Cvjetkova 32 – 31 000 Osijek, RH t. +385 031 494 257 f. +385 031 494 201 e. [email protected] www.nansen- GODIŠNJE IZVJEŠĆE Programi i projekti Tijekom 2013. godine Nansen dijalog centar kroz dva programska područja provodio je slijedeće projekte: 1. Nova škola Projekt Nova škola je započeo je 2003. godine s ciljem osnivanja prve integrirane i interkulturalne osnovne škole u gradu Vukovaru. Kurikulum Nove škole (kreiran tijekom 2005. godine od stane nastavnika, roditelja, pedagoga, psihologa i drugih stručnih suradnika našeg centra, a čiju je izradu pratila Agencija za odgoj i obrazovanje- područni ured u Osijeku) prilagođeniji je obrazovnim potrebama multietničke, multikulturalne zajednice. Istovremeno, škola bi trebala osiguravati kvalitetnije školovanje fokusirano na dijete i njegove potrebe. Kurikulum škole dobio je pozitivno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje u svibnju 2007, a iste godine pokrenuta je i Inicijativa za osnivanjem Nove škole, prve integrirane osnovne škole u gradu Vukovaru. U realizaciju projekta su uključeni svi bitni čimbenici: učitelji koji rade u Vukovaru, roditelji, predstavnici grada Vukovara i Županije Vukovarsko-srijemske te stručnjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje RH; predstavnici Koordinacije Vijeća nacionalnih manjina, stručni suradnici, nevladine organizacije i vjerski vođe. Projekt Nova škola dobio je potporu Vukovarskosrijemske županije i Koordinacije vijeća nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije. Inicijativu za oživotvorenjem Nove škole podržali su bivši Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, Gradonačelnik grada Vukovara Željko Sabo, Ured Pravobraniteljice za djecu RH, UNICEF 1 Hrvatska, Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj - područni ured Vukovar, visoki predstavnik OESS-a za manjine gosp. Knut Volleback, te brojni Vukovarci, poznate osobe, organizacije i institucije diljem Hrvatske. U 2012. godini, nakon osam godina od početka projekta i pet godina od pokretanja Inicijative za oživotvorenjem Nove škole, dogodio se značajan pomak u procesu ostvarenja škole. Nova škola dobila je političku podršku svih bitnih dionika. Na sastanku održanom 12. rujna 2012 u Uredu Predsjednika Republike, Ministru znanosti, obrazovanja i sporta, gospodinu Željku Jovanoviću predstavljan je projekt Nove škole, a pozitivno očitovanje na Inicijativu osnivanja Nove škole dali su svi bitni dionici na lokalnoj i nacionalnoj razini. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović istaknuo je kako je Nova škola jedan od prioriteta njegovog Ministarstva i da očekuje da će početi sa radom u rujnu 2013. godine. Na sastanaku održanom u listopadu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, na kojem je uz Nansen dijalog centar sudjelovala dogradonačelnica Grada Vukovara,, dogovoreno je kako će Grad Vukovar preuzeti obavezu osnivanja škole, te osiguravanja materijalno tehničkih uvijeta za početak nastave u rujnu 2013. U veljači 2013. godine na prijedlog Gradonačelnika grada Vukovara gosp. Željka Saboa, Gradskom vijeću Vukovara na sjednici je predstavljan Prijedlog osnivanja Nove škole Vukovar. Većinom glasova prijedlog je odbijen (u korist projedloga glasali su samo vijećnici SDPa, dok su protiv bili: vijećnici HDZ, HČSP dr. Ante Starčević, nezavisni vijećnici, te vijećnici SDSS-a, iako je na sastanku u listopadu, srpska zajednica prihvatila i podržala inicijativu za osnivanjem Nove škole). Na ponovljenom sastanku u Uredu Predsjednika Republike u srpnju, na kojem su sudjelovali Minstar Željko Jovanović, nj. ekselencija Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveške u RH, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i gradonačelnik Vukovara Željko Sabo, razgovarano je o nastavku procesa osnivanja Nove škole, dogovoren sastanak u MZOS početkom rujna, te o mogućnostima da osnivačka prava preuzme Ministarstvo, kako bi se roditeljima pružila sigurnost da škola i vrijednosti koje ona promovira neće biti dovedeni u pitanje promjenama na lokalnom političkom nivou. Sastanci u MZOS održani su 9. i 12. rujna 2013. Sastanke je vodila Ankica Nježić, pomoćnica ministra, a sudjelovali su Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica u Uredu Predsjednika Republike, Milorad Pupovac, Dragan Crnogorac, Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Erik Brede, glavni tajnik u Veleposlanstvu Kraljevine Norveške, te Suzana Agotić i Ivana Milas iz Nansen dijalog centra. Na sastancima je potvrđen dogovor sa sastanka u Uredu Predsjednika, da se ide u osnivanje Nove škole, u Vukovaru ali i u Kninu, jer je stav Ministarstva kako je integrirano interkulturalno obrazovanja potrebno u svim zajednicama, napose izrazito multikulturalnima, a sad podjeljenima, te kako će se nakon otvaranja Nove škole u VUkovaru isti model, uz prilagodbe lokalnoj sredini i potrebama ponuditi i Kninu, a tada i drugim zainteresiranim područjima. Dogovoreno je osnivanje triju radnih grupa pri Ministarstvu, za doradu i prilagodbu Kurikuluma, za utvrđivanje i provedbu procesa na terenu (edukacija nastravnika, medijska kampanja, rad sa roditeljima, outreach program u lokalnoj zajednici), te treća za pravno administrativna pitanja te ostvarivanje materijalno tehničkih uvjeta i osnivanje škole. Nažalost, nakon prva dva sastanka do danas nismo dobili niti jedan zapisnik sa istih. Također, Ministarstvo do danas nije sazvalo niti jedan sljedeći sastanak niti imenovalo radne grupe i povjerilo im mandat, sukladno dogovorima osa sastanaka kod Predsjednika i u Ministarstvu u rujnu. Također, iako dogovoreno na sastancima da se vrlo brzo (rok je bio 22. listopada) ima izraditi projektni prijedlog sa budgetom za projekt Nove škole, koji bi bio upućen kao aplikacija za fondove EEA, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, usprkos našim nastojanjima, nije organiziralo sastanak niti imenovalo osobu zaduženu za izradu projekta. Projekt je napisao Nansen dijalog centar te u roku dostavio komisiji EEA, uz prethodnu suglasnost Ministra Željka Jovanovića. Očekujemo odgovor na aplikaciju tijekom druge polovice siječnja. 