KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA RADOST CRIKVENICA za pedagošku godinu 2013./2014. Crikvenica, rujan 2013. ŽUPANIJA: PRIMORSKO–GORANSKA GRAD: CRIKVENICA ADRESA: ŠETALIŠTE VLADIMIRA NAZORA 2/A, CRIKVENICA E-MAIL: [email protected], [email protected] URL: www.radost-crikvenica.hr Telefon: 051/241-799 Faks: 051/242-480 Mob.: 098/426-020 Matični broj: 1133268 OIB: 15482136140 OSNIVAČ: GRAD CRIKVENICA GODINA OSNIVANJA: 1994. RAVNATELJICA: MARTINA MAGAŠ, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja PODRUŽNICE: DRAMALJ: DRAMALJ 59, DRAMALJ, tel.: 051/787 107 JADRANOVO: VLADIMIRA NAZORA 5, JADRANOVO, mob.: 091/241-8001 SELCE: A. ANTIĆA 33, SELCE, tel. 051/764 632, mob.: 091/241-7996 Ustanova je upisana u Trgovački sud u Rijeci pod registarskim brojem (MBS) 040001199 dana 24. kolovoza 1995. godine. 2 NAŠA MISIJA Dječji vrtić Radost je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na području Grada Crikvenice. Kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističkorazvojnom pristupu usmjereni smo razvoju dječjih potencijala, poštivanju dječjih prava i uvažavanju individualnih potreba djece. Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji, pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice. NAŠA VIZIJA Vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruženju. 3 Sadržaj 1. KURIKULUM ...................................................................................................................... 5 1.1. O kurikulumu ................................................................................................................. 5 1.2. Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma ............................................................................. 5 1.2.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma .............................................................. 5 1.2.2. Struktura predškolskoga kurikuluma ....................................................................... 6 1.2.3. Područja kompetencijskih dimenzija ....................................................................... 6 1.3. Naša vizija kurikuluma vrtića ........................................................................................ 7 1.4. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost .................................................................................. 9 2. PROGRAMI ........................................................................................................................ 10 2.1. Redoviti programi ........................................................................................................ 10 2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja ............................................................................. 14 2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija ........................................... 16 2.4. Program predškole ....................................................................................................... 17 2.5. Kraći programi ............................................................................................................. 18 2.5.1. Sportska igraonica .................................................................................................. 18 2.5.2. Mala igraonica ........................................................................................................ 19 2.6. Programi za roditelje ................................................................................................... 20 2.6.1. Rastimo zajedno ..................................................................................................... 20 2.6.2. Klub roditelja Rastimo zajedno .............................................................................. 22 2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu ........................................................................... 23 3. BITNI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE .......... 25 3.1. Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu ..................................................................... 28 3.1.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece .................................................................... 28 3.1.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima, posjetima i izletima .................................................................................... 29 3.1.3. Očuvanje kulturne baštine ....................................................................................... 29 3.1.4. Izdavačka djelatnost ................................................................................................ 30 3.1.5. Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu ............... 30 4. PROJEKTI ........................................................................................................................... 31 4.1. Moje tijelo – senzomotorika u jaslicama (jaslička skupina „Dudači“ , Selce) ............ 31 4.2. Šareni svijet (vrtićka skupina „Šareni svijet“, Selce) ................................................... 31 4.3. Može li biti drugačije? Kako to istražuju djeca? (jaslička skupina „Cvjetići“, Crikvenica) .......................................................................................................................... 