DOŽIVITE ČAROBNO PROLJEĆE U ĐAKOVU

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA
DOŽIVITE ČAROBNO PROLJEĆE U ĐAKOVU
PROGRAM OBILASKA ĐAKOVA:
Najpoznatije u Đakovu
Dobro došli u Đakovo, ''Srce Slavonije''!
S koje god strane prilazili Đakovu, prvo
Da, njegovi najvažniji simboli po kojima
što ćete ugledati je žar opeke dvaju
ovaj grad prepoznaju diljem svijeta su
tornjeva i kupola najljepše katedrale na
katedrala,
prostoru od Venecije do Istanbula. Gradom
lipicanci,
se prema požutjelim listinama, zove od
folklorna baština… ali Đakovo je i mnogo
1239. godine, kada se po dosadašnjim
više od toga: grad ima svoj jedinstvenu
saznanjima
život, jedinstvenu povijest, kodove poznate
spominje
kao
biskupsko
sjedište.
A Đakovo, baš kao ni većinu drugih
gradova nije lako i jednoznačno odrediti.
Strossmayer,
ergela,
nadbiskupija,
Đakovački
vezovi,
samo Đakovčanima, urbane mitove i
legende, u sebi krije dovoljno tajni i
izazova za svakoga tko želi o njemu više
saznati...
Za grupu koja u gradu ostaje više od dva dana za više od 20 osoba TZ grada Đakova
daruje besplatno razgledavanje grada, više od 50 osoba dobiva dodatnu folklornu večer.
Agencija i/ili smještajni objekt na području grada Đakova pisanim putem Turističkoj
zajednici grada Đakova potvrđuje broj osoba u grupi i broj dana boravka u gradu
Đakovu. Također putem obrasca za prijavu i odjavu turista u TZ, utvrđuje se stanje.
Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo
Tel. +385 31 812 319
Fax. +385 31 822 319
E-mail: [email protected]
www.tzdjakovo.eu
TURISTIČKA RUTA ĐAKOVOM:
Zemljopisni položaj Đakova otkriva
podjednaku udaljenost od većih Slavonskih
gradova i to sve do četrdesetak kilometara
- Osijeka, Vinkovaca, Našica, Slavonskog
Broda. Dionica autoceste A5 Beli
Manastir-Osijek-Svilaj, od Sredanaca do
Đakova, dio je europske mreže autocesta i
nalazi se na međunarodnom prometnom
5C koridoru Budimpešta-Osijek-SarajevoPloče.
Željeznički pravci:
Zagreb - Đakovo(Vrpolje) - Beograd
Split - Zagreb - Osijek
Međunarodni pravci:
Budimpešta - Pečuh - Donji Miholjac Našice - Đakovo
Split - Livno - Zenica Doboj - Sl. Šamac –
Đakovo
Podravska magistrala :Zagreb - Bjelovar Virovitica – Đakovo
Zračni prijevoz:
zračna luka Osijek u Klisi
VINSKO-TURISTIČKE CESTE
ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
U đakovačkim vinima uživaju istinski
ljubitelji vina već više od dvije tisuće
godina. Od tada pa do današnjih dana teče
priča o vinogradarstvu ovoga kraja.
Počeci vinarske i vinogradarske tradicije
đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u
predtursko doba, a nakon oslobađanja od
Turaka osobito obnavljaju biskup Petar
Bakić sadnjom vinograda u Trnavi,
proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup
Antun Mandić osniva vinograde u
Mandićevcu , na obroncima Krndije, a
biskup Josip Juraj Strossmayer gradi
podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su
se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali
su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i
vrhunska vina đakovačkog vinogorja.
Takav višetisućljetni kontinuitet najbolja je
potvrda dobre i stalne kakvoće vina
đakovačkog vinogorja ali još vrednija i
čvršća potvrda odlične kakvoće su
mnogobrojna
visoka
priznanja
na
svjetskim izložbama.
Posjetite
vinsko-turističku
cestu
„Mandićevac“, vinsko-turističku cestu
„Zlatarevac“u Trnavi ili vinski muzej
đakovačkog vinogoja u Drenju i izaberite
nešto iz bogate ponude ovisno o
raspoloženju i prepustite se čarima
uživanja.
JEZERA
Đakovo ima svoje prirodne oaze mira i
tišine. Spoj ugodnih raznolikosti i
iznenađenja nekoliko je većih i manjih
jezera na području Đakovštine, pogodnih
za ribolov i šetnju njihovim obalama.
