I
100
SAVEZ
FENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE
7-9
Š U M A R S K I LIST
Glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske
Godište 100
Godina 1976
srpanj-rujan
Redakcijski
odbori
I
Prof. dr. M. A n d r o i d , prof. dr. D. K1 e p a c, dr. N. K o m l e n o v i ć ,
T o m a š e v s k i i ing. S. V a n j k o v i ć (svi: Zagreb).
ing. S.
II
(terenski)
ing. D. B a r t o v č a k — Bjelovar, ing. M. C v i t i ć — Vinkovci, ing. A. F r k o v i ć
— Delnice, ing. J. H a r a p i n — Sisak, ing. V. H i b 1 e r — Senj, ing. I. K i s i č e k
— Buzet, ing. K. K o ž u l — Osijek, ing. T. L u c a r i ć — Vinkovci, ing. D. P 1 e t ik a p i č — Nova Gradiška, ing. S. M i 1 k o v i ć — Rijeka, ing. I. M r z 1 j a k —
— Karlovac, ing. A. P a v l o v i ć — SI. Brod, ing. I. P a v š a — Varaždin, ing. K.
P o s a v e c — Gospić, ing. M. S i m u n o v i ć — Dubrovnik, ing. B. T k a 1 č i ć —
Zadar, ing. U. T r b o j e v i ć — Podrav. Slatina i ing. Ž. V r d o l j a k — Split
III
(međurepublički)
Prof. dr. S. J o v a n o v i ć — Beograd, dr. Ž. K o s i r — Ljubljana, prof. dr. K.
P i n t a r i ć — Sarajevo, doc. dr. R. R i z o v s k i — Skopje, dr. D. V u č k o v i ć —
Titograd.
Glavni i odgovorni urednik
Dr B r a n i m i r
Prpić
Tehnički urednik
Ing Oskar Piškorić
I z d a v a č : Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u
Zagrebu — U p r a v a i u r e d n i š t v o : Zagreb, Mažuranićev trg 11, telefon:
444-206 i 449-686 — R a č u n k o d N a r o d n e b a n k e - Z a g r e b b r . 30102-678-6249.
Godišnje izlazi 12 brojeva. Godišnja pretplata za: t u z e m s t v o — ustanove i
radne organizacije 400.— din., pojedinci 100.— din., a umirovljenici, studenti i đaci
30.— din.; i n o z e m s t v o 400.— din. — Tisak: »A. G. Matoš« Samobor.
Publisher: Union of Forestry Societes of Croatia — fiditeur: L'Union des Societes
forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens
Zagreb, Mažuranića trg 11 — Tel. 444-206 i 449-686.
ŠUMARSKI
LIST
Glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske
Journal of the Union of Forestry Societes of Croatia — Organe de l'Union des Societes forestiere de Croatie — Zeitschrift de Verbandes der Forstvereine Kroatiens
Sadržaj — Contents — Table de matieres — Inhalt
1. U novo stoljeće . . .
2. Summary
3. Problematika šumarstva Hrvatske 1877. godine na stranicama prvog godišta Šumarskog lista
4. Godišnjak »Trudovi odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniju« — preteča »Šumarskog
lista«
5. Franjo Sporer, utemeljitelj znanstvenog šumarstva u Hrvatskoj
6. Vlado Koroškenji — prvi tajnik Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva
7. Proslava 130. obljetnice Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, 100. godišnjice neprekid­
nog izlaženja Šumarskog lista uz slavljenje 35. godišnjice Narodnog ustanka održane u
Zagrebu 11. VI 1976. g.
I. Umjesto uvoda
II. Pozdravne riječi
III. Brzojavi i pisma
IV. Šumarstvo i drvna industrija Hrvatske u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti — re­
ferat prof. Dr M. Androiča
V. Osnutak i rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (današnjeg Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske) u vremenu od 1846—1976. godine
kao i razvitak Šumarskog lista od osnivanja do danas (1876—1976) — referat prof.
Dr Br. Prpića
VI. Podjela odlikovanja
VII. Kulturno-umjetnički program
VIII. Stručna izložba
IX. NOB-a
X. Slikar J. Cosić i Knjiga dojmova
XI. Svečani recital
XII. Obilazak grobova šumarskih velikana
XIII. Broj sudionika i doprinosi radnih organizacija
XIV. Crteži — karikature
UREDNICI ŠUMARSKOG LISTA OD 1877 — 1976. g.
1877 —1919
Mijo Vrbanić (1877—1880)
Fran Kesterčanek (1881—1886)
Mijo Vrbanić (1887—1891)
Vatroslav Rački (1892—1893)
Vilim Dojković (1894)
Vatroslav Rački (1895)
Josip Kozarac (1896—1898)
Ivan Partaš (1899—1904)
Ivan Partaš — Fran Kesterčanek (1905)
Fran Kesterčanek (1906—1908)
Antun Kern (1909—1911)
Bogoslov Kosović (1912—1916)
Andrija Petračić (1917—1919)
1920—1940
Andrija Petračić — Antun Levaković (1920—1921)
Milan Marinović (1922—1923)
Milan Marinović — Ivo Čeović (1924)
Aleksandar Ugrenović (1925—1928)
Antun Levaković (1929—1940)
1941 —1944
Petar Prpić (1940—1941)
Josip Balen (1941—1944)
1945 —1976
Milan Anić (1945—1946)
Zlatko Bunjevčić (1946—1947)
Roko Benić (1948—1949)
Josip Šafar (1950—1951)
Milan Androić (1952)
Đuro Knežević (1953)
Milan Androić (1954—1961)
Vjekoslav Cvitovac (1962—1964)
Zvonimir Potočić (1965—1969)
Branimir Prpić (1970—1976)
U NOVO STOLJEĆE
...
Prošlo je 130 godina kako je u Hrvatskoj osnovana
stručno-društvena
šumarska organizacija te 100 godina kako neprekidno izlazi glasilo ove orga­
nizacije Šumarski list. Organizacija je više puta promijenila ime. Osnovana
je kao Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskog
gospodarskog društva, prera­
sla je zatim u Hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo, a iza prvog svjetskog
rata djeluje kao Jugoslavensko šumarsko
udruženje.
Danas su inženjeri i tehničari naših struka udruženi u Savez inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske koji sa šumarskih i drvar­
skim organizacijama ostalih socijalističkih republika i pokrajina čini Savez
inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije.
Naš Savez u SR Hrvatskoj predstavlja najstarije šumarsko društvo u Jugo­
slaviji i bez dvojbe je preteča svih današnjih saveza.
Prethodnik Šumarskog lista su Trudovi odseka šumarskog za Hervatsku i Slavoniju koji predstavljaju organ tadašnjeg društva i izlaze kao godiš­
njak prvi puta godine 1847.
Ovi su datumi, kako je bilo i najavljeno, proslavljeni svečanom
demijom 11. lipnja ove godine u Zagrebu. Ova tri broja Šumarskog
posvećena su akademiji i velikim jubilejima naših struka.
aka­
lista
U prvom dijelu prikazani su Trudovi odseka šumarskog za Hervatsku
i Slavoniju te životopisi, Franje Šporera kojega Fran Kesterčanek
naziva
— prvim hrvatskim šumarskim znanstvenikom i Vladoja Kereškenjija obno­
vitelja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, prvog njegovog tajnika i čo­
vjeka koji je pripremio za tisak prvi broj Šumarskog lista.
U drugom dijelu ovoga trobroja prikazana je proslava i manifestacije
u vezi s proslavom (priznanja dijelu zaslužnih članova našega Saveza, pri­
godne izložbe u Šumarskom domu i dr.) te je dana Uvodna riječ predsjed­
nika Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske
ing. Stanka Tomaševskog, referat prof, dr Milana Androića pod naslovom
»Šumarsko i drvna industrija Hrvatske u prošlosti, sadašnjost i buduć­
nosti« i referat dr. Branimira Prpića pod naslovom: »Osnutak i rad Šumar­
skog društva Hrvatske u vremenu od 1846. do 1976. i razvitak
Šumarskog
lista od 1877. do 1976.«
SUMMARY
Not less then 130 years have past since the foundation in Croatia of a profes­
sional-social forest organization, marking also the 100-year anniversary of the
permanent publication of its Journal Šumarski List. This organization has chang­
ed its name during that time several times. It was established as a Forest Section
of the Croato-Slavonian Agricultural Society, growing later into the Croato-Slavonian Forest Society, while after the First World War it has been actiong as
the Yugoslav Forest Association.
Today the engineer and technicians of our professions are united in the Union
of Engineers and Technicians of Foresty and Timber Industry of Croatia, which
jointly with the forest and timber industry organizations of other socialist repu­
blics and provinces constitutes the Union of Engineers and Technicians of Forestry
and Wood Processing Industry of Yugoslavia. In the SR of Croatia our Union
represents the oldest forest society in Yugoslavia and its is undoubtedly the
forerunner of all the present unions.
The fererunner of Šumarski List were »Trudovi odseka šumarskog za Hervatsku i Slavoniu« (Works of the Forest Section for Croatia and Slavonia) which
represent the Journal of the Society of the period and they were published as
annals for the first time in 1847.
These dates, as announced, were celebrated by a solemn commemoration
on the 11th of June, 1976, in Zagreb. These three numbers of gumarski List are
devoted to the commemorations and grand jubilees of our professions.
In the part I are presented the »Works of the Forest Section for Croatia
and Slavonia«, the lives of Franjo Šporer, who was called by Fran Kesterčanek
— as the first Croatia forest scientist, and of Vladoje Kereškenji, a renovator of
the Croato-Slavonian Forest Society, who was its first secretary and the man
who had prepared the first number of Šumarski List for publication.
In the part II of this double number are described the celebrations and
manifestations in connection with the jubilee (recognition of some deserving
members of our Union, special exhibitions in the Forestry House, etc.), presenting
an introductory word by the president of the Union of Engineers and Technicians
of Forestry and the Timber Industry of Croatia, Ing. Stanko Tomaševski, a report
by Prof. Dr. Milan Android entitled »Forestry and Timber Industry of Croatia in
the past, present and future«, and a report by Prof. Dr. Branimir Prpić entitled
»Foundation and work of the Forest Society of Croatia in the period of 1846—1976
and development of Šumarski List from 1877—1976«.
^X
Vr
n
Organ
hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtvH.
Uređjujo
i izdaje
upravljajući oior krv. slav. šumarskoga ftrnžtva.
Prvi
tečaj.
Br. 1.
Izdano dne 1. siečnja 1877.
Izlazi svakoga četvrtgodišta. — Ciena je za cielu godinu pravim elanovom 4 for.; podupirajiu'hn. koji plaćaju veći prinos od 5 for., bezplat.no; za 1 ugarsko pomoćno osoblje, koji su planovi, 1 for., inače
3 for.; za iiečlauovo 5 for. — Z a oglase plaća se od svakoga petitredka f> novć. osini erarne pristojbe. inače prema veličini prostora.
Zagreb 1877.
Knjigotiskama i litografija C. Albrechta.
SADRŽAJ.
I. svezak.
I z v j e š ć e o prvoj glavnoj skupštini hrv-slav. šumarskoga družtva .
S p o m e n i c a ob uredjcnju zemljarinskoga poreza
P r e d l o ž i o štednji drva u proizvadjanju francezkih duga .
K r a j i š k e ču me i k r n j i š k e ž e l j e z n i c e
O k r u ž n i c a kralj. luv. slay, dahu zem. vlade vrhu uvedenja nove
mjere . . . .
K a z n e v i c s t i . Vladoj Koriiškcnji. (Osmrtnica). — Izvještaj o trgo­
v i n i ^ drvi u Trstu. — Novi izbor zastupstva brodskog okružja
— Šumska segregacija u hrv.-slav. Krajini. — l'topio se u sla
venskih šumah. — Na delegate hrv.-slav. šumarskog družtva (po­
ruka). — Šumari i prijatelji šumarstva! (otvoreno pismo). —
Natječaji. — Poziv p n. članovom šumarskog družtva
Strana
od—do
1—9
9—18
19—44
45-47
47-48
49—56
II. svezak.
K r a s h r v a t s k e k r a j i n e i kako da se spasi, za tiem kraško pi­
tanje uploške
57—110
N o r m a l n i d o h o d a k i normalna drvna zaliha uredjene šume .
110—11H
N a r e d b e vis. kralj, hrv.-slav.-dahn. zem. vlade glede družtva .
118—122
R a z n e v i c s t i . 0 utamanjivanju grabežljive zvjeradi. — Književnost.
— l'kinućc slobodna lova u hrv.-slav. Krajini. — Promjene u
šumarskom osoblju. — Pismo nadšumara Kačkoga. uvršteno u
..Primorcu" (razjašnjenje). — Provedba šumske segregacije u Kra­
jini. — Imenik družtvcnih članova. — Stanje družtv. blagajne . 122—1*31
III. svezak.
K r a s h r v a t s k e k r a j i n e i njegovo pitanje (nastavak).
133—183
P r v i i z l e t šumarskoga družtva
183—189
G r a d i š k a i m o v n a ob ć i na sa šumarskoga stanovišta . . . .
189—201
P r i r a s t a k d r v a na temelju skrižaljke o dohodku: odnošaj toga
prirastka prema popricčnom prirastku sječne dobo i prema nor­
malnoj zalihi uredjene šume
201—212
O b r a č u n a n j e drvne množine pojedinih odjelah sastojine za pokriće
godišnje ili periodične sječine, nadalje način, kojim valja pravac
sječini obilježiti
213—216
R a z m a t r a n j a ob obćinskih šumah
216—219
R a z n e v i e s t i . Bezplatni poučni tečaj za šuinarsko-čuvarsko i po­
moćno osoblje. — Stovanšte tehn. drva u Sisku s pogledom na
ob8tojeći običaj trgovine. — Književnost. — Izvoz šumskih proizvodah. — Izpražnjena mjesta. — Osobne viesti. — Uspjeh dr­
žavnih izpita za samostalno vodjenje šumarsku^ gospodarstva —
Javna zahvala. •- Poziv na skupštinu. — Stanje družtvene bla­
gajne . . . . . . . . .
219—226
293
IV. svezak.
Strana
K r a s h r v a t s k e k r a j i n e i njegovo pitanje (nastavak) . . . .
I m p r e g n i r a n j e drvet!«
I z v j e š ć e o poučnom putovanju slušateljah kralj. Sumarsko-gospodarskoga učilišta križevačkoga
I ) o p i s kr. hrv.-sla v.-dal m / e m . v l a d e glede spomenice ob uredjenju zemljarine (i dostava riešenja kr. ugarskoga ministarstva
financijah)
O k r u ž n i c a kr. ugar linanfl. ministarstva na sva podrcdj'-na katastralna ravnateljstva. rlcde dopuno naputka za procjenu šumah
B a z n e v i e s t i . Plutasti i.-ast i zaplodjivanjc krasa. — I/.voz šum­
skih proizvodah. — Tur.-ki višnjev» kamiši. — Novo gospodar­
stvo brsta. — Novi strukovni list. — Osobne viesti. — JI. redo­
vita glavna skupština hrv -»lav. šum. družtva. •— Kiedki pojav
prirode. — Natječaj. — Stanje družtvene blagajne. — Poruka
svim p. n. članovom hrv.slavon. šum. družtva
294
od—do
229—252
252—256
257 — 264
265-268
2(59 -270
270—276
P R O B L E M A T I K A Š U M A R S T V A H R V A T S K E 1877. G O D I N E
NA STRANICAMA PRVOG GODIŠTA Š U M A R S K O G LISTA
1. Šumarski list, dakle, započeo je svoj život s izvještajem o radu Šumar­
skog društva. Doduše to je izvještaj o prvoj glavnoj skupštini, održanoj dne 14.
i 15. listopada 1876. godine u Zagrebu, ali rad Društva datira zapravo od početka
1876. godine. Naime od 26. ožujka te godine do I glavne skupštine djelovao je
p r i v r e m e n i o d b o r d r u š t v a u o s n i v a n j u i u tom vremenu održao je
6 redovnih i 1 izvanrednu sjednicu. Privremeni odbor primio je 103 »prava i podupirajuća člana... velikom pomnjom izradjivao družtvena pravila . . . i obratio se
u predmetu zemljarinskog poreza na vis. kr. zem. vladu memorandum, kojega
u današnjem listu priobćujemo« stoji u njegovom Izvještaju. Iza ovog izvještaja
uslijedio je izbor upravnog odbora te je, »po cieduličnom glasovanju« za pred­
sjednika izabran A n t u n T o m i ć a za tajnika V l a d o j K ö r ö s k e n j i . Pravila
Društva, koja je izradio privremeni odbor, prihvaćena su »s tom bitnom promje­
nom, da naslov družtva ima glasiti: Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko
družtvo«, jer je i Dalmacija sastavni dio »trojedne kraljevine« pa »zašto da goni­
mo našu braću preko naše zemlje u istriansko šumarsko družtvo, gdje sami
Hrvatsku središtem priznavaju«. Odmah dodajemo, da se, na osnovu »naredbe«
od 6. III 1877. Zemaljske vlade (s potpisom bana Ivana Mažuranića), iz naslova
morala brisati riječ »dalmatinsko«. Razlog je u tome, što su Hrvatska sa Sla­
vonijom i Dalmacija »upravno jedno od drugog neovisna područja« te što nadzor
nad društvima »u Hrvatskoj i Slavoniji vrši ova zemaljska vlada, a u Kraljevini
Dalmaciji c. kr. namjestničtvo« (u Zadru). Međutim to ne znači da se Šumarsko
društvo ne može »na svom pečatu služiti zemaljskim grbom, u kom se nalazi
također grb Kraljevine Dalmacije« niti to ne priječi da H. s. šumarsko društvo
ne bude »pristupno šumarom i prijateljem šumarstva u Dalmaciji«.
U svom daljenjem radu na skupštini razmotreni su »uplivi, što u nas prieče
razvitak domaćega šumarstva i kako bi se ti isti odkloniti dali«. Referat je podnio
Vlado Köröskenji, županijski nadšumar, a u raspravi su sudjelovali V. Mailin
(Imovna općina đurđevačka), G. Prokić (I. O. petrovaradinska), J. Šmidinger (žup.
nadšumar), E. Wiethe (Šumarski ured za državne šume u Bjelovaru) i M. Vurdelja
(kotarski šumar). Stanje šumarstva, prema izvještaju V. K ö r ö s k e n j i j a , u
Hrvatskoj je slabo, a V. M a H i n naglašava, da »uz žetvu (tj. sječu) jednakim
korakom treba da napreduje i sjetva«. G. P r o k i ć je naglasio, »da je luksus go­
jiti drva za ogriev, dočim zato imamo ugljena i slično« (danas uz električnu ener­
giju i zemni plin). Skupština je prihvatila i rezoluciju, koja je dostavljena zemalj­
skoj vladi, u kojoj se, uz ostalo, naglašava potreba u s a g l a š a v a n j a o d r e d b i
Z a k o n a o š u m a m a iz 1852. godine »našim odnošajom i potriebom«, potreba
organiziranja uprave općinskih šuma (kasnijih šuma zem. zajednica) »samostal­
nih i od političkih vlasti nezavisnih« te »neposredno podčinjenih narodno-gospodarstvenom odielu visoke zemaljske vlade« te nužnost da se »ustroji posebna
š u m a r s k a a k a d e m i j a u Zagrebu».
295
Skupština nije prihvatili prijedlog privremenog odbora, da Šumarski list iz­
lazi mjesečno opsega arak i pol, »već je zaključila, da družtveni organ ima
izlaziti kao četvrt-godišnjak u hrvatskom i njemačkom jeziku«.
2. »PREDLOŽI 0 ŠTEDNJI DRVA U PROIZVAĐANJU FRANCEZKIH DUGA«
naslov je članka Adolfa Danhelovskog, šumarnika u Miholjcu. Autor zapravo pred­
laže način za racionalnije iskorišćivanje »najkrasnijih hrastika« koji se koriste za
izradu dužice, a ponukala ga je činjenica da se »napredovanjem industrije u
slavonskih hrasticih istom neznatno poboljšao i upriličio od početka običajni
postupak kod proizvađanja francezkih duga«. To će se postići tako, da se radniku,
»koji u pravilu mehanički radi svoj posao«, ne da samo zadatak za izradu sta­
novite dimenzije robe nego da »svaka naredba bude osnovana na točnom raču n u«
tj. da se vrst dužice određuje za svako stablo posebno a ovisno o njegovom kva­
litetu (debljini, razmaku grana i dr.). Ovakvim predradnjama postiže se, tvrdi
autor »na temelju iskustva«, bolje iskorišćivanje sirovine za 10°/o. Članku je prilo­
ženo 16 tablica kojih će podaci omogućiti »posebno u računanju i risanju donekle
uvježbanom pomoćnom o s o b l j u . . . u označavanju razdielbe trupaca i nadgledanja
poradjivanja drva.«
U nepotpisanom članku »KRAJIŠKE ŠUME I KRAJIŠKE ŽELEZNICE« oštro
se napadaju tendencije Budim Pešte, d a se iz sredstava Krajiške investicione
zaklade grade pruge koje odgovaraju Ugarskoj mjesto onih koje bi krajiškom
»naravskom bogatstvu, hrastovim šumama, otvorila neposrednji put prama za­
padu k jadranskom moru« a u prvom redu Brod — Sisak i tako veže na prugu
Sisak — Zagreb — Trst (pruga Zagreb — Rijeka tada još nije postojala.).
Kako »u naukovnih knjigah o šumarstvu neima dovoljna naputka 0 tome,
kako normalna zaliha i normalni prihod s površinom uređene šume napose i u
cielo u savezu stoje« to A. T o m i ć razmatra »NORMALNI DOHODAK I NOR­
MALNU DRVNU ZALIHU UREDJENE ŠUME, NJIHOV RAZMJER MEDJUSOBNO
I PRAMA POVRŠINI CIELE ŠUME OBZIROM NA OBHODNJU«. Tomić konsta­
tira da je Hundeshagen »doista postigao napredak za obračun drvnog prirasta u
različitih dobah, ali ujedno i nazadak glede ustanove drvne zalihe«, a nedostatke
nalazi i kod Heyera i u austrijskoj kameralnoj taksi. Nakon ovih konstatacija
Tomić izlaže svoju metodu normalnog dohotka i normalne drvne zalihe »koja
spaja način razdobnog razdielenja površine sa kameralnom procjenom«. Ova
radnja Tomića je i prva radnja iz šumarstva u hrvatskom jeziku sa znanstvenim
značajkama, posebno uzevši u obzir vrijeme kada je objavljena. T o m i ć e v a
je i radnja »PRIRASTAK DRVA NA TEMELJU SKRIŽALJKE O DOHOTKU...«
(u I I I svesku), dok je G u s t a v P a u s a autor radnje »OBRACUNANJE DRVNE
MNOŽINE POJEDINIH ODJELAH SASTOJINE ...«, također u III. svesku.
GRADIŠKA IMOVNA OBĆINA SA ŠUMARSKOG STANOVIŠTA«. F. Z i k m u nd o v s k o g vrijedan je dokument o stanju šuma ove imovne općine u doba
njezina osnivanja (početkom 1874. god.). Autor konstatira »da je obrast šuma u
obće vrlo manjkav« pa se stoga mora »pošumlljivanju... sva briga i skrb pos­
vetiti, te su stoga svi oni, koji se budi skojeg razloga protive prigledb; o k 0 šum­
ske kulture neprijatelji obćem dobru.« Također konstatira »da se na njemačke
i druge duge, koje se u Podravini u velikom prave, ovdje u Posavini slabo tko
osvrće«. Također smatra, da tome me bi pomogla ni gradnja željeznice prema
zapadu kamo bi se izvozila francuska duga »jer bačvarsko drvo pravu vriednost
imade u sjevernom dielu Monarkije i u Njemačkoj«.
296
U »RAZMATRANJU OB OĐĆINSKIH SUMAH« V. C e r m a n piše samo o in­
dividualnoj diobi, općinskih šuma tj. šuma kasnijih zemljišnih zajednica. Nasuprot
mišljenja da je takva dioba korisna za stanje tih šuma Cerman kategorički tvrdi
da bi »individualna dioba šuma bila prvi korak k posvemašnjem zapušten ju
šume!«
Boljem, racionalnijem, iskorišćivanju drveta namijenjen je i članak »IM­
PREGNACIJA DRVEĆA« (točnije drveta). U tom, nepotpisanom, članku najprije
se navodi o postojanju u sjevernoj Europi (Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj)
drvenih zgrada starih i nekoliko stotina godina. Drvena građa srušenih, sto i
više godina, starih zgrada upotrebiva je i danas (1877. godine), pa autor konsta­
tira da se »otuda može punim pravom zaključivati, da drvo, za gradnju d o b r 0 i
vješto priredjeno, kroz više stoljeća služiti može« pa i kad je »svakoj nepogodi
vremena i zraka izvrženo«. S druge strane u novijim zgrada ugrađeno drvo tru­
ne i mnoge se zgrade zbog prijetnje rušenja moraju napustiti. Također j e i traj­
nost željezničkih »prečaga« (pragova) kratkotrajna. Stoga vrlo dobro dolazi pro­
nalazak »admiralitetskog savjetnika c. kr. pukovnika Libert pl. Paradisa« za im­
pregniranje drva s kreozotom i karabolineumom koja sredstva »gnjilež u drvetu
sasvim utamane«. Konstatirajući velike potrebne željezničkih pragova (gradnja že­
ljeznica u to doba bila je u punom zamahu), a kako željeznica u tu svrhu upo­
trebljava (i impregnira) samo hrastove i ariševe pragove autor izražava bojaznost
drastičnog smanjivanja tih šuma odnosno za sječu dozrelih sastojina. Izlaz je u
korišćenju bukovine, jer se »crna bukva po cijeloj monarkiji u ogromnih sastojinah nalazi, (a) k tomu se najviši i najljepši trupci za gorivo pocjepaju«.
3. PRVI IZLET ŠUMARSKOG DRUŠTVA održan je 16. listopada 1876. god. tj.
nakon održane prve glavne godišnje skupštine. Za izlet izabrane su državne šume
u blizini Lepavine u cilju razgledavanja »tamošnjih interesantnih predmeta, oso­
bito pako u svojoj vrsti još neviđene transportne spreme za drvo, vlasničtvo g.
Alexandra pl. Weissa, kakovih valjda još ni jedan šumar vidio nije, i nadalje
kulture i sjemeništa i t. d.« A ta »transportna sprema« bila je šumska željeznica
dužine 14 km na kojoj se vuča vršila parnom lokomotivom jačine 30 KS. Skup­
st inari, njih 60 kojima se u Križevcima pridružilo nekoliko profesora Šumar­
skog i gospodarskog učilišta, krenuli su iz Zagreba posebnim vlakom a na željez­
ničkoj stanici Lepavina bili su svečano dočekani (zgrada je bila okićena zelenilom
i zastavama).
Eksploatacija je počela 1872. godine kupovinom na bazi dugoročnog ugovora
(površina 2500 jutara bukovih šuma s rokom od osam odnosno 12 godina eks­
ploatacije). Na godišnjoj sječini od cea 300 jutara izrađivalo se 8-10 000 hvati
ogrjevnog drva »od 1 metra dužine«, oko 120 000 željezničkih pragova, 12 do
15 000 kubnih stopa »liesa« i do 12 000 centi bukova uglja (za Štajersku). Sječine
su i umjetno pošumljivane te je u doba ovog izleta bilo 300 jutara kultura od
smreke i listača »a vjetru na umet iz borah« time da će se kulture podsaditi i
hrastom.
Što možemo saznati iz «IZVJEŠTAJA O POUČNOM PUTOVANJU slušateljah
kr. šumarsko-gospodarskog učilišta Križevačkoga ...« izvršenog krajem lipnja 1877.
god., a o kojem informira Drag. Hlava? To je bio izlet na područje Baranje, u
beljske šume. U Izvještaju najprije je prikazano stanje imanja Belje (tada u pos­
jedu nadvojvode Albrechta) krajem 1876. god. kada je od ukupnih 108 798 rali
pod šumom bilo 33 590 rali, a oko 8 500 rali zauzimali su ribnjaci, potoci rijeke,
297
zatim blizu 11000 rali šaš, trstika i si. te oko 10 000 rali gradilišta, nasipi i putevi.
Saznajemo i to da je »jedna od najljepših i uzpješnijih kulturah ona od godine
1872. koja je žirom od s l a v o n s k i h h r a s t o v a h posađena« te »da ovi hras­
tići očevidno uzpijevaju bolje, nego li drugi hrastići susjednih kulturah od doma­
ćeg žira«. To je bila kultura u šumi »Biiziglitz«. Inače sadnja hrastovog žira vršila
se u potpuno obrađeno tlo. Okopavanje kultura prvih godina osigurano je bes­
platno tako, što su pojedinci između redova hrasta uzgajali okopavine (kukuruz
ili krumpir, dok se »grah i tikve ne smiju saditi, jer mladim biljkam škode«.
4. Osim prvog sveska ostala tri imaju vijesti iz »KNJIŽEVNOSTI«. U drugom
svesku pod tim naslovom obavještava se, da je »nadšumar đakovačkog vlaste­
linstva gosp. Vatroslav R a č k i napisao n a hrvatskom jeziku dva dielca u maloj
osmini jedno o »o s j e č i i n a r a v n o m p o m l a đ i v a n j u š u m a « , a drugo
o » š u m a r s k o j l u č b i « uz napomenu da se po cijeni od 50 krajcara mogu
naručiti kod autora.* Zatim slijedi obavještenje, da je Hrv.-slav. šumarsko druš­
tvo od Koruškog šumarskog društva u Celovcu primilo 20 primjeraka na sloven­
skom jeziku pisane » T a b l i c e za utvrđivanje mase oblovine, cijepanog i pilje­
nog drva te žežnica u m e t r i č k o j m j e r i « . * * te saopćenje V. C e r m a n a o
izdavanju » D e s e t z a p o v i e d i š u m a r s t v a « . Radi se o plakatima koje, na
češkom odnosno na njemačkom jeziku, izdaje uredništvo češkog šumarskog lista
»HAJ« (vlasnik J. I. Doležal u Kranovi kod Pardubica). U koliko bi narudžba
iznosi najmanje 100 komada, tada bi, uz cijenu od 1 forinte, plakati bili s tekstom
na hrvatskom jeziku.
U III svesku »svakom našem šumaru i prijatelju šumarstva« preporuča se
»strukovno djelo« H. v. G u t t e n b e r g a » G o j e n j e š u m a h
s'navlasti­
t i m o b z i r o m n a D a l m a c i j u i I s t r u « izvorno napisano na talijanskom
jeziku, a na hrvatski ga je preveo »gosp. Krunoslav Jo v ić, učitelj na c. k.
velikom gimnazijom u Zadru«.
U IV svesku objavljeno je treće izdanje J. W e s s e l i - j a » N a š e d a n a š ­
n j e s t a n j e o b r s t u i b r s t i k u « te da će od 1. siječnja 1878. godine izlaziti,
u Sisku i Beču, tjednik pod naslovom » A u s t r o - u g a r s k i t r g o v a č k i l i s t
z a š u m s k e p r o i z v o d e « , koji će »cielu drvarsku trgovinu austro-ugar. monarkije, a napose h-rvatsko-slavonsku razpravljati«.
5. Iz razjašnjenja uredništva Šumarskog lista o » P i s m u n a d š u m a r a
R a č k o g a , uvrštenog u »»Primorcu«« (u Raznim vijestima II svezak) saznaje­
mo, da je Račkome vraćen jedan članak s molbom da ga prevede na njemački
za njemačko izdanje Š.l. Rački je na to traženje Uredništva oštro reagirao u
novinama »PRIMORAC« (koji je izlazio tri put tjedno u Kraljevici). Ovo podulje
pismo Račkoga objavljeno je u »Primorcu« 1. IV 1877. god. — i iz njega sazna­
jemo da se radi o » v e ć o j r a z p r a v i , o s u ć s t v u s t r ž i i b i e l i s g l e * Knjiga »O sječi i gojenju šuma«, kako u stvari glasi naziv, V. Račkoga pri­
kazana je, uz ostali njegov literarni rad u Šumarskom listu 1971. god. (str. 332).
** Metarski sistem uveden je u Hrvatsku (sa Slavonijom) 1873. godine (u
Francuskoj 1799, a u Engleskoj tek od 15. I I 1971), a u austrijskoj poli a.-u.
Monarhije s 1. I 1876. godine, pa su prema tome »Tablice...« Koruškog šumar­
skog društvi bile i te kako aktualne.
298
d i š t a p h y t o b i o l o g i c k o g , f i z i č k o g i l u č b e n o g . « Rački je ogorčen
na traženje Uredništva te se pita: »Zar mi .hrvatski' šumari moramo se po­
koriti zahtjevu nekolicine nehrvatskih šumara, pa za njihovu volju moramo učiti
njihov jezik, ako hoće, da žive među nama?« Dalje Rački navodi, da i Jugo­
slavenska akademija znanosti i umjetnosti izdaje časopis »Rad« na hrvatskom
jeziku jer »piše za hrvatsko obćinstvo, pa se i u hrvatskom jeziku piše, prem
je ono o r g a n s v j e t s k i . Hoće li se tuđinac njime koristiti, onda mu ne p r e ostaje drugo, nego da u č i o n a j j e z i k , k o j i m s e j e z i k o m t o d j e l o
p i š e.« Na ovo je Uredništvo odgovorilo, da nema razloga ljutnji Račkoga, jer
je na godišnjoj skupštini većina odlučila da se Šumarski list izdaje na hrvatskom
i na njemačkom jeziku te da bi, u ovom slučaju, uza svu zauzetost na traženje
autora pobrinulo se za prijevod.
O. Piškorić
ŠUMA U BARI
Obćine Cvetkovići,
Domagovići
i Draganić ne daleko od
Jastrebarskoga
imaju jednu šumu, kojoj jedva da će biti para u pogledu položaja,
stanja
i prirodna života, i koja je svakako dostojna neke
pozornosti.
Usred velike šume ima do 100 ralih bare, koja se neizsuši nikada.
Na
pojedinih
otočićih,
koji se derže samo po srastu žilah, nalazi se
krasna
šuma od jošićah i jasenak previsokih
i pretankih.
Do usred ove bare doći
se nemože, niti je ikad itko do tamo dopro; jerbo je pogibelj života.
Ovdi
se stvaraju
otoci, koji se lepom tratinicom
odenu varljivo, ponjurujući
ne­
odoljivo sve, što na njih nastupi. Po drugih mestih ima gusto
nepromično
germlje od černoga grožđica (ribes nigra). Budući dakle da zemljište
nije
cverstvo,
zato ni šuma nestoji
čversto;
nebrojeno
drevlje leži tu
vetrom
povaljeno
i izprekerštano,
pa zimi najljutjoj
nesmerzne
se ovdi
zemlja,
jerbo topla vrela odozdo griju zemlju i odbijaju
još toliku studen;
to je
uzrok, te ova lepa šuma stoji bez
koristi.
(J. Schaper, c. k. poverenik od proceneh šuma u Zagrebu na službenom putu sa­
znao. . . . »Trudovi . . . «, za 1851. god., str. 50.)
299
TRUDOVI
HKUVATSKU 1 SLAVOMr
0 0 DlH E
!'redjn.su
l 8 51
(üi
iimVliiif i ...U, i.» ;u.(,iirii.'«tjn.
VERHANDLUNGEN
If KU
FORST-SECTION
Kt.H
KROATISN l M> SLAVOXIEN
I » a
1 I E 18 5 1.
V i - n i a n đ n d e r f'wr*i*,-.-(t«i..
U 2A.JR.E.BB..
Bčrzotiskom dta. L j u d e v i t a
Cnjs
GODIŠNJAK »TRUDOVI ODSEKA ŠUMARSKOGA
ZA HERVATSKU I SLAVONIU«
PRETEČA »ŠUMARSKOG LISTA«
1. Skupina privrednika i uglednika Hrvatske osnovala je u Zagrebu
početkom 1841. godine »Horvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo« (u dalj­
njem tekstu Gospodarsko društvo) kao organizaciju za unapređivanje pri­
vrede Hrvatske odnosno Hrvatske i Slavonije, kako se tada redovno govo­
rilo i pisalo. Među prvim članovima Gospodarskog društva nalaze se i šu­
mari. U početku bila su svega šestorica, ali se broj stalno povećavao pa je,
na inicijativu D r a g u t i n a K o s a , krajem 1846. godine, točno 26. XII,
osnovana u okviru Gospodarskog društva » š u m a r s k a s e k c i j a « . Kos je
300
naime bio inicijator, da se unutar Gospodarskoga društva provede podjela
rada u obliku šest sekcija i to: 1. za uzgoj bilja, 2. za šumarstvo, 3. za
stočarstvo, 4. za tehnički obrt, 5. za vinarstvo, voćarstvo i povrtljarstvo i
6. za prirodne nauke. Osnivanje šumarske sekcije zapravo je i osnivanje
šumarskog društva, jer se već u naslovu »Pravila družtva šumarskoga za
Hervatsku i Slavoniu« iz 1851. godine dodaje, da je Društvo »odsek družtva
gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu . . . « To se ponavlja i u §-u 1:
»Družtvo . . . dio celoviti je gospodarskoga družtva hervatsko-slavonskoga, a
»sklopiše« ga »šumari i prijatelji šumarstva i lovnje pristupivši dobrovoljno«
Međutim u daljnjem tekstu upotrebljava se termin »odsek šumarski«.
Gospodarsko društvo, počam od 1842. godine, izdavalo je i svoj organ
»List mesečni« (od 1853. godine nazvan Gospodarske novine, a od 1856. pod
nazivom Gospodarski list, pod kojim i danas izlaze). Prema čl. 5. Pravila
Šumarskog društva iz 1851. g. Gospodarski list je i organ tog Društva, 1 ali
ipak šumari već 1847. godine izdaju vlastiti godišnjak u njemačkom izdanju
pod nazivom »Verhandlungen der Forst-Section der Landwirtschafts-Gesell­
schaft für Croatien und Slavonien« a u hrvatskom, 1851. godine, pod na­
zivom »Trudovi odseka za Hervatsku i Slavoniu godine . . . « (iako njemačka
riječ die Verhandlung znači vijećanje, raspravljanje, dakle »Vijećanja Šu­
marskog odsjeka . . . « ) .
Prvo i treće godište, uz mali izuzetak, objavljeno je na njemačkom je­
ziku dok drugo, za 1851. godinu, objavljeno je s paralelnim hrvatskim, kao
prvim, i s njemačkim kao drugim tekstom. Možemo si postaviti pitanje kako
to da Trudovi izlaze na njemačkom jeziku u doba već razmahalog Ilirskog
pokreta? Odgovor nalazimo u činjenici da je u ono doba većina šumara bila
iz austrijske pole Monarhije, dakle iz područja njemačkog jezika, te da je
na području Vojne Krajine njemački jezik bio službeni pa su njime dobro
vladali i Hrvati. Prema tome su pokretači Trudova, a to je uz Kosa bez
sumnje bio i Franjo Šporer, pretpostavljali da će ih na njemačkom jeziku
čitati veći broj šumara, pa i šumoposjednika, dakle da će na taj način
ideje Šumarskog društva imati veći odjek i više doprinijeti unapređenju
šumarstva nego kad bi izlazili samo na hrvatskom jeziku. Da je treće go­
dište, za 1852. godinu, opet izdano samo na njemačkom jeziku bez sumnje
je posljedica apsolutističke vladavine Beča (Bachov apsolutizam! — od
1850 — 1860).
»Trudovi . . . « su zapravo izvještaji o radu godišnjih skupština odnosno
vijećanja Šumarskog društva. Godišnjih skupština bilo je pet (vidi Ugrenović: Najstarije šumarsko udruženje — u knjizi »Pola stoljeća šumarstva
1876—1926, Zagreb, 1926), ali raspolažemo samo s tri godišta Trudova. Za
prvu skupštinu tj. onu održanu 1846. godine zacijelo nisu ni izdani (opširni
izvještaj objavljen je u Gospodarskom listu 1847. god. str. 2—13, i 25—31),
i Prema §-u 5. društvenih pravila iz 1851. god. »Odsek šumarski izdavat će
svoje razprave i sve poslovanje svoje putem lista družtva gospodarskoga osebnim
otiskom na jeziku hervatskom i nemačkom . . . « , pa je i na naslovnoj stranici
»Trudova ...« u 1851. god. označeno, da je to posebni otisak iz Gospodarskoga
lista. No već slijedeće godine, na godišnjoj skupštini održanoj u Pakracu, ovaj
član se mijenja da će »Šumarska sekcija svoja vijećanja i cijelo svoje djelovanje
objavljivati u časopisu, kojeg će iz vlastitih sredstava redigirati.« Time su
»Trudovi ...« postali preteča Šumarskom listu.
