Centar za evaluacijske metode Centar za profesionalnu orijentaciju Tema Evaluacija Programa obuke za odabir zanimanja i razvoj karijere uĉenika srednjih škola projekta YEP (Youth Employment Project) Datum August 2011 Status Finalna verzija izvještaja Vremenski evaluacije okvir Septembar 2010– August 2011 Klijent GOPA Kontakt Konsultant proMENTE social Dizajn istraţivanja research: autor izvještaja www.proMENTE.org Glavni terenu: istraţivaĉ GOPA BiH Maja Zirojević i Dţenana Husremović Sidik Lepić [email protected], [email protected] na Sidik Lepić [email protected] Format, jezik, verzije lokalni izvještaja Publikacija/internet stranica izvještaja Datum odobrenja etiĉke tba revizije proMENTE-a Istraţivanje sa djecom: tba procedura zaštite djece Partnerske organizacije tba obavještene o ciljevima i istraţivaĉkoj etici Pojedinaĉni ispitanici tba obavješteni o ciljevima i istraţivaĉkoj etici. Osiguranje podataka Osiguranje anonimnosti kvalitete tba Interno tba Anonimnost podataka proMENTE štiti anonimnost ispitanika, gdje drugaĉije nije izriĉito dogovoreno. Sva pitanja/varijable koje sadrţe informacije koje se mogu koristiti za identifikaciju ispitanika su uklonjene iz izvještaja i konaĉne baze podataka. To znaĉi da su dati odgovori ispitanika fiziĉki odvojeni od podataka koji se odnose na njihov identitet. proMENTE će odbiti svaki pokušaj bilo koje strane za identifikaciju ispitanika. Skraćenice ADA Austrija Development Agency BiH Bosna i Hercegovina GOPA Gesellschaft für Organisation, Planung und Ausbildung mbH GTZ Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit mbH M&E Monitoring i evaluacija SDC Swiss Agency for Development and Cooperation VET Vocational Education and Training YEP Youth Employment Project 2 Sadrţaj Skraćenice ............................................................................................................................................... 2 Saţetak .................................................................................................................................................... 4 1 UVOD ......................................................................................................................................... 7 1.1 FAKTORI KOJI UTIĈU NA ODABIR I RAZVOJ KARIJERE ................................................................. 9 1.1.1 Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere ...................................................................... 9 2 YEP projekat ............................................................................................................................. 14 2.1 PRETPOSTAVKE NA KOJIMA JE BAZIRAN PROJEKAT .................................................................. 14 2.1.1 2.2 Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere ........................... 14 PROVOĐENJE PROJEKTA ............................................................................................................ 16 2.2.1 Priprema priručnika za provođenje radionica .................................................................. 16 3 Evaluacija programa obuke uĉenika za odabir zanimanja i razvoj karijere .............................. 18 3.1 CILJ I ZADACI EVALUACIJE ........................................................................................................ 20 3.2 METODA EVALUACIJE................................................................................................................ 20 3.2.1 Ispitanici ............................................................................................................................ 20 3.2.2 Postupak ............................................................................................................................ 21 3.2.3 Instrumenti......................................................................................................................... 21 3.2.4 Obrade podataka ............................................................................................................... 22 3.3 REZULTATI EVALUACIJE ............................................................................................................ 23 3.3.1 Opis uzoraka učesnika....................................................................................................... 23 3.3.2 Priprema podataka za obradu – zavisni uzorak ................................................................ 29 3.3.3 Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom ..................... 30 3.4 ZADOVOLJSTVO RADIONICAMA I OCJENA RADA NASTAVNIKA ................................................. 47 3.4.1 Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica ............................................. 49 3.4.2 Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika ............................................ 52 3.4.3 Povratne informacije nastavnika ....................................................................................... 54 3.4.4 Korisnost, sadržajnost i jednostavnost upotrebe web stranice Mojakarijera.com ........... 61 4 Zakljuĉci i preporuke................................................................................................................. 63 5 Prilozi ........................................................................................................................................ 70 3 Saţetak GOPA –YEP (Youth Employment Program, komponenta 1) i proMENTE socijalna istraţivanja su u školskoj 2010/2011 pripremili i implementirali pilot projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere. Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uĉenika srednjih škola za kompetentno i informirano donošenje odluka vezanih za nastavak školovanja i traţenje posla. Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odrţavanje radionica tokom ĉitave školske 2010/2011 godine u 6 srednjih struĉnih škola sa podruĉja Bosne i Hercegovine. U projektu je uĉestvovalo 6 škola: Mješovita srednja škola Graĉanica, Srednja škola Prnjavor, GraĊevinsko geodetska škola Tuzla (ĉetverogodišnja zanimanja), Srednja tehniĉka škola Brĉko, Srednjoškolski centar “Milorad Vlaĉić” Vlasenica i Srednja škola Rogatica. Ovaj projekat podrţava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa uĉenicima više nije vaţno da mi za njih izaberemo zanimanje koje najviše odgovara njihovim rezultatima na testovima, pri tome tretirajući uĉenika kao iskljuĉivo primaoca ove informacije i suţavajući mu izbore i vidike kako sve moţe razvijati karijeru. Kompletan projekat obuke za srednjoškolce je osmišljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula: Upoznajmo sebe, Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. Osnovne znaĉajke ovog projekta su modularni pristup, ukljuĉivanje nastavnika u proces obuĉavanja i uvrštavanje radionica u programe rada postojećih temeljnih predmeta u školama, te korištenje interaktivnih metoda poduĉavanja kao najefikasnijih metoda za razvijanje spoznaje i podizanje motivacije. Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili: upoznavanje vlastitih vještina, sposobnosti, interesa i vrijednosti, upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja, uĉenje kako se prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak školovanja i karijere, uĉenje pisanja biografije i popratnog pisma, uĉenje o naĉinima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za prikupljanje informacija o radnim mjestima i zapošljavanje, uĉenje kompetencija potrebnih za uspješan prolazak na selekcijskom intervjuu. Radionice koje su provedene sa uĉenicima kroz pruţanje informacija i diskusije na odreĊenu temu trebale su da kod uĉenika dovedu do promjena u kljuĉnim psihološkim varijablama: poznavanje vlastitih karakteristika, stepen percipirane samoefikasnosti (osjećaja da osoba moţe postizati zadane ciljeve i savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja), motivaciju za traţenjem posla, stepen odluĉnosti u donošenju odluka o nastavku školovanja ili zapošljavanja i doţivljaja da svojim ţivotom najviše upravljamo mi sami (unutarnji vs. vanjski lokus kontrole). Za evaluaciju programa intervencije definirano je ukupno 16 indikatora koji su podijeljeni u tri skupine: poznavanje sebe i svijeta rada, znanje o kljuĉnim karakteristikama vezanim za upravljanje karijerom i znanje o naĉinima traganja za informacijama potrebnim za racionalno donošenje odluke, te psihološke varijable. Evaluacija je imala dizajn prije –poslije sa kontrolnom i eksperimentalnom grupom. Uĉenici su popunjavali set upitnika prije poĉetka radionica i nakon radionica s tim što je u posttestu dodano pitanje o drugom aktivnostima vezanim za razvoj karijere kako bi se kontrolirao njihov uticaj na promjene unutar indikatora. Rezultati analiza razlika u promjenama ukazuju da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere uticale su na to da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaĉajne razlike i tendencije koje ukazuju na bolju pripremljenost za cjeloţivotni razvoj karijere od kontrolne grupe. Radionice su postigle jedan od najznaĉajnijih ciljeva a to je povećale su jasnoću kod uĉenika kojim zanimanjem ţele da se bave u budućnosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su tendenciju da se doţivljavaju manje neodluĉnim kao osobe u odnosu na kontrolnu grupu. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u 4 shvatanju vaţnosti donošenja odluka o nastavku karijere, te tendencija da se osjećaju kompetentniji kada su u pitanju metode aktivnog traţenja posla u odnosu na kontrolnu grupu. Kod uĉenika eksperimentalne grupe došlo je i do statistiĉki znaĉajnog porasta uvjerenja o tome da znaju što su sposobnosti, te je uoĉena tendencija da su oni u mogućnosti nabrojati više sposobnosti koje posjeduju. Uĉenici eksperimentalne grupe su statistiĉki znaĉajnije napredovali i u znanju o vještinama. Na pitanje „Ja znam šta su vještine“ eksperimentalna grupa je bila slabija od kontrole u pretestu, dok je u postestu došlo do znaĉajnog porasta u eksperimentalnoj, i pada u kontrolnoj grupi. Evaluacija je pokazala da su uĉenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujući radionicama mogli nabrojati nešto više dijelova biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova biografije. I jedna i druga grupa pokazale su oĉekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole prema vanjskom polu. U trenutku posttesta uĉenici su bili pred odlukom kako nastaviti svoje školovanje i ta doza neizvjesnosti potiĉe osobe da poĉnu razmišljati kako će ishodi ipak više zavisiti od vanjskih faktora nego što su mislili u pretestu. Ipak, ovo pomijeranje je veće u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi što sugerira da se radionicama postiglo da uĉenici ipak više zadrţe osjećaj da su za nastavak njihovog školovanja i razvoj karijere najvaţniji oni i njihove aktivnosti, a ne sreća ili neki drugi vanjski faktori. Rezultati evaluacije pokazuju da se radionicama moţe postići povećanje otpornosti na odbijanja. U eksperimentalnoj grupi je primijećena tendencija blagog rasta otpornosti na odbijanja, dok je u kontrolnoj grupi došlo do blagog pada otpornosti na odbijanja. Na nekoliko indikatora nisu uoĉene razlike izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe. Uĉenici eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaĉajno promijenili svoj stav o poznavanju sebe i svojih karakteristika. Uĉenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjali odluku što će raditi nakon završetka srednje škole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj je mijenjalo svoju odluku.) Uĉenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili nešto sigurniji u svoju odluku nego su to bili na poĉetku što je vrlo pozitivan nalaz jer je osjećaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo vaţan za zadovoljstvo odabirima. Osim toga, na nekim od indikatora kontrolna grupa je pokazala tendenciju boljih rezultata od eksperimentalne. U kontrolnoj grupi je primijećen bolji razultat na smanjenju neodluĉnosti koja je uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada. Uĉenici kontrolne grupe su pokazali nešto veću sigurnost u donesenu odluku o tome što ţele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluĉni) u posttestu nego uĉenici eksperimentalne grupe. Uĉenici u kontrolnoj grupi su pokazali nešto širu percepciju u nabrajanju potencijalnih poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama. Uĉenici obje grupe su imali sliĉne rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija traţenja posla. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do porasta broja strategija za traţenje posla, s tim da je taj porast nešto veći u kontrolnoj grupi. Kada su u pitanju vrste informacija koje uĉenici smatraju kao vaţne za donošenje odluke i strategije kako doći do tih informacija, podaci pokazuju da uĉenici smatraju da je najvaţnije prikupiti informacije o sadrţajnom aspektu studiranja (kao što je plan i program, naĉini studiranja), a potom o visini školarine. Kako se bliţi trenutak odluke informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve vaţnije, dok informacije o mogućnostima zapošljavanja nakon završenog fakulteta nisu doţivljene kao toliko vaţne od strane uĉenika. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traţenje informacija o fakultetima vrlo primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika, prijatelja), dok su najmanje bitni izvori ovakvih informacija brošure, sajmovi posjete fakultetima i sredstva javnog informiranja. 5 Što se tiĉe samog procesa implementacije radionica, nastavnici tvrde da uglavnom nisu imali poteškoća oko pripreme i realizacije radionica. Smatraju da su radionice sadrţajno i metodiĉki dobro osmišljene, sa jasnim uputama i adekvatnim popratnim materijalima za uĉenike i same nastavnike, te da je sadrţaj radionica prilagoĊen hronološkoj i mentalnoj dobi uĉenika. Tvrde i da su uĉenici pokazivali bolji interes i motivaciju za radionicama nego prema ostalim nastavnim sadrţajima iz redovnog nastavnog plana i programa. Općenito, radionice smatraju korisnim kako za uĉenike, tako i za same nastavnike, prvenstveno kao pomoć da se sliĉni sadrţaji iz redovnih nastavnih predmeta, realiziraju na novi i za uĉenike prihvatljiviji naĉin. Na osnovu dobivenih rezultata date su i kljuĉne preporuke za daljnji nastavak rada na razvoju savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere. Te preporuke prije svega ukljuĉuju razvoj profesionalnog informiranja mladih ljudi preko internetskih sadrţaja; zapoĉinjanje sa sistematskim obuĉavanjem i savjetovanjem od završnih razreda osnovne škole, ukljuĉivanje savjetodavnoga rada unutar programa školskih predmeta, te obuĉavanje nastavnika za rad sa uĉenicima u podruĉju odabira zanimanja i razvoja karijere. U samom razvoju radionica treba dodatno obratiti paţnju na proširivanje percepcija zapošljavanja i mogućnosti upisa fakulteta, a ne poticati usko gledanje na potencijalne poslove koje osoba sa odreĊenom kvalifikacijom moţe obavljati, te stalno poticati otpornost na odbijanja. 6 1 UVOD Profesionalna orijentacija je termin koji se najĉešće koristi za aktivnosti koje ukljuĉuju informiranje odraslih osoba i omladine o nastavku školovanja i svijetu rada; ispitivanje osobina relevantnih za odabir buduće škole i zanimanja ili posla, te, na osnovu prikupljenih informacija davanje prijedloga o najadekvatnijoj školi ili zanimanju. Prema mišljenju autora knjige “Profesionalna orijentacija u školi» ( Mandić, Gajanović, Babić, Rakić, 1981)1, profesionalna orijentacija se sastoji u ...nalaženju posla, zanimanja ili pravca profesionalnog osposobljavanja koje najviše odgovara psiho-fizičkim mogućnostima, interesima i aspiracijama kandidata. Zasniva se na naučnom saznanju da nitko nije za sve sposoban, ali da svatko jeste za nešto sposoban. Svaki pojedinac bi mogao obavljati posao kojim bi bio zadovoljan, a koji bi istovremeno bio društveno koristan.“ Donald Super u svojoj knjizi The Psychology of Careers (1957)2 istiĉe da je profesionalna orijentacija ništa drugo do „... proces pomoći ličnosti da razvije i prihvati integrativnu i adekvatnu sliku o sebi i svojoj ulozi u svijetu rada da ispita ovaj koncept u odnosu na realnost, da ga poveže sa realnošću, ostvarujući zadovoljstvo samim sobom i dajući svoj doprinos društvu“. U knjizi “Koje je zanimanje za mene – model profesionalne orijentacije u funkciji izbora zanimanja“ Ejub Ĉehić (1990)3 je izloţio sljedeću definiciju: „Profesionalna orijentacija je naučno – stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju najviše izgleda da uspiju.