Patronažna sestara u promicanju dojenja

ULOGA PATRONAŽNIH SESTARA U PROMICANJU DOJENJA
Milica Tikvić, mag.med.techn.
Dom zdravlja Zagreb-Istok
Švarcova 20, Zagreb
Tel: 01 23 50 118
Fax: 01 23 22 344
E-mail: [email protected]
Ključne riječi: patronažna djelatnost, promicanje dojenja, metode potpore dojenju
1. SESTRINSTVO I PATRONAŽNA DJELATNOST
Sestrinstvo u Hrvatskoj pod utjecajem je cjelokupnog stanja u sustavu zdravstva,
promjena u medicini i društvu te razvoja znanosti i tehnologija. Ono je dio cjelovitog sustava
zdravstvene zaštite i djeluje od dvadesetih godina prošlog stoljeća. U Zakonu o zdravstvenoj
zaštiti i Zakonu o sestrinstvu (NN 121/03, 126/06) definirana je uloga i odgovornost
patronažnih sestara u sustavu zdravstvene zaštite. Patronažna zdravstvena zaštita jedan je od
oblika sestrinstva u zajednici čije je djelovanje usmjereno na skrb korisnika izvan
zdravstvenih ustanova.
Riječ patronaža dolazi od lat. patronus što znači zaštitnik, pomagač, branitelj. Prema
tome patronažna zdravstvena zaštita predstavlja preventivnu zaštitu zdravlja ljudi primarno u
njihovim domovima. U engleskom jeziku za tu se djelatnost koristi izraz health visitor tj.
zdravstveni posjetilac, odnosno zdravstveni djelatnik koji obavlja mjere zdravstvene zaštite u
domu korisnika.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji patronažne sestre imaju značajnu ulogu u
promicanju i unaprjeđenju zdravlja cijele populacije. One mogu djelovati preventivno na
zdravlje ljudi u zajednici, doprinositi sprječavanju komplikacija i poremećaja, te zajedno s
drugim djelatnostima sudjelovati u očuvanju i unaprjeđenju postojeće razine zdravlja, što se
posebno odnosi na trudnice, babinjače, majke, novorođenčad, dojenčad i malu djecu.
2. PATRONAŽNA DJELATNOST U SUSTAVU ZDRAVSTVA
Patronažnu zdravstvenu zaštitu provode patronažne sestre s ciljem promicanja
zdravlja pojedinaca u obitelji i zajednici. Patronažna djelatnost je danas organizirana u sklopu
domova zdravlja. Svaka patronažna sestra skrbi u prosjeku za oko 5100 stanovnika, na
određenom području. U patronažnoj zdravstvenoj zaštiti je zaposleno oko 900 medicinskih
sestara više stručne spreme.
Djelatnost patronažnih sestara obuhvaća provođenje zdravstvene njege propisane
programom mjera patronažne zdravstvena zaštite, kao i preventivnih mjera preporučenih od
strane liječnika opće i obiteljske medicine, pedijatara, ginekologa i školskih liječnika. Mjere
patronažne zdravstvene zaštite u području promicanju dojenja obuhvaćaju patronažnu skrb za
trudnicu, novorođenče i babinjaču, dojenče i majku i malo dijete. Mjere se provode kroz
individualno zdravstveno preventivno savjetovanje za navedene skupine korisnika, kroz
zdravstveno-edukativne tečajeve, zdravstveno odgojni rad u malim grupama i zdravstveno
1
promotivne programe. U cilju promicanja dojenja održavaju se tečajevi za buduće roditelje,
grupe za potporu dojenju i promotivni programi koji se provode uz tjedan dojenja.
3. UČINAK DOJENJA NA DIJETE I MAJKU
Dojenje je najprirodniji način prehrane djeteta majčinim mlijekom i pretpostavka za
zdrav rast i razvoj djeteta. Majčino mlijeko zadovoljava sve prehrambene potrebe djeteta, te
sadrži brojne obrambene tvari koje štite dijete od različitih upala i bolesti. Time je ono
jedinstveno i neponovljivo i ne može se proizvesti tehničkim postupcima. Dojenje je
nezamjenjivi oblik prehrane djeteta, o čemu patronažne sestre poučavaju buduće roditelje.