32 4 1. KURIKULUM 1.1. O kurikulumu Kurikulum se shvaća kao teorijska koncepcija koja se u praksi određenog vrtića provjerava, modificira, izgrađuje, kontinuirano mijenja i razvija . Uvažavajući najnovije znanstvene spoznaje o načinima učenjA djece predškolske dobi, polazeći od socio-konstruktivističke paradigme koja naglasak stavlja na aktivnost djeteta i interakciju s okolinom, kurikulum polazi od djeteta – temelji se na dobrom razumijevaju djeteta – njegovih interesa, razvojnih potreba i mogućnosti, postojećih znanja i razumijevanja, kognitivnih strategija i stilova učenja, profila inteligencije, modaliteta i kvalitete komunikacije s drugima, kreativnih i dr. potencijala. Kurikulum ranog odgoja otvoren je, dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na temelju učenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani jer se poučavanje zamjenjuje učenjem činjenjem, izravnim stjecanjem iskustva, pa se materijali i sadržaji nude na temelju praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Holistička, tj. integrirana priroda kurikuluma podrazumijeva cjelovit odgoj i obrazovanje, usklađen s integriranom prirodom odgoja i učenja djeteta. Humanistička i razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakoga pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta. Dijete, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima, slobodno bira sadržaje i partnere svojih aktivnosti te istražuje i uči na način na koji je njemu svrhovit. Zadatak vrtića je poticati procese osposobljavanja djece za snalaženje u sadašnjosti i u budućnosti. Zato veću vrijednost imaju ona odgojno-obrazovna djelovanja koja djeci omogućavanju „učenje učenja“ – nego učenje određenih sadržaja. Razvoj kurikuluma započinje proučavanjem i mijenjanjem okruženja, na način da ono omogućuje interakciju, istraživanje, kretanje i neovisnost. Djeca uče aktivno, sudjelujući, čineći, surađujući s drugima. Konstruiranje znanja je socijalni proces. Najbolje je kad sudioničko i posvećeno konstrukciji značenja umjesto suhoparnoj reprodukciji. 1.2. Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma 1.2.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života. Svrha je predškolskoga odgoja i obrazovanja osigurati takve uvjete koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci. U ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti te društveno okružje za kvalitetan život djeteta. 5 Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe,obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se način potiče razvoj kompetencija koje su nužne pojedincu za snalaženje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnom osobnom te kasnije profesionalnom i društvenom životu. Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za učenje, tako i za njegovu samostalnost u učenju. Djetetova sadašnja i buduća dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje različitih sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo međusobno razumijevanje i suradnju čime se ostvaruju jedinstveno shvaćeni i prihvaćeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogućnostima djeteta. 1.2.2. Struktura predškolskoga kurikuluma Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodručja u kojima dijete stječe kompetencije:ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj). U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta. 1.2.3. Područja kompetencijskih dimenzija Temeljna znanja: usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao što je, primjerice, polazak u školu. Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja; sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje inicijative, (samo) organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv 6 način; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti. Vrijednosti i stavovi: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva. 1.3. Naša vizija kurikuluma vrtića - za dijete: • sigurnost svakog djeteta • samopouzdanje i samopoštovanje djeteta • sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) • sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih • uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima) • istraživanje i razvijanje kompetencija o samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja) o usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore o stjecanje i razvoj vještina učenja (povezivanja sadržaja, logičkoga mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema) o osiguravanje kvalitetne prilagodbu trenutačnom okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete (primjerice, polazak u školu) mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima • sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom) • življenje i učenje prava djeteta • dobrobit i radost svakog djeteta 7 - za roditelje: • podrška obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske uloge • usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj • zadovoljstvo roditelja - za prostorno, materijalno i vremensko okruženje: • organizacija prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta, komunikaciju i interakciju; omogućava distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost • bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču aktivnu konstrukciju znanja • održavanje estetike • fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na prepoznavanju i uvažavanju djetetovih potreba • okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu - za ozračje: • model usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike učenja • osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih čimbenika • prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva - za stručni tim i odgojitelje: • osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno i funkcionalno djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima • razvijanju što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa • razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama; • razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu • razvijanje refleksivne prakse • proklamiranje humanih vrijednosti - za ostale zaposlenike: • razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove, na dobrobit djeteta, na cjelokupno ozračje vrtića Naša vizija je vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruženju. To od nas traži kontinuirano stručno usavršavanje, istraživanje u praksi, 8 promišljanje o njezinu unapređivanju te konkretnim aktivnostima i naporima na njezinu mijenjanju u vlastitim uvjetima. 