Izletnicima, ribičima i lovcima, jezera i
šume Đakovštine pružaju užitak u
nedirnutoj prirodi. Ovo prirodno jezersko
okruženje brižno čuva Zajednica športskih
Ribolovnih udruga Đakovo.
Jezero''Borovik''
Nalazi se zapadno od Đakova (između
Našica i Đakova ) i dvokrakog je oblika.
Borovik je jedno od najatraktivnijih mjesta
za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine
veće od 20 kg) i ribolov pastrvskog
grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i
ovom dijelu Europe. Jezero Borovik je
domaćin međunarodnog Carp Cupa gdje
sudjeluju ribiči iz svih zemalja svijeta.
Mjesto je bogato diskretnim uvalicama,
koje jamče vlastiti kutak za Vas i Vašu
obitelj/prijatelje, odlučite li se za bilo koji
oblik zabave na njemu, od pecanja, do
kupanja i roštiljanja. Idealno je za
kampiranje. Prostranost staze uz jezero
rasteže se gotovo 8 kilometara, te je
poželjna ruta za rekreaciju u obliku
biciklizma ili trčanja...
Jezero “Jošava“
Nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno
od grada Đakova. Proteže se od
željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do
umjetno podignute zemljane brane. Dužine
je 4,5km i prosječne širine 200m. To je
zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno
1963/64.
godine.
Prvenstveno
je
namijenjeno za uzgoj riba, šport i
rekreaciju.
Jezera''Bajer''
Nalaze na zemljištu grada Đakova,ima ih
četiri. Površine 4 h i dubine 5m. Bogati su
svim vrstama plemenite i druge ribe.
Nastali su eksploatacijom gline bivše
ciglane.
Dno je glina, a obrasli su potopljenim
vrbama. Prava je rijetkost i bogatstvo
blizine ovih jezera gradskoj urbanoj
sredini.
Jezero „Mlinac“
Akumulacijsko je jezero i nalazi se 12 km
zapadno od Đakova na putu ĐakovoĐakovačka Breznica. Ukupna površina
iznosi 13,60 ha. Vodena površina je
nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i
poluotoka. Površina jezera je čista.
Vodenog bilja ima vrlo malo i to na
rubovima. Bogato je svim vrstama
plemenite i druge ribe.
....
ZNAMENITOSTI
Đakovo je najbolje obići pješice, a ponos
grada vidljivi su tornjevi velebne katedrale
koja zaštitnički natkriljuje grad.
mjeri da ih u jednom danu mogu samo
razgledati, a ako ih žele bolje upoznati,
moraju u gradu ostati duže.
Gotovo da i nema putnika namjernika koji
ne zna za katedralu Sv.Petra i đakovačke
lipicance, zaštitne znakove Đakova,
prepoznatljivosti sačuvane pokoljenjima.
Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni
sakralni objekti koji se stapaju u prostor i
čine sa brojnim drugim kulturno
povijesnim spomenicima ovaj grad
prepoznatljivim i jedinstvenim.
Đakovo turistima nudi obilje povijesnih,
kulturnih i prirodnih vrijednosti, u tolikoj
Katedrala Sv. Petra
Na Strossmayerovom trgu nalazi se,
najljepša katedrala između Venecije i
Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan
XIII, najznačajniji kulturni spomenik grada
Đakova.
Zasluge za izgradnju katedrale, koja je
trajala od 1866. do 1882., pripadaju
biskupu Josipu Juraju Strossmayeru.
Đakovačka katedrala je remek djelo
izgrađeno u romaničko-gotičkom stilu.
Katedralu krase brojne slike, skulpture i
freske te čak 7 oltara. Glavni oltar
posvećen je katedralnom patronu sv. Petru.
Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su
orgulje na pjevačkom koru sa velikom
rozetom u pozadini.
Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je
tijekom povijesti pretrpjela mnoga
razaranja. “Divim se ljepoti slavonske
ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je 7.
lipnja 2003. godine ispred katedrale
pozdravljajući narod šokačkim šeširom,
sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar
Rimokatoličke crkve.
www.djos.hr
Biskupski dvor
Biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen
u 18. stoljeću u kasnobaroknom stilu, a
danas
je
rezidencija
đakovačkog
nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih
institucija i ureda. Jednokatna dvokrilna
građevina smještena je južno od katedrale
sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu
glavnog đakovačkog trga. Unutrašnjost
palače krase reprezentativni saloni urešeni
portretima biskupa i drugim vrijednim
umjetninama.