Prednosti majčinog mlijeka u odnosu na umjetne mliječne pripravke kojima se hrani
dojenčad su sljedeće:
 uravnotežen odnos hranjivih tvari za optimalan rast i razvoj,
 zaštita od infekcija i smanjenje rizika od razvoja alergija,
 manja učestalost upala,
 manji rizik od iznenadne dojenačke smrti,
 osiguranje automatske prilagodbe potrebama djeteta,
 stimulativni učinak na razvoj vlastitog obrambenog sustava,
 veća inteligencija,
 manja učestalost poremećaja čeljusti i nepravilnog rasta zubi, i
 bolji psihomotorni i emocionalni utjecaj na majku i dijete.
Sve te prednosti patronažne sestre naglašavaju budućim majkama i roditeljima kako bi što
dulje dojile svoju djecu.
Osim povoljnih učinaka dojenja na zdravlje djeteta, dokazani su i brojni povoljni učinci za
majku, o čemu patronažne sestre posebno poučavaju majku. Najvažniji povoljni učinci su:
 manja učestalost raka dojke i raka jajnika prije menopauze,
 manja učestalost slabokrvnosti,
 brže smanjivanje maternice nakon poroda,
 manja mogućnost nove trudnoće za vrijeme dojenja,
 brže postizanje poželjne tjelesne težine,
 manji rizik od osteoporoze, i
 povoljan utjecaj na psihičku stabilnost majke
Razlozi zašto majke ne doje duže svoju djecu su brojni i raznoliki. Prema iskustvu
patronažnih sestara i rezultatima nekih istraživanja najvažniji razlozi su:
1. nedovoljno znanje majke o značenju dojenja,
2. nedovoljno znanje o vrijednostima majčinog mlijeka,
3. nepoznavanje učinka dojenja za dijete i majku,
4. problemi u prehrani dojenčeta, i
5. problemi u svezi zaposlenosti.
Iskustva patronažne skrbi u svezi s dojenjem pokazuju, kako majke koje dolaze iz rodilišta
imaju različita saznanja i stavove o dojenju. Osim toga dojenje je i najveći problem
prilagodbe na novu neočekivanu situaciju, kada majka mora samostalno voditi brigu o
dojenčetu. Stoga osim promicanje dojenja patronažne sestre u svom radu daju naglasak i na
unapređenje dojenja.
4. PROMICANJE DOJENJA U SVIJETU
Promicanje dojenja je jedan od najučinkovitijih načina za poboljšanje zdravlja djece.
Dojenje povoljno djeluje na majke, djecu i obitelji s jedne strane, te zdravstveni i socijalni
2
sustav, kao i društvo u cjelini s druge strane. Prema Konvenciji o pravima djece UN-a, svako
dijete ima pravo na optimalnu prehranu, rast i razvoj.
S obzirom na veliku važnost dojenja za rast i razvoj djece, mnoge su zemlje pokrenule
programe kako bi se povećalo dojenje djece. Svjetska je zdravstvena organizacija (SZO)
zajedno sa UNICEF-om 1990. godine u “Deklaraciji Innocenti” dala glavne preporuke za
zaštitu, promicanje i potporu dojenju. Te su preporuke propisane kao «Deset koraka do
uspješnog dojenja», a patronažne sestre posebno promoviraju preporuke pod točkom 3, 8 i
10. U točki 3 se preporuča unaprjeđenje informiranja trudnica o prednostima majčinog
mlijeka i poučavanje o dojenju. Pod točkom 8 se potiče majke da doje na djetetovo traženje.
Pod točkom 10 se potiče osnivanje grupa za potporu dojenju i upućivanje majki na njih pri
izlasku iz rodilišta ili bolnice.
Temeljem te deklaracije u SAD-u je u razdoblju od 1990. do 2001. godine značajno
povećan broj žena koje doje djecu do 6 mjeseci sa 18% na 33%. Kao zajednički dokument
SZO i UNICEF-a 2002. godine je na 55. skupštini SZO donijeta »Globalna strategija o
prehrani dojenčadi i male djece», koja potiče izradu nacionalnog programa poticanja dojenja
i definira optimalnu prehranu dojenčadi i male djece. Izostanak i smanjenje dojenja u svijetu
u zadnjih 50 godina imalo je ozbiljne posljedice na zdravlje djece i povećanje mortaliteta.