1.4. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost Vrtićkim kurikulumom utvrđen je okvirni plan i program rada kroz redovne programe, program katoličko-vjerskog odgoja, program javnih potreba za djecu s teškoćama, program javnih potreba predškole i programa rada s roditeljima. Pri izradi kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić djeluje. Središte i polazište rada jesu potrebe i interesi naše djece, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se načelima individualizma, nepristranosti i interdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su: podizanje stručnih kompetencija odgojitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji-vrtić, prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice. Prioritetna područja unapređenja u ovoj pedagoškoj godini su: organizacijsko vođenje ustanove, kultura ustanove te kurikulum i odgojno-obrazovni proces. Sukladno razvojnom planu ustanove postavljeni su slijedeći razvojni ciljevi: 1. Osnaživanje timskog rada 2. Poboljšanje komunikacije i kvalitete odnosa 3. Razvijati kulturu dijaloga među svim djelatnicima 4. Povećati planiranje temeljeno na praćenju i prepoznavanju individualnih kompetencija djece Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. Bitni zadaci odgojno-obrazovnog rada proizlaze iz evaluacije rada prethodne pedagoške godine. Kurikulum je dostupan na mrežnim stranicama vrtića. 9 2. PROGRAMI 2.1. Redoviti programi Redoviti programi se provode u Crikvenici, Selcu, Dramlju i Jadranovu. Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači: • pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu • poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju svoj rad • učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje • poticanje partnerskog odnosa sa roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta • poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove) • kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada sa djecom predškolske dobi U podružnici Selce provode se elementi alternativnog programa Korak po korak. Bitne odrednice programa Korak po korak koje odgojitelji unose u organizacijska rješenja vrtića su: planiranje prostora i aktivnosti utemeljenih na čestom procjenjivanju i praćenju razvoja djeteta, formiranju i dopunjavanju tzv. centara aktivnosti (kutića), kao preduvjeta slobodnog djetetovog izbora aktivnosti (npr. centar za obiteljske i dramske igre, za aktivnost građenja i konstruiranja, početnog čitanja i pisanja, likovne aktivnosti itd.). Specifičnost programa Korak po korak je što poseban naglasak stavlja na važnost suradnje s obitelji i na uvođenje demokratskih vrijednosti u proces odgoja i obrazovanja. Ciljevi redovitih programa Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz • zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta • osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale 10 • stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran, nedirektivni stav odgojitelja • usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju Namjena programa Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu. Nudimo cjelodnevne (10-satne) programe koji počinju s radom u 6,30 sati, te poludnevne (5,5-satne) programe koji počinju s radom u 7,30, odnosno u 8,30 sati. Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine). Sve naše skupine su dobno mješovite, što omogućuje s kvalitetnu socijalnu interakciju i suradničko učenje djece različite dobi. Nazivi programa, specifičnosti, vremenik i nositelji Skupina Jaslična Radno vrijeme Početak rada 6,30 16,30 2. 9. 2013. Prekid rada Završetak rada 29. 8. 2013. Broj radnih dana 250 “Cvjetići” Djelatnik Tina Zakarić (zamjena Elena Košuljandić) Marijana Smojver Radno mjesto Stručna sprema odgojitelj VŠS odgojitelj VSS Specifičnosti skupine: pojačan rad na istraživačkim aktivnostima. Skupina Jaslična Radno vrijeme Početak rada 6,30 16,30 2. 9. 2013. Prekid rada Završetak rada 29. 8. 2014. Broj radnih dana 250 “Leptirići” Djelatnik Radno mjesto Stručna sprema Emanuela Švarc odgojitelj VŠS Mirna Vičić odgojitelj VŠS Milojka Vičić odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: pojačan rad na glazbenim aktivnostima. Cjelodnevna “Smokvice” 6,30 16,30 2.09. 2013. 29. 8. 2014. 11 250 Daniela Car Mohač (zamjena Lidija Medek) odgojitelj mentor (odgojitelj) VSS (VŠS) Silvija Domijan odgojitelj VŠS Ružica Kujundžić odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: pojačan rad na glazbeno-plesnim aktivnostima. Cjelodnevna “Loptice” 6,30 16,30 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 250 Specifičnosti skupine: pojačan rad na sportskim sadržajima. Nosioci svih sportskih obilježavanja na nivou ustanove: Hrvatski olimpijski dan, Dan igara, Tjedan sporta, Olimpijski festival. Cjelodnevna “Morske zvjezdice” 6,30 16,30 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 250 Maja Gržac odgojitelj VŠS Ruža Rogić odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: pojačani rad na istraživačkim i eko aktivnostima. Uvođenje elemenata Montessori programa. Poludnevnocjelodnevna “Slatkići” 7,30 13,00 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 250 Branka Cvija odgojitelj mentor VŠS Specifičnosti skupine: njegovanje regionalnih sadržaja. Pojačan rad na likovnim aktivnostima i rad s glinom. Eko aktivnosti – njegovanje mediteranskog vrta. Poludnevna “Tići” 8,30 14,00 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 250 Nevija Pavlić odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: njegovanje kulturne baštine i regionalnih sadržaja. „Tići“ su u inkluziji s grupom posebnih potreba „Smješkići“. U radu se poseban naglasak stavlja na poštivanje različitosti. Selce poludnevna “Šareni svijet” 7,30 13,00 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 250 Melita Car odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: provođenje programa Korak po korak. Pojačan rad na prihvaćanju i poštivanju različitosti. Selce cjelodnevna 6,30 16,30 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 12 250 Marina Drageljević odgojitelj VŠS Branka Mureta “Delfini” odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: provođenje programa Korak po korak. Pojačan rad na glazbeno-scenskim aktivnostima. Selce jaslice “Dudači” 6,30 16,30 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. 