Kaptolske/kanoničke kurije
Kanoničke kurije iz 18. stoljeća, smještene
na Strossmayerovom trgu, građene su
jedna po jedna u kasnobaroknom stilu.
Povod gradnji bila je povelja Marije
Terezije izdana povodom sjedinjenja
Bosanske
i
Srijemske
biskupije.
Bogoslovno sjemenište
U ovoj secesijskoj građevini koja se nalazi
na Strossmayerovom trgu 1806. godine,
biskup Antun Mandić osnovao
je
najstariju visoko školsku ustanovu u
Slavoniji i Baranji.
Krasi ju kapela sa korom izgrađena u
hambarskom stilu s drvenim krovom.
Danas Bogoslovno sjemenište možemo
gledati na dvije razine.
Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i
obrazovanju svećeničkih kandidata te je
dom ljudima koji u njemu žive: bogoslovi i
poglavari.
www.djos.hr
Strossmayerov perivoj
U prvoj polovici 19. stoljeća nastaje
znameniti đakovački park, ''pluća'' grada,
ali i mitsko mjesto održavanja Đakovačkih
vezova na pozornici sa amfiteatralnim
gledalištem i, ne manje važno, prvih
ljubavnih sastanaka mnogih naraštaja
Đakovčana. Iako se u Đakovu danas park
zove Strossmayerovim imenom, njegov je
utemeljitelj biskup Mirko Emerik Raffay.
Spomen muzej biskupa Josipa Jurja
Strossmayera
Spomen muzej osnovan je 1990. godine,
prema odluci tadašnjeg biskupa Ćirila
Kosa. Muzejska likovna zbirka, skulpture,
sakralna zbirka te zbirka knjiga i
dokumenata čuvaju spomen na život i rad
biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U
prizemlju se nalazi stalni postav dok se u
potkrovlju nalazi galerija slika.
www.djos.hr
Korzo
Središnja gradska ulica pape Ivana Pavla II
ili popularni Korzo proteže se od katedrale
Sv.Petra do crkve Svih Svetih. Uža
gradska jezgra Đakova je i danas sačuvala
svoje obrise koji su oblikovani u 18.i 19.
stoljeću, u secesijskom stilu. Ta činjenica
Đakovu daje poseban šarm i ostavlja
pozitivan utisak na svakoga tko navrati u
grad, posebice za lijepoga vremena kada
glavna gradska ulica postane šetalište i
mjesto druženja, gdje brojni kafići i
slastičarne sa svojim terasama pozivaju na
svakodnevni kraći ili duži predah uz kavu
ili neko piće.
Zgrada Gradske uprave
Jedna od najpoznatijih zgrada u Đakovu,
koja se nalazi na trgu dr. Franje Tuđmana,
je zgrada Gradske uprave. Izgrađena je u
www.djakovo.hr
secesijskom stilu, djelo je arhitekta Josipa
Vancaša.
Crkva Svih Svetih
Pretpostavlja se da je sagrađena u 14.
stoljeću kada se spominje kao župna crkva
sv. Lovre. U vrijeme vladavine Turaka
pretvorena je u džamiju (Ibrahim-pašina
džamija), koja je sačuvana i kasnije
pretvorena u katoličku crkvu Svih Svetih.
Posebna ljepota ovog jedinstvenog objekta
u cijeloj Hrvatskoj je unutrašnjost u
bizantsko – maurskom stilu. Nalazi se na
trgu dr. Franje Tuđmana.
Muzej Đakovštine
Muzej Đakovštine osnovan je 1952.
godine, kada je otvoren i prvi stalni postav.
Čuvar je nekoliko vrijednih zbirki:
arheološke,
kulturno
–
povijesne,
etnografske, numizmatičke i umjetničke.
Unutrašnji prostor muzejske zgrade u
Starčevićevoj ulici razdijeljen je na radne
sobe, depoe, izložbeni prostor stalnog
postava i višenamjensku izložbenu
dvoranu koja je trenutno glavni nositelj
svekolike aktivnosti Muzeja. (izložbe,
radionice, prezentacije knjiga, koncerti,
predavanja…)
www.muzej-djakovstine.hr
Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa
Biskup Voršak povodom blagoslova
samostana napisao je: ''Ovaj novi
samostan, nalazi se na uglu dviju ulica, a
zidan je, kako vještaci kažu, u empireslogu. Impozantna je to građevina, sa
visokim prizemljem na dva kata, sa vješto i
ukusno izrađenim pročeljem i sa visokim
mansardnim krovom''. Tako uz vitke
tornjeve Strossmayerove katedrale grad
Đakovo resi i samostan Sestara sv. Križa u
čijem je sklopu i crkva Presvetog Srca
Isusova. Ovaj kompleks je najljepši
primjer secesije u istočnom dijelu
Hrvatske. Već cijelo stoljeće ove građevine
uljepšavaju grad.
