close

Enter

Log in using OpenID

2010-08 Plan gospodarenja otpadom (3)

embedDownload
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................................... 2
1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom ........................................................ 2
1.2. Zakonodavni okvir ............................................................................................... 6
1.2.1. Odredbe i obveze preuzete iz Plana gospodarenja otpadom Požeško-slavonske
županije ..........................................................................................................9
1.3. Osnovni podaci o Općini Velika .......................................................................... 10
1.3.1 Položaj ............................................................................................................ 10
1.3.2. Reljef i klimatska obilježja ............................................................................... 11
1.3.3. Zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti vrijednosti ............................................ 12
1.3.4. Promet.......................................................................................................... 14
1.3.5. Naselja i stanovništvo ..................................................................................... 15
1.3.6. Gospodarske djelatnosti .................................................................................. 18
2. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM .......................... 19
2.1. Podaci o komunalnom otpadu............................................................................ 19
2.1.1. Način prikupljanja i odvoza komunalnog otpada ................................................. 19
2.1.2. Gospodarenje komunalnim otpadom ................................................................. 21
2.1.3. Procjene količina komunalnog otpada do kraja 2015.god .................................... 22
2.2. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta .......................... 23
2.2.1. Popis lokacija odlagališta s osnovnim podacima ................................................. 24
2.2.2. Službeno odlagalište Općine Velika "Vinogradine"............................................... 25
3. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE VELIKA............................................... 28
3.1. Mjere odvojenog sakupljanja otpada................................................................. 28
3.1.1. Mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i posebnih vrsta otpada ........... 28
3.1.2. Odlaganje komunalnog otpada ......................................................................... 39
3.2. Mjere sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada „Poljanice“ .......... 41
3.3. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih (divljih) odlagališta i otpadom
onečišćenog okoliša .......................................................................................... 45
3.4. Izvori i visina potrebnih sredstava za provođenje sanacije ............................... 45
3.5. Edukacija ........................................................................................................... 47
4. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 48
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ....................................................................... 49
DVOKUT ECRO d.o.o.
1
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o otpadu
(«Narodne novine» broj
178/04, 153/05, 111/06, 110/07 i 60/08) i članka 32. Statuta Općine Velika
(«Službeno glasilo Općine Velika br. 04/09») Općinsko vijeće Općine Velika na 9.
sjednici održanoj 22.12.2010. godine donijelo je
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU
OPĆINE VELIKA
za razdoblje od 2010. do 2015. godine
1. UVOD
Neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u
Republici Hrvatskoj. Količina otpada raste, infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije
dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav nepotpuni
sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo, te na
klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.
Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na području Požeško-slavonske županije pa tako i
na području općine Velika predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem je
vidljiv u tome što se dugi niz godina odlagalo na neodgovarajući sanitarni način uz izrazito
nizak stupanj recikliranja kao i obrade/prerade otpada.
1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom
Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 153/05, 111/06, 110/07 i 60/08)
propisane su obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom
države, županije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/općine.
Plan gospodarenja otpadom na području općine Velika (u daljnjem tekstu Plan) donosi se za
8-godišnje razdoblje te ga Načelnik općine dostavlja Općinskom vijeću na usvajanje. Ujedno
je županijskim Planom gospodarenja otpadom propisana provedba procedure usvajanja od
strane Županije, odnosno Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša,
Pododsjeka za zaštitu okoliša.
DVOKUT ECRO d.o.o.
2
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Izvršavanje Plana provjerava se jedanput godišnje, i to tako da je općinski načelnik dužan do
30. travnja tekuće godine dostaviti Općinskom vijeću
Izvješće o provedbi plana na
usvajanje. Ujedno nadzor nad provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvješća provodi
nadležni Upravni odjel Županije koji usvojeno Izvješće prosljeđuje u Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciju za zaštitu okoliša.
Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje temeljem
analize učinkovitosti mjera vidljivih iz Izvješća.
Plan je detaljnije usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja komunalnim
otpadom, ali s obzirom da je razlika između pojedinih vrsta otpada i komunalnog otpada
mala, ovaj Plan će razmatrati i posebne kategorija otpada kao što su: ambalažni otpad,
otpad/mulj sa pročistača otpadnih voda, građevinski otpad, animalni otpad i dr.
Svaka Općina treba odrediti svoje ciljeve te donesti mjere za provođenje kako bi se što prije
postiglo povećanje postotka (%) reciklaže, obrade i oporabe otpada odnosno smanjenje
količina otpada za konačno odlaganje. Planom je potrebno propisati poticanje mjere
izbjegavanja stvaranja otpada, mjere razvrstavanja i odvajanja otpada u domaćinstvima,
mjere uspostave zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovog
odlaganja, mjere sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i dr.
Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju prema kriteriju
količine i svojstva otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“. Za komunalni
otpad mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje
komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem
nastojimo poticati smanjenje nastanka otpada kao njegovu primarnu reciklažu.
Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na području
Požeško-slavonske županije unutar kojeg će postojati samo jedan Županijski centar za
gospodarenje otpadom, u kojem će se zbrinjavati otpad preuzet od stanovništva, a
njegovo će se zbrinjavanje naplaćivati temeljem zapreminske količine (m3), odnosno težinske
količine (kg),. S obzirom na navedenu situaciju zadatak je svake Općine da potakne primarnu
reciklažu, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do Županijskog centra
za gospodarenja otpadom (ŽCGO) dođe što manja količina otpada na obradu i odlaganje.
Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na:
DVOKUT ECRO d.o.o.
3
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih
svojstava.

Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno
koristiti – reciklirati i/ili oporabiti.

Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način
za okoliš.
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, utvrđeni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji
određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva za područje cijele Republike Hrvatske, a
prikazani su tablicama 1. i 2.
Tablica 1.:
Kvantitativni ciljevi za količine otpada
Udio (%) / godina
Ciljevi
2005.
2010.
2015.
2020.
2025.
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada
80
85
90
95
99
Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga
komunalnog otpada
6
8
12
18
25
Količina obrađenoga komunalnog otpada
2
10
20
25
30
Količina odloženoga komunalnog otpada
95
80
68
58
45
Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog
otpada od količine proizvedene 1995.
95
85
75
55
35
Tablica 2.:
Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada
Otpad
Rok
Kvota (% težine)
oporaba
recikliranje
2010.
50 – 60
25 – 45
2015.
65
55 – 60
2015.
85
80
2025.
95
85
2015.
70 – 80
50 –80
2010
70 – 80
60 – 70
2015
90
70
2010
90
-
Ambalažni otpad
Otpadna vozila
e-otpad 4 kg/stan/god
Otpadne gume vozila
Otpadna ulja
DVOKUT ECRO d.o.o.
4
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Predloženi koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE – VREDNOVANJE –
ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu
gospodarenja otpadom su gradovi/općine kao i pripadajuće gospodarstvo i stanovništvo, te
su njihove najvažnije zadaće:
Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi)

donijeti Plan gospodarenja otpadom Općine, usklađen s državnim i
županijskim Planom gospodarenja otpadom

prostornim planom utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje
otpadom

organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa
standardima i Planom gospodarenja otpadom općine/grada

sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo

omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te
organizirati prijevoz do Županijskog centara za gospodarenje otpadom

dostavljati podatke u skladu s propisima

stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.
Proizvođači otpada –kućanstva

odlagati otpad na odgovarajući način

odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža, limenke,
staro željezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad,
lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta ili na druga
odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje)

kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati proizvode i
koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela
održivog razvoja)

biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapređivanju sustava
gospodarenja otpadom.
Drugi proizvođači otpada i proizvoda

