010. Akcijski plan energetski održivog razvitka gradova i općina 2011. APPRRR, Broj OPG-a, 2012 Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula 2012. Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2012. Državni zavod za zaštitu prirode, 2011.;Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“, 2011. MRRŠVG, Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinice lokalne samouprave prema razvijenosti, 2006.-2008. Turistička zajednica Istarske županije i TZ gradova i općina, 2012. 59
© Copyright 2024 Paperzz