2 Ministar je tijekom konferencije Održivost podjeljenog obrazovanja, u organizaciji Foruma za slobodu odgoja, u prosincu 2013 u Vukovaru najavio otvaranje Nove škole u Vukovaru i Kninu, no s obzirom na sporost procesa i neimenovanje radnih grupa, pa prema tome i odgađanje procesa planiranja i provedbe pojedinih aktivnosti u tom smjeru, sada je skoro pa sigurno kako se otvaranje Nove škole odgađa za još godinu dana, tj. sa rujna 2014 na rujan 2015 godine. Vijest o osnivanju Nove škole (listopad 2012) bila je izuzetno popraćena u medijima, a nakon toga i vijest o neizglasavanju Prijedloga za osnivanje Nove škole (veljača 2013), a također i najava Ministra Jovanovića u prosincu 2013, za školu u Vukovaru ali i Kninu. Osim stalnih objava u medijima, prezentirali smo situaciju u razvoju projekta Nove škole i na okruglim stolovima, konferencijama i seminarima: stručni skup „Škola i socijalna integracija mladih u Vukovaru“, ured Predsjednika RH, veljača 2013; „Interkulturalno obrazovanje u školama RH“ Jezerčica, ožujak 2013; „Podjeljena škola – stakleni zid ili prozor u drugi svijet“, Vukovar travanj 2013; Languages in Urban Communities – Multilingualism in Private Sphere, Učiteljski fakultet Osijek, travanj 2013; „Ostvarivanje prava manjina- integracija ili sukob i podjela“, Zagreb, svibanj 2013; Međužupanijski stručni skup za učitelje razredne nastave s temom Građanskog odgoja, Cerna, lipanj 2013; „Kako pokrenuti društvene promjene“ u organizaciji GONGa, Volonterskog centra Osijek i Centra za građanske inicijative Poreč, u Osijeku, listopad 2013; „Svjetska baština u rukama mladih“, u organizaciji Ministarstva kulture, AZOO i MZOS, Osijek, listopad 2013; „Održivost podjeljenog obrazovanja“, Vukovar , prosinac 2013. Projekt financijski podržava Fond Otvorenog Društva. 2. Mreža interkulturalnih škola Donator: the Balkan Trust for Democracy Iznos donacije: 24.870 USD Trajanje projekta: prosinac 2012. – srpanj 2013. Opći cilj projekta je jačanje povezanosti među mladima svih nacionalnih grupa u poratnim zajednicama kroz interkulturalnu edukaciju i promociju kulturalne različitosti zavičaja te razvoj interkulturalnih kompetancija djece i njihovih nastavnika. Specifični ciljevi su: razvoj interkulturalnih komepetencija djece i njihovih nastavnika promocija interkulturalne edukacije u multietničnim zajednicama u Hrvatskoj izgradnja kapaciteta i osnaživanje nastavnika za rad na interkulturalnim sadržajima unutar multietničkih zajedica jačanje mreže nastavnika i škola koji provode interkulturalnu edukaciju kroz vannastavnu aktivnost Kulturna i duhovna baština zavičaja Aktivnosti i postignuća: a) Implementacija vannastavne aktivnosti Kulturna i duhovna baština zavičaja u osnovnim školama 3 Tijekom 2013. godine projekt je omogućio širu podršku provedbi vannastavne aktivnosti KDBZ u 21 školi u Hrvatskoj1 i 1 školi u Srbiji2. Više od 30 nastavnika sudjelovalo je u provedbi ovog programa sa oko 400 učenika. Program se u većini škola provodio dinamikom 1 školski sat tjedno tj. 35 sati tijekom školske godine. Provedba ovog projekta bila je od posebne važnosti zbog prošlogodišnjeg proširenja programa na osnovne škole u 4 županije u kojima nismo radili. Ovim školama, nastavnicima i stručnim suradnicima smo pružili posebnu podrška projektnog tima, kako bi stekli pozitivno iskustvo rada na interkulturalnom programu KDBZ, što uključuje do-edukaciju, stručnu superviziju i podršku u nabavci didaktičkih i drugih materijala za radionice. Škole su u ovom prethodnom izvještajnom razdoblju uglavnom bile fokusirane na provedbu pedagoških radionica u sklopu kojih su obrađivale teme komunikacije, rješavanja sukoba, identiteta, predrasuda i stereotipa, dok u ovom izvještajnom razdoblju fokus je bio na praktičnu izvedbu i tzv. projektnu nastavu (rad na obiteljskim stablima, istraživanju povijesti lokalne zajednice, specifičnim obilježjima zavičaja, posebnostima govora, jezika i pisma, narodnim običajima, radu na zavičajnoj zbirci, obilježavanju praznika pripadnika različitih nacionalnih grupacija i sl.). Sama izvedba programa uključila je i širu zajednicu, posebice roditelje i druge osobe u zajednici koje su zbog specifičnih znanja mogle doprinjeti radu djece na određenoj temi (npr. kustosi muzeja, načelnici, voditelji folklornih sekcija i sl.). Važna komponenta programa bila je rad na uvažavanju, toleranciji i prihvaćanju različitosti (nacionalne, etničke, rasne, socijalne) na nivou razreda, škole i šire zajednice u kojoj djeca odrastaju. b) Supervizija provedbe KDBZ-a u školama Tijekom izvještajnog razdoblja projektni tim je organizirao 20 supervizijskih posjeta (sastanaka) s nastavnicima uključenim u provedbu programa. Supervizijske posjete bile su organizirane na dva načina: kombinirano s nastavnicima više škola i s nastavnicima jedne određene škole. Cilj je bio podrška u provedbi, propitivanje uspjeha i poteškoća, rada na izvedbenim planovima, dogovora oko konkretnih aktivnosti i sl. Osnovna postignuća bila su zadovoljstvo djece novim metodama rada i njihova zainteresiranost za teme i projektnu nastavu (posebno zainteresiranost djece za međusobne susrete škola), a istaknute poteškoće su usklađivanje s postojećom satnicom redovne nastave (posebno ako KDBZ grupu sačinjavaju učenici više razreda). Dodatna podrška supervizijskom procesu bilo je organiziranje i predstavljanje interkulturalnih programa kolekivima u 2 županije (Sisačko-moslavačka, Istarska) gdje je održana radionica pod naslovom "Uvod u interkulturalno učenje". Cilj radionica bio je motivirati širi krug nastavnika za rad na temama interkulturalizma unutar njihovih predmeta ili na satu razrednika te im pružiti osnovne informacije o interkulturalnom obrazovanju djece i metodologijama rada na ovim temama (fokus je bio na temama identiteta, razlike u pojmovima multikulturalizam-interkulturalizam, predrasude i stereotipi, diskriminacija te metodologija i primjeri radionica na navedene teme). Na ovim radionicama prisustvovalo