izrađivati planove gospodarenja otpadom

prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada

omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje
(obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju
 izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka
DVOKUT ECRO d.o.o.
5
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
1.2. Zakonodavni okvir
Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o otpadu
(„Narodne novine“, broj 178/04, 135/05, 111/06, 110/07 i 60/08), Strategiji gospodarenja
otpadom („Narodne novine“, broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2007 – 2015. godine („Narodne novine“, broj 85/07). Navedeni propisi
usklađeni su sa europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema
gospodarenja otpadom. Sljedećim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji reguliraju
sustav gospodarenja na području Republike Hrvatske s ciljem što većeg izbjegavanja
nastajanja otpada kao i sa ciljem što veće reciklaže, obrade i oporabe otpada.
Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj
 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05)
 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine,
(„Narodne novine“, broj 85/07),
 Zakon o otpadu, („Narodne novine“, broj 151/03, 178/04, 153/05, 111/06, 110/07 i
60/08),
 Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog
otpada i njegovu odlaganju („Narodne novine“, broj 03/94- Međunarodne novine)
 Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada („Narodne novine“, broj 50/05)
 Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom („Narodne novine“, broj 69/06,
17/07)
 Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom („Narodne novine“, broj 32/98)
 Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i
mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom („Narodne novine“,
broj 71/04)
 Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 23/07,111/07)
 Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada („Narodne novine“, broj 117/07)
 Pravilnik o vrstama otpada( „Narodne novine“, broj 27/96)
 Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom („Narodne novine“, broj 123/97 i 112/01)
 Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada („Narodne novine“, broj 45/07)
DVOKUT ECRO d.o.o.
6
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu („Narodne novine“, broj 97/05, 115/05, 81/08,
31/09, 38/10)
 Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama („Narodne novine“, broj 40/06, 31/09,
156/09)
 Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima („Narodne novine“, broj 124/06, 121/08, 31/09,
156/09)
 Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, („Narodne novine“, broj
133/06, 31/09, 156/09)
 Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, broj 136/06, 31/09,
156/09)
 Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom,
(„Narodne novine“, broj 74/07, 133/08, 31/09, 156/09)
 Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom („Narodne novine“, broj 72/07)
 Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, („Narodne
novine“, broj 42/07)
 Naputak o postupanju s otpadom s otpadom koji sadrži azbest (89/08)
 Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“, broj 38/08)
 Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj
koristi u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 38/08),
 Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na
opterećivanje okoliša otpadom („Narodne novine“, broj 120/04)
 Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u
organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave
djelatnošću izvoza neopasnog otpada („Narodne novine“, broj 51/06)
 Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina
i jedinicama lokalne samouprave („Narodne novine“, broj 59/06)
 Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša
otpadom, („Narodne novine“, broj 95/04)
 Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, („Narodne novine“, broj 155/05, 24/06)
 Ispravak odluke o uvjetima označavanja ambalaže (28/06)
 Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe
Republika Hrvatske u 2006. („Narodne novine“, broj 64/06)
 Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe
Republike Hrvatske u 2007godini. („Narodne novine“, broj 36/07)
DVOKUT ECRO d.o.o.
7
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji također reguliraju i utječu na
gospodarenje otpadom:
 Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 26/03, 82/04, 116/04,
178/04, 38/09, 79/09)
 Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 110/07),
 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 64/08, 67/09)
 Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost („Narodne novine“, broj
107/03) sa pripadajućim mu pravilnicima
 Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 26/03, 82/04, 178/04 i
35/08)
Direktive Europske unije
Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o
strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu
(75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.
Okvirne direktive
Direktive o određenim
vrstama otpada
Direktiva o odlaganju otpadnih
ulja (75/439/EEC)
Direktiva o baterijama i
akumulatorima
(91/157/EEC)
Direktiva o ambalaži i
ambalažnom otpadu
(94/62/EC)
Direktiva o otpadnim vozilima
(2000/53/EC)
Direktiva o električkom i
elektroničkom otpadu
(2000/96/EC)
Direktiva o otpadu
(75/442/EEC)
Direktiva o opasnom otpadu
(91/689/EEC)
Direktive o oporaba i
odlaganju otpada
EU PROPISI
Gospodarenje
otpadom
Direktiva o prijevozu,
izvozu i uvozu otpada
Direktiva o odlaganju otpada
(99/31/EC)
Direktiva o spaljivanju otpada
(2000/76/EC)
Direktiva o spaljivanju opasnog
otpada (94/67/EC)
Direktiva o integriranom
sprječavanju i nadzoru
onečišćenja (96/61/EC)
Uredba br. 259/93 (Regulation
259/93) o nadzoru i kontroli
pošiljaka otpada koje se
otpremaju unutar Europske
zajednice, ulaze u nju, ili iz nje
izlaze
Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja
Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno
DVOKUT ECRO d.o.o.
8
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagađenja okoliša na samom izvoru
njegovog nastanka.
Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija:
prevencija, sortiranje, reciklaža i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a
osiguravaju višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.
1.2.1. Odredbe i obveze preuzete iz Plana gospodarenja otpadom Požeškoslavonske županije
Sadržaj i način izrade općinskog plana gospodarenja otpadom temelji se na Planu
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Požeško-slavonskeke županije, a sastavni
dijelovi Plana su:
1
Polazišta izrade dokumenta
2
Opis postojećeg stanja i
3 Planirani sustav gospodarenja otpadom.
Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. i Županije potrebno je prioritetno, do kraja 2008.
godine donijeti Plan gospodarenja otpadom općine. Planom se detaljno određuju i
propisuju:
1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provođenja cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom na području općine/grada.
a. Odrediti lokacije i načine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta
otpada, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti
lokacije zelenih otoka, reciklažnog dvorišta, lokacije za prihvat građevinskog
otpada,...
b. Promijeniti način naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi
obračunski kriterij uz primjenu načela «onečišćivač plaća». U novi tarifni sustav,
u cijenu odnosno troškove gospodarenja otpadom ugraditi troškove sakupljanja,
obrade, odlaganja otpada kao i troškove sanacije onečišćenih područja i dr.
2. Uključiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom Županije (Županijski centar za
gospodarenje otpadom).
DVOKUT ECRO d.o.o.
9
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
3. Evidentirati lokacije onečišćenih područja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe.
- Temeljem Pravilnika - okvirni rok za sanacije odlagališta je 2011 god.
a. Prioritetno je saniranje i zatvaranje svih odlagališta koja ne udovoljavaju
zakonske uvjete, temeljem Odredbi za provođenje Prostornog plana Požeškoslavonske županije,
4. Jedinica lokalne samouprave treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i načinu
utvrđivanja naknade vlasnicima o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke,
upravno tijelo jedinice lokalne samouprave izdaje rješenja za sve nekretnine koje su na
udaljenosti od 500 m od građevina za zbrinjavanje otpada.
a. Građevine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagališta
otpada (inertnog, neopasnog i opasnog) i spalionice otpada.
1.3. Osnovni podaci o Općini Velika
1.3.1 Položaj
Općina Velika smještena je u istočnoj Hrvatskoj, u sjevernom dijelu Požeško-slavonske
županije. Općina graniči sa 3 jedinice lokalne samouprave županije: općinom Brestovac na
zapadu i jugozapadu, gradom Požegom na jugu i općinom Kaptol na istoku.
Dio općinske granice ujedno je i županijska granica sa Virovitičko-podravskom županijom na
sjeveru.
Slika 1.
Položaj Općine Velika u Požeško-slavonskoj županiji
Izvor: PPUO Velika
Općina Velika nalazi se u sastavu Požeško-slavonske županije i čini je 24 naselja –
DVOKUT ECRO d.o.o.
10
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine

općinsko središte Velika,

naselja: Antunovac, Biškupci, Bratuljevci, Doljanci, Draga, G. Vrhovci,
Kantrovci, Lučinci, Markovac, Milanovac, Milivojevci, Nježić, Oljasi, Odžakovci,
Poljanska, Potočani, Radovanci, Smoljanovci, Stražeman, Toranj, Trenkovo,
Trnovac, Velika 2249
Po veličini je četvrta jedinica lokalne samouprave, te čini 8,53% udjela u površini Županije tj
154,88 km2. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku popis stanovništva RH 2001.
godine pokazuje da na teritoriju Općine živi 5.888 stanovnika, što je 6,9% od ukupnog
stanovništva županije.
1.3.2. Reljef i klimatska obilježja
Prostor općine Velika pripada širem podrucju prirodno-geografske cjeline Požeške kotline,
kao dijelu Požeško-slavonske županije, odnosno šire geografske regije Istočne Hrvatske. U
fizicko-geografskom smislu Požeško-slavonska županija je dio megaregije panonskog bazena,
odnosno složeni dio makroregije slavonskog gromadnog gorja, karakteristicnog gorskozavalskog reljefa.
Područje Požeške kotline je složene geološke grade i reljefno jako rašclanjeno. U gradi reljefa
razlikuju se gorski masivi, prigorja i podgorja, te nizinsko-brežuljkasti prostor. Na području
općine Velika gorski dio čine južni dijelovi Papuka, a u cijem prostoru je izdvojena kao
posebna tektonska jedinica Velika, s naslagama gornjeg ponta i mezozoika.
Nadmorske visine naselja na području općine Velika kreću se od 184 m (Trenkovo) do 457 m
(Gornji Vrhovci), a središte općine Velika je na 275 m.n.v.
Klimatske osobine prostora općine Velika, dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne
Hrvatske, koje karakterizira homogenost klimatskih osobina ćemu su doprinijele reljefne
osobine. Cjelokupan prostor Istočne Hrvatske ima obilježja umjereno-kontinentalne klime,
koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx,
što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.
Osobine ovakve klime čini srednja mjesečna temperatura zraka viša od 10ºC tijekom četiri
mjeseca godišnje, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini se kreće izmedu -3ºC i
DVOKUT ECRO d.o.o.
11
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
+18ºC. Ukupne količine oborina kreću se od 700-900 mm godišnje, dok su vjetrovi
promjenjivog smjera, a prevladavaju slabi vjetrovi.
Medutim, s obzirom na reljefnu rašclanjenost prostora Općine i Županije, na klimatske prilike
kako užeg, tako i šireg prostora, utjecali su reljefni oblici i nadmorske visine, te su uočljive
mikroklimatske razlike izmedu gorskog okvira i zavale. Gore su hladnije i vlažnije u odnosu
na zavalu, što je pogodovalo i razvoju guste mreže tekućica.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,5ºC, u razdoblju od 1954.-1983. godine. U
godišnjem hodu temperature zraka izdvaja se jedan maksimum i jedan minimum. Najtopliji
mjesec je srpanj, s prosječnom temperaturom od 20,5ºC, dok je najhladniji siječanj, s
prosječnom temperaturom od –1,1ºC.
Slika 2.
Ruža vjetrova u Velikoj u Požeško-slavonskoj županiji
Izvor: PPUO Velika
1.3.3. Zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti vrijednosti
Zaštićeni dijelovi prirode
Park prirode "Papuk"
Park prirode "Papuk" (proglašen Zakonom o proglašenju Parka prirode ''Papuk'', NN, 45/99.),
unutar granica opcine Velika zauzima oko trećinu ukupne površine Opcine. To je brdskogorski prostor južnog dijela Papuka, ciji je najviši vrh 954 m.n.v. (krajobrazna cjelovitost:
DVOKUT ECRO d.o.o.
12
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
brdsko-gorski prostor južnih obronaka Papuka). Orografski je vrlo razvijen prostor gorja, koje
se obronačno razvija u brojna brda i visove (preko 600 m.n.v., te do 791 m.n.v. visa
Lipovac), s grebenima i uvalama i brojnim izvorima, a koji strmo zatvaraju uske zavojite
doline kroz koji se provlace potoci Dubočanka, Veličanka, Radovanka, Stražemanka. Geološki
je sastav različit. Uz eruptivne i metamorfne stijene tu se nalazi i vapnenac koji na pojedinim
lokalitetima (potok Radovanka) pokazuje prepoznatljive krške odlike poniranja vode, jame i
spilje. Uz Topličku goru su i dva izvora termalne vode koji se slijevaju u otvorene bazene uz
naselje Veliku.
Spomenik parkovne arhitekture-Park u Trenkovu
Unutar naselja Trenkovo nalazi se Zakonom zaštićena parkovna površina. Konzervatorski
zavod u Zagrebu pod br. 01-194/6-1962. od 11.05.1962. godine stavio je Park i dvorac pod
zaštitu, a suglasnost na taj akt dala je (bivša) općine Slavonska Požega pod br. 06-11728/11963. od 03.10.1965. godine. Park ima kulturno-povijesnu i estetsku vrijednost. Dvorac je
sagraden u 18. stoljeću. Mikocsy (1779.) ne spominje park, nego samo otmjeni dvorac, dok
Kempf (1910.) navodi da je u Mitrovici kod Požege "sijelu veličke gospoštije" stajao "več u
18. vijeku vlastelinski dvorac s okolnim perivojem". Park površinom ima 5,2 ha. Podignut je u
pejzažnom stilu, a izmjenu kompozicijskih grupa stabala i livadskih površina upotpunjuje
odvojak potoka Veličanka, koji se nekada ulijevao u jezero-ribnjak koji cini vrijednu estetsku
komponentu Parka.
Dijelovi Parka prirode zašticeni temeljem Zakona o šumama
Zaštićeno područje u kategoriji zaštitna šuma obuhvaca podrucje od doline Dubočanke do
doline Radovanke. Obuhvaćeni su sljedeći odsjeci: 1b, 1d, 2c, 13c, 13e, 15a, 30e, 31b, 33a,
40a, 41e, 42c, 43d, 44b, 47d, 48b, 49b, 67a, 67d, 77h, od kojih se 1b, 1d, 2c, 30e i 31b
nalaze izvan granica Parka prirode ''Papuk''. Odsjeci koji se nalaze u okviru granica Parka
prirode ce se detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode ''Papuk''.
Kultura dobra
Prilikom pristupanja izradi PPUOV od Ministarstva kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorski odjel u Požegi, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br.
66/99.) zatraženo je utvrdivanje Konzervatorske podloge i utvrdivanje sustava mjera zaštite
DVOKUT ECRO d.o.o.
13
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
nepokretnih dobara na podrućju obuhvata Plana. Problematika kulturnih dobara u PPUOV
obradena je na osnovi Konzervatorske podloge iz veljace 2004. godine navedene institucije.
U smislu Zakona o zaštiti i ocuvanju kulturnih dobara zašticenim kulturnim dobrima mogu se
smatrati samo oni spomenici koji imaju status preventivno zaštićenog (P) ili registriranog
kulturnog dobra (R). Na podrucju općine Velika takvih je bilo ukupno 13 (jedan preventivno
zaštićen i dvanaest registriranih). Neki od njih zbog ratnih djelovanja tijekom Domovinskog
rata ili zbog neodržavanja nestali, a u PPUO Velike tabelarno su prikazani. Ukupni pregled
svih registriranih (R), predloženih za registraciju (PR), i evidentiranih (E) kulturnih dobara
dan je u tablici u PPUO Velika kako bi olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području
obuhvata plana.
1.3.4. Promet
Prostor općine Velika nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Požeške kotline. Takav smještaj
Općine ima niz ograničenja uzrokovanih prirodnim karakteristikama Papuka, koje su sjeverne
i zapadne granice Općine.
Prostorom Općine dominiraju dva cestovna prometna koridora, jedan rubom sjevernog dijela
Požeške kotline na spoju doline i padina okolnih planina, a drugi okomito na njega, i u
funkciji je povezivanja Zlatne doline s podravskim koridorom (veza Slatina-Velika-Požega).
a) Cestovni promet
U sastavu javnih kategoriziranih cesta na prostoru Općine dominira trasa državne ceste D-49
koja otvara prometnu vezu prema podravskom koridoru. Iako u kategoriji državne ceste
stanje kolnika navedenog pravca je loše, i to ne samo u činjenici da je dio navedenog pravca
nemoderniziran, već i primijenjeni elementi na trasi uvjetuju niz ograničenja u prometu.
Dodatno ograničenje je i položaj navedene ceste u okviru granica Parka prirode "Papuk", što
uvjetuje niz ograničenja u obnovi i uređenju ceste.
Veći dio ostale mreže kategoriziranih cesta je moderniziran, no kolnici tih cesta su u lošem
stanju iz razloga nedovoljnog održavanja.
Karakteristike postojeće javne kategorizirane cestovne mreže na području Općine su
sljedeće:
Red.
broj
Oznaka ceste
1.
D49
DVOKUT ECRO d.o.o.
Naziv dionice
DRŽAVNE CESTE
Slatina(D2)-Požega-Pleternica-Lužani(D4)
UKUPNO:
Duljina
km
Asfalt
km
Nasuti kameni
materijal km
17,7
17,7
10,1
10,1
7,6
7,6
14
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Red.
broj
Oznaka ceste
1.
Ž4101
2.
Ž4100
3.
4.
5.
Ž4113
Ž4114
Ž4102
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
L41021
L41022
L41023
L41024
L41025
L41026
L41027
Naziv dionice
ŽUPANIJSKE CESTE
Biškupci (Ž 4100)-Kaptol-Vetovo-Ž 4030
Ž 4044-G. Vrhovci-Gradski Vrhovci-D.LipovacN.Kapela (Ž 4158)
Pasikovci (D38)-Milivojevci-Ž4100
Trnovac-D49
T.L. Nevoljaš-Velika (D49)
UKUPNO:
LOKALNE CESTE
Stražeman-Biškupci(Ž4101)
Lučinici (Ž4113)-Skenderovci-D38
Ž4113-Milanovac-Ugarci-D.Emovci-D38
Potočani-Ž4101
Radovanci-Ž4101
Antunovac-L41027
Trenkovo(D49)-Banovci-Ž4100
UKUPNO:
SVEUKUPNO
Duljina
km
Asfalt
km
Nasuti kameni
materijal km
6,3
6,3
-
15,0
8,9
6,4
5,9
1,7
3,8
32,7
5,9
1,7
22,8
1,4
7,5
1,0
1,9
3,9
0,8
0,6
2,3
3,4
13,9
64,3
1,9
0,9
0,8
0,6
2,3
3,4
9,9
42,8
3,0
3,0
18,1
Izvor: PPUO Velika
b) Željeznički promet
Postojeća željeznička pruga Pleternica-Velika je u kategoriji željezničkih pruga II. reda (II
208). Na području općine Velika pruga je osposobljena za osovinsko opterećenje od 16 t, s
najvećom dopuštenom brzinom od 60 km/h.
Na području Općine nalazi se kolodvor Velika, te stajalište Trenkovo.
1.3.5. Naselja i stanovništvo
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br.
10/97.) u sastavu općine Velika se nalazi 24 naselja. Naselje Velika je općinsko središte.
Mjereno brojem stanovnika, prosječna veličina naselja 2001. godine je 245 stanovnika. S
obzirom na veličinu prevladavaju naselja od 0-50 stanovnika (8 naselja ili 33,3% od ukupnog
broja naselja) u kojima živi samo 1,4% stanovništva Općine. Od osam, u tijeku Domovinskog
rata, napuštenih naselja sedam ih je u ovoj grupi (jedno je bez stanovnika).
Od svih naselja su samo tri (Antunovac, Trenkovo i Trnovac) u nizinskom prostoru Požeške
doline, a ostala naselja su u prijelaznom brdskom prostoru. U naseljima po tipologiji
izgradnje prevladavaju građevine obiteljskog stanovanja s gospodarskim građevinama po
dubini građevne čestice, koje su veće dubine u tri naselja u nizinskom dijelu, dok su u
naseljima prijelaznog brdskog prostora građevne čestice u pravilu nepravilne i manje dubine.
Stanovništvo
DVOKUT ECRO d.o.o.
15
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine je na području općine Velika živjelo
5.888 stanovnika. U usporedbi s ukupnim stanovništvom Županije, kretanje stanovništva
Općine ima ista obilježja.
Područje
1981.
99.189
5.937
6,0
Županija
Općina Velika
Udio Općine %
Popisne godine
1991.
99.334
6.101
6,1
2001.
85.831
5.888
6,9
Indeksi
1991./1981.
2001./1991.
100,1
86,4
102,7
96,5
-
Naselja po veličinskim razredima:
Veličinski razred
(broj stanovnika)
Broj naselja
Broj stanovnika
2001 godine
0
1
0
0-50
8
85
51-100
4
266
101-200
3
503
201-300
3
714
301-400
2
736
401-500
0
0
501-1000
2
1335
1001-2000
0
0
> 2000
1
2249
Ukupno
24
5888
Izvor:popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine
Površina
Općina Velika je sedma po veličini od deset jedinica lokalnih samouprava Požeškoslavonske
županije s površinom od 154,88 km², što iznosi 8,53% ukupne površine Županije.
Naseljenost
Gustoća naseljenosti za 24 naselja Općine je izračunata na osnovi statističkih granica naselja.
Gustoća naseljenosti 2001. godine za naselje Antunovac je 48 stan/km², za naselje Biškupci
54 stan/km², za naselje Bratuljevci 12 stan/km², za naselje Doljanci 12 stan/km², za naselje
Draga 101 stan/km², za naselje Gornji Vrhovci 1 stan/km², za naselje Kantrovci 2 stan/km²,
za naselje Klisa O stan/km², za naselje Lučinci 35 stan/km², za naselje Markovac 2
stan/km², za naselje Milanovac 25 stan/km², za naselje Milivojevci 4 stan/km², za naselje
Nježić 2 stan/km², za naselje Oljasi 15 stan/km², za naselje Ozdakovci 4 stan/km², za
naselje Poljanska 18 stan/km², za naselje Potočani 37 stan/km², za naselje Radovanci 35
DVOKUT ECRO d.o.o.
16
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
stan/km², za naselje Smoljanovci 1 stan/km², za naselje Stražeman 23 stan/km², za naselje
Toranj 44 stan/km², za naselje Trenkovo 72 stan/km², za naselje Trnovac 160 stan/km² i za
naselje Velika 77 stan/km².
Prema tome, prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine 2001. godine je iznosila 38
stan. na 1 km², što je znatno manje od prosjeka Županije (55 stan/km²). Prostor općine
Velika spada u najrjeđe naseljene prostore Županije (znatno manju naseljenost imaju samo
općine Brestovac i Čaglin).
Po dobnoj strukturi, ukupno stanovništvo Općine ima obilježja demografske starosti. Po
naseljima je struktura različita. U Smoljanovcima, Nježiću i Milivojevcima 2001. god. uopće
nije bilo mladog stanovništva do 19 godina. Relativno povoljnu starosnu strukturu imala su
naselja Trnovac, Stražeman, Radovanci i Draga.
Prosječna starost stanovnika općine Velika je 2001. godine bila 37,1 godina, što znači
da je u odnosu na Županiju nešto manja (38,2). Stanovništvo općine Velika je 2001.
godine živjelo u 1.684 kućanstava prosječne veličine 3,5 članova, a prosječna
veličina kućanstava Županije je iznosila 3,1 član.
Slika 3.
Sustav naselja u Općini Velika
Izvor podataka: PPUO Velika
DVOKUT ECRO d.o.o.
17
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
1.3.6. Gospodarske djelatnosti
Na području Općine dominira djelatnost rudarstva (eksploatacija kamena), odnosno
poduzeće "Kamen-Ingrad" d.d. je nositelj razvoja Općine. Ostale djelatnosti su malo odnosno
nedovoljno zastupljene. Poslovni subjekti pretežito su smješteni u općinskom središtu Velikoj.
Stanje gospodarstva vidljivo je tablicom 5.
Sektor
Tablica 5. Struktura zaposlenih Općine Velika po sektorima djelatnosti, popis 2001.
OSNOVNE
PRIVREDNE GRANE
I Poljoprivreda, šumarstvo
i vodoprivreda
II Industrija, rudarstvo i
graditeljstvo
III Promet i veze, trgovina,
ugostiteljstvo i turizam,
obrt i osobne usluge,
stambeno-komunalna
djelatnost
IV Financije, tehničke i
poslovne usluge,
obrazovanje, znanost,
kultura i informacije,
zdravstvena zaštita i
socijalna skrb, tijela
državne vlasti, tijela
lokalne samouprave,
udruženja i organizacije
Udio u
ukupnom
broju
zaposlenih
26,36%
31,02%
14,86%
18,28%
90,52%
Udio u
ukupnom
VRSTA DJELATNOSTI
broju
stanovnika
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
8,64%
Ribarstvo
UKUPNO
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
10,17%
Građevinarstvo
UKUPNO
Opskrba električnom energijom, plinom
i vodom
4,87%
6,00%
29,69%
Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala te
predmeta za osobnu upotrebu i
kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
UKUPNO
Financijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne usluge
Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti
Privatna kućanstva sa zaposlenim
osobljem
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
Nepoznata djelatnost
UKUPNO
Na radu u inozemstvu
UKUPNO
Broj
zaposlenih
2001.
508
1
509
37
427
135
599
32
124
43
88
287
16
28
111
59
84
30
9
0
16
353
183
1.931
Udio u
ukupnom
broju zapos.
24,51%
0,05%
24,55%
1,78%
20,60%
6,51%
28,90%
1,54%
5,98%
2,07%
4,25%
13,84%
0,77%
1,35%
5,35%
2,85%
4,05%
1,45%
0,43%
0,00%
0,77%
18,28%
9,48%
93,15%
Izvor: DZS
DVOKUT ECRO d.o.o.
18
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
2. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM
OTPADOM
2.1. Podaci o komunalnom otpadu
Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim
propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni
otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog
otpada na području općine Velika su kućanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi,
autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtići, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, te javne
površine.
Uz komunalni otpad, na području Općine generira se i građevinski otpad, bio-otpad, razni
tipovi ambalaže (pa tako i ambalaža od pesticida), animalni otpad, biološki mulj sa pročistača
i dr.
Općenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno
riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA –
ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA.
2.1.1. Način prikupljanja i odvoza komunalnog otpada
Organizirani način prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada postoji na cjelokupnom području
općine Velika, uz napomenu da nisu sva domaćinstva pristala na korištenje navedenih
usluga. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje na odlagalištu "Vinogradine" vodi
općinsko komunalno poduzeće Tekija d.o.o. iz Požege Na isto odlagalište komunalni otpad
osim navedene firme ne dovozi niti jedna druga komunalna organizacija. Tekija d.o.o.
obavlja organizirano skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog
otpada koji nastaje u domaćinstvima i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog
otpada koji nastaje u domaćinstvima i industrijskim subjektima na području gradova i općine
Požeštine (Grad Požega, Grad Pleternica, Grad Kutjevo, Općina Brestovac, Općina Čaglin,
Općina Jakašić, Općina Kaptol, te Općina Velika)
Prikupljanje komunalnog otpada na području Općine obavlja se na slijedeći način:
DVOKUT ECRO d.o.o.
19
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine

za domaćinstva u individualnom stanovanju u obiteljskim kućama u jednoj
tipiziranoj PE posudi na kotačima zapremine 110 litara.

za domaćinstva u kolektivnom stanovanju u kontejnerima zapremine 1100 litara

za domaćinstva u kolektivnom stanovanju u manjim višestambenim zgradama u
tipizitanim posudama zapremine 110 litara po svakom domaćinstvu

za gospodarske subjekte u tipiziranim PE posudama zapremine 110 litara,
tipiziranim kontejnerima zapremine 1100 litara i tipiziranim kontejnerima
zapremine 5 i 7 m3
Korisnici sakupljeni otpad odlažu u spremnike ili doplatne polietilenske vreće za komunalni
otpad ukoliko količina otpada premašuje volumen spremnika. Komunalni otpad odvozi se
jednom tjedno ponedjeljkom, a glomazni jednom godišnje u jesenskom razdoblju. Na
području općine Velika raspodjeljeno je 215 kanti zapremine 110 litara.
Ovisno o različitoj gustoći /nabitosti i vrsti sakupljenog komunalnog otpada količina koja se
godišnje odloži na odlagalište iznosi oko 800 t godišnje.
Međutim zbog nekontroliranog odlaganja otpada na mjesta koja nisu za to predviđena,
organizirano prikupljena količina komunalnog otpada je nešto manja.
Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, a također i upravljanje odlagalištem
“Vinogradine” sastoji se od:

Kompaktor, Hanomag, 1986.

Vozilo za odvoz smeća, Iveco, 1994.

Čistilica, Iveco, 1994.

Vozilo za odvoz smeća, Iveco, 1995.

Vozilo za prijevoz kontejnera, Iveco, 1995.

Canal-Jet, Iveco, 1995.

Vozilo za odvoz smeća, Renault, 2000.

Vozilo za prijevoz kontejnera, Man, 2002.

Vozilo za odvoz smeća, Man, 2003.

Vozilo za odvoz smeća, Man, 2005.

Vozilo za odvoz smeća, Man, 2008.
Na području Grada Požege odvojeno sakupljanje otpada pokušalo se organizirati prije
nekoliko godina kroz postupnu izgradnju "zelenih otoka" na kojima su trebali biti smješteni
spremnici za PET ambalatu, limenke, staklo i papir. Izvedena su 4 probna «zelena otoka - na
lokacijama u gradu Požegi, te je planirano proširenje mreže "zelenih otoka". Usporedo s tim
DVOKUT ECRO d.o.o.
20
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
izgrađeno je i reciklažno dvorište na odlagalištu otpada "Vinogradine" s boksovima za
odvojeno prikupljanje otpada. "Zeleni otoci" nisu zaživjeli kako se očekivalo budući da su
građani u kontejnere za odvojeno sakupljanje otpada bacali i miješani komunalni otpad iz
domaćinstava, te ga nagomilavali i uz same spremnike za odvojeno sakupljanje otpada.
Nakon što je sustav "zelenih otoka" ukinut, Tekija d.o.o je s tvrtkom Unija-nova d.o.o. iz
Zagreba sklopila ugovor o zbrinjavanju otpadnog stakla te su na području grada Požege i
prigradskih naselja postavljeni kontejneri za otpadno staklo na 60 lokacija. Primjenom
Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN97/05 i 115/05) došlo je do poremećaja i u
ovom načinu odvojenog prikupljanja otpada. S obzirom da se staklena ambalaža vraća u
prodavaonice uz povratnu naknadu, pojedini građani uzimaju staklenu ambalažu iz
kontejnera podizanjem i izvrtanjem spremnika. To stvara probleme ovlaštenom sakupljaču u
održavanju ovih lokacija zbog razbijenog stakla oko kontejnera, a učestalost njihovih
dolazaka je smanjena zbog smanjenih količina stakla u kontejnerima.
Tvrtka Tekija d.o.o. je u siječnju 2007.god. sklopila s Požeško-slavonskom županijom Ugovor
o koncesiji za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalažnog otpada na području 3 grada i 5
općina Požeško-slavonske županije (podrucje Požeštine), a u kolovozu 2007.god. i s Fondom
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te se u dogledno vrijeme očekuje početak
primjene ovih ugovora.
2.1.2. Gospodarenje komunalnim otpadom
Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na području Općine Velika nije
uspostavljen. Navedeno znači kako ne postoji potpuna kontrola sveg otpada sa područja
Općine, od mjesta nastanaka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Također ne postoji
organizirana obrada prikupljenog komunalnog otpada te adekvatno izdvajanje i recikliranje
iskoristivih komponenti. Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i
konačno odlaganje u okviru odlagališta “Vinogradine” koje nije uređeno sukladno propisima
RH. Sama lokacija odlagališta sanirati će se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno
stavljanjem u funkciju županijskog centra gospodarenja otpadom “Vinogradine” pored
naselja Alilovci općina Kaptol.
Prema planu gospodarenja otpadom Požeško-slavonske županije, procjenjeni troškovi
sanacije odlagališta u postupku legalizacije, službena i dogovorna odlagališta iznose
DVOKUT ECRO d.o.o.
21
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
28.400.000,00 kn, a za sanaciju divljih odlagališta procjenjeni troškovi iznose 19.001.000,00
kn, za područje cijele županije.
Što se tiče sanacije divljih odlagališta u općini Velika, s obzirom da nema službenog
odlagališta na području općine, troškovi sanacije se procjenjuju na 1.250.000 kn.
Prema PPUO Velika planira se organizirano i prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada,
sva odlagališta se moraju sanirati i odvoziti. Prostor odlagališta se nakon njihovog zatvaranja
može koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van
građevinskih područja. Do uspostave županijskog sustava zbrinjavanja internog neopasnog
otpada panirano je inertni otpad s područja općine odlagati na postojeće neuređeno
odlagalište „Škomić“ kod Trenkova. Jalovinu nastalu tijekom eksploatacije mineralnih sirovina
odlagati na posotjećim jalovištima. Prilikom registracije novih eksploatacijskih polja u tijeku
ishođenja lokacijske dozvole nužno je predvidjeti i površinu za odlagnaje jalovine te istu
obraditi tijekom izrade rudarskog projekta eksploatacijskog polja. Gospodarenje otpadom na
području općine Velika, a unutar granice Parka prirode "Papuk" mora biti u skladu s PPPPO.
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u
okviru domaćinstava s okućnicom. Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava
sukladno posebnom propisu.
U tijeku je i formiranje općinskog komunalnog poduzeća koje će preuzeti poslove prikupljanja
i odvoženja otpada s područja čitave Općine na odlagalište “Vinogradine”. Procjenjuje se
ukupna količina otpada na oko 800 t/god.
2.1.3. Procjene količina komunalnog otpada do kraja 2015.god
Procjenu količine otpada do 2015 godine, dajemo obzirom na činjenicu kako će se još
tijekom 2008 god. na odlagalište dovoziti otpad sa istih onih područja kao i proteklih godina.
U obzir se uzima ona količina koja će se legalno dovesti na odlagalište. Druga bitna
pretpostavka je da će se tijekom 2010/2011. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da
neće biti ilegalnog odlaganja te da će se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da će podaci
iz očevidnika imati veći postotak pouzdanosti.
Otvaranjem Županijskog centra gospodarenja otpadom novonastale količine komunalnog i
proizvodnog neopasanog otpada odvoziti će se na isto, a odlagalište "Vinograde" sanirati i
DVOKUT ECRO d.o.o.
22
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
zatvoriti. Procjena količina komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju
sljedećih podataka i pretpostavki:

Obuhvaćenost površine Općine i stanovništva je 100 %,

Broj stanovnika neće se bitno mijenjati,

Količina otpada povećavati će se za 2% godišnje (temeljem Strategije gospodarenja
otpadom RH) – procjena utemeljena na povećanju standarda stanovništva
Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 5 godina dane su u tablici 6, a 2010.
godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom količinom otpada od 800 t/god. Prema
prostornom planu općine.
Tablica 6. Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 10 godina za razdoblje od
2010 – 2015.god. s godišnjim povećanjem od 2%
godina
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
količina odloženog
komunalnog otpada u
pojedinoj godini (t)
800
816
832
849
866
883
kumulativna količina
odloženog komunalnog
otpada (t)
800
1.616
2.448
3.297
4.163
5.046
Odvojeno prikupljanje i reciklaža pojedinih vrsta otpada je zastupljena samo u naselju Velika
i to samo staklo.
Na uvođenju cjelovitog sustava na razmatranom području putem zelenih-otoka i/ili
reciklažnih dvorišta za sada se ništa ozbiljno ne poduzima. U takvoj situaciji prisutna je
relativno niska procjena udjela primarne reciklaže. Trenutno postoji inicijativa od strane
stanovništva, koncesionara te je selekciju potrebno što prije uspostaviti.
2.2. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta
Trenutno stanje na području Općine upućuje na manji broj onečišćenih površina komunalnim
otpadom. Evidentirane lokacije spadaju u kategoriju divljih odlagališta i kategoriju
dogovornih odlagališta. Isti su nastali kao posljedica nepostojanja "službenog odlagališta",
odnosno kao posljedica neorganiziranog sakupljanja, pri čemu su nastale količine otpada
završavale na smetlištima uglavnom u blizini mjesta i naselja gdje su i nastali.
DVOKUT ECRO d.o.o.
23
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Isto tako, niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te neimplementiranje novijih propisa u
području gospodarenja otpadom što se ne može sagledati samo u kontekstu Općine Velika
nego u širem županijskom odnosno regionalnom kontekstu, uvjetovali su stanje
gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji.
Danas na području Općine nema službenog odlagališta. Komunalni se otpad, kao što je ranije
spomenuto odlagao se na dogovornom odlagalištu Poljanice (napušteno i nesanirano), i
manjem broju divljih odlagališta. Odlagalište Poljanice treba sanirati i zatvoriti.
Komunalni otpad Općine odlaže se na odlagalištu „Vinogradine“ u općini Kaptol.
Odlagalište ne odgovara propisanim normama, te je pripremljena dokumentacija za njegovo
saniranje u skladu sa važećim propisima i standardima. Ta je lokacij ujedno i predložena
lokacija za formiranje Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Na to odlagalište se već
sada odlaže otpad iz 3 grada (Požega, Pleternica i Kutjevo) i 5 općina (Brestovac, Čaglin,
Jkašić, Kaptol i Velika).
Sve postojeća odlagališta komunalnog otpada na području Općine Velika potrebno je sanirati
u skladu sa Zakonom o otpadu. Tijekom proteklog razdoblja Općina je ulagala općinska
sredstva u komunalne djelatnosti i saniranje pojedinih. Financijska sredstva su konkretno
potrošena za pražnjenje kontejnera kao i za tekuće sanacije divljih deponija u vidu
uklanjanja olupina, automobilskih guma, uklanjanje otpada sa putova kao i sabijanje terena i
sl.
2.2.1. Popis lokacija odlagališta s osnovnim podacima
Divlja odlagališta prisutna su na sljedećim lokacijama:
1. uz dio lokalnog puta prema predjelu „Suvače" u k.o. Velika
2. uz dio lokalnog južno od groblja sv. Marka u k.o. Velika
3. uzduž obilazne ceste u Velikoj
4. uz dio lokalnog puta prema predjelu „ Skomić" u k.o. Trenkovo
5. uz dio poljskog puta uz županijsku cestu, a označenog kao k.č.br. 1225 k.o.
Bratuljevci
6. u neposrednoj blizini naselja obuhvaćenih
organiziranom obnovom kuća
(Kantrovci, G. Vrhovci, Ozdakovci, Smooljanovci, Poljanska), uglavnom građevinski
otpad.
Kao što je već spomenuto, PGO PSŽ procjenjuje troškove sanacije na oko 1.250.000 kn.
Ulaganja su procijenjena na temelju tada važećih tržišnih cijena radova i usluga, bez
DVOKUT ECRO d.o.o.
24
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
uračunatog PDV-a. Procjenjenu troškova sanacije treba korigirati i nakon detaljnog
snimanja zatečenog stanja na terenu.
2.2.2. Službeno odlagalište Općine Velika "Vinogradine"
Komunalni otpad općine Velika odlaže se na odlagalištu za neopasni otpad "Vinogradine"
smještenom na k.č.br. 700 k.o. Mihaljevci. Prostornim planom bivše općine Požega iz 1993.
godine namjena lokacije Vinogradine je određena kao lokacija gradskog (centralnog)
odlagališta. U prosincu 1998. godine izrađena je Studija utjecaja na okoliš kao i Idejno
rješenje odlagališta. Odlagalištem upravlja tvrtka Tekija d.o.o. koja je za rad odlagališta
izradila Studiju utjecaja na okoliš s idejnim rješenjem odlagališta otpada "Vinogradine"
(BR.TD 1139, IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. Zagreb, srpanj 1998.), temeljem studije ishodila
Rješenje državne uprave za zaštitu prirode i okoliša klasa: UP/I 351-02/99-06/0063, ur.broj:
542-07-KB-99-14 od 15.12.1999. god kojim je odobrena izgradnja odlagališta komunalnog
otpada na lokaciji "Vinogradine", te ishodila lokacijsku (Klasa UP/I0-350-05/99-02/229,
ur.broj: 2177-04-02/4-00-6 od 6.3.2000.god.) i građevinsku dozvolu (klasa:UP/I°-361-03/0102/196, ur.broj: 2177-04-02/4-00-6 od 5.7.2002.god.). Tijekom 2001. godine izrađen je i
Glavni projekt odlagališta te ishođena Građevinska dozvola 2002. godine. U 2008. god.
ishođeno je Uvjerenje za uporabu građevine. Lokacija odlagališta nalazi se u k.o.Mihaljevci
na k.č.br. 700. Trapeznog je oblika, na ravnom terenu i nadmorskoj visini oko 183 do 193 m.
Okružena je šumom akacije. S obzirom na vodotoke lokacija se nalazi zapadno od Kiselog
potoka i istočno od potoka Bukovec, a smještena je unutar granice III B vodozaštitne zone. S
zapadne strane lokacije nalazi se asfaltna cesta Požega-Alilovci, i lokacija je s istom povezana
asfaltiranom cestom do ulaza u odlagalište. Prostor odlagališta sastoji se iz dvije cjeline:
ulazno-izlazna zona i prostor oko odlagališta te radna zona-prostor za odlaganje otpadaka.
Ukupna površina objekta unutar ograde je 10 ha od čega je 5,7 ha predviđeno za prostor za
odlaganje otpada. Procjenjuje se da je do sada na odlagalište odloženo cea 250.000 t
otpada. Godišnja količina otpada koji se odlaže na odlagalište posljednjih godina je cca
13.000 t.
Na odlagalištu otpada "Vinogradine" 2004. god. započeli su radovi na sanaciji prema izdanoj
građevinskoj dozvoli. Za sanaciju odlagališta odobrena su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost te je Fond sudjelovao u sufinanciranju 60%, a Grad Požega kroz
sredstva tvrtke Tekija d.o.o. 40% od ukupne vrijednosti radova. Sanacijom su izvedeni
sljedeći radovi:
DVOKUT ECRO d.o.o.
25
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
- izgradnja prometno-manipulativnih površina (asfaltirana prometnica, vatrogasni pristup,
plato za pranje vozila, separator i taložnik) sanacija i uređenje odlagališta (izvedba
dvije kasete, lagune za procjedne vode, obodnih kanala oko tijela odlagališta,
zatvaranje starog dijela odlagališta)
- elektronička
mosna
vaga
s
pripadajućom
informatičkom
podrškom
sanacija
postojećihobjekata na odlagalištu (sanacija porte i energetskog objekta)
- izgradnja objekta za zaposlenike s pripadajućim instalacijama (septički taložnik,
voda,kanalizacija, struja)
- izvedba ograda (ograda oko odlagališta i ograda lagune)
- izvedba sistema recirkulacije procjednih voda ozelenjavanje odlagališta
Sanacijom odlagališta provedene su mjere zaštite okoliša: izgradnjom obodnih kanala za
odvodnju oborinskih voda spriječeno je slijevanje oborinskih voda u tijelo odlagališta čime je
smanjena količina procjednih voda. Kaseta u koju se odlaže otpad izvedena je
vodonepropusno s temeljnim brtvenim slojem koji se sastoji od HDPE folije, geotekstila te
zaštitnog sloja šljunka čime je spriječen prodor procjednih voda u tlo. U dnu kasete izvedena
je drenaža za skupljanje procjedne vode koja se sistemom cijevi odvodi do lagune za
procjedne vode. Obrada procjednih voda izvodi se recirkulacijom po postojećem tijelu
odlagališta crpkama koje procjednu vodu vraćaju na tijelo odlagališta pri čemu dijelom ispare
a dijelom doprinesu bržoj razgradnji otpada. Na odlagalištu su izvedene dvije pijezometarske
bušotine iz kojih je moguće pratiti sastav i kakvoću podzemnih voda. Izvedeno je
otplinjavanje popunjenog dijela odlagališta ugradnjom okomitih šljunčanih kanala kako bi se
spriječilo nakupljanje metana na pojedinim mjestima što može rezultirati eksplozijama i
požarima. Na odlagalištu je izveden i plato za pranje vozila koja dovoze otpad te separator i
taložnik ulja i masti preko kojeg se pročišćava voda od pranja vozila te oborinska voda od
reciklažnog dvorišta. Izvedeno je ozelenjavanje saniranog dijela kao i progušćenje zelenog
pojasa između vatrogasnog pristupa i ograde sadnjom raslinja i drveća kako bi se spriječilo
raznošenje otpada prema naselju u slučaju vjetra. Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku,
ali je odlagalište locirano dovoljno daleko od naselja (cea 500 m).
Već ranije izgrađeno je i reciklažno dvorište s manipulativnom površinom i 6 otvorenih
boksova. Izveden je priključak el.energije i plina te izvedena plinska instalacija centralnog
grijanja u objektima ulazno izlazne-zone. Reciklažno dvorište ne udovoljava uvjetima iz
DVOKUT ECRO d.o.o.
26
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07), te se za njegovo funkcioniranje moraju
izgraditi potrebni sadržaji i ugraditi potrebna oprema.
Na postojećoj lokaciji odlagališta otpada predlaže se formiranje Županijskog centra za
gospodarenje otpadom (ŽCGO). Postojeća lokacija odlagališta ima već izgrađen dio
infrastrukture, a prostornim planom omogućeno je širenje odlagališta. Postojeće odlagalište
je već županijskog karaktera jer se na njega odlaže otpad iz 3 grada (Požega, Pleternica,
Kutjevo) i 5 općina (Brestovac, Caglin, Jakšić, Kaptol i Velika) Požeštine.
Slika 4. Lokacija službenog odlagališta „Vinogradine“
ODLAGALIŠTE
DVOKUT ECRO d.o.o.
27
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
3. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE VELIKA
3.1. Mjere odvojenog sakupljanja otpada
3.1.1. Mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i posebnih vrsta
otpada
Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znači da je Općinsko
Vijeće dužno na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje
komunalnim otpadom. Koordinacija sa Županijom pri tome je osobito važna. Sukladno čl. 15.
stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine" broj 60/08), općine su na
svom području dužne postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog
dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom. Komunalni
otpad obuhvaća i razne, po Zakonu, definirane kategorije posebnog otpada za koje su
doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambalaži, otpadnim baterijama i
akumulatorima, gumama, vozilima, ee- otpadu i dr.) pobliže se određuje način gospodarenja
ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško razdijeliti granicu komunalni –
posebni otpad te, stoga, polazimo od činjenice da je iz ukupne mase komunalnog otpada
uputno izdvojiti što je više moguće posebnih vrsta otpada tj. onih iskoristivih materija koje se
dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih proizvoda ili proizvodnju
energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu količinu otpada koji opterećuje potencijalno
kvalitetno obradivo zemljište Općine te predstavlja velik ekološki problem koji ugrožava
kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na odlagalište. Istovremeno,
taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi ovlaštenoj za gospodarenje
otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način rasterećujući prirodne
resurse općine.
Primarna reciklaža
Izdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, met,
pet ambalaža, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u
proizvodnom procesu naziva se reciklaža. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova
komunalnog otpada trebalo bi započeti već u domaćinstvima, odnosno na mjestu samog
nastanka otpada. Na području općine Velika selekcija otpada u samim je začecima. Naime,
tvrtka Tekija d.o.o. je u siječnju 2007.god. sklopila s Požeško-slavonskom županijom Ugovor
o koncesiji za obavljanje djelatnosti skupljanja ambalažnog otpada na području 3 grada i 5
DVOKUT ECRO d.o.o.
28
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
općina Požeško-slavonske županije (podrucje Požeštine), a u kolovozu 2007.god. i s Fondom
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te se u dogledno vrijeme očekuje početak
primjene ovih ugovora.
Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeće:
Mjera 1): - PRIORITETNO!
-
u općini Velika potrebno je uspostaviti sustav organiziranog rasporeda odgovarajućih
spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina
otpada.