www.sestre-sv-kriza.hr
Državna ergela Đakovo
Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506.
godine, što je svrstava među najstarije
ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji
uzgoja konja na tom području. Konji
lipicanske pasmine na Ergeli se počinju
uzgajati početkom 18. stoljeća.
Danas kao Državna ergela Đakovo, za
uzgoj i selekciju konja koristi dvije
lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu
Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini
grada. Osim uzgoja i selekcije konja,
Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se
potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta
na konjičkim natjecanjima.
Brojnim nastupima u svijetu, đakovački
lipicanci pronosili su i pronose glas o
Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena
nastupom đakovačkih lipicanaca na
otvorenju Olimpijskih igara, engleska
kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica
ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila
Ergelu i provezla se gradom slavnim i
nadaleko
poznatim
đakovačke ergele.
www.ergela-djakovo.hr
četveropregom
Crkva Dobrog Pastira
Ugradnjom kamena temeljca u rujnu 1990.
godine započela je gradnja crkve Dobrog
Pastira, koja je trajala do travnja 1995.
godine. Kamen temeljac, isklesan u obliku
ljiljana, uzet je od kamenja koji su u
potresu 1964. pali sa zvonika đakovačke
katedrale. Time je naglašena povezanost
između katedrale kao majke svih crkava u
Biskupiji sa novom crkvom Dobrog
Pastira. Izgradnja crkve potpomognuta je
od strane mnogih župljana.
www.dobri-pastir-djakovo.hr
Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja
Sagrađena 1976. godine za vrijeme
biskupa Ćirila Kosa, a posvećena 1986.
godine.
Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova
Gradnja crkve, u gotičkom stilu, započela
je 1900. godine te je iste te godine i
dovršena. Nacrt je izradio poznati
sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš. Svoje
ime crkva duguje oltarnoj slici koja je
prikazivala prizor preslavnog Uskrsnuća
Isusovog. Danas se ondje nalazi oltarna
slika Gospe, oslikana također tematikom
Uskrsnuća.
...
Početkom 21. stoljeća Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske donosi odluku o
zaštićenim spomenicima kulture na
području grada Đakova:
-
Katedrala Sv. Petra
Biskupski dvor
Crkva Svih Svetih
Crkva
preobraženja
Gospodnjeg
(Piškorevci)
4 kasnobarokne kanoničke kurije
.
-
Secesijska
zgrada
Bogoslovnog
sjemeništa
Zgrada gradske uprave
Spomenik Ivi Loli Ribaru
Katedralne orgulje
Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u
gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.
UNESCO
Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja
iz Gorjana
Na blagdan Duhova svake godine u
Gorjanima kod Đakova održava se
Proljetni ophod kraljica ili ljelja iz
Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra
upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu
listu nematerijalne baštine čovječanstva.
taj događaj. Taj je dogadaj zadržan do
današnjih dana u izvornom obliku. Jedina
promjena je to što se sada oblače djevojke
koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose
sablje.
U vrijeme turskih osvajanja, Turci su
prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da
su Turci zarobili sve muškarce u selu, a
njihove su se žene obukle u šarenu odjeću,
na glave stavile muške šešire okićene
umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i
kose, te tako obučene otišle pred turski
tabor. Turci su pomislili da su došli
duhovi, uplašili se i pobjegli.I tako su
gorjanske žene oslobodile svoje muževe,
očeve i braću. Od tada su se isto tako
oblačile na blagdan Duhova, u spomen na
Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu
na sv. Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta
kreću u ophod po selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.
Pri vršenju običaja sve su djevojke odjevene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću,
zapravo kostim Ljelja. Stupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne
kape
kao
kraljeve
odnosno
bijeli
vjenčići
u
kosi
kao
kraljice.
U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku običaj zadržan do današnjih
dana. Godine 2007. običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom
pod zaštitom UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturnoumjetničkom društvu ''Gorjanac'' iz Gorjana.
Bećarac
Bećarac je vokalni odnosno vokalno –
instrumentalni napjev popularan na
području Slavonije, Baranje i Srijema.