301
a za treću održanu 1850. godine, nije pronađena samostalna publikacija o
njezinom radu niti se može utvrditi, da li je uopće objavljena, jer je svako
godište Trudova izdano kao samostalno. U Nacionalnoj i sveučilišnoj bibli­
oteci u Zagrebu uz svezak za 1851. godinu postoji i knjiga sa zajedno uve­
ćanim godištima 1847, 1851. i 1852., a Ugrenović se koristio primjercima iz
jedne privatne biblioteke (za g. 1847), iz biblioteke zagrebačkog Sveučilišta
(za g. 1851.) te iz biblioteke tadanje Direkcije šuma na Sušaku (za g. 1852.
— vidi Ugrenović op. cit., str. 15).
2. Opseg pojedinih godišta Trudova iznosi:
1847. godine 43 stranice,
1851. godine 53 stranice, a
1852. godine 90 stranica.
Uz Trudove za 1851. godinu priključena je i publikacija
»Kratke
n a u k e , k a k o v a l j a d e r v l j e s a d i t i « , koju je, prema preporuci ze­
maljske vlade (u Zagrebu) i zaključka skupštine Šumarskog društva preveo
i za tisak priredio F r a n j o S p o r e r. Kratke nauke imaju 14 stranica
teksta. Prema tome najopsežnije je godište 1852.
Svako godište »Trudova . . . « zapravo je izvještaj o radu godišnje skup­
štine Šumarskog društva održane te godine. »Trudovi...« sadrže i poime­
nični popis članova (osim za 1847., kada je dan samo ukupan broj) te bla­
gajnički ili financijski izvještaj. Međutim težište rada skupština bilo je u
razmatranju pojedinih problema u šumarstvu i saopćenja o zapaženim no­
vostima, dakle bile su stručna tribina, pa i škola. Takav sadržaj rada go­
dišnjih skupština (zborova šumara) bio je zacrtan na prvom sastanku
šumara, na osnivačkoj skupštini šumarskog društva a koja je održana 26.
XII 1846. godine u Prečecu. Tada je bilo zaključeno, da se na skupštini
razmatra određena problematika koja se određuje za godinu dana una­
prijed tj. na prvoj skupštini određeno je što će se razmatrati na drugoj,
na drugoj teme za treću itd. Prema tome na raspolaganju je bila godina
dana da se teme obrade i skupštinari pripreme. Na svakoj skupštini čla­
novi mogu saopćavati o »novim ili manje poznatim značajnijim događajima
i pojavama na području hrvatsko-slavonskog šumarstva i lovstva«.
3. U »Trudovima . . . « nalaze se teme i rasprave s triju godišnjih
skupština (1847, 1851. i 1852.), a zabilježene su i teme za treću skupštinu
(1850) te za šestu, koja se trebala održati u Rijeci 1853. god., ali nije održa­
na jer je Društvo bilo u raspadanju (Ugrenović, Pola stoljeća šumarstva).
Za pojedine skupštine određene su, a u gore navedenim godinama i
raspravljene, ove teme:
Na skupštini održanoj u 1847. god.: raspravljalo se o starim — prasta­
rim hrasticima i to:
1. kako osigurati pomlađivanje takovih hrastovih sastojina u češće
poplavljenim područjima, i
2. Da li je racionalno u beskonačnost podržavati 200—300 godina stare
hrastove sastojine s pretežno suhovrhim stablima radi osiguranja žirenja
svinja. Autor referata bio je E. A n d r e, tada šumarski i gospodarski sa302
vjetnik u Beču, a u r a s p r a v i s u d j e l o v a l o j e n i z š u m a r a : K
Kos, (3 puta), N. Doležal, J. Panzer, J. Schaper, J. Szitta i A. Tomić. Refe­
rati i rasprava zauzeli su 16 stranica »Trudova . . . « Za sada od ove raspra­
ve, donosimo samo zaključke o pomlađivanju (o žirenju nisu navedeni ni­
kakvi zaključci). Zaključci glase:
1. U takovim hrastovim visokim šumama ni na kojem položaju ne
smiju se vršiti čiste sječe nego, skraćene, oplodne;
2. pred naplodni sijek za vlažnog vremena mogu se u sječinu pustiti
svinje da unište korijenje korova ili bar smanje njegovu pojavu na podnoš­
ljivu mjeru;
3. čistine koje se ne naplode treba popuniti jednako starim biljkama.
Za treću skupštinu, koja je zbog izvanrednih prilika 1848/49. godine odr­
žana tek 1950. godine, na skupštini 1847. god. određene su teme:
1. Kako je i na koji način moguće ocijeniti očekivani urod šiški te žira
i bukvice za žirenje te koje objekte i što pri tome treba imati u vidu;
2. Da li bi bilo razumno s obzirom na činjenicu da Hrvatska uvozi znat­
ne količine mekog građevnog drva u višim predjelima, na staništima koja
baš ne odgovaraju uzgajanju hrasta, s više mara podizati kulture četinjača
nego se to danas radi.
Na skupštini 1852. godine predmet rasprave bili su servituti u šumama.
Prvi referent bio je D. K o s (10,5 stranica teksta), a drugi A. S c h m i d t ,
šumarski nadzornik virovitičko-mikloškog vlastelinstva (14 stranica teksta).
Međutim u ovom godištu nalaze se i dva priloga koji nisu bili na samoj
skupštini a to su:
1. Šiške i ose šišarice (17,5 stranica) od Josipa M o r v a y - a , šumara
Varaždinsko-križevačke krajiške pukovnije, a napisane »na osnovu vlastitih
promatranja i istraživanja«;
2. o uvođenju pila za rad u šumi te prenosnih strojnih pila za rezanje
dasaka i dugačkog građevnog drva od A. S c h m i d t - a (6 str.). Uvođenje
strojnih pila u šumski rad Schmidt predlaže kako bi se iskoristili i oni di­
jelovi mnogih hrastovih stabala koji nisu cjepki, smanjila potreba radne
snage (na kojoj je oskudica) a time smanjili troškovi proizvodnje i omo­
gućile niže cijene drvetu.
Za skupštinu u god 1853. bile su određene teme:
1. Kako se provodi razrješenje šumskih servitituta u praksi;
2. na koji bi se način mogao unovčiti višak drvne mase u šumom bo­
gatih brdskih područja Slavonije koje nemaju prođu i na koji bi pe način
ove šume mogle privesti svrsishodnijem i sigurnijem gospodarenju a da
šumoposjednici ne budu izvrgnuti velikim kulturnim troškovima;
3. primjena novog šumskog zakona koji je nedavno propisan u drugim
krunskim zemljama. 2
2 To se odnosio na Zakon o šumama koji je 3. XII 1852. godine donesen za
austrijski dio a.-u. Monarhije (a važio je i za Dalmaciju i za Istru).
303
4. Na II skupštini (1847. god.) J. S z i t t a prikazao je »Kralj evsko-državno v l a s t e l i n s t v o V r b o v e c i R a k o v e c « (kod Zagreba) koje je po­
sjedovalo 6200 jutara hrastovih šuma u ravnici, 7000 jutara bukovih šuma
u pribrežju i 900 jutara hrastovih šikara. U saopćenjima — novostima 1847.
D. Kos je govorio o listanju ovršine jednog posječenog hrasta, o hajkama
na vukove (u dvije hajke ubijeno ih 16 »jakih« komada i 8 lisica) i o po­
gibiji miševa u šumi Setuš zbog izljeva Save; J. S z i t t a konstatira kako
šumari često prolaze pokraj osobitosti u prirodi a da se za nešto više ne
zainteresiraju te, iz svog 35-godišnjeg rada, iznosi nekoliko takovih primjera
a među njima i taj, da je vidio C r a t a e g u s o x y a c a n t h a s ružičastim
cvetovima; J. P a n z n e r iznio je o štetama nastalim na 2—4 godišnjim hra­
stićima kao posljedica glodanja miševa tako da će se morati izvršiti po­
novna sadnja, a J. S c h a p e r o svom nalazu c r n o g g r a b a (»černi Gra­
ber« po narodu) u kaptolskoj svetošimunskoj šumi na M e d v e d n i c i . Crni
grab se nalazi, kaže Schaper, na stjenovitim južnim ekspozicijama i bez
drugih vrsta drveća, a do sada (tada) nije bio poznat sjevernije od Karlovca.
Drvo mu je odlične kakvoće, teško i tvrdo, i upotrebljava se posebno za
izradu zubaca vodeničnih kola. Sakupit će sjeme i izvršiti sjetvu na istom
staništu i u danom času obavijestiti o uspjehu.
Na III skupštini (1851) samo je J. S c h a p e r dao dvije obavijesti: o
»šumi u bari« kod Jastrebarskog te o »prekorednoj« vegetaciji jedne jabukove grane koja već tri godine živi i 'rodi iako se nalazi na složaju drugih
grana(!). Na skupštini održanoj 1852. godine takovih izvještaja nije bilo od­
nosno, točnije o njima nema zabilješki u »Trudovima . . . «
Na skupštini 1851. godine nije bilo posebnih tema na dnevnom redu kao
ostalih godina. Međutim to ne znači, da se skupština ograničila samo na
uži društveni rad, jer je razmatrano »mnšnje, koji je dao odsek šumarski
o nekih pitanjih, koja se tiču šumarstva i lova u Hervatskoj i Slavonii« te
održavanje državnog šumarskog ispita (i odobrenje za potpis diploma o po­
loženom ispitu kojeg su dva kandidata, od tri, položila dan prije skupštine
— !), a razmatrane su i upute za sakupljanje šumarsko-statističkih podataka.
Dodajmo odmah da su izabrani i članovi k o m i s i j e z a p o l a g a n j e
s t r u č n o g i s p i t a u 1852. godini, jer Šumarsko društvo prema §-u 4.
svojih Pravila, na taj ispit »utiče predlažući svake godine poverenike za izpitne komissie u Hervatskoj i Slavonii, koje postavlja vlada«. Za članove te
komisije predloženi su:
Franjo Šporer, c. k. poverenik od procene šumah u Osieku,
Dragutin Kos, c. k. prisednik komissie za zemljarinu u Zagrebu,
Antun Tomić, c. k. poverenik od procenah šumah u Križevcih te
Antun Bochutinski, nadzornik šumah u Cerniku;
a za zamjenike:
Adalbert Schidt, nadzornik šumah kneza Lippe-a u Virovitici i
August Prokopp, c. k. poverenik od proceneh šumah u Požegi.
Kako vidimo, u ispitnoj komisiji nalaze sva tri na šumarskom radnom
polju tada najaktivnija šumara (Kos — Šporer — Tomić).
304
5. Na neke pojave u šumarstvu osvrnuli su se u pozdravnom govoru i
predsjedatelji skupština 1847. (Šporer) i 1851. (Kos), dok je na skupštini
1852. godine predsjedatelj Šporer bio kratak i uglavnom je citirao pismo
J. Jankovića, koji je trebao predsjedati ovoj skupštini. Šporer se u svom
pozdravnom govoru ograničio samo na najnužnije vjerojatno s razloga što
je tada već uvelike vladao apsolutizam, pa nije za Društvo bilo oportuno
određene pojave podvrći kritici. Na to upućuje i činjenica da su »Trudovi
. . . « za tu, 1852, godinu objavljeni opet samo na njemačkom jeziku.
6. U sva tri godišta »Trudova . . . « nalaze se i društvena Pravila, i to
1847. i 1851. u cijelosti, a 1852. godine samo izmjene. Društvena Pravila iz
1847. godine, pod nazivom »Forstsections — Statuten — dakle Pravila Šu­
marske sekcije, sadrže svega 12 §-a, a ona iz 1851. god. 20. Prema § 9. Pra­
vila iz 1847. godine o godišnjoj skupštini Šumarskog društva — Sekcije iz­
vješćuje se Gospodarsko društvo kao cjelina time da se izvještaj objavi u
mjesečniku, dok takve odredbe u kasnijim Pravilima nema.
U prvom svesku, za 1847. godinu, objavljeno je samo brojno stanje dru­
štvenih članova, dok u ostala dva nalaze se popisi svih članova. Prema tim
podacima 1847. godine bilo je do skupštine 17 članova a na skupštini je
primljeno daljnih 5 redovnih i izabrana 3 začasna; 1851. godine bilo je 6
začasnih i 78 pravih time da su do tiskanja »Trudova . . . « pridošla još dva
člana, a 1852. godine bilo je 9 začasnih i 129 pravih. Od 9 začasnih 7 ih je
bilo iz Austrije (neki profesori Šumarske škole u Marienbrunn-u, J. Wesseli
i dr.) te predsjednik Češkog šumarskog društva i predsjednik Ugarskog
šumarskog društva. Među pravim članovima bilo je ne samo šumara nego
i šumoposjednika, advokata, općinskih bilježnika, veterinara, »građanina«,
župnika i ljekarnika. S područja Vojne krajine u Društvo bilo je učlanjeno
samo 6 šumara (2 iz Bjelovara te po 1 iz Kule, Nove Gradiške i Zagreba
— iz Zagreba je bio L. Möller, c. k. direktor šuma i šumarski referent u
C. k. zemaljskoj vojnoj komandi u Zagrebu tj. u vrhovnoj vojnoj i uprav­
noj vlasti za Vojnu krajinu).
Objavljeni su i financijski podaci, pa npr., saldo na dan 14. siječnja
1853. godine (dakle »Trudovi . . . « za 1852. godinu tiskani su početkom 1853.)
iznosi 133 forinte i 55 krajcara, a novac je položen u »poljoprivrednu dru­
štvenu blagajnu«.
7. Treće godište »Trudova .. .« razlikuje se od prethodna dva, jer
ima nešto materijala koji i nemaju veze sa godišnjom skupštinom. Tako
je objavljen kratak izvještaj o radu Ugarskog šumarskog društva zatim neka
odlikovanja, promjene u službi i umrli. Konačno saznajemo i to, da je
»najvišom odlukom (tj. carskom, primj. op) od 17. I 1853. ukinuto Ministar­
stvo za kulturu tla i rudarstvo«. Dotadanji poslovi ovog Ministarstva preni­
jeti su dijelom na Ministarstvo financija (uprava državnih šuma — kao V
sekcija ministra financija), a dijelom na Ministarstvo unutrašnjih poslova
(vrhovni nadzor nad »praproizvodnjom« i šumarstvom uključivo odnosno
zakonodavstvo, školstvo, nadzor nad stručnim društvima itd.).
8. U uvodu je spomenuto, da je i 1852. godište tiskano na njemačkom
jeziku s malim izuzetkom. Taj je izuzetak pismo tadanjeg velikog župana
Požeške županije J u l i j a J a n k o v i ć a , inače pakračkog vlastelina, i pred­
stavka »Visokoj c. k. banskoj vladi«.
305
Imenovani Janković bio se prihvatio predsjedništva skupštine Šumar­
skog društva koja se održavala u Pakracu, ali kako je bio spriječen to je
uputio pismo s izrazima žaljenja što ne može sudjelovati u radu skupštine.
Pismo završuje na slijedeći način: »Moleći daklen, da me slavno družtvo
kroz slučaj izvine, želim iz serdca, a nastojat ću u svako vreme i delom
doprineti, da se namere slavnog družtva na procvetanje kod nas toli zane­
marenih šumarskih znanosti i njihovog uzderžavanja na uzdignutje obćeg
blagostanja sretno izpuni, i da se kod svakog pravog domorodca dostojno
pripoznanje steci«. Ovo pismo, koje je kao prijevod tiskano i na njemačkom
jeziku, uredništvo je popratilo (samo na njemačkom jeziku) tekstom: »Koja
odanost! Kako sasvim drugačije i suprotno zvuči ovo pismo i kako je su­
protno očitom nemaru tako mnogih slavonskih šumoposjednika, posebno
njihovih šumara, kojima bi bili potrebni savjeti za vođenje njihovog straš­
nog gospodarenja šumama«.
U predstavci vladi u Zagrebu Skupština je tražila, da se posebno za­
jedničke šume podvrgnu »nekakvom privremenom nadzoru još prije, nego
u život stupi državni zakon o šumama«, te da što prije nastoji ishoditi
»zakon šumarski i lovski, kojem bi se doskočilo jedared pustošenju
šumah koji mah preotimlje našoj zemlji« a
Piškorić
^SfeO
POVIJEST
ŠUMARSTVA
HRVATSKE
1846 KROZ
STRANICE
1976
Sl'MARSKOii
LISTA
Jubilarna edicija Saveza ITŠDIH
3 Zakon o šumama dobila je civilna Hrvatska (i Slavonija) tek 1857., a Vojna
krajina 1860. To je austrijski zakon iz 1852. g.
306
FRANJO ŠPORER, UTEMELJITELJ ZNANSTVENOG
U HRVATSKOJ
ŠUMARSTVA
Što je napisano i tiskom objavljeno ostaje trajno zabilježe­
no i omogućuje kasnijim pokoljenjima upoznavanje kako djelo­
vanja pojedinaca tako i stanja u pojedinim epohama. Po tiskom
objavljenim aktivnostima u šumarstvu u prvoj polovini XIX sto­
ljeća kao značajne ličnosti ostaje trolist Kos—Šporer—Tomić.
Pored ove trojice sjetimo se i ostalih onih koji su sudjelovali
u raspravama na skupštinama tadanjem šumarskog društva (vidi
»Trudove Šumarske sekcije Hrv.-slav. gospodarskog društva) a
to su u prvom redu, J. S z i 11 a, a zatim E. A n d r e , N. L o v r e n č i ć , J. P a n z e r , J. S c h a p e r i A. S c h m i d t .
Trolist Kos—Sporer—Tomić neumorni su borci za unapre­
đenje šumarstva Hrvatske što se očituje u njihovom angažira­
nju na osnivanju a zatim i radu Šumarskog društva, točno
»Šumarske sekcije Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva« u
Zagrebu, te u njihovoj publicističkoj djelatnosti. Da su i u
svoje vrijeme bili cijenjeni kao stručnjaci potvrđuje i činjeni­
ca što im je povjerena dužnost ispitnih povjerenika (ispitivača)
na našem prvom i najstarijem šumarskom državnom ispitu
(Ugrenović u »Pola stoljeća šumarstva 1876—1926«, Zagreb 1926,
str. 111).
U tom razdoblju Antun Tomić objavljuje »Predlog, kako da
se občuvaju šume u potrebitom stališu i koji se pri tom pravilah deržati valja« (List mesečni tj. Gospodarski list, 1843, str.
182. i dalje) te izrađuje elaborat »o manjkavosti šumarske upra­
ve u Krajini kao i uzrocih njenih ter učinih, kojima bi se ti
odnošaji popraviti mogli«. Daleko opsežniji je njegov literarni
rad pojavom Šumarskog lista te u vremenu od 1877. do 1890.
objavljuje 12 rasprava, prvenstveno s područja uređivanja šuma.
Iz svih tih rasprava, počam od »Normalni dohodak i normalna
drvna zaliha uređenja šuma« (1877) do »Kritična smotra nauke
dra Makse Presslera o rationalnom šumarstvu i njegovom naj­
izdašnijem trajnom gojenu šume« (1890), proizlazi da je Tomić
bio originalni stvaralac i da nije podlijegao idejama ni ondaš­
njih korifeja šumarstva.
Od Dragutina Kosa, rodom Čeha, navodimo njegovu publi­
kaciju »Das Forstwesen in Kroatien« (Zagreb, 1847) t j . »Bitni
problemi šumarstva u Hrvatskoj« te njegovo sudjelovanje u
stručnim raspravama n a skupštinama Šumarskog društva ne
samo referatom o servitutima u šumama Hrvatske nego i u di­
skusijama o drugim problemima ili temama kao o pomlađiva­
nju prastarih (prešlih) hrastovih sastojina u češće poplavljenim
područjima, o svrsishodnosti beskonačnog održavanja starih i
većinom suhovrhih hrastovih stabala zbog osiguranja žirenja
svinja i dr.
Franju Šporera upoznat ćemo prema životopisu kojeg je u
Šumarskom listu 1881. objavio F. Ž. K e s t e r č a n e k . Pre­
nošenjem tog životopisa, u kojem je prikazan životni put i
djelovanje jednog šumarskog radnika ne samo na osnovu suhe
307
dokumentacije nego i saopćenja njegovih sinova, zavirujemo i
u stara godišta jubilaraca — Šumarskog lista a predstavlja se
i naš prvi šumarski povjesničar. Kesterčanekov prikaz donosimo
u doslovnom tekstu, jer bi svaki zahvat u nj bio na uštrb
autentičnosti a u pojedinim dijelovima u sadašnjoj redakciji
djelovao bi neprirodno.
TEKST PROF. KESTERČANEKA, POD NASLOVOM »NADŠUMAR FRANJO ŠPORER, UTEMELJITELJ HRVATSKOGA ŠUMOZNANSTVA«, glasi:
Proučavajući noviji povjestni razvoj Šumskoga gospodarstva i šumoznanstva u nas Hrvata, opetovano sam puta naišao na ime Franje šporera,
ime, koje je rek bi u najužem savezu sa svimi koristnimi i važnijimi pod­
rivati na šumarskom polju u domovini našoj kroz više decenija ovoga vieka.
Osvjedočiv se dakle tako o velikih i važnih zaslugah, koje si je pokojni
nadšumar Franjo Šporer po liepu našu domovinu i struku kroz sav svoj
viek sticao, smatrah si donekle baš i dužnošću predočiti današnjemu na­
raštaju opisom života i djelovanja otca hrvatskoga šumoznanstva liep dio
novije povjesti šumarstva u nas. Nadam se ujedno, da ću možda tom rad­
njom polučiti i to, da će nam u interesu stvari koji od drugova ili suvreme­
nika i znanaca Šporera još i naknadno koju crticu o velikanu tom saobćiti,
ne bi li nam možda onda ipak jednom bilo moguće odužiti se dičnomu
pokojniku bar u toliko, da mu spomen u hrvatskih šumara istinskom ter
podpunom slikom života, djelovanja i bivstva uzčuvamo. 1
Franjo Šporer potiče iz stare hrvatske obitelji Šporera, o kojoj nam
među ostalim također i poznati pisac g. Radoslav Lopašić u svojem djelu
»Povjest grada Karlovca« znamenitih podataka spominje. Tako nalazimo ta­
mo među ostalim ime Šporera u tiesnom savezu sa događajima istog grada
za francuzkog gospodstva u Hrvatskoj, za koje doba je dapače baš i otac
Franjin, poznati maire Josip Šporer (rodom iz Broda na Kupi) kano senator
gradski, veletržac a i načelnik (g. 1811.) vrlo znamenita osoba bio. Kao
trgovac žitom i drugom robom, ter jedan od najuglednijih građana, nastojaše Josip Šporer osobito da se mjesto Dubovac (kraj Karlovca) podigne te
je zato tuj i sam veliku kuću sagradio (sadašnji župni dvor), nadajući se,
da će se i drugi Karlovčani za njegovim primjerom povesti, ter u Dubovcu
solidne kuće posagraditi. Josip Šporer imao je više djece, a među tom i
Franju, koji se je g. 1806. baš u prije spomenutoj kući u Dubovcu rodio.
Svršivši mali Franjo pučke škole, dade ga otac u karlovačku gimna­
ziju, koja je to doba baš na glasu bila, tako da su onamo dolazili učiti
mladići iz svih krajeva domovine, a mnogi ća i iz austrijskih nasljednih
pokrajina; tako je i naš Frane imao tuj dovoljno zgode, da se u temeljnih
naukah valjano naobrazi. Najmiliji mu predmeti već za onda bijahu naravoslovje i matematika.
i Većinu ovdje saobćenih podataka imadem zahvaliti dobrohotnoj ubaviesti
velemožnog gospodina šumarnika Antuna Tomića, jednog od najvjernijih prijate­
lja dičnog pokojnika, zatim šumarskom nadzorniku Josipu Etingeru i onda sinu
Šporerovu, g. c. k. upravitelju kaznione u Ogulinu, Josipu Šporeru.
308
Bio je, kako sami njegovi vršnjaci pripoviedaju, mladić osobito bistra
uma, duhovit i vatren, znajuć si već za onda neku premoć nad svojimi dru­
govi osjegurati. Kako mu nadalje i obitelj baš s hrvatstva dićna bijaše,
naravno je, da se je i Franjo već za rada materinjim hrvatskim jezikom
podpunoma spoznao, ter tako već za rana gojio ljubav k rodu i domu,
komu je kašnje, kako ćemo vidjeti, i sav svoj život posvetio.
Šumarstvo poče baš to doba, osobito po Krajini, i zbilja napredovati,
a baš za samog francezkog gospodstva po tih krajevih domovine naše imao
je i stari Šporer dovoljno sgode, da se pobližje upozna korišću i obsegom
te struke, pak zato i privoli na to, da mu je sin Franjo po dovršenih gimnazijalnih naukah u Karlovcu mogao stupiti u tada već i u nas poznatu
šumarsku školu u Mariabrunu kraj Beča, gdje je Franjo i zbilja g. 1829.
svoje strukovne nauke svršio. Naukovanje bilo je tad tamo u dva tečaja,
višji i niži, podieljeno. Prvih se dvijuh godina nižeg tečaja učilo: šumarska
botanika, fizika, lučba, rudstvo, šumarska tehnologija, šumarska insektologija, uporaba šuma, ustanovljivanje prihoda šuma i uređenje šumskog go­
spodarstva, a sadjenje i taksacija obavljaše se i praktično. Nižji ovaj te­
čaj imao je pako svrhu osposobiti mladiće za nižje državne činovničke
službe.
Svršivši Šporer g. 1827. vrstnim uspjehom taj tečaj, stupi sliedeće go­
dine još i u posljednji tečaj, da tako u trogodištu posvema nauke svrši.
U tom se tečaju naučavahu državno šumarska uprava i šumsko pravo uz
praksu u svih granah šumarske uprave. Taj tečaj nije bio obligatan, a mo­
gaše za samo onaj pohadjati, koji je jur nižji tečaj svršio bio, svrha mu
pako bijaše osposobiti kandidate i za višja šumarsko-upravna mjesta. 2
Svršivši Šporer godine 1829. na obće zadovoljstvo svoje nauke, bude
po tadanjem običaju, kao odlikovani djak, neposredno po svršenih naucih
poslan u Tirolsku kao c. kr. šumarski vježbenik u Trident na praksu. Za
kratko doba službovanja posta c. kr. obilaziteljem šuma (Waldbeiter).
Uz vruću ljubav k struci šumarskoj ne dopadaše se Franji bivstvovati
po dalekoj tudjini, osamljenu od roda i doma svoga; živa želja za povrat­
kom u milu mu hrvatsku domovinu jasno proviruje iz njegovih pisama
one dobe. Napokon mu želja posta činom, godine bo 1831. premjesti ga
c. kr. ratno ministarstvo kano vrhovna krajiška upravna oblast kano ro­
đenog krajišnika na veliku radost i opet u Hrvatsku. Šporer bude imeno­
van c. kr. šumarom u bivšoj varaždinskoj pukovniji sa sielom u tvrdji
Križevačkoj. Povratkom Franje šporera u Hrvatsku pako vidimo da nasta­
je rek bi nov odsjek u vjekovanju tog hrvatskog odličnika. Kako bo je do
sada Franjin rad još uviek manje više sukroman bio, to ga eno već do
mala po povratku u zavičaj nalazimo radina na proprištu obće-narodnog
pokreta one dobe.
Šporer bijaše vele marljiv, učio bi i radio u slobodnih časovih, a medju
ostalim težio bi osobito za tim, da se pobližje upozna s novijimi za onda
još pravili hrvatskog jezika. Nu uz ove nauke ne mogaše ga kao mlada
2 Zavod marijabrunski bio je u to doba već na glasu svoje vrstnoće radi.
Ravnateljem bijaše grof Hojoš, učitelj šumoznanstva pako Ivan Schmidt, za mathematiku Gjuro Winkler, a za naravoslovne znanosti Franjo Höss. Slušatelja bilo
je preko 60, od kojih su treći tečaj samo šestorica njih polazila.
309
vatrena Hrvata, kojeg rodjake i braću vidimo medju prvimi pobornici one
dobe, minuti bez posljedica niti onaj liepi i bezprimjerni narodni zanos za
slobodom i narodnim napredkom, koji je to doba većma u Hrvatskoj za­
hvaćao korjen uslied nastojanja neumrlih zatočnika narodne ideje i bivstva
Gaja, Štosa, Smodeka, grofa Draškovića, Babukića i mnogih drugih.
Uslied žarkog svog domoljublja postade Franjo Šporer doskora nje­
mačkim i inim tudjinskim vlastodržcem u Krajini sumnjivim puntarom i
nezadovoljnikom, kojeg bi valjalo čim prije maknuti. Sva sdušnost u službi,
sve znanje i poštenje života nije ga od nesnosnog proganjanja obraniti
moglo i tako se šporer morao napokon sam ukloniti, ter bude g. 1836. na
vlastitu molbu premješten u Otočac k ličkoj pukovniji u dosadanjem svoj­
stvu c. kr. obilazitelja šuma.
U Otočcu imao je šporer prilike i sreću upoznati se sa prvom si su­
prugom, rođenom Marijom Hreljanovićevom iz stare senjske plemićke po­
rodice Hreljanovića. Iz ovog mu braka potiče još i sada živući sin Adolfo3.
Međutim nesretna kob ne dade mu za dugo živjeti s tom nježnom i ljub­
ljenom ženom, jer mu ona na preveliku žalost već do mala umre. Žalost,
koja ga na tim gubitkom snadje, prinuka ga, da se je za neko doba posve­
ma odrekao javnosti. Povukav se u zabit, radio bi neumorno i potrajno
na ovećem njemačkom djelu, koje i zbilja već doskora tisku preda. Djelo
je ovo poznata knjiga: »Das Forstwesen in der k. k. österreichischen Mili­
tärgrenze, oder vollständiges Forstlehrbuch für das Militär-Grenz-Forstschutzpersonale und die hiezu aspirirenden Feld- und Verwaltungs-Chargen,
mit besonderen Rückblicke aller dem Militär-Grenz-Forstpersonale vor­
kommenden Dienstes-Obligenheiten. Systematisch vorgetragen von Franz
Šporer, k. k. Waldbereiter des löbl. Brooder Gr.-Infant.-Regimentes Nr. 7.«
Tiskana bje ova knjiga od g. 1841. do 1843. kod Franje Župana u Zagrebu,
a mora se toli obzirom na sadržaj, koli i s obzirom na obseg (djelu imade
530 strana) prvim svoje struke kod nas priznati. Čitavo Se dieli u tri knji­
ge; prva knjiga nosi naslov: »Des inneren Forstwesens theoretische Abthei­
lung oder Forstnaturlehre«, te govori o šumarskom tloznanstvu, šumarskoj
klimatologiji, šumskoj botanici i šumarskoj zoologiji. Druga knjiga nosi
naslov: »Des innern Forstwesens praktische Abtheilung oder Forstwirt­
schaftslehre«, u kojoj se razpravlja nauka ob uzgoju šuma, nauka ob upo­
rabi šuma i nauka o čuvanju šuma. Treća knjiga nosi naslov: »Das äussere
Forstwesen« te razpravlja: razne odnošaje šumarstva, o šumarskom ure­
dovanju i o šumarskoj matematici.
Za predočiti bolje smier i svrhu tog djela i onim, koji ga neće prilike
imati čitati, budi mi ovdje dozvoljeno spomenuti sliedeće stavke iz predgo­
vora treće knjige, gdje šporer među ostalim i sliedeće spominje:
Denn abgesehen eines empfindlichen pekuniären Verlustes, zog ich mir
hiedurch — weiss Gott warum — eine Unzahl von Feinden zu, die da über
mich herfielen, gleich jenen gierigen Raben über den deutschen freien
Rhein! Doch sie sollen ihn nicht haben, den Triumpf mich an der Vollen­
dung dieses Werkes zu hindern. Meinem Fache zu nützen, insbesondere
8 Adolf Šporer je sada viši računarski činovnik kod carsko-otomanske že­
ljeznice u Solinu.
310
aber mein warmes Interesse für das v a t e r l ä n d i s c h e Forstwesen an
den Tag zu legen, war meine einzige alleinige Absicht. Sie weiter ausdehnen
und eben desshalb mich anfeinden zu wollen, hiesse mich verdächtingen,
als wüste ich nicht, wienach wir in einem Zeitalter leben/wo es auch im
Forstwesen der brillirenden Genie zu viele gibt, als sich ein einfaches
Alltagstalent dem Wahne hingeben könnte, es genüge ein Buch zu
schreiben, um Schriftsteller zu werden.
Nein meine Herren! Ich bin ein für das vaterländische Forstwesen
leidenschaftlicheingenommener Forstmann, und weiter gar nichts.
Anspruchslos, von einem innern Drange geleitet und ohne zu ahnen,
wie gefährlich der schmale schlüpfrige Pfad sei, der da führt aus dem
mechanischen Alltagsleben in das Reich des Denkens und der Regsamkeit,
habe ich von einer Möglichkeit geträumt meinem Fache und dem Staate
nützen zu können. Doch die himmlisch schöne Luftgestalt, die mein schwär­
mend Auge in dem Sternenreiche sah', löste sich in Dünste auf und nur
schmerzliche Erinnerung blieb zurück.«
Preznamenite su to rieči, koje je ovaj zatočnik znanja i struke šumar­
ske kod nas koncem mjeseca svibnja g. 1843. u Vinkovcih za predgovor
rečene svoje knjige napisao. Jasno nam se ovdje predočuje skrajnja pod­
lost neprijatelja svega, što Hrvatu sveto biti mora, al se i bistro odsieva
u riečih tih veleum pisca i plemenitost njegove duše, kao vruća ljubav k
struci i domovini.
Šporer nastojaše, kako vidimo, tom svojom prvom radnjom doskočiti
jednoj od najvećih u nas strukovnih potreba one dobe, što mu je bez
dvojbe u mnogom i podpunoma za rukom pošlo. Nu i po svakoga onoga,
koga historija hrvatskog šumoznanstva iole zanima, bez dvojbe je dotično
djelo navoda i sadržaja svog radi baš od neprocjenjive vriednosti.
Po smrti prve supruge želio je šporer ostaviti Otočac, gdjeno ga tako
rekuć sav okoliš bezprestano sjećaše velike nesreće, koja ga nenadim tim
gubitkom stiže. Zato zaprosi šporer još iste godine premještenje k brod­
skoj pukovniji u Vinkovce, koja mu molba također i uslišana bude, tako
da je već i prije spomenuti treći svezak rečenog djela u Vinkovcih svršio.
Imajuć međutim kao c. kr. obilazitelj šuma samo neznatnu plaću od 300
for. godišnjih, bio je naravski prinukan trošiti i od svoga, po materi pri­
lično znamenitog baštinjenog imetka.
Imajuć šporer sinčića, kojemu je po smrti supruge svu ljubav i brigu
posvetio, osvjedoči se međutim doskora, da mu težko kano udovcu s dje­
tetom živjeti, ter upoznav se medjuto još i s ljubeznom ter naobraženom
kćerju vinkovačkog ljekarnika Domca, odluči se po drugi puta oženiti. I
tako mu posta Josefina Domčeva drugaricom vjekovanja, koja ga pratijaše
kasnije čitavim dosta burnim životom sve do njegove smrti vjerno i uztrajno.
U Vinkovcih živio je Šporer to doba dosta udobno; po ćudi i naravi
čovjek veoma zabavan i veseo, postao je do mala dušom i nutkalom sveg
družtvenog života. Svi, koji ga pobližje poznavahu, ljubljahu i štovahu ga,
— izuzam ono nekoliko tudjinaca, koji mu medju to dosta zadavahu jada.
Da je imao šporer i humora u obilju svjedoče nam svi njegovi tadanji
311
znanci, koji se još i sada rado sjećaju njegovih šaljivih novina (manu­
skript), koje da je u Vinkovcih pod naslovom »der Waldteufel« od vreme­
na do vremena za svoje znance izdavao. Bijaše to neka vrst »Zvekana«, u
kom bi Šporer naravno često i koju tu i od svojih predpostavljenih kari­
kirao, što naravno nije moglo biti po volji tada svemožnoj gospodi po
Krajini, a osobito bi ga mrzili tudjinci, koje bi Šporer znao baš bezobzir­
no operušiti.
Šporer braneć vazda hrvatskim ponosom sve što se liepa i plemenita
za to burno doba preporoda naroda hrvatskoga u domovini zbivalo, po­
dupirao bi također i sve narodne težnje u tom smieru, al ga zato skoro
ozloglasiše pogibeljnim čovjekom. Godine 1843. izda Šporer opet prvo svoje
djelce na h r v a t s k o m j e z i k u u Karlovcu kod Prettnera pod naslo­
vom: »Opis i naputak, kako se valja služiti s posve jednostavnim dendrometrom«, djelce, koje bje kasnije g. 1858. također i na njemačkom jeziku
izdano. Ovomu je djelcu prije svega svrha upoznati hrvatske šumare sa
ustrojstvom i uporabom novog šumarskog stroja (visomjerom), koji je
sam Šporer izumio i konstruirao bio. 4
Konstrukcija i pravljenje tog stroja, koga još i dandanas mnogi sta­
riji hrvatski šumari posjeduju, stajaše ga ne samo mnogo truda, no i silu
novaca, nu žali bože nije mu se trud nikad ni priznanjem za života do­
stojno nagradio.
Izdanjem ovog djelca pako počinje nova era djelovanja Šporerova, jer
dočim je Šporer do sada sve svoje radnje prema tadanjem u nas duhu
vremena saobćivao u njemačkom jeziku, to vidimo da je s tom svojom
radnjom stupio bio po prvi puta na proprište hrvatske literature. Uzmemo
li tadanje obće stanje socijalno u nas, a osobito po Krajini u obzir, kao
što i nerazvitost jezika hrvatskoga za knjigu, moramo bezodvlačno prizna­
ti, da je taj pokus Šporera, kojim je nastojao i tehničke nauke u hrvaštini širiti, baš preznamenit momenat po kulturni razvoj hrvatskoga na­
roda u novije doba. Jer da se mi hrvatskim jezikom i u tehnici služiti
možemo, jedva da je i najodrešitiji rodoljub do sada vjerovao bio? Šporer
pokušao je prvi ono, što i mi sami dandanas još raznimi potežkoćami na­
stavljamo. U ovo doba vidimo nadalje, kako Šporer i u javnih za onda
postojećih glasilih jedan medju prvimi počimlje u prilog šumarstva kao
i šumarske znanosti u nas djelovati. Već od g. 1840. počeo je šporer u
»Croatii« (listu koga zagrebački rodoljubi izdavahu) saobćivati razne stru­
kovne članke, a malo kašnje već je i jedan od glavnijih suradnika »mje­
sečnog lista«, koga to doba »hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo« iz­
davati poče. Šporer je u tih listovih prije svega zagovarao potrebu ustroj­
stva šumarske škole u Hrvatskoj, u kom ga podhvatu vjerno podupiraše
među ostalimi osobito šumarnik grofa Erdödija, Karlo Kos.
Osnovu pravila za hrvatsko-slavonski šumarski zavod objelodanio je
Šporer u »mjesečnom listu« za svibanj god. 1843. Osnova ta sama po sebi
toli je zanimiva, da je vriedno i koju više o njoj tuj još spomenuti, jer
ne samo da je pomno i vrstno izradjena, no i zrelo razmišljena. Sastoji
se iz 38 paragrafa, od kojih ćemo bar § 1. spomenuti, kako sliedi: »Kao
* Vidi: »Centralblatt für das gesammte Forstwesen«, Wien 1881. strana 151.
razpravu »Šporers Dendrometer«.
312
god što domorodno gospodarstveno družtvo ide na poboljšanje svega ko­
likoga gospodarstva i svih njezinih grana, isto tako narodni šumarstveni
zavod kani sa svimi, koje su mu pri ruci silami pomagati domaće šumar­
stvo, ovu toli znamenitu gospodarstvenu granu«.