“ Novija saznanja u oblasti obrazovanja i trendovi globalizacije koji podrazumijevaju i cjeloţivotno uĉenje i cjeloţivotni razvoj karijere istiĉu da profesionalna orijentacija predstavlja pomoć ili podrţavanje pojedinca u prikupljanju informacija o svijetu rada i u usvajanju vještina koje mu omogućavaju ĉesto, gotovo svakodnevno donošenje zrelih i racionalnih odluka o nastavku školovanja ili razvoju vlastite karijere. U današnjem svijetu svaka osoba od poĉetka svog školovanja pa do kraja svog ţivota moţe oĉekivati da će stalno biti u situaciji u kojoj će morati odnositi odluke vezane za svoj rad i karijeru. Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prema OECD (2004)4 ukljuĉuje usluge koje pomaţu ljudima, bilo koje dobi i u bilo kojoj taĉki njihovog ţivota da donesu odluke i prave izbore vezano za svoje obrazovanje, trening i zanimanje. 1 Mandić, Gajanović, Babić, Rakić (1981) Profesionalna orijentacija u školi. Svjetlost Sarajevo 2 Super,D.E. (1957) The Psychology of Careers. New York] Harper 3 Ćehić ,E. (1990) Koje je zanimanje za mene. Kultura Beograd 7 Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere pomaţe ljudima da ostvare svoje ambicije, interese, kvalifikacije i sposobnosti. Savjetovanje im pomaţe da razumiju trţište rada i obrazovne sisteme, te da te informacije poveţu sa spoznajama o sebi i vlastitim karakteristikama. U samoj definiciji vidimo da cjeloţivotni razvoj karijere zahtijeva posjedovanje kompetencija koje omogućavaju osobi da: Upozna sebe i upravlja svojim ponašanjem Upozna svijet rada i obrazovanja Gradi karijeru, odnosno donosi odluke vezane za razvoj karijere Kako bi se snašli u današnjem okruţenju, ljudi trebaju biti u stanju upravljati svojom karijerom oslanjajući se najviše i prije svega na vlastite kapacitete (unutarnji lokus kontrole). Baš kao što su za obavljanje nekog posla potrebne struĉne, tehniĉke vještine i sposobnosti, isto tako ljudi trebaju vještine, znanja i stavove koje ih ĉine uspješnim i kompetentnim menadţerima vlastite karijere. Ove vještine, znanja i stavove koje ljudi trebaju kako bi upravljali vlastitom karijerom zovemo kompetencijama za cjeloţivotno upravljanje karijerom. Ove vještine se poĉinju graditi u najranijoj dobi i razvijaju se i nadograĊuju ĉitav naš ţivot. U okruţenju u kojem su ljudi generalno nesigurni na radnom mjestu, gdje razvoj karijere ne moţe više biti opisan linearnom funkcijom koja poĉinje sa osnovnom školom, zatim srednjom školom i fakultetom i završava se dobivanjem posla, neophodno je razviti shvatanje da se danas posao lako mijenja, te da ljudi mogu smjenjivati uloge uĉenik – radnik i nekoliko puta tokom ţivota (na primjer, radi nekoliko godina, zatim se dodatno školuje, pa nastavi raditi, pa se onda opet školuje,,...). Osim ovog shvatanja, potrebno je razviti i pozitivan stav prema ĉinjenicama da ljudi mijenjaju posao i da ni jedan posao nije zagarantiran do kraja karijere. Upravo prihvatanje ovakvih stavova i njihova internalizacija osobe ĉini samoinicijativnim, proaktivnim i spremnim na preuzimanje razumnih rizika kako bi dalje razvijali svoju karijeru. Dakle, osobe treba da nauĉe i iskuse koristi od: Izgradnje i odrţavanja pozitivne slike o sebi Pozitivne i efikasne interakcije sa drugima Promjena, rasta i razvoja tokom ĉitavog ţivota Kako bi imali koristi od potencijalnih opcija koje im se nude iz okruţenja, osobe moraju imati znanja i vještine da: 4 Uĉestvuju u procesu cjeloţivotnog uĉenja koje je usmjereno na razvoj njihove karijere (fokusirano i planirano sticanje znanja i vještina, a ne upisivanje škole kako bi se popunilo prazno vrijeme) PronaĊe i efikasno iskoristi informacije vezane za razvoj karijere Razumije procese i odnose izmeĊu posla, društva i ekonomije OECD (2004). Career Guidance and Public Policy: Bridging the Gap. OECD Publications 8 Ove kompetencije za upravljanje vlastitom karijerom postaju sve vaţnije za uspjeh u bilo kojem okruţenju. One se mogu sticati unutar formalnog obrazovnog sistema, ali i poticati unutar porodice, zajednice ili radnih mjesta. 1.1 Faktori koji utiĉu na odabir i razvoj karijere Odabir i razvoj karijere predstavljaju jednu od najvaţnijih aktivnosti tokom ĉitavog ţivota pojedinca. Na tu aktivnosti utiĉe niz faktora koji su u individualnim sluĉajevima manje ili više uticajni. Jedna od teorija koja najjasnije objašnjava kako ljudi prave izbore i postiţu uspjeh u obrazovnom i radnom okruţenju, te koji faktori utiĉu na kvalitet tih odluka je Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere (Social Cognitive career theory) koju je predloţio Lent (1994, prema Lent, 2000)5. 1.1.1 Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere Ovo je teorija koja se zasniva na Bandurinoj generalnoj socijalno – kognitivnoj teoriji. Ona se fokusira na nekoliko psiholoških kognitivnih varijabli i odnosu tih varijabli prema drugim psihološkim varijablama osobe i njene okoline kako bi objasnila formiranje staze kojom osoba ide u razvoju svoje karijere. I prema ovoj teoriji, kao i prema podjelama koje nalazimo u drugoj literaturi (Gajanović, 1981) faktore moţemo podijeliti u dvije grupe: Vanjski ili okolinski faktori Unutarnji ili liĉni faktori 5 Lent, R.W., Brown, S.D., & Hackett, G. (2000). Contextual supports and barriers to career choice: A social cognitive analysis. Journal of Counseling Psychology, 47, 36-49 9 Njihov odnos prema kognitivnim varijablama je vrlo dinamiĉan i najbolje ga opisuje Slika 1. Kontekstualni uticaji bliski trenutku u kojem se donosi odluka Liĉne karakteristike Oĉekivanja o samoefikasn osti -Dispozicije -Rod Rasa/etnicitet - Zdravstveno SD varijable stanje -Kontekst Iskustvo kroz uĉenje Interesi Ciljevi Aktivnosti Oĉekivanje ishoda -Materijalne mogućnosti Slika 1: Model socijalno – kognitivnih uticaja na odabir i razvoj karijere. Isprekidane linije ukazuju na moderirajući efekat kontekstualnih proksimalnih varijabli na odnose između interesa i ciljeva i ciljeva aktivnosti (ponašanja). Preuzeto iz Lent, Brown i Hackett (2000) Contextual Supports and Barriers to Career Choice: A Social Cognitive Analysis. Journal of Counceling Psychology, Vol 47, No 1. 36 – 49. Lične karakteristike (dispozicije, sociodemografske karakteristike kao i zdravstveno stanje) s jedne strane, te distalne okolinske varijable (kao što su kontekst u kojem osoba ţivi, materijalne mogućnosti, blizina obrazovnih ustanova) utiĉu na znanje i iskustvo koje osoba stiĉe o sebi i svojoj okolini. To iskustvo osobu vodi ka formiranju oĉekivanja o njenoj efikasnosti u odreĊenim podruĉjima aktivnosti kao i ka formiranju oĉekivanja odreĊenih pozitivnih ili negativnih ishoda. U isto vrijeme oĉekivanja da će osoba biti efikasnija ili manje efikasna u odreĊenim zanimanjima ili aktivnostima direktno utiĉe na oĉekivanje ishoda. Tako, ako osoba procjenjuje da bi npr. u slikanju mogla biti vrlo efikasna, onda će oĉekivati i da će uspješno završiti akademiju likovnih umjetnosti. Očekivanja o samoefikasnosti imaju direktan uticaj na formiranje profesionalnih interesa, ciljeva koje osoba postavlja pred sebe kao i na ponašanja koja preduzima. Osim toga, oĉekivanja vlastite samoefikasnosti u odreĊenim aktivnostima utiĉu i na oĉekivanja ishoda tih aktivnosti. Dakle, formiranje interesa za odreĊene aktivnosti nalazi se pod uticajem oĉekivanja osobe o samoefikasnosti i o ishodima. Interesi utiĉu i na odreĊivanje ciljeva, dok ciljevi direktno utiĉu na ponašanja ili aktivnosti koje preduzima osoba da bi postigla ciljeve. Ali, na sve tri varijable direktan uticaj imaju proksimalne okolinske varijable koje mogu promijeniti strukturu i intenzitet interesa, ciljeva i ponašanja. Ove okolinske varijable moderiraju i odnos izmeĊu interesa i ciljeva, odnosno ciljeva i ponašanja. Na primjer, neĉiji primarni interesi će vjerovatno uticati da se definiraju korespondentni ciljevi (socijalni interesi vode ka intenciji osobe da bira karijeru koja joj omogućava socijalne kontakte i pomaganje ljudima). Ciljevi vode ka aktivnostima odnosno ponašanjima (osoba se upisuje na fakultet socijalnih nauka npr. socijalni rad). Ali, okolinski faktori će uticati na definiranje kako će se ovaj proces odvijati. Na primjer, manje je vjerovatno da će osoba prevesti svoje interese u ciljeve i ciljeve u aktivnosti ako procijeni da se u okolini nalaze faktori koji joj oteţavaju taj put. S 10 druge strane, ako osoba percipira vanjske faktore kao savladive (npr., prijemni ispit ) onda će vjerovatnije proći kroz proces provoĊenja interesa u ciljeve i ponašanja. 1.1.1.1 Vanjski ili egzogeni faktori Prema Socijalno – kognitivnoj teoriji razvoja karijere (Lent,1994), razvoj karijere je pod uticajem i objektivnih i subjektivnih okolinskih faktora. U objektivne vanjske faktore ubrajamo sve one sile koje djeluju iz vanjskog okruţenja osobe i koje ta osoba uzima u obzir prilikom donošenja odluke. To su najĉešće: Roditelji – u osnovnoškolskom uzrastu roditeljski uticaj moţe biti izuzetno jak. Ĉesto roditelji vjeruju kako dijete još uvijek nema jasno izgraĊene interese ili im ne odgovaraju djetetove intencije te svjesno ili nesvjesno utiĉu na odabir škole. Vršnjaci – vršnjaĉke grupe i prijateljstva obiĉno utiĉu na individuu da upiše onu školu u koju idu i njegovi prijatelji. Ovo je posebno karakteristiĉno za djecu koji imaju problema u donošenju odluke o odabiru budućeg zanimanja. Fiziĉka dostupnost obrazovne institucije – za uĉenike na prijelazu iz osnovne u srednju školu jedan od najvaţnijih faktora odabira škole je fiziĉka dostupnost škole. U okviru istraţivanja trenutnog stanja profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini (za GTZ proveli Husremović i Powell, 2004) uĉesnici istraţivanja iz manjih mjesta u Bosni i Hercegovini su prijavljivali da je postojanje škole u njihovom gradu bilo kljuĉno za njihov odabir. Mogućnost zapošljavanja ili nastavka školovanja – iako je danas u Bosni i Hercegovini teško govoriti o tome da povećana mogućnost zapošljavanja nakon završene odreĊene edukacije utiĉe na odluku uĉenika o odabiru škole / karijere, sigurno je da u budućnosti moţemo oĉekivati da će ovaj faktor dobiti na svojoj vaţnosti. Finansijske mogućnosti za finansiranje školovanja Kvaliteta obrazovanja Ovi faktori mogu potencijalno utjecati na razvoj karijere individue bez obzira da li ona to ţeljela ili ne. Ali, efekti nekog vanjskog faktora ĉesto ovise o subjektivnoj percepciji uticaja tog faktora od strane individue i njenog odgovora na taj uticaj (Vondarcek, Lerner i Schulenberg, 1986). Ova teorija ne vidi ljude kao pasivne objekte pod uticajem prošlih ili sadašnjih okolinskih faktora. Naĉin kako osoba doţivljava okolinu i samoga sebe znaĉajno povećava potencijal osobe za samostalni razvoj karijere. Ova postavka istiĉe fenomenološku ulogu osobe u procesiranju kako pozitivnih tako i negativnih okolinskih uticaja. Osim što socijalno-kognitivna teorija razvoja karijere dijeli okolinske faktore na objektivne i subjektivne, ona ih dijeli i prema vremenu u kojem oni vrše uticaj na osobu. Tako su definirane dvije grupe faktora: Distalni (udaljeni ) okolinski uticaji – ovo su faktori koji djeluju na osobu, ali su vremenski udaljeni od aktivne faze donošenja odluke. Tu spadaju faktori kao što je izloţenost razliĉitim profesionalnim modelima, mogućnost razvoja vještina i sliĉno. Ovi faktori direktno utiĉu na uĉenje i iskustvo osobe. Proksimalni (bliski) okolinski uticaji – to su faktori koji djeluju u toku aktivne faze donošenja odluke. Primjer ovih faktora su neformalni profesionalni kontakti, izloţenost diskriminaciji u procesu zapošljavanja, prijemni ispiti i sliĉno. Ovi faktori moderiraju odnose izmeĊu a) interesa i ciljeva koji se ţele postići i b) ciljeva i aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se 11 postigli ciljevi. Ovi faktori takoĊer direktno utiĉu na donošenje odluke o odabiru i razvoju karijere. Na primjer, istraţivanje (Tang, Fouad i Smith, 1999) na azijskim studentima, koji potiĉu iz kulture koja njeguje kolektivizam kao vrijednost, su pokazala da su dvije kontekstualne varijable (ţelja roditelja i akulturacija) i jedna psihološka varijabla (samoefikasnost) vaţniji prediktori odabira karijere nego profesionalni interesi. Ĉak i u individualistiĉkim kulturama individualni odabir karijere moţe biti manje voĊen liĉnim interesima, a više okolinskim i liĉnim faktorima (na primjer, dostupnost prihvatljivih, ali ne i idealnih opcija udruţenih sa percepcijom samoefikasnosti i oĉekivanja rezultata vezanih za odabir tih opcija). 1.1.1.2 Unutarnji ili endogeni faktori Najĉešće se kao kljuĉni unutarnji faktori u odabiru zanimanja i razvoju karijere navode sposobnosti, karakteristike liĉnosti i profesionalni interesi. U ove faktore ubrajaju se i duge individualne varijable kao što su rod, rasna /etniĉka pripadnost, zdravstveno stanje i druge. MeĊutim, ono što moderne teorije, kao što je Socijalno – kognitivna teorija razvoja karijere potencira su bitne psihološke varijable koje utiĉu na nivo spremnosti za proaktivna ponašanja i istrajavanje u tim ponašanjima. To su prije svega percepcija samoefikasnosti i lokus kontrole U tom kontekstu potrebno je objasniti i znaĉenje termina samoefikasnost, koji je spomenut u Socijalno kognitivnoj teoriji razvoja karijere. Konstrukt samoefikasnosti se kroz niz istraţivanja (Hacket i Betz,1981; Lent, Brown i Hacket, 1994) pokazao kao znaĉajan element u teorijama razvoja karijere ( kao što je Socijalno kognitivna teorija karijere od Lenta) i kao znaĉajan faktor u odabiru zanimanja. Samoefikasnost upućuje na procjenu osobe o njegovoj / njenoj sposobnosti da uspješno izvodi odreĊenu aktivnosti. Bandura (1982, 1997, prema Darcy i Tracey, 2003) je konceptualizirao samoefikasnost kao nivo uvjerenja osobe da moţe izvršiti odreĊeni zadatak. Tako se koncept samoefikasnosti donekle preklapa sa samoprocjenom sposobnosti za izvoĊenje odreĊenog zadatka (Brown, Lent i Gore,2000; Tracey i Hopkins, 2001, prema Darcy i Tracey, 2003). Osoba koja ima visok osjećaj samoefikasnosti („Da, ja to mogu ako se potrudim“) biće spremnija da se ukljuĉi u aktivnosti vezane za razvoj karijere te će biti istrajnija u prevazilaţenju prepreka na putu. Druga vaţna osobina vezana za razvoj karijere, a koja je povezana sa percepcijom samoefikasnosti je lokus kontrole. Lokus kontrole se odnosi na shvatanje koji su to kljuĉni razlozi koji dovode do odreĊenih dogaĊaja u našem ţivotu. Ukratko, lokus kontrole je odgovor na pitanje „Da li vjerujete da vašom sudbinom upravljate vi ili neke vanjske sile kao što je sudbina, sreća, drugi ljudi,...) Ljudi sa više razvijenim unutarnjim lokusom kontrole vjeruju das u oni liĉno krojaĉi vlastite sudbine te da je njihovo ponašanje i aktivnosti kljuĉno u odreĊivanju kako će im biti u ţivotu. Ljudi sa vanjskim lokusom kontrole vjeruju da su vanjske okolnosti te koje najvećim dijelom odreĊuju njihov ţivot. Dominantno vanjski lok kontrole pasivizira ljude i vodi u uvjerenje da on ne moţe puno promijeniti u svom ţivotu. Gledajući sa stanovišta razvoja karijere vanjski lokus kontrole pasivizira osobe u razvoju i dovodi do povećanja vjerovatnoću da osoba neće ispuniti svoje potencijale, zaposliti se ili upisati školu za koju ima potencijal, ali vjeruje da je neće završiti. Još jedna karakteristika vaţna u procesu odabira zanimanja i razvoja karijere je stepen odluĉnosti u odabiru zanimanja. Neodluĉnost u odabiru karijere je jedan od problema sa kojima se suoĉava veliki broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca (Prediger i Sawyer, 1986). Ranija istraţivanja su ukazala da je neodluĉnost u odabiru i razvoju karijere kompleksan konstrukt te da postoje razliĉite forme neodluĉnosti (Crites, 1969; Tyler, 1969, prema Germeijs i De Boeck, 2002). Trodimenzionalni model (Jones, 1977, prema Jones 1989.) neodluĉnosti u odabiru i razvoju karijere je voĊen sa tri osnovna 12 pitanja: Dokle ste stigli u procesu donošenja odluke o vašoj budućoj školi ili karijeri? Koliko ste zadovoljni stepenom do kojeg ste došli u procesu donošenja odluke? Koji su razlozi zbog kojega ste odluĉni / neodluĉni? Ova tri podruĉja – odluĉnost, zadovoljstvo i razlozi ĉine vrhove piramide u okviru koje se moţe prikazati poloţaj pojedinca u vezi sa stepenom do kojeg je došao/la u procesu odabira i razvoja svoje karijere. Glavni razlozi za neodluĉnost su: nedostatak informacija o sebi (jasne slike o sebi) te o obrazovnim programima i svijetu rada; neodluĉnost kao crta liĉnosti i percpecija vaţnosti donošenja odluke o razvoju karijere u odreĊenom trenutku. U samom postupku savjetovanja vaţno je utvrditi zbog ĉega je neka osoba neodluĉna, jer se samo savjetovanje razlikuje osobu koja nema dovoljno informacija (dovoljno je pruţiti informacije), od osobe koja ima neodluĉnost kao crtu liĉnosti ( sa kojom se mora raditi na razvoju vještina odabira i podizanju osjećaja sigurnosti u vlastite prosudbe) kao i od osobe koja smatra da u ovom trenutku nije vaţno donijeti kvalitetne odluke vezano za nastavak karijere (i sa kojima se obiĉno radi na podizanju svijesti o vaţnosti donošenja odluka i uticaja pasivnog stava na budući prosperitet). Iz svega navedenog vidimo da moderno savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prije svega treba da bude bazirano na podizanju svijesti o vlastitim karakteristikama, na izgradnji vještina prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, na razvoju vještina donošenja racionalnih odluka i svijesti da smo mi glavni krojaĉi naše karijere. 