250 Tatjana Carodgojitelj Kolombo Sandra Miculinić odgojitelj VŠS VŠS Specifičnosti skupine: provođenje programa Korak po korak. Pojačan je rad na senzomotoričkoj stimulaciji, provođenje elemenata dvoručnog kretanja. Dramalj “Školjkice” 6,30 16,30 2. 9. 2013. 23. 12. 30. 6. 2013. 2014. 6. 1. 2014. 203 Marijana Juretić odgojitelj VŠS Romana Naglić odgojitelj VŠS Jasminka Ropac odgojitelj VŠS Sandra Erceg odgojitelj VŠS Specifičnosti skupine: pojačani rad na glazbeno scenskim aktivnostima. Jadranovo “Ribice” 6,30 16,30 2. 9. 2013. 23. 12. 30. 6. 2013. 2014. 6. 1. 2014. 203 Specifičnosti skupine: uvode se elementi Montessori programa. Jadranovo jaslice - - - - - odgojitelj Skupina će se oformiti nakon dobivanja suglasnosti za početak obavljanja djelatnosti u novom prostoru. Način realizacije Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i stjecanje znanja. Bitni aspekti rada su: - stvaranje poticajnog okruženja - individualizirani pristup 13 - poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti dokumentiranje procesa učenja djece refleksije sa djecom i stručnjacima predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja zdravih navika. Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja Program obogaćen katoličko vjerskim sadržajima provodi se u Crikvenici. Ciljevi programa Cilj katoličkog vjerskog odgoja je odgajati religioznu dimenziju djeteta i oplemeniti ju za jedine ljudske vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjera ljubav, nada i osobnost. U redoviti program integrirani su elementi katoličkog vjerskog odgoja, gdje se indirektno, kroz igru, u djetetu potiče ljubav prema istini, dobroti, životu. Tako se na spontan i blag način, poštujući dječju prirodu, njeguje i duhovna dimenzija djeteta. Pažljivo osmišljeni poticaji i aktivnosti uče dijete ljubiti i poštovati sebe i druge, ujedno ga odgajajući za odgovornost prema cijelome svijetu. Program provode posebno educirane odgojiteljice Namjena programa Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za katoličko-vjerskim programom. 14 Nazivi programa, vremenik i nositelji Skupina Radno vrijeme Cjelodnevna 6,30 “Prijatelji” 16,30 Početak rada Prekid Završerada tak rada 2. 9. 2013. 29. 8. 2014. Broj radnih dana 250 Stručna sprema Djelatnik Radno mjesto Ružica Šepac odgojitelj VŠS Adela Hennion odgojitelj VŠS Odgojiteljice su završile teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Rijeci. Način realizacije • • situacijski spontano i nepredviđeno kada prati potrebe i osjećaje djeteta planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane Teme vjerskog odgoja kroz godinu • • • • • • • • • doček i prihvaćanje djece stvoreni svijet i stvorenja u njemu došašće – radost Isusova dolaska na svijet Isusovo djetinjstvo i život otkrivanje tajne života u susret uskrslome Isusu majka život kršćanske zajednice crkve druge teme vjerskog sadržaja prema interesu djece Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 15 2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija Vrtić ostvaruje jedan program javnih potreba za djecu s teškoćama u objektu u Crikvenici, u skupini „Smješkići“ u kojoj boravi 6 djece. Skupina poludnevnog programa "Tići" i skupina djece s teškoćama "Smješkići" prostorno su i funkcionalno povezane, a svojim radom u uvjetima inkluzije koja se postiže prilagodbom okruženja, timskim radom stručnjaka različitih profila i suživotom dvije skupine djece različite dobi i potreba pridonose prepoznatljivosti našeg vrtića. Ciljevi programa • poticanje cjelokupnog razvoja djeteta s posebnim potrebama u uvjetima inkluzije (stručni tim, odgojitelji) • sustavno kroz odgojno-obrazovne sadržaje i opću informiranost djelovati na formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s teškoćama u razvoju Namjena programa Program je namijenjen djeci s većim utjecajnim teškoćama u razvoju. Nazivi programa, vremenik i nositelji Skupina Radno vrijeme Djelatnik Radno mjesto Stručna sprema Početak rada Prekid rada Završetak rada „Smješkići“ 7,30 13,30 Tea Petek defektologodgajatelj VSS 2. 9. 2013. 31. 7. 2014. Maja Rogać (zamjena Andrea Car) fizioterapeut (0,5), pomoćni djelatnik za njegu pratnju i skrb (0,5) SSS (VŠS) 25. 12. 2013. 6. 1. 2014. Broj radnih dana 226 Način realizacije U rad programa uključen je tim stručnjaka. Svakodnevno su u rad skupine uključeni defektolog-odgajatelj, fizioterapeut, odgajatelj, stručni tim vrtića, a povremeno i vanjski suradnici (liječnik pedijatar i fizijatar), čime se otvara mogućnost holističkog pristupa. Inkluzija pruža djetetu s posebnim potrebama mogućnosti: 16 • promatranja i oponašanja dobrih modela učenja te životnih interakcija s djecom koja nemaju teškoća, svoj djeci a naročito djetetu s teškoćama u razvoju kroz svakodnevne situacije i planirane situacije učenja razvoj osobnih kompetencija. Prostor je strukturiran tako da omogućuje svoj djeci slobodan izbor aktivnosti i individualni rad. Program je obogaćen floortime pristupom u radu s djecom. • Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.4. Program predškole Ciljevi programa Osigurati okružje u kojem će djeca najviše moguće razviti svoje potencijale, zadovoljiti svoje aktualne interese i time steći znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu novim uvjetima života, rasta i razvoja, što ga u školi očekuju. Namjena programa Program je namijenjen djeci školskim obveznicima školske godine 2014./2015. Planom upisa predviđeno je upisati 20 djece. Upisi će se provoditi od 13. do 17. siječnja 2014. godine. Nazivi programa, vremenik i nositelji Radno vrijeme 15,00 - 18,00 Djelatnik Struka Str. sprema odgojitelj ili VŠS učitelj razredne nastave 17 Početak rada Završetak rada 3. 