Ciela se ta osnova dieli u četiri odsjeka, od kojih odsjek prvi sbori o
čeljadi šumarstvenoga zavoda i njezinih dužnostih, ter se n. pr. u §. 8.
kaže: »Službu na tom zavodu može dobiti samo onaj, koji je na kojoj
javnoj šumarskoj školi svršio nauke, a i svjedočbami može dokazati, da je
više godina u šumarskoj struci prakticirao. Ljudi bez ikakve temeljite nau­
ke da se ne primaju. Zemljomjernik i risar na tom izavodu da bude samo
onaj, koj je na kojem sveučilištu dobio diplomu, a od domaćega poglavar­
stva dopuštenje, da mu je slobodno zanat svoj tjerati. U ostalom pako
će imat vazda prvenstvo domaći sinovi itd.«
U odsjeku drugom spominju se nagrade, koje bi imale pojedine gospoštije zavodu godimice davati. U trećem odsjeku razpravlja se ob odgojivanju sposobnih šumara, lovaca i zemljomjeraca na tom zavodu, o izpitih
itd. U četvrtom odsjeku pako govori se o nadzoru i odnošaju zavoda pre­
ma hrvatsko-slavonskom gospodarskom družtvu itd.
Ova pravila podnesena gospodarskom družtvu u Zagrebu, budu u na­
čelu po odboru istoga družtva usvojena, a Šporer dopisujućim članom
družtva izabran. Međutim uzprkos svemu nastojanju Šporerovu i njegovih
jednomišljenika osnova ova osta tek samo namišljajem, a da se s mjero­
davne strane to doba nije ni mislilo ozbiljno za oživotvorenja te liepe
pomisli. Šporera ipak ide ta nepobitna i velika zasluga, da je prvi stavio
bio šumarsko naukovno pitanje na dnevni red javnog mnienja, a urediv
silnu agitaciju u prilog te ideje, nije se pitanje ovo u nas već zaboraviti
moglo, dok nam ipak napokon g. 1861. ne postane činom.
Uvidivši i spoznavši međutim mnogobrojni te dvolični tudji elementi,
koji to doba u nas još većinu šumarskih službi obnašahu, kud Šporer prije
svega svojimi težnjami smiera, ter pobojav se, da bi možda baš za ono
doba obćeg prenuća naroda našeg mogle i Šporerove ideje u narodu za­
hvatiti korien, stadoše složno liepu i plemenitu namisao Šporerovu na sve
moguće načine napadati, ocrnjivajuć i samoga njega najpodlijim načinom
sebičnošću i nepoštenjem!
Bezobraznost tih krvopija jadnog nam naroda dostiže već toliku moć, da je
napokon g. 1844. Šporer bio prinužden u vlastitoj domovini javno se bra­
niti proti takovim navalam na njegovo poštenje. Šporer je to učinio objelodanjenjem posebnog pisma u »mjesečnom listu« na strani 155., datira­
nim od 19. kolovoza g. 1844. U pismu tom, koje nam i prejasno dokazuje
težki i mal ne osamljeni položaj Šporerov još za to doba, tuži se isti
gorko na nepravde i prigovore raznih klevetnika, moleć hrvatsko-slavonsko
gospodarsko družtvo, da se ne dade po njih odvratiti od svoje nakane, već
da uztraje podupirati njegovo poduzeće, veleć među ostalim:
»Okolnost ona, što nisam mogao statute za ovaj zavod tako obširno
izraditi, da bi se tako iz njih na prvi pogled i podpuno mogao dokučiti
duh njegov u svih svojih i najsitnijih razlikostih, zatim ovdi ondi izjav­
ljena, u ostalom posvema neosnovana briga, da će zavod ovaj, ako uspije,
313
mnoge šumarske službenike, što sad služe, uvriediti, pače hljeba lišiti, biti
će jedina zaprieka, što mome poduzeću zatire put. Znajući štovati one to­
liko važnije dogovore, koje si je vele ugledno hrvatsko-slavonsko gospodar­
sko družtvo zadalo za današnju skupštinu, odgovor na ove prigovore na
drugo mjesto ostavljam, ovdi pako budi mi prosto iskreno izpoviediti, da
ja, koji sam u dobroj carskoj službi, koji svoga vladara vierno i podložno
služim, a i ne mislim ikad ostaviti službu, niti to činim za silu, niti za
volju prljave koristi, nego da me pri tom mojem poduzeću neumorno vodi
liepi onaj nagon, koji samo onaj cieniti i uvažavati umije, koji znade, kako
pravi šumar za svoj zanat gori, i kako se Hrvat razigra snivajući o mo­
gućnosti miloj svojoj domovini koristiti itd.«
Međutim budi spomenuto, ne samo da Šporer tim pismom punim do­
moljublja i narodnog zanosa nije postignuo žuđeni cilj, već m u se po tom
broj osobnih neprijatelja samo umnažao, nu s druge strane opet valja
nam reći, da ga takove nepravde i neprilike samo još na veće pregnuće,
rad i mar bodriše. Godinom 1846. stvoren bi uz hrvatsko-slavonsko gospo­
darsko družtvo u Zagrebu i posebni šumarski odjek za ostvarenje kojeg
je šporer uz nezaboravnog Dragutina Kosa 5 ponajviše doprineo. Isti ovaj
šumarski odsjek obdržavao je već g. 1847. šumarski sastanak u Sisku, ko­
jemu je šporer predsjedao.
Godine 1849. vidimo, gdje šporer nanovo pred hrvatsko obćinstvo stu­
pa šumarskim djelom pod naslovom »Mali šumarski katekizam ili razgled
svega onoga, što šumar, komu je podpunom izpunjenju dužnosti svoga
znanja stalo, neobhodno znati mora«. Knjižica ta, obsižući 45 strana, ti­
skana bje god. 1849. u Karlovcu tiskom k. p. tiskarne Ivana Nep. Prettnera.
Knjižica ova bila je namienjena prije svega šumarskom osoblju nižjega
reda, dakle lugarom. Sadržaj iste je sljedeći: Uvod, I. Teoretičko (razdieljenje nutarnjeg šumarstva ili naravoslovje, onda II. Praktično razdielenje
nutarnjeg šumarstva ili nauka o šumoslovju. U Svemu nalazimo u tom
katekizmu 102 pitanja sa isto toliko odgovora. Osobito valja iztaknuti nazivoslovje kao i sustavoslovje ove knjižice, kojih se sadržaj u mnogom još
i danas uzorom smatrati može. Sadržaje čuvanje, sječu i uzgoj šume te
šumsku botaniku. Šporer zove primjerice tuj lugom svaki drvećem obrasli
prostor, kojega samog sebi prepuštamo, a šumom svaki onaj lug, koji se
po pravilih gospodarskih kao i političkih upotriebljava i čuva, dočim ga­
jem zove onaj veći ili manji sklop šuma, kojim pojedini šumar upravlja
itd.
U obće je djelce ovo veoma popularno i liepo pisano, te je baš šteta,
što se nije moglo izpuniti Šporerovo obećanje, da će se, ako ovo njegovo
djelce žudjenu ciel postigne, trsiti što skorije i drugi dio tog katekizma
objelodaniti.
s Dragutin Kos, rodom Čeh, šumar vele naobražen i štovan, hrvatskom si
zavičaju svom dušom odan, bio je jedan prvih pobornika na polju šumarstva u
Hrvatskoj. God. 1847. ga nalazimo kao šumarnika ukupnih dobara preuzvišene
gospodje grofinje Elizabete Erdödijeve; bio je prvi predsjednik hrvatskog šu­
marskog družtva, dopisujući član c. k. gospodarskog družtva za Kranjsku, godi­
ne 1852. postao je začastnim članom ugarskog šumarskog družtva itd. Medju
ostalim napisao je i znamenito djelo »das Forstwesen in Croatien« g. 1847., po­
svećeno članovom hrvatskog gospodarskog družtva u Zagrebu, zatim više toga u
raznih časopisih.
314
Da uzmognemo bolje predočiti ćućenje i namjere, kao i javni položaj
šporerov te dobe, spomenuti ćemo tuj neke rieči iz samog predgovora ovoj
knjižici. »Dočim narodni naš jezik skoro u svih pošlovih, koji se promi­
canja moralnog i materijalnog interesa u našoj domovini tiču, prvu rolu
igra, zar da mi šumari sami nazad ostanemo i jednako se jošt pićom
švabskog Mihla hranimo?« . . . K tomu nadoveza opazku: »Čast i poštenje
izobraženomu i dobronaravnomu Niemcu, njemu bo sretni razvitak šum­
skog gospodarstva zahvaliti imamo; ali sram neka bude one Niemce, koji
su se u našu domovinu uvukli i kao čankolizi i klevetnici na visoka dosto­
janstva popeli, od kuda, na mjesto da nezasluženu sreću svoju u miru
uživaju, naše domorodce progone i izagnati teže!« . . . Dalje opet: »Kao
hrvatski sin i dvadeset liet služeći šumski činovnik usudio sam se evo
potaknut istinskim domoljubljem prvi put u materinskom jeziku mojem
na literarno polje stupiti i knjižicu ovu o šumarstvu pod imenom »šumar­
ski katekizam« na sviet izdati itd.«
Kad je Šporer bio ovaj svoj šumarski katekizam izdao, poslao ga je
na ocjenu bečkom ministarstvu rata za onda kano vrhovnoj krajiško-upravnoj oblasti, uz molbu, da mu za isto za trud blagohotno nagradu
od 10 for. zanj doznači. Izvjestiteljstvo za krajiške šume imao je to doba
neki c. kr. nadšumarnik Giulame Dilon, koji je tu knjižicu predao tada
u njega prakticirajućem krajiškom pitomcu Josipu Ettingeru, da ju na
njemački jezik prevede, — što ovaj i učini, i— nu šporer ipak ni te cigle
nagrade od 10 for. ne dobi, kao što nisu ni Niemci nikad već tog »švab­
skog Mihl-a« zaboravili!
Političko prenuće naroda hrvatskoga oko g 1848. i velika komešanja,
koja se u zemlji spremahu, slabo bijahu na uhar narodno-gospodarskomu
djelovanju kod nas, pa zato i Šporerovi predloži i naprezanja dodjoše to
doba u zaborav. Minuse medjutim i te godine svom svojom veličajnošću
a i strahotami užasnog boja, za koje doba međutim također i šporera
medju prvimi širitelji narodne sviesti u Krajini nalazimo. Akoprem nije
bio glavom pod oružje u obranu mile si otačbine, to si je ipak šporer
znao i kod kuće, ublažujuć rane ostavljenih krajiških sirota iza raznih
bojeva, a osobito za osvojenje Beča, znamenitih zasluga po narod steći,
tako da je i isti tadanji predstojnik glavnog zapovjedništva u Zagrebu,
gjeneral Dahlen, našao vriednim izraziti šporeru posebnim dekretom od
13. svibnja 1849. za ovo plemenito i patriotično nastojanje najtopliju za­
hvalnost, koji dekret bje i u zagrebačkih (njemačkih) novinah službeno
objedodanjen.
čini se da u to doba padaju najljepši dani vjekovanja šporerova, rieč
se njegova poče ipak jednom uvažavati, strukovni mu rad bude cienjen, a
do mala već vidimo, da se sve, što je vriednijih šumara diljem hrvatskog
doma, šporeru približuje. U privatnom životu bio je šporer u Vinkovcih
baš vanredno obljubljena ličnost svoje osobito veselo ćudi kao i duhovi­
tosti radi; imajuć uz to liep te kriepak glas za pjevanje uz glasbenu nao­
brazbu, bio je jedan od najrevnijih promicatelja narodnih pjesama i div­
nih davorija one dobe. I tako posta šporer rodoljub na glasu, te je i sam
ban Jelačić nanj svoju pozornost svratio bio, i videć u njega sva svojstva
plemenita muža i valjanog strukovnjaka, nije ga već pustio s vida. Kad
315
su se pako god. 1851. i u Hrvatskoj kao i u inih zemalja naše monarhije
imale katastralne radnje poduzeti, predloži ban Šporera c. kr. ratnom mi­
nistarstvu, kao vrhovnoj krajiškoj oblasti, za povjerenika šumske procje­
ne. Tako bude Šporer i zbilja vele laskavim dekretom od 28. siečnja g.
1851. dignut sa dosadašnje službe c. kr. obilazitelja šuma u Vinkovcih,
te imenovan provizornim povjerenikom za katastralnu procjenu šuma u Osieku.
Ovom mu je zgodom također i tadanji vinkovački pukovnik Molinary na
ime brodske pukovnije izrazio na dugotrajnom i izvrstnom službovanju
u toj pukovniji zasluženo priznanje posebnim dekretom. Oproštaj Šporera
od vriednih Vinkovčana i njegovih sudrugova bio je nada sve srdačan te
nam je najjasnijim dokazom velikog štovanja, koje si je umik taj i velezaslužni pobornik šumarstva našega u tamošnjih rodoljuba umio steći.
Iz Vinkovaca preseli se Šporer g. 1851. u Osiek. Uz zvanične poslove
osobito nastojaše Šporer o tom, kako bi šumarski odsjek gospodarskog
družtva u Zagrebu na čim veću djelatnost pobudio. Bodreć prijatelje i
drugove svoje za rad, bio je sam vazda jedan od najmarljivijih. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko družtvo odlikova ga stoga predsjedničtvom i upravničtvom šumarskog odsjeka, koju je čast šporer obnašao sve dok se nije,
i to opet ponajviše njegovom ponukom, prvo hrvatsko-slavonsko šumarsko
družtvo ustrojilo. Iste godine 1851. povjeri upravljajući odbor gospodar­
skog družtva Šporeru još i tu časnu al i za onda prilično tegobnu za­
daću, da prevede iz njemačkog na hrvatski jezik, ter da našim okolnosti­
ma i odnošajem primjereno preudesi knjižicu »Leichtfassliche Anleitung
zur Holzpflanzung«, koje bje prevod kašnje i u godišniku šumarskog dru­
žtva tiskan pod naslovom »Kratka nauka, kako valja drvlje saditi«.
Šporeru medjutim kao da se nije milila neuredna služba povjereni­
ka šumske procjene, jer se još iste g. 1851. na toj službi zahvali, moleći
za mjesto kameralnog nadšumara u Fužinah, koje mjesto i zbilja 15. ko­
lovoza 1852. godine nastupi. Kod katastra služio je dakle jedva godinu
dana, pa mu je ipak katastralno nadzorničtvo prigodom odlazka poseb­
nim dekretom izrazilo svoje osobito priznanje zbog osobitih zasluga u
službi koje si je za to doba steći uspio, i kako se tamo veli: »wobei ihm
für die im Grundsteuer-Provisorium ausgezeichnete Dienstleitung in diesem
Inspectorate der gebührende Dank ausgespochen und die belobende An­
merkung seiner Leistungen gezollt wird.«
Tadanje ministarstvo za poljodjelstvo i rudarstvo pako imenova Špo­
rera dekretom od 6. studena 1851. godine predsjednikom za prvo izpitno
povjerenstvo za polaganje šumarskih državnih ispita; takav se je ispit zbi­
lja još iste godine po prvi puta u Zagrebu obdržavao.
Iz Osieka krenu Šporer put Fužina, gdje je i nadalje živo radio oko
promicanja šumarskog družtva kao i šumarstva u nas.
Iste ga pako godine vidimo 21. kolovoza i u Pakracu, gdje predsjeda
petoj glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva. Ovu skup­
štinu možemo pravo medju jedne od najvažnijih dogadjaja družtvenih one
dobe ubrajati. Takodjer najvažniji zaključak, koji tamo usvojen bude, spotaknuo je Šporer, naime predlog, da se prigodom dolazka Njegovog Veli­
čanstva u Zagreb od strane šumara podnese smierna molba, da bi se u
Zagrebu utemeljilo šumarsko i gospodarsko učilište.
316
Zaključkog odbora od 26. siečnja god. 1852. bude Franjo šporer imeno­
van i izabran dopisujućim članom c. kr. gospodarskog družtva u Beču.
Družtvo bijaše u ono doba jedno od najuvaženijih družtva te vrsti. Već
5. travnja g. 1851. izdade mu pako upravljajući odbor hrvatsko-slavonskog
gospodarskog družtva putem predsjedničtva prekrasnu pohvalnu svjedočbu 6 ,
vrhu neumornoga mu i uspješnog djelovanja, toli tvorom koli činom, na
polju domorodnog šumarstva, ili kako se tamo veli: »Indem der gefertigte
Ausschuss den Hernn Šporer über all diess belobende Zeugenschaft ertheilt,
äusserter unter Einem das Derselbe ein solches Zeugniss durch seine unermüdeten Leistungen und durch seine tieferen Kentnisse vollkommen ver­
dient.«
Obzirom na sve tu navedeno pako imali bismo nadalje spomenuti, da
ako i jest ugled i priznanje rodoljubnog djelovanja Šporera u srdcih domorodnih i hrvatskih sinova danomice sve više rasao, to imamo ipak podjeno zabilježiti i to, da je šporeru istodobno i jur u nas nastajućom dobom
absolutizma broj osobnih zavidnika kao i neprijatelja danomice jrasao, dok
im napokon ne podje za rukom upropastiti ga. Došavši bo Šporer u Fužine, uvidi do mala, da tamošnje gazdovanje ne odgovara dobrobiti zemlje
ni naroda, i nastojao bi o poboljšanju tih odnošaja. Imajući pako u tom po­
gledu protivne nazore od neposredno predpostavljenog šumarskog savjetni­
ka, nekog Neguscher-a, bude najedanput posve iznebuha bez ikakve pret­
hodne iztrage jedino na temelju najpodlijih ogovaranja po bečkom mini­
starstvu financija lišen kruha i službe.
Postavši Šporer tiem načinom žrtvom svojih osvjedočenja i rodoljublja
tražio je prije sveg, da si bar poštenje občuva, neka se sudbenim putem
proti njemu povede iztraga, koju mu molbu medjutim naprosto odbiše,
akoprem ga ipak i opet tobož putem milosti u državnu službu primiše,
premjestiv ga iz Fužina i domovine za c. kr. šumarskog protustavnika u
Bleiberg u Kranjsku. Da ga žalostni, a i još gadniji ti događaji duboko u
dušu raniše, razumieva se samo sobom, al ga ipak ne dovedoše do očajanja
i propasti, kako to neprijatelji njegovi izčekivahu. Videć bo Šporer, da je
nemoćan boriti se protiv obstojnostim, nastojaše o tom, ne bi li si možda
ipak i opet napornim i uztrajnim radom povjerenje i štovanje stekao u
onih, kojim ga toli ocrniše, dok mu to napakon zbilja ne pođe za rukom,
te on bude iznova imenovan c. kr. substitutom nadšumarskim i upravite­
ljem tamošnjeg šumskog ureda, a tim zadobi i opet nove nade u bolju bu­
dućnost!
Još jednom stupi Šporer na literarno proprište. G. 1858. izdao je u
Cielovcu knjižicu: »Beschreibung und Anleitung zum Gebrauche des Taschensdendrometers«, za koji je izum bio medjutim od c. kr. gospodarskog družtva
u Beču dobio i počasnu kolajnu. Isto je tako to doba izdao kod Ferdinanda
Kleinmayera u Cielovcu i djelce: »Tafeln zur Bestimmung des Kubick-inhaltes cylindrischen und kegelförmiger Baumstäumme.« Akoprem je Špo­
rer za posijednih godina mnogu gorku u samoj si domovini doživio bio,
to je ipak predobro znao, tko mu je te jade pribavio, pa buduć je bio
« Sve tuj spomenute svjedočbe dade mi na porabu sin Franje Šporera g.
August Šporer, c. kr. ravnatelj uza u Glini, na čemu mu budi ovdje najusurdnija
hvala izrečena!
317
odveć gorljiv rodoljub, najviše si je želio vratiti u milu domovinu, a baš
ga ta ljubav k domu i rodu prinuka, da je prigodom reorganizacije šumar­
ske službe u vojnoj Krajini g. 1859. i opeta stupio kao c. kr. nadšumar
prvog razreda u krajišku službu, i to k bivšoj 2. banskoj pukovniji u
Petrinji.
Kako su medju to baš u Krajini novi odnošaji nastali bili, odnošaji
posve protivni narodnim hrvatskim težnjam, kakove no je i šporer, kako
vidjesmo, od djetinjstva svoga gojio i branio, tek kako ga uz to još i one
gorke uspomene posljednjih godina ogorčavahu, to nije ni čudo, da ga do
mala i opet tad u Krajini u preobilju se nalazeći strani elementi često najgadnijih karaktera proglasiše buntovnikom, koji da malo radi proti jedin­
stvu sreće tih kultuträgera, jer mu još sveudilj švabskog Mihla zaboraviti
ne htjedoše. Napokon ga tadanji pukovnik i šef njihov kod ratnog mini­
starstva tako opisa, da bude i opet i taj puta bez svake iztrage samovoljno
lišen časti, ter g. 1863. u svojstvu podčinjenog činovnika premješten <c. kr.
financijalnomu šumskom uredu u Mehadiju u Banatu.
Ne posjedujuć već imetka, koji je većim dielom bio žrtvovao za izda­
nja svojih radnja i opremu izumljenih strojeva, bio je naravno prinužden
i tu na novu mu nanesenu uvriedu strpljivo podnašati, nu ipak od sada
već ne bi propustio sgode, da pokuša u drugu službu doći. Tako je bio g.
1861., kadno se je ustrojio šumarsko-gospodarski zavod u Križevcih, te k
oživotvorenju koga je baš on sam najviše doprineo svojom dosljednom agi­
tacijom u tom smieru, zamolio za professuru na rečenom zavodu, čast
koja ga je sjegurno u svakom pogledu i prije svakoga išla obzirom na
znanje kao i djelovanje na polju šumoznatstva u nas. Pa ipak kao da mu
je još uviek ne bijaše čaša gorkosti puna, koja mu jadnomu nezahvalnici
i neprijatelji Hrvatske pripravili bijahu, imao je šporer još jednu od naj­
ljućih i najcrnijih jada pregorjeti. Vlada mu bo zabaci molbu, imenovah
učiteljem na kr. šumarskom učilištu drugog jednog molitelja, i to još ta­
kvog, koji je prije nekoliko godina bio u banskoj pukovniji pod samim
šporerom kao šumar služio.
Naravno da se je toli nezahvalno i nezasluženo postupanje moralo sta­
rine šporera duboko kosnuti. On, koji je do sada još uviek bio jak i
kriepak na tielu i duši, postao je odsad misantrop, odrekav se svakog
rada, da i istih prijatelja, živeć jedino još obitelji, odnosno supruzi i ljub*
Ijenoj si kćeri Frideriki. Kad mu je pako kćerka udala (za sadanjeg pu­
kovnika g. Dragančića), mislio bi samo još, kako da bolje uredi svoje odnošaje, želeć si smrt, i zbilja umre na dne 16. listopada 1865. godine. Tielo
tog velikana hrvatskih šumara bude zakopano na obćem groblju u Mehadiji
uz saučešće roda i štovatelja.
Hrvatska izgubi njegovom smrću jednog od najodličnijih sinova, prva­
ka šumarske struke, i Nestora hrvatskog šumoznanstva. šporer postao je,
kako vidjesmo, žrtvom svoje ljubavi prama domovini i rodu, žrtvom ne­
smiljenog progonstva, zlobe i zavisti, žrtvom svog osvjedočenja, ali je bio
muž toli vriedan i odličan, da će mu uspomena živjeti, doklegod bude
hrvatskih šumara. Šporer je mrtav, al mu plodovi djelovanja žive, šumar­
sko družtvo, šumarsko učilište, samosviest šumarskog stališa i prošlost
hrvatskog šumoznanstva, sve su to samo plodovi njegovoga neumornoga,
318
n a p o r n o g a i r o d o l j u b n o g djelovanja, p a stoga i m o ž e m o s l o b o d n o reći: d a
već n e m o ž e b i t i d a l e k o ni o n o d o b a , k a d b u d u r o d o l j u b n i i svjesni hrvat­
ski š u m a r i latili se izvesti j e d n u od n a j p l e m e n i t i j i h dužnosti, d u ž n o s t i
zahvalnosti, š t o v a n j a i m o r a l n e n a g r a d e p r v o m u v e l i k a n u stališa n a š e g .
D o s t o j n o d a ovjekovečimo s p o m e n p r v a k a n a š e g i N e s t o r a , t o n e k
b u d e s k r b n a š a , — a z a t o i n a p i s a h ovo n e k o l i k o r e d a k a , kličući: slava
F r a n j i š p o r e r u , bio o n u z o r o m h r v a t s k i m š u m a r o m !
BILJEŠKE:
1. Prijevodi njemačkih tekstova
»Jer bez obzira na osjetni novčani gubitak navukoh na sebe — samo Bog zna
zašto — sijaset neprijatelja, koji su na mene navalili, slično onima lakomim gavra­
nima nad slobodnom njemačkom Rajnom! Ali oni ne trebaju imati slavu da me
spriječe pri dovršenju ovoga djela.
Koristiti mojoj struci, no ponajvećma
moje živo zanimanje, da se domovinsko šumarstvo iznese na vidjelo dana, samo
to bijaše moja jedina namjera! Dalje ga produbiti, a baš zbog toga me napadati,
nazvati me sumnjivcem, kao da ne znadijah u kojem vijeku živimo, kada također
i u šumarstvu previše svijetlih genija imade, kao da bi jedan običan talent
mogao predati se opsjeni, da je dostatno napisati jednu knjigu, da bi postao
pisac.
Ne, moja gospodo! Ja sam samo jedan šumar, koji je domovinskim šumar­
stvom strasno obuzet, i ništa drugo.
Skromno, vođen nekim unutarnjim porivom i ne sluteći, kako je opasna uska
klizava staza, koja vodi iz mehaničke svagdašnjice u carstvo misli i žustrosti,
sanjah o mogućnosti, da ću moći koristiti svojoj struci i državi. No, božanski
lijep lik u zraku, koji vidje moje zaneseno oko u carstvu zvijezda, rasplinuo se
u magli, te samo preostade bolno sjećanje.«
»... čime se za izvrsne uspjehe u privremenom odsjeku za zemljišni porez
ovoga inspektorata izrazuje dolična pohvala i odaje pohvalno priznanje njegovu
uspješnom radu.«
»Dok potpisani odbor prije svega podjeljuje ovo priznanje istodobno izjav­
ljuje da ga je zavrijedio za svoje neumorno zalaganje (u radu) i za svoje duboko
znanje«.
»Tablice za utvrđivanje sadržaja valjkastih i čunjastih
stabala«
2. »Zvekan« je bio humorističko-satirički list, koji je 1867. godine izlazio
u Zagrebu.
3. Mjesto Mehadija, u kojem je Šporer završio svoj život, nalazi se u Ru­
munjskoj a udaljeno je dvadesetak kilometara od Dunava i grada Oršova.
319
VLADOJ KÖRÖSKENJI — PRVI TAJNIK
HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
Šumarski list u svom prvom svesku, donio je i »osmrtnicu«
Vladoju Koroškenjiju. Donio je osmrtnicu svom prvom uredni­
ku jer je tajnik H.-s. šumarskog društva bio prvih godina ujedno
i urednik Šumarskog lista, ali koji nije ugledao ni taj broj,
jer ga je pretekla smrt. Odužujući se jednom od najagilnijih
obnovitelja H.-s. šumarskog društva i, nesumnjivo, osnivača Šu­
marskog lista prenosimo Osmrtnicu u nepromijenjenom tekstu.
Svaki od nas je se sigurno više puta rastužio, slušajuć skoro danomice,
gdje nam crna sudba trga iz naše sredine muževe, koji posvetiv se ovoj ili
onoj struci, zavriediše svojim neumornim plodonosnim radom priznanje svo­
jih sustrukovnjaka i sveobće štovanje. Koliko više moradosmo se rastužiti
čuvši, da šumarska struka izgubi Viadoja Koroškenjija, nadšumara županije
zagrebačke i tajnika hrvat.-slav. šumarskog družtva, jednog od najvrsnijih
i najmarljivijih strukovnjaka, koj posvetiv sav svoj život struci šumarskoj,
te radeći neumorno u istoj, nastojaše, pun žarkog rodoljublja, da podigne
blagostanje puka i da promakne naš kulturni razvoj. Život i rad Vlado ja
Koroškenjija uzko je skopčan s uredjenjem našeg domaćeg šumarstva, sa
početci naše strukovne literature i s osnivanjem hrvat.-slav. šumarskog
družtva, stoga budi nam dozvoljeno osvrnuti se na nj u nekoliko kratkih
crtah.
Vladoj Koroškenji, drugi sin Antuna Koroškenji-a, umirovljenoga bla­
gajnika županije varaždinske, i matere si Vjekoslave, rodi se 1. rujna godi­
ne 1845., na svom obiteljskom dobru Vidovec, nedaleko Varaždina. Svoju
djetinjsku dobu probavi u krugu milih si roditelja te svršiv glavnu učionu
podje na Varaždinski gimnazij, gdje, bivši u četvrtom razredu, oplaka smrt
premile si majke. Već tada probudi se u njem osobita ljubav k prirodi,
s česa uzželi odabrati si životnim ciljem takovu struku, kojom bi si mogao
zadovoljiti mladjahnoj žudnji, što bi uzrokom, da je svršiv gimnazialne
nauke, odlučio posvetit se šumarstvu te podje godine 1862. na novo ustro­
jeno više gospodarsko-šumarsko učilište u Križevac. Ovdje probaviv kod
brata Dr. V. Koroškenjia, koj nastojaše bratinskom ljubavi i otčinskom
njegom oko njegova uzgoja, tri godine, svrši 1864. gospodarstvo i šumar­
stvo vrlo dobrim uspjehom. Svršiv nauke, proputovao veći dio Slavonije,
da se upozna sa raznimi ondje vladajućimi okolnostmi šumarenja te posta
još iste godine mjeseca listopada šumarskim vježbenikom kod Miholjačkog
vlastelinstva baruna Prandau-a. Zasvjedočiv svojim radom potpunu sposob­
nost i stekav si ponašanjem naklonost svojih predpostavljenih, bude tri
mjeseca kasnije imenovan šumarom u Čadjavici, što bi kasnije zamienjeno
sa Šljivoševci. Kao šumaru miholjačkog vlastelinstva pruži mu se zgodna
prilika obćiti sa svojim šumarnikom glasovitim Adolfom Danhelowsky-em,
320
koji opaziv u Koroškenji-u mladića puna oduševljenja za odabranu si stru­
ku, u veliko ga obljubi, te stane, podućavajuć ga u svih strukah šumarstva,
nastojati oko njegovog strukovnog usavršivanja, s česa mu posta drugim
učiteljem, kojega se pokojnik vazda osobitim štovanjem i zahvalnošću sje­
ćao. Radeći i stručno se izobražavajuć, osta pokojnik kod miholjačkog vla­
stelinstva sve do godine 1871., kada se u nas počeo uvadjati institut župa­
nijskih nadšumara. Zaželiv si i on, da svojim znanjem i izkustvom posluži
miloj domovini i da svoj trud uloži u sveobču korist, bude iste godine,
uslied eminentne preporuke svoga šumarnika odlikovan imenovanjem od
12. srpnja god. 1871. za nadšumara u županiji zagrebačkoj. Postavši Vladoj
Köröskenji nadšumarom, preuze time čast, s kojom bijahu skopčane velike
i tegobne dužnosti tim više, što je onda tek počelo uređivanje obćinskih
šuma, koje su putem segregacije postajale pravom imovinom puka. Bez
ikakvog šumarskog osoblja, osamljen, uz pomanjkanje skoro svih potrebnih
sredstava, započe pokojnik svoju djelatnost te boreć se s raznimi nepredjenimi zapriekami položi—u svom-području- temelj budućem razvitku na­
šeg šumarstva. S vremenom budu postavljeni kotarski šumari a naše do­
maće šumarstvo poče se sve pomalo razvijati. Znajuć pokojnik kolika bi
to korist bila, da se svi domaći šumari sjedine, zamisli sa drugom si Vatroslavom Račkiem osnovati dotično obnoviti bivše šumarsko družtvo, što se
već u godini 1874. bilo konstituiralo brojeć u ono doba preko 90 članova
u kojem bi se svi domaći šumari sakupili, da uzmognu međusobnim po321
ticanjem i uzajamnim dogovorom uspiešnije raditi oko unapredjenja svoje
struke. Dva puta sasta se niekolicina šumara u tu svrhu u Križevcih, nu
oba puta kan da im posluži slaba sreća. Prigodom tog drugog sastanka iza­
bran bi odbor, komu bi zadaćom, sve pripraviti, što bi za osnivanje šumar­
skog družtva potrebno bilo. Izabrani odbor zadovolji se time, da je izabran a
osnovanja šumarskog družtva malo da nepade u zaborav. Videć Köröskenji,
da se tim postupkom nemože daleko doći, odluči, uslied neprestanog poti­
canja svog sadruga Račkia, čitavi odborski rad sam preuzeti. Nagovarajuć
neprestano ustmeno i pismeno svoje sustrukovnjake nastojaše, da ih za­
dobije za svoju najmiliju ideju; nijedno na sudruga upravljeno pismo neode
da nebi u njem štogod natuknuo o osnivanju šumarskog družtva, nijedan
posjetivši ga sustrukovnjak neode, a da se ne bi rieč povela o istom. Tako
radeć kroz čitave tri godine razposla godine 1875. pozive, u kojih iztiče
važnost osnivanja šumarskog družtva, te pozva sve, kojima je stalo do
napredka domaćeg šumarstva, da se skupe u jedno kolo. Ovaj poziv bude
svestrano poprimljen, te se na temelju istog sakupi sliedeće godine dne
27. veljače liep broj domaćih šumara u prostorijah hrv.-slav. gospodarskog
družtva. Tu bude iznova izabran odbor, komu bi povjereno poprimiti sve
predradnje, da se u govoru stojeće družtvo osnuje. Izabrani odbor pod
predsjedničtvom opće štovanog šumarnika starine A. Tomića uz sudjelovanje
svih vriednih članova odborskih rieši svoj zadatak na sveobće zadovoljstvo
tako, da se još iste godine dne 18. i 16. listopada mogla održati prva velika
skupština, kojoj je pokojnik izvjestitelj bio. Da je veći dio resolucija, pri­
hvaćenih u glavnoj skupštini naročito o samostalnosti i nezavisnosti šumar­
skih ureda od političkih oblasti zatim ob ustrojenju šumarske akademije
u Zagrebu iz pera pokojnikova potekla razumije se samo po sebi te bi
suvišno bilo njegove zasluge o tom spominjati. Prva velika skupština, znajuć cieniti velike zasluge pokojnikove po družtvu, izabra ga jednoglasno
tajnikom istog te mu povjeri uređivanje svog organa, koju potonju duž­
nost preuze pokojnik bezplatno, nemareć za to, što će ga ista uz tajničke
i uredovne poslove preobteretiti, nu višja providnost nedosudi, da vidi prvi
broj družtvenog organa, da se veseli nad prvim uspjehom svoga neumor­
noga truda.
Bivši još Vladoj Köröskenji šumarom u Slavoniji posta članom izpitnog
povjerenstva za šumarsko i lugarsko osoblje a to ga ponuka na sabiranje
gradiva, za svoje »Obće šumarstvo« koje izda godine 1873. u Zagrebu. Obće
šumarstvo prvo je poveće djelo u našoj literaturi, koje obuhvaća sve grane
šumarstva, te je naiemnjeno onima koji se žele upoznati sa počelima šu­
marske znanosti. Da je pokojnik isto pisati mogao jedino iz ljubavi prema
napredku svoje struke i iz želje, da poniešto ublaži posvemašnu nestašicu
naših strukovnih knjiga, o tome će biti svatko uvjeren, koj zna kako se
u nas izplaćuje pisanje strukovnih knjiga. — Nu uz sve to sabirao je po­
kojnik neprestano gradivo, za daljnje izdavanje strukovnih knjiga, kao što
mu svjedoče razni našasti rukopisi.
Kao nadšumar bijaše pokojnik u svojoj praksi vrlo revan i točan u
vršenju svojih dužnosti. Svoje podčinjeno osoblje neprestance bi podticao
na rad, te bi mu u svem i svačem svojim primjerom prednjačio. U pitanju
tićućih se obćinskog imetka, bio je pokojnik uviek na strani puka, a to
mu pribavi sveobće povjerenje i štovanje. Koliko je bila poznata u domo322
vini stručna mu vještina i značajnost, najbolje nam svjedoči to, da ga je
godine 1873. izabralo pukovnijsko vieće gjurgevačkog puka za svoga za­
stupnika kod izlučenja odkupa na uživanje državnih šuma. Tako neprestano
radeć u korist mile si domovine, snadje ga dne 2. prosinca 1876. nemila
smrt u najboljoj dobi života, na veliku žalost razcviljene obitelji i na tugu
svih domaćih šumara, koji izgubiše vierna prijatelja i zaslužna vještaka.
Visoka vlada uvažavajuć rad pokojnikov počastila bi ga više puta svojim
pozivom na anketne sjednice u kojih bi se razpravljali predmeti tičući se
našeg šumarstva, a godine 1872. imenova ga članom odbora za bečku svjet­
sku izložbu.
Tko je poznavao Viadoja Köröskenjia, poznavao je čovjeka krasnih du­
ševnih vrlina; njegovo strukovno znanje, njegovo mnogostruko izkustvo, nje­
gova neumorna radinost i postojanost, njegova plemenita iskrenost i nje­
govo žarko rodoljublje bijahu mu jedina pomagala, pomoćju kojih osnova
hrv.-slav. šumarsko družtvo.
Šumarstvo gubi u njemu jednog od najzaslužnijih i najvrsnijih strukovnjaka, domovina vierna i odana sina, a križevački zavod jednog od najmarljivijih pitomaca!
Ime Viadoja Köröskenjia ostat će slavno u našem domaćem šumarstvu,
a hrv.-slav. šumarsko družtvo slavit će u njem uspomenu svoga osnovatelja.
BILJEŠKA: Köröskenjijevo »Obće šumarstvo za samouke« opširnije je pri­
kazano u Šumarskom listu 1975. god., str. 80.
323
POVIJEST
ŠUMARSTVA
HRVATSKE
1846 - 1976
KROZ
STRANICE
INŽENJERA
ŠUMARSKOG
SAVEZ
I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE
HRVATSKE
LISTA
INDUSTRIJE
ZAGREB
I»76
Jubilarna publikacija — potrebna svakome ITŠDI — Jugoslavije
P R I K A Z RADA
SVEČANE
AKADEMIJE
koja je održana 11. VI. 1976. g. u hotelu Intercontinentalu u Zagrebu povodom
proslave jednog stoljeća i tri decenija osnutka HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠU­
MARSKOG DRUŠTVA, jednog stoljeća neprekidnog izlaženja ŠUMARSKOG LISTA
i tridesetpete godišnjice NARODNOG USTANKA
Tekst i graf. oprema
Ing. R u d o l f
Antoljak
Fotografije
Foto-atelje: Ante
Josip
Sorić
Crteži-karikature
Ćosić, s l i k a r - i l u s t r a t o r
Grafičari tiskare »A. G. Matoš« — Samobor već 20 godina opremaju i tiskaju šumarski list.
SEM
i
SAVEZ
IN2ENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA
I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE
POVODOM 130. OBLJETNICE OSNIVANJA
HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG
DRUŠTVA I 100. GODIŠNJICE NEPREKIDNOG
IZLA2ENJA ŠUMARSKOG LISTA
UZ SLAVLJENJE 35. GODIŠNJICE NARODNOG
USTANKA
CAST NAM JE POZVATI VAS NA
SVEČANU AKADEMIJU
KOJA ĆE SE ODRŽATI U PETAK 11. LIPNJA 1976.
GODINE U 10 SATI U HOTELU
INTER-CONTINENTALU U ZAGREBU
Pozivnica za svečanu akademiju
" <
Ing.
B.
Pohajda,
.
'•
.
.
ing.
'.',"
'
D. Bartovčak,
dr. N. Komljenović,
proslavi
arh.
ing.
Vj. Radaus i ing. S.
Vanjkovič
Skupina apsolvenata ŠF iz 1931/32 g. : ing. D. Volk, ing. R. Chylak, ing. O. Piškorić, ing. D. Würth, ing. A.
Kvaternik, ing. 2. Pere (šumarski veteran), ing. D. Hanzl, ing. D. Majer, ing. I. Bastijančić, ing. Z. Grohovac
i dr. M. Brinar.
mijsi
W&s&^g&g^gg.
Skupina Šumara f l ) pred Intercontinentalom — Zagreb.
328
P R O S L AV A
130. OBLJETNICE HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG
DRUŠTVA, 100. GODIŠNJICE NEPREKIDNOG IZLAŽENJA
ŠUMARSKOG LISTA
I
UZ SLAVLJENJE 35. GODIŠNJICE NARODNOG USTANKA
ZAGREB 11. VI. 1976. G.
ORGANIZATOR PROSLAVE: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Hrvatske.
Svečanom akademijom proslavljena je u Zagrebu 11. lipnja o. g. s t o t r i d e s e t a obljetnica osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva,
s t o t a godišnjica neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 35. godišnjica
Ustanka naroda SFRJ.