13 2 YEP projekat VoĊeni gore objašnjenom paradigmom, GOPA –YEP (Youth Employment Program) i proMENTE socijalna istraţivanja pripremili su pilot projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere. 2.1 Pretpostavke na kojima je baziran projekat 2.1.1 Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere Ovaj projekat podrţava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa uĉenicima više nije vaţno da mi za njih izaberemo zanimanje koje najviše odgovara njihovim rezultatima na testovima, pri tome tretirajući uĉenika kao iskljuĉivo primaoca ove informacije i suţavajući mu izbore i vidike kako sve moţe razvijati karijeru. 2.1.1.1 Modularni pristup Kompletan projekat obuke je osmišljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula: Upoznajmo sebe, Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. Prvi modul nazvan je „Upoznajmo sebe“. Glavni cilj ovog dijela je pomoć uĉenicima da steknu uvid u vlastite snage i karakteristike bitne za odabir zanimanja i razvoj vlastite karijere. Sadrţi jedinice koje se odnose na upoznavanje vlastitih sposobnosti, vrijednosti i profesionalnih interesa. U ovom dijelu uĉenici sebe upoznaju uglavnom kroz popunjavanje upitnika i testova, odnosno kroz samoprocjene i vršnjaĉke procjene. Svrha svih upitnika i testova u ovom modulu je da uvedu uĉenika u razmišljanje o samom sebi, a nikako da daju konaĉne dijagnoze. Njihova namjena je prije svega poticanje uĉenika na promišljanje o vlastitim snagama i osobinama. Drugi modul odnosi se više na okolinu, odnosno na svijet studiranja i rada i nazvan je „Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti“. U ovom dijelu uĉenici imaju priliku da kroz tri osmišljene podcjeline „Studiranje“, „Rad“ i „Volonterizam“ uvide prednosti i nedostatke svih opcija koje imaju u okviru nastavka razvoja svoje karijere nakon srednje škole. U trećem modulu koji je nazvan „Metode i tehnike aktivnog traţenja posla“ uĉenici se upoznaju i vjeţbaju kljuĉne elemente uspješne potrage za poslom. Uĉe i pripremaju svoju biografiju, uviĊaju vaţnost neformalnih veza u pronalasku posla, te vjeţbaju sve elemente intervjua kao kritiĉnog dijela u dobivanju zaposlenja. Prednost modularnog u odnosu na uniformni pristup je omogućavanje voditeljima radionica da koriste one dijelove programa koji najviše odgovaraju publici (u ovom sluĉaju uĉenicima), da stavlja više akcenta na pojedine jedinice, ili pak da u radu i ne koristi one jedinice za koje smatra da nisu od koristi njegovim slušaocima. Na primjer, ukoliko se radi u grupi uĉenika iz gimnazije, onda akcenat stavljamo više na razvoj vještina prikupljanja informacija i donošenja odluka o nastavku školovanja, a manje na vještine aktivnog traţenja posla. 14 2.1.1.2 Uključivanje nastavnika u proces savjetovanja Glavni nosioci aktivnosti u ovom projektu bili su predmetni nastavnici. Svaka škola je odredila nastavnike koji su u okviru svojih predmeta izvodili neke ili većinu radionica. Ukljuĉivanje nastavnika u proces profesionalne orijentacije ima mnogostruke prednosti: Povećava broj zaposlenih koji rade na profesionalnoj orijentaciji. Ranije je uglavnom samo pedagog škole bio zaduţen za ove aktivnosti (koje su ukljuĉivale uglavnom testiranja i davanja povratnih informacija o rezultatima testiranja). Danas, kada profesionalna orijentacija ukljuĉuje nemjerljivo širi dijapazon aktivnosti koje se provode sa uĉenicima, te podrazumijeva ukljuĉivanje uĉenika u ove aktivnosti od samog poĉetka školovanja, jednostavno je nemoguće oĉekivati da pedagoška sluţba moţe da pokrije sve potrebe. S druge strane, uspješno zapošljavanje i razvoj karijere je jedan od glavnih ciljeva obrazovanja i obrazovnih sistema, tako da sticanje kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere treba da bude jedan od ciljeva poduĉavanja svih predmeta. Ukljuĉivanje nastavnika u ove procese podiţe se i njihova svjesnost o vezi izmeĊu njihovog predmeta i buduće karijere mlade osobe, te naglašavaju društvene implikacije kvalitetnog poduĉavanja. Drugim rijeĉima, nastavnici postaju više svjesni koliko njihov rad sa uĉenicima oblikuje i proširuje buduće opcije razvoja karijere. Radioniĉki tip rada se razlikuje od uobiĉajenog predavanja, te se nastavnicima omogućava sticanje i razvijanje dodatnih vještina, što povećava kvalitet njihovog djelovanja na trenutnom radnom mjestu i njihovu zapošljivost na trţištu rada. Interakcija nastavnika i uĉenika u radionicama, pri ĉemu se nauĉeno ne evaluira i ne daju se ocjene, daje nove mogućnosti upoznavanja jednih sa drugima, prepoznavanja uĉeniĉkih karakteristika, te poboljšanja odnosa nastavnik – uĉenik i u tipiĉnom razrednom okruţenju 2.1.1.3 Korištenje interaktivnih metoda podučavanja Kompletan rad sa uĉenicima baziran je na interaktivnim metodama poduĉavanja. Naravno, nemoguće je izbjeći dio u kojem nastavnik objašnjava glavne koncepte i motivira uĉenike da o njima razmišljaju, ali najveći dio rada izvode sami uĉenici kroz diskusije u velikoj ili malim grupama, prezentacije, igranje uloga i domaće zadaće. Ovakav naĉin uĉenja omogućava uĉenicima da savladaju praktiĉne vještine koje će kasnije lako implementirati, da aktivno misle tokom ĉitave radionice i samim tim da steknu mnogo bolji uvid u materiju negoli je to sluĉaj kod klasiĉnih predavanja. Vaţna prednost ovakvog rada je i ta što uĉenik nije prepušten sam sebi nego ima nastavnika kao voditelja i moderatora. Većina jedinica sadrţi pitanja o kojima uĉenici treba da diskutuju i vjeţbi u kojima se zahtjeva davanje povratne informacije svojim kolegama. Na taj naĉin uĉenici stiĉu vrlo bitne vještine koje poslodavci traţe a to je slušanje drugog, timski rad i vještina davanja povratne informacije i vještina primanja povratne informacije. Ovaj projekat je bio dizajniran tako da potiĉe uĉenike da budu što konstruktivniji i otvoreniji, što je podjednako vaţno kao i uĉenje o sebi i metodama aktivnog traţenja posla. 15 2.2 ProvoĊenje projekta 2.2.1 Priprema priruĉnika za provoĊenje radionica Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uĉenika srednjih škola za kompetentno i informirano donošenje odluka vezanih za nastavak školovanja i traţenje posla. Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odrţavanje radionica tokom ĉitave školske 2010/2011 godine u 6 srednjih struĉnih škola sa podruĉja Bosne i Hercegovine. U projektu je uĉestvovalo 6 škola: Mješovita srednja škola Graĉanica Srednja škola Prnjavor GraĊevinsko geodetska škola Tuzla (ĉetverogodišnja zanimanja) Srednja tehniĉka škola Brĉko Srednjoškolski centar “Milorad Vlaĉić” Vlasenica Srednja škola Rogatica Komponenta 1 imala je nekoliko faza: Februar – Juli 2009: Kvalitativno istraživanje potreba i mišljenja poslodavaca i učenika o profesionalnoj orijentaciji U ovoj fazi provedeno je fokus grupno ispitivanje potreba i mišljenja poslodavaca i uĉenika o trenutnom stanju profesionalne orijentacije u školama, kolike su njene potrebe, što se oĉekuje od zaposlenika te koje su perspektive zapošljavanja uĉenika nakon srednje škole. Na osnovu rezultata istraţivanja pripremljen je izvještaj, a rezultati su iskorišteni za pripremu narednih faza u projektu. Septembar 2009 – Januar 2010 Priprema Priručnika za radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere Na osnovu teorijskih pretpostavki i dosadašnjih iskustava u profesionalnoj orijentaciji za uĉenike, struĉni tim proMENTE-a je pripremio Priruĉnik za radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere. Glavni priruĉnik sa nastavnim pripremama i materijalima za rad namijenjen je nastavnicima, dok je za uĉenike pripremljena verzija za uĉenike sa svim potrebnim materijalima i dodatnim uputama kako samostalno raditi na razvoju kompetencija za cjeloţivotno upravljanje karijerom. Sadrţaj priruĉnika prati modularni pristup programu i sadrţi tri sekcije: Upoznajmo sebe, Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. U svakoj sekciji nalaze se jedinice za obradu, ukupno 20 jedinica. Zahvaljujući modularnom pristupu i fleksibilnosti jedinica, ovaj priruĉnik omogućava nastavnicima da biraju lekcije koje će obraĊivati sa uĉenicima u zavisnosti od njihovih potreba, da nekim lekcijama posvete više ĉasova, a nekima manje, te da same sadrţaje prilagode stepenu školovanja uĉenika (trogodišnje ili ĉetverogodišnje). Mart 2010 – Radionica sa ciljem evaluacije Priručnika za radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere Nakon pripreme Priruĉnika, odrţana je radionica sa zvaniĉnicima škola, Ministarstava i Prosvjetno – pedagoških zavoda iz regija u kojima se nalaze smještene pilot škole. Na radionici je prvo prezentiran okvirni teoretski i istraţivaĉki koncept na kojem se bazirala izrada priruĉnika, potom je prezentiran 16 format i sadrţaj priruĉnika. Nakon prezentacije, uĉesnici su dobili zadatak da u manjim grupama pregledaju Priruĉnik i daju svoje ocjene. Njihovi komentari su iskorišteni za dodatno usavršavanje Priruĉnika. April 2010 – Septembar 2010 – Pripremanje plana evaluacije i obuka nastavnika za rad sa učenicima u radionicama za izbor zanimanja i razvoj karijere U periodu od kraja školske 2009/2010 do poĉetka 2010/2011 pripremljen je plan evaluacije projekta (u daljnjem tekstu) te provedeno 6 jednodnevnih obuka nastavnika u svim školama uĉenicama pilot projekta o provoĊenju radionica. Septembar 2010 – Maj 2010 – provođenje radionica i evaluacije u školama Sa poĉetkom školske 2010/2011 poĉelo se i sa provoĊenjem radionica po školama. U svim školama pilot projekta po jedan kabinet opremljen je za radioniĉki tip nastave te su se u njima uglavnom provodile aktivnosti. Prije nego su nastavnici zapoĉeli sa procesom provoĊenja radionica proMENTE tim je prikupio podatke za evaluaciju u pretest fazi. Svaka škola je u skladu sa svojim potrebama odredila nastavnike i radionice koje će se provoditi u toku školske godine. Maksimalan broj 45-minutnih radionica na kojima je jedan uĉenik mogao prisustvovati je 20. Dakle, jedan uĉenik je mogao maksimalno provesti na radionicama 15 sati, što je ekvivalent dva puna radna dana ili dvodnevnim radionicama koje se organiziraju u druge svrhe i za druge populacije. TakoĊer, radionice su bile dio njihovog dnevnog rasporeda i nisu bile jedini fokus njihovog interesovanja (kao što je to sluĉaj u nekim drugim okolnostima kada se sliĉni sadrţaji pripremaju i provode sa drugim populacijama i gdje se nastoji podići stepen njihovih kompetencija za razvoj karijere i njihova zapošljivost). U istom periodu (izmeĊu Septembra 2010 – Maja 2011 godine) obavljene su i dvije posjete školama u cilju uvida u dosadašnjoj implementaciji programa, kao i pruţanju podrške i pomoći nastavnicima i pedagozima ukljuĉenim u proces implementacije. Prva posjeta je obavljena u novembru i decembru 2010. godine, a druga u martu 2011. Maj 2011 – posttest faza evaluacije U maju 2011 prikupljeni su evaluacijski podaci nakon završenih radionica kako bi se mogao ispitati uticaj radionica na razvoj kompetencija kod uĉenika koji su prošli kroz program obuke. 17 3 Evaluacija programa obuke uĉenika za odabir zanimanja i razvoj karijere Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili: Upoznavanje vlastitih vještina, sposobnosti, interesa i vrijednosti Upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja Uĉenje kako se prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak školovanja i karijere Uĉenje pisanja biografije i popratnog pisma Uĉenje o naĉinima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za prikupljanje informacija o radnim mjestima i zapošljavanje Uĉenje kompetencija potrebnih za uspješan prolazak na selekcijskom intervjuu Radionice koje su provedene sa uĉenicima kroz pruţanje informacija i diskusije na odreĊenu temu trebale su da kod uĉenika dovedu do promjena u kljuĉnim psihološkim varijablama: 1. poznavanje vlastitih karakteristika 2. stepen percipirane samoefikasnosti (osjećaja da osoba moţe postizati zadane ciljeve i savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja) 3. motivaciju za traţenjem posla 4. stepen odluĉnosti u donošenju odluka o nastavku školovanja ili zapošljavanja 5. doţivljaja da svojim ţivotom najviše upravljamo mi sami (unutarnji vs vanjski lokus kontrole). U skladu s tim definirani su sljedeći indikatori promjene u kljuĉnim varijablama: Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi, kvaliteta davanja i primanja povratne informacije) Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla Indikator 3: Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih poslova Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetnim upravljanjem karijerom Indikator 6: Znanje o tome što su sposobnosti Indikator 7: Znanje o tome što su vještine Indikator 8: Znanje o tome što su profesionalni interesi6 Indikator 9: Znanje o tome što su vrijednosti 7 6 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu 7 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu 18 Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu Indikator 11: Znanje o strategijama traţenja informacija o fakultetu Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla Indikator 13: Poznavanje strukture biografije Psihološke karakteristike Indikator 14: Lokus kontrole Indikator 15: Objektivnost / realitet u oĉekivanjima Indikator 16: Otpornost na odbijanja Oĉekivani nalazi su da će radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere dovesti do promjena kod uĉenika i to: da će imati kvalitetniju procjenu sebe i svojih karakteristika da će se kod uĉenika povećati osjećaj kompetentnosti u vještinama aktivnog traţenja posla da će biti odluĉniji u odabiru zanimanja i zadovoljniji svojim odlukama da će biti više informirani o vlastitima karakteristikama i svijetu rada i studiranja što će smanjiti njihovu neodluĉnost oko daljnjeg odabira zanimanja da će smanjiti i neodluĉnost kao osobinu da će uvidjeti vaţnost donošenja odluka o izboru zanimanja u trenutku završetka srednje škole da će nauĉiti da je potrebno više informacija o fakultetima kako bi donijeli racionalnu i informiranu odluku o nastavku školovanja da će nauĉiti o strategijama traţenja informacija o fakultetima i poslovima da će nauĉiti više o pisanju biografije kao kljuĉnog dokumenta za prijavu na posao da će nauĉiti da su oni i njihove aktivnosti kljuĉni u razvoju karijere, a ne iskljuĉivo vanjski faktori (unutarnji vs. vanjski lokus kontrole) da će zadrţati realitet u oĉekivanju prepreka, ali da će biti spremniji da se nose sa preprekama i da ih prevazilaze 19 3.1 Cilj i zadaci evaluacije Cilj evaluacije je bio procijeniti kvalitet materijala pripremljenih za radionice, odnosno njihovu efikasnost u postizanju zadanih ciljeva. Stoga su glavnih zadaci evaluacije bili procijeniti nivo znanja, vještina i kompetencija uĉenika prije poĉetka radionica i nakon završetka radionica radi utvrĊivanja promjena koje su se dogodile kao rezultat uĉešća na radionicama. 