je 38 nastavnika i stručnih suradnika škole iz spomenutih županija. c) Dvodnevni seminar za nastavnike Od 25. - 27.03. u Stubičkim toplicama održan je dvodnevni seminar za nastavnike na kojem je prisustvovalo 19 sudionika-ca (broj prijavljenih bio je 25 sudionika ali zbog ekstremnih vremenskih 1 OŠ Siniše Glavaševića, Vukovara; OŠ Nikole Andrića, Vukovar; OŠ Bršadin, Bršadin; OŠ Nikole Tesle,Mirkovci; OŠ Dalj, Dalj; OŠ Tenja, Tenja; OŠ Zmajevac Zmajevac, PŠ Novi Bezdan; OŠ Markuštica, Markušica; OŠ Josipa Kozarca, Semeljci; OŠ Popovac, Popovac, PŠ Kneževo; OŠ Skradin, Skradin; OŠ Matije Vlačića, Labin; OŠ Vladimira Nazora, Krnica; OŠ Vazmozlav Gržalja Buzet, PŠ Vrh, PŠ Roč; OŠ Gvozd, Gvozd, OŠ Belica, Belica 2 OŠ Matija Gubec Tavankut, Vojvodina, Srbija 4 uvijeta otkazali su svoj dolazak). Specifični ciljevi seminara bili su vježbanje osnovnih postavki radioničkog oblika rada, rad na temama diskriminacije, moći, odnosima među grupama, izvori i analiza sukoba i njihovo rješavanje. Također dio seminara korišten je za razmijenu iskustava nastavnika u provedbi KDBZ programa do sada. Seminar je od strane sudionika-ca ocijenjen kao izuzetno koristan. d) Organizacija okruglih stolova na temu interkulturalnog podučavanja U ovom izvještajnom razdoblju izvršene su pripremne aktivnosti za održavanje okruglih stolova u 3 hrvatske regije. U suradnji sa školama dogovoreno je predstavljanje programa u Međimurskoj županiji 21.06., u Vukovarsko srijemskoj županiji 27.06. i u Istarskoj županiji 03.07. Cilj ovih događanja je prenijeti iskustva dosadašnjeg rada na ovom programu i otvoriti dijalog o potrebama i izazovima interkulturalnog podučavanja u Hrvatskoj. Na održanom okruglom stolu u Međimuskoj županiji bilo je prisutno 20 sudionika. e) Izrada promotivnog materijala Tijekom izvještajnog razdoblja projektni tim je radio na dizajnu više vrsta promotivnog materijala (plakati, bedževi, torbe, brošura). Kreiran je jedinstveni logo KDBZ projekta koji će se koristiti za daljnju promociju programa u javnosti. Otisnuto je 300 jutenih torbi, 500 bedževa, a u pripremi su plakati i informativna brošura o projektu. 3. Moja osobna povijest u multikulturalnom mozaiku zajednice Projekt Moja osobna povijest u multikulturalnom mozaiku zajednice provodili smo od prosinca 2012 do svibnja 2013, u partnerstvu sa Muzejom Slavonije Osijek, a uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt se provodio u okviru nastave Kulturne i duhovne baštine zavičaja u osam škola. Ciljevi projekta bili su: 1. Naučiti više o svom naslijeđu i identitetu kroz učenje o povijesti svoje obitelji te upoznavati obiteljske povijesti drugih učenika i na taj način učiti o multikulturalnosti zajednice; 2. Kroz upoznavanje prošlosti svoga zavičaja te proučavanje kulturnih, vjerskih i obiteljskih običaja i tradicije osvijestiti povezanost prijašnjeg načina života sa sadašnjosti i jak utjecaj koji tradicija ima na očuvanje nacionalne, vjeske i obiteljske pripadnosti. 3. Razvijanje interkulturalnih kompetencija učenika - Promoviranje kulturne različitosti regije kao zajedničke vrijednosti i bogatstva svih stanovnika zajednice. Korisnici projekta bili su učenici i nastavnici osam škola iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije: iz OŠ Zmajevac, iz OŠ Popovac, PŠ Kneževo, iz OŠ Dr.Franjo Tuđman Beli Manastir, iz OŠ Nikole Andrića Vukovar, iz OŠ Siniše Glavaševića Vukovar, iz OŠ Bršadin, iz OŠ Markušica i iz OŠ Tenja. U projekt je bilo uključeno 160 učenika, te osam nastavnika- provoditelja izvannastavne aktivnosti Kulturna i duhovna baština zavičaja. U projekt su se kao volonteri i indirektni korisnici uključili roditelji učenika te drugi nastavnici ili suradnici u školama u kojima se projekt provodio. Škole uključene u projekt djeluju u multikulturalnim zajednicama, te su slijedom toga učenici, nastavnici, suradnici i osoblje škola pripadnici različitih nacionalnosti (Hrvati, Srbi, Mađari, Ukrajinci, Rusini, Romi, Česi..), a često su njihovi identiteti višeslojni. 5 Aktivnosti provedene na projektu su: a) Prezentacija projekta u školama, formiranje grupa zainteresiranih učenika b) Prezentacijska radionica za nastavnike u Muzeju Slavonije Osijek, održana je u 9. siječnja u Muzeju Slavonije, cilj radionice bio je uputiti nastavnike kako će učenici skupljati građu i voditi zapise obiteljskih fotografija, kako izraditi obiteljsko stablo te lentu vremena mjesta c) Istraživanje osobnih povijesti – terensko istraživački projekt učenika uz facilitaciju njihovih nastavnika, u okviru izvannastavne aktivnosti Kulturna i duhovna baština zavičaja prikupljanje građe: fotografija i zapisa, posjeta arhivima, izrada osobnih obiteljskih stabala, prezentacija ostalim učenicima, izrada lente vremena mjesta d) Zajednički susret učenika svih škola održao se 11. svibnja 2013 u prostorima Arheološkog Muzeja u Osijeku, a gdje su učenici prezentirali svoje radove, razmjenili iskustva, te zajedo učili i družili se. e) Izložbe učeničkih radova u njihovim školama, zajedničke završne radionice roditelja i učenika Tijek aktivnosti pratili smo kroz redovite supervizijske sastanke te kroz provedenu evaluaciju. Koordinacijsko supervizijski sastanci sa nastavnicima održali su se 23. veljače, 22. ožujka i 27. travnja. Evaluacija je provedena među učenicima i nastavnicima. Rezultati evaluacije koriste se u poboljšanju projekta te nastavku implementacije izvannastavne aktivnosi Kulturna i duhovna baština zavičaja, koja se i sljedeće školske godine nastavlja u ovih osam škola, ali i u školama diljem Hrvatske. 