Proslava je održana u Kristalnoj dvorani velebnog Inter-continental ho­
tela, kojoj su prisustovali: Jakov Blažević, predsjednik Predsjedništva sa­
bora Hrvatske, akademik Grga Novak, predsjednik Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, Čedo Grbiić, član Predsjedništva SRH, ing. Rade Pavlović, sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo SRH,
ing. Žarko Ostojić, predsjednik Saveznog komiteta za poljoprivredu, ing.
Franjo Kinebl, član Savjeta SRH i predsjednik Republičkog savjeta za
zaštitu prirode, ing. Mirko Sučević, sekretar Savjeta za šumarstvo i preradu
drveta Privredne komore Jugoslavije i dr Ivo Marić, predstavnik Republi­
čkog savjeta za znanstveni rad.
Uz spomenute počasne uzvanike i goste, proslavi su prisustovali pred­
stavnici Saveza inženjera i tehničara Hrvatske, delegati Saveza IT šumarstva
i drv. industrije BiH, Makedonije i Slovenije, kao i preko 450 IT šumar­
stva i drvne industrije Hrvatske.
Počasne goste i okupljene sudionike proslave dočekivali su i uvodili
u Kristalnu dvoranu Inter-continentala predsjednik i članovi Upravnog od­
bora Saveza IT. Svaki je učesnik bio zakićen ukusnom društvenom zna­
čkom, koja reljefno prikazuje hrastov list sa žirom, zupce horizontalne jarmače »it«, simbolični znak inženjera i tehničara, kao i zelenom vrpcom s
natpisom »Šumarski list 1876—1976«. Ispred zgrade hotela, uz državnu,
republičku i partijsku zastavu, lepršale su — po prvi put u povijesti Šumar329
skog društva — zelene zastave Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvat­
ske. I na zgradi 78 godina starog šumarskog doma na trgu Ivana Mažuranića broj 11, gdje je bila organizirana prigodna izložba, vijorile su zelene
zastave naše struke!
H^
Društvene zastave pred hotelom vijorile su prvi put u povijesti Saveza ITŠDIH.
PROGRAM SVEČANE
AKADEMIJE
1. Pozdravna riječ predsjednika Saveza inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske
ing. S. Tomaševskog
2. Pozdravi delegata i uzvanika
3. Prof. dr M. Android: Sto godina šumarstva i drvne
industrije Hrvatske (prošlost, sadašnjost i vizija
budućnosti)
330
4. Dr Branimir Prpić: Osnutak i rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog Društva (današnjeg Saveza IT
šumarstva i drvne industrije Hrvatske) u vremenu
od 1846—1976. g., kao i razvitak šumarskog lista
od osnivanja do danas (1876—1976).
5. Podjela priznanja, povelja i zlatnih plaketa dru­
štvenim radnicima Šumarskih društava i Saveza,
Šumskim gospodarstvima, DIP-ovima, šumarijama
i dr.
6. Kulturno-umj etnički program:
a) Nastup pjevačkog okteta »Gorani« — Zagreb
b) Svečani recital: Oda šumi i slavljeniku od M.
S. Mađera — izvodi Zlatko Crnković, dramski
glumac i prvak HNK
c) Narodni plesovi Hrvatske — izvodi folklorna
grupa Šumskog gospodarstva »Hrast« — Vin­
kovci
7. Svečani ručak u Kristalnoj dvorani hotela Inter­
continental
Napomena:
1. Studenti šumarstva, predvođeni profesorima Šu­
marskog fakulteta, položit će — uoči dana prosla­
ve tj. 10. lipnja o. g. u 10 sati — vijence na grobove
šumarskih velikana ikoji su pokopani na zagreba­
čkom groblju na Mirogoju.
2. PRIGODNA IZLOŽBA arhivske dokumentacije Sa­
veza, najstarije stručne literature, karata šuma,
crteža i fotografija istaknutih društvenih d stručnih
radnika šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao
i ostalog propagandnog materijala otvara se u dru­
štvenim prostorijama Saveza, u Šumarskom domu,
Mažuranićev trg 11, od 11 — 18. VI o. g.
/. UMJESTO
UVODA
26. XII. 1976. g. navršit će se ravno 130 godina otkako je u redovima
»domorodnih šumara« Hrvatske započelo živo kretanje. Međutim, to ne
znači, da je šumarstvo Hrvatske staro samo trinaest decenija. Ono ima za
sobom prošlost od preko sedam stoljeća, ako uzmemo u obzir mjere šumarsko-političke prirode, koje su poduzimali istarski i dalmatinski gradovi
već u XIII. stoljeću.
Prije 130. godina naši šumarski velikani Dragutin Kos, Franjo šporer
i Ante Tomić, koji su osnovali — unutar tadanjeg »Hrvatsko-Slavonskog
331
Gospodarskog Društva« (utemeljeno 1841. g.) u Zagrebu — »Horvatsko-slavonsko družtvo šumarah« nisu mogli niti naslutiti u ikakav će se složeni
organizam razviti i razbuktati — po njima stvorena inicijalna klica i iz
koje je — kasnije — nastao današnji Savez IT šumarstva i drvne indu­
strije Hrvatske, to golemo «tablo koje danas, putem svojih 19 teritorijalnih
Šumarskih društava, okuplja preko 2.000 IT.
Ovaj povijesni događaj, star 130 godina, zbio se je 26. XII. 1846. godine
na dobru u Prečecu kraj Zagreba »U perkos najnepriatnioi dobi godišta,
zločestu vremenu i mestnim povodnjaina ipak 17 šumarah iskupilo se je«
i kad je »na opće zahtjevanje šumski poglavica Franjo Spore r zauzeo pred­
sjedništvo, a šumski meštar Dragutin Kos otvorio sednicu u serce dirajućirn govorom«. U pravilima tada osnovanog društva šumara stoji da mu
je svrha: »uzajemna izmena od iskustvah, mnjenah i pokušavanjah u krugu
šumarstva i zverolovstva, poznavanje i poboljšanje šumskog gospodarstva,
sabiranje znanstvenih djela o šumarstvu i srodnim granama, izdavanje vla­
stitog društvenog glasila i si.«.
Prvi jači ipokret u oblasti šumarstva pada 'baš u ono vrijeme kad se
rodila svijetla i jaka misao »Ilirski preporod« (poznat i kao Hrv. narodni
preporod) i kad se je oko ognjišta preporoda uz Gaja, Vukotinovića, Babukića, Šuleka, Štrosmajera i dr. počeli okupljati i prvi šumarski borci:
Franjo Šporer, Dragutin Kos i Ante Tomić, a ikasnije Vatroslav Raoki, Josip
Etinger, Pavle Barišić i dr.
Još od Plinija Ilirijom se zvao od davnine ovaj dio svijeta Balkanskog
poluotoka između Jadrana i Dunava, pa su ga tako zvali i svi evropski
vladari od rimskog pape i karolinških careva do Napoleona Bonaparte.
A da se Natio Ilyrica podudara s nacionalino-ipolitičkim pojmom, to je tada
bilo vijekovima mišljenje i naših vlastitih historika, političara, leksiko­
grafa i pjesnika.
Zaključenim mirom u Beču 1809 g. Austrija je 'morala otstupiti Fran­
cuskoj (Napoleonu) Ilirske provincije: Goricu, Trst, Kranjsku s Primorjem
i dio Hrvatske na desnoj obali Save. Ove je zemlje s Dalmacijom spojio
Napoleon u političku tvorevinu »Ilirske provincije« i tako organizirao »Zem­
lje slovinske« u jednu cjelinu: Kranjska s Ljubljanom, Koruška s Beljakom,
Istra s Goricom i Trstom, dio civilne Hrvatske s Karlovcem, Dalmaciju sa
Zadrom, Dubrovački kotar i dio Vojne Krajine sa 6 regimenta (2 banske,
slunjska, ogulinska, otočna i lička). Sjedište je bilo u Ljubljani. Međutim,
već 1914. g. Pariškim mirom Francuska se odrekla ovih provincija i predala
ih natrag Austriji.
U času osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva političko-teritorijalno situacija Hrvatske bila je svedena na »ostatke ostataka«. Jedna
od najstarijih kraljevina, koja je nastaila nakon slavenskog doseljavanja na
prostor između Drave i Jadrana bila je razbijena. Ta potkova, hrvatski pojas,
sve se više i više stanjivao i bio stalni objekt diplomatske igre i nasilne
podjele. Hrvatska je bila rascjepkana na: Bansku Hrvatsku, Dalmaciju i
Vojnu Krajinu. Teritorij Vojne Krajine bio je izuzet ispod kompetencija
Sabora i bana i stavljen u nadležnost Austro-ugarskog Ratnog vijeća i
služio je kao teritorij za obranu zemalja Habsburške monarhije od Turaka.
Ova površina bila je veća od površine civilne Hrvatske i dugo je bila glavna
smetnja za ujedinjene hrvatskih zemalja.
332
Ilirski preporod (1835—1848)) koji je zahvatio i digao na möge i »dornorodne šumare«, počivao je na jugoslavenskim i slavenskim koncepcijama
i bio napredan u nacionalnom, političkom i socijalnom pravcu.
Za ilustraciju tadanjih političkh prilika i prikaz stanja, koje je u to
doba vladalo, najbolje će potkrijepiti predgovor iz knjižice »Mali šumarski
katekizam«, koji je sastavio u »Vinkovcih meseca serpnja 1849. g.« i iste
godine tiskao u Karlovcu »šumski poglavica: Franjo Šporer. U spomenutom
katekizmu pisac kaže: »Kao hervatski sin i 20 lietni šumski činovnik, usuudio sam se evo — potaknut istinitim domoljubljem — pervi put u mate­
rinskom jeziku mojem na literarno polje stupiti, i knjižicu ovu o šumar­
stvu, pod imenom »šumarski katekizam« na sviet izdati« i dalje nastavlja:
»Nebi se doista naš narodni jezik tako berzo na onaj stupanj popeo, na
kojem sad već stoji, da se nije skoro kod svakog učevnog i poslovnog stališa
muževan našlo, koji su kriepko nastojali tudjih se jezikah otresti, a svojim
se u svakom slučaju služiti.«
Trideset godina kasnije od osnutka Šumarskog društva počinje izlaziti
»Šumarski list«, čije je izdavanje pokrenuto 14. X. 1876. g. na godišnjoj
skupštini Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i prvi broj izlazi 1. I.
1877. godine. I od tada do danas — neprekidno — punih 100 godina!
Pokrenuto stručno-šumarsko glasilo, koje je predstavljalo sponu nauke
i prakse, započelo je davati — na materinjem jeziku — prva uputstva i
dostignuća, stručnu primjenu u rješavanju mnogih pitanja i problematike
zelene struke. Upravo izlaženjem Šumarskog lista šumarstvo je postalo
istaknuta grana tadanje privrede Hrvatske, a kasnije i čitave Jugoslavije.
List je postao snažno i moćno sredstvo za napredovanje struke. Postao je
nešto bez čega se nije moglo ni zamisliti daljnji rad i uspješno poslovanje.
Iz godine u godinu Šumarski list postaje stručna revija fcoju traže
i za svoje časopise zamjenjuju gledne inozemne stručne i naučne organi­
zacije. Kroz proteklih 100 godina Šumarski je list objavio — na preko 52.000
stranica — brojne priznate znanstvene i stručne rasprave i članke. Sadržaj
svakog broja ŠL predstavlja kroniku razvoja i dostignuća čitave struke
Hrvatske i Jugoslavije od prvih početaka do danas. Prema tome Šumarski
list živi je svjedok burne, plodne i bogate prošlosti šumarstva i rada tada­
njeg Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva.
U ovom času mi ne trebamo ništa izmišljati da ojačamo naše samo­
pouzdanje, jer za nama stoji 100 godišta uvezanih stranica, stručnog i dru­
štvenog djelovanja i rada. Za ovo urediti, opremiti stručno, tehnički i gra­
fički potrebno je bilo mnogo ljubavi, truda, energije, upornosti i znatnih
financijskih sredstava, a uza sve to imati vjerne i ustrajne pretplatnike.
Međutim, današnja proslava nije samo jubilej Šumarskog lista nego i povi­
jesni datum objavljivanja prvih stručnih šumarskih knjiga pisanih na hrvat­
skom jeziku!
S ovih nekoliko redaka htjeli smo vas samo potsjetiti na slavnu pro­
šlost koje se ne trebamo suditi i iz koje su izrasli — zahvaljujući Hrvatskoslavonskom šumarskom društvu, Šumarskom listu, Šumarskom domu,
Šumarskoj akademiji i fakultetu — snažni, priznati i svojem poslu dorasli
stručnjaci naše zelene obitelji!
Naš Savez IT, idući stopama naših »domorodnih šumarah« i ugledajući
se u stručni rad i društveni entuziazam F. Kesterčaneka, Josipa Kozarca,
333
pa Andrije Petračića, Antutia Levakovića, Aleksandra Ugrenovića, Đure Nenadića, Ive Pevaleka i drugih, odlučio je da što svečanije proslavi ove
povijesne datume naše struke.
Rijetke se društvene organizacije koje se mogu podičiti ovakovom pro­
šlošću. Tek iz redaka jubilarne edicije (časoviti naslov: Povijest šumarstva
Hrvatske kroz stranice šumarskog lista), koja je u tisku i izići će koncern
XI. mj. o. g., moći će se procjeniti tragovi i duboke brazde, koje je — u ovih
10 decenija — usjekao Šumarski list u izobrazbi kadrova, praktičnoj obuci,
stručnim akcijama, šumarskoj ekonomici i si.
Predsjednik ing. S. Tomaševski otvara akademiju
II. POZDRAVNA
RIJEČ
PREDSJEDNIKA,
DELEGATA
I
UZVANIKA
Pozdravna riječ ing. S. Tomaševskog, predsjednika Saveza IT šumarstva
i drvne industrije Hrvatske
Dozvolite mi da otvorim Svečanu kademiju povodom proslave 130.
obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, 100. godišnjice
neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 35. godišnjice Narodnog ustanka i
da vas sve pozdravim!
Posebno pozdravljam druga Jakova Blaževića, predsjednika Predsjed­
ništva SR Hrvatske, akademika Grgu Novaka, predsjednika Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti, akademika Teodora Varićaka, člana Pred­
sjedništva Hrvatske Čedu Grbica, ing. Radu Pavlovića, sekretara za poljo­
privredu, prehrambenu industriju i šumarstvo SR Hrvatske, ing. Žarka
Ostojića, predsjednika Saveznog komiteta za poljoprivredu, ing. Franju,
Knebla, člana Savjeta republike i predsjednika republičkog savjeta za zaštitu
prirode, ing. Mirka Sučevića, sekretara Savjeta za šumarstvo i preradu drveta Privredne komore Jugoslavije i dr. Ivu Marica, predstavnika Republi­
čkog savjeta za znanstveni rad.
334
Pozdravljam predstavnike Saveza IT šumarstva d industrije za preradu
drveta BiH i bosansko-hercegovačkih šumara: akademika dr. P. Fukareka,
prof. dr. F. Alikalfića, ing. P. Crvića i ing. A. Bišćevića, zatim predstavnike
i goste iz Slovenije: dr. M. Brinara, ing. T. Canjka, dr. 2. Kosira, ing.
M. Kudera, ing. P. Olipa i ing. D. Volka, predstavnike uprave Saveza IT
Makedonije ing. Ž. Minčeva i mr. M. Stamenkova, napose mi je drago što
mogu pozdraviti i predsjednika našeg općeg Saveza IT Hrvatske ing. arh.
Vj. Radauša, prof. dr. Helenu Gamulin-Brida, predstavnicu Hrvatskog pri­
rodoslovnog društva, predstavnike tiskare A. G. Matoš — Samobor Ivana
Tonkovića i Stjepana Mahovića i dr.
••mum»
Uglednici na proslavi: dr. J. Blažević, ćedo Grbić i ing. Ft. Pavlović
Skupina učesnika — u prvom redu: ak. T. Varićak, ak. G. Novak i ing. F. Knebl
335
Radujem se i pozdravljam brojne predstavnike Šumarskog fakulteta
— Zagreb, Šumarskih i drvnoindustrijskih instituta, poslovnih udruženja,
šumskih gospodarstava i šumarija, drvnoindustrijskih poduzeća, starije
šumarske generacije, kao i sve prisutne!
S ovoga mjesta zahvaljujem se, u ime Saveza inženjera i tehničara
šumarstva i drv. industrije Hrvatske, našim najstarijim — preminulim —
šumarskim velikanima Antunu Tomiću, Dragutinu Kosu, Franji Šporeru, kao
i velikom nizu šumara i drvara, koji su uz redovan stručni rad stavili sve
svoje raspoložive snage za dalji razvitak i napredak tadanjeg Hrvatskoslavonskcg šumarskog društva na uzdizanje struke i stručnog rada.
Proslavljajući 130. obljetnicu osnivanja Šumarskog društva, 100. godiš­
njicu neprekidnog izlaženja našeg stručnog časopisa šumarskog lista i 35.
godišnjicu Ustanka naroda SFRJ možemo s iponosom istaknuti da smo
dobro obavili zadatke, koje smo sebi postavili, pružajući nesebičnu stručnu
pomoć društvu i postupku spoznaje i definicije od šireg društvenog inte­
resa, unapređujući šumarstvo i preradu drveta u skladu sa širim i općim
društvenim interesima i vlastitim mogućnostima, štiteći društvo od stručne
proizvoljnosti i stimulirajući stručnost i društveni angažman stručnjaka
u radu na skladnom razvitku našega društva i sistema samoupravljanja.
HflHHSf
Naši inženjeri i tehničari koristili su svoje profesionalne kvalitete da
bi unapređivali vlastitu svaralačku inicijativu u razvitku proizvodnh snaga
samoupravnog socijalističkog društva, stvarali i razvijali javno stručno miš­
ljenje o svim pitanjima 'koja su predmet samoupravnih sporazuma i društve­
nih dogovora, a predstavljaju određena stručna rješenja, surađivali s dru­
gim organizacijama i organima u cilju sređivanja daljeg razvitka našeg
društva, bili nosioci borbe za visoku produktivnost i efikasnost, te za uvo­
đenje i afirmaciju samoupravnog planiranja, borili se za adekvatan tret­
man i ulogu šuma u zaštiti čovjekove okoline.
336
U okviru statusnih djelatnosti, naši inženjeri i tehničari razvijali su
i štitili etiku stručnog djelovanja svojih članova, u skladu s osnovama i
etičkim načelima samoupravnog socijalizma i karaktera u brojnim speci­
fičnostima našeg poziva, i pridonosili stvaranju takovih uvjeta u društvu
u kojima može doći do optimalnog izražaja stvaralački potencijal struč­
njaka.
Na području obrazovnih djelatnosti naša su nastojanja bila usmjerena
na poticanje razvitka biološko-tehničkih i ekonomskih znanosti (biologije,
tehnologije, tehnike i ekonomike), na »provođenju sistema permanentnog
obrazovanja članova i unapređenju redovne nastave i postfakultetskog obra­
zovanja članova, unapređenju međunarodne razmjene stručnog iskustva, kao
i jačanju općenarodne obrane zemlje.
Kristalna dvorana hotela — skupina sudionika
Mi smo svi jesni činjenice da se zahtjev za afirmaciju u društvu ne
može riješiti jednostavno, niti peticijama niti posjetama. Samo radom,
doprinosom i konstruktivnim prijedlozima možemo se upravo afirmirati
u sredini u kojoj djelujemo, tim više i utoliko prije, što nudimo rad i
suradnju našem socijalističkom društvu, a ikoju ono treba. Naše se dru­
štvo izgrađuje samoupravno i u njemu, osim države, postoji širi i složeniji
sistem organizacija koje nisu dekretirane unaprijed, koje nisu fiksirane
propisima, nego će nicati i rasti u zavisnosti o potrebama za tim organi­
zacijama. U takovoj situaciji organizirana je sama djelatnost naših inže­
njera i tehničara, kompetentnih za našu struku, u situaciji da se izborimo
u društvu za naše ideje i rješenja koja predlažemo, a upravo naš Ustav
stvorio je slobodan prostor za takovo organiziranje.
Pred nama je da u društvu vršimo neophodne društvene funkcije, a
vršeći te funkcije da budemo društveno priznati, da se afirmiramo i da
društvo na nas stalno računa, da se zna da smo kompetentni za određene
društvene poslove, bez obzira kako je to formalno propisima riješeno ili
nije riješeno. Neophodno je da i dalje maksimalna inicijativa bude u Šu337
marskim društvima na terenu, a u Savezu IT šumarstva i drvne industrije
Hrvatske da se osigura koordinacija i suradnja na poslovima koji su zajed­
nički.
U vezi s tim mi moramo organizaciju postaviti tako da maksimalno
utječe na svoje članove i da navikava inženjere i tehničare da za odre­
đene konzultacije i za određena rješenja idu u svoju stručnu profesionalnu
organizaciju, da predlažu samoupravnim organima da za stručna rješenja
kompetentnog konzultanta mogu naći jedino u Društvu, odnosno Savezu
inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Naime, sada su u nas
stvoreni pravni uslovi udruživanja rada i sredstava što je rezultiralo formi­
ranjem regionalnih udruživanja, kao i konačnim formiranjem Zajednice
za šumarstvo, preradu drveta i prometa drvnim proizvodima i papirom
SR Hrvatske. Ovdje će biti potrebno pronaći mnoga stručna rješenja, koja
se ne mogu da konstituiraju i razrade u organizacijskom, tehnološkom i
ekonomskom smislu bez pomoći stručnih organizacija, institucija i struč­
njaka. Za ninoga rješenja ne postoje primjeri u svijetu, pa na mnoge pro­
bleme nismo mogli dati prave odgovore. Međutim praksa tisuća naših rad­
nih organizacija, desetci tisuća naših inženjera i tehničara, kad budu pri­
mjenjivali u praksi Zakon o udruženom radu, pronaći će (konkretna rješe­
nja za ono što je sažeto rečeno u tom dokumentu. I upravo pronalaženje
optimalnih konkretnih rješenja i najracionalnije organizacije daje najveći
mogući prostor aktivnosti naših članova. Do sada postignuti rezultati i
stoljetna aktivnost našeg Saveza, svijest i savjest naših članova, garantiraju
nam da će postavljeni zadaci i ciljevi i u budućnosti biti izvršeni!
Nakon uvodne i pozdravne riječi ing. S. Tomaševskog, predsjednika
Saveza IT Šumarstva i drvne industrije Hrvatske, uslijedili su pozdravi
delegata i predstavnika društvenih, privrednih i radnih organizacija.
ing. A. Bišćević (B. i H.) predaje poklon jubilarcu
ING. AHMED BIŠĆEVIĆ (SARAJEVO)
Drugarice i drugovi, dozvolite mi da se u ime Saveza IZ šumarstva
i industrije za preradu drveta BiH priključim ovom vašem velikom jubi­
leju 130. obljetnici osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, 100.
godišnjici neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 35. godišnjici Narodnog
338
ustanika. Pripalo mi je posebno zadovoljstvo i velika čast da prisustvujem
ovako značajnom događaju, jer je vaše Šumarsko društvo preteča svih naših
ranijih društava i današnjih saveza, koje je trasiralo našu javnu i stručnu
aktivnost. Isto tako vaš 100-godišnji Šumarski list bio je nosioc stručne,
naučne d tehničke misli ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Jugoslaviji.
Za sve naše republike i cijeli jugoslavenski prostor vaš list već jedno sto­
ljeće zrači naukom, tehnikom i problematikom struke.
Ja vam još jedanput srdačno čestitam i želim mnogo uspjeha u radu
vašeg Saveza, vašeg lista i prosperitet vaše i naše šumarske struke u Jugo­
slaviji.
Molim dozvolite mi da u znak sjećanja na ovaj veliki datum SIT šumar­
stva i drvne industrije Hrvatske predam jedan skromni poklon našeg Sa­
veza, kao znak sjećanja na ovaj veliki dan, i u ovom poklonu su uzidane
sve naše želje za daljnje uspjehe u vašem radu!
Prof. dr. HELENA GAMULIN-BRIDA (ZAGREB)
Čast mi je da pozdravim ovaj veliki skup u ime Hrvatskog prirodo­
slovnog društva. Kao što je ovo vaše Šumarsko društvo jedno od najsta­
rijih ikulturno-prosvjetnih i popularnih društava, tako je to i naše Hrvatsko
prirodoslovno društvo. Mi smo također prve društvene početke imali prije
100 godina, pa smo upravo i službenu 95. godišnjicu našega društva nedavno
proslavili. Sadržaj djelatnosti Šumarskog i našeg Hrv. prirodoslovnog dru­
štva u mnogočemu su slični i dotiču se, a napose prilikom upoznavanja,
unapređivanja i zaštite čovjekove okoline, što je za nas sve danas toliko
važan problem. Tako se također oba naša društva zajedno sastaju na popula­
rizaciji i unapređenju prirodnih nauka.
Današnja je svečanost vaš veliki uspjeh, pa vam još jednom u ime
Hrvatskog prirodoslovnog društva srdačno čestitam i želim i nadalje naj­
bolje uspjehe u radu!
prof. dr. H. Gamulin-Brida češtita slavljeniku
ing. Ž. Minčev (Makedonija) za
govornicom
Ing. ŽIVKO MINČEV (SKOPJE)
U ime Sojuz na inženjeri i tehničari po šumarstvo i industrija za prerabotiku na drvo vo SR Makedonija čini mi zadovoljstvo da vam čestitam
vaš jubilej i da vam prenesem iskrene pozdrave i želje naših ikolega za
daljnji uspjeh u vašem naučnom, stručnom i društvenom radu.
339
Ujedno 'koristim ovu priliku da istaknem i značaj uzajamne suradnje
prilikom razvoja našega Saveza. Vaša iskustva pri osnivanju našega Saveza
prije 25 g. pridonijela su da se oformimo <kao Savez sa svojim časopisom
»Šumarskim pregledom«, kao i da osposobimo za potrebe naše republike
veliki broj stručnjaka, profesora i naučnih radnika.
Vaši profesori, članovi ovoga Saveza, dolazili su u našu republiku i
pomogli našim mlađim kadrovima u organiziranju šumarske službe, kao
i u praktičnom i 'naučnom radu. Oni su prenijeli svoja dugogodišnja isku­
stva našem mladom fakultetu i formiranju prvih naših visokoobrazovnih
kadrova u oblasti šumarstva. Vaš časopis Šumarski list je veoma čitan
od naših stručnjaka i mnoga iskustva iznijeta u njemu koristimo u nauci
i praksi. Koristeći vaša dugogodišnja iskustva naš mladi Savez stvorio je
vlastiti put u razvoju šumarstva i drvne industrije Makedonije.
Drage drugarice i drugovi, s ovim skromnim poklonom »Historija make­
donskog naroda« — izdanje Instituta za nacionalnu istoriju — Skopje 1969,
želim još jednom da vam čestitam i prenesem želje za još bolji razvoj
vašega Saveza na stručnom i naučnom polju, te uzajamnoj suradnji!
Ing. RADE PAVLOVIĆ (ZAGREB)
Drugarice i drugovi! U ime Republičkog sekretarijata za poljoprivredu,
prehrambenu industriju i šumarstvo čestitam vam vaš jubilej: 130. obljet­
nicu društva i 100. godšnjdcu izlaženja Šumarskog lista i želim da istaknem
da su vaše Šumarsko društvo i vaš stručni časopis u proteklom periodu
značajno pridonijeli razvoju našeg šumarstva, .tako važnog naročito za po­
slijeratni razvoj naše zemlje, a i afirmaciju šumarskih stručnjaka. Želim
također da, i u narednom periodu, Savez i Šumarski list budu dovoljno
uključeni u kreiranje razvojne politike u šumarstvu na čemu se upravo
radi za naredni planski period, kao i u samoupravnom organiziranju šu­
marstva na osnovama našega Ustava i Zakona o udruženom radu, koji se
upravo razrađuje.
Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu!
Arh. ing. Vj. RADAUŠ (ZAGREB)
Drugarice i drugovi! Pozdravljajući naše svečare i čestitajući svečani
jubilej želim da, u ime Općeg Saveza inženjera i tehničara Hrvatske, prven­
stveno odamo priznanje i počast onima našim kolegama, koji su u ono
340
vrijeme pod tuđinom, našli snage da se udruže i ne da brane svoj uspjeh
i staleške interese, nego da se uhvate u koštac sa neznanjem i zaostalošću
sredine u kojoj su živjeli i raditi. On su uzeli na sebe plemeniti zadatak da
se bore za uzgoj i čuvanje našega narodnog blaga, za njegovo racionalno
iskorištavanje, nasuprot nemilom uništavanju i velikim sječama koje su
se tada provodile pod okriljem tuđinske uprave. Tu su borbu prihvatile
i dalje prenosile generacije, koje su ih nasljeđivale, sve do dađašnjih dana.
Inicijativom tih vrijednih ljudi otvorene su škole, fakulteti, stvorene su
institucije bez kojih ne može opstati ni jedna napredna sredina.
Koristim ovu priliku da vas potsjetim da stojimo pred proslavom 100.
godišnjice osnivanja »Kluba inžinirah i arhitektah« u Zagrebu (2. III. 1878.
g.) i da je ova proslava u stvari početak zajedničke proslave svih naših inženjersko-tehničkih struka. Kao što su naši preci dokazali vrijednost i ljubav
prema svome rodu u onim vremenima, tako su i generacije poslije oslobo­
đenja slavodobitno izvojevali pobjedu u obnovi ove naše ratom opustošene
zemlje. Na čelu tih organizacija bili su uvijek ljudi koji nisu služili tuđim
interesima, nego svojem narodu, pa su i u najtežim vremenima dokazali
svoj patriotizam i napredne stavove. Tako zagrebačka organizacija, jedina
takove vrste u zemlji, ima priznat kontinuitet u radu poslije oslobođenja.
Tadanje Društvo arhitekata dobilo je normalnu razriješnicu 1946. godine!
Sve nas to obvezuje da nastavimo rad naših prečasnika još većom upor­
nošću.
Našim slavljenicima želim još veće uspjehe u radu, posebno u nasto­
janju da zaštite sredinu u ikojoj čovek živi i da ju oplemenjuju sadnjama!
ing. S. Horvatinović (Vinkovci) poklanja slavljeniku
album starih slavonskih hrastika
ing. J. Kovač (Slovenija)
Ing. SLAVKO HORVATINOVIĆ (VINKOVCI)
U ime kolektiva Šumskog gospodarstva »Hrast« i u ime Šumarskog
društva — Vinkovci pozdravljam ovaj jubilej našega Saveza i želim da
i u buduće bude ovako dobra suradnja uprave Saveza i nas na terenu,
kao što je bila i dosada. Posebno zahvaljujem Savezu na trudu koji je
uložio prilikom proslave naše 100. godišnjice znanstvenog i organiziranog
341
pristupa šumarstva jugoistočne Slavonije. U to ime predajem Savez album
o starim našim slavonskim hrasticima, koji je napravljen za spomenutu
našu proslavu (1974 g.), jer kad vam već ne možemo predati stari trupac
slavonskog hrasta, ipak možemo predati ovaj niz fotografija koje će za 100
godina biti vrijednije od ovih trupaca.
Ing. JOŽE KOVAČ (LJUBLJANA)
Drage drugarice, dragi drugovi! Zveza inženjerjev in tehnikov gozdarstva in industrije za predelavo lesa SR Slovenije šalje vam srdačne čestitke
povodom visokog jubileja. Uspjesi u radu koje ste postigli u prošlom vre­
menskom razdoblju, pa i danas, ukazuje na opsežan rad i stručno zala­
ganje, koje je uloženo na razvoj i napredak šumarstva u Hrvatskoj. Ogro­
man broj stručnih članaka, ekspertiza, elaborata i naučnih radova, koje
su dali vaši šumarski radnici, mnogi poznati i izvan granica naše zemlje,
podigli su šumarstvo na visoki naučni nivo. Vaš utjecaj na razvoj išumarstva
čitave Jugoslavije očit je. Mnogi kolege šumari, koji rade kod nas, školo­
vali su se ovdje u Hrvatskoj. Možemo slobodno reći da je vaš visoki jubilej
istovremeno jubilej čitavog šumarstva Jugoslavije.
Želimo vam zato puno uspjeha u daljnjem radu. Neka još dugo radi
i razvija se SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske!
Ing. IVO KNEŽEVIĆ (ZAGREB)
Drugarice i drugovi! Čini mi neobično zadovoljstvo što mi je dato u
dužnost da ovoj svečanoj akademiji prenesem pozdrave kolektiva Šumar­
skog fakulteta sveučilišta u Zagrebu da zaželim da naš šumarski list zadrži
onaj visoki nivo, kojim su se ponosile plejade šumarskih stručnjaka i znan­
stvenika, a Savezu IT Šumarstva i drvne industrije Hrvatske da zaželim da
mu rad i u budućnosti bude nastavak svijetlih tradicija ikoje su uvijek
resile rad ovoga društva!
Dr IVAN MARIC (ZAGREB)
U ime Republičkog savjeta za znanstveni rad i predsjednika akademika
Ivana Jurkovića, kojem je veoma žao što ne može prisustovati ovom vašem
velikom jubileju, kao i u svoje ime pozdravljam ovaj dugotrajni rad društva
i čestitam 100. godišnjicu izlaženja Šumarskog lista. Velika je to stvar kad
jedan stručni list slavi sto godina, jer je u svijetu veoma mali broj takovih
listova koji prate istraživanja i iskustva, pa to prenose u privredu i rad­
nom čovjeku kojem to najviše treba.
Slaveći ove stoljetne obljetnice možemo biti sretni da je to Zagreb dao
Jugoslaviji i ovdje u Hrvatskoj možemo biti ponosni na sva ona stručna
djela koja su obavljena u Šumarskom listu.
Ta stota godišnjica bi će nam sigurno garancija da će ovaj Savez IT,
koji je tako znao raditi u ovih 130. godina, da će to tako činiti i u buduće
za naše društvo, našu nauku i našu privredu. Još jednom sretno!
342
Skupina
Šumara
(II)
pred
hotelom
I I I . POZDRAVNI BRZOJAVI I PISMA
Predsjedniku SFR Jugoslavije
JOSIPU BROZU TITU
Beograd
Dragi druže Tito,
Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije
Hrvatske
slaveć danas 130. obljetnicu osnivanja svoje stručne organizacije
i 100. godišnjicu neprekidnog izlaženja svojeg glasila »Šumarskog
lista« s ponosom i zahvalnošću se sjećaju Vaših riječi, koje ste
nam uputili prilikom našeg kongresa (III. Kongres — Bled 1958.
godine).
Tada, u eri obnove naše Zemlje, davali smo od sebe koliko
smo mogli, a Vi ste nas pri tome bodrili i ulijevali nam snagu
i povjerenje u vlastite snage.
Danas se s ponosom osvrćemo na povijest našega Saveza,
jednog od najstarijih u Jugoslaviji, i odajemo priznanje
onim
šumarskim stručnjacima koji su više od jednog stoljeća čuvali
naše šume i unapređivali
šumarstvo.
Sa zahvalnošću i ponosom sjećamo se svih onih, koji su
dali živote za slobodu naše Socijalističke domovine i bogatstvo
naših šuma.
Obećajemo Vam, druže Tito, da ćemo predvođeni po Vama
— na osnovi našeg Ustava — čuvati i unapređivati naše šume
i modernizirat perspektivnu industriju za preradu drva, za dobro­
bit i korist radnih ljudi u svim granama privrede, i svih radnih
ljudi naše socijalističke samoupravne
zajednice!
Zagreb, 11. VI. 1976.
SAVEZ INŽENJERA
I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE
INDUSTRIJE
H
RVATSKE
343
Predsjedništvo akademije — ing. T. Krnjak — ing. S. Tomaševski — ing. D. Brkanović
Savezu inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Hrvatske
Zagreb
Sprečeni neodloživim poslovima da lično prisustvujemo proslavi 100
godišnjici postojanja ovim putem pridružujemo se slavlju vašega jubileja
da i u buduće nastavite plodonosan i uspešan rad!
Beograd 11. VI. 1976.
Savez inženjera i tehničara
šumarstva
i industrije za preradu drveta
Srbije
Dragi tovaniši,
Malo katero gozdarstvo v Evropi se lahko .postavi s takšno tradicijo
pa tuđi s takšnim struikovnimi im družbenimnim uspehima kot vaše. Slo­
venski gozdarji od katerih so mnogi studirali skupaj s vami na vaših šolah
poznajo te uspehe in jih cenijo. V naslednih sto letih vam želimo veliko
uspehov pri razvijanju in popularizaciji naše zelene stroke!
Ljubljana 11. VI. 1976.
Uredništvo in bralci
Gozdarskega vestnika
Sa istinskom radošću i neizrecivim ponosom, koji kao šumari Jugosla­
veni osećamo za sve uspjehe koje ste kao vodeći šumarski časopis u našoj
zemlji postizali tokom 100 godina postojanja. Pridružujemo se slavlju vašeg
velikog jubileja uz iskrene želje da nastavite tradiciju koju ste započeli
na afirmaciji šumarstva kao struke i kao nauke!
Beograd 11. VI. 1976.
344
Izdavački savet i redakcioni
časopisa »Šumarstvo«
odbor
Povodom trostrukog jubileja koji vaš Savez proslavlja u ovoj godini:
130. godišnjici osnivanja Hrvatskog šumarskog društva, stogodišnjicu nepre­
kidnog izlaženja Šumarskog lista i 35. godišnjice Narodne revolucije, upu­
ćujemo vam najsrdačnije čestitke uz iskreno divi jene i želje da i dalje
postižete nove uspehe.
Beograd 11. VI. 1976.
Kolektiv Instituta za šumarstvo
i drvnu
idustriju
Direktor:
ing. Rajica Đekić
ak. G. Novak, ak. T. Varićak i skupina šumara prate program svečane akademije
Povodom proslave 130. godišnjice Hrvatsko-slavonskog šumarskog dru­
štva i 100. godišnjice Šumarskog lista upućujem najsrdačnije čestitke sa
željama da društvo i Šumarski list i dalje služe unapređivanju našega
šumarstva gradeći na duhovnoj baštini, koju su ostavile nezaboravne gene­
racije velikih šumarskih istraživača i praktičara Hrvatske!
Zagreb 8. VI. 1976.
Prof. dr Mihovil Gračanin v. r.
Ispunjen, kao i svi šumari Hrvatske, ponosom u vezii značajnih jubi­
leja, čestitam svima od srca!
Zagreb 31. V. 1976.
Prof. dr Branko Kraljić v. r.
Povodom 130. obljetnice osnutka Hrvatsko-Slavonskog Šumarskog Društva
primite moje čestitke i najbolje želje za daljnji uspješni rad!
Zagreb 2. VI. 1976.
Prof dr Stjepan Bertović v. r.
345
Svečani ručak: M . Brinor, A. Kvaternik, D. Andrašić, D. Würth, D. Majer, D. Volk, D. Hanzel
R. Chylak, I. žukina, O. Piškorić i T. Cajnko
Starija šumarska generacija za ručkom: ž. Hajdin, V. Supek, N. Eić, Z.
Podhorski
i dr. S. Frančišković
346
Pere,
J.
Peternel,
Z
P.
Grohovac
Ziani,
IV. ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA HRVATSKE U PROŠLOSTI,
SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
UVOD
U ovome svečanom trenutku kada slavimo trostruki jubilej: 130. godiš­
njicu osnutka Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, 100. godišnjicu kon­
tinuiranog izlaženja stručnog glasila Društva Šumarskog lista i 35. godiš­
njicu ustanka naših naroda za oslobođenje zemlje od tuđinske okupaoije,
željeli bi da veoma sažeto prikažemo razvoj šumarstva i drvne industrije
u prošlosti, stanja ovih — za Socijalističku Republiku Hrvatsku i Jugosla­
viju — važnih privrednih grana u našoj epohi i ulogu šuma te mehaničke
i kemijske prerade drveta (drvne industrije) u budućnosti.