2. 2014. 30. 5. 2014. Broj radnih sati 252 Način realizacije Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Posebna se pozornost pridaje poticajnoj organizaciji socio-pedagiškog konteksta u kojem treba osmisliti, ponuditi izbor različitih aktivnosti i igara. Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.5. Kraći programi Vrtić nudi kraće specijalizirane programe, verificirane od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koji se provode u popodnevnim satima, a voditeljice su djelatnice vrtića. Upisi će se provesti od 16. do 20. rujna 2013. godine. 2.5.1. Sportska igraonica Ciljevi programa Omogućiti djeci pravilan razvoj lokomotornog sustava i upoznavanje sadržaja vezanih uz sportski život čime se utječe na cjelokupni razvoj djeteta i stvaranje navika zdravog života. Namjena programa Igraonica je namijenjena djeci predškolske dobi (od četvrte do šeste godine) koja nisu obuhvaćena redovnim programom. Nazivi programa, vremenik i nositelji Kraći program Sportska igraonica Voditelji Mirna Vičić, odgojitelj, VŠS Vrijeme rada i trajanje programa od početka listopada 2013. do kraja svibnja 2014. godine, dva dana u tjednu (s prekidom 18 Dob djece 4. - 6. godine Broj djece 15 Suglasnost za program Ministarstvo prosvjete i športa, klasa: 601-02/0001/26, ur.broj: 532-07-03-03/7- Elena Košuljandić, odgojitelj, VŠS za vrijeme zimskog ispisa) u popodnevnim satima po 45 minuta. 01-02 od 04. siječnja 2001. godine 62 sata Način realizacije Sportska igraonica provodi se u vidu tjelesnih aktivnosti od listopada do svibnja, dva puta tjedno po 45 minuta u dvorani vrtića. Sportske aktivnosti obuhvaćaju programske sadržaje prirodnih oblika kretanja, razne elemente tjelesnog vježbanja, sportskih igara, elementarnih igara, sportske i korektivne gimnastike, atletike, plivanja i drugih kinezioloških aktivnosti. Djeca se kroz dobno primjerene aktivnosti upoznaju s pojmom kruga, kolone, vrste te upoznaju razne igre s pravilima. Omogućen je razvoj i usavršavanja biotičkih motoričkih znanja koja su osnova svake aktivnosti i sporta. Način vrednovanja • kroz dnevnik rada • valorizacija rada nakon završetka programa 2.5.2. Mala igraonica Ciljevi programa • obuhvatiti programom predškolskog odgoja djecu od druge do četvrte godine koja nisu uključena u jaslični ili redoviti vrtićni program • povremenim boravcima u vrtiću olakšati adaptaciju djeteta kad postane korisnik redovitih programa • zadovoljavanje djetetove potrebe za igrom i druženjem s drugom djecom u poticajnom okruženju Namjena programa Igraonica je namijenjena djeci predškolskog odgoja djecu od druge do četvrte godine koja nisu uključena u jaslični ili redoviti vrtićki program. 19 Nazivi programa, vremenik i nositelji Kraći program Mala igraonica Voditelji Vrijeme rada i trajanje programa Dob djece Broj djece Suglasnost za program Melita Car, odgojitelj, VŠS od početka listopada 2013. do kraja svibnja 2014. godine, jedan dan u tjednu u popodnevnim satima u trajanju 1,5 sat. 2. - 4. godine 15 Ministarstvo prosvjete i športa, klasa: 601-02/0603/00167, ur. broj: 533-10-06-4 od 2. lipnja 2006. godine Lidija Medek, odgojitelj, VŠS 62 sata Način realizacije Mala igraonica provodi se kao program slobodne igre, planiranih i pedagoški osmišljenih aktivnosti za djecu u dobi od 2. do 4. godine koja ne pohađaju jaslice ili vrtić jednom tjedno po 90 minuta. Osnovna metoda i oblik rada u igraonici je igra – igra s drugom djecom, igra s odraslima (odgojiteljima) ili individualna igra ovisno o trenutnoj potrebi djeteta. U igraonici se nude: • raznovrsne igre: manipulativne, simboličke i imitativne, funkcionalne, igre građenja i konstruiranja i igre s pravilima, • druženja i društveno zabavne aktivnosti: druženje s roditeljima (adaptacija, sudjelovanje u aktivnostima tijekom trajanja igraonice) • istraživačko spoznajne aktivnosti: istraživačko manipuliranje, te uočavanje uzročnoposljedičnih veza među stvarima i pojavama. Način vrednovanja • kroz dnevnik rada • valorizacija rada nakon završetka programa 2.6. Programi za roditelje 2.6.1. Rastimo zajedno Program je razvijen u okviru UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo ("Prve tri su najvažnije") s ciljem osnaživanja suradnika u predškolskim ustanovama za pružanje podrške roditeljima u najboljem interesu djece. Program 20 konceptualno-programski vode prof. dr. Ninoslava Pećnik i prof. Branka Starc, dok je logističko-organizacijska podrška osigurana iz Ureda UNICEF-a. U cijelosti se provodi u suradnji s Odsjekom za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje. Ciljevi programa Glavni cilj programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; bolje upoznaju sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja). Namjena programa Svrha programa radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta. Program Voditelji Rastimo zajedno Sandra Miculinić Tatjana Car-Kolombo Tea Petek Vrijeme rada i trajanje programa 11 radionica za roditelje u trajanju od dva sata Način realizacije Radionice u trajanju 2 sata. Teme radionica: 1. Roditelji 21. stoljeća 2. Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta 3. Roditeljski ciljevi 4. Sva naša djeca i kako ih volimo 5. Slušanje-vještina roditeljstva 6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe 7. Postavljanje granica 8. Biramo i kreiramo rješenja 9. Još želim znati 10. Biti roditelj: utjecaj i izbori 11. Završetak i novi početak 21 Broj roditelja do 20 Na radionicama roditelji s voditeljicama i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge moguće načine. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja). Uz to, preispituju se vrijednosti u podlozi vlastitog roditeljstva, uči o potrebama djece i roditelja i načinima njihovog zadovoljavanja, vježbaju komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za koja roditelji izraze interes. Predavanjima i vježbama stječu se znanja i vještine koje roditeljima koriste u odnosu s djetetom. Razgovorom se izmjenjuju iskustva o rješavanju problema s djetetom. Druženjem se postaje sigurniji, samopouzdaniji, zadovoljniji. Način vrednovanja • upitnici i evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa radionica • evaluacija voditelja radionica nakon svake provedene radionice 2.6.2. Klub roditelja Rastimo zajedno Ciljevi programa Nastavak poticajnog i osnažujućeg druženja za roditelje koji su završili program Rastimo zajedno kroz teme vezane uz roditeljstvo. Druženje i upoznavanje cijele obitelji Rastimo zajedno. Namjena programa Nakon završenog ciklusa omogućiti nastavak protoka informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta Program Voditelji Klub roditelja Rastimo zajedno Sandra Erceg Vrijeme rada i trajanje programa 1 radionica za roditelje u trajanju 2 sata; 1 poludnevni izlet 22 Broj roditelja koji se odazovu iz svih dosadašnjih generacija Način realizacije Nakon završenog ciklusa održati radionicu Sukobi za sve roditelje koji su završili program Rastimo zajedno. Organizirano sportsko-zabavno druženje roditelja, djece i voditelja programa Rastimo zajedno na poludnevnom izletu. Način vrednovanja Evaluacijske liste voditelja nakon održanih radionica i izleta. 2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu Savjetovalište za roditelje Savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima. Ciljevi Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju individualne ciljeve i razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka. Namjena Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost. Savjetovalište za roditelje Voditelj Vrijeme rada i trajanje Broj roditelja Marija Miškulin Savjetovalište djeluje cijele ped. god., prema potrebi roditelja Individualno savjetovanje Način realizacije Savjetovanje je individualno u dogovoreni termin. Teme s kojima se roditelji mogu javiti psihologu su raznolike: neke se tiču razvojnih problema djece, neke se odnose na odgojne dileme, dio tema se odnosi na životne gubitke, rastave, donošenje važnih životnih odluka. Način vrednovanja • broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine 23 Zdravstveno savjetovalište za roditelje Zdravstveno savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima u zdravstvenim temama. Ciljevi Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima u rješavanju zdravstvenih poteškoća djeteta i dilema roditelja. Namjena Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost. Zdravstveno savjetovalište za roditelje Voditelj Vrijeme rada i trajanje Broj roditelja Martina Stojaković Savjetovalište djeluje cijele ped. god., svaki dan od 8 do 15 sati Individualno savjetovanje Način realizacije Savjetovalište je otvoreno svaki radni dan u terminu od 8 do 15 sati. Teme s kojima se roditelji mogu javiti su alergije, prehrambene navike, higijenske navike i razne druge teme. Način vrednovanja • broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine 24 3. BITNI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE 1. Nastavak unapređenja i oblikovanja poticajnog materijalnog i socijalnog i vremenskog okruženja prostora skupina te realizacija oblikovanja zajedničkih prostora u funkciji igre i učenja djece. Primjena suvremenih procesa učenja djece, poticanje suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na svim razinama. • proširiti i oblikovati prostore koji još nisu oblikovani (blagovaona) s ciljem obogaćivanja života djeteta u vrtiću, oblikovanje međuprostora i holova na način da potiču susrete, druženja, zajedničko istraživanje i učenje formiranje ISA-e za oblikovanje zajedničkih prostora • prostor soba strukturirati i mijenjati tijekom godine na način da je transparentan i omogućuje različite oblike grupiranja djece, druženja, osamljivanje, različite interakcije i komunikacije • obogaćivanje centara kvantitetom i kvalitetom materijala planiranim i izrađenim u suradnji s djecom • smišljeno i pravovremeno planirati između prostorno i organizacijski povezanih grupa (dnevni i tjedni dogovori timova odgajatelja) omogućiti djeci da većinu dana slobodno cirkuliraju između soba birajući prostor i aktivnosti pri čemu ne dolazi do ponavljanja ponude materijala u susjednim sobama • fleksibilna organizacija poslijepodnevnog odmora za svu djecu koja nemaju potrebe za spavanjem s naglaskom na planiranje poticaja i aktivnosti • stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje partnerskih odnosa između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa: dijete-dijete; odrasli-dijete i odrasli-odrasli • osposobljavanje i osvještavanje za bolje slušanje i razumijevanje djece i bliskije povezivanje s njima • nastavak projektne metoda rada s djecom (pokretanje projekata po interesu djece u jasličkim i vrtićkim skupinama, praćenje i dokumentiranje projekata, prezentacija projekta djeci, roditeljima i široj zajednici) Očekivani rezultati • prostorno, materijalno i vremensko okruženje zadovoljava potrebe i interese djece, svi prostori potiču djecu na suradnju, igru i učenje • otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali kao produkt zajedničkog planiranja i koji omogućavaju slobodno cirkuliranje djece i biranje prostora za igru 25 • vrijeme preklapanja radnog vremena odgojitelja iskorišteno za rad u manjim grupama (korištenje međuprostora i zajedničkog prostora) • formiran interesni stručni aktiv za oblikovanje zajedničkih unutarnjih prostora (hol, blagovaona, međuprostori) koji se redovito dogovara, planira, provodi, dokumentira i reflektira aktivnosti u zajedničkim prostorima • suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa • proveden dobro dokumentiran projekt u svakoj skupini 2. Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja motoričkih sposobnosti i navika zdravog načina života • • • svakodnevno promišljati i osigurati različite materijale i igre na vanjskom prostoru sa ciljem što raznovrsnijeg izražavanja, istraživanja i konstruiranja formiranje ISA-e za vanjske aktivnosti djece svakodnevno dogovarati, planirati i provoditi različite sportske aktivnosti na vanjskom prostoru i dvorani šetnje u bližu okolicu vrtića Očekivani rezultati • planiranje sportskih aktivnosti i materijala koji se koriste na vanjskom prostoru u cilju integriranog učenja vidljivo u dokumentaciji skupina i svakodnevnom radu • aktivnosti provedene na vanjskom prostoru i dvorani dokumentirane i prezentirane u unutarnjem prostoru (sobe dnevnog boravka, međuprostori) i na roditeljskim sastancima • formiran interesni stručni aktiv za aktivnosti na vanjskom prostoru koji se redovito dogovara, planira, provodi, dokumentira i reflektira aktivnosti na vanjskom prostoru 3. Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada odgojitelja • razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog procesa u cilju razumijevanja djeteta • timska planiranja/refleksije na punktovima u svrhu dogovaranja daljnjih smjernica rada i pokretanja projekata • zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video zapisi, tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl. s ciljem prisjećanja djece na protekle aktivnosti, poticanja suradnje i samoučenja te razvoj projekata temeljenih na interesu djece • prezentacija rada skupina i procesa učenja djece kroz dokumentaciju (fotografije, izjave, dječji djece radovi) u zajedničkim prostorima (hol, međuprostori, blagovaona) 26 Očekivani rezultati • provedene timska planiranja/refleksije po punktovima • uvedeni etnografski zapisi dječjih aktivnosti (fotografije, izjave djece, anegdotske bilješke i sl.) vidljivi u sobi dnevnog boravka i zajedničkim prostorima vrtića • tromjesečni, tjedni i dnevni plan planiran suradnički (međugrupna suradnja) na osnovu dnevnih zapažanja i praćenja djeteta, te prepoznavanja interesa kako grupe tako i pojedinog djeteta 4. Obogaćeni rad s predškolcima • formiranje skupine predškolaca nespavača u centralnom objektu u poslijepodnevnim satima u prostoru skupine Loptice; pojačani rad s predškolcima u svim redovnim skupinama • planiranje materijala i aktivnosti koje omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima (prakticirati i poticati rasprave, razgovore, diskusije, razmjene znanja), te međudjelovanje sa sadržajima učenja i potiču razvoj kompetencija potrebnih za uspješan prelazak u osnovnu školu (predmatematičkih i predčitalačkih vještina, motoričkih sposobnosti, komunikacijskih vještina, samostalnost i sl.) • dokumentiranje procesa učenja djece, suradnja odgajatelja različitih skupina u planiranju aktivnosti i pokretanje projekta po interesu djece • omogućiti popodnevni odmor predškolcima koji za to imaju potrebu • organizirati „Vježbaonicu“ za skupinu predškolaca i ostale nespavače Očekivani rezultati • savladani razvojni zadaci bitni za polazak u školu • provedena samoevaluacija odgojitelja, pedagoga, psihologa i fizioterapeuta, i evauacija predškolaca • djeca su pripremljena za polazak u školu, usvojila su potrebne kompetencije • djeca su kroz program vježbanja s odgojiteljima i fizioterapeutom poboljšala motoričke sposobnosti, razvila sportski duh i usvojila važnost vježbanja • djeca imaju mogućnost odabira mirnih aktivnosti ili popodnevnog odmora Bitni zadatak za područni objekt Selce • primjena ISA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse (Standardi KpK) u cilju samoprocjene rada odgajatelja i poboljšanja kvalitete rada, pojačan rad na području 27 praćenja, procjenjivanja i planiranja te obitelj i zajednica što ne isključuje rad na ostalim područjima pedagoške prakse • refleksije rada sa suradničkim dječjim vrtićem Đurđica (Rijeka) • formiranje centra za roditelje Očekivani rezultat • prepoznatljiv identitet vrtića - provođenje programa Korak po korak • vođena razvojna mapa za svako dijete • nastavak edukacije odgojitelja kroz suradnju s Dječjim vrtićem Đurđice, Rijeka • formiran interesni stručni aktiv korak po korak koji se redovito sastaje, planira, dokumentira i reflektira područje unapređenja, aktivnosti djece, analizira postupke odgojitelja s ciljem poticanja i osposobljavanja djece za samostalno učenje • roditelj postaje aktivni sudionik odgojno-obrazovnog procesa Bitni zadatak za područni objekt Jadranovo i skupinu Morske zvjezdice • građenje identiteta vrtića uvođenjem elemenata Montessori programa u odgojnoobrazovni rad, obogaćivanje materijalnog okruženja Montessori materijalima iz svih područja (koje izrađuju odgajatelji). Očekivani rezultat • elementi Montessori programa implementirani u odgojno-obrazovni rad 3.1. Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu • razvijanje ekološke svijesti kod djece • obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima, posjetima i izletima • očuvanje kulturne baštine • izdavačka djelatnost • poticanje, uvažavanje i prihvaćanje različitosti kroz svakodnevni život s djecom s teškoćama u razvoju u vrtiću • Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu 3.1.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece • razvrstavanje i recikliranje otpada s ciljem očuvanja okoliša 28 • provedba eko projekata Očekivani rezultati • provedeni i dobro dokumentirani eko projekti u pojedinim skupinama • sve skupine provode eko aktivnosti i dokumentiraju ih • obilježavanje eko datuma • sudjelovanje u eko akcijama lokalne zajednici 3.1.