6 KDBZ se od 2012. provodi u 21 školi u šest županija u Republici Hrvatskoj, a kako je interkulturalna komponenta jedna od šest komponenata Građanskog odgoja i obrazovanja, rezultati i postignuća u okviru provedbe KDBZ i ovog projekta biti će predstavljani na mnogim radionicama i skupovima, te se nadamo biti poticaj u daljnjem poučavanju interkulturalnih sadržaja. Na završetku projekta izdali smo publikaciju koja prati aktivnosti na projektu te daje presjek materijala /nalaza do kojih su učenici došli i koje su izradili tijekom provedbe projekta. Evaluacija i supervizija koje smo provodili tijekom i na kraju projekta pokazale su: - Učenici su se bolje upoznali s povijesnim razvojem mjesta u kojem žive, s članovima i povijesti svoje šire obitelji i različitim utjecajima ratova i migracija na ovim prostorima. - Osnažili su svoje identitete i naučili uvažavati međusobne različitosti. - Spremniji su pružiti empatiju i uvažiti različite sustave vrijednosti u pojedinih obitelji. - Sa zanimanjem promatraju, istražuju i pokazuju kulturne različitosti. - Naučili su različite oblike i metode istraživačkog rada i proširili svoje interese i motivaciju za rad. - Proučavajući međusobnu povezanost i utjecaje kroz povijest ojačali su svoje interkulturalne kompetencije Nanstavnici su zadovoljni povećanim interesom roditelja za suradnju sa školom i svojom djecom (posebno za razgovore o užoj i široj obitelji i prikupljanjem fotografija koje su mnogi pogubili i nisu ih prije smatrali toliko važnim) i roditeljskom uključenošću u prikupljanje materijala, te pokazivanjem interesa za rezultate rada njihove djece. Istraživačke metode rada i pedagoške radionice (stereotipi i predrasude) povećale su motivaciju učenika i njihovu međusobnu povezanost i povjerenje (spremnost da se s grupom podijele i obiteljske tragedije). Iz evaluacijskih lista učenika vidljivo je da je, talođer, da je istraživački način rada povećao interes i motivaciju učenika za rad u KDBZ-u. Učenici školu doživljavaju pozitivnije, više razgovaraju međusobno i u grupama o temama o kojima ranije nisu željeli razgovarati. Projekt im se jako dopao pa mnogi žele nastaviti raditi na njemu jer nisu svi radili sve već su bili podijeljeni u manje grupe i radili pojedine segmente (obiteljsko stablo, intervjue, lentu mjesta, obradu podataka, izradu plakata). Učenici su zainteresirani za dalje proučavanje povijesti mjesta, posebno arhitekturu, zanimanja/zanate, običaje i jezik. Posebno ističu međusobne susrete nakon odrađenih projekata kad se mogu bolje upoznati i razmijeniti svoja iskustva stečena radom na projektu i pokazati svoje kreativne sposobnosti u pjesmi, plesu, glumi, recitiranju, pisanju. Iskazuju i želju da cijelo vrijeme susreta budu svi zajedno, da se ne dijele u manje grupe. Učenici sebe doživljavaju kao aktivne članove grupe, kao bolje osobe, tolerantnije i spremnije na suradnju i međusobno pomaganje. Naučili su učiti povijest i kulturne osobitosti istraživanjem izvora, razgovorima sa starijima (bakama, prabakama, djedama i pradjedama, najstarijim mještanima, gledajući i upoređujući fotografije), upoznavanjem kulturnih osobitosti (običaji, pjesme, ples, jezik, nošnja, ishrana) žitelja zavičaja, promišljanjem i upoređujući. Ponosni su na rezultate svoga rada, posebno kad ih gledaju na izložbama, u tiskanim materijalima i na priredbama kao i kad vide da ih odrasli uvažavaju. Poteškoće u provedbi ovog projekta su se uglavnom odnosile na implementaciju u pojedinim školama (neusklađenost rasporeda izvannastavnih aktivnosti, koje dovodi do nedostatka prostora u kojem bi se odvijala nastava te situacije u kojoj učenici nisu u mogućnosti, iako žele, uključiti se u projekt i nastavu KDBZa jer u isto vrijeme imaju druge aktivnosti, ili su djeca putnici). Kako su škole na području koje je bilo izuzetno pogođeno ratom, suočili smo se u više slučajeva sa činjenicom kako neke obitelji nemaju više niti jednu uspomenu/fotografiju/dokument iz vremena prije rata. 7 Od kada je Priručnik KDBZa postao Pomoćno nastavno sredstvo po rješenju AZOO, priznavanje KDBZa kao izvannastavne aktivnosti u satnicu nastavnicima više nije problem, no dvoje nastavnika je ipak KDBZ radilo "volonterski" jer su već imali popunjenu satnicu drugim satima i aktivnostima. Nansen dijalog centar nastavlja sa podrškom školama u kojima se Kulturna i duhovna baština zavičaja provodi kao izvannastavna aktivnost (u 2012/13 KDBZ su provodile 21 škola u 6 županija, održane su tri prezentacijske radionice KDBZa - u Čakovcu, Puli i Osijeku, tijekom lipnja 2013). Projekt Moja osobna povijest u multiulturalnom mozaiku zajednice je po svim evaluacijama, te osvrtu škola i roditelja bio izuzetno uspješan, završnu publikaciju i metodologiju korištenu u projektu te rezultate projekta predstavljati ćemo među školama koje su zainteresirane za provedbu KDBZa i/ili interkuturalnih sadržaja i vjerujemo kako će isti ili sličan projekt uskoro zaživjeti i u nekoj od škola diljem Hrvatske. NDC je osigurao sredstva od strane Delegacije Europske Unije u RH za sljedećih 18 mjeseci za aktivnosti praćenja provedbe i širenja KDBZa u Hrvatskoj (projekt Interkulturalno obrazovanje za integrirane zajednice“, u nastavku). 4. Interkulturalno obrazovanje za integrirane zajednice Kroz novi projekt koji smo ugovorili kroz EIDHR program EU (104.705,00eur, 28. lipnja 2013.) pod nazivom "Interkulturalna edukacija za integrirane zajednice" (Intercultural education for integrated communities) nastavljamo i produbljujemo naš rad u području programa interkulturalnog podučavanja nastavnika, djece i mladih. Program se i dalje provodi u 6 županija3, kroz osnovanu mrežu škola koje primjenjuju vannastavni program Kulturna i duhovna baština zavičaja. Tijekom ovog izvještajnog razdoblja tj. od školske godine 2014./2015., u program se uključilo 7 novih škola4. Projektno razdoblje je do kraja prosinca 2014. godine, te se provodi zajedno sa projektnim partnerom Pučkim otvorenim učilištem Korak po korak. Glavni cilj gore navedenog projekta je produbiti razumijevanje i interakciju između manjinskih skupina i većine koja će doprinijeti socijalnoj rekonstrukciji poratnih, multietničkih zajednica. Osim sustavnog praćenja i podrške radu nastavnicima (dotatno usavršavanje tj. edukacija i supervizija), projekt ima dodanu vrijednost kroz implementaciju sljedećih aktivnosti: organizacija okruglih stolova u 6 zajednica pod nazivom "Uloga i odgovornosti većine u integracijskim procesima" s ciljem tematiziranja aktualnog života zajednice na području interkulturalnosti izrada