Razvoj drvne industrije u nas ima početak koncem 18. i početkom 19.
stoljeća ali se intenzivnije odvijao u novije vrijeme a za šumarstvo pak ne
znamo za početak, jer se u svom prvobitnom i primitivnom obliku podu­
dara s pojavom čovjeka na našoj planeti. Ljudsko je društvo u svom nasto­
janju i kroz sve daljnje faze svoga razvoja bilo najtješnje vezano na šumu
a drvo je kao materija bilo korišteno još prije kamenog doba, pa neki arheo­
lozi s pravom predpostavljaju da je prije kamenog doba postojalo drveno
doba. No sve do konca 18. stoljeća povijest šuma i odnos čovjeka prema
njoj ogleda se u razaranju odnosno uništavanju šume u golemim razmje­
rima. O tom uništavanju malo se vodilo <računa, jer je broj stanovnika u
odnosu na šumsku površinu bio daleko ispod kritične veličine. Iz tih vre­
mena ostale su pustoši i goleti Azije, saharska pustinja, kasnije pustoši
Mediteranskog bazena i Središnje Amerike. Tek znanstveno utvrđene činje­
nice dovele su do spoznaje da za život dva najvažnija faktora tlo i voda
u svojem opsegu i stabilitetu zavise o postojanju šume i njenom održa­
vanju te da narušavanje ovog stabiliteta i opasnost koja od toga prijeti
čovječanstvu donosi modernoj civilizaciji niz teških problema. Znanost nije
do sada uspjela naći adekvatnu zamjenu biološkoj funkciji šuma. Ta je pak
funkcija toliko raznolika i sudbonosna za egzistenciju čovjeka da se u času,
kada je odnos broja stanovnika i šumske površine dostigao kritični nivo,
uslijed straha prije svega od nestašice drva, pristupilo uklanjanju stihije
i donošenju pojedinih dokumenata i odredbi koje su imale za cilj da regu­
liraju odnos ljudi prema šumi i da je zaštite od neracionalnog iskorišćavanja i unišavanja. O tome govore brojni dokumenti iz prošlosti koji u
našim krajevima datiraju od prije gotovo 900 godina tj. od propisa o šu­
mama koji se nalaze u pojedinim gradskim statutima (ninskom iz 1103. god.,
korčulanskom iz 1214., splitskom 1240., dubrovačkom iz 1272., trogirskom
iz 1327. godine i drugim). Nije slučajno da su se ti dokumenti o očuvanju
Referat je zajednički rad prof. Dr M. Androića kao nosioca i ing. B. Čopa,
ing. N. Gogera te prof. Dr Zv. Potočića kao suradnika.
347
šuma i njene supstance pojavile prvo na području sadašnjeg Krasa. Tu
je, naime, došlo najranije do narušavanja prvotnih šumskih ekosistema usli­
jed antropogenih i zoogenih faktora koji su u nepovoljnim ekološkim uvje­
tima narušili ekološku ravnotežu do te mjere da su šumske zajednice zarnjenjene različitim degradacijskim stadijima s terminalnom fazom golog krša.
Taj nezaustavljivi proces uništavanja šuma doveo je između 300. i 1300.
godine do toga, da je šumska površina reducirana na jednu četvrtinu pri­
jašnje. Na ostalom području Hrvatske kao i u Slavoniji proces krčenja
šuma i pretvaranja šumske površine u pašnjake d oranice nastupio je nešto
kasnije. Samo u razdoblju od 1815 — 1850. godine (tijekom 35 godina)
izkrčeno je u Slavoniji 80 000 kat. jutara šuma a narednih 40 godina daljnjih
80 000 jutara. I dok su na području Krša već bile očigledne tragične poslje­
dice nestanka šuma, u kontinentalnom području nastavio se i dalje pro­
ces krčenja i neracionalne sječe. U tadašnjim društveno-ekonomskim uvje­
tima taj se proces nije mogao zaustaviti. Državni šumski posjed iznosio
je tek 19"/o ukupno šumske površine, i to isključivo na području bivše
Vojne Krajine, 81"/o šuma pripadalo je raznim kategorijama šumo vlasnika:
zemljišnim zajednicama, imovnim općinama, dioničkim društvima, crkve­
nim općinama, urbarima, brojnim privatnim velesposjednioima i još broj­
nijim šumskim maloposjednicima. Razumljivo je dakle, da u takvim političko-ekonomskim uvjetima nije moglo biti riječi o gospodarenju šumama,
koje bi se zasnivalo na znanstvenim postavkama, a koje su već koncem
18. stoljeća u Evropi, osobito u Francuskoj i Njemačkoj, daleko prerasle
zakonske mjere za očuvanje šuma i predstavljale sigurne temelje razvoja
šumarske znanosti. Dvadesetodišnje nastojanje hrvatskih šumara Šporera,
Kosa i Toimića da se osnuje šumarska škola u Hrvatskoj urodila je plodom
1860. godine kada je osnovano Goispodarsko-šumarsko učilište u Križev­
cima, prva takva škola na Slavenskom jugu. Osnutkom ovog učilišta postig­
nuta su dva važna cilja: otvorila se mogućnost izobrazbe većeg broja doma­
ćih sinova za šumarsku struku i stvorene su predpostavke za intenzivniju
primjenu znanosti u šumarstvu."
Kada bi ukratko rezimirali razvoj šumarstva u razdoblju od početka
kapitalističke ere odnosno ukidanja feudalizma dolazimo do zaključka da je
osnovna karakteristika tog razdoblja bila drastično smanjenje šumske povr­
šine, nepostojanje bilo kakove organiziranosti u gospodarenju sumarna i
veliki broj šumovlasničkih kategorija.
S Napoleonovom Ilirijom (1809—1813) prodiru u naše krajeve ideje
gospodarskog liberalizma koje ostaju i poslije Napoleonovog pada. Nakon
ukidanja feudalnog sistema (1848)) i djelomičnog ostvarenja političkih slo­
boda dolaze do izražaja i novi pogledi na važnost šumske privrede. Austrij­
ski Zakon o šumama iz 1852. godine ptnošinuje se i na Hrvatsku a carski
patenti ostaju na snazi čak do 1929. godine.
Na području tzv. civilne Hrvatske, stvaraju se zemljišne zajednice, a
na području bivše Vojne Krajine, koja je ukinuta 1871. godine, od državnog
šumskog posjeda obrazuju se imovne općine. No u pretkapitalističko kao i
* Križevačka škola prerasla je u Šumarsku akademiju, koja je 1898. premje­
štena u Zagreb i prislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta, da bi se 1919.
godine osnivanjem Polj. šumarskog fakulteta, šumarska nastava podigla na sve­
učilišni razinu.
348
u naredno kapitalističko doba veliki dio šuma u rukama je velikih posjed­
nika, korporacije i akcionarskih društava ikoji do kraja iscrpljuju šume.
Statistički podaci dz 1938. godine pokazuju da je na tadašnjem teritoriju
Hrvatske u to vrijeme državni šumski posjed iznosio 17*/« dok je 83P/o
pripadalo raznim, već navedenim, kategorijama vlasnika.
RAZVOJ DRVNE INDUSTRIJE
(mehaničke i kemijske prerade drva)
U tome razdoblju gotovo da se i ne može govoriti o drvnoj industriji
u pravom smislu riječi, jer veliko bogatstvo sirovina i obilje radne snage
nisu mogle doći do izražaja bez izgradnje glavnih prometnica i energetskog
rješenja. Osim toga u pitanju je bilo i tržište i investiciona sredstva. Među­
tim, manualna obrada drva (cjapanje d tesanje) obavljala se mnogo stoljeća
prije. Što više, imožemo reći da je upotreba i prerada drva stara koliko i
ljudski rod. Već paleolitski čovjek izrađuje od drva oružje za obranu i lov,
a u neolitskom gradi sojenice i čunove. Iz starog Egipta poznata je izrada
furnira, rezbarstvo i intarzije, a stari Grci vršili su poliranje, bojanje i
štitu drva. U doba feudalizma najveća količina drva upotrebljava se za gra­
đevni materijal, nastambe i brodove. Ipa'k sva ta djelatnost nema razmjera
i karakteristike industrije. Počeci mehaničke prerade drva nastaju pojavom
pilana. Prvu pilanu u nas podigli su Pavlini u Crikvenici (1428. god.), a
zatim Zrinski u Ćabru (1651. god.). Pilane zatim niču u velikom broju po
Gorskom Kotaru i to do 1874. godine na vodeni, a od tada i na parni pogon.
Naime te, 1874. godine podignuta je prva veća pilana na parni pogon u
Lokvama s kapacitetom od 15000 m 3 četinjača i 5000 m 3 bukovine.
U Slavoniji pilane se podižu mnogo kasnije. Prva, na vodeni pogon,
podignuta je u Kraljevoj Velikoj 1754. godine, a zatim se grade pilane u
Krivaji kod Orahovice, Nuštru drugim mjestima. Od 1858. do 1890. godine
u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj podignuto je 35 pilana s godišnjim kapa­
citetom od cea 433000 m 3 . Pilane podižu uglavnom njemačke tvrtke. Strani
kapital u to vrijeme sve više prodire u Hrvatsku, a osobito u doba apsolu­
tizma. Prvo strano industrijsko poduzeće Societe d'importation de chene,
samo u nekoliko godina svoga rada u Slavoniji posjaklo je preko milijun
hrastovih stabala. Angažiran je bio i švicarski, austrijski, njemački, fran­
cuski, engleski i talijanski kapital i to u industriju tvrdog drva, dok je
prerada mekog drva bila u rukama malih domaćih poduzetnika.
Poslije propasti Austro-Ugarske monarhije u bivšoj Jugoslaviji strani
kapital ostaje i dalje, jer pokušaj njegove eliminacje ili smanjenja počet­
kom dvadesetih godina nije uspio. Najviše su zastupane pilane, dok je
pogona za finalne proizvode bilo u iznimno malom broju (neke tvornice
tanina i suhe destilacije).
Period za vrijeme rata 1941—1945. obilježen je velikim štetama što su
ih počinili okupatori u šumarstvu i drvnoj industriji. Okupatori su izvršili
gole sječe na velikim površinama, osobito uz ceste i željezničke pruge, spa­
lili mnoge zgrade, uništili 3P/o a oštetili 36'/o industrijskih pogona, a svi
radovi na regeneraoiji, uzgoju i zaštiti šuma su prestali.
349
1. ŠUMARSTVO POSLIJE OSLOBOĐENJA
U periodu poslije rata šumarstvo se našlo u veoma složenoj situaciji.
Trebalo je osigurati velike količine drva za obnovu zemlje, osigurati do­
voljno sirovina prerađivačkoj industriji u isto vrijeme izvozom pribaviti
što više deviza potrebnih za industrijalizaciju zemlje. Izvršavanje ovih za­
htjeva bilo je otežano zbog pomanjkanja mehanizacije, stručne radne snage
i nedovoljne otvorenosti šuma (nedostataka prometnica). Uza sve trebalo
je očuvati i proizvodnu sposobnost šuma, stabilitet šumskih ekosistema i
njihovu ekološku ravnotežu. A prije svega šumarstvo je trebalo da se kao
privedna grana uklopi u novi društveni sistem i postane njegov organski
dio. Revolucionarni akt učinjen je Zakonom o agrarnoj reformi i koloni­
zaciji od 23. kolovoza 1945. godine i Zakonom o proglašenju šuma Imovnih
Općina i zemljišnih zajednica općenarodnom imovinom od 15. travnja 1947.
god. Tim aktima državni šumski poisjed u značenju općenarodne imovine
porastao je na 7910/», a 2P/o šuma ostalo je u rukama privatnog maloposjednika, uglavnom seljačkog naroda. Prema podacima »dugoročne osnove sje­
ča« bivše Glavne uprave za šumarstvo na području Hrvatske bilo je tada
registrirano 2 387 019 ha šume i šumskih površina, u kojoj je uračunato i
539 082 ha neobraslog, golog šumskog tla.
To ujedinjenje šumskog posjeda u jednu jedinstvenu općenarodnu imo­
vinu predstavlja kraj jedne epohe u kojoj je šumska supstanca bila izrab­
ljivana u korist pojedinaca i u korist domaćeg i stranog kapitala, osobito
od kraja prošlog stoljeća do Oslobođenja. Bogatstvo šuma Hrvatske (i Sla­
vonije), a zatim Bosne, služilo je u velikoj mjeri izgradnji Budimpešte,
Beča, Ziinicha, Brüssela, Pariza, Londona a malo i nimalo za razvoj vla­
stite zemlje. Izrabljivanje šuma, posebno putem tzv. dugoročnim ugovora,
nisu mogli zaustaviti u onim političkim i društvenim odnosima brojni apeli
stručnih šumarskih krugova okupljeni u Hrvatsko-slavonskom šumarskom
društvu odnosno u Jugoslavenskom šumarskom udruženju koje nastavilo
rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u razdoblju bivše Jugoslavije.
Oslobođenjem zemlje 1945. godine i stvaranjem osnovnih uvjeta za nove,
socijalističke društveno-ekonomske odnose počinje i nova epoha šumarstva.
Nakon prevladavanja prvih lutanja, u kojima su šume bile podjeljene
na šume saveznog, republičkog i lokalnog značaja, šume služe Društvu kao
cjelini. Novo Društvo koje se počelo stvarati u svom prvom Petogodišnjem
planu već predviđa odlučne mjere za razvoj i unapređenje šuma. No te prve
mjere, u kojima je bilo predviđeno da se sječa s 5,6 mil. m 3 u 1947. godini
postepeno smanjuje na 4,6 mil. m 3 u 1951. god. nisu se mogle ostvariti.
Naprotiv, potreba da se otkloni nova opasnost za samostalnost naše zemlje,
zahtijevala je da se ponovo posegne u šume, no ovaj put za industrija­
lizaciju i za opći privredni razvoj zemlje. Tako je već 1948. god. sječa
povećana na 6,4 mil. m 3 , 1949. na 7,5 mil m 3 pa se tek od 1950. sječom od
6,9 mil. m 3 počela ova smanjivati na prije planiranu razinu, ma 4,7 mil.
m 3 , koje je postignuta 1953. god. U tom je periodu, dakle posječeno za oko
9 mil. m 3 više nego što su šume mogle trajno davati bez opasnosti za svoj
proizvodni potencijal. I posljednja primjerci starih slavonskih hrastova i
velik dio najljepših preostalih banijskih i moslavačkih bukovih šuma ugra­
đeni su u temelje naše samostalnosti i naših novih društveno ekonomskih
odnosa. Napor naših radnih ljudi, šumarskih stručnjaka i ostalih radnika
350
zaposlenih u tom razdoblju bio je izuzetan. Teret organizacije eksploata­
cije šuma padao je na ono onalo šumarskih stručnjaka, a potreba da se
milijuni tona drva izvuku iz tada besputnih šuma, takorekuć bez mehani­
zacije, predstavljalo je gotovo besprimjeran napor i ogromno požrtvovanje
radnih ljudi zaposlenih u šumarstvu.
U ovoj epohi u kojoj su šume služile i poslužile narodu u njegovim
historijski odsudnim trenucima, učinjen je u našoj društveno ekonomskoj
zajednici novi, odlučan korak konačnom oslobođenju radnog čovjeka. Nova
društvena kretanja lome i mijenjaju dotadašnji budžetsko-činovnički sistem
organizacijskog modela šumarstva i preko društvenog upravljanja u usta­
novama sa samostalnim financiranjem stvoren je šezdesetih godina novi,
jedinstven model gospodarenja šumama, formirana su šumarskoprivredna
poduzeća s radničkim samoupravljanjem. Time je stvorena mogućnost da
se i u šumarskoj proizvodnji pristupi utvrđivanju rezultata radnih kolek­
tiva i dosljedno tome, da sami radnici odluče o raspodjeli rezultata svog
rada.
Od nekadašnjeg neuglednog, izrabljivanog šumskog radnika, od slabo
cjenjenog zanimanja stvara se profesija u kojoj mehanizacija radnih pro­
cesa sve više istiskuje grubi fizički rad u neuporedivo boljim uvjetima rada
i boravka u šumskim i brdskim prostranstvima.
Premda je od 1945. do 1956. godine izrađeno i rekonstruirano 1375 km
šumskih cesta i kamionskih vlaka, ipak je to samo 3,9 km na 1000 ha šuma.
Nastavljeno je dalje otvaranje i do sada je izrađeno 6500 km šumskih
komunikacija ili 5,2 km na 1000 ha šume.
Slijede planovi da se do 1980. godine postigne 10 km prometnica na
1000 ha šume i time približi mogućnosti da se bez gubitaka izvezu iz šume
i jeftini, proredni materijali za opskrbu industrije ploča i papira a šumama
osigura bolja njega. Vlastitim sredstvima podignuto je oko 25000 ha topolovih i četinjarskih intenzivnih kultura i plantaža. Uložena su i značajna
sredstva u daljnju mehanizaciju pa je vrijednost oruđa za rad po zaposle­
nome od 3600 N. din. u 1964. god. porasla na 8300 N. din. u 1969. godini.
Međutim potrebna su daljnja ulaganja u šumsku proizvodnju, prvenstveno
u šumske komunikacije pa da se na svim šumskim površinama može prići
racionalnijem gospodarenju šumama. Vlastita sredstva šumske proizvodnje
za taj zahvat nisu dostatna.
Mada su uvođenjem ovog modela u društvenim odnosima, ne smijemo
biti potpuno zadovoljni postignutim rezultatima. Radni su kolektivi, pri­
tisnuti logikom robno^ovčanih tržnih odnosa, gotovo u potpunosti okrenuti
eksploataciji šuma kao izvoru sredstava. Velik se napori ulažu u izgradnju
šumskih komunikacija i nabavku i uvođenje sve suvremenije mehanizacije,
ali se radovi na uzgajanju šuma odvijaju u teškoćama. Uzgajanje šuma,
naime, angažira i onako nedostatna novčana sredstva i radnu snagu, a ne
daje odmah neposredne tržne efekte.
U poslijeratnom periodu intenzivno se razvija rad na obrazovanju
stručnih kadrova, kao i znanstvenoistraživački rad. šumarski fakultet po­
staje Odlukom Sabora 1960. god. samostalni fakultet u sastavu Sveučilišta.
Godine 1945. osnovan je Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu
a kasnije Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom — danas Šu351
marsiki institut u Jastrebarskom. U sklopu JAZU osnovan je 1950. godine
Institut za eksperimentalno šumarstvo, koji je nastavio i rad 1947. godine
osnovanog Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu.
2 RAZVOJ MEHANIČKE I KEMIJSKE PRERADE DRVA
(DRVNE INDUSTRIJE) POSLIJE OSLOBOĐENJA
2.1 Mehanička prerada drveta
Nakon oslobođenja počinje puni razvoj drvne industrije koju uz izuzutne napore na obnovi opustošene zemlje i potrebe povećanja izvoza karak­
terizira uvođenje suvremene opreme, izobrazba kadrova i postupno presferuktuiranje proizvodnje u korist finalnih proizvoda s posebnim naglaskom
na asortimane viših faza obrade.
U pojedinim razdobljima kretanja u drvnoj industriji bila su podvrg­
nuta oscilacijama koje proističu iz međuzavisnosti s ekonomskom politikom
zemlje. Smatramo da se u tim kretanjima kompleksu šumarstva i drvne
industrije nije dao niti se daje potreban značaj što se odrazilo na nezavidno
financijsko-ekonomsko stanje ove radno intenzivne djelatnosti, poslovanje
s gubicima ili na granici rentabiliteta, nemogućnosti formiranja sredstava
za prostu i proširenu reprodukciju te osobnim dohocima koji su odnosu
na ostale djelatnosti ptni dnu ljestvice.
Tako se u sagledavanjima utjecaja privredne reforme pređpostavljalo
da će drvna industrija u razdoblju od 1966—1970. godine doći u nepovolj•niji po'Iožaj, što se i ostvarilo (osjetno poskupljenje osnovne sirovine, repro­
materijala i usluga, zaleđene cijene, nedovoljno korištenje kapaciteta, vi­
soki troškovi proizvodnje, carinske barijere zemalja uvoznica). Predviđena
prosječna stopa rasta u tom petogodištu nije ostvarena.
Razdoblje od 1971—1975. godine, koje u prvim godinama prati visoka
stopa rasta, zbog recesije privrednih tokova na svjetskom planu odrazila
se je i u drvnoj industriji Hrvatske, kalko u proizvodnji tako i u ostalim
tehno-ekonomskim pokazatelj ima.
U 1975. godini fizički obujam proizvodnje ostvaren je stopom od 5,3.
Ukupni prihod s 37 800 zaposlenih ostvaren je s 7848 min N. din. izvoz
s 1415, uvoz s 278 min N. din, a dohodak po radniku sa 54 000 N. din.
Razvoj industrije za preradu drveta od 1976—1980. god. usmjeren je
na racionalnije korištenje drvne mase i njezinu veću valorizaciju osobito
u izvozu finalnih proizvoda. Time će se postići bolje iskorištenje postojećih
resursa i približiti zemljama koje najracionalnije koriste industrijsko drvo
kao mehaničku i kemijsku preradu.
Proizvodnja finalnih proizvoda drvne industrije, koncipirana na moguć­
nostima plasmana, utjecat će na daljnje prestruktuiranje proizvodnje po
grupama proizvoda i to:
u %
1965.
1970.
1975.
1980.
piljena građa
finalni proizvodi
kemijska prerada 1
i bez celuloze i papira
352
50,4
44,8
32,0
26,2
42,7
6,9
44,8
6,4
61,9
6,1
69,0
4,8
Ocjenjuje se, da bi tako zacrtani razvoj omogućio povećanje fizičkog
obujma stopom od dko 7,5% zaposlenosti od 38 000 na 40 000, produktiv­
nosti od 6,3°/o, izvoza od oko 2 000 min N. din., .uz investiciona ulaganja od
1 800 min N. din. u kojima se uz sredstva za modernizaciju opreme predviđa
i izgradnja jedne tvornice ploča kapaciteta od oko 70 000 m 3 .
Proizvodnja važnijih proizvoda u odnosu na 1975. 'god. mogla bi iz­
nositi:
1975.
1980.
Indeks
piljena građa i pragovi 000 m 3
furnir i ploče 000 m 3
namještaj u garni turama 000 gar.
namještaj u (komadima 000 kom
768
87
76
750
215
140
3305
5500
98
247
184
166
Dugoročna vizija, pored rješenja bremenitih tekućih problema drvne
industrije (ikreditnoTmonetarna politika, pomanjkanje obrtnih sredstava,
sistematske mjere, izvozne stimulacije, niski osobni dohoci, organizacijska
nadgradnja), mora na osnovu samoupravnog planiranja, udruživanje rada
i sredstava i zajedničkog sagledavanja težiti što skladnijem razvoju i raz­
rješenju «konfliktnih« situacija a osobito: prestruiktuiranju proizvodnje,
znanstveno-istraživačkocm radu, bilansiranju proizvodnje i mogućnosti plas­
mana, proizvodnosti rada, studiji najpogodnijih organizacionih oblika u
sferi proizvodnje, prometa i bankarstva u kompleksu šumarstva, mehaničke
i kemijske prerade drveta, usmjeravanju regionalnog razvoja.
Prosječna godišnja stapa prestrukturiranja proizvodnje u korist final­
nih proizvoda, u posljednjih desetak godina iznosila je oko 3,8. Ubrzanje
tempa prestrukturiranja limitirana je, međutim, mogućnostima plasmana
na domaćem i vanjskom tržištu, pomanjkanjem prodajnog isMadišnog pro­
stora, obrtnih sredstava, škarama carinskih barijera zemalja uvoznica, viso­
kim troškovima proizvodnje te oscilacijama pariteta valute. Manevarski
prostor za uže prestrukturiranje postoji, jer oko 700 000 m 3 proizvodnje
piljenje građe, Oko 40°/o otpada na daljnju preradu u drvnoindustrijiskim
poduzećima, oko 15% na ostale krupnije potrošače, a oko 45°/o na izvoz.
Sve presudnije djelovanje tehničkog napretka na snagu i međunarodni
položaj nacionalnih privreda traži stabilan i brz razvoj znanosti.
Znanstveno-istraživački rad u kompletksu šumarstva i prerade drveta
treba, više nego do sada, direktno vezati uz proizvodnju i rješavanju teku­
ćih i dugoročnih zadataka Kadrovski potencijali fakulteta, stručnih škola
i stručnjaka radnih organizacija, nisu dovoljno uključeni na rješavanju pro­
blema privrede. Strategija znanstveno-istraživačke djelatnosti utora biti in­
korporirana u planove i programe udruženog rada šumarstva i prerade
drveta.
Po oslobođenju učinjeni su znatni napori na obrazovanju kadrova. Po­
red otvaranja drvno industrijskog odsjeka na šumarskom fakultetu u Za­
grebu, više srednjih i tehničkih kao i stručnih škola za kvalificirane rad­
nike, postojeća struktura zaposlenih ne odgovara (struktura zaposlenosti:
oko 1,50/0 VSS — 0,8% VŠS — 6,4°/o SSS — 3,3% niža školska sprema —
3,7% VKV — 25,1% KV — 18,2°/o PKV i 41,0% NK. Osnova za daljnji brži
razvoj leži u poboljšanju kvalifikacione strukture.
353
Dugoročnije razvojne mogućnosti nije moguće realno sagledati bez
mehaničke i kemijske prerade drveta. U prosječnoj sječivoj masi od oko
4 min 3 (godišnje .krupnije drvo za mehaničku preradu manje više je sta­
tička veličina i ne podliježe značajnijim oscilacijama, što nije slučaj u
proizvodnji i namjeni upotrebe i prerade prostornog drveta. Bilansi -ukazuju
da postepena supstitucija ogrijevnog drveta drugim energetskim izvorima
i neiskorištenim mogućnostima šumske proizvodnje tanjih sortimenata kao
i otpadaka iz primarne, polufinalne i finalne prerade drveta, osiguravaju
izgradnju jednog kapaciteta ploča, jednog kapaciteta sulfatne celuloze te
proširenja postojećih kapaciteta kemijske prerade drveta.
Dosadašnje regionalne neusklađenosti u razvoju Hrvatske prisutne su
i u kompleksu šumarstva, mehaničke i kemijske prerade drveta. U smislu
Ustavnih postavki, jednu od osnovnih aktivnosti imeđuopćinskih zajednica
čine zajedničko sagledavanje i optimalnu valorizaciju što skladnijeg raz­
voja. Ima li se u vidu da se u izvjesnoj mjeri nedovoljno razvijena područja
poklapaju s područjima u kojima je šumovitost iznad republičkog prosjeka,
kao i da su to područja najčešće bez razvijene prerade drveta, studijama
o regionalnom razvoju drvne industrije u isklopu razvoja ostale industrije
treba pokloniti najveću pažnju, bez obzira što je to delikatan i vremenski
dugotrajan proces.
2. 2 Industrija
celuloze i papira
Industrija celuloze i papira u posljeratnom razdoblju karakterizira
značajno povećanje proizvodnje. Tako je od 1939—1973. godine u Jugoslaviji
proizvodnja vlakanaca povećana od 38000 na 561000 tona, a papira od 35000
na 585 000 tona, u Hrvatskoj proizvodnja vlakanaca od 8200 na 56000 tona,
a papira od 11000 na 117 000 tona. S potrošnjom od Oko 35 kg papira po
stanovniku, koja je za oko deset puta manja od potrošnje najrazvijenijih
zemalja svijeta odnosno za oko pet puta manja od razvijenijih zemalja
Evrope, Jugoslavija se nalazi pri dnu svjetske i evropske ljestvice potrošnje.
Međutim, u tom razdoblju postignuta proizvodnja nije u skladu s ras­
položivom sirovkiskom bazom. Dok na primjer švedska, Finska, Zapadna
Njemačka i Austrija proizvode po hektaru šumske površine preko 300 kg
celuloze, Francuska i ČSR oko 150, Jugoslavija 60, Hrvatska svega oko 35
kg/ha, iako je po drvnoj masi očuvanih šuma s oko 180 min m 3 u Jugo­
slaviji na drugom mjestu, u proizvodnja vlakanaca je na trećem a u proizvod­
nji papira, kartona i ljepenke na četvrtom mjestu, što očito ukazuje na
zaostajanje ove djelatnosti u Hrvatskoj. Osim toga, pomanjkanje kapaciteta
za kemijsku preradu drveta, onemogućuje daljnje iskorištenje postojećih
resursa prostornog drveta, odnosno povećanje sječive bruto mase od sadaš­
njih četiri na pet min rn 3 . Zakašnjeli uzgojni zahvati u mlađim sastojinama,
osim toga će negativno utjecati na kvalitetu budućih sastojina.
U razdoblju od 1966—1970. godine, proizvodnja je povećana stopom
od 8,1 (u čemu u grupaciji proizvodnje vlakanaca i papira stopom od 3,7
a u grupaciji prerade papira stopom od 12,1) također ukazuje na zaostajanje
354
razvoja baznog dijela ove industrije u odnosu na preradu. Dok proizvodnja
sulfitne i poluikemijske celuloze u promatranom razdoblju pokazuje blagi
porast a proizvodnja sulfitne celuloze (zbog subjektivnih i objektivnih fak­
tora) osjetan pad, u proizvodnji i preradi papira došlo je do prebačaja
u omotnim, ambalažnim, cigaretanim i ostalim papirima kao i u proizvodnji
valovite ljepenke, a osobito u tiskanoj i natiskanoj ambalaži.
Od 1971 — 1975. godine, prosječna stopa rasta fizičkog obujma proiz­
vodnje ostvarena je stopom 7,5. Relativno skromno ostvarena u odnosu
na mogućnosti, ocjenjujemo kao nedovoljnu zainteresiranost odgovarajućih
faktora za ovu industriju koja, za razliku od većine ostalih djelatnosti, go­
tovo u potpunosti koristi postojeće resurse domaćih sirovina.
Raspoložive drvne sirovine, manjak papira određenog asortimana na
domaćem tržištu, sve veći deficit drvne sirovine a time i papira na svjet­
skom tržištu (U Evropi se u 1980. godini u odnosu na predviđenu potrošnju
ocjenjuje deficit drvne sirovine od oko 66 min m 3 ), zainteresiranost šumar­
stva za plasman raspoloživih količina prostornog drveta koji uz ostalo
rješava brži prelaz sa ekstenzivnog na intenzivniji način gospodarenja,
osnovni su činioci na kojima počiva razvojna politika (industrije celuloze
i papira u narednom razdoblju od 1976—1980. godine.
Prosječna godišnja stopa rasta u tom se razdoblju ocjenjuje s oko 12,0
u čemu proizvodnja celuloze i papira s 15,6 a grupacije prerade papira s
oko 8,7.
U grupacij celuloze d papira do najvećeg bi povećanja moglo doći u
proizvodnji vlakanaca, a u proizvodnji papira kod cigaretnih i nekih asorti­
mana ostalih papira te valovite ljepenke čija bi se proizvodnja mogla i
udvostručiti. U grupaciji prerade papira najveći rast mogao bi se ostvariti
u tiskanoj i netiskanoj ambalaži.
Pored rekonstrukcija postojećih, treba se započeti i izgradnja jednog
kapaciteta sulfatne celuloze od oko 150 000 tona. Analizom sirovinske baze
utvrđeno je da isu drvne sirovine za taj kapacitet od oko 665 000 m 3 osi­
gurane. Potrebno je međutim da je .izgradnja tog novog, kao i rekonstruk­
cije postojećih kapaciteta uslovljena izgradnjom šumskih komunikacija i
nabavom odgovarajuće 'mehanizacije. Za izgradnju tog novog objekta inve­
sticijskog kontinuiteta, pored vlastitih i ostalih domaćih izvora sredstava
predviđaju se i inostrana ulaganja.
Ocjena razvojne mogućnosti uz investiciona ulaganja od oko 2 100 min.
n. din. i povećanja zaposlenosti od 8 300 na 8 800, omogućuju povećanje
dohotka od 771 u 1975. na 1945 min din. u 1980. godini (odnosno po radniku
od 8 700 na 22 100 n. din.), produktivnosti od 10.7 i izvoza od oko 300
min n. din.
Dugoročnija vizija razvojnih mogućnosti ove djelatnosti podudara se
s onim navedenim u mehaničkoj preradi drveta s time što je daljnji razvoj
ograničen resursima raspoloživih količina prostornog drveta.
Obzirom na već postojeću užu specijalizaciju proizvodnje po fabri­
kama, u regionalnoj komponenti, osim na području Zajednice općina Sisak
neće doći do značajnijih promjena.
355
3. DANAŠNJE UČEŠĆE ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
U PRIVREDI HRVATSKE
Društveni proizvod bio je u (prošloj — 1975.) godini:
šumarstvo
1768
drv. ind.
2 581
papir
978
ukupno
5 327
ind. SRH
48 161
priv. SRH
112 641 mil.
Učešće šumarstva i prerade u privredi SRH — 4,7% a industrije za
preradu drva u industriji i rudarstvu SRH — 7,4%.
Izvoz roba je ostvaren u 1975. god. u mil. dinara.
šumarstvo
337
drv. ind.
1415
papir
133
ukupno
1885
ind. SRH
16 921
priv. SRH
18 482
Učešće šumarstva i prerade zajedno u iprivredi SRH bilo je 10,2%,
a učešće prerade drva u industriji SRH — 9,2%.
Sve su to razlozi koji upućuju na to, da se poduzimaju mjere koje će
— trajno održati, proširiti i oplemeniti šumski fond,
— stvoriti šume za eksploataciju gradnjom šumskih komunikacija,
— stvoriti sve potrebne materijalne i kadrovske mogućnosti za izgrad­
nju takve eksploatacije šuma i industrije za preradu drva koje će
biti u stanju da iskoriste, prerade i Analiziraju na najsuvremeniji
način cjelokupnu sirovinu naših šuma.
Da bi se to ostvarilo, potrebni su prvenstveno zajednički organizirani
napori šumarstva i prerade drva da u tom pravcu djeluju, da međusobno
usklađuju svoj razvoj, podižu nivo svoje organiziranost i efikasnosti poslo­
vanja, kako bi bili sposobni da izdvajaju sve više sredstava za ulaganje po
takvom programu.
U tom pravcu može samoupravno udruživanje odigrati presudnu ulogu.
Tim više kad se susrećemo s pojavama nespremnosti na suradnju, za­
tvaranja prema drugim lokalistiokim i grupno vlasničkim shvatanjima. Po­
staje sve jasnije da u situaciji, kad imamo:
— u šumarstvu 183 OOUR-a u 34 radne organizacije,
— u drvnoj industriji 207 OOUR-a u 70 radnih organizacija,
— u industriji papira 36 OOUR-a u 5 radnih organizacija,
ukupno: 426 OOUR-a 109 radnih organizacija,
neće biti mogće uspješno povezati i ostvariti optimalan razvoj šumarstva
i industrije za preradu drva, ako se ne ubrzaju procesi udruživanja.
Međutim, pošto se radi o ulaganjima koja prelaze stvarne mogućnosti
šumarstva i prerade drva i jer se šumama, odnosno njenim blagodatima
i proizvodima koriste i druge privredne grane, pa i čitava zajednica, neop­
hodna je u tom intervencija i pomoć društva. Naša struka očekuje s pra­
vom, da će kod odgovornih privrednih, društvenih i političkih faktora naići
na razumijevanje i podršku, srazmjerne značaju tih privrednih grana za
radne ljude i zemlju.
356
Na poslovnima uzgoja, iskorišćavanja šuma i u «preradi drva nalazi
svoje zaposlenje i egzistenciju značajan dio stanovništva. U 1975. god. bilo
zaposleno:
šumarstvo
15 735
drv. ind.
38 500
papir
6 700
ukupno
60 935
ind. SRH
431500
pniv. SRH
948 100 rad.
Učešće zaposlenih u šumarstvu i preradi drva jeste 6,4% u odnosu na
zaposlene u privredi SRH, a učešće radnika u preradi drva jeste 10,5%
u broju zaposlenih u industriji i rudarstvu.
Računajući i sa članovima obitelji, od rada na obradi i preradi drva
u šumarstvu, drv. industriji, industriji papira, drvnom zanatstvu, željeznici
i brodogradnji živi cea 450 000 stanovnika ili cea 10% od broja stanovnika
Hrvatske.
VIZIJA BUDUĆNOSTI ŠUMARSTVA
Prostorno
planiranje
Na temelju provedenih istraživanja zaključuje se da će odlučujući utje­
caj na rasprostranjenje, sastav i funkciju šuma u budućnosti u industrij­
skim zemljama imati prostorno planiranje. U politici dugoročnog vredno­
vanja prostora uz ostale i šumarski stručnjaci imati će odgovornu ulogu.
Ozbiljno se mora računati s činjenicom, da sve mjere koje se provedu
u jednom šumskom području imaju snažni odraz na bližu i dalju okolinu.
Pogreške koje bi se na tom planu učinile ili su praktički nepopravljive ili
su veoma skupe. Posljednjih godina težište ekonomsko-znanstvenih djelat­
nosti u Svijetu prenosi se od utvrđivanja konjukture >ka utvrđivanju struk­
ture odnosno infrastrukture. A tada dolazi u najozbiljnije razmatranje
čovjekova okolina. Pri tome se misli kako na prirodnu tako i na socijalnu
okolinu. Ozbiljno se razmatra potreba da se u kreiranju ekonomske poli­
tike životni standard ali ne samo u terminološkom već i u sadržajnom
smislu zamijeni s humanijim konceptom kvalitete života u čemu okoliš
ima važan udio. Postavlja se čvršći zahtjev da se u ekonomsko političke
odluke integriraju i vrijednosti okoliša u koje spadaju bazične čovječje
potrebe: stan, zdravstvo, sigurnost, slobodno vrijeme, mobilitet, rekreacija
i dr. Iz svega izlazi da korišćenje prostora mora biti tako koncipirano da
se izbjegnu narušavanja prirodnih elemenata, jer bi to dovelo do neželje­
nih posljedica za čovjeka i društvo u kojem živi.
Nagla urbanizacija kojom je zahvaćena i naša zemlja donosi takove
demografske, tehnološke, sociološke i ekonomske promjene koje traže i
nalaze svoj izraz u korišćenju i planiranju prostora. U tome će doći do
potrebe obaveznog izdavanja površina za šume respektirajući biološke od­
nosno ekološke i socioekonomske kriterije. Prema svojoj namjeni šume će
se diferencirati na one u neposrednoj blizini urbanih sredina, šume za rekre­
aciju u daljoj okolini, šume estetske kategorije, gospodarske šume i zaštitne
šume.
Predpostavke za realizaciju šumarske komponente u prostornom planu
jesu organizacija šumarstva i šumarska politika. O toj će politici zavisiti
i pribavljanje sredstava za realizaciju plana šumarstva i stav Društva prema
357
ovoj djelatnosti. Radi se o vrednovanju šuma ne samo s ekonomskog sta­
jališta općekorisnih funkcija šuma za Društvo, koje su evidentne i znan­
stveno utvrđene. Iz pozitivnog stava prema ovim funkcijama šuma proizlaze
i obaveze koje Društvo treba preuzeti za održavanje sposobnosti šuma u
ispunjenju općekorisnih funkcija. Niska akumulativnost šumarstva kao
privredne grane ne samo u nas nego d u Evropi i u svijetu ne omogućuje
šumarstvu snositi ovaj teret iz sredstava koja se stiču gospodarenjem eko­
nomskim šumama. I pravni teoretičari smatraju da se kod utvrđivanja
rentabiliteta jedne grane sa stanovišta šire zajednice uzimaju u obzir i
koristi koje ona daje drugim granama. Ako se to u načelu usvoji, neće biti
teškoća utvrđivanja »cijena« općedruštvenih koristi šuma. Kao posljedica
ovog nerješenog pitanja u nas jest opća stagnacija šumarstva na području
Krša, od koje Društvo ima velike štete. Mnoge su površine na Kršu do­
stigle kritičnu točku, koja predstavlja posljednji čas da se započnu (na­
stave) radovi na sprečavanju erozije i daljnjeg ogoljavanja terena.
Nama su danas poznati kriteriji prema kojima se daje odgovor na pita­
nje kakav obim i kakvu strukturu šuma unutar prostornog plana treba
imati. Ipak se u budućnosti pred šumarske stručnjake postavljaju zadaci
koji traže uvođenje novih elemenata u njihovu naobrazbu. Neće to biti više
stručnjak klasičnog tipa ekonomist, biolog i tehničar nego će biti i arhitekt
i umjetnik koji svoju djelatnost osniva prije svega na ekološkim znanjima,
koja mu omogućuju održavati biološku ravnotežu šumskih ekosistema i koji
zna harmonizirati privredne i neprivredne funkcije šuma, koji zna odrediti
u pojedinim ekosistemima donji prag samoregulacije preko koga se ide u
sukcesiju u regresivnom smislu a čiji prilaz vodi stazama dugim stotine
godina do restauracije klimaksa, ako je uopće to moguće. Kod oblikovanja
šuma šumari daju pečat cjelokupnoj harmoniji pejsaža koji oplemenjuju
estetskim vrijednostima. Šumari to znaju stoga što su oni najbolji pozna­
vaoci šumskih ekosistema s kojima su svakodnevno i kroz godine u konti­
nuiranom kontaktu. Stoga šumari stručnjaci moraju više nego do sada biti
angažirani u izgradi regionalnih prostornih planova, koji moraju sve fak­
tore izrade zasnivati na znanstvenim postavkama. Weok J. (1957) je u svojoj
knjizi »Die Wälder de Erde« rekao: Narod koji se ne bi mogao pravovre­
meno pridići da na temelju znanstveno utvrđenog prostornog plana provede
prostorni red, stoji pred opasnošću da bude probuđen strašnom spoznajom
da izgubi poljoprivrednu prehrambenu bazu a k tome i prirodne temelje
za svoje održavanje.