Veselog je i vedrog teksta, najčešće prožet
alegorijama i metaforama. Naziv potječe
od turske riječi bekar, koja u hrvatskoj
jezičnoj uporabi (bećar) označava mladog
neženju, momka, samca, lolu, bekriju,
veseljaka sklonog raskalašenom životu,
jelu, piću i ženama. Pjevao se najviše na
svadbama i u drugim prigodama kada se
narod okupljao na veselje.
Bećarac je deseteračka glazbena vrsta u
kojoj se na određeni melodijski obrazac i
njegove brojne inačice pjevaju po sadržaju
veoma različiti deseterački dvostihovi,
najčešće ljubavni i metaforično erotski;
hvale
se vlastite vrline,
ljepota,
sposobnosti, imovno stanje, izruguju se
neistomišljenici i suparnici,prkosi se i inati.
Za razliku od drugih tradicijskih
slavonskih pjesama na deseteračke stihove
(svatovci, drumarci, pokladarci i drugi),
koje se izvode bez sviračke pratnje,
bećarac
se
redovito
izvodi
uz
instrumentalnu pratnju; bez svirke se pjeva
samo iznimno, to jest kada nema svirača.
Bećarac je kao tradicijski vokalni i
vokalno-instrumentalni napjev i kao
neizostavan dio današnje tradicijske
kulture Slavonije, Baranje i Srijema opstao
na
društvenoj i
glazbenoj sceni
zahvaljujući
organiziranoj djelatnosti
amaterskih folklornih i glazbenih udruga i
ansambala,
folklornih
i
glazbenofolklornih manifestacija (smotri, susreta,
seminara i festivala), a djelomično
zahvaljujući i estradnim glazbenicima i
diskografskoj produkciji.
MANIFESTACIJE U PROLJEĆE
Zbivanja u gradu
Dolaskom u Đakovo kroz cijelu godinu
možete uživati u različitim kulturnoturističkim manifestacijama. Svaki period
godine ima svoju manifestaciju, svaka
manifestacija ima svoje sudionike i
izvođače, a sve njih rado posjećuju brojni
posjetitelji i građani. Manifestacije su
ponos Đakovštine i gledajući ih u
kontinuitetu, kao da se stapaju u jednu. I
ako različite, tako su slične jer sve izviru iz
ljubavi ovih ljudi prema našoj tradiciji i
običajima, ali i prema dragim gostima i
posjetiteljima.Gostoljubivim Đakovčanima
uvijek ćete biti dragi gost.
Dionizijev festival
Međunarodni susret kazališnih i lutkarskih
akademija u Osijeku i Đakovu održava se u
mjesecu ožujku.
Dioniz okuplja nekoliko stotina sudionika
iz deset europskih zemalja.
Riječ je o nizu predstava, radionica,
predavanja i inih događanja koje studenti,
asistenti i nastavnici svih akademija
održavaju tijekom sedam dana na nekoliko
lokacija u Osijeku i Đakovu.
Na Uskršnjem gastro festu sudjeluju
proizvođači hrane i pića, razne udruge,
OPG-ovi, proizvođači suvenira i turističkih
artikala. Može se vidjeti, degustirati ili
kupiti razlličite vrste vina, rakije, meda,
kolača, kulinovih seka, suvenira i ostalih
sličnih proizvoda. Za vrijeme ovog gastro
festa objavljuju se rezultati ocjenjivanja
kulinove seke – potom degustacija, dodjela
pehara i medalja te dodjela nagrada i
priznanja vinarima Đakovačkog vinogorja.
Uskršnji gastro fest
Turistička zajednica Grada Đakova u
suradnji s Udrugom kulinara ”Đakovački
kulin” Đakovo pod pokroviteljstvom
Grada Đakova organizira Uskršnji Gastro
fest – Predstavljanje eno-gastronomske
punude Grada Đakova 26. travnja.
Proizvodi se nude u smislu: uređene
izložbe, prezentacije i degustacije i prodaje
po minimalnim cijenama.
Strossmayerovi dani
Kulturna manifestacija u svibnju je posvećena liku, djelu, idejama i porukama đakovačkog
biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera,1815.-1905.
Obuhvaća znanstvene skupove, izložbe slika i skulptura, koncerte klasične glazbe,
predstavljanje knjiga…
Program obilježavanja Dana grada Đakova
Đakovačani 8. svibnja slave Dan grada. Program se sastoji od raznih kulturno zabavnih
priredbi.