studije procijene utjecaja vannastavnog program Kulturna i duhovna baština zavičaja u obrazovnom sustavu s ciljem poboljšanja i usavršavanja programa 3 Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Međimurska, Istarska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska 4 OŠ Vidikovac, Pula; OŠ Mladost, Osijek; OŠ Bilje, Bilje; OŠ Zrinskih, Nuštar; OŠ Bratoljuba Klajića, Bizovac; OŠ Frankopan, Gunja; OŠ Otok, Otok. 8 organizacija međunarodne konferencije "Integrirana i interkulturalna edukacija danas u Europi" Tijekom izvještajnog razdoblja proveli smo sljedeće aktivnosti i postigli sljedeće rezultate: nastavak implementacije KDBZ-a kao vannastavnog programa u školama u RH za školsku godinu 2014./2015. održan seminar/edukacija za nastavnike 22. - 24. studeni 2013. u Termama Tuhelj na kojem je prisustvovalo 22 nastavnika i stručnih suradnika. održan skupni supervizijski sastanak 28. rujna 2013. za 15 nastavnika iz 13 škola održan 1 okrugli stol 09. prosinca 2013. sa 12 panelista i 47 učesnika pod nazivom "Neki odgovori na izazove izgradnje mira, integracije i solidarnosti u RH" zajedno u suradnji sa Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek razvijena metodologija i instrumenti studije procijene utjecaja te implementiran prvi krug upitnika za 30 nastavnika uključenih u KDBZ Tematsko područje rada KDBZ-a u školama tijekom izvještajnog perioda obuhvaćalo je niz pedagoških radionica5 kojima se razvijaju interkulturalne kompetencije djece i mladih, a u drugom polugodištu veći dio naše mreže škola provoditi će projektnu temu "Jezici zavičaja" gdje će učenici istraživati i učiti o jezicima i pismima kojim se koriste ljudi s područja u kojem žive. Ovaj dio aktivnosti planira nadograditi metodologiju rada na jezicima zavičaja kao alata za interkulturalno podučavanje. Krajem godine (26. prosinca 2013.) potpisan je ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta za projekt "Interkulturalno obrazovanje – izučavanje jezika zavičaja" u iznosu od 50.000,00kn koji će dati podršku provedbi ovog dijela programa. Važno je istaći da su partneri na ovom projektu, 4 osnovne škole6, što govori o kvaliteti naše suradnje, te udruga Suncokret iz Vrginmosta. 5. Interkulturalno obrazovanje kroz osobne povijesti Projekt “Interkulturalno obrazovanje kroz osobne povijesti” traje osamnaest mjeseci (prosinac 2011 – lipanj 2014), a provodi se u Vukovaru i Belom Manastiru. Projekt podržava Delegacija Europske Unije u Republici Hrvatskoj. Riječ je o zajedničkom projektu Nansen dijalog centra Osijek te nezavisne produkcije Fade In iz Zagreba, s ciljem da se obrazovanjem, kroz filmski medij, promiče kulturna različitost te jača suradnja među mladima svih nacionalnih pripadnosti. U ovom razdoblju, jedan vikend u mjesecu, za grupu od trideset srednjoškolaca (15 iz Vukovara i 15 iz Belog Manastira) održavati će se video radionice na kojima će polaznici uz mentorstvo profesionalne 5 Nastava KDBZ-a se u većini škola provodi 1xtjedno (ukupno 35 sati godišnje) 6 OŠ Zmajevac, OŠ Markušica, OŠ Gvozd i OŠ Vazmozlav Gržalja, Buzet 9 novinarsko/filmske ekipe steći osnovne vještine snimanja s filmskom kamerom, režije/novinarstva te filmske montaže. Naziv prvog dijela radionica je “Osobna povijest”, a drugog “Vremenska kapsula”. Polaznici će u oba slučaja koristeći filmsku kameru istraživati prošlost odnosno sadašnjost grada u kojem odrastaju. Edukacija će rezultirati s dva dokumentarna filma. Za vrijeme trajanja projekta polaznici radionica će osim obrazovanja sudjelovati u dvodnevnom seminaru, prisustvovati filmskim projekcijama na kojima će moći razgovarati s gostujućim autorima, otputovati na premijeru vlastitog dokumentarnog filma u Zagreb te iste promovirati u svojim zajednicama. Cilj ovog projekta je socijalni oporavak poslijeratnih multietničkih zajednica Istočne Hrvatske te bolje razumijevanje i suradnja između pripadnika nacionalnih manjina i većinskog naroda. Namjera nam je snažiti međuetnički dijalog i suradnju medju mladima u multietničkim, poslijeratnim zajednicama Istočne Hrvatske te povećati razinu interkulturalne kompetencije i prepoznavanja zajedničkih vrijednosti mladih ljudi iz Istočne Hrvatske vezano za njihov identitet (osobni, etnički, nacionalni..) Projekt za cilj takodjer ima i povećati razinu suradnje izmedju mladih ljudi i lokalne zajednice kroz organiziranje i implementaciju kulturnih i medijskih dogadjanja kao osnovice za socijalni oporavak te stvoriti pozitivno okruženje za promicanje kulturne različitosti Istočne Hrvatske kao uzajamnu vrijednosti i dobrobit za cijelu zajednicu, te izraditi priručnik “Interkulturalno obrazovanje kroz osobne povijesti” za sve nastavnike koji rade u multietničkim zajednicama u Hrvatskoj. Do prosinca 2013 odrađene su sljedeće aktivnosti: a) Pripremna faza u kojoj smo obišli gradove Vukovar i Beli Manastir od kojih smo dobili podršku za projekt kao i prostore u kojima se održavaju radionice. Posjetili smo i tri srednje škole u 10 Belom Manastiru te četiri u Vukovaru. Ostvarili smo suradnju s ravnateljima i nastavnicima/pedagozima u svih sedam škola koje smo posjetili, a preko škola smo prikupili učenike zainteresirane za sudjelovanje u ovom projektu. Školama smo predali motivacijska pisma koja su oni preko razrednika podijelili zainteresiranim učenicima. Broj prijavljenih učenika u oba grada iznosio je oko pedeset no nažalost nismo bili u mogućnosti sve njih uključiti u projekt.. Kriterij za odlučivanje koje ćemo učenike uključiti u projekt, a koje ne bio je balans izmedju onih čija se motivacija odnosi na interes za filmskim medijem i onih koji su bili motivirani upoznavanjem kulturne baštine svoga kraja. Sve učenike koje nismo uključili u projekt obavijestili smo o tome preko profesora i ravnatelja. Učenike koji su primljeni o tome smo pojedinačno obavijestili preko telefona. b) Na prvoj uvodnoj radionici u Vukovaru i Belom Manastiru došla je tek nekolicina onih koje smo odlučili uključiti u projekt. Za njih smo održali uvodnu radionicu u kojoj smo ih upoznali sa sadržajem, tijekom