U stvaranju prostornih planova šumarski stručnjaci mogu biti korisni
i stoga što se ti planovi moraju izrađivati na dugi rok, a šumarski struč­
njaci imaju veliko iskustvo i mogućnosti upravo za takvo planiranje jer je
to jedna od osnovnih karakteristika gospodarenja šumama.
EKONOMSKA FUNKCIJA ŠUMA
I pored naglašavanja općekorisnih šuma, ekonomski ciljevi gospodarenja
šuma nisu u drugom planu. Svjetske statistike govore o rastućem trendu
u Svijetu potreba za proizvodima koji se dobivaju iz drva, u prvom redu
papira, celuloze kao i drugih proizvoda mehaničke i kemijske prerade.
358
Pregled
proizvodnje
u
1) pulp masa
1959.
mehanička
kemijska
17 393
37 562
Svijetu:
u 1000 tona
1969.
24 091
73 962
2) Pilansko drvo u 1000 ms
četinjače
listače
266 345
69 462
306 787
94 048
Rastući broj stanovnika u mnogim zemljama Svijeta zahtijeva da se
i produktivnost šuma poveća pa će i u budućnosti trebati još intenzivnije
raditi napovećanju obima sječe i kvaliteta drvnih sortimenata a pri tome,
kako je već spomenuto, očuvati njihov biološki stabilitet i sposobnost šuma
da zadovolje općekorisne funkcije.
Na kraju pored ekonomske funkcije koje šume imaju u razvoju jedne
zemlje, pored općekorisnih šuma, ikoji postaju limitirajući faktor toga raz­
voja, mora se spomenuti i njihova uloga za nezavisnost, kulturu i umjetnost
jednog naroda.
Šuma se u povijesti ukazuje kao presudni faktor u borbi za slobodu
i nacionalnu i individualnu. Germanska plemena dugo su se odupirala rim­
skom imperiju zahvaljujući šumama u kojima su tražili zaklon. Englezi
su Ibili dugo nemoćni u borbi protiv Iraca, koji su se sklanjali u šume.
Lijepo je rečeno da je borba Rusa -sa Mongolima ustvari borba šume protiv
stepe. U ruskoj šumi zapela je -najezda Turaka. Najbolji primjer pokazuje
značenje šume u narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije, a ona je bila
i za partizane Sovjetskog Saveza, Poljske i Francuske. Narode Vijetna­
ma itd.
Šuma je inspirirala -umjetnike slikare, muzičare i književnike, šuma
vrši utjecaj na ljudsku kulturu i umjetnost. Kult šumskog drveća poznat
je u mnogim narodima (kod Slavena lipa, Germana hrast), što se očuvalo
do danas.
U dosadašnjem izlaganju nije bilo riječi o ljudima koji su izveli ovako
goleme zadatke prirodne, znanstvene, obrazovne i organizacijske djelatno­
sti na području šumarstva od prvih dana njegovog organiziranog djelova­
nja do danas. Taj kadar znao se boriti u nepovoljnim uvjetima tuđinske
vlasti i domaćih profiterskih ikrugova za očuvanje naših šuma, za obrazova­
nje domaćeg kadra, za primjenu znanstvenih principa u gospodarenju šu­
mama, za izvršenje velikih zadataka koji su bili pred šumarstvom nakon
Oslobođenja u obnovi i izgradnji i industrijalizaciji naše zemlje. Navađanje
bilo koga pojedinačno značilo bi učiniti nepravdu stotinama drugih koje
zbog pomanjkanja prostora — vremena nije moguće ni navoditi. Mnogi
naši uređivači, znanstveni radnici, uzgajivači i zaštitari ugradili su sebe u
teškim radovima pošumljivanja krša i goleti, podizanju kultura, uređiva­
nju šuma, uzgajanju i zaštiti. Mnogi su u evropskim razmjerima dali prilog
šumarskoj znanosti. Skromnost je resila i cijelu armiju onih koji su pod
359
najnepovoljnijim uvjetima organizirali proizvodnju po šumarijama, šum­
skim gospodarstvima i drugim ustanovama. Šumski radnici, najstariji dio
radničke klase Jugoslavije i Hrvatske, nosili su se s hirovima prirode, i
mnogim drugim teškoćama, stvarajući tako sredstva za obnovu i izgradnju
zemlje, njegujući i zaštićujući to naše zeleno bogatstvo. Ponosni smo na
njihova djela koja mlađim generacijama mogu služiti za primjer. Ponosni
smo na one koji su na bojnim poljima protiv okupatora i neprijatelja dali
svoj doprinos, često uz cijelu vlastitog života. S praga 13 decenija osnutka
Hrvatsko-slavoinskog šumarskog društva, 10 decenija izlaženja Šumarskog
lista i 35 godina ustanka želimo da naša struka u još povoljnijim uvjetima
radi još bolje i još produktivnije za korist i napredak Socijalističke Repu­
blike Hrvatske i Socijalističke Federativne Narodne Republike Jugoslavije!
DRUŠTVO INŽENIERA I TEHNIČARA N. R. HRVATSKE
ŠUMARSKA SEKCIJA
ZAGREB. VUKOTINOVIĆEVA ULICA •, TELEFON BR. M-TJ
SAVJETOVANJE
ŠUMARSKIH
INŽENJERA I
TEHNIČARA
P N RJ
._ t tehnie, majstore tvoje struke, koji
vladaju
najnaprednijim
rezultatima
nauke i teh­
nike: trebamo novatore, prodorne i sposobne
ljude, koji idu naprijed lomeći ive. zapri­
jete.
Sjećanje na I. Savjetovanje 1TŠDIJ
360
V. OSNUTAK I RAD HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG
DRUŠTVA (DANAŠNJEG SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE) U VREMENU
OD 1846 - 1976. GODINE KAO I RAZVITAK ŠUMARSKOG LISTA
OD OSNIVANJA DO DANAS (1876 -- 1976)
Druže predsjedniče, cijenjeni gosti, drugarice i drugovi stručnjaci iz
šumarske i drvarske privrede te predstavnici šumarskih društava s terena!
Ukazana mi je velika čast da iznesem povijest našega Saveza i našeg stogodišnjaka ŠUMARSKOG LISTA.
Začeci današnjeg Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne indu­
strije Hrvatske javljaju se u doba ILIRSKOG PREPORODA. Jedan od važ­
nijih događaja koji je prethodio rođenju ŠUMARSKOG DRUŠTVA je osni­
vanje HRVATSKO-SLAVONSKOG GOSPODARSKOG DRUŠTVA u veljači
1841. godine. Već u to vrijeme šumari Dragutin Kos, Franjo Šporer i Ante
Tomić, uz podršku ostalih šumara koji se priključuju narodnom buđenju
SLAVENSKOG JUGA, rade veoma intenzivno na osnivanju organizacije šu­
mara u Hrvatskoj.
U trolistu Kos, Šporer, Tomić isticao se naročito Kos. Na prijedlog Dra­
gutina Kosa koji je obavio sve nužne pripreme, održana je dne 26. prosinca
1846. godine u Prečecu kraj Zagreba osnivačka skupština ŠUMARSKE SEK­
CIJE HRVATSKO-SLAVONSKOG GOSPODARSKOG DRUŠTVA. I evo, to je
bilo rođenje našega Saveza. Ta sekcija prerasla je kasnije u DRUŠTVO
ŠUMARSKO ZA HERVATSKU I SLAVONIU.
Već u to vrijeme osjeća se potreba za stručnim i društvenim glasilom.
Izdaje se organ Društva koji izlazi tri godišta i— 1847., 1851. i 1852. godine.
Rad Društva zamire 1856. godine pod pritiskom austrijskog Bachovog
apsolutizma.
Do sedamdesetih godina prošloga stoljeća nema značajnijeg javnog dru­
štvenog rada. Oni šumarski stručnjaci koji su bili nosioci takvoga rada,
premješteni su i proganjani od tuđinske vlasti. Ne možemo međutim reći
da se nisu osjećale i živjele ideje koje je DRUŠTVO postavilo. 12. travnja
1860. godine osniva se GOSPODARSKO-ŠUMARSKO UČILIŠTE u Križevcima.
Prijedlog za osnivanje UČILIŠTA potječe od Šporera. Godine 1843. pre­
dložio je Franjo Šporer u LISTU MESECNOM GOSPODARSKOG DRUŽTVA
da se osnuje Narodni šumarski zavod. ZAVOD je prema njegovu prijedlogu
trebao biti kombinacija šumarskog stručnog ureda i odgojne ustanove.
Prvenstvo u ZAVODU trebali su imati domaći sinovi, a poslije njih drugi
Slaveni. Ove Šporerove postavke moramo razumjeti, jer sve što u ono vri­
jeme nije bilo slavensko povezano je neposredno ili posredno s tuđinskom
vlašću.
361
Šporerova ideja o ZAVODU je, kako vidimo, sazrijevala punih 17 godina
i uz veliku upornost realizirana je osnivanjem UČILIŠTA,
Učilište je djelovalo od 1860—1897. godine. Godine 1898. ono prerasta
u ŠUMARSKU AKADEMIJU koja djeluje u Zagrebu do 1919. godine. Iste
godine, ukazom od 31. kolovoza, AKADEMIJA je prerasla u ŠUMARSKI
ODJEL GOSPODARSKO-ŠUMARSKOG FAKULTETA, a 1960. godine u ŠU­
MARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU.
Nametanje njemačkog i kasnije madžarskog jezika, dovođenje Austrija­
naca i Madžara na činovnička mjesta, Bachov apsolutizam, Austrougarske
nagodba, sve to izazivalo je otpor u tadašnjim domaćim ili bolje rečeno
slavenskim šumarskim krugovima. Zanimljivo je napomenuti logičan afini­
tet koji je postojao između naših i čehoslovačkih šumarskih stručnjaka. I
Dragutin Kos bio je Čeh, a na osnivačkoj skupštini 1846. godine u Prečecu
gotovo polovica prisutnih bili su Česi.
Ideja o ponovnom oživljavanju društva sve više je prisutna. Godine
1871.
izlazi u GOSPODARSKOM LISTU javni Kereškenjijev proglas u ko-
1
Vr
Y
iHifiM I t i l
Org-a n
hrvatsko-slavonskoga šumarskoga dnjžtva.
[Ti'i-iljiije
i izdaje-
ći odbor hrv. slay, šaiuarskoga flrnžtva.
Prvi
tečaj.
Br. 1.
Izdano dnp 1. slečnja 1877.
Izlazi svakoga četvrt god išta. •—• Ciena j e za ciplu godinu praviih £la*
novom 4 for.; poihipirajueim, koji plaćaju veći prinos od Ti for-, l>ezpliitno; za 1 agarsko pomoćno osoblje, koji sii članovi, '2 for., inače
:! for.; za neelanove fi for. — Za oglase plaća se od svakoga petitređka fi novi-, onim erarae pristojbi', inače prema veličini prostora.
Zagreb 1877.
Knjigotiakarna
Ü:
i litografija
C. A l b r c e l i t a .
I/sJ
Prije sto godina izašao je prvi broj Šumarskog lista ( 1 . I 1877. g.)
362
jemu se pozivaju šumari na osnivanje p o s e b n o g š u m a r s k o g d r u ­
š t v a i stručnog lista. U siječnju 1876. godine poslao je Vladoje Kereškenji
svim šumarima u Hrvatskoj i Slavoniji okružnicu kojom ih poziva na osni­
vačku skupštinu 18. listopada 1876. godine u Zagrebu. Na toj skupštini
osnovano je HRVATSKO-SLAVONSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO. Ne više kao
Sekcija Gospodarskog, već kao samostalno DRUŠTVO. Za prvog predsjedni­
ka izabran je Ante Tomić, šumarska starina koji je učestvovao i na prvoj
osnivačkoj skupštini 1846. godine. Za tajnika je izabran Vladoje Kereškenji.
Ovu skupštinu smatramo i rođendanom šumarskog lista. Skupština je pri­
hvatila njegovo izlaženje, a rukopis prvog broja bio je pripremljen po ured­
niku Kereškenjiju. Prvi broj izašao je prvi siječnja 1877. godine.
Urednik ŠUMARSKOG LISTA i tajnik DRUŠTVA Vladoje Kereškenji
nije ugledao prvi broj. Umro je naprasitom smrću 2. prosinca 1876. godine
u 31. godini života.
ŠUMARSKI LIST je najstariji tehnički časopis SLAVENSKOG JUGA. Od
prvog broja do danas izlazio je neprekidno i popunio preko 51000 stranica
vrijednog sadržaja.
Bogat napisima iz društvenog života, bogat stručnim i znanstvenim član­
cima te prikazima ŠUMARSKI LIST je obavljao veliku stručnu i društvenu
ulogu u šumarskoj i drvarskoj struci. Najbolja pera naših struka iznosila su
na njegovim stranicama svoje misli i iskustva. I ne samo to. ŠUMARSKI
LIST je pisanom rječju vjerna slika političkih i privrednih prilika toga sto­
godišnjeg razdoblja.
Od osnutka DRUŠTVA do 1919. godine održane su 44 skupštine. U tome
bogatom razdoblju šumarski stručnjaci rješavali su, okupljeni oko svoje
organizacije stručnu šumarsku i drvarsku problematiku i sve se više oti­
mali ispod germanskog i ugarskog, ali, nažalost, samo stručnog, a ne pri­
vrednog utjecaja. Toj samostalnosti najviše je doprinijelo vlastito UČILIŠTE
u Križevcima, i kasnije ŠUMARSKA AKADEMIJA u Zagrebu. Polagano se
razvijala vlastita hrvatska šumarska škola koja je danas cijenjena širom
svijeta.
U radu društva veoma su često prevladavala staleška pitanja.
Velik uspjeh učinjen je u tome razdoblju izgradnjom ŠUMARSKOG
DOMA. DOM je izgradila struka vlastitim sredstvima. Godine 1898. ŠUMAR­
SKI DOM je završen te u njegovim prostorijama započinje s radom ŠU­
MARSKA AKADEMIJA.
HRVATSKO-SLAVONSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ima u tome razdob­
lju prisnu vezu s KRANJSKO-PRIMORSKIM GOZDARSKIM DRUŠTVOM,
osnovanim 1875. godine te sa SRPSKIM ŠUMARSKIM UDRUŽENJEM, osno­
vanim 1905. godine.
1921. godine došlo je do sjedinjenja HRVATSKO-SLAVONSKOG, SRP­
SKOG, KRANJSKO PRIMORSKOG društva te ŠUMARSKE ORGANIZACIJE
ZA BOSNU I HERCEGOVINU u JUGOSLAVENSKO ŠUMARSKO UDRUŽE­
NJE koje djeluje do okupacije Jugoslavije 1941. godine. Inicijativa za stva­
ranje jedinstvenog UDRUŽENJA dana je na 45. redovnoj sjednici HRVAT­
SKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA, dne 13. rujna 1919. godine.
U tome čitavom razdoblju ŠUMARSKI LIST vjerno prati zbivanja u
struci i njena htijenja. Do oslobođenja naše Zemlje naš časopis imao je
363
ukupno 20 redakcija. Urednici su bili Vrbanić Kesterčanek, Rački, Dojković,
Kozarac, Partaš, Kern, Kosović, Petračić, Marinović, Čeović, Ugrenović, Levaković, Petar Prpić i Balen.
Fran Kesterčanek, Josip Kozarac i Andrija Petračić ostavili su kao ured­
nici prvog pedestogodišta ŠUMARSKOG LISTA najjači utisak.
Posjedovanje oštre inteligencije, odličnim poznavanjem šumarske stru­
ke, marljivošću i veoma razvijenim osjećajem patriotizma, Kesterčanek je
obavio velik utjecaj na sadržaj ŠUMARSKOG LISTA, a tako i na uzdizanje
šumarske struke. U svojim nastojanjima on se ističe u obuhvaćanju šumar­
ske problematike čitavog područja Jugoslavije.
Josip Kozarac, taj izuzetno nadareni pisac a isto tako i odličan šumar­
ski stručnjak, dao je ŠUMARSKOM LISTU poseban pečat. Osim njegova
znalačkog uređivanja našeg časopisa Kozarac je napisao niz veoma zapa­
ženih stručnih članaka iz šumsko-uzgojne problematike posavskih državnih
šuma. Biranim riječima i oštrom logikom Kozarac je napisao članke koji
su danas doživjeli potvrdu u rezultatima suvremenih naučnih istraživanja.
Andrija Petračić, taj neumorni znanstveni, pedagoški i društveni radnik
djelovao je na podizanje znanstvenog nivoa ŠUMARSKOG LISTA, nastavlja­
jući time djelo svoga učitelja Kesterčaneka.
Tim nastojanjima pridružili su se kasnije Ugrenović i Levaković i tako
ŠUMARSKI LIST postaje, ne samo društveno i stručno glasilo nego i znan­
stveni šumarski i drvarski časopis. Zbog naučnih članaka iz područja naših
struka ŠUMARSKI LIST tražen je u stručnim i znanstvenim krugovima
širom čitava svijeta.
Starojugoslavensko šumarsko UDRUŽENJE borilo se u svome prvom
razdoblju rada za donošenje ZAKONA O ŠUMAMA. Bez zakona bilo je
Šumarski
364
dom
izgrađen
je
1896
g.
veoma teško gospodariti šumama koje su sve više postajale žrtva domaćeg
i inozemnog kapitala koji je prekomjernom sječom stvarao velike profite.
Zakon o šumama koji je donesen krajem 1929. godine nije donio velike
promjene budući se nije provodio u život.
U borbi protiv devastacije šuma naročito se isticao Ugrenović. On veoma
oštro napada korumpirani starojugoslavenski režim s obzirom na njegov,
odnos prema šumi. Značajni su njegovi članci »Kuda brodimo« i »Brod
tone« te niz njegovih ostalih napisa koje piše kao urednik ŠUMARSKOG
LISTA. Ugrenović oštro napada igru oko nedonošenja ZAKONA 0 ŠUMAMA,
nebrigu za kras i goleti te potpunu indolentnost vlasti prema pustošenju
šuma.
Racionalni, trijezni i dalekovidni znanstvenik Antun Levaković napisao je
kao urednik ŠUMARSKOG LISTA u vrijeme trajanja šestojanuarske monarhističko-unitarističke diktature Kralja Aleksandra, a netom poslije do­
nošenja ZAKONA 0 ŠUMAMA — da se tek nada, da će prilike šumarstva
u državi biti stabilizirane onako kako to zahtijevaju principi racionalnog
ekonomiziranja i dobre šumarske politike.
Osam godina poslije donošenja ZAKONA O ŠUMAMA na 61. godišnjoj
glavnoj skupštini JUGOSLAVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA, struka
očajnički vapi poklikom »Spašavajmo naše šume ! ! ! «. Kako vidimo Zakon
nije donio bitne promjene.
Rat i okupacija Jugoslavije u razdoblju od 1941—1945. uvjetuju zami­
ranje rada DRUŠTVA. To razdoblje s veoma nepovoljno odražava na obim
i kvalitetu sadržaja ŠUMARSKOG LISTA. Suradništvo je u tim teškim rat­
nim prilikama, pritisnuto okupatorskim terorom, opalo na minimum.
Poslije napada Hitlera na Jugoslaviju brojni inženjeri i studenti šumar­
stva aktivno sudjeluju u NOP-u i NOB-u. Jedan od dokaza o tome su naši
nosioci Partizanske spomenice 1941. — Franjo Knebl, Čedo Grbić, Velimir
Jakić, Rade Janjanin, Ante Radovčić, Ivan Radetić, Davorin Žeravica i
Branko Matić. Dugačak je popis onih inženjera i studenata šumarstva koji
su svoje živote dali za slobodu domovine. Svjedoče o tome i drugovi na­
rodni heroji koji su nikli iz krila ove struke. To su Franjo Knebl, Velimir
Jakić, Rade Janjanin i Čedo Grbić.
Imena jednog broja šumarskih inženjera i studenata šumarstva koji su
dali živote za slobodu naše zemlje ispisana su na spomen ploči u Šumarskom
domu. Ponosni smo na sve mrtve i žive koji su dajući svoj život i stavlja­
jući ga na raspolaganje idealima radničkog pokreta i težnji za slobodom,
omogućili da se uključimo u proslavu tridesetpetgodišnjice Narodne revo­
lucije.
Rad DRUŠTVA ponovno je oživljen iza oslobođenja Zemlje. Na 66. re­
dovnoj skupštini DRUŠTVA održanoj dne 19. kolovoza 1945. godine zaklju­
čeno je da se nastavi s radom. Od tada do danas održano je 20 skupština.
Rad DRUŠTVA u poslijeratnom razdoblju obnove Zemlje bio je neobično
sadržajan. Možemo bez dvoumljenja reći da je to najplodnije razdoblje u
njegovu dugogodišnjem radu. Obnova zemlje tražila je maksimalan napor
šumarskih stručnjaka jer zeleno blago bilo je, gotovo, jedini izvor za stva­
ranje moderne industrije i blagostanja koje danas imamo. Svakako da je
moralo biti i žrtava.
365
Plodno tridesetogodišnje razdoblje obiluje brojnim stručnim sastancima,
bogatom izdavačkom djelatnošću te velikim koracima naprijed u jednoj i
drugoj struci. Na nizu plenarnih sastanaka koje je Savez organizirao izvan
skupštinskih termina održana su brojna predavanja i savjetovanja, na ko­
jima se rješavaju vitalni problemi struke. Rapravljalo se o onome što je
tražio život. Istina je, da brže idemo naprijed. U ovome trenutku mi nismo
toga niti svjesni, ali kada pogledamo unatrag 5, 10 ili 20 godina vidimo
velike promjene, kako u šumarskoj tako i u drvarskoj struci.
Velike promjene unijelo je moderno uzgajanje, zaštita i uređivanje
šuma. Još veće promjene unesene su u one šumarske discipline koje su
povezane s primjenom strojeva kao što su iskorišćivanje šuma i gradnja
šumskih prometnica.
Trend privrednog razvoja i suvremena urbanizacija Zemlje donijeli su
nam jednu novu, ali veoma zanimljivu problematiku — ULOGU ŠUME U
ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE. U novonastalim prilikama potrebno je
šumske ekosisteme održati što stabilnijima te istovremeno osigurati drvnu
sirovinu za kojom je sve veća potražnja.
K tome je potrebno dodati da smo se našli u veoma uskoj vezi s
nekim drugim privrednim granama kao što su na primjer turizam i pro­
met. Sve to daje šumarstvu jedan izuzetan značaj u današnjem modernom
društvu. Teško je, međutim reći sa sigurnošću, da li na najbolji način
krećemo naprijed. Svjesni smo, na primjer toga, da smo zanemarili krš.
O tome kakvi smo bili kao DRUŠTVO i struka reći će oni iza nas.
ŠUMARSKI LIST je i dalje ostao ogledalo struke. U razdoblju od oslo­
bođenja do danas imao je deset redakcija. Urednici su bili Anić, Bunjevčević,
Benić, šafar, Knežević, Androić, Cvitovac, Potočić i Prpić. Svi nabrojeni ured­
nici nastojali su da časopis bude što bolji i da se prilagodi zahtjevima
struke svojim sadržajem. Koliko se u tome uspjelo čuti će se, također
kasnije.
366
Jubilarna zlatna medalja Saveza ITŠDI — Hrvatske
VI. PODJELA PRIZNANJA, POVELJA I ZLATNIH MEDALJA
Uprava Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske podijelila je
— prema toe. 5 programa Svečane akademije — priznanja, tek jednom
dijelu zaslužnih društvenih i stručnih radnika, zapravo najstarijoj generaciji,
uslijed pomanjkanja raspoloživog vremena.
U ovoj prvoj grupi nagrađenih članova Saveza P o v e l j u i z l a t n u
m e d a l j u — za primjerne zasluge u dugogodišnjoj i stručnoj suradnji,
radu oko ostvarivanja ciljeva Saveza IT — Hrvatske, kao i za doprinos
na unapređivanju šumarstva i drvne industrije Hrvatske — su dobili:
1. Dr M. Androić, 2. Ing. R. Antoljak, 3. Dr R. Benić, 4. Ing.
Z. Bunjevčević, 5. Ing. M. Butković, 6. Ing. V. Cvitovac, 7. Ing.
B. Čop, 8. Ing. V. Fašaić, 9. Dr S. Frančišković, 10. Ing. N. Goger,
11. Ing. Z. Grohovac, 12. Ing. Ž. Hajdin, 13. Ing, D. Hanzl, 14.
Ljubica Jozić 15. Ing. P. Jurić, 16. Ing. F. Knebl, 11. Ing. M.
Kotarski, 18. Ing. V. Lacković, 19. Ing. A. Lovrić, 20. Ing. T.
Lucarić, 21. Ing. R. Mott, 22. Ing. Lj. Nežić, 23. Ing. I. Pavša,
24. Ing. Z. Pere, 25. Ing. J. Peternel, 26. Ing. O. Piškorić, 27. Dr
Z. Potočić, 28. Ing. A. Premuiić, 29. Bozo Rkman, 30. Đuro Savić,
31. Ing. V. Supek, 32. Ing. J. Šafar, 33. Ing. N. Šepić, 34. Ing.
A. Serbetić, 35. Franjo Šnajder, 36. Ing. V. Špoljarić, 37. Đuro
Steković, 38. Ing. R. štraser, 39. Ing. F. šulentić, 40. Ing. B.
Tkalčić, 41. Ing. D. Tonković, 42. Ing. S. Vanjković, 43. Ing.
Z. Vrdoljak, 44. Ing. K. Vučetić 45. Ing. V. Živković i 46. Ing.
I. žukina
367
Ing. A. Šerbetić
Ing. Z. Pere
Ing. N. Goger
Dr. M. Androić
Dodjela i uručenje Povelja i zlatnih medalja (I), Povelja (II) i Priznanja
(III) preostalom dijelu društvenih i stručnih radnika, terenskim Šumarskim
društvima, radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije Hrvatske
i dr. bit će izvršena prilikom izbora nove Uprave Saveza odnosno održa­
vanja 87. redovne godišnje skupštine, koja će se održati u Zagrebu pod
konac 1976. g.
368
Ing. N. Šepić
[ng. D. Hanzl
O dodjeljivanju daljnih priznanja i nagrada članovima Saveza i radnim
organizacijama struka će biti pravovremeno obavještena, dok će iskaz nagra­
đenih biti objavljen u jednom od brojeva Šumarskog lista.
369
VII. KULTURNO-UMJETNICKI PROGRAM
Pjevački oktet iz Zagreba »Gorani« otvorio je kulturno-umjetnički pro­
gram tradicijskom studentskom pjesmom iz XVIII stoljeća »Gaudeamus
igitur, juvenes dum summus«.
Uslijedio je svečano recital Miroslava Mađera: »Oda šumi i slavlje­
niku«. Prekrasne i snažne stihove ove pjesme izgovorio je dramski glumac
i prvak Hrvatskog Narodnog Kazališta Zlatko Crnković. Zahvalni sluša­
telji nagradili su ovog poznatog glumca i recitatora oduševljenim pljeskom
i odobravanjem.
Pjevački oktet »Gorani« — Zagreb. Lijevo Z l . Crnković
Folklorna grupa ŠG »Hrast« — Vinkovci
370
Na pozornicu Kristalne dvorane hotela stupili su opet »Gorani« i u
sastavu: A. Bosnar, dr Z. Capar, VI. Cuculić, J. Derniković Antun i ing.
J. Grilec, dr J. Zergollern i dr M. Bergovec (dirigent) razdragali sudionike
proslave izvedbom »Lipe« od prof. R. Matza, zatim »Rugalicom« J. Stolzera — Slavenskog i kompozicijom J. Gotovca: »Mi nedamo maše more«
(pjesma iz zbirke V. Nazora: Hrvatski kraljevi).
Uslijedio je nastup folklorne skupine ŠG »Hrast« — Vinkovci koja je
sa svojih 8 plesnih parova izvela niz narodnih plesova ii pjesama uz pratnju
svirača. Bravorozna izvedba narodnih plesova, kola i šokačkih pjesama, iz
bogate kulturne baštine Slavonije i Vinkovaca, digla je na noge sve pri­
sutne.
Organizator proslave — Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvat­
ske zahvaljuje se svima izvođačima na veoma uspjeloj izvedbi kulturno-umjetničkog programa. Posebno se zahvaljuje plesnim parovima, pjeva­
čima i sviračima i to: Marici Benk, Marici Bošnjak, Mandi Dujić, Branki
Kozlini, Mariji Lemešić, Ani Liščić, Tinki Mates i Anioi Šokčević, pa plesa­
čima: J. Bošnjaku, I. Božićeviću, I. Drniću, I. Puci, I. Stipanoviću, P. šarčeviću i M. Šokčeviću, kao i pjevačima: Ivici Grčiću i Kuzmi Kovačeviću.
Zahvaljujemo i svircima, pratnji plesačica i plesača: Z. Blaževiću, F. Hermanu, ing. M. Heraku, M. Klincu, S. Kolariću, I. Marušiću, M. Paviću, tehn.
M. Sučiću, kao i koregrafu ing. I. Oreškoviću i tehn. referentu Ivici Vučićeviću.
Proslava je ordžana u hotelu Intercontinental!! u Zagrebu
371
Izgled pročelja Šumarskog doma u Zagrebu
VIII. STRUČNA IZLOŽBA U ŠUMARSKOM DOMU
To je zapravo — u neku ruku — bila samo improvizacija izložbe, koja
je obuhvatila i pred struku iznijela najstariju društvenu i arhivsku doku­
mentaciju, zapisnike sjednica upravnog odbora i skupština od 1876. g. do
danas, izdavačku djelatnost, uvezanih 52.000 stranica Šumarskog lista, uko­
ričenih u sto svezaka — godišta lista, najstarije stručne knjige i udžbenike
pisane hrvatskim jezikom i društvene spomen-knjige: Spomenica I i II.
Izložene su bile i fotografije šumarskih velikana: Frana Kesterčaneka,
Josipa Kozarea, Andrije Petračića, pa Ante Tomića, Oskara Agića, Antuna
Levakovića, Milivoja Crnatka i Ivana Smilaja.
Mate Rajčić, šumarj pjesnik i suradnik Šumarskog lista potrudio se je
i uputio izložbu fotografija zaslužnih šumara na kršu: nadšumara Nikole
Vezica (1855—1918), šumara Šime Grubišića (1856—1928), Mate Baranovića
(1867—1939) i Adama Babeca (1867—1938), Šumar-pjesnik M. Rajčić obogatio
je također izložbu nizom stručnih knjiga, povjesnih knjižnica i zakona koje
se odnose na Dalmaciju: Šumski zakon od 3. XII. 1852. g., Zak. o obrani
poljskih imanja iz 1882. g., Povijest šumarstva Dalmacije iz 1901. g., Pravila
učtivog ponašanja za lugarsko osoblje i si.
Na zidovima i ormarima knjižnice »Šumarskog doma« bile su obješene
prekrasne — u smeđoj hrastovoj boji — fotosnimke veličine 1—5 m s sla­
vonskih hrastika — divova iz prošle epohe našeg šumarstva, kad je gotovo
svaki trupac iz spačvanskog ili bosutskog bazena imao dužinu od preko
20 m 1 , prom(jer preko 120 cm i drvnu masu od preko 20 m 3 . To je bilo
u vrijeme kad je 1 ,m3 dubeće tehničke oblovine hrasta u 1881. g. stajao
14,4 zlatne krune, a 1910. g., »samo« 68,2 zl. krune. Tadanji su kroničari zapi­
sali da je na svjetskom tržištu slavonska hrastovina dominantna i nema
joj premca na svijetu!
372
Pogled na stručnu izložbu u Šumarskom domu
Divovi
iz
hrastovih
šuma
Slavonije
na
zemlji
(1912)
373
^fe&.
sw*
Stari slavonski hrastici — izgled sječine
X
Boljkovo-kombinirani hrastov trupac dužine 23,40 m»
374
Dvometarske fotografije slavonskih hrastova na izložbi
SPOMENICA
ŠUMARSKOGA DRIŽTVA
U ZACiREBU.
KNJIGA S.
U .".UIRF.Rti
Spomenica I — Zagreb 1899
375
POLA
STOLJEĆA
Š U MA RS TVA
1876
U
ZAGREBU
~
1Q26
GODINE
i026
1:?
Ugrenović — Pola stoljeća šumarstva (Spomenica II iz 1926).
Na fotografijama je prikazan i naš goli Krš, samo kao potsjetnik kakav
još golemi posao, već niz decenija, čeka naše šumarske stručnjake!
U zbirci najstarije stručne literature izložene su prve stručne knjige
pisane hrvatskim jezikom kao na pr.: Mali šumarski katekizam F. Šporera — Karlovac 1849. g., B. Šuleka: Korist i gajenje šumah — Zagreb 1866
g., V. Rački: O sjedenju i gojenju šuma — Sisak 1875. g., Opće šumarstvo
Viadoja Köröskenjija, Zagreb 1873 g., M. Kišpatića: Zemljoznanstvo
— Za­
greb 1877. g., Dendrometrija F. Kesterčaneka, Zagreb 1897. g., F. Kružića:
Fotogrametrija — Križevci 1897. g. i dalje Pola stoljeća šumarstva (Spo­
menica I) u redakciji prof, akademika A. Ugrenovića, A. Kaudersa: Šumar­
ska bibliografija I i II (1846—1945 i 1946—1956) i dr.
376
Izložena su bila i gotovo sva izdanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva od 1876—1915 g., kao što su: 1. Hrvatski šumarski koledar za 1879 g.
(kasnija izdanja Šumarskog kalendara izdavali su pojedinci u vlastitoj na­
kladi); 2. B. Kosović: Pošumljenje krasa — Zagreb 1909; 3. S. Petrović:
Zakon o pošumljenju krasa, Zagreb 1910. i 4. B. Kosović: Prvi šumarski
stručni opis šuma na Velebitu i Vel. Kapeli, Zagreb 1915.
SYLVICULTÜRA
OECONOMICA,
Otft
Snwetfttttj
Ünin&ltdKv ^arffellung/
Bfejufikiscrfli>Br<§ 0čtfiio>e« ©fiKi><nen Um đ&mtfealbtii un6 »feinem «tiraffe«&«!
mmm teolfe
alio bur* JifltSi,', !,:=•• 2üifhT«wa)6 be« fo wel>i.
Jnmj4>fmji, als anjiens
rfltiili1iti>t'lBaBtl(fidlCn ftci'ii», mm m usfahicrii'lv:
i«!(Illi<!fl>matfJC,i;'M©ifejo^i1!Oh-T-ii.'.; U:!ci~&ätedu*:ubriNge:i
Wetkq p$f i# t inc ätünWi^f 9?adi'i#b»n beni in S&ucjl © a # . Janfr n
Stfiittlette» Stoff
S5f ffte tftotMtfc » f i $ a f f « M», arejlas f!a»n, «gtbMWfs uttt» nüfilidjen $8<tfoh»
luHitlsetiiMit.
äw&Wil«*<Hit«mßl5>tKKHSh«l
mm
MML^
MR, W « .
Hans Karl v. Kaflovitz: šumarska erkonomika, Leipzig 1732
377
U iperiodu 1922—1936 g. izdavač stručne literature je bilo Jugoslavensko
šumarsko udruženje — Zagreb, koje je izdalo slijedeće edicije: 1. Dr A.
Levaković: Dendrometrija, Zagreb 1922, 2. Dr Đ. Nenadić: Računjanje vri­
jednosti šuma, Zagreb 1922, 3. Dr A. Ugrenović: šumarsko-politička
osno­
vica zakona o šumama, Ljubljana 1923, 4. Ing. A. Perušić. Krajiške imovne
općine, Zagreb 1925, 5. ing. A. Ružić: Zakon o šumama, Ljubljana 1925.,
6. Dr A. Ugrenović: Iz istorije našeg šumarstva, Zagreb 1925; 7. Hufnagel-Veseli-Miletić: Praktično uređenje šuma, Zagreb 1926, 8. Ing. M. Manoj-
Prva stranica Spomenice II — Zagreb 1926
lović: Metode uređenja
privreda Makedonije,
marstva (1876—1926),
i 11. Dr J. Balen: Josip
378
šuma, Zagreb 1926, 9. Dr D. Petrović: Šume i šumska
Zagreb 1926, 10. Dr A. Ugrenović: Pola stoljeća šu­
11. Dr A. Ugrenović: Zakon o šumama, Zagreb 1928,
Kozarac, Zagreb 1936. g.
Glasoviti
hrastici
predjela
Sočne
(Vinkovci
379
Period izdavačke djelatnosti od 1945. g. do danas, tadanjeg Šumar­
skog društva Hrvatske odnosno Šumarske sekcije Društva inženjera i tehni­
čara Hrvatske, započinje nastavljanjem izdavanja društvenog časopisa Šu­
marskog lista, kao i objavljivanjem slijedećih stručnih edicija: 1. A. Kauders: Šumarska bibliografija I (1846—1945), Zagreb 1947, pa dalje 2. ing.
R. Antoljak: Šumarsko-tehnički priručnik I i II, Zagreb 1949, 3. Brixi-Čolović:
Kako pošumljavamo, Zagreb 1949, 4. ing. D. Kajfež: Tablice za kubiciranje
trupaca, Zagreb 1950, 5. ing. M. Fišer: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha
VATSOSt« i
M
a l i -
t; UJAKOVI
V.
KQRIST I GOJENJE
šumarski katekizam,
M
a.
j a * « f . - f l « i c s a ono;?;:. =.!<> s u m ; »
h o i i i u J.- >• |i(xt|iaiiiira I x p u n j i - i i j u
. s»i._.» / » i i n l . i •.!,»!!•
• ;»l'r/m r. .v
A
ÜE,
U TROJKIOTJ KBAUEVIXI.
/•. ••!"'•':•.• •
'
:
F.
Sporer:
1/ K>tr'-tVC!!j
šumarski
kateikzam
1849
Karlovac
B.
šulek:
Korist
i
gojenje
1860.
šuman —
Zagreb
u sastojinama, Zagreb 1951, 6. Ing. Đ. Knežević: Lugarski priručnik, Zagreb
1953, 7. Dr M. Plavšić: Tabele drvnih masa za poljski jasen, Zagreb 1954,
8. ing. D. Bura: Kompleksna monografija o kršu Slovenije, Hrvatske, Bosne
i Hercegovine, Crne Gore i Jugoslavije, Split 1957, 9. Tablice za kubiciranje
trupaca, Zagreb 1957, 10. Dr A. Kauders: Šumarska bibliografija II (1946 —
1955), Zagreb 1958; 11. Markić-Špiranec-Emrović:
Tablice drvnih masa za
hrast lužnjak u Hrvatskoj, Zagreb 1961. g., 12. Osnovni zakon o šumama,
Zagreb 1962; 13. Ing. J Šafar: Uzgajanje šuma, Zagreb 1965, 14. Tablice
Za kubiciranje trupaca, Zagreb 1965, 15. ing. A. Pranjić: Interpolirane Šurićeve jednoulazne tablice za jelu, smreku i bukvu, Zagreb 1966. g., 16. Tablice
za kubiciranje trupaca, Zgb 1970. i 1975. g.
380
BCE SHUKSTYO
POÜÖNIK
WM
S1M I POMOGNU i l M ü OSOM
prijatelje s*if»antva i narodnoga gospodarstva
> ittttoj
Ki(r«sk.'«j;.
HiAVto f UMUNfr.
V. Köröskenji: Opće šumarstvo — Zagreb 1873
F. Cordašić: Poučnik za čuvare šuma — Zaareb
1873
Kras Imalsko krajine
ZEMIJOZN.V.VŠTVO
>l MAKSTVO I ii08I»o|>AKNTVi
u - a š t i i fiiiiiiijf tiplusl,,..
«M« KlsiVUi
•i«*!» sr*»»
M.
Kišpatić: Zemljoznanstvo za
gospodarstvo — Zagreb
šumarstvo
1877
J.