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima, posjetima i izletima Mjesec rujan Obilježavanje Hrvatski olimpijski dan Europski tjedan mobilnosti Dani kruha listopad Dječji tjedan Mjesec hrvatske knjige Otvorenje podružnice Jadranovo studeni prosinac Tjedan sporta Sv. Nikola Božić Maškare siječanj/veljača Obilježavanje 20 godina programa za djecu s teškoćama u razvoju travanj Dan planeta Zemlje Uskrs Sv. Jelena - Dramalj svibanj Dani vrtića Olimpijada lipanj Plava zastava kolovoz Dani Grada Crikvenice 3.1.3. Očuvanje kulturne baštine • upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja • sudjelovanje u običajima 29 • upoznavanje primorskih pjesama i tradicijskih plesova Očekivani rezultat • prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost, prezentacije projekata i stvaralaštva djece) • sudjelovanje u javnim i kulturnim aktivnostima u organizaciji Grada Crikvenice • sudjelovanje u aktivnostima Katedre Čakavskog sabora Kotor • sudjelovanje na Čakavskim susretima u Kostreni 3.1.4. Izdavačka djelatnost Cilj izdavačke djelatnosti je promovirati rad vrtića. Sadržaj rada Nositelj Razdoblje 1. „Lučica“ br. 16 1.1. uredništvo 1.2. sadržaj 1.3. priprema i tisak 1.4. prezentacija Martina Magaš Iva Baldo Lidija Medek Marijana Smojver Maja Gržac Jasminka Ropac veljača, svibanj 2. Internetska stranica 2.1. uredništvo 2.2. sadržaj ravnatelj tajnik stručni tim tijekom godine 3.1.5. Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu • praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada Očekivani rezultat • provedena samoevaluacija i vanjska evaluacija rada • kontinuirano praćenje razvojnog plana ustanove 30 4. PROJEKTI Rad na projektu je jedan od oblika integriranog kurikuluma. Tijek rada na projektu nije moguće unaprijed planirati, nije ga moguće ranije strukturirati, nije unaprijed određena duljina njegova trajanja niti se zna u kojem će se smjeru razvijati. Osnovni je kriterij odabira smjera razvoja projekata interes djece. Jedino što je unaprijed poznato je da će projekt sadržavati istraživanje, izražavanje, rasprave i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika. S obzirom da je interese djece nemoguće planirati unaprijed (za razdoblje cijele pedagoške godine) ovdje su navedeni samo projekti koji se trenutno provode. Sukladno interesima djece odgojitelji će ove godine planirati materijale kojima će poticati djecu na daljnja istraživanja i prema potrebi organizirati refleksije. Dosadašnji tijek projekata 4.1. Moje tijelo – senzomotorika u jaslicama (jaslička skupina „Dudači“ , Selce) Projekt je krenuo od spoznaje da je jasličko dijete istraživač u pokretu koje uči o sebi i svijetu putem svojih osjeta, te da je za njegov optimalan razvoj nužno kreirati kvalitetno i bogato okruženje u kojem će moći kompetentno odabrati vrstu i intenzitet te kombiniranje senzornih stimulacija (multisenzorna stimulacija). Početkom pedagoške godine 2012./2013. započeo je rad na projektu kreiranjem okruženja za igru oplemenjenoj materijalima, poticajima, aktivnostima za senzomotornu stimulaciju. Kreirane su liste za praćenje osjetilnih potreba djece, njihovih reakcija na pojedinu stimulaciju i njen intenzitet – senzorni portreti. Na temelju portreta planirano je bogaćenje okruženja, nuđenje materijala. Uočeno je da se djeca ponašaju u skladu sa svojim osjetilnim potrebama, kompetentno odabiru stimulaciju i određuju intenzitet korištenja te da se prag tolerancije povisuje. Projekt je prezentiran na OMEP-u (međunarodnoj konferenciji), roditeljima, suradnicima u programu Korak po korak - Dječjem vrtiću Đurđica. 4.2. Šareni svijet (vrtićka skupina „Šareni svijet“, Selce) U skupini borave djeca koja govore kineski i engleski, pa se u skupini osim hrvatskog jezika počeo učiti govoriti kineski i engleski kako bi se sporazumjeli. Jezik je važan dio kulture pa su se kroz različitost jezika počele upoznavati i druge kulture. Nudili su se razni materijali pomoću kojih su djeca istraživala kulturalne razlike – slike, karte svijeta, globus, knjige, enciklopedije, slikovnice. U projekt su uključeni roditelji i knjižničarka knjižnice u Selcu. Učenjem o različitosti poticalo se i poštivanje svih oblika različitosti, razvoj identiteta djeteta i njegova slika o sebi. Na poticaj djece smišljena je i zajednička pjesma Šareni svijet. 31 4.3. Može li biti drugačije? Kako to istražuju djeca? (jaslička skupina „Cvjetići“, Crikvenica) Od početka prošle pedagoške godine u skupini vlada veliki interes djece za igre i aktivnosti građenja, te su odgojitelji vođeni interesom djece započeli s istraživanjem statike i ravnoteže. Nudilo se različite materijale, poticaje i time produbio interes djece za aktivnosti građenja. Većina aktivnosti bila je istraživačka, te su djeca u njima uživala. U bogaćenje centara aktivnosti uključili su se i roditelji (radionice), te je kroz projekt ostvarena suradnju sa Centrom za istraživanje djetinjstva (Učiteljski fakultet u Rijeci). Postavljena je izložba dječjih fotografija (koje su snimila djeca) u gradskoj knjižnici. Na temelju čl. 39. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97, 107/07 i 94/13) i čl. 57. Statuta Dječjeg vrtića RADOST, Odgojiteljsko vijeće je na sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST za pedagošku godinu 2013./14. Ravnateljica: Martina Magaš Na temelju čl. 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i čl. 44. Statuta Dječjeg vrtića RADOST, Upravno vijeće Dječjeg vrtića RADOST je na 29. sjednici održanoj 18. rujna 2013. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST za pedagošku godinu 2013./14. KLASA: 601-02/13-01/15 URBROJ: 2107/01-09/02-13-1 Crikvenica, 18. rujna 2013. Predsjednik Upravnog vijeća: Silvije Šegulja 32
© Copyright 2024 Paperzz