i ciljevima projekta. Obzirom na taj mali broj odlučili smo ipak pozvati sve prijavljene učenike, ali ovoga puta preko njihovih škola. Tako smo ponovili uvodnu radionicu i u konačnici dobili 16 učenika iz Vukovara i 13 iz Belog Manastira. c) Za 29 polaznika održan je seminar u Jezerčici u trajanju od tri dana. Na seminar smo pozvali tri predavača koji su pokrili sve teme vezane uz interkulturalizam (identitet, povijest, nasljedje), grupni rad, a održali smo i predstavljanje sudionika kroz obiteljske fotografije te upoznavanje s dokumentarnim filmom, novinarstvom i istraživanjem kao i snimanje kratkog dokumentarnog filma. Kroz aktivnosti namijenjene povećanju grupne kohezije upoznali smo sudionike sa konceptom identiteta, raspravalji o tome što sve spada pod taj pojam, što bi sve mogli biti identiteti. Takodjer smo upoznali sudionike s vlastitim odnosom spram svog identiteta, grupnog identiteta i drugim identitetima sa kojima se susreće. Razgovorali smo o utjecaju ovih pojmova na društvo, načinima formiranja, pozitivnim i negativnim stranama.Polaznike smo upoznali s osnovama dokumuntarnog filma, podijeli prema rodovima i filmskim vrstama, a zatim smo govorili o percepciji pojmova – činjenice, istine i etičnosti kao i njihovoj ulozi i važnosti u dokumentarnom filmu. Predavanje je bilo interaktivno. U drugome dijelu predavanja isti dan pogledali 4 dokumentarca, a potom ih analizirali obzirom na filmski jezik i dramaturgiju. Kroz analizu dotakli smo se i različitih tema poput identiteta, predrasuda, tolerancije i različitosti.Radili smo i na razvoju scenarija, a polaznici su podijeljeni u 5 grupa uz mentorsku pomoć razvijali ideju za dokumentarni film.U posljednjem dijelu polaznici su podijeljeni u 3 grupe i praktično su realizirali model ispovjednog/direktnog dokumentarnog filma (svaki u trajanju cca 3 min) – po jedan predstavnik iz svake grupe odgovarao je na pet istih pitanja, a zatim su snimani netoni. d) Zbog povezivanja učenika odlučili smo održati još jednu zajedničku radionicu (za učenike iz Belog Manastira i Vukovara) koju smo održali u Belom Manastiru. Ona je bila svojevrsni nastavak seminara na kojem su učenici u grupama koje smo formirali na seminaru nastavili razradjivati ideje za dokumentarne filmove, a sve u cilju da tu istu metodu mogu primjeniti kod izrade scenarija za vlastite dokumentarne filmove. Na toj radionici pogledali smo još jedan dokumentatni film kojeg su učenici analizirali progovarajući iz znanja koje su stekli kroz dosadašnje susrete. e) Do početka ljetnih školskih praznika održane su još četiri vikend radionice, (dvije u Vukovaru i dvije u Belom Manastiru), s istom tematikom u oba grada. Na prvoj radionici polaznike smo upoznali sa osnovama snimanja i vođenja intervjua i to kroz teorijsko predavanje i praktične vježbe u kojima su polaznici u parovima vježbali vođenje i snimanje intervjua. Napravili smo i vježbu u kojoj su svi polaznici pojedinačno, u okolici mjesta gdje se održava radionica, kroz 10 slika snimili priče. Kasnije smo sve snimljeno analizirali i komentirali dajući im smjernice što i 11 kako trebaju napraviti da njihove priče i snimke budu što profesionalnije. Polaznicima smo podijelili kamere i dali im zadatak da do sljedeće radionice naprave vježbu snimanja i vođenja intervjua sa svojim ukućanima. Posljednje dvije radionice održane u Vukovaru i Belom Manastiru sastojale su se od pregledavanja i analize snimljenog materijala. U ovoj fazi učenici nastavljaju sa vježbama koje ćemo ponovno analizirati na sljedećoj radionici. f) Za vrijeme ljetnih školskih praznika, u mjesecu srpnju organizirali smo ponovni susret svih polaznika, onih iz Vukovara i Belog Manastira na radionici u Belom Manastiru. Ova radionica bila je zamišljena kao nastavak razrade scenarija dokumentarnih filmova o osobnim povijestima te pregledavanje snimljenih vježbi, ali i kao druženje koje se nakon formalnog dijela nastavilo na izletištu Puškaš. Cilj ovog neformalnog druženja je bio da mladima kroz različite oblike timskog rada (uređivanje prostora za kampiranje, pripremanje hrane, traženje drva, paljenje vatre…) omogućimo grupno povezivanje. g) U školskoj godini, 2013/2014 , u rujnu smo održali po jednu radionicu u Belom Manastiru i Vukovaru. Na tim radionicama nastavili smo sa pregledavanjem Ii analizom snimljenih vježbi, no međutim tada je već polovica učenika odustala od polaženja radionica pa se sveukupni broj polaznika sa broja 29, smanjio na 16. U ovom periodu održali smo još 6 neformalnih susreta sa polaznicima, četiri u Vukovaru i dva u Belom Manastiru s ciljem da uočimo želje i potrebe polaznika te ih upoznamo sa tijekom provedbe projekta. Susreli smo se i s profesorima i ravnateljima koje smo također obavijestili o tijeku provedbe projekta, ali isto tako ih zamolili za pomoć oko pada broja polaznika. Obzirom da se broj polaznika nije vratio na staro, odlučili smo da sve sljedeće radionice održimo zajedniči za polaznike iz Belog Manastira i Vukovara, u Vukovaru. Do kraja godine održali smo još četiri takve radionice na kojima smo pregledavali snimljene materijale i komentirali ih te polaznicima davali upute na ih koji način mogu poboljšati. U ovom periodu polaznici su sa znanjem iz snimanj, pisanja scenarija i vođenja intervjua koje su stekli na dosadašnjim radionicama krenuli u finalna snimanja za svoje filmove. Na jednoj od ovih radionica uključili smo i igre povezivanja grupe te smo radili vježbe povjerenja i jačanja tima. Posljednje dvije radionice odnosile su se na montažu gdje smo sa polaznicima zajednički odlučivali o strukturi filma te iz cjelokupnog snimljenog materijala izabirali što ćemo staviti u film. h) Osim zajedničkih radionica, s onim polaznicima koji nisu zadovoljili tehničke standarde prilikom samostalnih snimanja, ponovili smo snimanje u njihovim obiteljima. Takvih je polaznika bilo 8 pa smo s njima odlazili na snimanja kako bismo im pomogli prilikom vođenja i snimanja intervjua. i) Obzirom na ograničeno vrijeme od osam sati koliko većinom traju radionice, s polaznicima čije snimke nismo uspjeli do kraja pregledati na radionicama, radili smo tzv. online montažu preko skajpa. j) U obilazak roditelja naših polaznika otišli smo u prosincu, a sa svrhom upoznavanja sa tijekom provedbe i ciljevima projekta te našim organizacijama. U deset dana posjetili smo 15 obitelji te od roditelja dobili suglasnost za korištenje snimljenih materijala kao i suglasnosti za istupanje maloljetne djece u medijima sa svrhom promocije projekta. 