Wessely:
Kras
hrvatske
1876
krajine
—
Zaareb
381
Ukupna izdavačka djelatnost Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva
i njegovah nasljednika, u vremenskom razdoblju od 1876. ido danas, izražena
brojkama iznosi 6.610 stranica. Dodamo li ovoj brojci iznos od 52.000 objav­
ljenih stranica u šumarskom listu izlazi da svekupna izdavačka djelatnost
— u iproteklih 100 godina postojanja — predstavlja krupni iznos od 58.610
stranica. Ovoj brojci o društveno-stručnoj djelatnosti Saveza nije potreban
nikakav daljnji komentar!
:N,
Naputak
sn\ sujniii-ii si, i kr, »i;iv, građa
Žilavki,
';.
,
! i i
i
. t
•
i
i
t
\^~<
,
t.^
i
i H
~I
ti
i
^ n t
i
.
t
t
i
ti • < 1 .
t
«
U
i-il
i , "
*'
'
'
N ti i» u t a k.
V. Rački: O sječenju i gojenju šuma — Sisak
1870
Naputak
za gradskog
šumara —
Šuma je životna zajednica,koja pruža bezgranične
ugodnosti i darežljivosti, ona ne traži ništa za
svoje održavanje, ona izdašno daje plodove svoje
životne aktivnosti, ona daje zaštitu svim bićima
pa i drvosječi koji je r u š i !
BU DHA
VI stolj. p . n . e .
382
Zagreb
1871
Cesarski patent od u. Tipuju 1857..
ŠUMSKI ZAKON
muti», tako mlja postupttti k»& p m II «ltmijj
jatrinn pajralinik slalrajitli kao i .Ina,, gromadi»
i ^stiiialii
od 3. prosinca 1852.
"'"*
' ''
>••»•
1.
i i
Hm
M I . >.'» mi
tullu l w : , i i r i • ilili
> i„ ,a - i - U W
i tarn», Banal.
Mane < i » i « i ,,«. Wj." . » ^ .
i4
»i »il>i
Frau Xa*. K«ter*»i»k,
tfe&.
r /.it.ui:t)r.
1&S2.
Šumski
zakon
—
Zagreb
1882
F. Kesterčanek: Dendrometrija — Zagreb 1881
NAUK
i ' R I X (KS
H)VIi;STI šlMšKiiCA KATASTRA
ČUVANJU
SUM AH
iTKKOI
M.mmK
Povijest
šumskog katastra —
Osijek
1884
KISELJAK.
V. Kiseljak: Nauk o čuvanju šumah — Zagreb
383
Na svečanoj akademiji, u hotelu Intercontimentalu, na prisutne je naro­
čiti snažan dojam ostavio recital književnika j poete M. S. Mađera »Oda šumi
i slavljeniku«.
Stihovi ovoga svečanog recitala bili su izloženi na istaknutom mjestu
u izložbenoj dvorani. Međutim mi ih objavljujemo i u ŠL za sve one koji
nisu prisustovali proslavi jubileja.
Najvrijedniji eksponat na izložbi predstavljala je mapa: šume ličke
pukovnije (regimente). To je najstarija vegetacijska karta izrađena još 1765.
g., na kojoj se prikazane šume Velebita i M. Kapele. Ovu smo kartu bili
izložili i na nedavnom Savjetovanju <u ulozi šume i šumske vegetacije u
zaštiti čovjekove okoline u odnosu na Jadran, koje je održano u III mj. o. g.
u Zadru. Podrobnije o ovoj karti i opisu šuma Like iznio je B. Kosovič u
SL 1914. g. u članku: Prvi šumarski stručni opis d nacrt šuma na Velebitu
i Kapeli.
//
A
/
/>'
/
\
• f.
*
Najstarija vegetac. karta: Sume ličke pukovnije (176S g)
384
SUME
Nacrt, osnove
listosa zakooa za MM
crv.-su?
6tta»fSÄ8ffS
SLAVONSKOJ PODRAVINI
aru: - »
STJEPAN HiKKONYI.
V. Z a ^ r ;
Nacrt osnove šum. zakona — Zagreb 1884
S.
Hankonyi:
šume u slav.
Zagreb 1890
Podravini
ŠUMSKO
ZAKON 0 LOVU
GRMLJE I DRVEĆE
0 0 : 2 7 . TRAVNJA 1893,
u mumm
HRVATSKO,! I s i .
HRVATSKU I SUVOHUO.
ima oit i mimm im u umn mu
::::H::>:::^:::'fEi^i:>i,'
MMMUttf WW*T5W-U*¥W*0 i'.***».,'
M. V E Ž 1 Ć ,
w.v!"n
DRUGO SZDAfUfc.
•"•sä"'
0 POJEOI. 189*
J. Ettinger: Šumsko grmlje i drveće — Zagreb
1890
M.
Vežić:
Zak. o lovu
— SI. Požega 1894
385
FÖTÖ&RÄiraiJA
HHVAI
L OV
A fl I M E T R I -I E
D
Ž I
J Ä.
PRIRUČNIK
JO« i? s t * rt a * i i i
y->h%
F. Kružić: Fotogrametrija — Križevci 1897
J.
l
Ettinger:
*hfA::\:\
Hrvatski
GOSPODARSKA OSNOVA
ZA ŠUMU ZEMLJIŠTNE
ZAJEDNICE DRAGANIĆ
MIRKO PUK
KS. i U P
ŠVMAKSK1XA0ZORNK
ZAGREB UMI.
TISKARA I LITOGRAFIJA C. Al.BRECHTA
M. Puk: Gospodarska osnova za šume zz Draganić — Zagreb 1911
386
%-:<y/LK$Z\h>:
ÜAä: 1 1 - A V , ,
lovdžija — Zagreb 1897
Stručni kadar ne predstavlja šumarski inženjer
ili tehničar, koji je sišao na nivo "šumskog pi­
sara" i koji je posljednji put držao stručnu knji­
gu u rukama prije dobivanja diplome!
Monografija o kršu — pregledna karta, Split 1957
KAKOVA JE TO LUDOST VJEROVATI DA SE
MOŽE SPRIJEČITI PISANJE POVIJESTI !
/E. Zola/
Detalj stručne izložbe
Mene se nije nikad ni jedno groblje tako kosnulo,
kao takova šumska sječina s porušenim i osakaćenim stabli­
ma, pod kojima sam ja još pred mjesec dana hodao i lovio,od
kiše se zaklanjao i u društvu pri veselu ognju čašicom se vina
krijepio...
A sad! Iverje,. granje, trupci, klade, panjevi - sve
jedno preko drugoga, kao izmrcvareno tijelo!
/ J . K o z a r a c : Slavonska šuma/
MI SMO ODGOVORNI ZA SVE ŠTO ČINIMO
ALI I ZA ONO ŠTO NE ČINIMO!
/Voltaire/
388
MOLITVA ŠUME...
Čovječe ,stani i čuj me!
Toplo sam ognjište tvoje u zimi kad mećave stanu
Hlad prijateljski ti pružam u ognjenom srpanjskom danu
Daska sam tvojega stola i tvoje sam postelje gradja
Sljeme sam rodne ti kuće i korito tvojih sam ladja
Ja sam čuvarica vode i poplave sustavljam lako
Vrata sam obora tvoga i držalo motike jako
Drvo sam kolijevke meke i jeka gusala sam glasna
Krušac sam vječne dobrote i kćerka sam prirode krasna
Nemoj mi snage ubijat i nemoj me bezumno sjeći!
Nikada pustoš i golet ne dovode nikoga k sreći
Moja j e propast prokletstvo,što pogadja sve oko sebe:
Bregove, doline, polja, a najviše čovječe tebe
I buduće tvoje p o t o m s t v o . . . !
"Molitva šume" posudjena je iz knjige
dr ing.S.FranČiškovića: "Život u na­
šoj šumi". Rijeka 1973 / r u k o p i s / .
ONI KOJI ZABORAVLJAJU PROŠLOST
OSUDJENI SU DA JE PONOVNO PROŽIVE
/ G . Santayana/
S U M A \\ 8 K V
li I B L I O (i R A I- 1 J A
A.
Kauders:
šumarska bibliografija
— Zagreb 1947
1846—1945
ŠUMARSKA
BIBLIOGRAFIJA
A.
Kauders:
Šumarski dom — stručna izložba
390
šumarska bibliografija
— Zagreb 1958
1946—1956
Goli krš naše domovine — fotografija s izložbe
NEMA ŠUMA BEZ KULTURE
NEMA KULTURE BEZ ŠUMA!
DRVO IMA BUDUĆNOST
JER SE BUDUĆNOST NE MOŽE ODREĆI DRVA!
391
IX. D O K U M E N T I
O RADU OBLASNOG NARODNOG OSLOBODILAČKOG ODBORA ZA
SLAVONIJU NA ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
U VRIJEME NOB-a
P o s e b n o m j e s t o n a izložbi p r e d s t a v l j a l o j e » š u m a r s t v o u NOB-i«, koje
j e p r i k u p i o i u s t u p i o n a m ing. T e o d o r Peleš. Mi ovdje o b j a v l j u j e m o pregledne iskaze: 1. Dokumenti
o radu Oblasnog Narodnog
Odbora za Slavo­
niju na organizaciji
šumarstva
i drvne industrije
u vrijeme
NOB-e i 2.
Spisak učesnika NOB-e koji su sudjelovali
u organizaciji
šumarstva
i drvne
industrije
u vrijeme
NOB-e — na području
Slavonije
— prema
naprijed
navedenim,
raspoloživim
dokumentima
Oblasnog
NOO-a. Materijali se od­
n o s e n a p e r i o d 1943—1945. g.
1. (Zvečevo), 31. X. 1943. Upute OBL. NOO-a o čuvanju šuma i o
opskrbi naroda ogrijevnim i građevnim drvetom
2. Čazma, 21. I. 1944. Proglas svim gospodarskim i tehničkim struč­
njacima kao i ostaloj inteligenciji, svim majstorima i praktič­
nim radnicima koji se još uvijek nalaze u službi okupatora
3. (Zvečevo), 6. II. 1944. Upute OBL. NOO-a o provedbi nedjelje
šumarstva i letak za umnožavanje pod naslovom ČUVAJMO I
ŠTEDIMO NASE ŠUME
4. (Voćin), 4. II. 1944. Poziv OBL. NOO-a šumarskim stručnjacima
za zasjedanje u Voćinu na 18. i 19. II. 1944.
5. (Voćin), 15. II. 1944. Privremene tabele za kubisanje stabala u
dubećem stanju i obrasci brojne knjige i spiska o podjeli ogrijevnog i građevnog drveta stanovništvu
6. (Voćin), 15. II. 1944. Privremene upute OBL. NOO-a za organiza­
ciju šumarske službe
7. (Voćin), 16. II. 1944. Dopis OBL. Noo-a Kotarskom NOO-u u SI.
Požega radi zamjene 2.000 p r m ogrijevnog drveta za živežne na­
mirnice putem firmi Fleissig, Hrust i Gagić
8. (Voćin), 19. II. 1944. Zabilješke sa savjetovanja šumarskih struč­
njaka u Voćinu na 18. i 19. II. 1944.
9. (Voćin), 20. II. 1944. Dopis OBL. NOO-a štabu Vl-og Korpusa
NOV i POJ o organizaciji šumarske službe pri OBL. NOO-u
10. (Bučje), 11. III. 1944. Zapisnik plenuma gospodarskih i prehranbenih komisija Okružnog NOO-a za Novu Gradišku
11. (Voćin), 12. III. 1944. Izvještaj T. Peleša, člana Gospodarske ko­
misije OBL. NOO-a o radu na organizaciji gospodarskih komisija
na području okružnog NOO-a za Novu Gradišku
12. (Zvečevo), 29. III. 1944. Dopis ing. B. Copa, šefa Tehničkog odsje­
ka Vl-og Korpusa o stanju šume Djedovice
13. (Zvečevo), 4. IV. 1944. Okružnica OBL. NOO-a o potrebi suzbi­
janja napada potkornjaka na četinjarske šume
14. (Zvečevo), 4. IV. 1944. Dopis OBL. NOO-a štabu Vl-og Korpusa
o postupku pri sječi drveta
15. (Zvečevo), 26. IV. 1944. Upitnik OBL. NOO-a za izvještaje po šu­
marstvu
16. (Bilogora), 4. V. 1944. Zabilješka u VIJESTIMA Okružnog NOO-a
Virovitica da je omladina zasadila 19.000 sadnica bora, jele i
smreke
17. (Zvečevo), 10. V. 1944. Formular ZAVNOH-a za dostavljanje iz­
vještaja Gospodarskih komisija
18. (Zvečevo), 6. VI. 1944. Upute OBL. NOO-a za administrativnu
organizaciju Narodno-oslobodilačkog fonda
19. (Zvečevo), 30. VI. 1944. Izještaj T. Peleša o radu na području
Okružnog NOO-a Nova Gradiška
20. (Topusko), 12. VII. 1944. Primjedbe ZAVNOH-a na PRIVREME­
NE UPUTE ZA ORGANIZACIJU ŠUMARSKE SLUŽBE
392
21. (Zvečevo), 31. VII. 1944. izvještaj T. Peleša o radu na području
Obi. NOO-a
22. (Topusko), 9. VIII. 1944. Dopis ZAVNOH-a OBL. NOO-u radi sa­
vjetovanja šumarskih stručnjaka o aktualnim šumarskim pita­
njima i o sakupljanju podataka potrebnih za obnovu zemlje
23. (Topusko), 9. VIII. 1944. Dopis ZAVNOH-a OBL. NOO-u o upo­
trebi brsta za stočnu hranu
24. (Zvečevo), 20. VIII. 1944, Zapisnik plenarnog sastanka okružnih
Gospodarskih komisija OBL. NOO-a za SLAVONIJU
25. (Zvečevo), 10. IX. 1944. Obrazac uvjerenja o pohađanju šumarskog
kursa pri OBLASNOM NOO-u za SLAVONIJU
26. (Zvečevo), 15. IX. 1944. Opće upute OBL. NOO-a za rad povje­
renika kod privrednih poduzeća.
27. (Zvečevo), 29. IX. 1944. Dopis OBL. NOO-a OKR. NOO-u BJELO­
VAR o organizaciji šumarske službe
28. Požega, 3. X. 1944. Zapisnik sa savjetovanja šumarskih struč­
njaka kotarskog NOO-a Požega
29. (Kutjevo), 10. X. 1944. Spisak ustanova šumarske službe na oslo­
bođenom teritoriju Slavonije.
30. (Kutjevo), 15. X. 1944. Spisak šumskih površina po vrsti vlas­
ništva, po kotarskim NOO-ima na području OBL. NOO-a za
SLAVONIJU
31. (Virovitica). 3. X. 1944. Izvještaj Kot. NOO-a Virovitica o izra­
đenim i izdanim šumskim proizvodima
32. (Kutjevo), 12. X. 1944. Upute OBL. NOO-a o snabdjevanju potro­
šača drvetom
33. (Kutjevo), 12. X. 1944. Prijedlog izmjena PRIVREMENIH UPUTA
ZA ORGANIZACIJU ŠUMARSKE SLUŽBE NA PODRUČJU OBLASNOG NOO-a za SLAVONIJU
34. (Kutjevo), 15. X. 1944. Kalkulacija za ogrijevno drvo za potrebe
grada Daruvara i uslovi rada
35. (Kutjevo), 28. X. 1944. Spisak najhitnijih potreba za prvih 6 mje­
seci po oslobođenju za potrebe šumske privrede Slavonije
36. (Topusko), 30. X. 1944. Upute ZAVNOH-a za preuzimanje šumar­
skih nadleštava
37. (Kutjevo), 2. XI. 1944. Prijedlog pravilnika o osnivanju i ruko­
vanju šumskim fondom
38. (Kutjevo), 4. XI. 1944. Dopis OBL. NOO-a štabu Vl-og KORPUSA
NOV i POJ radi očuvanja šumarskih ustanova od uništavanja
39. (Kutjevo), 6. XI. 1944. Upute OBL. NOO-a o preuzimanju šum­
skih ustanova i preduzeća
40. (Kutjevo), 6. XI. 1944. Okružnica NOO-a radi zabrane potrošnje
ogrijevnog drveta sa napuštenih imanja
41. (Kutjevo), 7. XI. 1944. Nacrt plana šumske privrede za 1945. go­
dinu na području OBL. NOO-a za SLAVONIJU
42. (Kutjevo), 8. XI. 1944. Bilješka za sjednicu Izvršnog odbora OBL.
NOO-a o planu šumske proizvodnje u 1945. godini
43. Požega, 10. XI. 1944. Zapisnik sa savjetovanja šumarskih struč­
njaka sa područja OBLASNOG NOO-a za SLAVONIJU
44. (Dilj), 10. XI. 1944. Izvještaj Kot. NOO-a Đakovo o šumskoj pro­
izvodnji
45. (Kutjevo), 13. XI. 1944. Zapisnik sa savjetovanja šumarskih struč­
njaka Okružnog NOO-a Našice
46. (Kutjevo), 15. XI. 1944. Prijedlog organizacije šumarske službe
na području OBLASNOG NOO-a za SLAVONIJU
47. (Topusko), 21. XI. 1944. Privremene upute ZAVNOH-a o organi­
zaciji i radu šumske industrije
48. (Kutjevo), 7. XI. 1944. Upute OBL. NOO-a o organizaciji šum­
skih režijskih manipulacija
49. (Kutjevo), 10. XI. 1944. Spisak šumskih manipulacija na pod­
ručju OBLASNOG NOO-a za SLAVONIJU
393
50. (Kutjevo), 14. XII. 1944. Izvještaj T. Peleša o radu na području
okružnih NOO-a Virovitica i Našice
51. (Kutjevo), 15. XII. 1944. Izvještaj Odjela za šumarstvo OBL.
NOO-a
52. (Kutjevo), 18. XII. 1944. Zahtjev Prometnog odjela OBL. NOO-a
za izradu 200.000 komada željezničkih pragova
53. (Kutjevo), 21. XII. 1944. Okružnica ZAVNOH-a o prerastanju
otsjeka za šumarstvo u odjel
54. (Kutjevo), 24. XII. 1944. Okružnica OBL. NOO-a o mobilizaciji
radnika za šumske manipulacije
55. (Kutjevo), 24. XII. 1944. Okružnica OBL. NOO-a o tehničkim uslovima za proizvodnju željezničkih pragova i drugih šumskih pro­
izvoda
56. (Kutjevo), 28. XII. 1944. Okružnica OBL. NOO-a o podnošenju
15-dnevnih izvještaja o proizvodnji u šumskim manipulacijama
57. (Kutjevo), 31. XII. 1944. Okružnica OBL. NOO-a o administrativ­
noj organizaciji OBLASNOG NOO-a za SLAVONIJU
58. (Kutjevo), 31. XII. 1944. Izvještaj o radu šumskih manipulacija
na području OBL. NOO-a za SLAVONIJU
59. (Kutjevo), 31. XII 1944. Tabelarni pregled šumskog posjeda na
području Slavonije
60. (Kutjevo), 31. XII. 1944. Tabelarni pregled organizacije šumarske
službe na području Slavonije
61. (Kutjevo), 31. XII. 1944. Tabelarni pregled šumskih veleposjeda
u Slavoniji
62. (Kutjevo), 1. I. 1945. Spisak šumarskih ustanova na području
OBL. NOO-a
63. (Topusko), 5. I. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o smjernicama orga­
nizacije i rada na sektoru šumarstva
64. (Kutjevo), 6. I. 1945. Plan OBL. NOO-a za evakuaciju šumskih
manipulacija
65. (Kutjevo), 6. I. 1945. Izvještaj o brojnim stanju radnika i potrebi
na radnoj snazi u šumskim manipulacijama na području OBL.
NOO-a za SLAVONIJU
66. (Kutjevo), 6. I. 1945. Upute OBL. NOO-a o obrazovanju odjela za
Šumarstvo pri kotarskim NOO-ima n a području Slavonije
67. (Kutjevo), 11. I. 1945. Pravilnik o natjecanju odjela za šumar­
stvo i šumskih manipulacija na području ÖBL. NOO-a za SLA­
VONIJU
68. (Kutjevo), 11. I. 1945. Bilješka za OBL. NOO o zadacima šumar­
stva u obnovi zemlje
69. (Kutjevo), 11. I. 1945. Upute OBL. NOO-a o političkom i kultur­
nom radu sa radnicima šumskih manipulacija
70. (Topusko), 12. I. 1945. Upute ZAVNOH-a za organizaciju odjela
za šumarstvo i šumsku industriju
71. (Kutjevo), 14. I. 1945. Okružnica OBL. NOO-a o potrebi snabdjevanja vojnih autostanica drvom i drvnim ugljem za saugasmotore
72. (Kutjevo), 15. I. 1945. Iskaz zaliha šumskih proizvoda na podru­
čju OBL. NOO-a za SLAVONIJU
73. (Orahovica), 20. I. 1945. Plan u natjecanju u radu šumarstva
na području Okružnog NOO-a NAŠICE
74. (Kutjevo), 23. I. 1945. Zapisnik sa sastanka za osnivanje Središ­
njeg odbora za koordinaciju (SOK) za Slavoniju
75. (Topusko), 26. I. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o evidenciji posje­
čenog i izvezenog drva iz područnih šuma
76. (Kutjevo), 27. I. 1945. Poziv SOK-a na prvu odborsku sjednicu
77. (Topusko), 28. I. 1945. Zahtjev ZAVNOH-a da se izvjesti o proiz­
vodnji željezničkih pragova i telefonskih stupova
78. (Kutjevo), 31. I. 1945. Izvještaj o izrađenim i izdatim šumskim
proizvodima na području OBL. NOO-a za SLAVONIJU
394
79. (Kutjevo), 31. I. 1945. Izvještaj o potrebama šumarstva na radnoj
snazi i materijalu
80. (Kutjevo), 1. II. 1945. Pravilnik OBL. NOO-a za računsko i finan­
cijsko poslovanje narodne šumske režije
81. (Kutjevo), 1. II. 1945. Spisak direktiva Odjela za šumarstvo OBL.
NOO-a za SLAVONIJU od 1. XI. 1944. do 31. I. 1945.
82. (Kutjevo), 4. II. 1945. Okružnica OBL. NOO-a o nedostacima izvje­
štaja okružnih NOO-a.
83. (Kutjevo), 5. II. 1945. Okružnica OBL. NOO-a za osnivanje iskaza
šumarskog osoblja pri NOO-ima
84. (Kutjevo), 5. II. 1945. Pravilnik OBL. NOO-a o osnivanju i ruko­
vanju Šumskim fondom
85. (Kutjevo), 15. II. 1945. Spisak izrađeno drvnog materijala od po­
četka rada šumskih manipulacija
86. (Kutjevo), 15. II. 1945. Spisak izdanog drvnog materijala od po­
četka rada šumskih manipulacija do 15. I. 1945
87. (Kutjevo), 15. II. 1945. Spisak zaliha drvnog materijala na šum­
skim manipulacijama Slavonije na dan 15. I. 1945.
88. (Topusko), 5. III. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o osnivanju karto­
teke referenata šumske industrije
89. (Topusko), 5. III. 1945. Odluka NKOJ-a o izvozu izrađenog drveta
iz šume i pravilnik o njenom sprovođenju
90. Beograd, 13. III. 1945. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva o
organizacija šumarske službe i narodne vlasti
91. (Zvečevo), 15. I I I . 1945. Zahtjev KORPUSNE VOJNE OBLASTI
Vl-og korpusa da se ubrza izrada željezničkih pragova i telefon­
skih stupova
92. (Topusko),... I I I 1945. Smjernice ZAVNOH-a za organizaciju i
rad na sektoru šumarstva i uputstva za sječu prema pojedinim
tipovima gospodarenja
93. (Topusko), 21. III. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o potrebi koordi­
nacije uputstava pojedinih NOO-a
94. (Kutjevo), 1. IV. 1945. CIJENIK OBL. NOO-a za glavne šumske
proizvode za 1945 godinu i analiza proizvodnih troškova
95. (Topusko), . . . IV. 1945. Izvještaj ZAVNOH-a Ministarstvu polj.
i šumarstva o organizaciji šumarstva u Hrvatskoj
96. (Topusko), 3. IV. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o štednji drvom i
privremena uputstva za izradu, dimenzioniranje i sortiranje ob­
log drva
97. (Topusko), 4. IV. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o suzbijanju bes­
pravnog lova i organizaciji lovačkih udruženja
98. (Topusko), 7. IV. 1945. Okružnica ZAVNOH-a o jednoobraznom
podnašanju mjesečnih izvješća
99. (Topusko), 15. IV. 1945. Okružnica ZAVNOJ-a o osposobljavanju
invalida za kancelarijske službe u Šumarstvu
100. (Topusko), 21. IV. 1945. Poslovnici ZAVNOH-a za izvršenje šumsko-pomoćne službe i tehničke službe u šumama svih kategorija
i djelokruga rada Ravnateljstva šuma i šumarija
101. Osijek, 24. IV. 1945. Zapisnik sjednice Izvršnog odbora OBL.
NOO-a za SLAVONIJU
102. (Topusko), 25. IV. 1945. Izvješće ZAVNOH-a o radu i organizaciji
na sektoru šumarstva u Hrvatskoj
103. (Topusko), 26. IV. 1945. Okružnica ZAVNOH-a sa uputama za kan­
celarijsko poslovanje NOO-a
104. Osijek, 26. IV. 1945. Okružnica OBLASNOG NOO-a o izradi željez­
ničkih pragova telegrafskih stupova, mosne građe i ogrijevnog
drva
105. Osijek, 28. IV. 1945. Okružnica OBL. NOO-a o sprečavanju raz­
vlačenja drva iz šuma
106. Osijek, 28. IV. 1945. Nalog OBL. NOO-a Ljubomiru Šimiću da
izvrši kontrolu u šumama Krndije
107. Osijek, 1. V. 1945. Iskaz šumskih proizvoda izrađenih, izdanih
i na zalihi od 15. I. do 1. V. 1945. u Slavoniji
395
SPISAK
UČESNIKA NOB-a KOJI SU SUDJELOVALI U ORGANIZACIJI
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE U VRIJEME NOB-a NA
PODRUČJU SLAVONIJE
— prema napred navedenim, raspoloživim dokumentima Oblasnog
NOO-a
/.
2.
4.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
11.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
21.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
31.
38.
39.
40.
41.
ABRAMOVIĆ
IVAN
ALTHAJM
ARTUR
ANĐELIĆ
MILAN
BALAIC ing. MIJO
BATRIČEVIČ
. . . (Voćin)
BEGOV AC M ... (P. Slatina)
BERAKOVIĆ
ing
STEVO
BILANG
MIJO
BJELOBRK
NIKOLA
BORIĆ ...
(Voćin)
BRKIC
JOSIP
BUDEN
MIJO
BUTKOVIĆ
...
(Pakrac)
ČASIĆ
ĐURO
ČENCIKOVSKI
ing.
BORIS
CEOVIC MATU A
COP ing.
BOGOMIL
DANILOVIC
STEVO
DOGAN ing. JOSIP
DRAGIČEVIĆ
MILAN
ĐURIC ...
(Voćin)
FABIJAN
ing. ANTE
FRANKOVIC
...
(Hercegovac)
GAVRANIĆ
ing
BRANIMIR
GASPARAC
...
(Požega)
GECL . . .
(Našice)
GRBIĆ
MILAN
HANZL ing.
DRAGUTIN
ILEKOVIĆ
ing. MATU A
IŠPANOVIĆ
ing. OTON
IVANOVIĆ
SV...
(Našice)
JAGODIĆ
LAZO
JAKSETIĆ
GABRUEL
JELENIC
ing IVO
JOVIČIĆ
JAKOV
KAPIĆ ing.
MUSTAFA
KLADARIC
IVAN
KOSANOVIC
M ... (Grubišno
polje)
KREC ing. ANTON
KRPACIC J ... (P. Slatina)
KUZMANOVIC
...
(Voćin)
43,
29,
49,
8, 29,
2,
28,
29,
7, 8,
29,
29,
49
50
9
45
8
60
43
29
58
8
13
49
49
43
43
43
12
60
43
13
8
29
49
24
49
49
29
60
43
2
60
43
49
29
60
49
43
60
60
60
8
42.
43.
44.
45.
46.
41.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
66.
61.
68.
69.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
76.
77.
18.
19.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
LEUSTEK
...
(Virovitica)
LIPOVSCAK
ing. M ...
(Virovitica)
LIST . . .
(Vučjak)
LOVREKOVIC
MATIJA
LOVRIĆ
ANDRIJA
MAJSTOROVIĆ
...
(Orahovica)
MARSIĆ
STJEPAN
MIHALIĆ
ing.
STJEPAN
MILAŠINOVIĆ
MARIJAN
MOMČILOVIĆ
ing. ĐORĐE
MUŽINIĆ
ing. MIRKO
NOVAKOVIĆ
ing. RADE
NOVOSELAC
ing. FRANJO
OLJAČA
LAZO
PELEŠ ing. TEODOR
PERHAT
STANKO
PERŠIĆ
ing.
NIKOLA
PLAVSIĆ
...
(Voćin)
POŠTENJAK
...
(Kutjevo)
PSENIČNJAK
...
(Voćin)
PSORN ing. JOSIP
RAJAKOVIĆ
RADE
RUŽIČIĆ ing. ANTON
SAMARĐIĆ
...
(Požega)
SELMANOVIC
ing. AHMET
SLADOVIĆ
MARIJAN
SMILJANIC
...
(Ljeskovica)
STARCEVIĆ
...
(Potega)
STJEPANOVIĆ
MILE
STOJŠIĆ
...
(Đakovo)
SYKORA
VJEKOSLAV
SIMIĆ
LJUBOMIR
SKORIC
M ... (D. Miholjac)
SUMANOVAC
...
(Dilj)
TERER
ADOLF
TON
JOSIP
TONKOVIĆ
ing. DRAGAN
UGLJESIĆ
ZLATO
VRBIC
MILOŠ
VUJAKLIJA
RADE
VUKELIĆ
M...
(Daruvar)
VUKELIĆ
RVD0LF-2GANJAC
49
29, 60
8
8, 29
29
50
49
28, 29, 43
58
8 i dr
29, 43
49, 50
29, 43
8
2 i dr
24
29, 43
8
50
8
29
8, 29
28, 29
49
29
43
49
29
29, 60
49
2
106
60
29, 60
29, 43
60
43
54 i dr
29, 45
8
60
8, 29, 58
Napomena:
Gdje u dokumentima nije uz prezime navedeno i ime, stavljeno je u
zagradama naziv mjesta djelovanja, da bi se olakšalo identificiranje.
Iskorišćujemo priliku i pozivamo cjelokupno članstvo da ukoliko ras­
polaže nekom dokumentacijom o šumarstvu u NOB-i da je dostavi Savezu
ili ing. T. Pelešu — Zagreb, Novakova 8 b.
397
X. SLIKAR J. ĆOSIĆ I KNJIGA DOJMOVA
I na kraju ističemo najzanimljivije: crteže-polukarikature živih šumara
i drvara! Slikar-ilustrator Josip Ćosić iz Zagreba izradio je 90 crteža^polukarikatura članova teritorijalnih šumarskih društava u veličini 70/100 cm.
Osim lika svakog pojedinca slikar je istakao njegovu sadašnju preokupa­
ciju, markatnost rada i sve to popratio prikladnom rečenicom ili izrekom.
Karikature su zahvatile sadašnji trenutak stručnih zbivanja i kadrova stru­
ke i ovjekovječile ga. To je bio zamašan i velik posao, pa ako se u ovom
radu i ponegdje onnakla »pogođenost« to nije krivnja na slikaru nego na
»slaboj« fotografiji koja je dostavljena organizatoru izložbe. Za slijedeću
emisiju crteža, koja se priprema, treba slati vjerne, dobre i najnovije
fotose!
Slikar-ilustrator i poeta J. Ćosić, koji je podnio dio glavnog tereta u
organiziranju prigodne izložbe d obavio zamašan posao, rodio se 1939. g.
Porijeklom je Slavonac. Već kao dječačić vjenčao se s muzama i počeo
crtati, kasnije slikati, a sa 15 godina započeo pisati i objavljivati svoje
radove. Do sada mu je objavljeno preko 50 pjesama u književnim revijama
i časopisima. Neke su pjesme prevedene i uglazbljene.
Do sada je imao 3 samostalne i preko 22 kolektivnih izložbi. Za svoj
umjetnički rad bio je nagrađivan službenim priznanjima, spomen-medaljama i plaketama. Njegovih 40-ak slikarskih djela nalazi se u svjetskim
galerijama i salonima. Bavi se ilustracijom i opremom knjiga, časopisa i
udžbenika. Osim izrade akvarela, stvara i slika i u ulju. Ovih dana stoji
pred otvorenjem svoje 3. samostalne izložbe. Na izradu crteža-polukarikatura »natjerao« ga je organizator jubileja, nakon što je bio zapažen njegov
rad na završnoj proslavi poslovne 1975. godine u Šumarskom domu (29.
XII. 1975. g.).
To je za sada sve što imamo reći o ovom svestranom umjetniku. Savez
IT mu duguje zahvalnost što je svojim veoma uspjelim crtežima j polukarikaturama privukao pažnju posjetilaca i pridonio uspjehu izložbe!
Uz slikara-ilustratora i poetu J. Ćosića ovdje navodimo d sudjelovanje
na našoj izložbi zagrebačkog intarziste Stanka Novaka, kojega je naša
stručna javnost već upoznala i na ovogodišnjem Savjetovanju u Zadru.
Ovaj obožavatelj prirode i šuma stvara vrijedne intarzije koje privlače
svojom spontanošću, ljepotom i maštom. On osjeća drvo u njegovoj prirod­
noj funkciji i vezanosti za krajolik. Drvo nagriza njegovu maštu i potiče
znatiželju. Zagledan u (melodične linije godova, mrlje čvorova i čudesnu
šarolikost strukture on traga za slikama u koje ugrađuje bogatstvo asoci­
jacija i intenzitet uzbuđenja. Njegove intarzije: »Vode i magla«, »Rađanje
svijeta«, »Zemlja, vatra i vode«, »Plićak« i niz drugih intarzija predstavljali
su osvježenje i otkriće za prisutnu publiku.
398
»Knjiga dojmova« puna je pohvalnih izjava i sugestija organizatoru
i suradnicima izložbe. To se ne odnosi samo na stručni dio izložbe, nego
i na karikature i čudesne intarzije.
Brojni posjetioci stručneiprigodne izložbe kritički su se osvrnuli —
na organizaciju i sadržaj svečane akademije. Vrijedno je objaviti pojedine
odlomke iz ove knjige. Tako je neki posjetioc izložbe zapisao: »Manifestacija
izvanredna, organizacija primjerna, posjet velik! Značaju je mnogo prido­
nijelo i prisustova državnih funkcionara, javnih i naučnih radnika drugova:
Blaževića, Grbica, Pavlovića, Knebla, akademika Novaka, Varićaka i dr.«.
Neki drugi posjetilac izložbe kaže i zapisuje: »Treba zaželjeli da se stvore
što povoljnije okolnosti za unapređenje naših šuma i da se mlađe stručne
generacije okrenu što više uzgoju šuma, eksploatacija da bude samo nužna
mjera za uzgajanje, a ne isključivo vrelo prihoda«.
Evo dalje ubilježenih zapisa iz Knjige dojmova: »Zadivljen sam, kao
nešumar, što sam danas vidio i saznao o ljudima koji isu radili i dalje
rade u našim šumama i na propagandi šumarstva. Samo tako nastavite!«,
pa dalje: »Oduševio me potez da se na simbolično malenom prostoru vidi
mašta i volja kolega šumara, a posebno historijat struke«. Za izložene karikarikature stoji zapisano: »Dobro je da su karikature zahvatile današnji
SAVEZ
INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE
POVODOM 130. OBLJETNICE OSNIVANJA HRVATSKOSLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
1846-1976
I
100. GODIŠNJICE NEPREKIDNOG IZLAŽENJA ŠUMARSKOG USTA
1876-1976
DODJELJUJE
ZLATNU PLAKETU 1 POVELJU
ŠUMSKO GOSPODARSTVO-MOVA
GRADIŠKA
ZA r n n u r r « ZASU&F. t n&coGaB&tttu « r c s i v t j « « i * m <-M;J H H U I W Ä RADU o k o iwrv AMVA* M
CBJljVA SAVEZA VtfTOJKftA 1 TBStttOW HflKVATA«. SAO 1 1 \ itOHHNOS ** T.'SPJEfrf« NJSIAIVA*«.» t
taupvoKVANfti ganAttSTVAi D» v r e iNt**rrsuK
ttaa. 4-. — * M f t
u*
Jubilarno odlikovanje — povelja Saveza ITŠDIH
trenutak struke i to je zaista trebalo ovjekovječiti«. Sve .karikature i fotose
treba reproducirati i skupno objavljivati. Ndki šumarski entuziasta (autore
zapisa hotimtično ne iznosimo;) zapisuje: »Stvarno se iponosim što pripadam
ovakovom Šumarskom društvu i p o aktivnosti i p o tradiciji!«, pa dalje:
399
»Osobita i poželjna novost su svakako portreti-karikature šumara«, »želim
mnogo uspjeha u okupljanju mladih kolega i njihovo uključivanje u dru­
štveni rad«, »Slikar J. Ćosić divno je ukrasio naš šumarski dom svojim
autorskim djelima, a Stanko Novak divnim intarzijama«, »Izuzetna postava
izložbe, a posebno karikatura«, »Goleti valja odjenuti!«, »Uživao sam u kari­
katurama i portretima slikara Ćosića«, »Zaista postojimo i ostat ćemo!«,
»Malo se koji narod može pohvaliti ovaikovim jubilejima«, »Istinske čestitke
organizatorima i neka nam živd, raste i zeleni se naša struka, a napose -naš
goli Krš«, »Vrijedan jubilej s kojim se treba ponositi naša struka«, »Utisci
su toliko snažni da ih je teško izraziti«, »Izložbu proširiti i na drvnu indu­
striju«, »Šuma nadoknađuje našu izgubljenu snagu •— čuvajmo je i voli­
mo!«, »Smatram da potencijalne mogućnosti daljnje afirmacije na društve­
nom i stručnom polju ni izdaleka nisu iscrpljene«, »Hvala slikaru J. Ćosiću
koji se u svojim karikaturama kritički osvrnuo na one u čijim su rukama
danas naše šume«, »Proveo sam divne časove na proslavi.. . crteži šumara
i drvara prikazani su vrlo originalno i interesantno« i td.
Iznosimo istinski događaj koji se desio za vrijeme izložbe. Posljednjih
dana trajanja izložbe izložene eksponate obilazila je i razgledala građanka
srednje dobi i zastala pred fotografijom »Izgled sječine na kraju pomladnog
razdoblja«. (Album fotografija: Stari slavonski hrastici si. br. 6, izdanje ŠG
»Hrast« — Vinkovci 1974, veličina fotografije 260 x 160 cm). Promatrala je
starog diva slavonskih šuma i nešto za sebe govorila i slagala. Pod doj­
mom ove fotografije, gledajući, pahuljice snijega i zimski ogrtač drveća
na fotografiji, složila je pjesmicu posvećenu šumi i donijela je u tajništvo
Saveza.
Evo pjesmice i stihova, koje je složila domaćica iz SI. Broda po imenu
Elizabeta Šnajder-Greblo, (kako smo to kasnije saznali:
Lijepa šumo slavonskoga luga
Cvateš zimi, cvateš u proljeće
U proljeće lišće ti zeleno
A u jesen žuto-pozlaćeno
U pol zime šuma procvjetala
Bijelo cvijeće krasi joj drveće
I grmići što na polju stoje
Obukli su haljinice svoje
Sto ljeta si stara, a i više
Što starija tim si nam milija
Poznata si širom cijelog svita
Za slavonskog hrasta svud se pita
Slavonija tim je ponosita!
400
Fran Kesterčanek — poprsje na zgradi šumarskog doma.
Poprsje Šumara književnika Josipa Kozarca
prof. dr. Andrija Petračić — poprsje
401
XI. ODA ŠUMI I SLAVLJENIKU
Svečani recital povodom 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-Slavonskog Šumarskog društva i 100. godišnjice Šumarskog lista
GODINA PROSLAVA
VELIKIH GODINA
PONOSNIH GODINA, PLODNIH
GODINA
STOTRIDESET
GODINA
HRVATSKO-SLAVONSKOG
ŠUMARSKOG
DRUŠTVA
STO GODINA ŠUMARSKOG
LISTA
STO GODINA POVIIESTI ŠUMARSTVA
HRVATSKE
U
U
U
U
OVOI GODINI SLAVLJA
OVOM SVEČANOM
TRENUTKU
OVOM ZNAMENJU RIJECI
OVOJ OBLJETNICI PLODA
MI VAS POZDRAVLJAMO
MI VAM ČESTITAMO
LIJEPA SI ŠUMO NAŠA
OSEDLANA NEBOM, ISPLETENA
SNIMA
U STABLIMA TI POGANSTVA I BOŽANSTVA
MI TE SLUŠAMO ŠUMO!