Kod dojenčadi koja nije dojena uočeno je povećanje oboljenja od respiratornih i
gastrointestinalnih bolesti, raznih atopija i limfoma. Sve te posljedice izostanka dojenja
patronažne sestre koriste kod promocije dojenja. U nekim europskim zemljama izrađen je
Nacrt zaštite, promicanja i potpore dojenju, s ciljem poboljšanja dojenja odnosno što ranijeg
početka dojenja nakon poroda, što dužeg dojenja isključivo majčinim mlijekom i što dužeg
trajanja dojenja. Nacrt uključuje specifične i druge intervencije potpore dojenju, za koje
postoje dokazi o djelotvornosti i temeljem kojeg svaka zemlja može razviti nacionalne i
regionalne planove promicanja i potpore dojenju. Ti planovi se temelje na politici dojenja, na
određenim aktivnostima za zaštitu promicanje i potporu dojenju, koje su potpomognute
planovima za informiranje, edukaciju i komunikaciju, kao i planovima kontinuiranog
obrazovanja zdravstvenih djelatnika iz tog područja.
5. PROMICANJE DOJENJA U HRVATSKOJ
Program promicanja dojenja u Hrvatskoj prvi je put pokrenut na nacionalnoj razini
1993. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH i UNICEF-ova ureda za
Hrvatsku. On se provodio sve do 1999. godine, i u tom su razdoblju učinjeni značajni pomaci
u promicanju dojenja zahvaljujući inicijativama državnih, stručnih i kulturnih institucija te
nevladinih udruga. U sklopu pripreme pristupanja Hrvatske EU, Vlada RH je donijela
«Nacionalni plan aktivnosti za interese i prava djece od 2006. do 2012. godine» gdje se
govori o prehrani djece, a jedan od ciljeva je povećanje aktivnosti na promicanju dojenja.
Prema istraživanjima prosječno trajanje dojenja u Republici Hrvatskoj 1996. godine je
iznosilo 3,4 mjeseca. Stoga je u Hrvatskoj potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju i
promicanju dojenja kako bi se postigli preporučeni standardi isključivog dojenja do 6 mjeseci
djetetova života, kao i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu krutom hranom do druge
godine života djeteta, gdje patronažna skrb ima značajnu ulogu
.
6.
SKRB PATRONAŽNIH SESTARA ZA POTPORU DOJENJU
Uloga patronažnih sestara u promicanju dojenja usmjerena je na provođenje zdravstvene
skrbi za trudnice, babinjače, majke i djecu (novorođenče, dojenče i malo dijete). Ona se
temelji se na cjelovitom pristupu zbrinjavanja korisnika u obitelji.
3
Patronažna skrb u slučaju trudnica i dojilja se odnosi na zdravstvenu njegu majki i djece, na
edukaciju i promicanje zdravog načina života, promicanje dojenja i prirodnog hranjenja
djece, te provođenje pravilnih postupaka njege djece. Promicanje zdravog načina života djece
odnosi se na pravovremeno i ispravno informiranje roditelja o prirodnoj prehrani i dohrani
dojenčeta, o važnosti provođenja cijepljenja, o njezi i pravilnoj higijeni, o praćenju tjelesnog,
motoričkog i emocionalnog razvoja djeteta, o prevenciji najčešćih simptoma koji upućuju na
bolest djeteta i dr.U cilju promocije dojenja od izuzetne važnosti je potreba prijave trudnica i
rodilja patronažnoj sestri na propisanom obrascu, te provođenje patronažne zdravstvene skrbi
propisane Programom mjera patronažne zdravstvene zaštite.
Patronažna zdravstvena zaštita trudnica obuhvaća mjere individualnog i grupnog
zdravstvenog savjetovanja, te komunikaciju s trudnicama. Mjere se odnose na pravilan i
zdrav način prehrane, motiviranje i edukaciju za dojenje djeteta, podjelu edukativnih letaka o
dojenu i prednostima hranjenja djeteta majčinim mlijekom. Tu je također važna priprema za
porod, fizička aktivnost za vrijeme trudnoće, priprema za boravak u bolnici, opća i osobna
higijena, prevencija psiholoških trauma, kontrola krvnog tlaka, priprema za dolazak
novorođenčeta u obitelj i drugo. Patronažne sestre podukom trudnice o značaju i tehnici
dojenja, te davanjem uputa o načinu rješavanja problema kod dojenja značajno utječu na
dulje trajanje dojenja. Patronažne sestre upućuju i informiraju trudnice o odlasku na tečajeve
za buduće roditelje. Prema iskustvu patronažnih sestara uključivanje trudnica u grupu za
potporu dojenja je imalo pozitivni učinak za dojenje. Na praktičnim primjerima iskusnih
majki dojilja, trudnice uče pravilan prihvat na dojku i prednosti dojenja, te kako dojenjem
ostvariti uspješnu komunikaciju s djetetom.