12 6. Program Suočavanja s prošlošću i promoviranje građanske hrabrosti U okviru ovog programa, Film u produkciji Nansen dijalog centra „Neispričane priče“, prikazan je u tijekom 2013. godine na Festivalu Tolerancije – 7. Festivalu židovskog filma, koji se održao u Zagrebu od 19.-25. Svibnja i na Festivalu Tolerancije u Sarajevu, na kojem je film bio prikazan 27.10. 2013. Film „Neispričane priče“ dokumentarni je film o primjerima dobra; o herojskim djelima u kojima su ljudi riskirali živote i osudu vlastite etničke skupine spašavajući prijatelje, susjede te općenito ljude u nevolji bez obzira na njihovu nacionalnost, a tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. Naša uloga jest da istražimo i iskoristimo ovu društvenu vrijednost, iz etnički i vjerski različitih zajednica biše Jugoslavije, kao temelj za uspostavu među etničkog dijaloga i socijalne rekonstrukcije tih zajednica. 7. Projekt : Orijentacija: NAPRIJED! Projekt se financira sredstvima Europske unije kroz IPA program prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije, te je potpomognut sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt partnerski provode Novosadska novinarska škola, Srbija i Nansen dijalog centar, Hrvatska. CILJ PROJEKTA: Podizanje svijesti mladih u multikulturalnoj, pograničnoj regiji Srbije i Hrvatske o posljedicama rastuće popularnosti ekstremnih desno orijentiranih organizacija kao i povećavanje demokratskih kapaciteta mladih predstavnika socijalnih, političkih i medijskih organizacija u cilju iznalaženja rješenja ovog zabrinjavajućeg problema. TRAJANJE: od 01. srpnja 2013. do 31. svibnja 2014. Tijekom ovog 2013. godine održane su sljedeće aktivnosti: 1) U Novom Sadu 12. srpnja 2013. s početkom u 11 sati, u prostorijama Novosadske novinarske škole, održan je pripremni sastanak predstavnika partnerskih udruga koje provode projekt Orijentacija: Naprijed!, Novosadske novinarske škole iz Novog Sada i Nansen dijalog centra iz Osijeka Planom realizacije aktivnosti projekta Orijentacija: Naprijed! ciljevi sastanka su bili: Izraditi podroban plan provedbe projekta Izraditi jedinstveni Prijavni obrazac za sudionike projekta Izraditi raspored provedbe svih svih projektnih aktivnosti Izabrati logo projekta i usuglasiti sadržaj promidžbenog materijala Zaključci Usuglašen je i izrađen podroban Plan provedbe projektnih aktivnosti Izabran je logo projekta i usuglašen je sadržaj promidžbenog materijala Dogovorena su i definirana očekivanja od rezultata evaulacije i definirane obveze osobe koja će provesti evaulaciju projekta. 13 2) U Novom Sadu, Republika Srbija,od 27. -29- 09. 2013 održan je trenining za sudionike projekta pod nazivom: Čuj znaj, kaži. Treningu su nazočili mladi sudionici projekta Orijentacija: Naprijed! iz pograničnog područja Republike Srbije i Republike Hrvatske, Bačkog okruga i Vukovarsko – srijemske i Osječko –baranjske županije. Cilj treninga bio je podučiti sudionike kako prepoznati elemente govora mržnje, zlouporabu i manipuliranje povijesnim podacima, neizravne i izravne pozive na nasilje, internetski rašireni diskurs fašističkog i nacionalističkog govora mržnje i lažne vođe kao potencijalne uzore mladim ljudima. Sudionici projekta “Orijentacija: Naprijed!” nakon treninga “Čuj, znaj kaži”, temeljem usvojenih znanja i vještina na treningu, započeli su praćenje medija. U periodu od 7.10. – 13. 10. 2013. mladi sudionici su, uz pomoć mentora, pratili vijesti Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Glasa Slavonije, Facebook stranice Jutarnjeg i Večernjg lista u Republici Hrvatskoj, te Večernjih novosti, Kurira, Dnevnika, Facebook stranice Večernjih novosti i Kurira u Republici Srbiji. U istom periodu sudionicisu intervjuirali osobe u lokalnim sredinama na temu govora mržnje u medijima. Nakon rezultata praćenja medija i dubinskih intervjua rezultate i izvješća objavili smo na stranici projekta: www.odaberipravo.org Od 6.- 8. prosinca, 2013. godine u Osijek, Republika Hrvatska, održan je trening “Govori glasno i jasno” za sudionike projekta „Orijentacija: Naprijed“. Mladi su sudjelovanjem na ovome treningu imali priliku steći znanja i vještine koje se koriste u debatiranju, raspravama i javnom zagovaranju, te vještine neophodne za dijalog s mladim predstavnicima političkih stranaka. 8. Dodir nade Donator CFR Footprints, Engleska Suranja započeta na sastanku održanom 28. veljače s vlč. Clive R.Fowle, Koordinatorom organizacije CFR Footprints and Judith Halliday njegovom suradnicom. 14 Cilj projekta je doprinijeti poboljšanju kvalitete života u multietničkim zajednicama istočne Slavonije kroz motiviranje, osnaživanje, te razvoj osobnih i društvenih kapaciteta za suočavanje s traumama iz rata. Projekt je namijenjen članovima i članicama udruga, ali i pojedincima koji okupljaju i pružaju potporu osobama s ratnim traumama, te svim osobama koje su spremne raditi na vlastitim povredama i traumama iz rata. Program koji nudimo sastoji se od edukacije zasnovane na temeljnim vrijednostima i metodama nenasilnog djelovanja, a bavi se temama o cjelovitom pristupu zdravlju pojedinca i zajednice. Edukacijski program sastoji se od 9 dana treninga, raspodijeljenog u 6 susreta (3 dvodnevna – rezidencijalna i 3 cjelodnevna trening dana). Edukacijski program okuplja skupinu od 10 do 14 sudionika/sudionica. Trening je mjesto gdje se vježbaju vještine i stavovi na određenu temu, a naglasak se stavlja na interaktivni grupni proces rada i iskustveno učenje zasnovano na principima učenja odraslih. Polazišna osnova je da svaki čovjek ima značajan potencijal. Trening proces vode stručne osobe educirane prema specifičnostima vezanim uz nenasilno djelovanje, medijaciju, te psihosocijalni rad i rad na traumama. Uz podršku stručnih trenera sudionici/ce imaju priliku otkrivati i samostalno razvijati svoje potencijale i izgrađivati se kao osobe. Projektni ciklus započinje promotivnim aktivnostima i regrutacijom zainteresiranih osoba za edukaciju. Edukacijski ciklus proteže se od siječnja do lipnja, po jedan susret u mjesec dana. Od siječnja do lipnja 2013 godine održano je 5 radionica, iz bazičnog ciklusa radionica u trajanju od 7 dana s grupom od 12 sudionica iz Vukovara, Valpova i Belog Manastira. Osmero kotrenera-volontera koje smo educirali kroz protekle godine rada sudjelovali su u vođenju radionica. 