3.2 Metoda evaluacije 3.2.1 Ispitanici U evaluaciji je korišten kvantitativni pristup sa testiranjem prije i poslije odrţavanja radionica koji je ukljuĉivao eksperimentalnu i kontrolnu grupu, te kvalitativno ispitivanje putem fokus grupa u eksperimentalnim školama nakon završetka radionica. Eksperimentalna grupa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio ukljuĉuje uĉesnike radionica kao opći eksperimentalni uzorak, dok je drugi dio bio sastavljen od uĉenika iz dva razreda iz svake škole kao dubinski eksperimentalni uzorak. Prvi uzorak – opći eksperimentalni uzorak popunjavao je sljedeće upitnike: Upitnik općih pitanja, Profil odluke o zanimanju i procjenu vlastitih kompetencija, a njihovi podaci su korišteni za procjenu tipiĉnosti uzorka unutar dubinske eksperimentalne grupe (da li uzorak u dubinskoj eksperimentalnoj grupi odraţava stanje unutar eksperimentalne grupe). Dubinski eksperimentalni uzorak je u sklopu ispitivanja imao i dio upitnika koji se odnosio konkretne obrazovne ishode (na procjenu usvojenog znanja tokom radionica). Spisak razreda koji su uĉestvovali kao dubinski eksperimentalni: Mjesto Vlasenica Vlasenica Obrazovni stepen IV IV Brĉko Brĉko Prnjavor Prnjavor Graĉanica Graĉanica Graĉanica Tuzla III IV III IV III IV IV III Tuzla Rogatica Rogatica IV IV IV Zanimanje / zvanje Gimnazija Poljoprivreda i prerada hrane (Veterinarski tehniĉar) Autoelektriĉar Mašinski tehniĉar ObraĊivaĉi metala rezanjem i limari Trgovaĉki tehniĉar Elektriĉar EU VET Medicinska sestra - tehniĉar Turistiĉki tehniĉar EU VET Keramiĉar - teracer + Zidar - fasader (kombinovano odjeljenje) GraĊevinski tehniĉar Gimnazija Ekonomski tehniĉar Br. uĉenika 22 19 19 12 13 32 20 20 28 20 28 23 23 U kontrolnoj grupi su bili uĉenici iz tri srednje struĉne škole sa podruĉja kojima pripadaju i eksperimentalne škole i to: Srednjoškolski centar “Milutin Milanković” Milići Mješovita srednja rudarska škola Tuzla Gimnazija Prnjavor 20 3.2.2 Postupak Uzorak uĉenika iz eksperimentalne i kontrolne grupe je prije poĉetka radionica popunio ulazne upitnike. Po završetku radionica uĉenici obje grupe su ponovo popunili set izlaznih upitnika koji su sadrţavati ista pitanja kao i ulazni upitnici. Mjera promjene u njihovim kompetencijama bila je razlika izmeĊu dvije vremenske taĉke, kao i razlike izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe prije i poslije radionica. Kako bi kontrolirali faktore koji mogu doprinijeti promjeni u kompetencijama, a nisu vezane za radionice, uĉenici svih grupa su u posttestiranju bili pitani da li su u toku godine radili nešto na podizanju kompetencija veznih za cjeloţivotno upravljanje karijerom. 3.2.3 Instrumenti Instrumenti koji su davani i u pretestu i u posttestu: Upitnik opštih pitanja – ovo je upitnik koji je sadrţavao pitanja vezana za individualne i sociodemografske karakteristike ispitanika; skala Poznavanje sebe i procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla, lokus kontrole, objektivnost/relalitet u oĉekivanjima i otpornost na odbijanja Popunjavali su ga svi uĉenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe. Ovaj upitniku je mjerio indikatore 1,2, 14,15 i 16. Profil odluke o zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremović, 2006) - ovo je upitnik koji sluţi za dijagnosticiranje stepena u kojem je uĉenik donio odluku vezano za njegovu buduću karijeru, zadovoljstvo tom odlukom i razloge zbog kojih je eventualno neodluĉan. Popunjavali su ga svi uĉenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe. Mjereni indikatori: 3,4 i 5. Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere. Popunjavali su ga uĉenici u dubinskom eksperimentalnom i u kontrolnom uzorku. Mjereni indikatori 6,7,8,9,10,11 ,12 i 13. Instrumenti samo za posttest Evaluacijski upitnik za radionice za eksperimentalnu grupu – ovim upitnikom je ispitivano zadovoljstvo kvalitetom radionica, sadrţajem koji su prezentirani, naĉinom na koji su moderatori radili na radionicama, te procjena koliko su radionice pomogle u podizanju kompetencija za razvoj karijere. Uĉenici su popunjavali i dio koji se odnosi na ocjenu rada nastavnika koji su u toku godine vodili radionice sa razredom. 21 Instrumenti za nastavnike Poĉetna procjena i oĉekivanja nastavnika – oĉekivanja nastavnika koliko će sa datim materijalima moći postići ciljeve, šta su njihova oĉekivanja, poĉetna procjena kvaliteta materijala Evaluacijski upitnik za nastavnike – ovaj upitnik biće podijeljen nastavnicima na kraju polugodišta u svrhu polugodišta i na kraju godine kao završna evaluacija. Instrumenti za procjenu kvalitete web stranice www.mojakarijera.com Web upitnik za procjenu kvalitete, sadrţajnosti i jednostavnosti upotrebe stranice www.mojakarijera.com Upitnik će biti dostupan cijelo vrijeme evaluacije, odnosno, aktivnosti stranice www.mojakarijera.com Upitnik je dostupan na adresi http://www.mojakarijera.com/povratni_upitnik 3.2.4 Obrade podataka Svi podaci su obraĊeni u SPSS ver18. U obradama podataka raĊene su sljedeće analize: Mjere deskriptivne statistike za sve grupe na pretestu i posttestu – prosjeĉne vrijednosti i odstupanja (standardne devijacije). Analize razlika promjena u ispitivanim grupama – za analizu je korišten Generalni linearni model za ponovljena mjerenja pri ĉemu je kao glavni faktor podjela na grupe (kontrolna i eksperimentalna). Osim glavnog faktora definiran je i dodatni faktor (ili kovarijata), a to je da li je uĉenik bio ukljuĉen u još neke dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere. Na taj naĉin kontroliran je uticaj ovih aktivnosti kako bi se ispitalo da li je do promjene došlo zbog radionica ili je promjena većim dijelom uvjetovana drugim aktivnostima. 22 3.3 Rezultati evaluacije 3.3.1 Opis uzoraka uĉesnika U istraţivanju je uĉestvovalo 6 pilot škola i tri kontrolne škole. U tabeli 1 dat je pregled broja uĉenika po fazi istraţivanja, grupi i školi. Tabela 1 Pregled broja učenika po školama, fazi istraţivanja i grupi kojoj su pripadali broj 37 340 135 154 42 45 broj 39 65 29 38 44 31 58 63 48 broj broj 39 286 86 143 38 58 dubinska eksperimentalna eksperimentalna kontrolna kontrolna broj GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla JU MSŠ Graĉanica JU Tehniĉka škola Brĉko Srednja škola Prnjavor Srednja škola Rogatica SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica SŠC " Milutin Milanković" Milići Gimnazija Prnjavor Mješovita srednja rudarska škola Tuzla dubinska eksperimentalna 2 posttest eksperimentalna 1 pretest broj 36 58 20 38 45 20 54 57 21 U pretestu uĉestvovalo je ukupno 1142 ispitanika, od ĉega je 640 (56%) njih muških, a 502 (44%) ţenska ispitanika. U posttestu uĉestvovalo je 977 ispitanika od ĉega je 550 muških (56%) i 427 ţenskih ispitanika (44%). Treba napomenuti da nisu svi ispitanici koji su uĉestvovali u pretestu isti kao i oni koji su uĉestvovali u posttestu. Znaĉajan broj uĉenika je popunjavao samo jedan dio evaluacije (pretest ili posttest) jer nisu bili prisutni u školi za vrijeme prikupljanja podataka ili su u sluĉaju posttesta već završili sa nastavom. Broj ispitanika po spolu prikazan je u tabeli 2. Pretest Posttest kontrolna eksperimentalna dubinska eksperimentalna ukupno kontrolna eksperimentalna dubinska eksperimentalna ukupno muški broj 102 broj 396 broj 142 broj 640 broj 83 broj 350 broj 117 broj 550 ţenski 62 342 98 502 48 284 95 427 ukupno 164 738 240 1142 131 634 212 977 23 3.3.1.1 Sociodemografski podaci o ispitanicima U fazi pretesta prikupljeni su podaci o sociodemografskim karakteristikama uĉesnika i njihovih porodica. Uĉenici uglavnom potiĉu iz porodica u kojima roditelji imaju srednješkolsko obrazovanje i u kojima je zaposlen otac ili oba roditelja. Status zaposlenosti roditelja (da li je zaposlen samo jedan ili oba roditelja) dat je u sljedećoj tabeli: Da li je otac zaposlen Da li je majka zaposlena Ne odnosi se na mene (nema majke u NE domaćinstvu) 456 5 233 3 DA 257 59 DA NE Ne odnosi se na mene (nema oca u domaćinstvu) Ukupno: Ukupno 718 295 22 42 5 69 338 731 13 1082 27 uĉenika ţive u jednoroditeljskom domaćinstvu (samo majka ili otac) sa zaposlenim roditeljem, dok 45 uĉenika ţivi u jednoroditeljskom domaćinstvu sa nezaposlenim roditeljem. Petero djece ţivi u domaćinstvu bez ijednog roditelja. Obrazovni status roditelja dat je u narednoj tabeli i to prema definiranim grupama (kontrolna, eksperimentalna i dubinska eksperimentalna): kontrolna struĉna sprema oca struĉna sprema majke 1 osnovna škola 2 srednja škola 3 viša škola 4 visoka škola / fakultet 5 magisterij 6 specijalizacija 7 doktor nauka 1 osnovna škola 2 srednja škola 3 viša škola 4 visoka škola / fakultet 5 magisterij 6 specijalizacija 7 doktor nauka 8 nije išla u školu eksperimentalna broj 19 109 14 Procenat (%) 11 64 8 broj 138 505 45 17 10 0 0 3 39 101 11 Procenat (%) dubinska eksperimentalna Procenat (%) 18 67 6 broj 31 168 24 37 5 12 5 0 0 2 23 60 7 2 0 3 313 387 15 0 0 0 42 51 2 1 1 1 83 139 16 0 0 0 34 57 7 12 7 23 3 7 3 0 0 2 0 0 0 1 0 2 3 2 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 13 68 10 24 kontrolna Da li je otac zaposlen Da li je majka zaposlena Da li je drugi iz domaćinst va zaposlen 1 Da 2 Ne 3 Ne odnosi se na mene 1 Da 2 Ne 3 Ne odnosi se na mene 1 Da 2 Ne eksperimentalna broj 98 50 Procenat (%) 58 30 broj 492 181 11 7 58 98 Procenat (%) dubinska eksperimentalna Procenat (%) 65 24 broj 152 68 43 6 16 7 34 58 229 493 30 65 65 172 26 70 3 2 8 1 2 1 21 12 95 13 33 13 100 59 462 61 160 65 62 28 Indeks dobrobiti porodica definiran je sa 5 pitanja koja su se u ranijim ispitivanjima na sliĉnim populacijama pokazala kao najuspješniji pokazatelji dobrobiti porodica: Da li u kući imate veš mašinu, Da li u kući imate kompjuter, Da li u kući imate klima ureĊaj, Da li u kući imate internet vezu i Da li se u tvojoj kući griju sve prostorije tokom zime? Veš mašina Kompjuter Klima ureĊaj Internet veza Grijanje u svim prostorijama Da Ne Da Ne Da Ne Da Ne Da Ne kontrolna Broj Procenat 166 98,8% 2 1,2% 154 91,7% 14 8,3% 30 18,9% 129 81,1% 110 66,3% 56 33,7% 110 66,7% 55 33,3% eksperimentalna Broj Procenat 738 98,4% 12 1,6% 646 86,5% 101 13,5% 83 11,3% 649 88,7% 466 62,8% 276 37,2% 450 60,2% 297 39,8% dubinska eksperimentalna Broj Procenat 243 98,8% 3 1,2% 224 91,4% 21 8,6% 23 9,6% 216 90,4% 151 62,4% 91 37,6% 161 65,4% 85 34,6% Prosjeĉni indeks dobrobiti porodica na skali od 1 do 5 u kontrolnoj grupi iznosi 3,37; u eksperimentalnoj grupi iznosi 3,17; a u dubinskoj eksperimentalnoj 3,26. Rezultati analize varijance pokazuju da meĊu grupama nema razlika, odnosno da djeca dolaze iz porodica sliĉnog socioekonomskog statusa (F=2,647; p=0,071) što implicira da dubinska eksperimentalna grupa prezentira ĉitavu eksperimentalnu grupu, te da su kontrolna i dubinska eksperimentalna grupa izjednaĉene po socioekonomskom statusu porodice. Prosjeĉan školski uspjeh uĉenika u prva tri razreda srednje škole iznosi 3,75 u kontrolnoj grupi, 3,69 u eksperimentalnoj grupi i 3,71 u dubinskoj eksperimentalnoj grupi. IzmeĊu prosjeĉnog uspjeha u ove tri grupe nema statistiĉki znaĉajnih razlika (F=0,349; p=0,706) što ukazuje da su uĉenici dubinske eksperimentalne i kontrolne grupe izjednaĉeni po akademskom postignuću. 25 3.3.1.2 Kako su učenici birali srednju školu? Većina uĉenika izabrala je samostalno srednju školu koju ţeli pohaĊati. Oko 30% njih imalo je i pomoć svojih roditelja, odnosno roditelji su uĉestvovali u donošenju odluke. Samo mali procenat od 3% je imalo pomoć pedagoga ili psihologa u školi, a njih oko 7% konsultiralo je i druge osobe iz svoje okoline ili je pod uticajem proksimalnih vanjskih faktora biralo školu ( tipiĉni odgovori u ovom sluĉaju su da nije bilo opcija ili smjera koje je uĉenik ţelio da upiše u njegovoj okolini). Od drugih osoba to su najĉešće ĉlanovi šire obitelji (dede, bake, ujaci, tetke), prijatelji ili starije kolege. U odgovorima nema zabiljeţenih osoba kao što su poslodavci ili druge osobe direktno zainteresirane za kadar koji se školuje u njihovom okruţenju. U narednoj tabeli dat je pregled broja uĉenika koji su koristili razliĉite strategije pri odabiru srednje škole. sam odluĉio roditelji uĉestvovali nastavnici i pedagozi neko drugi NE DA NE DA NE DA NE DA Broj 69 1027 494 213 588 19 574 41 Procenat 6,3% 93,7% 69,9% 30,1% 96,9% 3,1% 93,3% 6,7% Vidimo da su uĉenici nakon završene osnovne škole najvećim brojem prepušteni samostalnom odluĉivanju kada je u pitanju izbor srednje škole, te da je procenat djece koja dobiju savjet ili pomoć o strane kvalificiranijih osoba kao što su pedagozi u osnovnim školama izuzetno nizak (samo oko 3%). Analiza razlika strategija odabira srednje škole meĊu grupama pokazuje da su unutar kontrolne grupe uĉenici ĉešće koristili roditelje i druge kao pomoć. Razlog ove razlike je najvjerovatnije ĉinjenica da je jedna od kontrolnih škola ona koja pripada srednjem općem obrazovanju – gimnazijama u koje se obiĉno upisuju uĉenici koji namjeravaju nastaviti školovanje nakon završene srednje škole, te u dugoroĉno planiranje ĉešće ukljuĉuju roditelje i osobe iz okruţenja. 3.3.1.3 Neformalno obrazovanje i slobodno vrijeme Većina uĉenika osim što je ukljuĉena u formalno obrazovanje nije ukljuĉena i u neki od vidova neformalnog obrazovanja. Samo oko 7 % uĉenika pohaĊalo je neke dodatne kurseve. Ti kursevi su uglavnom kursevi stranih jezika (engleski, njemaĉki, italijanski, arapski), kursevi za rad na raĉunaru – informatiĉki kursevi, sekcije iz matematike, umjetniĉke sekcije, dok su dvije uĉenice iz Graĉanice prijavile da su bile dio neformalnog obrazovanja u projektu „Košnica“. Mnogo veći procenat djece je radilo neki plaćeni posao (oko 40% njih). Ti plaćeni poslovi najĉešće podrazumijevaju: berba voća i poljoprivredni radovi, fiziĉki poslovi (utovar i istovar, drugi nadniĉarski poslovi nekvalificiranog tipa), graĊevinski poslovi (rad kao pomoćnik ili fiziĉki radnik na graĊevini, pošumljavanje, kućni poslovi (ĉuvanje djece ili ĉišćenje kuće), rad u ugostiteljskim objektima kao konobari ili u trgovinama kao trgovci, pomoćna radna snaga u frizerskim salonima, te kao ispomoć u porodiĉnom biznisu (uzgoj gljiva, rad u birou). Od ostalih poslova tu su promotorski poslovi, rad unutar razliĉitih kampanja nevladinih organizacija i stranaka, te informatiĉki poslovi i elektriĉarske popravke. Oko 10 uĉenika navelo je da se profesionalno bave sportom ili su sportske 26 sudije, a njih 6 se bave profesionalno pjevanjem ili sviranjem. Posao koji je djevojkama relativno atraktivan je posao promotorica i akviziterskih prodavaĉica kozmetike. Preko polovine uĉenika (57%) je prijavilo da ima neki hobi kojim se bavi u slobodno vrijeme. Najveći broj njih se bavi nekim sportom. Muški se uglavnom bave fudbalom i košarkom, te rukometom i borilaĉkim sportovima, dok kod djevojaka to je više odbojka. Drugi najzastupljeniji hobi je muzika, bilo slušanje muzike, pjevanje ili sviranje. Relativno popularan hobi je i folklor, moderni ples, pisanje pjesama ili priĉa i ĉitanje knjiga. Znaĉajan broj uĉenika kao hobi ima i rad na raĉunaru (ali uglavnom igranje igrica, internet socijalne mreţe), lov i ribolov, te kolekcionarstvo (sakupljanje odreĊene vrste predmeta). Vidimo da su hobiji kojima su mladi okupirani ipak uglavnom rekreativnog karaktera i za mali broj njih mogu biti u funkciji izbora budućeg zanimanja ili karijere. S druge strane, ohrabruje ĉinjenica da je 57% mladih izjavilo da ima neki hobi,a da je za njih oko 50% to konstruktivan naĉin provoĊenja slobodnog vremena. Da li si pohaĊao neke dodatne kurseve? Da li si radio neki plaćeni posao? Da li imaš neki hobi? Broj 72 1062 466 689 648 475 DA NE DA NE DA NE Procenat 6.3% 93.7% 40.3% 59.7% 57.7% 42.3% U posttestu smo pitali uĉenike da li su u posljednjih godinu dana, koliko je trajao program radili neki plaćeni posao, pohaĊali neke dodatne kurseve kako bi povećali svoje šanse za zapošljavanje ili upis na fakultet te da kako su provodili svoje slobodno vrijeme. Da li je u toku godine radio neki plaćeni posao? Da li je u toku godine pohaĊao neki kurs? DA NE DA NE Broj 273 699 52 925 Procenat 28.1% 71.9% 5.3% 94.7% Vidimo da je u toku završne školske godine opao broj uĉenika koji su radili neki posao, što je razumljivo jer većina poslova kojim se oni bave je privremenog ili sezonskog karaktera (roditelji ne izlaţu djecu pretjeranom naporu tokom same školske godine). Znaĉajno manji broj uĉenika je u toku godine pohaĊao i neke kurseve. Većinom su to kursevi stranih jezika, s tim što se primijeti tendencija da se u završnoj godini uĉenici više ukljuĉuju u djelovanje omladinskih agencija te neki od njih prolaze kurseve za volonterski rad (dvije uĉenice), kurseve rukovoĊenja (jedna uĉenica), prezentacijske vještine, seksualno i reproduktivno zdravlje (jedna uĉenica) te obuka za rad na prevenciji vršnjaĉkog nasilja (jedan uĉenik). Desetak uĉenika je polagalo vozaĉki ispit. Od plaćenih poslova to su uglavnom oni koje su uĉenici i ranije radili kao što su berba sezonskog voća, fiziĉki poslovi, pomaganje u porodiĉnom biznisu, cijepanje drva, rad u ugostiteljskim objektima kao konobari, promotorski i trgovaĉki poslovi, bavljenje muzikom (pjevanje i sviranje) i sportom. 