zeleni otoci na ključnim mjestima u naseljima (broj stanovnika naselja/30 do 50
posuda na 1000 stanovnika/, prema Planu gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske). Za općinu Velika to je cca 35 zelenih otoka
PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati PRIJE sanacije divljih odlagališta!
Mjera 2): - PRIORITETNO – TRAJNO!
Usporedo s uspostavom zelenih otoka i reciklažnog dvorišta Općina je dužna vršiti
intenzivne edukacijske mjere predložene ovim Planom.
Mjera 3): - PRIORITETNO!
-
u općini Velika potrebno je do 31. 12. 2011. godine uspostaviti sustav organiziranog
rasporeda odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera - mini reciklažnih dvorišta
(MRD) za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada:

1 mini reciklažno dvorište (Trenkovo)

1 mini reciklažno dvorište (Biškupci).
PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati PRIJE sanacije divljih odlagališta!
DVOKUT ECRO d.o.o.
29
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Mjera 4): - PRIORITETNO!
-
Općina Velika treba osigurati prostor za izgradnju reciklažnog dvorišta (RD) u naselju
Velika, koje će uključivati odgovarajuće spremnike i prostor za prikupljanje skupine
otpada (papir, staklo, metal, plastiku, baterije, motorna ulja, stari namještaj i drugi glomazni
otpad, električne i elektroničke uređaje, otpadnu ambalažu onečišćenu opasnim tvarima, posude od
pesticida, ulja, boja i lakova, opasni otpad iz domaćinstva, otpadni ljekovi, kemikalije, boje i sl.l.)
-
proširujući ovaj koncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se
prikuplja:

građevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog RD-a , ili
formiranjem zasebne plohe (reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.) na lokaciji
bliže najvećim općinskim izvorima ovog otpada

za opasni otpad iz kućanstava potrebno je omogućiti prikupljanje unutar RD-a radi
smanjenja opasnosti ugrožavanja poljoprivrednih površina i okoliša Općine,
naročito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih sredstava,
njihove ambalaže, otpadnih lijekova, lakova, boja i otpadnih baterija i
akumulatora

glomazni otpad – omogućiti kontinuirano prikupljanje u RD-u

rok provedbe ovih mjera: 31.12. 2011. godine
Prema članku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj 60/08),
gradovi i općine dužne su na svojem području postaviti spremnike i osigurati
gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada te osigurati
gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.
Prema županijskom planu gospodarenja otpadom predviđeno je da se u razdoblju
od 2008. do 2015. godine na pordučju općine Velika realizira 12 zelenih otoka,
jedno mini reciklažno dvorište, i jedan rashladni kontejner.
ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posuda za
prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog
prikupljanja izdvajat će se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosno
otpad koji u velikoj većini spada u ambalažni otpad. S obzirom na hrvatske propise određena
količina tih komponenti će se prikupiti povratom ambalažnog otpada prema Pravilniku o
ambalaži i ambalažnom otpadu („Narodne novine“ broj 97/05) u trgovinama.
DVOKUT ECRO d.o.o.
30
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Stanovništvo samostalno odlaže otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u
prvom redu potrebno je započeti s mjerama edukacije stanovništva i povećanjem svijesti o
problemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambalažnog
otpada koji se u njima odlaže, uputu o načinu odlaganja, osnovne informacije o pravnoj
osobi koja je odgovorna za pražnjenje spremnika.
Slika 5.: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kućanstva
Zeleni otoci se najčešće sastoje od 4 spremnika različite boje, a moguće je dodati i spremnik
za baterije i dr. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristične
boje spremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 7.
To su spremnici za:

papirnati i kartonski otpad

otpadnu plastiku

metalni otpad

otpadno staklo
Tablica 7.: Karakteristične boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati
DVOKUT ECRO d.o.o.
31
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Općina treba odrediti tvrtku (ovlaštenog reciklažera) koji će prikupljati i zbrinjavati odvojeno
sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se može izravno transportirati poduzećima
ovlaštenim za obradu ili odvoziti u reciklažno dvorište. Otpad će se tu sortirati i pripremiti za
transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovlaštenima za obradu. Predviđaju
se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mrežasti spremnik od 400 do 600
litara za PET ambalažu. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) .
Slika 6. : Izgled zelenog otoka
Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastičnim i metalnim otpadom sa
zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identično, ali ne sadrži
prešanje i baliranje nego se samo lomi da se smanji volumen.
MINI RECIKLATNO DVORIŠTE (MRD) je određeno, povremeno nadzirano mjesto, za
izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv.
mini reciklažno dvorište na površini od 200-250 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera
srednjeg
kapaciteta
i
opremom
za
odlaganje
(kontejnerima/posudama)
papira
ikartona,ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolokontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog
otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih zahvata u
domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti
DVOKUT ECRO d.o.o.
32
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili do
objekta za predobradu ili obradu skupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.
RECIKLAŽNO DVORIŠTE (RD): određen prostor naselja opremljen spremnicima i
posudama namijenjenim odvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. U
upravi RD stanovnici bi uvijek mogli na jednostavan i pristupačan način dobiti informacije o
svim pitanjima postupanja tj. gospodarenja otpadom a naročito u pogledu smanjivanja
količina i štetnosti vlastitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnih
sredstava obavješćivanja i aktivnosti same Općine, stanovništvo se obavještava o radnom
vremenu RD-a, popularizira odvajanje otpada, angažira mlađa populacija u daljnjoj edukaciji
starije, informira o vrstama otpada i sl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava je
smanjivanje ukupne količine otpada i otpada koji se neiskorišten odlaže na deponiju.
Reciklažno dvorište mora udovoljavati određenim tehničko-tehnološkim uvjetima:
-
mora biti ograđeno
-
svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, željezo i sl.) moraju biti u
posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih
voda
-
otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom
stanju
-
podna površina mora biti nepropusna
-
stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža moraju biti izrađeni tako da je
moguće sigurno punjenje i pražnjenje
-
mora biti označeno natpisom „Reciklažno dvorište“ s podacima o vrsti otpada koji
se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu,
radnom vremenu i sl.
DVOKUT ECRO d.o.o.
33
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Obzirom na vrste otpada koje se mogu pronaći na odlagalištima širom Općine, u reciklažnom
dvorištu potrebno je osigurati spremnike za slijedeće vrste otpada:
-
stari namještaj i drugi glomazni otpad
-
otpadno željezo
-
plastiku
-
papir
-
električne i elektroničke uređaje
-
otpadnu ambalažu onečišćenu opasnim
tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.)
-
opasni otpad iz domaćinstva (otpadni ljekovi, kemikalije, boje i sl.)
-
motorna ulja
-
staklo
-
otpadne baterije
Općina Velika mora na svom području osigurati prostor za reciklažno dvorište građevinskog
otpada. Najlogičnije rješenje koje se nameće je izbor lokacije u blizini najvećeg izvora ove
vrste otpada. Na taj način, građevinski otpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do
daljnje obrade na odgovarajućoj lokaciji, a tvrtke - izvori bi većim dijelom rasteretile vlastiti
proizvodni prostor i riješile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog građevnog
materijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije moguć, prikupljanje građevinskog otpada treba
osigurati unutar reciklažnog dvorišta namijenjenog prikupljanju već navedenih kategorija
otpada.
Pravna osoba, koncesionar koja upravlja reciklažnim dvorištem ne mora imati dozvolu za
gospodarenje otpadom izdanu od nadležnog županijskog upravnog tijela koja obuhvaća i
djelatnost upravljanja reciklažnim dvorištem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu
korištenja prostora za namjenu privremenog skladištenja otpada. Ukoliko se prikupljaju i
opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Reciklažno dvorište može biti u
vlasništvu općine ili će općina ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju
recilažnim dvorištem i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva. U kasnijoj fazi,
nakon što se vremenom utvrdi koja struktura otpada je u kojim omjerima najekonomičnija za
prikupljanje, broj spremnika može se proširiti onim vrstama otpada za koje se utvrdi najveća
potreba i pronađe odgovarajući skupljač/obrađivač koji će ga preuzeti.
DVOKUT ECRO d.o.o.
34
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
VRSTE ODVOJENO PRIKUPLJNOG OTPADA
U papirnati i kartonski otpad koji se može odložiti u reciklažno dvorište ili u zelenim
otocima spadaju:

novine i časopisi

prospekti, katalozi, bilježnice

knjige i slikovnice

papirnate vrećice, kartonske fascikle i kutije

valoviti karton

ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala.
Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odlažu se:

višeslojna, kompozitna ambalaža (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova)

foto papir

zauljeni papir

ostali nepapirnati materijali.
Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na
području općine, odnosno naselja da bi se smanjile ukupne količine otpada odloženog kao
neiskoristivi miješani komunalni otpad na odlagalištu.
Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada.
Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:

staklene posude (boce, čaše,)

prozorsko staklo
U spremnike za staklo, moguće je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i
čepova. Za potrebe recikliranja, čep i etiketa onečišćuju bocu te ih je potrebno odvojeno
odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen
smanjuje za više od 7 puta.
DVOKUT ECRO d.o.o.
35
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
U spremnike se ne odlažu žarulje, porculansko ili keramičko posuđe, svjetiljke, armirano,
kristalni i automobilsko staklo, bočice od lijekova. Prozorsko staklo moguće je zbrinuti kod
staklara.
Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo,
izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar reciklažnog
dvorišta u Velikoj.
Metalni otpad se može podijeliti na:

crne metale (čelik, lim, lijev,…)

obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,…)
Posebnu kategoriju metalnog otpada čine aluminijska ambalaža za pakiranje piva i gaziranih
pića pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike
je moguće odlagati prazne metalne doze – konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne
konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalne
zatvarače i čepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže
zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slični
spojevi) nije moguće odlagati u spremnike.
Za glomazni otpad također treba omogućiti privremeno prikupljanje u reciklažnim
dvorištima tako da mještani mogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, uključujući i
subotu, besplatno odložiti ovu vrstu otpada.
Animalni otpad – njegovo zbrinjavanje treba započeti u trenu samog uginuća životinje koje
mora biti registrirano i evidentirano u
nadležnim veterinarskim službama. Skupljalište,
sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanje animalnog otpada ne organizira se na nivou svake
jedinice lokalne samouprave već jedna općina u Županiji prihvaća otpad s cijelog županijskog
područja do daljnje otpreme u konačno mjesto zbrinjavanja (Sesvetski Kraljevac,
„Agroproteinku“). Vlasnik uginule životinje ne smije čekati više od 24 sata od prijave uginuća
službi koja će vozilom doći po životinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putovima, na
odlagalištu te na svim drugim mjestima, treba biti najstrože sankcionirano. Edukacija i
DVOKUT ECRO d.o.o.
36
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
prevencija u postupanju s ovom vrstom otpada trebaju biti prioritetne mjere koje treba
provoditi općina.
Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se riješiti sukladno
projektu gradnje uređaja za pročišćavanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili
anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi na odlaganje. Mulj koji se namjerava
koristiti za odlaganje na poljoprivredne površine, potrebno je obraditi sukladno Pravilniku koji
obuhvaća ovu problematiku. Mulj u tekućem stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati
na odlagalište.
Prikupljeni građevinski otpad moguće je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih
sanacijskih mjera odlagališta (dnevne pokrivke, izgradnja transportnih putova i sl.) čime se
smanjuju troškovi gospodarenja građevinskim otpadom i sanacije odlagališta.
Povratna ambalaža – (PET, aluminij) otkupljuje se na jednoj lokaciji (1) - prodajno mjesto
u Općini Velika. Ova prodavaonica ima potpisan Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost o preuzimanju povratne ambalaže za koju se plaća naknada.
Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja – ambalaža od alkoholnih pića,
sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženta, omekšivača, šampona, kozmetičkih
proizvoda, PVC folije, plastične vrećice itd. također je moguće odvojeno prikupljati u
spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi mogućih sakupljača/obrađivača ovih
vrsta otpada, no za njih nije propisana mogućnost plaćanja naknade njihovim donosiocima.
Ako se radi o ambalaži opasnih tvari kao što su ljepila, smole za čišćenje, otapala, lijekovi,
ambalažu je zajedno s preostalim sadržajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad.
Guma - glavna skupina gumenih predmeta u širokoj primjeni su gume za vozila (guma
osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora,
zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja,
istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ga zbog
toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagalištu predstavlja poseban
problem jer zauzimaju velik prostor, idealna su staništa za glodavce, a velika su opasnost.
Kako su otpadne gume sirovina koja se može reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za
dobivanje energije ne smiju se odbacivati na odlagališta.
DVOKUT ECRO d.o.o.
37
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Glavne skupine drvenih predmeta koji čine otpad:

prerađeno drvo (dijelovi namještaja,…)