LIJEPA SI, NAJLJEPŠA SI
PLAMTIŠ U RAVNICI, LETIŠ U PTICI
PJEVAŠ U GRANJU, ZORIŠ U DREVNOM
NASTAJEŠ U VJEČNOSTI, U KORJENJU,
402
IMA
IMANJU
U KLICI
LIJEPA SI MAJKO DRVEĆA
PRIJATELJICE SVIH NAS
MI VOLIMO TVOJA VELEBNA
STABLA
MI VOLIMO TVOJ ŠUMNI GLAS
MI VOLIMO TVOJ UZNOSITI STAS!
LIJEPA SI, RASKOŠNA U CVATU
VITKA U GUSTOĆI
ŠIROKA U DALJINAMA,
NEPREGLEDNA
STASITA I VITA
POLETNA U ZORI, RUMENA U DANU
USPRAVNA U NOĆI
OKO TEBE BRAZDE, RIJEKE, VRELA POLJA
ŽITA
TI SI MOJ DOM
TAKO RADO SLUŠAM TVOJ ŠUM
TAKO RADO UDIŠEM TVOJ OPOJNI ZRAK
IZ TEBE DOLAZI MOJ DAN
IZ TEBE DOLAZI MOJA PRIČA
S TOBOM JA VIDIM KUĆU
TVORNICU I TOPLI STAN
JA TE VOLIM ŠUMO
VOLIM TE SVAKI, SVAKI
DAN!
SVJEŽINO
SVIJETA
BISTRI ZANOSU VRHU RAVNICE, RAJU
SADNICO SVJETLA, VLAGO SUNCA
PJESMO TIŠINE, TVORNICO ZRENJA
ZELENJA
LIJEPA SI U PROLJEĆE, LIJEPA SI U JESEN
KAD PROCVJETA TVOJE ŠUMNO LICE
KAD NAMJERNIK UMORNI STANE
ZANESEN POGLEDIMA OZARENOG
KAD SE NANESE U STABLA I PTICE
LIJEPA SI KAD TE STABLA POKAZUJU
NA SVE STRANE
KAD TI JEKA VRAĆA NAŠE RIJECI I KORAKE
KAD SI SVA U OČIMA I KAD SI DALEKO
IMAMO
IMAMO
IMAMO
IMAMO
TE
TE
TE
TE
U OKU, U TIJELU, U DUŠI
U GLASU, U PRSIMA SNA
KAD SE GRADI, KAD SE RUŠI
SA VISINA, SA DNA
IMAMO
IMAMO
IMAMO
IMAMO
TE
TE
TE
TE
KAO MLADOST GODINA
KAO STAROST
RASLINJA
KAO SVIJET PLODINA
STOLJEĆE
SVETKOVINA
SPORE
DOMOVINO MILA, TI SI DIVNE SUME PORODILA
TI SI VJEKOVIMA SA ŠUMAMA PJEVALA I PATILA
TI SI UVIJEK SA SUMAMA BIVALA I BILA
U OVOM SVEČANOM
TRENUTKU
U OVOJ GODINI SLAVLJA
U OVOM ZNAMENJU RIJEČI
U OVOJ OBLJETNICI
HRVATSKO-SLAVONSKOG
ŠUMARSKOG
U OVOJ OBLJETNICI
POKRETANJA,
IZDAVANJA ŠUMARSKOG LISTA
DRUŠTVA
TI SI NAŠ, STOLJETNI ŠUMARSKI
LISTU
TI SI NAŠ SAVEZU INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE
TI SI NAŠ I S NAMA UVIJEK BUDI!
U OVOM TRENUTKU, U OVOJ GODINI, U SRCU
TVOJ ZLATNI SE VIJEK JAVLJA
BUDI NAM U SRCU, ČUVAJ NAS I SLUŽI
RASTI, BUJAJ, ŠIRI SVOJA ZELENA KRILA
MI VJERUJEMO U TVOJE SUNCE
SLAVIMO TE SAVEZU INŽENJERA I
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
SLAVIMO TE I
SLAVLJA
TEHNIČARA
HRVATSKE
ČESTITAMO!
Miroslav S. Mađer
Jubilarni vijenac sa zlatnom medaljom
404
XII. OBILAZAK GROBOVA ZASLUŽNIH VELIKANA
U oči dana održavanja proslave trostrukog jubileja (10. VI. 1976. g.)
obišla je grupa studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu posljednja poči­
vališta zaslužnih društvenih i stručnih velikana, koji su pokopani na zagre­
bačkom groblju na Mirogoju. Tom prilikom profesori ŠF — Zagreb: dr
B. Prpić, dr. A. Pranjiić i mr. A. Vranković, koji su predvodili ovu grupu,
održali su na grobovima komemorativno slova i govorili o stručnm i dru­
štvenim zaslugama sahranjenih velikana.
Lovorovi posmrtni vijenci s vrpcom i natpisom: »Hvala i slava! —
Savez IT šumarstva d drvne industrije Hrvatske« položeni su na grobove:
Ante Tomić. prvi presdjednik HSŠD
(1803—1894)
1. ANTE TOMIĆA (rođ. 1803 — umro 1894). Osnivač (1846)
i prvi predsjednik obnovljenog Hrvatsko-slavonskog Šumar­
skog društva (1876).
2. VLADOJA KÖRÖSKENJIJA (1845—1877). Prvi tajnik obnov­
ljenog Šumarskog društva (1876). Napisao prvo djelo »Obće
šumarstvo« 1873. g. na hrvatskom jeziku.
3. FRANA KESTERCANEKA (1856—1915). Osnivač i prof. Šu­
marske akademije, tajnik ŠD, urednik ŠL 1881—1886 i
1905 —1908 g.
4. JOSIPA ETTINGERA (1822—1908). Osnivač obnovljenog ŠD,
veoma plodan stručni pisac, dendrolog, lovac i ornitolog.
405
5. BOGOSLAVA KOSOVIĆA (1871—1949). Tajnik ŠD i urednik
ŠL (1912—1916), stručni pisac i si.
6. ANDRIJE PETRACIĆA (1879—1958). Profesor ŠF — Zagreb,
uzgajanje šuma i dendrologija), društveni predsjednik i
urednik ŠL (1917—1921).
7. ANTUNA LEVAKOVIĆA (1885—1955). Profesor ŠF — Za­
greb (dendrometrija), urednik ŠL 1929—1940 g. i Glasnika
za šumske pokuse od br. 1—11 (1922—1955).
8. ALEKSANDRA UGRENOVIĆA (1883—1958). Akademik, prof.
ŠF — Zagreb, urednik ŠL 1925—1928, pisac brojnih struč­
nih djela, glavni urednik Šumarske enciklopedije Jug. lek­
sikograf, zavoda i dr.
9. ĐURE NENADIĆA (1876—1966) Profesor ŠF — Zagreb (ure­
đivanje šuma), predsjednik ŠD, stručni pisac i izdavač
Šumarskog kalendara.
10. MILANA ANIĆA (1906—1968). Profesor ŠF — Zagreb, aka­
demik, predsjednik ŠD i urednik ŠL (1945—46).
11. ALFONSA KAUDERSA (1878—1966). Profesor i struč. pisac,
stručnjak za uzgajanje šuma, pošumljavanje krša. Sastavio
Šumarsku bibliografiju I i II (1846—1956).
12. IVANA SMILAJA (1894—1957). Izvanredni poznavalac sla­
vonskih hrastika, društveni odbornik.
13. BORIVOJA EMROVIĆA (1912—1970). Prof. ŠF — Zagreb
dendrometrija i biometrika)
Oskar
406
Agić,
šumarski
velikan
Slavonije
prof. dr. Antun Levaković
•i
Nikola
Vežić
— legendarni
šumar
krajine (1855—1318)
drniške
Adam Dahe* — šumar šibenske krajine (1867—1938)
Šime Grubišić — pokretač obnove kraških šuma
i otkrivač kipara I. Meštrovića (1856—1928)
Mate Baranović, šumarski pionir krasa (1867—1939)
407
Ing. Milivoj Crncfak, šumarski veteran
Ing. Ivan Smilaj — veliki šumar Hrvatske
14. IVE HORVATA (1897—1963). Prof. Filozof, fakult. — Zgb,
biljni sociolog, istraživač planinske vegetacije i šuma. Veoma
plodan stručni pisac.
15. IVE PEVALEKA (1893—1967). Prof. Polj. šum. fakult. u Za­
grebu, akademik. Napisao brojne botan. radove, zbirno djelo
Flora Croatica, Biodinamika Plitvičkih jezera i dr.
U ime cjelokupnog današnjeg šumarstva i drvne industrije Hrvatske
još jednom: HVALA VAM i SLAVA, kao i onim mnogobrojnim entuzijastima-šumarima, koji nisu više među nama!
408
XIII. ZAGLAVAK
Statistički podaci o broju učesnika
Kako smo već naprijed objavili jubilarnoj proslavi povodom 130. obljetnice
osnutka Hrvatsko-slavonskog Šumarskog društva, 100. godišnjici neprekidnog izlaženja Šumarskog lista i 35. godišnjici Narodnog ustanka, koja je održana u ho­
telu Intercontinentalu u Zagrebu 11. VI 1976. g., prisustovalo je 450 sudionika.
Grupiramo li učesnike po područjima Šumskih gospodarstava i drv. indu­
strije u proslavi izgleda ovako:
sudionika
1. Zagreb i okolina
2. Slavonija (Osijek, Vinkovci, SI. Brod, SI. Požega, Našice,
Nova Gradiška, Podr. Slatina i dr.
3. Podravina (Bjelovar, Koprivnica, Virovitica, Podr.
Slatina i si.)
4. Banija i Kordun (Sisak, Karlovac i si.)
5. Hrv. Zagorje (Varaždin, Krapina, Čakovec, Ivanec
i Ludbreg)
6. Gorski Kotar (Delnice, Ogulin, Vrbovsko i si.)
7. Lika (Gospić, Otočac, i si.)
8. Dalmacija (Zadar, Split, Šibenik i dr.)
9. Hrv. Primorje (Rijeka, Senj, Karlobag i dr.)
10. Istra (Pula, Buzet i dr.)
11. Ostale SR
Svega:
Grupiramo li sudionike po privrednim i neprivrednim radnim
ispada ovako:
195
115
35
31
14
13
8
6
11
4
18
450
organizacijama
sudionika
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Šumara
DIP-ovaca
Promet, trgovina
ŠF, instituti, škole i si.
Umirovljenici
Gostiju iz drugih SR
Nešumara
309
12
11
24
32
18
44
Svega:
450
Novčani doprinos radnih organizacija i troškovi proslave
Prije nego što završimo ovaj prikaz odvijanja programa Svečane akademije
povodom trostrukog jubileja Saveza potrebno je objaviti imena radnih organi­
zacija koje su svojim novčanim doprinosima pomogle pokriti troškove ovoga
slavlja šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Obzirom na značaj ovog trostru­
kog jubileja, kao i da se je izvedba cjelokupnog programa odvijala u najrepre­
zentativnijem hotelu Hrvatske i Jugoslavije troškovi ove slave i nisu tako visoki!
Savez IT zahvaljuje se svima darovateljima novčanih doprinosa, imajući pri
tom u vidu da je to bila slava čitave zelene struke. Istodobno se zahvaljuje i
ističe i sve one, koji su i na drugi način pomogli u realizaciji izvedenog dnevnog
reda Svečane akademije. Tu — u prvom redu — Savez duguje zahvalnost Folklor­
noj skupini ŠG »Hrast« — Vinkovci, pa pjevačkom oktetu »Gorani« iz Zagreba,
Šumariji — Zagreb za isporuku jelovih stabala, Šumarijama: Zadar i Vukovar
(isporuka češera, crnog oraha i si.).
409
Iskaz radnih organizacija koje su doznačile novčani doprinos Savezu
IT Šumarstva i drv. industrije Hrvatske za pokriće troškova jubi­
larne proslave. Stanje na dan 15. IX. 1976. godine.
I. ŠUMSKA GOSPODARSTVA — ŠUMARIJE
1. Šumsko gospodarstvo — N. Gradiška
Šumarije
— Kutina
— Nova Gradiška
— Nova Kapela
— Novoselec
— Novska
— Okučani
dinara
10.000
1.000
3.000
3.000
1.000
2.000
1.000
21.000
2. Šumsko gospodarstvo — Zagreb
Šumarije
— Donja Stubica
— Dugo Selo
— Remetinec
— Krapina
— Samobor
— Velika Gorica
— Zlatar
— Hortikultura (Zagreb)
— Transport (Zagreb)
1.000
1.000
1.000
2.000
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
500
10.500
3. Šumsko gospodarstvo i šumarije — Vinkovci
4. Šumsko gospodarstvo — Bjelovar
Šumarije
— Miokovićevo
— Virovitica
— Lipik
— Velika Pisamca
10.000
—
2.000
2.000
2.000
2.500
8.500
5. Šumsko gospodarstvo — Našice
Šumarije
— Đurđenovac
— Koska
— SI. Drenovac
— SI. Orahovica
— D. Miholjac
— Cestogradnja (Našice)
— Mehanizacija (Našice)
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
8.000
dinara
6. Šumsko gospodarstvo — Delnice
Šumarije
— Delnice
— Fužine
— Rijeka
2.000
2.000
2.000
500
6.500
7. Šumsko gospodarstvo — SI. Požega
6.000
8. Šumsko gospodarstvo — Osijek
Šumarije
— Đakovo
— Osijek
— Valpovo
3.000
1.000
1.000
1.000
6.000
9. Šumsko gospodarstvo — Koprivnica
Šumarija
— Đurđevac
3.000
1.000
4.000
10. Šumsko gospodarstvo — Podr. Slatina
3.000
11. Šumsko gospodarstvo — Varaždin
Šumarije
— Ludbreg
— Varaždin
—
1.000
2.000
3.000
12. Šumsko gospodarstvo — Sisak
Šumarije
— Petrinja
— Pokupsko
— Sisak
—
1.000
1.000
1.000
3.000
13. Šumsko gospodarstvo — Senj
Šumarije
— Crikvenica
— Jablanac
— Krasno
— Senj
—
500
500
1.000
500
2.500
411
dinara
14. Šumsko gospodarstvo — SI. Brod
2.000
15. Šumsko gospodarstvo — Gospić
Šumarije
— Udbina
— Vrhovine
—
1.000
500
1.500
16. Šumsko gospodarstvo — Buzet
1.000
17. Šumsko gospodarstvo — Karlovac
Šumarija
— Pisarovina
—
1.000
1.000
18. Šumsko gospodarstvo — Ogulin
Šumarija
— Gomirje
—
1.000
1.000
Svega
1.
98.500
II. Poslovna udruženja promet-trgovlna, DIP-ovi i dr.
1. Drvo — Rijeka
2. Exportdrvo-Zagreb: zajed. službe
— Vanjska trgovina
3. ŠPP. »Slavonska šuma« — Vinkovci
4. Poslov. udr. drv. ind. — Zagreb
5. Jadran: export-import, Sežana
6. ŠTP »Kras« — Šibenik
7. Poslov. udr. šum. privr. org. — Zagreb
8. Šumarski institut — Jastrebarsko
9. »Zelenilo« — Karlovac
10. Poslov. zajed. šum. i drv. ind. — Bjelovar
11. Drv. industrija — Čabar
12. »Drava« — tvornica žigica — Osijek
13. DIK — Pakrac
5.000
1.000
2.500
3.000
3.000
3.000
2.000
2.000
1.500
1.000
1.000
1.000
1.000
900
Svega
II.
27.900
III. Šumarska društva
1.
2.
3.
4.
Šumarsko
Šumarsko
Šumarsko
Šumarsko
društvo
društvo
društvo
društvo
—
—
—
—
Virovitica
Bjelovar
Ogulin
Senj
1.500
1.000
1.000
1.000
Svega
412
III.
4.500
dinara
IV. Samoupravne interesne zajednice
1. SIZ odgoja i usmjer. obrazovanja — Zagreb
2. SIZ za naučni rad SR Hrvatske
Svega
50.000
35.000
IV.
85.000
Rekapitulacija
I.
II.
III.
IV.
Šumska gospodarstva i šumarije
Poslov. udruženja, promet, DIP-ovi i dr.
Šumska društva
Samoupravne interesne zajednice
98.500
27.900
4.500
85.000
Sveukupno:
215.900
Troškovi jubilarne proslave
1.
2.
3.
4.
Inter-continental
Organizacija izložbe
Pripremni radovi — režija
Razno (tiskara, značke, diplome, medalje i dr)
Sveukupno:
118.129,00
17,920,30
96.563,70
32.725,20
265.338,20
Z a v r š a v a m o ovaj p r i k a z t r o s t r u k o g j u b i l e j a s t i h o v i m a p j e s n i k a Miro­
slava Mađera, p o s u đ e n i h iz svečanog reoitala »Oda š u m i i slavljeniku«:
TI SI NAŠ, STOLJETNI
ŠUMARSKI
LISTU
TI SI NAŠ SAVEZU
INŽENJERA
I
TEHNIČARA
ŠUMARSTVA
I DRVNE
INDUSTRIJE
HRVATSKE!
TI SI NAŠ I S NAMA UVIJEK
BUDI!
U OVOM TRENUTKU,
TVOJ ZLATNI
VIJEK
BUDI NAM U SRCU,
RASTI, BUJAJ, ŠIRI
SLAVIMO
TE I
U SRCU
SLAVLJA
SE
JAVLJA
ČUVAJ NAS I SLUŽI
SVOJA ZELENA
KRILA^
ČESTITAMO!
413
414
XIV. CRTEŽI-POLUKARIKATURE
radovi slikara-ilustratora-poete Josipa Ćosića — Zagreb
Povijesni trenutak šumara i drvara Hrvatske
u čijim se rukama i na brizi nalaze naše šume!
Karikature šumara-drvara ovoga panoptikuma
razvrstane
su po skupininama i alfabetski poredane.
Skupine karikatura:
A. RUKOVODSTVO
B. ŽENE U ŠUMARSTVU
C. ŠUMARI — UMIROVLJENICI
D. ZNANSTVENICI — PROFESORI
E. ŠUMARSKA OPERATIVA
F. SLIKARI-PJESNICI ŠUMARI
G. DRVNO-INDUSTRIJSKA OPERATIVA
416
A. RUKOVODSTVO
r.KHEBL
Ing. R. Pavlović
Ing. F. Knebl
J.TOMAŠevJItl
Ing. S. Tomaševski
Ing. T. Krnjak
417
B. ŽENE U ŠUMARSTVU
ft BABUN
Ing. B. Spudić (Delnice)
Branka Bađun (tehn. urednik Š. L.)
C. ŠUMARI — UMIROVLJENICI
M»U7ftOV/C
Ing. M. Butković (Zagreb)
418
Ing. B. Čop (Zagreb)
Ing. M. Drndelić (Bjelovar)
Ing. R. Chylak (Delnice)
V. FASAIĆ
2. HAJtlN
foot &* tiL-
VCir? -fco
JOSEPH//AyfcA/
Ing. V. Fašaić (Zagreb)
ng. Ž. Hajdin (Zagreb)
419
ft HUKJkA
mm uRHAfoo-"Tec 4a#n /!VtFrfivica> olrtrfno •
Ing. D. Hanzel (SI. Požega)
Ing. B. Hruška (Zagreb)
A«
Ing. V. Lacković (Bjelovar)
420
Ing. T. Lucarić (Vinkovci)
ontKovc
.3
/
J0<
Ing. M. Mužinić (Split)
Ing. O. Piškorić (Zagreb)
vioC
A. Uttmi
JC«
Ing. V. Supek (Zagreb)
Ing. A. šerbetić (Zagreb)
421
D. Tonković [Vinkovci)
Ing. V. Špoljarić (Zagreb)
Ing. I. Zukina (Varaždin)
422
D. ZNANSTVENICI — PROFESORI
Dr. S. Bađun (Zagreb)
Akademik P. Fukarek (Sarajevo)
Dr. R. Benić (Zagreb)
Dr. B. Kraljić (Zagreb)
423
Dr. A. Krstinić (Zagreb)
Dr. B. Prpić (Zagreb)
424
Dr. Z. Potočić (Zagreb)
Ing. J. Safar (Zagreb)
E. ŠUMARSKA OPERATIVA
M.
AHt>***'*
/
JCf
Ing. M. Andrašek (Vinkovci)
Ing. V. Babić (N. Gradiška)
A.t*HČI*A
I.BUAM.
# or£
s u
'
Tehn. A. Benčina (Delnice)
Tehn. E. Bregar (Jastrebarsko)
425
lofetl
J£
Tehn. F. Bruketa (Mrkopalj)
IDUUKMM
Ing. I. Došen (Delnice)
»fcOfcf«
JĆ*
Ing. z. Dulikrava (Topusko)
426
Ing. N. Goger (Zagreb)
Mr. J. Gračan (Jastrebarsko)
Ing. T. Heski (Vrbovsko)
ng. I. Hajek (Našice)
Ing. V. Hibler (Senj)
427
V. IGKČIČ
428
Ing. S. Horvatinović (Vinkovci)
Ing. V. Igrčić (Zagreb)
Ing. S. Ivković (Našice)
ng. F. Kolar (Virovitica)
V. KOHICA
i
Tehn. B. Končar (Plitvice)
M.MMRSICI
Ing. M. Kotarski (N. Gradiška)
Ing. V. Korica (Rijeka)
F. LAMPI
Ing. F. Lampi (Varaždin)
429
5.LUKAUC
430
Ing. S. Lukačić (Duga Resa)
Tehn. J. Malnar (Prezid)
Ing. P. Maljković (Pod. Slatina)
Ing. Đ. Matezić (Našice)
2
. MAUftlN
JQf
ing. I. Matošević (Vinkovci)
Ing. Z. Maurin (SI. Požega)
ÜWZUR
Ing. V. Mezlar (Klana)
Tehn. D. Mirić (Plitvice)
431
Ing. B. Momčilović (Ogulin)
Ing. A. Mudrovčić (Zagreb)
t^s^srnt/dnafa.
/
3C;
Ing. P. Nežić (Ogulin)
432
Tehn. J. Pancirov (Šibenik)
Ing. B. Pešut (Ogulin)
Ing. J. Pavelić (Senj)
B.ncSE
KPFTIUN0WC
*i
Tehn. M. Petranović (Delnice)
Ing. B. Pleše (Vrbovsko)
433
AM.*'«
Ing. D. Pletikapić (N. Gradiška)
Ing. D. Prgin (Šibenik)
»SM«»«*
Ing. S. Relić (Podr. Slatina)
434
Ing. D. Smojver (N. Gradiška)
a Sine
Ing. N. šepić (Pula)
*.ST ms ti/
Ing. R. štraser (Zagreb)
Tehn. M. špigelski (Karlovac)
&.7VU.CIC
Ing. B. Tkalčić (Zadar)
435
b. vi tic
/
Ing. R. Tomek (Koprivnica)
Ine). D. Videc (Varaždin)
t. VilliK
SVAMXeviC
I
ing. E. Vilček (N. Gradiška)
436
Ing. S. Vanjković (Karlovac)
Ing. Z. Zemčak (Bjelovar)
F. SLIKARI — PJESNICI: ŠUMARI
Ing. K. Posavec (Gospić)
Tehn. M. Rajčić (Šibenik)
437
G. DRVNO-INDUSTRIJSKA OPERATIVA
i.J.8U70JMC
438
Ing. D. Brkanović (Zagreb)
Ing. Lj. Butorac (N. Vinodol)
Ing. I. Dusper (Đurđenovac)
Ing. F. Grospić (Perušić)
LKUXMAMtC
Ing. D. Kirasić (Zagreb)
Ing. I. Kuzmanić (Zagreb)
Ing. J. Tomić (Zagreb)
Ing. Ž. Visnjevec (Zagreb)
439
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE
•
Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske je
dobrovoljna i jedinstvena stručna društvena organizacija, koja okuplja
i udružuje inženjere i tehničare šumarstva i drvne industrije putem po­
dručnih Šumarskih društava na terenu, kao i druge stručnjake koji s
uspjehom rade na poslovima struke.
•
Svoje programske stavove Savez IT izražava u skladu s ciljevima Soci­
jalističkog Saveza Radnog Naroda Hrvatske.
•
Kao svrhu udruživanja Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske
postavio si je za cilj zadatak da:
•
potiče inženjere i tehničare šumarstva i drvne industrije na usavršavanje
kako bi što više došla do izražaja njihova inicijativa i stvaralački potencijal.
•
prati i iskorišćuje znanstvena i stručna dostignuća, suvremene tehničke pro­
cese i načine postizanja visoke proizvodnosti u domovini i svijetu.
B daje stručna mišljenja o planovima, elaboratima, analizama i projekcijama
razvoja iz područja šumarstva i drvne industrije.
•
rješava konkretnu stručnu problematiku, kao i stručno-tehnička, privredna i
društvena pitanja.
•
njeguje, razvija i izdiže moralno-politički lik stručnjaka šumarstva i drvne
industrije, kao i etičku vrijednost IT-poziva, vodi brigu o položaju, interesima
i društvenom ugledu IT kao i područnih šumarskih društava.
•
radi na propagandi popularizaciji struke, akcijama pošumljavanja, obnovi
šuma i zaštiti čovjekove okoline, kao i na razvijanju prirodnih i tehničkih zna­
nosti i prakse.
•
organizira aktualna stručna predavanja, izložbe, ekskurzije, savjetovanja, kon­
grese i si.
•
izdaje — već 100 godina neprekidno — svoj društveni časopis »Šumarski list«,
znanstvene i stručne knjige i priručnike, sve vrste obrazaca i tiskanica potreb­
nih u šumarstvu, kao i ostale stručne publikacije, kojima olakšava rad, usavr­
šava i podiže stručnost svojega članstva.
•
surađuje s narodnim vlastima, društveno-političkim zajednicama, radnim orga­
nizacijama po pitanju struke, obrazovanja i odgoja kadrova.
•
Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske i područna Šumarska
društva na terenu su slobodna tribina, gdje stručnjaci iznose svoja
mišljenja, i oslobođeni su svih mogućih obaveza i pritisaka uslovljenih
radnim mjestom ili ustanovom u kojoj rade.
SEMINAR IZ ŠUMARSKE GENETIKE
od 31. I. — 12. II. 1977. g.
Općenito su poznata snažna dostignuća i perspektiva genetike u oplemenjinju šumskog drveća, kao i uspješno rješavanje problema vezanih za sjemenarstvo, radničarsku proizvodnju, podizanje kultura, uzgoj prirodnih sastojina i hor­
tikulture.
Upravo iz navedenih razloga odlučila je Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu da organizira kratki seminar iz gene­
tike i oplemenjivanju šumskog drveća.
Ovaj interesantan — ne samo sa znanstvenog nego i s praktičnog stajališta
— seminar održat će se (ukoliko se javi dovoljan broj polaznika) od 31. I. —
12. II. 1977. g. u Zagrebu i trajati će 5 dana zajedno s terenskom ekskurzijom.
Rok prijavljivanja za sudjelovanje na ovom seminaru je 15. XII. 1976. g. Tro­
škove održavanja ovoga tečaja treba pokriti kotizacija, koja će ovisiti o broju
polaznika.
Objavljujemo orijentacijski program ovoga veoma korisnog seminara za sve
inženjere i tehničare šumarstva, kao i druge srodne struke i grupe.
Predavanja
2. Značaj genetike u biljnoj proizvodnji
— Prof. dr S. B o r o j e v i ć, Rektor
Univerziteta Novi Sad
— Zakoni nasljeđivanja
— Pojam klona, genotipa, ekotipa, fenotipa, populacije, rase, proveni­
jencije, sjemenske baze, sjemen­
ske plantaže, half-sib i full-sib,
potomstva, genetske dobiti, heterozisa i transgresije
3. Kultura biljnog tkiva — Prof. dr Z.
D e v i d e i dr S. J e l a s k a , Prirodoslovno-matematički fakultet, Za­
greb
9. Osnovni pojmovi iz planiranja šum­
skih pokusa — Doc. dr A. K r s t :
n i ć, Šumarski fakultet, Zagreb
4. Nove smjernice u šumarstvu — Prof.
dr D. K 1 e p a c, Šumarski fakultet,
Zagreb
10. Sjemenske baze četinjača i listača u
SR Hrvatskoj
1. Uvodno izlaganje — Prof. dr M. Vi­
d a k o v i ć, Šumarski fakultet, Za­
greb
5. Uloga genetike u zaštiti šuma — Prof.
dr M. A n d r o i d , Šumarski fakul­
tet, Zagreb
6. Uspijevanje i adaptibilnost kultivira­
nih klonova topola u SR Hrvatskoj
— Prof. dr. I. D e k a n i ć, Šumarski
fakultet, Zagreb
7. Odnos i značaj ekoloških i nasljed­
nih faktora u šumskoj proizvodnji •—
Prof. dr B. P r p i ć, Šumarski fa­
kultet, Zagreb
8. Osnovni pojmovi iz genetike i ople­
menjivanja šumskog drveća — Prof.
dr M. V i d a k o v i ć
—• Varijabilnost kvalitativnih i kvan­
titativnih svojstava
11. Problem cvatnje i plodonošenja u
sjemenskim
objektima — Dr K
K o m l e n o v i ć , Šumarski institut,
Jastrebarsko
12. Oplemenjivanje
obične smreke —
Mr J. G r a č a n , Šumarski institut,
Jastrebarsko
13. Dostignuća i perspektive oplemenji­
vanja topola — Mr V. G u z i n a, In­
stitut za topolarstvo, Novi Sad
14. Izučavanje
genetske
varijabilnosti
šumskog drveća putem elektroforeze
— Mr V. G u z i n a, Institut za topo­
larstvo, Novi Sad
15. Problem i tumačenja interakcije genotip x okolina kod šumskog drveća
441
— Doc. dr A. K r s t i n i ć, Šumarski
fakultet Zagreb
22. Oplemenjivanje crne johe — Doc. dr
A. K r s t i n i ć, Šumarski fakultet,
Zagreb
16. Dioba somatskih i spolnih stanica
kod šumskog drveća, novije metode
u izučavanju kariotipa, mutacije i
njihova indukcija — ing. Ž. B o r z a n, Šumarski fakultet, Zagreb
23. Oplemeniivanje hrastova — Prof. dr
M. V i d a k o v i ć, Šumarski fakultet,
Zagreb
17. Kontrola kvaliteta šumskog sjemena
putem X-zraka — Ing. Ž. B o r z a n,
Šumarski fakultet, Zagreb
24. Oplemenjivanje alepskog i brucijskog
bora — Doc. dr A. K r s t i n i ć, Šu­
marski fakultet, Zagreb
25. Oplemenjivanje lipa — Mr J. K ar a v 1 a, Šumarski fakultet, Zagreb
18. Problem inkompatibilnosti i metode
premošćivanja inkompatibilnih bari­
jera kod šumskog drveća — Prof.
dr M. V i d a k o v i ć, Šumarski fa­
kultet, Zagreb
26. Genetika i hortikultura — Prof. dr
M. V i d a k o v i ć , Šumarski fakul­
tet, Zagreb
19. Oplemenjivanje ariša — Prof. dr M.
V i d a k o v i ć, Šumarski fakultet, Za­
greb
28. Ekskurzija na području OOUR Đur­
đevac
20. Oplemenjivanje crnog i običnog bora
— Prof. dr M. V i d a k o v i ć, Šu­
marski fakultet, Zagreb
21. Oplemenjivanje
stablastih vrba —
Doc. dr A. K r s t i n i ć, Šumarski
fakultet, Zagreb
442
27. Panel diskusija
Još podrobnije obavijesti o održavanju
ovog tečaja dobit ćete ako se obratite
na organizatora:
Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet, 41001
Zagreb, Šimunska c. 25 p. p. 178,
tel. 218-288, 218498, 218-307.
TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA
NAZIV OBRASCA
Oznaka
— broj
A) Š t a m p a n o u a r c i m a
Privredna (kontrolna) knjiga — pojedinačni arci:
— b i l a n c a i z v r š e n i h sječa
— — — —
— bilanca k u l t u r n i h radova
— — _
O č e v i d n i k š u m s k i h šteta i k r i v o l o v a c a (arak) —
O č e v i d n i k sječa u p r i v a t n i m i z a d r u ž n i m š u m a m a
Sabirni arak šumskih proizvoda
— — — —
Očevidnik proizvedenih i izdatih sadnica
_
_
Materijalna knjiga (pojedinačni arci):
— pošumljavanje i melioracija
— — __
— šumskih rasadnika
— — — — —
— njege m l a d i k a
— — — __ _
_
— čišćenja s a s t o j i n a (guštika)
— — —
— zaštite š u m a
— — — — — —
— uređivanja šuma
— — — — —
— glav. š u m . p r o i z v o d a ( j e d n o d o b . Šume)
— glav. š u m . p r o i z v o d a ( p r e b o r n e š u m e )
Knjižica p r o c j e n o za j e đ n o d o b n e Šume — a r a k
—
Knjižica p r o c j e n e za p r e b o r n e Šume — a r a k
—
P l a n sječa
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
P l a n sječa p o s o r t i m e n t i r n a u o b l o m s t a n j u
—
P l a n s p o r e d n i h proizvoda
— — — — — —
Plan pošumljavanja
— — — — — — —
Analiza ra.lova po p l a n u p o š u m l j a v a n j a
_
_
Plan r a d o v a u š u m s k i m r a s a d n i c i m a
— — —
P l a n n j e g e m.'ađika
— — — — — — —
P l a n čišćenja sastojina (guštika)
— —• — _
Plan zaštite šuma
— — — — _ _
—
Plan lovne privrede
— — — — — — —
P l a n v l a s t i t e režije
— — — — — — —
P l a n investicija
— — —• — _ _ _ _ _
Z b i r n i p l a n vi. režije g l a v n i h p r o i z v o d a
— —
— —
_
_
— —
(arak)
— —
_
_
_
—
—
—
—
—
—
_
—
—
—
_
_
_
— _
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
_
_
_
_
— — —
— — —
— — —
_
_
—
— — —
— — —
_ _ _ _
— __, —
— — —
— — —
_ _ _ _
— — —
B) Š t a m p a n o n a k a r t o n u ( k a r t o t e č n i listovi)
K r a t k o t e č n i list o š u m s k o j šteti
_
_
_
_
_
_
_
K a r t o t e č n i list za g l a v n e Š u m s k e p r o i z v o d e
— — —
K a r t o t e č n i list za s p o r e d n e š u m s k e p r o i z v o d e
— — —
C) Š t a m p a n o u b l o k o v i m a ( p e r f o r i r a n i listovi)
Nalog za t e r e n s k o osoblje 50x2 listova
— — — — —
L u g a r s k i izvještaj 50x2 listova
— — — — — — —
D n e v n i k v a n j s k o g r a d a 50x2 listova — — — — — —
P r o d a j n i popis glav. Šurn. p r o i z v o d a — 100 listova
— —
U p l a t n i c a za d r v . p r o i z v o d e 50x3 listova
— — — —
P a š e v n i c a 25x3 listova
— — — — — — — —
P r o d a j n i p o p i s p a š a r e n j a — 100 listova — _ _
— —
P r e m j e r b e n a knjižica za p r i m a n j e t r u p a c a — 50x3 listova
P r e m j e r b e n a k n j i ž i c a za ogrjev, d r v o — 50x3 listova
—
P o p r a t n i c e za d r v n i m a t e r i j a l — 50x4 listova
— — —
Popis p o p r a t n i c a v a g o n a , p r e v o z a i si.: 100 listova
— —
Nalog za o t p r e m u — 50x2 listova
— — — — — —
Obavijest o o t p r e m i — 100 listova
— _ _ _ _ _
—
Specifikacija o t p r e m e — 50x3 listova
— — _ _
—
Tablice za k u b i c i r a n j e t r u p a c a — t v r d i povez
— — —
D) D n e v n i k r a d a s l u ž b e n a k n j i g a t e r e n s k o g osoblja, vel.
—
—
—
—
—
_
—
__
—
—
—
— — _
— — —
— — __
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
_
_
— — —
— — —
— — —
— — _
— — —
— — —
— — —
_
— —
— — —
— — —
_ _ _
_ _ _ _
_
_
— —
— —
—
—
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— — —
— __ _
_ _
—
— — —
12x17 c m
1
2
10— a
10
36—b
39—b
38
39—a
40
41
42
43
44
44—a
62—a
62—b
Sp—l
Šp—2
Pl—sp
Poš.
Pl—poš.
Pl—ra.
Pl—nil.
Pl—čišć.
Pl— z §
Pl—lov.
Pl—rez.
pi—mv>
pi—ZD.
—
—
—
10—b
36—a
37
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
_
—
—
54
54—a
55
58
58—a
59—a
59— D
63—a
63—c
64—a
64—b
68
69
69—a
Isporuku tiskanica i knjiga vrši:
Savez inženjera i tehničara Šumarstva i drvne industrije HRVATSKE, ZAGREB
— Mažuranićev trg 11, tel. br. 444-206
VANJSKA I UNUTRAŠNJA
TRGOVINA PROIZVODIMA
ŠUMARSTVA I INDUSTRIJE
PRERADE DRVA
U V O Z DRVA I DRVNIH
PROIZVODA, TE OPREME I
POMOĆNIH MATERIJALA ZA
ŠUMARSTVO I INDUSTRIJU
PRERADE DRVA
EXl'llllTMlVtl
PODUZEĆE ZA VANJSKU I UNUTRAŠNJU TRGOVINU DRVA I
DRVNIH PROIZVODA
te lučko-skladišni transport i špediciju bez supsidijarne i solidarne
odgovornosti OOUR-a
41001 Z A G R E B , MARULIĆEV TRG 18
p.p. 1009; Tel. 444-011; Telegram: Exportdrvo Zagreb; Telex: 21-307, 21-591
OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA
OOUR — VANJSKA TRGOVINA — 41001 Zagreb, Marulićev trg 18, pp 1008,
tel. 444-011, telegram: Exportdrvo-Zagreb, telex: 21-307, 21-591
OOUR — TUZEMNA TRGOVINA — 41001 Zagreb, ulica B. Adžije 11 pp 142,
tel.: 415-622, telegram: Exportdrvo Zagreb, telex: 21-307
OOUR — »SOLIDARNOST« — 51000 Rijeka, Sarajevska 11, pp 142, tel.: 22-129,
22-917, telegram: Solidarnost-Rijeka
OOUR — LUĆKO SKLADIŠNI TRANSPORT I ŠPEDICIJA — 51000 Rijeka, Delta 11,
pp 378, tel.: 22-667, 31-611, telegram: Exportdrvo-Rijeka, telex: 24-139
EXp£ftJ»KVO
U
INOZEMSTVU
VLASTITA FIRMA
EUROPEAN WOOD PRODUCTS, Inc. 35-03 th Street Long Island City —
New York 11106 — SAD
OMNICO G . m . b . H . , 83 Landshut/B, Watzmannstr. 65 (SRNJ)
OMNICO ITALIANA, Milano, Via Unione 2 (Italija)
EXHOL N. V., Amsterdam, Z Oranje Nassaullan 65 (Holandija)
HOLZIMEX G . m . b . H . , 6 Frankfurt/Main, Westendstr. 80—90 (SRNJ)
MJEŠOVITA PODUZEĆA
WALIMEX S. A. Meubles en Gros — 1096 Cully — Rue Davel 37 (Švicarska)
EKSKLUZIVNA ZASTUPNIŠTVA
COFYMEX 30, Rue Notre Dame des Victoires — Paris 2 e (Francuska)
POSLOVNE JEDINICE
Representative of EXPORTDRVO, 89 a the Broadway Wimbledon,
London, S. W. 19-IQE (Engleska)
EXPORTDRVO — predstavništvo za Skandinaviju, 10325 Stockholm 16, POB 16298
(Švedska)
EXPORTDRVO — Moskva — Mosfiljmovskaja 42 (SSSR)

UPUTE AUTORIMA - Šumarski fakultet

Kutjevačko Martinje 2014. - PLAKAT

ŠUMARSKI LIST 10

zaključci i preporuke

Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za sticanje

Priopćenje

značaj pošumljavanja u funkciji održivog