Patronažna zdravstvena skrb babinjača obuhvaća individualno i grupno
zdravstveno savjetovanje, primarno o prehrani, higijeni, psihofizičkim aktivnostima,
uključujući obvezni izostanak fizičkih aktivnosti 6 tjedana po porodu, prednostima dojenja
djeteta, pregled i kontrolu dojki. Mjere su usmjerene na komunikaciju s majkama dojiljama,
prepoznavanje poteškoća i problema s dojenjem i dojkama, pomoć i rješavanje nedoumica i
upita oko prirodnog hranjenja djeteta. Patronažne sestre informiraju i upućuju majke na
načine podrške dojenja i na uključivanje u grupe za potporu dojenja.
Patronažna zaštita novorođenčadi obuhvaća sveobuhvatni pregled novorođenčeta u
prvoj patronažnoj kućnoj posjeti koja treba uslijediti u roku od 24 do 48 sati po izlasku majke
i djeteta iz rodilišta. Daljnji postupci koje provode patronažne sestre su njega pupka, poduka
o njezi i higijeni djeteta, te pravovremeno prepoznavanje i otkrivanje anomalija i drugih
bolesnih stanja djeteta. Patronažne sestre kod prve kućne posjete babinjači i novorođenčetu
najveći naglasak daju na poučavanje majke i drugih članova obitelji o prirodnoj prehrani
djeteta, zatim na promicanju dojenja, pomoć pri pravilnom postavljanju djeteta na dojku,
davanju uputa i savjeta o prednostima dojenja za dijete i majku, te davanju drugih savjeta o
očuvanju zdravlja djeteta i majke. Prva kućna posjeta babinjači i novorođenčetu je u 80%
slučajeva u prva dva dana po izlasku majke i djeteta iz rodilišta. Majke rodilje pokazuju
različit stupanj znanja i imaju različite stavove o dojenju. Dojenje je jedan od najvećih
problema prilagodbe na novu situaciju, kada majka mora samostalno voditi brigu o
dojenčetu. Stoga osim na promicanje dojenja patronažne sestre daju naglasak na unaprjeđenje
dojenja. Oko 50 do 60% patronažne zdravstvene skrbi odnosi se na rad s majkama i djecom.
Patronažna zdravstvena zaštita male djece odnosi se na djecu do navršene treće
godine života, a provodi se ovisno o zdravstvenim i socijalnim potrebama djece. Ona
obuhvaća kontrolu provođenje njege kože i sluznica, potporu dojenju do druge godine života
djeteta ili sve dok majka i dijete to žele, edukaciju o hranjenju djece i ispravnom davanju
napitaka, prevenciju karijesa, praćenje rasta i razvoja djeteta, prepoznavanje i otkrivanje
zanemarivanja i zlostavljanja djeteta u obitelji, te prevenciju ozljeda djece.
4
S obzirom na broj rođene djece u Hrvatskoj (2005. godine 42 492 djeteta) svaka patronažna
sestra u prosjeku godišnje skrbi za oko 50 djece i njihovih majki, iako je taj broj vrlo
varijabilan. U nekim područjima Hrvatske, kao npr. veliki gradovi (Zagreb, Split, Rijeka i
dr.) patronažne sestre skrbe godišnje za više od 100 djece, dok u ruralnim slabo naseljenim
područjima i na otocima zbog neravnomjernog prostornog rasporeda majki i djece skrbe za
znatno manji broj djece i majki.
7. METODE POTPORE DOJENJU
Patronažna skrb ima značajan utjecaj na izgradnju stava o dojenju kod trudnica, na
dužinu trajanja dojenja i pri rješavanju problema u svezi s dojenjem. Promicanje i
unapređenje dojenja provodi se na različite načine i putem različitih metoda. Metode potpore
dojenja su patronažna kućna posjeta u trudnoći, tečaj «majka i dijete» za buduće roditelje, te
grupe za potporu dojenju. Prema istraživanjima najučinkovitije metode potpore dojenju su
kombinacija tečaja «majka i dijete» i patronažne posjete, zatim kombinacija patronažne
posjete i grupe za potporu dojenju. Istraživanjima je utvrđeno prosječno trajanje isključivog
dojenja prvorotki i višerotki kod kombinacije tih metoda oko 5 mjeseci, a ukupno dojenje
preko 12 mjeseci. Što se tiče pojedinačnog utjecaja metoda patronažne skrbi na trajanje
dojenja utvrđeno je kraće trajanje isključivog dojenja kod prvorotki u odnosu na višerotke. U
cilju boljeg promicanja dojenja potrebna je sustavna prijava trudnica patronažnim sestrama
nakon 12. tjedna trudnoće. Rad grupa za potporu dojenju potrebno je organizirati u suradnji
sa lokalnom zajednicom i na temelju praktičnih iskustava patronažnih sestara uključenih u
dosadašnji sustav rada grupa za potporu dojenju.