1. Clive Fowle i Judith Halliday su 2. i 3. ožujka održali radionicu u Vukovaru na temu zdravlja i ozdravljenja. 2. Radionicu Komunikacijskih vještina održala je Nena Arvaj 24. ožujka u Osijeku. 3. Radionica na temu povrijeđeni pomagač održana je u Iloku. Voditelji su bili Clive Fowle, Dorn Margarets i Nena Arvaj. Temu smo istraživali kroz igru uloga iz priče o Dobrom Samarijancu te kako, premda smo povrijeđeni kao pojedinci, možemo biti nositelji ozdravljenja i pomirenja. Zaključak radionice bila je vježba "Kontroliraj svoju priču" koja je u fokusu imala različite percepcije u situacijama sukoba. 4 i 5. radionca na temu identiteti i oproštenje održana je 11. i 12. svibnja u Belom Manastiru. Treneri su bili Clive Judith i Nena Arvaj. Razmatrali smo tko smo kao pojedinci i koji su najvažniji aspekti našeg identita te što se događa kada je identitet povrijeđen. Nakon toga je slijedila radionica o oproštenju koja je istraživala prirodu oproštenja kroz primjer i igru uloga o Jo Berry i Pat Magee iz Sjeverne Irske. 6. i završna radonica bazičnog ciklusa edukacije s temom Pomirenja održana je 14. i 15. rujna 2013. u Orahovici. Sudjelovalo je 10 osoba i 3 kotrenera. Treneri su bili Clive, Judith i Nena. Aspekte pomirenja i pravde razmatrali smo analizirajući koncepte pravde, istine, milosti i mira i njihovog suodnosa u istinskom pomirenju nakon sukoba. Od 21. do 25. lipnja održan je sastanak planiranja u Malinskoj. Planiran je sadržaj naprednog treninga koji će uključiti posjet sudionica seminara Ujedinjenom Kraljevstvu. Također je planiran program i sadržaj treninga koji će se održati s Ekumenskim forumom žana u listopadu u Srbiji i studenom u Hrvatskoj. Planiran je i nastavak rada s novim facilitatorima radionica kako bi mogli dalje produbljivati i razvijati svoje vještine. Treneri na projektu Clive Fovle i Judith Halliday vodili su edukaciju pod temom Oproštenje tijekom konferencije u organizaciji Ekumenskog foruma hrišćanskih žena Srbije na kojoj je sudjelovalo 20 sudionoca iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, a koja se održala u Osijeku od 15. - 17. studenog. Nena Arvaj je prevodila tijekom konferencije. 15 Posjet sudionicama u Valpovu i kraći susret uz prezentaciju o vještinama rješavanja sukoba održao se 18. studenog u Centru kultura Grada Valpova. 19. studenog u Vukovaru je održana radionica praćenja za facilitatore koji su pomagali voditi radionice tijekom treninga. Osmero sudionika je razmijenilo iskustva vođenja dijelova treninga te su iznijeli potrebe za daljnje usavršavanje. Također se napravila analiza različitih aspekta planiranja treninga. Planiranje aktivnosti na projektu održano je 17 studenog. Slijedeće aktivnosti za početak 2014. godine su prezentacijska radionica od 2 dana u Tuzli, napredni trening od 5-7 dana u UK i radionica planiranja novog bazičnog treninga s facilitatorima u Vukovaru. Ustrojstvo i djelovanje Udruge Nansen dijalog centar u Osijeku je lokalna nevladina organizacija osnovana u travnju 2001. Vizija Nansen dijalog centra je inkluzivna i multietnička zajednica, dok nam je misija socijalna rekonstrukcija poslijeratnih i multietničkih zajednica. Tijela upravljanja Udruge: menadžer. skupština, predsjednik i dopredsjednik, upravni odbor i generalni U udruzi je u 2013. godini bilo zaposleno 7 zaposlenika od kojih 3 na puno radno vrijeme dvoje na 25% radnog vremena i jedan zaposlenik na 68% radnog vremena. Obzirom na zacrtane ciljeve u strateškom i operativnom planu zadovoljni smo brojem ostvarenih fondova za aktivnosti našeg centra u dva programska područja: 1.). Projekti usmjereni na integraciju,formalno i neformalno obrazovanje i jačanje interkulturalnih kompetencija djece i mladih; 2.) Projekti prekogranične suradnje. Isto tako zadovoljni smo suradnjom koju smo ostvarili s pojedinim nevladinim organizacijama iz zemlje u regije u procesima apliciranja i realizacije samih EU projekata. Važna nam je i prepoznatost našeg rada u zajednicama u kojima djelujemo. NDC je u svom radu, posebno kroz formalne i neformalne mreže organizacija civilnog drušva, djelovao na područje javnih politika. Poseban doprinos dali smo procesu mogućeg uspostavljanja prvih interkulturalnih/integriranih škola u Vukovaru i Kninu. Aktivno sudjelujemo u zagovaračkim aktivnostima Inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sistem RH. Pozvani smo i priključili smo se sudjelovati u neformalnoj mreži "Svi mi za Hrvatsku svih nas". U suradnji sa Agencijom za odgoj i obrazovanje razvijamo kurikulum edukacije nastavnika za područje rada s djecom na razvoju interkulturalnih kompetencija. Ove zagovaračke aktivnosti bile su nam omogućene institucionalnom podrškom NZRCD. Osim projekata koje smo provodili, sudjelovali smo u implementaciji edukacije interkulturalnog poučavanja u sklopu eksperimentalnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja; aktivni smo sudionik GOOD inicijative (inicijativa organizacija civilnog društva koje se zalažu za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u redovni odgojno obrazovni sustav); prepoznati smo kao partner od strane Agencije za odgoj i obrazovanje u pripremi i provedbi treninga interkulturalnih 16 kompetencija, te smo pozvani uključiti se u edukativni tim neformalne mreže Svi mi – za Hrvatsku svih nas. 17
© Copyright 2024 Paperzz