šumarski otpad (otpad od čišćenja zelenih površina, parkova,…)
Manji dio se obrađuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u prerađivačkoj
industriji, a veći dio (osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj način
velike količine organskog otpada propadaju a moguće ih je preradom iskoristiti kao malč na
zelenim površinama ili u energetske svrhe i sl.
Biorazgradivi otpad
Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz domaćinstava te različitog vrtnog otpada. Sustav za
gospodarenje biorazgradivim otpadom vrlo je važan segment iz razloga što u komunalnom
otpadu on zauzima najveći udio. Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje količine koje
je potrebno odložiti na odlagalište. Proces prerade biorazgradivog otpada vrši se
kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike količine biognojiva.
Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:
Općina Velika bi u svojih 24 naselja trebala osigurati minimalne uvjete odvojenog
prikupljanja otpada te unaprjeđivati edukacijske metode kojima bi stanovništvo potaknulo na
realizaciju takvih mjera. Temeljni princip koji pri tome treba poštivati je ponašanje koje
zadovoljava strog hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada kojeg definiraju europske direktive,
Zakon o otpadu, republički i županijski Plan gospodarenja otpadom: izbjegavanje nastanka
otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada- konačno odlaganje u minimumu.
Navedena rješenja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi se u konačnici svaki put smanjila
količina otpada namijenjena isključivo za odlaganje.
DVOKUT ECRO d.o.o.
38
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
3.1.2. Odlaganje komunalnog otpada
Komunalni otpada prikupljen na prostoru općine Velika odlaže se na odlagalištu Vinogradine
u općini Kapela. Odlagalište „Vinogradine“ određeno je u skupini tzv. službenih odlagališta,
koja, sukladno Prostornom planu Požeško-slavonske županije pripada odlagalištima koje se
koriste do uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom, odnosno Županijskog centra
gospodarenja otpadom. Na odlagalištu nije potrebna predobrada otpada prije njegova
odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do maksimalnog udjela
35% ukupne mase. Ti će se zahtjevi postavljati Županijskim centrima gospodarenja
otpadom, sukladno Pravilniku. No, međutim, odvajanje svih iskoristivih sastavnih dijelova
otpada prije odlaganja svakako je mjera koju treba provoditi što je kvalitetnije moguće
putem zelenih otoka s odabranim vrstama spremnika. Do uspostave Županijskog centra
otpad se planira odlagati na postojeće odlagalište „Vinogradine“.
Na
odlagalište
„Vinogradine“
potrebno
je
odlagati
samo
ostatni,
neiskoristivi dio otpada iz kojeg su prethodno izdvojene sve vrste
posebnog otpada (čije gospodarenje je propisano posebnim propisima, uključujući i
papir, metal, staklo, biorazgradivi, glomazni i opasni otpad) - korisnog materijala,
potencijalne sirovine za daljnju obradu/oporabu/reciklažu.
Odlaganje miješanog otpada na odlagalište trebalo bi se postupno smanjivati na
način da udio izdvojenog otpada raste počevši od 2010. godine s tendencijom da se
količina prosječno godišnje odloženog otpada smanjuje tijekom svake godine kako bi
se do razdoblja uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj
razini, u Općini Velika (kao i ostalim jedinicama lokalne samouprave) u potpunosti
uhodao sistem selekcije i odvojenog prikupljanja, a odlagalište saniralo i
zatvorilo.
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati
i skladištiti da bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s
odredbama Zakona o otpadu.
DVOKUT ECRO d.o.o.
39
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad
i njime gospodariti u skladu sa Zakonom.
Plan predlaže obračun komunalnog otpada od domaćinstava po kriteriju zapremine
(m3) kao najstimulativnijeg modela, odnosno količine i svojstava otpada (za razliku
od kriterija broja članova kućanstava, površine i dr. koji se kao kriteriji smiju
primjenjivati sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o otpadu) da bi se količina
otpada koji je namijenjen odlaganju poticala na smanjivanje.
DVOKUT ECRO d.o.o.
40
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
3.2. Mjere sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada „Poljanice“
Postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja
otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ("Narodne novine"broj 117/07).
Pravna osoba koja upravlja odlagalištem i odgovorna je za rad odlagališta, dužna je u roku
od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika (istječe u studenom 2008.) izraditi plan
sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti nadležnom
tijelu na suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije i zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeće odlagališta
mora biti sanirano zatvoreno najkasnije do 31. prosinca 2011. godine
(do kad se
očekuje početak rada, uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom). Stroge uvjete
Pravilnika moći će dugoročno zadovoljiti samo odlagališta i sustavi u koje je uloženo mnogo
sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije onečišćenja okoliša odlagališta ostatnim
otpadom, konačne sanacije, zatvaranja i monitoringa okoliša nakon provedenih sanacijskih
mjera i zatvaranja.
Mala općinska odlagališta čijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj općina ne mogu
biti rentabilna (ni okolišno ni ekonomski) te njihovo održavanje i dugoročni rad ne bi trebali
biti podupirani financijskim poticajima ni s županijske ni s državne razine (Fond zaštite
okoliša i energetske učinkovitosti). Mjere sanacije i zatvaranja takvih odlagališta, (poput
odlagališta „Poljanice“) usporedo s mjerama odvojenog prikupljanja otpada, trebaju biti
stimulirane.
Slika 7. Odlagalište ”Poljanice” u općini Velika
DVOKUT ECRO d.o.o.
41
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Slika 8. Odlagalište ”Poljanice” u općini Velika
Slika 9. Odlagalište ”Poljanice” u općini Velika
DVOKUT ECRO d.o.o.
42
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Slika 10. Odlagalište ”Poljanice” u općini Velika
Slika 11: Odlagalište Poljanice
DVOKUT ECRO d.o.o.
43
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Krajnji cilj: - dugoročno realizirati najviše jedno odlagalište (i to samo ostatnog,
neiskoristivog otpada iz kojeg su izdvojene sve korisne komponente) na području
Županije. Općinsko vijeće općine Velika mora nadzirati provođenje sanacijskih mjera i
zatvaranja odlagališta „Poljanice“,
Sanacija i zatvaranje odlagališta „Poljanice“ nakon što se prestalo na njemu
odlagati otpad mora biti u skladu s Planom sanacije odlagališta. Nakon izrade
Istražnih radova, Studije utjecaja zahvata na okliš i Tehničke dokumentacije,
Općinsko Vijeće općine Velika odabrati će Izvođača radova i izvesti radove na sanaciji
i zatvaranja odlagališta „Poljanice“.
Sanacija i zatvaranje mora biti dovršeno do kraja 2011. godine.
Na saniranom odlagalištu treba spriječiti prvenstveno dovoženje novog
otpada:
-
mjerama odvojenog sakupljanja otpada– na prostoru reciklažnog dvorišta u
naselju Velika potrebno je osigurati i prostor za trajnu mogućnost preuzimanja
glomaznog otpada koji sadrži metalne dijelove i sl. te druge korisne sirovinske
materijale koji ne smiju dospjeti na prostor saniranog i zatvorenog odlagališta
-
strožim nadzorom nad saniranim odlagalištem: - postavljanje natpisne ploče s
natpisom ZABRANJENO ODLAGANJE OTPADA ,i kontrolom komunalnog redara.
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika potrebno je primjenjivati uključujući mjere
gospodarenja otpadom predložene županijskim Planom gospodarenja otpadom
Požeško-slavonske županije. Županijski Plan gospodarenja otpadom detaljnije
obrađuje problematiku regionalnog sustava gospodarenja otpadom i funkcioniranja
Županijskog centra za gospodarenje otpadom, te mjere odvojenog prikupljanja i
smanjenja nastajanja otpada.
DVOKUT ECRO d.o.o.
44
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
3.3. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih (divljih) odlagališta i otpadom
onečišćenog okoliša
Prioritet u izvođenju sanacije treba dati upravo sanaciji deponije službenog općinskog
odlagališta Vinogradine koje zbog većih kapaciteta i stalnog priliva novih količina otpada
treba što prije sanirati, umanjiti količinu odlaganog otpada postupcima obrade odnosno
odvajanja otpada iskoristivih svojstava, te u konačnici zatvoriti. No to odlagalište nije na
prostoru općine Velika, pa ne ovisi samo o općini Velika kako će se odvijati pojedini radovi.
Preporuka za sva neuređena (divlja) odlagališta je sanacija „ex situ“ koje znači iskopavanje i
premještanje otpada na neku drugu lokaciju (legalno odlagalište „Vinogradine“)
Preostala divlja odlagališta su međusobno sličnih karakteristika: - sve su više-manje
smještene uz poljske putove blizu područja obraslog šumom i šikarom i uz obradive površine.
Divlja odlagališta nisu velikih kapaciteta (točna procjena otežana zbog obraslosti vegetacijom
te dubine tj. visine sloja odloženog otpada, jer početak odlaganja seže do pet i više godina
unatrag). Povremeno se ta divlja odlagališta saniraju, no ponovno se aktiviraju s novim
količinama otpada, a što je vrlo značajno, sve su više ili manje smještene na okolišno
podjednako osjetljivom području. Zbog toga prioritet pri sanaciji treba dati onim divljim
odlagalištima koja su smještena u blizini naselja i oranica koje se aktivno koriste a koje bi
mogle ugroziti zdravstvenu ispravnost vode, okolnog tla i zraka. Vizualna izloženost divljih
odlagališta je slijedeći kriterij koji treba uzeti u obzir pri odabiru redoslijeda sanacije. Ukoliko
ima mogućnosti, idealna varijanta je istovremena sanacija svih nastalih divljih odlagališta na
području Općine.
3.4. Izvori i visina potrebnih sredstava za provođenje sanacije
Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema načelu „onečišćivač plaća“
uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i
procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina
nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan način uključena i cijena sanacije
odlagališta.
DVOKUT ECRO d.o.o.
45
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
Sva odlagališta na području općine Velika, uključujući ona službena i neslužbena prvenstveno
se moraju financirati iz općinskog proračuna. Ostali mogući izvori su: županijski proračun,
Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara, donacije,
kreditiranja i sl.
Sukladno članku 21. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada do kraja 2008. godine treba
izraditi Plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga
dostaviti županijskom upravnom odjelu za zaštitu okoliša na suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća
odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.
godine.
Sanacija divljih odlagališta na području Općine, zbirno gledajući, ne treba prelaziti više od
1.250.000,00 kuna jer se radi o manjim količinama otpada za koje nije potrebna izrada
opsežne dokumentacije, već je moguće izraditi jednu podlogu rješenja sanacije svih
evidentiranih nelegalnih odlagališta. Troškovi sanacije u 90%-om iznosu pripadaju
troškovima terenskih radova strojevima za „ex situ“ sanaciju (sanacija „in situ“ – „na licu
mjesta“ - manje poželjna varijanta sanacije).
Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i općine gdje
treba organizirati svojevrsne „tribine“ na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba
aktivno raspravljati te, po mogućnosti, identificirati počinitelje primjenjujući načelo
„onečišćivač plaća“. Pri tome je potrebno vršiti kontinuirane edukacijske mjere od strane
nadležne općinske službe. Određene manje zadatke tipa nadgledanja terena i bilježenja
promjena te mogućeg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na
kraju mjeseca ili kvartalno izvještavali svoje mjesne odbore o svojim očevidima. Ovakvim
aktivnim uključivanjem stanovništva, namjera je poticati vlastiti angažman ljudi u rješavanju
problema koje doživljavaju stranim i nametnutim ukoliko nemaju pravo odlučivanja i
kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom što većeg broja mještana sa ovakvim
„nadzornim“ ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi međusobno potiču
na prihvatljivo ponašanje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera novčanog
kažnjavanja i drugih sankcija. Pri tome je svakako dobro došla pomoć općinskih službi.
DVOKUT ECRO d.o.o.
46
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
3.5. Edukacija
Stanovništvo Općine potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je moguće
primijeniti su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče,
lokalni mediji – lokalne novine, radio, školske udruge, priredbe s edukacijskim sadržajem i sl.
Potrebno je provoditi edukaciju o:
-
mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada
-
mjerama sprečavanja odlaganja otpada na nezaštićeno tlo
-
opasnostima ugrožavanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom
-
ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada
-
mjerama, akcijama i poticajima koje treba na općinskoj razini poduzeti da bi se
spriječilo nelegalno odlaganje otpada
-
mjere pristupa i zadržavanja na odlagalištu
-
važnost korištenja reciklažnog dvorišta, odnosno zelenih otoka
-
način odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima i otocima
-
pravilnom korištenju energije i mjerama moguće uštede u domaćinstvima
-
opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu (stare baterije, ambalaža
pesticida, ispiranje opreme od pesticida na nezaštićenim površinama, otpadne
kemikalije i sl.)
-
potrebi većeg uključivanja komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša i sanitarne
inspekcije u rješavanje problema u okolišu po pozivu mještana
-
potrebi korištenja općine i komunalnog poduzeća, koncesionara kao info-servisa za
sve upite o gospodarenju otpadom.
Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom inspekcijom
i inspekcijom zaštite okoliša kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša kemikalijama,neopasnim
i opasnim otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na području općine potrebno je
nadzirati u smislu ispunjenja svojih obveza glede postupanja s otpadom i prijave
onečišćujućih tvari u županijski registar onečišćivanja okoliša.
DVOKUT ECRO d.o.o.
47
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
4. ZAKLJUČAK
Općina Velika može provođenjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu
gospodarenja otpadom Požeško-slavonske županije preuzeti mjesto vodeće jedinice
lokalne samouprave obzirom na provođenje ekološki prihvatljivih rješenja. Županija ima
interesa provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekološke osviještenosti i učinkovitosti
pojedine jedinice lokalne samouprave
krajem svake godine. Ocjenjivanje se može
temeljiti na visini značaju i obimu provedenih projekata zaštite okoliša realiziranih na
razini općine (broj i uspješnost provedenih edukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj
i učinkovitost provedenih akcija čišćenja terena i ukazivanja na onečišćivače koji ne prate
zakonsku regulativu, visini uloženih sredstava u provođenje mjera zaštite okoliša, od
kojih mjere postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima
predstavljaju značajan udio, aktivnost školskih i predškolskih ustanova u području
ekologije, učinkovitosti provođenja mjera odvajanja otpada, uspostave reciklažnih
dvorišta, smanjenju broja divljih deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja na
odlagalištima i sl.).
Općina Velika mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih Planom,
Županijskim planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša
Požeško-slavonske županije te je odgovorna za učinkovitost provedbe Plana
gospodarenja otpadom općine Velika. Općinski Načelnik je dužan, sukladno
Zakonu
o
otpadu,
svake
godine
izraditi
Izvješće
o
provedbi
Plana
gospodarenja otpadom te ga do 30. travnja tekuće godine za prethodnu
godinu, podnijeti općinskom vijeću na usvajanje. Poglavito mora sadržavati
izvješće o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Nadležni
županijski ured nadzire provedbu Plana i usvojena općinska izvješća dostavlja
nadležnom Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.
Ovaj Plan i Izvješća o izvršenju Plana objavljuju se u „službenom glasniku Požeškoslavonske županije“.
DVOKUT ECRO d.o.o.
48
Plan gospodarenja otpadom Općine Velika za razdoblje 2010. – 2015. godine
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Plan je izrađen u 6 (šest) istovjetnih primjeraka.
Plan se čuva u Upravnom odjelu općine Velika.
Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasilu Općine Velika».
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VELIKA
Klasa:021-02/10-06/05
Urbroj: 2177/08-01-10-15
Velika, 22.12. 2010. godine
PREDSJEDNIK:
____________________
Slavko Matijević, dipl. ing.
DVOKUT ECRO d.o.o.
49
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 665 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content