5
8. MJERE PROMICANJA DOJENJA
Promicanje dojenja provodi se nizom mjera koje su usmjerene k odgojnim,
informativnim, promidžbenim i organizacijskim aktivnostima, s ciljem poticanja dojenje.
Također je važna suradnja među zdravstvenim djelatnicima koji sudjeluju u promicanju
dojenja. Vođenjem sestrinske dokumentacije i evidencija o broju rodilja koje doje, o trajanju
isključivog, o trajanju ukupnog dojenja, te u kojoj dobi počinje dohrana djece krutom
hranom, patronažne sestre mogu značajno doprinijeti utvrđivanju stanja dojenja i kod
predlaganja mjera za unaprjeđenja dojenja. U tom bi kontekstu i budući Nacionalni program
za zaštitu, poticanje i potporu dojenja trebao više afirmirati rad patronažnih sestara u
području potpore dojenju. Potrebno je spomenuti i druge mogućnosti promicanja dojenja kao
što je suradnja patronažnih sestara sa nevladinim udrugama koje se bave promicanjem
dojenja, suradnja s medijima koji prate tu tematiku (časopisi, javna glasila, radio i TV).
9. ZAKLJUČAK
Uloga patronažnih sestara kao jednog od oblika sestrinstva u zajednici je značajna u
praktičnom provođenju promicanja i unaprjeđenja dojenja.
Patronažne sestre provode različite aktivnosti u području promicanja dojenja i time pomažu u
razvijanju cjelokupnog programa promocije i unaprjeđenja dojenja, zajedno sa drugim
zdravstvenim službama.
U cilju boljeg promicanja dojenja potrebna je sustavna prijava trudnica patronažnim sestrama
u razdoblju trudnoće, odnosno po izlasku iz rodilišta, kao i tijekom ranog razvoja djeteta.
Pretpostavka ostvarivanja ciljeva dobre zdravstvene zaštite djece je dobra povezanost
različitih segmenata zdravstvene zaštite, kao i nevladinih udruga i medija.
10. LITERATURA
1. Mojsović Z.(ur) 2005. Sestrinstvo u zajednici. Zagreb, Visoka zdravstvena škola.
2. Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, NN
126/06. Zagreb, Narodne novine,.
3. Tikvić M. 2005. Uloga patronažne sestre u promicanju ranog razvoja djece. XIX
simpozij socijalne pedijatrije «Prve tri su najvažnije». Zbornik radova. Šibenik, 2007.
4. Zaštita, promicanje i potpora dojenju u Europi: nacrt aktivnosti.
Projekt Promicanje dojenja u Europi,
http://europa.eu.int/comm/health/ph_projects/2002/promotion/promotion_2002_18_en.htm
5. Nacionalni program za zaštitu, poticanje i potporu dojenja. RH Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi, 2006.
6. Grgurić J. (ur.) 1996. Dojenje, priručnik za zdravstvene djelatnike, Komisija za
koordinaciju pomoći i zdravstvenu zaštitu djece u izvanrednim uvjetima i UNICEF –
Ured za Hrvatsku, Zagreb, str. 64.
7. Pavićić-Bošnjak A. 2000. Grupe za potporu dojenju. UNICEF, Ured za Republiku
Hrvatsku, Klinika za dječje bolesti Zagreb, str. 64.
8. Queenana J.T. 2003. Breastfeeding: It’s an Inportant Gift. Obstetrics and Gynecology,
Eslevier, Vol. 102, No. 1, pp. 3-4.
9. Letica-Protega N. 1997. Promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj. Gynaecol
Perinatol, 6(1), str. 81-82.
6
10. Marija Hegeduš-Jungvirth, Nevenka Krčmar, Damir Srnec, 2000: Rezultati
promicanja dojenja u Međimurju. Paediatr Croat, 44, str. 91-94.
11. Grgurić J., Zakanj Z. 1999. Rezultati promicanja dojenja u Republici Hrvatskoj
tijekom proteklog razdoblja (1993-1998). Paediatr Croat, 43, str. 95-96.
12. Batinica M., Grgurić J., Lipovac D., Vinceković V., Batinica R., Turčinov E. 2001.
Važnost očeve potpore pri dojenju. Paediatr Croat, 45, str. 201-207.
7

Download Report