27 3.3.1.4 Da li namjeravaju upisati fakultet? Od ukupnog broja uĉenika u pretestu (N=1168), njih 1136 je odgovaralo na pitanje da li ţele upisati fakultet. Njih 65% je reklo da ţeli, a njih oko 35% je reklo da ne ţeli. U posttestu, od ukupnog broja od 1008 uĉenika, njih 988 je odgovaralo na pitanje da li ţele upisati fakultet. Njih 62% je izjavilo da ţeli, dok oko 38% njih je izjavilo da ne ţeli. Rezultati analize stabilnosti ove odluke koji su raĊeni na ispitanicima koji su odgovorili na pitanje i u pretestu i u posttestu pokazuje da su odluke uĉenika koje su imali na poĉetku godine vrlo stabilne, odnosno da mali broj njih mijenja mišljenje o studiranju tokom završne godine srednje škole. Da li namjerava upisati fakultet? posttest Da Ne Da 250 36 pretest Ne 12 104 Ukupno 262 140 Ukupno 286 116 402 Od ukupno 402 uĉenika koji su odgovorili na ovo pitanje i u pretestu i u posttestu vidimo da njih 354 (88%) nije mijenjalo svoju odluku, dok je samo 12% promijenilo svoju odluku. Njih 36 je prema odgovoru odustalo od upisa fakulteta, dok je njih 12 odluĉilo da ipak studira. 3.3.1.5 Dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere na kojima su učenici učestvovali Osim radionica koje su organizirane u sklopu pilot projekta GOPA YEP uĉenici su bili ukljuĉeni i u druge aktivnosti koje su imale za cilj profesionalno informiranje i savjetovanje za odabir zanimanja. Kontrolna procenat od Broj ukupnog broja (%) Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa fakulteta Imali smo testiranja sa pedagogom Išao sam kod nekog savjetnika Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu Išli smo u posjete fakultetima Dubinska eksperimentalna procenat od Broj ukupnog broja (%) Eksperimentalna procenat od Broj ukupnog broja (%) 22 16 210 32 97 45 40 30 331 51 110 51 43 32 227 35 86 40 4 4 3 3 94 14 14 2 74 7 34 3 18 13 44 7 22 10 40 30 223 34 78 36 32 24 41 6 7 3 28 Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju Išli smo u posjete nekim firmama Nešto drugo 55 41 208 32 86 40 13 3 10 2 80 7 12 1 44 0 20 0 Rezultati pokazuju da je veći broj djece u eksperimentalnoj i dubinskoj eksperimentalnoj grupi bio ukljuĉen u tipiĉne informativno – savjetodavne aktivnosti kao što su razgovori sa pedagogom, razrednim starješinom, te u testiranja sa pedagogom negoli su to djeca u kontrolnoj grupi. Vjerovatni razlog ovoj razlici leţi upravo u uvoĊenju radionica kao kontinuirane aktivnosti koja je potakla i nastavnike i pedagoge na pojaĉanu aktivnost oko profesionalne orijentacije. Moţe se reći da uvoĊenje sistemskih aktivnosti koje su jasno deklarirane kao profesionalna orijentacija i koje imaju kontinuitet u provoĊenju dovodi i do dodatne mobilizacije institucionalnih resursa kao i podizanja individualne motivacije nastavnika i pedagoga za dodatnim aktivnostima koje su djeci potrebne u kljuĉnom periodu za odabir zanimanja i razvoj karijere. Od ostalih aktivnosti koje su provoĊene sa uĉenicima, najĉešće su posjete fakulteta i prezentacije njihovih programa, te lekcije u nekim predmetima vezane za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa fakulteta. Od individualnih proaktivnih ponašanja kojim uĉenici nastoje da odaberu svoje zanimanje i buduću karijeru najĉešće je potraga za informacijama o zanimanjima na internetu. Oko trećina djece u kompletnom uzorku traţila je informacije na internetu, a oko 10% djece je radilo testove profesionalne orijentacije na internetu. Ovo ukazuje da je razvoj online informativnih servisa kao i online savjetovanja za odabir zanimanja prostor koji u budućnosti treba da bude što više iskorišten za savjetodavni rad sa uĉenicima (ali i drugim populacijama). 3.3.2 Priprema podataka za obradu – zavisni uzorak Nakon pripreme baze i uparivanja uzorka za ponovljena mjerenja iz baze su izbaĉeni dodatno 204 sluĉaja (oko 10%) zbog nepotpunih podataka tako da je za uparivanje podataka ostalo 2021 popunjeni upitnik. Restrukturiranjem podataka upareno je 476 uĉenika ispitanika koji su imali pravilno popunjene identifikacijske podatke i u pretestu i u postestu te su njihovi podaci korišteni za analizu promjena do kojih se došlo usljed sistematskog rada na profesionalnoj orijentaciji kroz radionice u 2010/2011 godini. Pregled broja uĉenika koji su uĉestvovali i u pretestu i u posttestu sa jednakim identifikacijskim podacima (zavisni uzorak): Broj uĉenika sa uparenim podacima Kontrolna Eksperimentalna Dubinska eksperimentalna Total 60 296 120 476 Procenat od ukupnog broja uĉenika koji su uĉestvovali u istraţivanju u pretestu 35,5% 39,3% 48,8% Procenat od ukupnog broja uĉenika koji su uĉestvovali u istraţivanju u posttestu 44,4% 45,3% 55,3% 29 U analizama indikatora kompetencija za upravljanje karijerom korišteni su podaci upravo ove grupe ispitanika koji imaju uparene rezultate iz pretesta i posttesta i koji su tretirani kao zavisni uzorak. 3.3.3 Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom Kao indikatori koji su korišteni za mjerenje promjena uĉeniĉkih kompetencija za upravljanje karijerom korištene su sljedeće varijable: Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi, kvaliteta davanja i primanja povratne informacije) Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta Širina u pristupu usklaĊivanja sebe i svijeta rada - Broj poslova koje moţe obavljati Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom Znanje o tome što su sposobnosti Znanje o tome što su vještine Znanje o tome što su profesionalni interesi Znanje o tome što su vrijednosti Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu Znanje o strategija traţenja informacija o fakultetu Znanje o strategijama traţenja posla Poznavanje strukture biografije Psihološke karakteristike Lokus kontrole Objektivnost / realitet u oĉekivanjima Otpornost na odbijanja Za sve varijable analizirane su promjene u razlikama izmeĊu dubinske eksperimentalne grupe i kontrolne grupe prije radionica (pretest) i poslije radionice (posttest). Kako bi kontrolirali uticaj drugih aktivnosti kojima je kontrolna grupa bila izloţena tokom školske godine, a koje su mogle dovesti do promjena u njihovim kompetencijama u posttestu je jedno od pitanja za kontrolnu grupu bilo „Da li ste uĉestvovali na nakoj radionici?“. 30 3.3.3.1 Poznavanje sebe i svijeta rada Indikator 1: Percepcija sebe i svojih karakteristika Ovaj indikator predstavlja u kojoj mjeri uĉenici smatraju da poznaju svoje sposobnosti, interese, vještine i kompetencije u davanju i primanju povratnih informacija. OdreĊen je kao prosjek na skali od 1 do 4 na pitanjima: 1. 2. 3. 4. Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vještine koje posjedujem Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu. 5. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao napad na moju liĉnost. Ova skala dizajnirana je za potrebe ovog istraţivanja od strane proMENTE tima. Analize razlika izmeĊu dubinske eksperimentalne i kontrolne grupe ukazuju da nije došlo do promjene u percepciji sebe prije i nakon radionica. IzmeĊu grupa nema razlika ni prije ni poslije radionica. Rezultati ukazuju da i druge aktivnosti koje su provoĊene unutar ispitivanog perioda nisu znaĉajno doprinijele promjeni u percepciji vlastitih karakteristika. Prosjeĉne vrijednosti za obje grupe date su u tabeli: Prosjeĉna vrijednost st. devijacija N Kontrolna 3,004 ,34304 53 Eksperimentalna 3,074 ,40919 338 Kontrolna 2,97 ,38537 53 Eksperimentalna 3,08 ,40488 338 Grupa Percepcija sebe u pretestu Percepcija sebe u posttestu Na osnovu prosjeĉnih vrijednosti moţe se reći da uĉenici i jedne i druge grupe smatraju da dobro poznaju vlastite karakteristike jer se njihove prosjeĉne vrijednosti kreću oko 3 na skali od 1 do 4 (pri ĉemu je 3 – slaţem se, a 4 u potpunosti se slaţem). Na osnovu rezultata dva mjerenja moţemo zakljuĉiti: Da uĉenici smatraju da dobro poznaju vlastite karakteristike Da radionice nisu znaĉajno doprinijele promjeni percepcije vlastitih karakteristika niti su dovele do povećanja razlike izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe. 31 Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla mjereno je skalom sa 6 pitanja preuzetom iz evaluacijskog priruĉnika koji se koristi za procjenu uspjeha radionica za aktivno traţenje posla TIMS (program adaptirao proMENTE, 2006). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – nimalo uspješan, a 5 – jako uspješan. Pitanja u skali su: 1. Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naĊem posao 2. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o mogućim poslodavcima kojima su potrebne moje vještine 3. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za moguća radna mjesta koja mi odgovaraju 4. Pisanju dobre prijave za posao i biografije 5. Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu 6. Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao Prosjeĉne vrijednosti jedne i druge grupe prikazane su u tabeli: Procjena kompetencija za aktivno traţenje posla u pretestu Procjena kompetencija za aktivno traţenje posla u posttestu Izvor pretest_posttest pretest_posttest drugeekativnosti pretest_posttest grupanumeric2 Grupa Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna Pretest/posttest Suma kvadrata Prosjeĉna vrijednost 3,3274 3,2946 3,2604 3,4050 st. devijacija ,72427 ,75971 ,65705 ,65380 Prosjeĉni kvadrat stupnjevi slobode F N 53 337 53 337 Znaĉajnost * Linear Linear ,192 ,184 1 1 ,192 ,184 ,701 ,672 ,403 ,413 * Linear ,641 1 ,641 2,337 ,127 Prosjeĉne vrijednosti ukazuju da uĉenici uglavnom smatraju da su prosjeĉno uspješni u kljuĉnim vještinama aktivnog traţenja posla. Analiza promjena u grupama prema procjeni kompetencija za aktivno traţenje posla ukazuje da nije došlo do statistiĉki znaĉajnih promjena znaĉajnog porasta procjene kompetencija niti u eksperimentalnoj niti u kontrolnoj grupi. Ipak, promjene u prosjeĉnim vrijednostima po grupama u dvije vremenske taĉke mjerenja pokazuju tendenciju blagog pada osjećaja kompetentnosti za traţenje posla u kontrolnoj grupi, dok je eksperimentalnoj grupi primjetna tendencija blagog porasta osjećaja kompetentnosti za traţenje posla. 32 Kada je u pitanju indikator 2 – percepcija vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla moţemo zakljuĉiti: Uĉenici i jedne i druge grupe smatraju da su prosjeĉno uspješni u aktivnostima aktivnog traţenja posla Radionice jesu doprinijele da se u eksperimentalnoj grupi javi trend porasta procjene kompetencija za aktivno traţenje posla, dok je u kontrolnoj grupi primjetna tendencija pada. Moţe se reći da se radionice pokazuju potencijal da kod uĉenika, u kritiĉnom periodu kada izlaze iz srednje škole i kada im predstoji jedna od najznaĉajnijih prekretnica u razvoju karijere, odrţe i poboljšaju osjećaj kompetentnosti za aktivno traţenje posla. Indikator 3: Odlučnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodlučnost Odluĉnost u donošenju odluka i razlozi za neodluĉnost mjereni su upitnikom Profil odluke o zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremović,2006). Ovaj upitnik u bosanskohercegovaĉkoj verziji ima tri poĉetna pitanja koja se odnose na procjenu stepena odluka do koje je uĉenik došao u odabiru zanimanja, te razloga za neodluĉnost koji su podijeljeni u tri kategorije: Razlozi koji se odnose na nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja; neodluĉnost kao crta liĉnosti i Neodluĉnost koja proizilazi iz percepcije uĉenika da mu u trenutku popunjavanja upitnika nije vaţno donijeti takvu odluku (Percepcija vaţnosti odluke). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – u potpunosti se ne odnosi na mene, a 5 – u potpunosti se odnosi na mene. Prosjeĉne vrijednosti pitanjima i skalama Profila odluke o zanimanju za kontrolnu i dubinsku eksperimentalnu grupu date su u tabeli: Pitanje: Stepen odluĉnosti u odluci o budućem zanimanju i zadovoljstvo odlukom Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i školovanja Razlozi za neodluĉnost:neodluĉnost kao crta liĉnosti Razlozi za neodluĉnost:percepcija vaţnosti odluke Kontrolna Pretest Posttest 10,51 10,17 3,63 2,29 1,66 3,34 2,49 2,06 Eksperimentalna Pretest Posttest 10,19 10,97 3,44 2,56 2,08 3,35 2,54 2,09 Analiza razlika u promjenama na stepenu odluĉnosti pokazuje da postoje znaĉajni efekti unutar pojedinih grupa, odnosno da je, kod kontroliranog uticaja drugih aktivnosti, u eksperimentalnoj grupi došlo do znaĉajnog porasta stepena odluĉnosti o budućem zanimanju i zadovoljstva tom odlukom, dok je u kontrolnoj grupi došlo do pada stepena odluĉnosti. stupnjevi slobode 1 1 Prosjeĉni kvadrat 7,404 3,122 F Znaĉajnost Linear Linear Suma kvadrata 7,404 3,122 1,595 ,673 ,207 ,413 Linear 26,077 1 26,077 5,618 ,018 Izvor Pretest/posttest Pretest/posttest Pretest/postest*druge aktivnosti Pretest/posttest*grupa Dakle, radionice su doprinijele da uĉenici donesu odluku o nastavku svoje karijere te da tom odlukom budu zadovoljniji nego što su bili prije radionica. 33 Analiza razloga za neodluĉnost koji se tiĉu nepoznavanja sebe i svijeta rada i obrazovanja pokazuju da je u kontrolnoj grupi došlo do poboljšanja na ovoj varijabli, odnosno da su uĉenici sebe nešto bolje upoznali, dok se u eksperimentalnoj grupi zadrţala vrijednost iz posttesta. Na ovu razliku nešto više su uticale druge aktivnosti nego same radionice. Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja Izvor Pretest/posttest Pretest/posttest * druge aktivnosti Pretest/posttest * grupa pretest/po sttest Suma kvadrata Stupnje vi slobode Prosjeĉni kvadrat F Znaĉaj nost Linear Linear Linear 4,084 1,041 ,542 1 1 1 4,084 1,041 ,542 10,771 2,746 1,428 ,001 ,098 ,233 Analiza skale Neodluĉnost kao osobina liĉnosti pokazuje da takoĊer nemamo znaĉajne razlike u promjenama, ali da primjećujemo znaĉajnu tendenciju gdje u eksperimentalnoj grupi dolazi do pada vrijednosti na ovoj skali, odnosno gdje se uĉenici eksperimentalne grupe u posttestu doţivljavaju kao manje neodluĉne osobe, za razliku od eksperimentalne grupe gdje dolazi do porasta osjećaja neodluĉnosti kao liĉne karakteristike. Ovaj nalaz ukazuje da su provedene radionice doprinijele da se uĉenici osjećaju odluĉnije kao osobe, što je izuzetno znaĉajno za aktivno ponašanje u podruĉju odabira zanimanja i razvoja karijere. Razlozi za neodluĉnost: neodluĉnost kao osobina liĉnosti pretest/posttest pretest/posttest* druge aktivnosti pretest/posttest * grupa pretest/p osttest Suma kvadrata Stupnje vi slobode Prosjeĉni kvadrat F Znaĉaj nost Linear Linear Linear ,206 ,025 1,337 1 1 1 ,206 ,025 1,337 ,342 ,041 2,226 ,559 ,840 ,137 Analiza skale Razloga za neodluĉnost koji se odnose na percepciju vaţnosti donošenja odluke u trenutku popunjavanja upitnika pokazuje da (iako razlike nisu znaĉajne) eksperimentalna grupa u posttestu pokazuje tendenciju pada rezultata što ukazuje na to da su svjesniji da je vaţno donijeti kvalitetnu odluku o budućem školovanju ili zapošljavanju, dok u kontrolnoj grupi primjećujemo tendenciju porasta rezultata, odnosno povećanja odgaĊanja odluke i percepcije da u tom trenutku nije tako vaţnost donijeti odluku o budućem zanimanju ili zapošljavanju. Zaključak analize na indikatoru 3 – Odlučnost u donošenju odluka i razlozi za neodlučnost Rezultati ukazuju da su radionice odrţane sa uĉenicima u eksperimentalnoj grupi doprinijele promjenama u jednoj od kljuĉnih karakteristika vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere, a to je odluĉnost u izboru i zadovoljstvo izborom. Ono što je znaĉajan nalaz je da su radionice pomogle uĉenicima i da smanje osjećaj neodluĉnosti kao liĉne karakteristike (dok je u kontrolnoj grupi ovaj osjećaj pokazao tendenciju porasta), te da se zahvaljujući radionicama u eksperimentalnoj grupi primjećuje tendencija porasta shvatanja vaţnosti donošenja kvalitetnih i informiranih odluka na vrijeme i u trenutku završavanja srednje škole (dok je u kontrolnoj grupi registrirana tendencija pada shvatanja vaţnosti donošenja ovakvih odluka). 