Ime Đakovo spominje se prvi put 1239. godine u ispravi hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV.,
kojom biskup Ponsa dobiva na dar posjede Đakovo i Breznu. No, istraživanja pokazuju i
naseljenost u mlađem kamenom dobu, a ovdje Rimljani grade svoje naselje Certissiju.
Stoljećima je grad rastao, razvijao se iz mukotrpnog rada na ovoj bogatoj, plemenitoj
slavonskoj ravnici natopljenoj krvlju i znojem slavonskog čovjeka Hrvata, iz ljubavi i
slavonskog bećarskog inata, prkoseći vremenu i onima koji su ga htjeli pokoriti, uništiti, zatrti
trag i ime hrvatsko.
No ovaj grad su pohodili mnogi, znani i neznani koji su mu vraćali dio ljubavi i
gostoprimstva, noseći ga u sve dijelove svijeta, pronoseći sliku grada u srcu Slavonije, kao
engleska kraljica Elizabeta II.
Ali, nikada đakovo svoju ljubav, svoju dušu i srce nije otvorilo kao pri susretu s Petrovim
nasljednikom Ivanom Pavlom II., tu u sjeni zvonika naše i Strossmayerove katedrale.
O bogatoj povijesti Đakova govore i mnoge obljetnice koje smo obilježili tijekom proteklih
nekoliko godina: 500 godina Ergele, 200 godina uzgoja lipicanaca, 200 godina sjemeništa i
teologije… naposljetku, uz sve ostale obljetnice prije 47 godina skupina vizionara predvođena
dr. Zvonimirom Benčevićem utemeljila je đakovačke vezove, manifestaciju koja je s
godinama rasla i prerasla granice Đakova, Slavonije i Hrvatske, čuvajući tradiciju, ljepotu,
pjesmu ratara i bekrija, momaka, djevojaka, snaša, ljepotu i sjaj slavonskog veza, zvuk
tambure i berde, topot lipicanaca, zvuk šokačkih kola, život Đakova, Srca Slavonije…
48. ĐAKOVAČKI VEZOVI (7.6. – 6.7.2014.)
Đakovački vezovi danas su dobro poznata i afirmirana manifestacija izvornog narodnog
folklora.
Prvi Đakovački vezovi održani su 2. i 3. srpnja 1967. godine kao specifična prigodna
turističko-kulturna manifestacija u povodu Međunarodne godine turizma. Inicijator za
osnivanje Đakovačkih vezova bio je dr. Zvonimir Benčević, a već prva manifestacija
doživjela je velik uspjeh kod ljudi iz Slavonije, ali i šire.
Glavna manifestacija Đakovački vezovi održava se svake godine u srpnju. Tu se izvodi
izvorni folklor prije svega Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske
uz prateće priredbe – otvorenje raznih izložbi, konjičke priredbe te druge kulturne i turističke
priredbe. Manifestacija ima i međunarodni karakter, okuplja izvorne folklorne skupine iz svih
dijelova svijeta.
Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, najvažnijoj smotri hrvatskoga
folklornog stvaralaštva koja okuplja na desetke tisuća sudionika.
Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje,
svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka
ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora
Slavonije i Baranje te program zatvaranja ”Slavonijo zemljo plemenita” uz izbor najbolje
nošenog narodnog ruha. Izbor djevojke i snaše (izbor momka uvodi se kasnijih godina) u
najljepšoj nošnji sastavni je dio Vezova od početka, 1967. godine.
U sklopu Đakovačkih vezova održava se i Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i
dodjeljivanje nagrada najboljim vinima, zatim izložba i degustacija kruškovače-vilijamovke te
gastrofest: kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i čobanca.
Ljubitelji konjičkog sporta zadovoljstvo nalaze na hipodromu gdje se svake godine održava
međunarodno konjičko natjecanje.
Manifestacija Đakovački vezovi prvenstveno njeguje i održava tradiciju i izvornost ovoga
kraja ali i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva (narodno ruho, narodni ples, tradicijsko
češljanje, konjogojstvo, gastronomiju).
U manifestaciji sudjeluje čitav grad, svijest o važnosti ove manifestacije i kulturno
umjetničkom značaju ukorijenjena je u svim stanovnicima ovoga kraja i ta svijest se ne
smanjuje, na što smo vrlo ponosni.
Kao sastavni dio programa pojavljuje se još i Međunarodni etno film festival ”Srce Slavonije”
te Jazzvez, Međunarodni festivala jazz glazbe u Đakovu.