34 Indikator 4: sigurnost u odluku o razvoju karijere Sigurnost u odluku o razvoju karijere predstavlja bitan element prihvatanja odluke i aktivnog ponašanja prema ostvarenju ciljeva koje uĉenici postavljaju za sebe u podruĉju odabira zanimanja i razvoja karijere. Na poĉetku školske godine završnog razreda srednje škole oĉekuje se da su uĉenici manje sigurni u svoje odluke, dok bi na kraju razreda pred izlazak iz srednjoškolskog obrazovanja trebali da pokaţu veću sigurnost u odluku koju su donijeli. Sigurnost u odluku o razvoju karijere ispitana je sa dva vezana pitanja u pretestu i posttestu: Da li znaš što ćes raditi nakon završetka srednje škole? (potencijalni odgovori: a)studirati; b) raditi; c) i studirati i raditi; d) neodluĉan sam Koliko si siguran u svoju odluku? (potencijalni odgovori: a) nimalo nisam siguran; nisam siguran; siguran sam; u potpunosti sam siguran) Deskriptivna statistika pokazuje da je u kontrolnoj grupi 31% uĉenika zadrţalo svoju odluku u posttestu u odnosu na onu u pretestu, dok je njih 69% promijenilo odluku. U eksperimentalnoj grupi njih 36% je zadrţalo svoju odluku iz pretesta, dok je 64% njih promijenilo svoju odluku u posttestu. Ovi podaci ukazuju koliko je razdoblje od godine dana prije prelaska na viši nivo školovanja ili izlaska na trţište rada turbulentno za mlade ljude i kljuĉno za savjetodavni rad sa njim kako bi im se pomoglo da donesu racionalnu odluku kojom će biti zadovoljni. Kontrolna grupa Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u pretestu Studirati Raditi I studirati i raditi Neodluĉan/na sam Total Eksperimentalna grupa Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u pretestu Total Studirati Raditi I studirati i raditi Neodluĉan/na sam Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u posttestu Studirati Raditi I studirati i Neodluĉan/na raditi sam 11 7 7 6 2 0 0 0 2 1 2 2 Total 31 2 7 0 1 0 0 1 15 9 9 8 41 Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u posttestu Studirati Raditi I studirati i Neodluĉan/na raditi sam 17 7 6 3 8 4 4 1 3 5 5 2 Total 33 17 15 7 1 0 0 8 35 17 15 6 73 Analiza razlika u promjenama na varijabli sigurnosti u donesenu odluku prije i poslije radionica i izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe ukazuje da razlike nisu znaĉajne, ali da postoji tendencija 35 porasta sigurnosti i u jednoj i u drugoj grupi. Iako nema znaĉajnih efekata radionica niti drugih aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni, rezultati analize ukazuju da postoji nešto jaĉi efekat drugih aktivnosti na sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uĉenici bili ukljuĉeni u aktivnosti kao što su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta, prikupljanje informacija o zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i pedagozima što je zasigurno pomoglo da odluke koje donesu budu jasnije i da u njih budu sigurniji. Sigurnost u donesenu odluku – test unutar grupa pretest/posttest pretest/posttest * druge aktivnosti pretest/posttest * grupa pretest/posttest Suma kvadrata stupnjevi slobode Prosjeĉni kvadrat F Znaĉajnost Linear Linear ,712 ,788 1 1 ,712 ,788 1,380 1,526 ,243 ,220 Linear ,010 1 ,010 ,019 ,890 Sigurnost u donesenu odluku –test izmeĊu grupa Izvor Suma kvadrata Intercept Druge aktivnosti grupa 825,040 1,446 ,001 1 1 1 Prosjeĉni kvadrat 825,040 1,446 ,001 F Znaĉajnost 1566,813 2,746 ,002 ,000 ,101 ,964 Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih zanimanja Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere bi trebao da pomogne uĉenicima da prošire spoznaju o tome što osoba sa odreĊenim zanimanjem ili kvalifikacijama moţe raditi, te kako moţe nastaviti svoje školovanje. Cilj je proširiti percepciju poslova prihvatljivih za osobu te na taj naĉin povećati njegovu zapošljivost i motivaciju za cjeloţivotno uĉenje. Osobe koje nema tu širinu u razmišljanju o potencijalnim poslovima kojima se moţe baviti ima suţeni obim poslova u kojima moţe traţiti zaposlenje kao i više ograniĉen broj potencijalnih obrazovnih programa u koje se mogu ukljuĉiti. Prosjeĉne vrijednosti u obje grupe na pretestu i posttestu su prikazane u tabeli: Grupa Broj poslova koje uĉenik nabraja u pretestu Broj poslova koje uĉenika nabraja u posttestu Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna Prosjeĉna vrijednost 1,17 1,12 2,00 1,45 St. devijacija N 1,007 ,857 ,834 ,666 24 33 24 33 Analize pokazuju da je došlo do znaĉajnog porasta broja poslova koje uĉenici vide kao sebi potencijalne izmeĊu dvije taĉke mjerenja. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do povećanja rezultata, s tim da je u ovoj varijabli ta tendencija više izraţena u kontrolnoj grupi. 36 Broj poslova koje uĉenici mogu nabrojati – test unutar grupa pretest/po Suma Stupnjev sttest kvadrata i slobode pretest/posttest Linear 5,856 1 pretest/posttest * druge Linear ,308 1 aktivnosti pretest/posttest * grupa Linear 2,019 1 Broj poslova koje uĉenik moţe nabrojati – test izmeĊu grupa Izvor Suma kvadrata stupnjevi slobode Intercept 90,631 1 druge aktivnosti ,170 1 grupa 1,900 1 Prosjeĉni kvadrat 5,856 ,308 9,875 ,520 Znaĉa jnost ,003 ,474 2,019 3,404 ,071 F Prosjeĉni kvadrat 90,631 ,170 1,900 F 109,914 ,207 2,304 Znaĉajnost ,000 ,651 ,135 Indikator 6: znanje o sposobnostima Radionice su imale za cilj povećati i znanje uĉenika o tome što su to kljuĉne psihološke karakteristike koje usklaĊuju ĉovjeka sa njegovom radnom okolinom i koje odreĊuju naš uspjeh u školovanju i poslu, te zadovoljstvo odabranom školom ili poslom. To su: sposobnosti, vještine, profesionalni interesi i vrijednosti. Definicija sposobnosti koju daje Bujas, Z. (1964)8 u svojoj knjizi „Psihofiziologija rada glasi: “Sposobnosti su potencijalni dinamiĉki sustavi za vršenje odreĊenih tipova aktivnosti steĉeni kroz aktivitet na osnovi nasljeĊenih dispozicija i utjecaja prirodne i socijalne okoline.” . Dakle, sposobnosti su potencijali koji na omogućavaju razvoj vještina i uspjeh u nizu zanimanja koja zahtijevaju upravo te sposobnosti. Sposobnosti takoĊer obuhvataju uspješnost snalaţenja u novim situacijama u kojima se zahtijeva korištenje ranijih znanja ili iskustava kako bi se pronašlo rješenje u novonastaloj situaciji. Znanje o sposobnostima ispitivano je sa dva pitanja: 1. Ja znam što su to sposobnosti (odgovori 1=da; 0=ne) 2. Nabroji neke svoje sposobnosti – na ovo pitanje uĉenici su trebali da napišu sve svoje sposobnosti. Nakon unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa definicijom sposobnosti i onim što su uĉenici uĉili na radionicama o sposobnostima. Kao rezultat dobiven je broj nabrojanih sposobnosti. Procenat uĉenika koji su dali potvrdan odgovor (odgovorili sa DA) na prvo pitanje u obje grupe dat je u tabeli: Ja znam šta su sposobnosti u pretestu Ja znam šta su sposobnosti u posttestu 8 Grupa Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna Procenat 90% 75% 69% 88% St. devijacija ,297 ,434 ,468 ,331 N 42 57 42 57 Bujas,Z.(1964) Psihofiziologija rada. Institut za higijenu rada Jugoslovenske akademije nauka i umjetnosti 37 Analiza pokazuje da postoji znaĉajna razlika izmeĊu grupa u dvije taĉke mjerenja. Dok je u kontrolnoj grupi došlo do pada uvjerenja u shvatanje konstrukta u posttestu u odnosu na posttest, u eksperimentalnoj grupi došlo je do porasta uvjerenja u shvatanje što su sposobnosti. Uvjerenje u znanje o sposobnostima Izvor pretest/posttest pretest/posttest pretest/posttest * druge aktivnosti pretest/posttest * grupa stupnjevi slobode 1 1 Prosjeĉni kvadrat ,046 ,000 F Znaĉajnost Linear Linear Suma kvadrata ,046 ,000 ,324 ,002 ,571 ,965 Linear 1,304 1 1,304 9,198 ,003 Osim toga, analiza broja sposobnosti koje su uĉenici nabrojali u pretestu i postestu pokazuje da, iako razlike nisu znaĉajne, postoji tendencija koja ukazuje da su uĉenici eksperimentalne grupe u posttestu bili u stanju nabrojati više vlastitih sposobnosti od kontrolne grupe. Grupa Prosjeĉna vrijednost St. devijacija N Broj nabrojanih sposobnosti u pretestu Kontrolna Eksperimentalna ,75 ,47 ,775 ,681 16 30 Broj nabrojanih sposobnosti u posttestu Kontrolna Eksperimentalna ,88 ,83 1,147 ,986 16 30 Broj nabrojanih sposobnosti pretest/posttest pretest/posttest pretest/posttest * druge aktivnosti pretest/posttest * grupa stupnjevi slobode 1 1 Prosjeĉni kvadrat ,569 ,006 F Znaĉajnost Linear Linear Suma kvadrata ,569 ,006 ,692 ,008 ,410 ,930 Linear ,273 1 ,273 ,332 ,567 Moţemo reći da su radionice o odabiru zanimanja i razvoju karijere doprinijele da su uĉenici uvjereniji u svoje shvatanje konstrukta sposobnosti te da postoji tendencija da radionice doprinose sposobnosti djece da nabroje veći broj svojih sposobnosti. 38 Indikator 7: Znanje o vještinama Znanje o vlastitim vještinama je izuzetno vaţno u svim fazama razvoja karijere. Poznavanje vlastitih vještina koje su osobe stekle u razliĉitim aktivnostima tokom ţivota te sposobnost da se te vještine imenuju znaĉajno povećavaju vjerovatnoću zapošljavanja i odabira škole i posla koji traţe te vještine. Stoga je jedan od ciljeva radionice osvještavanje uĉenika o njihovim vještinama koje posjeduju, te razvoj novih vještina vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere (vještine aktivnog traţenja posla). Znanje o vještinama ispitivano je na isti naĉin kao i znanje o sposobnostima. Uĉenici su odgovarali na dva pitanja: 1. Ja znam što su to vještine (odgovori 1=da; 0=ne) 2. Nabroji neke svoje vještine – na ovo pitanje uĉenici su trebali da napišu sve svoje vještine. Nakon unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa definicijom vještina i onim što su uĉenici uĉili na radionicama o vještinama. Kao rezultat dobiven je broj nabrojanih vještina. Rezultati razlika pokazuju da je došlo do znaĉajne promjene – uĉenici eksperimentalne grupe su u posttestu pokazali više uvjerenja u svoje znanje o tome što su vještine, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu došlo do pada uvjerenja u znanje o vještinama. Ja znam što su to vještine u pretestu Ja znam šta su to vještine u posttestu Uvjerenje u znanje o vještinama pretest/posttest Grupa Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna Prosjeĉna vrijednost ,75 ,65 ,53 ,76 St. devijacija ,440 ,483 ,507 ,428 stupnjevi slobode 1 Prosjeĉni kvadrat ,200 F Znaĉajnost 1,306 ,257 pretest/posttest Linear Suma kvadrata ,200 pretest/posttest * druge aktivnosti pretest/posttest * grupa Linear ,101 1 ,101 ,658 ,420 Linear 1,206 1 1,206 7,857 ,006 N 32 51 32 51 Kako je broj uĉenika koji su odgovorili na pitanje da nabroje svoje vještine u kontrolnoj grupi bio vrlo mali (N=8), nisu raĊene analize razlika izmeĊu broja nabrojanih vještina kao što je to bio sluĉaj za sposobnosti. Na osnovu rezultata analize prvog pitanja moţemo reći da su radionice znaĉajno doprinijele uvjerenju uĉenika da razumiju bolje što su to vještine. 39 Indikator 8 i 9: Znanje o profesionalnim interesima i vrijednostima Na ova dva indikatora zbog malog broja ispitanika koji su odgovorili na pitanja i u pretestu i u posttestu nisu raĊene analize razlika u promjenama izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe. Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu Kako bi osoba znala da li je neki obrazovni program u skladu sa njenim sposobnostima, interesima i vrijednostima potrebno je da prikupi niz informacija relevantnih za donošenje odluke. To su prije svega informacije sadrţajne prirode (kredibilitet ustanove, sadrţaj programa, predmeti koji se slušaju, kompetencije koje se stiĉu, mogućnost zapošljavanja nakon završetka studija i sliĉno), potom informacije tehniĉke prirode (spisak institucija koje nude takav program, visina upisnine, udaljenost od mjesta boravka, mogućnost finansiranja za vrijeme studija). Drugi modul radionica za odabir zanimanja i razvoj karijere bio je posvećen upravo upoznavanju svijeta rada i studiranja, odnosno sticanju znanja o tome koje informacije su potrebne da bi se donijela informirana odluka o studiranju, te koje se strategije koriste za pronalaţenje takvih informacija i informacija o zaposlenju. Kako bi se ispitalo da li su radionice potakle uĉenike na upoznavanje vrsta informacija potrebnih za donošenje odluke o studijskom programu, postavljeno je pitanje: Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati? Njihovi odgovori svrstani su u 5 kategorija: Lokacija Kredibilitet ustanove Organizacija nastave – sadrţajni aspekt Visina upisnine Mogućnost zapošljavanja Deskriptivne vrijednosti pokazuju da uĉenici najviše nabrajaju informacije vezane za sadrţajni aspekt studiranja, a potom informacije vezane za visinu upisnine. Kako se bliţi trenutak odluke i kredibilitet ustanove postane vaţniji, te su tako i uĉenici u posttestu nabrojali više odgovora koji se odnose na kredibilitet ustanove nego što je to bilo u posttestu. Mali broj ispitanika smatra da je vaţna informacija i mogućnost zapošljavanja. Ovakav stav koje informacije su vaţne sliĉan je i u pretestu i u posttestu. S jedne strane ovakav nalaz je prihvatljiv jer na odluku o studiranju i ne treba da utiĉe samo mogućnost zaposlenja ukoliko osoba nema afinitet prema deficitarnim zanimanjima. Ali, s druge strane treba biti oprezan jer upravo ovakav stav dovodi do hiperinflacije kadra unutar pojedinih struka, tako da savjetodavna aktivnost treba da ukljuĉuje i razmišljanje o alternativnim obrazovnim institucijama koje traţe sliĉne osobine ali su manje suficitarna na trţištu rada. Zbog malog broj ispitanika (N u kontrolnoj grupi < 10) koji su popunili odgovor na ova pitanja, nisu raĊene analize razlika i promjena unutar grupa. 40 Nabroji informacije koje su ti potrebne da bi donio odluku o fakultetu: Lokacija Kredibilitet ustanove Organizacija nastave - sadrţajni aspekt Cijena upisnine Mogućnost zapošljavanja Kontrolna* pretest 0,09 0,12 1,03 0,12 0,29 posttest 0,06 0,31 0,56 0,06 0,13 Eksperimentalna* pretest 0,07 0,02 0,44 0,05 0,15 posttest 0,11 0,21 0,51 0,13 0,09 *Brojevi u tabeli su prosječne vrijednosti broja informacija koje su učenici naveli pod određenom kategorijom. Maksimalan broj registriranih informacija unutar jedne kategorije bio je 2. Indikator 11: Poznavanje strategija traţenja informacija o fakultetima Broj izvora koji stoje na raspolaganju svakome tko prikuplja podatke o fakultetu je jako veliki. S jedne strane postoje zvaniĉni i javni izvori kao što su internet stranica fakulteta, brošure, ili njihove prezentacije, dok sa druge strane postoji niz neformalnih izvora koji imaju informacije koje su uĉenicima vrlo vaţne za donošenje odluke (kao što su iskustva studenata sa organizacijom nastave, profesorima, odnos izmeĊu studenata,...) Zbog toga je jako vaţno da uĉenici budu informirani o širokom repertoaru izvora i strategija traţenje ovih informacija. Zbog malog broja ispitanika koji su popunili ova pitanja nisu raĊene analize razlika u promjenama, ali je uraĊena deskriptivna statistika (kao i u prethodnom sluĉaju cilj je bio da identificiramo podruĉja pokrivena ovim pitanjima koja uĉenici bolje i slabije poznaju). Kontrolna* Eksperimentalna* Pretest Posttest Pretest Posttest Internet ,68 ,76 ,65 ,68 Neformalne veze: prijatelji, rodbina, poznanici,... ,45 ,38 ,54 ,48 Brošure, sajmovi, posjete fakultetima ,29 ,43 ,07 ,43 Sredstva javnog informisanja (TV, radio...) ,24 ,05 ,11 ,03 U tabeli su date prop orcije kao prosječne vrijednosti – za one ispitanike koji su odgovarali na pitanja, odgovori su klasificirani u kategorije. Svaki učenik je mogao imati više odgovora u više kategorija. Ukoliko je učenik dao odgovor iz te kategorije dodijeljena je vrijednost 1, ukoliko ne dodijeljena je vrijednost 0. Deskriptivna statistika ukazuje da je internet glavni izvor informacija o fakultetima za uĉenike. U obje grupe, i u pretestu i u posttestu najviše proporcije su dobivene upravo za prepoznavanje interneta kao izvora informacija. Druga bitna kategorija izvora su neformalne veze, dok su brošure, sajmovi, posjete fakultetima i sredstva javnog informiranja manje prepoznata kao vaţni izvori informacija. Ovo nam ukazuje da trend da se uĉenici srednjih škola za prikupljanje objektivnih podataka oslanjaju prije svega na internet te da je kvalitet internet sadrţaja koje pojedini fakulteti nude izuzetno vaţan. Za prikupljanje mišljenja i subjektivnih iskustava i percepcija uĉenici se oslanjaju na neformalne veze. Kako neformalne veze mogu biti dobri, ali i loši izvori informacija vrlo je bitno učenike podučiti koje informacije da traţe od neformalnih kontakata te kako da procjenjuju njihovu relevantnost za vlastitu odluku. 41 Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla Znanje o strategijama traţenja posla ispitivano je pitanjem: 1. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroji neke naĉine kako ćeš traţiti posao? Na ovo pitanje u obje vremenske taĉke odgovorilo je 26 uĉenika iz kontrolne grupe i 44 iz eksperimentalne. U analizi pitanja prikazana je deskriptivna statistika u pretestu i posttestu, te analiza razlika. Deskriptivna statistika na prvo pitanje – Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroji neke naĉine kako ćeš traţiti posao? Kontrolna Eksperimentalna Pretest Posttest Pretest Posttest Oglasi ,63 ,81 ,45 ,49 Internet ,33 ,50 ,29 ,31 Neformalne veze ,28 ,31 ,21 ,25 Obilazak firmi ,15 ,06 ,19 ,08 Biro za zapošljavanje ,05 ,08 ,06 ,08 Nešto drugo ,23 ,14 ,32 ,27 Rezultati analize razlika u promjenama ukazuju na sljedeće: kontrolna grupa je generalno imala više znanja o naĉinima traţenja posla. Uĉenici koji su bili ukljuĉeni u druge aktivnosti osim radionica na kraju školske godine imali su više informacija o naĉinima traţenja posla nego oni koji nisu bili ukljuĉeni u druge aktivnosti. Grupa Prosjeĉna vrijednost St. devijacija N Naĉini traţenja posla u pretestu Kontrolna Eksperimentalna 1,5385 1,3864 ,98917 ,92046 26 44 Naĉini traţenja posla u posttestu Kontrolna Eksperimentalna 2,0000 1,5682 ,80000 ,75937 26 44 Naĉini traţenja posla – test unutar grupa pretest/posttest Suma kvadrata pretest/posttest Linear ,051 pretest/posttest * Linear 3,949 druge aktivnosti pretest/posttest * Linear ,161 grupa stupnjevi slobode 1 1 Prosjeĉni kvadrat ,051 3,949 F Znaĉajnost ,073 5,684 ,788 ,020 1 ,161 ,232 ,632 42 Naĉini traţenja posla - testiranje izmeĊu grupa Suma kvadrata stupnjevi slobode Prosjeĉni kvadrat F Znaĉajnost 170,741 1 170,741 225,862 ,000 druge aktivnosti ,536 1 ,536 ,710 ,403 grupa 3,165 1 3,165 4,187 ,045 Izvor Intercept Dakle, vidimo da je u ovoj varijabli kontrolna grupa već u pretestu imala više znanja o naĉinima traţenja posla, te se ta razlika zadrţala i u posttestu. Ipak, bez obzira na grupu kojoj pripadali, aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni zajedno sa radionicama doveli su do toga da se poveća njihova informiranost o naĉinima traţenja posla što zasigurno povećava njihovu zapošljivost i proaktivnost u budućem traganju za poslom. Indikator 13: Poznavanje strukture biografije Priprema kvalitetne biografije povećava šanse kandidata za ulazak u uţi krug kandidature za posao, ostavlja dojam profesionalnosti i struĉnosti, te omogućava poslodavcu da procijeni koji kandidat najviše odgovara uvjetima konkursa. Stoga je iznimno vaţno poznavati dijelove biografije i razviti vještinu pripreme biografije u zavisnosti od zahtjeva radnog mjesta na koje se prijavljujemo. Uĉenici su bili pitani pitanjem otvorenog tipa da nabroje sve elemente biografije kojih se mogu sjetiti. Nakon toga, njihovi odgovori su kodirani i rasporeĊeni u neku od kategorija: sociodemografski podaci obrazovni profil profesionalno iskustvo dodatne vještine Za svakog uĉenika izbrojan je broj informacija koje je napisao za svaku i kategoriju i taj broj je upisan u pripadajuću kategoriju. Dijelovi biografije Sociodemografske karakteristike Obrazovni profil Profesionalno iskustvo Dodatne vještine i sposobnosti Kontrolna Pretest Posttest ,92 1,18 1,05 ,68 ,43 ,36 ,38 ,23 Eksperimentalna Pretest Posttest 1,32 1,53 ,96 ,56 ,26 ,19 ,28 ,17 Kao što tabela pokazuje, uĉenici produkuju najviše informacija vezanih za sociodemografske karakteristike, a njihov broj se povećava u posttestu u obje grupe. Potom daju informacije vezane za svoj obrazovni profil, a potom profesionalno iskustvo i dodatne vještine i sposobnosti. Analiza razlika u promjenama pokazuje da nema znaĉajnih razlika u pretestu i posttestu izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe u pretestu i posttestu. Ipak, vidimo da unutar eksperimentalne grupe 43 postoji tendencija porasta broja nabrojanih elemenata dok se u kontrolnoj grupi vidi tendencija pada broja nabrojanih elemenata biografije. Grupa Broj nabrojanih dijelova biografije u pretestu Broja nabrojanih dijelova biografije u posttestu Kontrolna Eksperimentalna 1 kontrolna 2 ĉitava eksperimentalna Prosjeĉna vrijednost 3,06 2,20 2,25 2,30 St. devijacija N 1,52616 1,09545 1,77012 1,53466 16 30 16 30 Broj nabrojanih elemenata biografije – test unutar grupa pretest/posttest Suma kvadrata stupnjevi slobode Prosjeĉni kvadrat F Znaĉajnost pretest/posttest Linear ,036 1 ,036 ,017 ,898 pretest/posttest * druge aktivnosti Linear 2,721 1 2,721 1,260 ,268 pretest/posttest * grupa Linear 2,000 1 2,000 ,926 ,341 Dakle, iako nema znaĉajnih razlika primjećujemo tendenciju porasta znanja o dijelovima biografije u eksperimentalnoj grupi, dok u kontrolnoj grupi primjećujemo tendenciju pada broja nabrojanih elemenata biografije. Indikator 14: Lokus kontrole Lokus kontrole predstavlja psihološku karakteristiku koja govori o tome kako osoba tumaĉi i kome pripisuje razloge za stvari koje joj se dešavaju u ţivotu. Lokus kontrole nije stabilna karakteristika i podloţan je situacijskim promjenama, ali generalni lokus kontrole jeste relativno stabilna kategorija i ne mijenja se brzo ili nepredviĊeno. Osobe koje tendiraju unutarnjem lokusu kontrole smatraju da su za većinu stvari koje im se dešavaju u ţivotu odgovorni oni te da svojim djelovanjem mogu promijeniti situaciju u kojoj se nalaze. Ove osobe obiĉni imaju proaktivan pristup ţivotu i ne odustaju na prvim preprekama. S druge strane, osobe sa vanjskim lokusom kontrole pripisuju vanjskim okolnostima odgovornost za ono što se njima dešava, dok je njihova pozicija takva da njihovo djelovanje ne moţe i neće promijeniti bitno njihov ţivot. Vanjski lokus kontrole pasivizira osobu i povećava vjerovatnoću da neće istrajati na savladavanju prepreka na koje naiĊe na putu. Lokus kontrole kao jednim dijelom situacijski uvjetovana karakteristika pokazuje tendenciju da u trenucima velikih dogaĊaja, kada osoba nije sigurna u ishod i nema osjećaj potpune kontrole nad situacijom tendira da se mijenja više prema vanjskom polu. Lokus kontrole u ovom istraţivanju mjeren je adaptiranom verzijom Rotterove skale lokusa kontrole (1996, adaptacija proMENTE 2010). Stavke unutar skale najbolje prezentiraju liĉnu a ne ideološku orijentaciju, odnosno pripisivanje za posljedica sebi ili vanjskim uticajima. Skala je adaptirana tako što je pripremljeno 7 parova ĉestica od kojih se jedna odnosi na unutarnji, a druga na vanjski lokus kontrole. Zadatak uĉenika je bio da se opredijeli za jednu od ĉestica u paru. 44 Na primjer: a) Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema koje imam b) Za sve probleme koje imam postoji i naĉin kako da ih riješim. Krajnji rezultat je formiran kao razlika izmeĊu unutarnjeg i vanjskog lokusa kontrole. Što je rezultat viši i pozitivan to uĉenik ima više izraţen unutarnji lokus kontrole. Što je rezultat viši i negativan to uĉenik ima više izraţen vanjski lokus kontrole. Dobiveni rezultati ukazuju na sljedeće: U obje grupe dolazi do pada rezultata na Skali lokusa kontrole što znaĉi da su u posttestu uĉenici bili više skloni pripisivati stvari koje im se dešavaju u ţivotu i uzroke tih stvari vanjiskim faktorima. Ovo je potpuno razumljiv nalaz s obzirom da je posttest raĊen u vrlo znaĉajnom trenutku uĉeniĉkih ţivota, a to je izlazak iz srednje škole i prelazak na više nivoe. Iako nema znaĉajnih razlika u promjenama, vidimo da je u kontrolnoj grupi pad vrijednosti nešto veći od pada vrijednosti u eksperimentalnoj grupi. Grupa Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna Lokus kontrole u pretestu Lokus kontrole posttestu Prosjeĉna vrijednost 1,7857 2,2059 ,9286 1,7647 St. devijacija N 2,54735 2,67173 4,19641 2,90307 14 34 14 34 Lokus kontrole stupnjevi slobode 1 1 Prosjeĉni kvadrat ,583 4,871 F Znaĉajnost Linear Linear Suma kvadrata ,583 4,871 ,065 ,544 ,800 ,465 Linear ,154 1 ,154 ,017 ,896 pretest/posttest pretest/posttest pretest/posttest * druge aktivnosti pretest/posttest * grupa Indikatori 15 i 16: objektivnost u sagledavanju prepreka i otpornost na odbijanja Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere ima kao jedan od ciljeva da razvija kod uĉenika objektivno sagledavanje problema na koje mogu naići prilikom daljnjeg školovanja ili traţenja posla. Nerealno sagledavanje problema, bilo da je to njihovo uvećavanje ili njihovo umanjivanje vodi ka smanjivanju efikasnosti traţenja fakulteta i posla. Zbog toga u savjetodavnom radu treba insistirati na objektivnom sagledavanju problema na putu do posla, ali i razvijati vještine kojima se pojaĉava otpornost na probleme i odbijanja (kao „vakcinacija“ na odbijanja). Kada govorimo o objektivnosti u sagledavanju prepreka nemoguće je reći što je oĉekivani rezultat u posttestu u odnosu na pretest jer je nepoznato da li su uĉenici u svojim poĉetnim ocjenama precjenjivali, ili objektivno sagledavali situaciju. Stoga razlike u promjenama ne treba gradacijski interpretirati u smislu da je neka grupa bolja ili gora. Ono što se moţe gradacijski objasniti su razlike u otpornosti na odbijanja. Savjetodavni rad bi trebao da, kroz niz aktivnosti u kojima se anticipiraju potencijalni problemi i pripremaju 45 strategije za njihovo prevazilaţenje, poveća psihološku otpornost osobe na odbijanja koja se neminovno dešavaju na putu traţenja posla. Analiza rezultata evaluacije pokazuje da je u oĉekivanjima prepreka na putu traţenja posla u kontrolnoj grupi došlo do pada vrijednosti rezultata, dok se u eksperimentalnoj grupi blago povećao prosjeĉni rezultat. Kako je ove promjene nemoguće interpretirati u smislu poboljšanja ili pogoršanja, moţemo samo reći da su se u kontrolnoj grupi nešto smanjila oĉekivanja prepreka (što za upis na fakultet moţe biti pozitivno jer se manje boje prijema na fakultet i sigurniji su da će sa svojim ocjenama upisati ţeljeno obrazovanje), dok je u eksperimentalnoj grupi došlo do izuzetno blagog porasta oĉekivanja poteškoća. Prosjeĉna vrijednost 3,4091 3,1692 3,1212 3,2154 Grupa U kojoj mjeri oĉekuje prepreke u pretestu U kojoj mjeri oĉekuje prepreke u posttestu Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna St. devijacija N ,70105 ,74622 ,81038 ,79534 33 65 33 65 MeĊutim, gledajući mjere promjena u otpornosti na odbijanje vidimo drugi trend. Iako razlike u promjenama nisu znaĉajne moţe se primjetiti da je u kontrolnoj grupi došlo do blagog pada, a u eksperimentalnoj do blagog porasta otpornosti na odbijanja. Grupa otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u pretestu otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u posttestu Kontrolna Eksperimentalna Kontrolna Eksperimentalna Prosjeĉna vrijednost 3,5909 3,4766 3,5303 3,5078 St. devijacija ,56533 ,78391 ,80951 ,67549 N 33 64 33 64 Otpornost na odbijanja Otpornost na odbijanja Otpornost na odbijanja * druge aktivnosti Otpornost na odbijanja * grupa otpornost Suma kvadrata stupnjevi slobode Prosjeĉni kvadrat F znaĉajnost Linear Linear ,527 ,785 1 1 ,527 ,785 1,327 1,975 ,252 ,163 Linear ,250 1 ,250 ,629 ,430 Iako rezultati ne ukazuju na pojavu znaĉajnih razlika, moţemo ipak primijetiti tendencije koje ukazuju da rad u radionicama kao i drug aktivnosti pomaţu uĉenicima da budu otporniji na odbijanja kako bi bili istrajni, uporni u traţenju posla. 46 3.4 Zadovoljstvo radionicama i ocjena rada nastavnika Zadovoljstvo radionicama mjereno je sa dva upitnika: Upitnik za ocjenu radionica u kojima su uĉenici ocjenjivali kvalitet samog sadrţaja radionice, format rada i tempo rada. Upitnik za ocjenu voditelja radionica kojim je ocjenjivan rad nastavnika koji su vodili radionice. Uĉenici su nakon završenih radionica dali jedinstvenu ocjenu za sve nastavnike sa kojima su radili u toku godine u okviru savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere. Ukupan broj uĉenika koji su ocjenjivali radionice i nastavnike je 869 i to: Broj uĉenika GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla 75 JU MSŠ Graĉanica 344 JU Tehniĉka škola Brĉko 107 Srednja škola Prnjavor 181 Srednja škola Rogatica 83 Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 79 Broj uĉenika koji su pohaĊali pojedine radionice: procenat od ukupnog broja ispitanika (%) broj procenat od ukupnog broja ispitanika (%) broj procenat od ukupnog broja ispitanika (%) broj procenat od ukupnog broja ispitanika (%) prosjeĉno procenata: SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica broj Srednja škola Rogatica procenat od ukupnog broja ispitanika (%) Srednja škola Prnjavor broj JU Tehniĉka škola Brĉko procenat od ukupnog broja ispitanika (%) JU MSŠ Graĉanica broj GraĊevinskogeodetska škola Tuzla 34 45 133 39 41 38 78 43 59 71 56 71 51 48 64 161 47 38 36 105 58 63 76 48 61 57 Sposobnosti 55 73 213 62 71 66 123 68 69 83 60 76 71 Vrijednosti 47 63 136 40 64 60 108 60 64 77 51 65 61 Profesionalni interesi 45 60 82 24 53 50 68 38 58 70 47 59 50 28 37 110 32 53 50 73 40 55 66 54 68 49 28 37 127 37 51 48 61 34 67 81 48 61 50 Adaptivne prenosive vještine Vještine potrebne posao Šta studiranje? i za je Informiranost o fakultetima 47 procenat od ukupnog broja ispitanika (%) broj procenat od ukupnog broja ispitanika (%) broj procenat od ukupnog broja ispitanika (%) broj procenat od ukupnog broja ispitanika (%) prosjeĉno procenata: SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica broj Srednja škola Rogatica procenat od ukupnog broja ispitanika (%) Srednja škola Prnjavor broj JU Tehniĉka škola Brĉko procenat od ukupnog broja ispitanika (%) JU MSŠ Graĉanica broj GraĊevinskogeodetska škola Tuzla Svijet rada i informiranost o svijetu rada 22 29 63 18 25 23 40 22 45 54 20 25 29 Volonterizam i ciljevi volonterizma 31 41 68 20 61 57 54 30 35 42 43 54 41 Biografija ili Curriculum Vitae 48 64 168 49 72 67 63 35 51 61 52 66 57 Popratno pismo 50 67 115 33 26 24 37 20 53 64 50 63 45 Reference 25 33 50 15 19 18 13 7 24 29 20 25 21 Neformalne veze 23 31 82 24 40 37 13 7 26 31 39 49 30 Kontaktiranje poslodavca 35 47 111 32 46 43 62 34 39 47 53 67 45 Intervju 55 73 194 56 43 40 91 50 62 75 61 77 62 Timski rad 60 80 203 59 31 29 107 59 50 60 38 48 56 RukovoĊenje 40 53 84 24 18 17 59 33 14 17 17 22 28 Prezentacije 42 56 181 53 35 33 102 56 46 55 25 32 47 Kreativno razmišljanje 45 60 146 42 26 24 62 34 20 24 15 19 34 Rješavanje problema 40 53 142 41 26 24 85 47 17 20 17 22 35 Poslovno planiranje 36 48 115 33 25 23 61 34 20 24 17 22 31 Globalni biznis 23 31 24 7 17 16 21 12 14 17 8 10 15 Zanimanja 48 64 155 45 32 30 82 45 29 35 23 29 41 Uspješne ţene u svijetu 28 37 51 15 22 21 36 20 7 8 6 8 18 48 Uĉenici su u prosjeku bili na 9 radionica, odnosno slušali 9 tema obraĊenih u priruĉniku (neke teme su obraĊivane kroz 2 ili tri sata). Prosjeĉan broj radionica kojima su uĉenici prisustvovali po školama je sljedeći: Škola Prosjeĉan broj radionica na kojem su prisustvovali uĉenici u pojedinim školama GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla JU MSŠ Graĉanica JU Tehniĉka škola Brĉko Srednja škola Prnjavor Srednja škola Rogatica Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 9 6 8 7 10 10 Vidimo da su radionice koje su nastavnici smatrali za najvaţnije i u kojima je uĉestvovao najveći broj uĉenika prije svega one koje su se odnosile na upoznavanje sebe, te na pisanje biografije i prikupljanje informacija o fakultetima. Na osnovu ovoga moţe se zakljuĉiti da nastavnici ipak procjenjuju da je njihovim uĉenicima najvaţnije upoznati sebe kako bi mogli biti uspješniji u budućem radu i školovanju, da smatraju da je bitno nauĉiti napisati dobru biografiju, te da je potrebno uĉenike osposobiti za kvalitetno i racionalno prikupljanje informacija o fakultetima i donošenje odluke koji fakultet upisati. S druge strane, radionice koje nisu procjenjene od strane nastavnika kao od velike vaţnosti za većinu uĉenika i koje su organizirane za manji broj uĉenika (manje od 20%) su one generalnijeg karaktera kao što su Uspješne poslovne ţene i Globalni biznis, te radionica vezana za Preporuke (reference). Oko 45% uĉenika je prošlo kroz radionice vezane za volontiranje i koristi volontiranja što je vrlo znaĉajno radi podizanja svijest mladih ljudi o znaĉaju volontiranja u spoznavanju vlastitih karakteristika i afiniteta. 3.4.1 Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica Upitnik za ocjenu kvaliteta radionica sadrţavao je pitanja kojim se nastojalo prikupiti informacije o percepciji kvaliteta materijala i sadrţaja radionica, percepcija kvaliteta predavaĉa i atmosfere koja je vladala za vrijeme radionica, procjena korisnosti i pouĉnosti radionica, te procjena doprinosa radionica razvoju vještina potrebnih za upravljanje karijerom. Uĉenici su davali ocjene od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – nimalo, a 5 u potpunosti. Prosjeĉne ocjene koje su uĉenici davali na pitanja kreću se oko 3,5 što ukazuje da su umjereno do priliĉno zadovoljni elementima koji su ispitivani. Najvišu prosjeĉnu ocjenu dobila je korisnost samih vjeţbi (M=3,65) što ukazuje da ovaj vid radioniĉkog rada sa praktiĉnim vjeţbama nailazi na dobar prijem kod uĉenika te da su upravo praktiĉne vjeţbe ono što uĉenici smatraju najkorisnijim. Sljedeće najviše ocjene dobivene se za uspješnost predavaĉa u izlaganju materije i prijatnost na radionicama. Ovaj nalaz ukazuje da nastavniĉki kadar ima kapacitete i kompetencije za izlaganje sadrţaja i provoĊenje praktiĉnih vjeţbi vezanih za poticanje uĉenika na razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da uspješno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se uĉenici osjećaju ugodno i spremno za rad na sebi. Najniţu ocjenu uĉenici su dali prikladnosti radnih materijala (3,29) što ukazuje da se u budućnosti moţe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa više popratnih sadrţaja i vjeţbi za samostalni rad. 49 GraĊevinskogeodetska škola Tuzla JU MSŠ Graĉanica JU Tehniĉka škola Brĉko Srednja škola Prnjavor Srednja škola Rogatica SŠC "Milorad Vlaĉić „Vlasenica Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Prosjek Ukupno Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne? 3,41 3,51 3,21 3,06 3,41 3,14 3,32 Koliko je predavaĉ bio/la uspješan/na u izlaganju materije? 