Centralni događaji su svečano otvaranje, nastupi folklornih skupina i kao najvažniji – svečana
povorka ulicama grada te ceremonija zatvaranja manifestacije pod nazivom ”Slavonijo,
zemljo plemenita” sa bogatim glazbenim programom i Izborom za najbolje nošeno narodno
ruho.
Sva događanja na Đakovačkim vezovima predstavljena su u ”Reviji Đakovačkih vezova” koja
izlazi od 1970. godine.
U Đakovačkim vezovima sudjeluje cijeli grad, a manifestacija je dobila međunarodnu
turističku Povelju FEST-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu)
Zasluge za turizam u 2005., godišnju turističku nagradu ”Anton Štifanić” za 2007. godinu te
je manifestacija u 2013. godini pobjednik u akciji HTZ-a, Ministarstva turizma i Ministarstva
kulture ''Doživi Hrvatsku – Experience Croatia'', u kategoriji kvalitete kulturnih događaja.
Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana Đakovački vezovi prerasli su u jednu od
najvećih manifestacija ovakve vrste u Hrvatskoj.
Manifestacija Đakovački vezovi je manifestacija koja je Statutom Grada Đakova definirana
kao manifestacija iznimnog značaja i važnosti za Grad Đakovo i za regiju.
Kao dugogodišnje suorganizatore pojedinih programa u okviru ove manifestacije ističemo:
Đakovačko-osječku nadbiskupiju, Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika, Državnu
ergelu lipicanaca Đakovo, Muzej Đakovštine, Udrugu kulinara ”Đakovački kulin”, Udruženje
obrtnika…
Vrijednost ove manifestacije za grad Đakovo i cijelu Republiku Hrvatsku prepoznaju
predsjednik RH, predsjednik Sabora RH, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma,
Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistička zajednica, Osječko-baranjska županija, TZ
Osječko-baranjske županije i mnogi drugi.
Đakovo se oduvijek zove i jest ”Srce Slavonije”. Grad bogate povijesti, kontinentalnog
turizma uz prirodne ljepote srca Slavonije…čarolija gastronomije, zvuka i običaja…što
upravo ovom manifestacijom obuhvaćamo i slavimo i čuvamo od zaborava.
DOŽIVITE:
1. Gastronomsko – kulinarsku večer
Organizator: UDRUGA KULINARA ''ĐAKOVAČKI KULIN'' ĐAKOVO
PETRA PRERADOVIĆA 25, 31 400 ĐAKOVO
TELEFON: +385 (0)31 813 391
PREDSJEDNIK: VLADIMIR ĆORIĆ 098/223-844
 Za grupe do 20 osoba – 59,33 kn (po osobi)
 Za grupe preko 20 osoba – 54,76 kn (po osobi)
2. Noćni život u Đakovu – koncerti, stand – up show, izložbe...
Ulica Matije Gupca
 Caffe bar Jazz
Korzo:
 Caffe bar Click, London bar, Caffe bar Saky, Caffe bar Central, Caffe bar Sky,
Caffe bar Larissa, Caffe bar Enigma
Ulica bana Jelačića:
 The Eagle Pub, Caffe bar Cubano, Caffe bar Godot, Caffe bar Passage, Caffe bar
Cape Town, Caffe bar Masaai, Caffe bar Fontana, Caffe bar Luna, Caffe bar
Escape
 Night club Shine, Night club Aruba, Night club Storm
Ulica Ante Starčevića
 Caffe bar Vigor, Caffe bar B&B
 Šokački disko Tom&Tom
Ulica kralja Tomislava
 Caffe bar Sova, Caffe bar Saloon
3. Škola prirode – Izviđačke aktivosti
 ODRED IZVIĐAČA ''KLASJE''
ĐAKOVO,JEDNODNEVNE

Antun Šimić, predsjednik 098/666-573
 Arian Čavala, 098/9155-055
AKTIVNOSTI
o Šetnje, radionice: tehnike izletišta, signalizacija, orijentacija, čvorologija,
prehrana u prirodi i ostale radionice
Trajanje i cijena:
Trajanje jedne šetnje ili radionice je od 1 do 2 sata.
Cijena jedne šetnje ili radionice je 20,00 kn po osobi. Za svaku dodatnu radionicu cijena
se povećava za dodatnih 10,00 kn.
Za cijenu višednevne izviđačke aktivnosti kontaktirati Odred izviđača ''Klasje'' Đakovo.
Suradnici na aktivnostima:
OPG Davor Počijak, Kreativne radionice o medu
Kontakt: Ivana Raič 099/3586-795
4. VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
 VINSKO TURISTIČKA CESTA
'ZLATAREVAC' TRNAVA
MISNA VINA D.O.O.
ULICA J.J. STROSSMAYERA 24, 31 411
TRNAVA
T: +385 (0) 31 863 067
M: +385 (0) 99 319 5500
www.misna-vina.com
[email protected]
OPG HRVOJE LUKAČEVIĆ
ULICA J.J. STROSSMAYERA 4, 31 411
TRNAVA
M: +385 (0) 98 963 2132
[email protected]
OPG PAVLOVIĆ SLAVEN
ZLATAREVAC 1A, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 359 756
[email protected]
OBRT APOSTOL TRNAVA
IVANA MEŠTROVIĆA 17, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 982 4031
www.apostol-trnava.com
[email protected]
OPG FRANJO VRAČEVIĆ
ULICA J.J. STROSSMAYERA 29, 31 411
TRNAVA
M: +385 (0) 98 1321 259
SAMOSTAN SESTARA SV. KRIŽA
TRNAVA
IVANA MEŠTROVIĆA 54, 31 411 TRNAVA
T: +385 (0) 31 863 054
ŠIMUN VLADIĆ
BUDROVAČKI VINOGRADI 7, 31 400
BUDROVCI
M: +385 (0) 91 508 7843
OPG STIPO VUKOVIĆ
MATIJE GUPCA 4, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 99 319 5501
*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Zlatarevac'' Trnava – Hrvoje Lukačević 098/963-2132
 SMJEŠTAJ/UGOSTITELJSTVO
LOVAČKI DOM ''KONDRIĆ''
KONDRIĆ BB, 31 411 TRNAVA
T: +385 (0) 31 892 000
UŠP Osijek, Julija Benešića 1, 31 000 Osijek, T: +385 (0) 31 251 700
www.hrsume.hr
[email protected]
 DODATNA TURISTIČKA PONUDA
ERGELA BLAŽ MIKIĆ
BRAĆE RADIĆA 7, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 447 051
[email protected]
 VINSKO TURISTIČKA CESTA MANDIĆEVAC
ĐAKOVAČKA VINA D.D.
MANDIĆEVAC BB, 31 418 DRENJE
T: +385 (0) 31 837 200
F: +385 (0) 31 837 201
www.djakovacka-vina.hr
[email protected]
VINOGRADARSTVO-VINARSTVO
BOŠNJAK
B.A. MANDIĆA 97 , 31 418 MANDIĆEVAC
T: +385 (0) 31 837 043
M: +385 (0) 91 520 272
OPG ANICA ZAHAROV
VLADIMIRA NAZORA 55, 31 400 SELCI
ĐAKOVAČKI
T: +385 (0) 31 832 284
M: +385 (0) 98 180 3856
OPG VILJETIĆ STJEPAN
STJEPANA RADIĆA 16, 31 418
MANDIĆEVAC
Vanje Radauša 3, 32 100 Vinkovci
M: +385 (0) 98 349 327
 DODATNA TURISTIČKA PONUDA
JEZERO BOROVIK
Ribička kuća
OPĆINA DRENJE, LJUDEVITA GAJA 25,
31 418 DRENJE
T: +385 (0) 31 862 006
F: +385 (0) 31 862 005
[email protected]
ZŠRU ĐAKOVO, KNEZA DOMAGOJA 1, 31
400 ĐAKOVO
T: +385 (0) 31 821 710
M: +385 (0) 92 171 0602
www.zsru-djakovo.hr
[email protected]
VINOTEKA DRENJE
GAJEVA 25, 31 418 DRENJE
M: +385 (0) 99 758 5056
UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I
VINARA MANDIĆEVAČKOG VINOGORJA
BRAĆE RADIĆA 26, 31 418 PRIDVORJE
M: +385 (0) 91 932 7540
*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Mandićevac'' - Slavko Dešić 099/232-8472
- 091/9327-540
Za stručno vođenje možete se obratiti našim vodičima:
-
Silvija Butković – 091/511-4196 [email protected]
Domagoj Butković – 098/474-373 [email protected]
Dubravka Čota – 099/791-9098 [email protected]
Orion tours – putnička agencija, 031/822-336. [email protected]
Ružica Sabljo – 098-9614270
Ana Vugrinović - 098-274460
Dubravka Vugrinović – 098-207-219
DOBRODOŠLI U SRCE SLAVONIJE!