3,68 3,66 3,62 3,39 4,11 3,31 3,61 Koliko su vam bile jasne ideje i ciljevi radionica? 3,59 3,53 3,40 3,18 3,70 3,61 3,47 Koliko je prihvatljiv bio tempo radionica? 3,40 3,54 3,38 3,15 3,44 3,56 3,41 Jesu li vam radionice bile prijatne? 3,52 3,76 3,27 3,37 3,77 3,61 3,58 Koliko su vam vjeţbe bile korisne? 3,70 3,92 3,43 3,27 3,77 3,54 3,65 Koliko su radionice bile praktiĉne? 3,34 3,56 3,25 3,19 3,59 3,34 3,41 Koliko su materijali koje ste dobivali tokom radionica bili prikladni? 3,31 3,38 3,29 3,09 3,40 3,29 3,29 Da li ste proširili znanje o izloţenim temama? 3,51 3,67 3,45 3,14 3,49 3,40 3,47 Da li ste poboljšali svoje vještine o izloţenim temama? 3,49 3,63 3,20 2,99 3,53 3,36 3,39 Da li ste, općenito, unaprijedili Vaše vještine nakon ovog radionica? 3,63 3,48 3,21 2,97 3,33 3,16 3,31 Općenito, da li nakon radnog seminara bolje razumijete kako upravljati vlastitom karijerom? 3,46 3,51 3,11 2,99 3,31 3,23 3,30 Da li sada bolje razumijete vezu izmeĊu li nih karakteristika i odluka vezanih za karijeru? 3,64 3,53 3,30 3,10 3,44 3,58 3,41 Da li su radionice doprinijele da razvijete jasniju sliku o sebi i svojim karakteristikama 3,65 3,64 3,26 3,24 3,42 3,49 3,47 Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine davanja i primanja povratne informacije? 3,54 3,49 3,24 3,06 3,30 3,48 3,35 Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine timskog rada? 3,50 3,81 3,24 3,06 3,21 3,47 3,46 Da li su radionice doprinijele da razvijete spremnost na razumijevanje drugaĉijeg mišljenja? 3,56 3,61 3,17 3,12 3,27 3,54 3,40 Prosjeĉna vrijednost: 3,53 3,60 3,30 3,14 3,50 3,42 3,43 50 3.4.1.1 Najkorisnije radionice Radionice koje su uĉenicima bile najkorisnije su uglavnom one na kojima su se obraĊivali konkretni sadrţaji vezani za upoznavanje sebe i vjeţbanje metoda aktivnog traţenja posla, te radionice vezane za informiranje o studiranju. Dva navedena citata odraţavaju tipiĉne odgovore na ovo pitanje. ...one za način pisanja CV,popratnog pisma te kako da najbolje predstavimo svoje kvalitete svom budućem poslodavcu kada dođemo na intervju itd Učenica iz Gračanice One koje su nam pomogle da shvatimo svoje sposobnosti koje imamo i vještine Učenica iz Prnjavora 3.4.1.2 Najmanje korisne radionice Na pitanje koje su ima radionice bile najmanje korisne, od 125 uĉenika koji su komentirali na ovo pitanje otvorenog tipa njih 5 je odgovorilo da im radionice vezane za spoznavanje sebe nisu bile korisne. Njih petero je prijavilo da nisu vidjeli korist od radionica vezanih za vještine, informiranost o fakultetu ili od radionica vezanih za pisanje biografije. Njih ĉetvero je prijavilo da nisu vidjeli korist od radionica vezanih za intervju. 26 uĉenika je izjavilo da nije bilo radionica koje su nekorisne. Bitni komentari dobiveni od uĉenika koji mogu posluţiti za razumijevanje elemenata koji umanjuju efikasnost radionica su: „Nisam ni bio na radionicama“ „Nismo sve radili, samo neke radionice“ „Nisu niti jedne, prazna priča“ „Nisam uspjela razviti spremnost o drugačijem razmišljanju“ „Smatram da su najmanje korisne radionice o referencama. Možda zbog načina predavanja ili nezainteresovanost da pratimo“ „Sve skupa, ali bolje da su nam dali praksu da znamo nešto nego sto nas uče da pričamo razne priče“ Mislim da je ova radionica čisto gubljenje vremena, barem u našem razredu, koliko znam svi to rade samo zato što moraju, niko ne doživljava radionicu kao nešto ozbiljno, isto tako i ja ne volim metode “radionice” Učenik iz Gračanice Na osnovu komentara uĉenika vidimo da na efekte radionica na povećanje kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere utiĉe niz faktora kao što su: politika redovnosti pohaĊanja radionica, organiziranje serije radionica, a ne samo pojedinih jedinica, nedostatak vremena da se pojedine jedinice obrade tako da uĉenici shvate njihovu vaţnost, te niska motivacija uĉenika da prisustvuju i uĉestvuju u ovom dijelu obuĉavanja. 51 Stoga sistemsko uvoĊenje savjetodavnog rada treba da bude popraćeno: Podizanjem svijesti uĉenika, nastavnika i roditelja o vaţnosti kompetencija za cjeloţivotno upravljanje karijerom UvoĊenje kontinuiranog rada sa uĉenicima na razvoju ovih kompetencija tokom duţeg vremenskog perioda, a ne samo u završnom razredu srednje škole kako bi se imalo više vremena za razradu svih bitnih jedinica Dizajniranje nastavnih priprema, zadaća i popratnih materijala da oni budu što interesantniji uĉenicima, da zahtijevaju uĉešće i aktivnosti svih ukljuĉenih te da svaki uĉenik moţe prepoznati njihovu vaţnost i naći elemente koji će njemu biti posebno korisni 3.4.2 Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika Osim analize kvaliteta radionica, u sklopu evaluacije raĊena je i evaluacija rada nastavnika. Glavni cilj ove evaluacije je bio procijeniti koliko su uĉenici bili zadovoljni kvalitetom rada njihovih nastavnika koji su po prvi put bili u ulozi osoba koji sistematski provode radionice iz podruĉja odabira zanimanja i razvoja karijere. Uĉenici su davali ocjene na 17 pitanja na skali od 1 do 3 pri ĉemu je 1 – ne slaţem se, 2- neutralno i 3 slaţem se. Prosjeĉne ocjene na cijeloj skali date su u tabeli: Prosjeĉna ocjena za rad nastavnika GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla 2,46 JU MSŠ Graĉanica 2,48 JU Tehniĉka škola Brĉko 2,45 Srednja škola Prnjavor 2,41 Srednja škola Rogatica 2,70 Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 2,46 Iz tabele se vidi da su ocjene koje su nastavnici dobili za svoj rad visoke na osnovu ĉega moţemo zakljuĉiti da su uĉenici bili zadovoljni svojim nastavnicima. Najvišu ocjenu dobili su oni koji su vodili radionice u Rogatici, dok je najniţu prosjeĉnu ocjenu dobilo osoblje iz Prnjavora. 52 JU Tehniĉka škola Brĉko Srednja škola Prnjavor Srednja škola Rogatica SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica Davali jasne instrukcije Sve uĉenike tretirali pravedno Bili su spremni da mi pomognu i nakon radionica Davali jasno objašnjenje svrhe radionice Poticali sve uĉenike da priĉaju Povezivali su radionice sa svakodnevnim ţivotom Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja Ohrabrivali uĉenike da razmišljaju i diskutuju Koristili razliĉite oblike aktivnosti Priĉali tako da sam ga razumio/la Vodili radionice bez puno problema Pokazivali poštovanje prema svim uĉenicima Vodili raĉuna o tome da vrijeme trošimo na korisne aktivnosti Davali jasne upute za zadaće. Imali pozitivna oĉekivanja od sviju nas Pomagali mi da dosegnem ta oĉekivanja Iskreno komunicirali sa mnom JU MSŠ Graĉanica Koliko su nastavnici: GraĊevinskogeodetska škola Tuzla Ocjene koje su nastavnici dobili po pojedinim pitanjima prikazane su u tabeli: Prosjeĉn a ocjena (od 1 do 3) Prosjeĉn a ocjena (od 1 do 3) Prosjeĉn a ocjena (od 1 do 3) Prosjeĉn a ocjena (od 1 do 3) Prosjeĉn a ocjena (od 1 do 3) Prosjeĉn a ocjena (od 1 do 3) 2,60 2,50 2,61 2,35 2,43 2,49 2,48 2,40 2,62 2,71 2,39 2,59 2,44 2,37 2,56 2,41 2,64 2,49 2,38 2,37 2,52 2,46 2,51 2,42 2,46 2,43 2,71 2,58 2,50 2,35 2,56 2,49 2,43 2,49 2,71 2,53 2,63 2,56 2,44 2,48 2,38 2,48 2,62 2,60 2,35 2,62 2,51 2,50 2,59 2,47 2,41 2,41 2,37 2,43 2,51 2,45 2,34 2,52 2,39 2,46 2,79 2,71 2,69 2,73 2,69 2,71 2,68 2,46 2,29 2,51 2,51 2,53 2,35 2,58 2,45 2,36 2,76 2,46 2,39 2,48 2,40 2,50 2,40 2,41 2,36 2,48 2,40 2,43 2,43 2,48 2,20 2,36 2,33 2,49 2,72 2,71 2,67 2,75 2,32 2,41 2,39 2,43 Kao što se vidi iz tabele, nastavnici su procijenjeni vrlo visokim ocjenama na svim pitanjima. Najvišu ocjenu (2,64) dobili su na pitanju „Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja.“ Ovako visoke ocjene za nastavnike koji su prvi put radili sa ovim materijalom i bili glavni nosioci profesionalne orijentacije pokazuje da meĊu nastavnicima ima puno potencijala za ukljuĉivanje i u druge aktivnosti koje nisu direktno vezane za njihov predmet, a izuzetno su vaţne za budućnost i zapošljavanje uĉenika. 53 3.4.3 Povratne informacije nastavnika Zajedno sa poĉetkom implementiranja radionica u pilot školama, otpoĉeo je i proces evaluacije i monitoringa i pilotiranja programa. Proces evaluacije i monitoringa je zamišljen i kao dio podrške i pomoći nastavnicima pri implementiranju radionica. S tim ciljem su obavljene i dvije posjete svim školama (novembar/decembar 2010. i mart 2011.) gdje su nastavnici iznijeli svoja viĊenja i stavove dosadašnjim tokom implementacije programa. Generalni stav nastavnika i pedagoga je bio da su sadrţaj i koncept priruĉnika kvalitetni, nastavne jedinice dobro metodiĉki razraĊene i osmišljene, sadrţaji jednostavni da i profesor „poĉetnik“ moţe bez puno problema, napora i vremena pripremiti i odrţati nastavni sat, ĉak i ako sadrţaj kojega predaje nije iz njegovog profesionalnog podruĉja. Nastavnici tvrde i da su sadrţaje radionica koristili i za druge ĉasove. Npr., nastavnici maternjeg jezika u nastavnom planu i programu imaju definirane nastavne jedinice CV, intervju..., te su za realizaciju ovih nastavnih jedinica iz redovnog nastavnog plana i programa, koristili sadrţaj priruĉnika. Zainteresiranost uĉenika za tematikom smatraju dovoljnom, s tim što je ona najveća za prvi modul (upoznajmo sebe), te nešto slabija za druga dva modula. Slabiju zainteresiranost za druga dva modula za razliku od zainteresirani za prvim modulom objašnjavaju i sa „zasićenošću materijom“, krajem školske godine, kao i motivacijom nastavnika. U toku implementacije programa, identificirano je i nekoliko poteškoća: Slabija motivacija starijih nastavnika za implementacijom programa te teţe prihvatanje radioniĉkog tipa nastavnog sata, posebno sa starije nastavnike. Pojedini nastavnici su i odustajali od projekta zbog nedostatka motivacije i ţelje za novim oblikom nastavnog rada. Priruĉnici su pisani u jednojeziĉnoj verziji i na samo latiniĉnom pismu što ih ĉini neadekvatnim za nastavu srpskog jezika i knjiţevnosti Pojedini termini koji se koriste u priruĉniku su nejasni za uĉenike Priruĉnik „poduzetniĉko ponašanje“ treba bolje i jasnije metodiĉke upute Neke nastavne jedinice poput „Studiranje“ su nepotrebne za uĉenike srednjih struĉnih škola Zbog prebukiranosti nastavnih planova i programa teško je na vrijeme i planiranim tokom implementirati sve radionice U većim školama, potreban je veći broj priruĉnika za nastavnike Paralelno sa pretestom i postestom obavljenim sa uĉenicima, podijeljen je i upitnik za nastavnike sa ciljem dobivanja informacija o njihovim poĉetnim oĉekivanjima od programa (pretest), te evaluacijski upitnik za nastavnike za procjenu kvaliteta radionica (postest). 54 U samome pretestu, upitnik je ispunilo ukupno 63 nastavnika, i to: Muški Ţenski Ukupno Spol Škola u kojoj radite JU MSŠ JU Graĉanica Tehniĉka škola Brĉko 3 4 5 4 8 8 Ukupno JUMS GraĊevinsko – geodetska škola 4 8 12 Milorad Vlaĉić – Vlasenica Srednja škola – Prnjavor Srednja škola – Rogatica 4 8 12 5 11 16 4 3 7 24 39 63 Prosjeĉno radno iskustvo (godine radnog staţa) nastavnika je bilo 15.7 godina (SD=9.87, min=2; max=36). Najveći broj nastavnika koji su popunili upitnik su rekli da će radionice implementirati na ĉasu odjeljenske zajednice, zatim ĉasovima maternjeg jezika, stranog jezika, te demokratiji i ljudskim pravima. TakoĊer, za pojedine nastavne teme je reĉeno da će biti realizirane i na ĉasovima struĉnih predmeta te na ĉasovima praktiĉne nastave. Tabela ispod prikazuje i broj nastavnika koji su se još u septembru opredijelili za predavanje navedenih radionica. Naziv radionice Sposobnosti Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vještina Informiranost o fakultetima Kontaktiranje poslodavca Biografija ili Curriculum Vitae Vrijednosti Šta je studiranje? Profesionalni interesi Intervju Prezentacije Popratno pismo Adaptivne i prenosive vještine Svijet rada i informiranost o svijetu rada RukovoĊenje Volonterizam i ciljevi volonterizma Neformalne veze Kreativno razmišljanje Zanimanja Timski rad Rješavanje problema Reference Poslovno planiranje Globalni biznis Uspješne ţene u svijetu Frekvencije 32 30 30 29 26 24 24 23 22 18 18 18 17 17 15 15 15 14 13 13 13 11 8 6 55 U prilog tvrdnjama nastavnika i pedagoga da je interes i nastavnika i uĉenika najviše bio usmjeren na prvi modul (upoznajmo sebe) idu i gore prikazani podaci. Evidentno je da su nastavnici najviše birali nastavne jedinice iz prvog modula, a najmanje iz priruĉnika „poduzetniĉko ponašanje“. Na pitanje da procijene ocjenom od 1-5 koliko su nastavni materijali razumljivi, logiĉno strukturirani, jednostavni za primjenu i efikasni, dobili smo sljedeće rezultate: Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice... Razumljivi Logiĉno strukturirani Jednostavni za primjenu Efikasni za postizanje ciljeva radionica N 57 57 57 57 Prosjeĉna vrijednost 4.39 4.21 4.39 4.25 St. devijacija .750 .773 .750 .714 Prikazane prosjeĉne vrijednosti su visoke i potkrepljuju već izneseno mišljenje pedagoga i nastavnika da su materijali kvalitetni, dobro metodski osmišljeni i jednostavni za primjenu. Na pitanja koliko se osjećaju motiviranim i spremnim / kompetentnim za voĊenje radionica ocjenama od 1-5, nastavnici su dali takoĊer više ocjene. N Ocijenite koliko ste motivirani za voĊenje ovih radionica? Ocijenite koliko se osjećate spremni / kompetentnim za voĊenje radionica? 63 Prosjeĉna vrijednost 3.98 St. devijacija .871 62 3.85 .884 Sama oĉekivanja nastavnika od programa, a koja se odnose na njih same su varirala. Pojedini nastavnici tvrde da nemaju nikakva oĉekivanja, ali je ipak preovladavajući bio stav da oĉekuju da će usavršiti novi metod rada, da će i sami nauĉiti neke stvari, te da će im nova materija i drugaĉiji sistem rada „osvjeţiti“ svakodnevni rad. Nekolicina nastavnika je tvrdila da nisu dobili priruĉnik ili da nisu prisustvovali radionicama za nastavnike u augustu, tako da ne mogu dati nikakav stav. Oĉekivanja nastavnika od programa, a koji se odnosi na njihove uĉenike je uglavnom pozitivan. Istiĉu a oĉekuju da će program pomoći uĉenicima da što lakše pronaĊu posao, da bolje upoznaju sebe, svijet rada, u izboru fakulteta i da će im pomoći općenito u ţivotu. Nekoliko nastavnika izraţavaju i sumnje po pitanje korisnosti programa za uĉenike jer su uĉenici „neozbiljni“. U postestu koji je proveden u mjesecu maju, od nastavnika smo prvenstveno traţili povratne informacije o kvaliteti provedenog programa, njegovim nedostacima i prednostima. U postestu je uĉestvovao manji broj nastavnika, njih i to: 56 Srednja škola Rogatica SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 2 4 4 5 4 13 2 3 3 9 6 5 12 6 3 2 11 Ukupno Srednja škola Prnjavor 2 6 1 9 Tehniĉka škola Brĉko Distrikt MSŠ Graĉanica Muški Ţenski Nedostaje Ukupno Spol GraĊevinskogeodetska škola Tuzla Škola u kojoj radite 19 30 7 56 Prosjeĉno radno iskustvo (godine radnog staţa) nastavnika je bilo 13.6 godina (SD=9.39, min=2; max=36). Najveći broj radionica je realiziran na ĉasu odjeljenske zajednice, zatim na ĉasovima maternjeg jezika i ĉasovima stranog jezika. Manji broj ĉasova je realiziran u okviru nastavnih predmeta Informatika, te praktiĉne nastave i na ĉasovima struĉnih predmeta. Na pitanje da odaberu one radionice koje su realizirali u toku ove školske godine, dobili smo sljedeće rezultate rangirane po frekvenciji. Naziv radionice Sposobnosti Biografija ili Curriculum Vitae Vještine potrebne za posao Vrijednosti Informiranost o fakultetima Adaptivne i prenosive vještine Šta je studiranje? Profesionalni interesi Kontaktiranje poslodavca Intervju Svijet rada i informiranost o svijetu rada Volonterizam i ciljevi volonterizma Neformalne veze Popratno pismo Kreativno razmišljanje Zanimanja Reference Timski rad RukovoĊenje Rješavanje problema Poslovno planiranje Prezentacije Uspješne ţene u svijetu Globalni biznis Frekvencije 33 31 27 25 25 25 22 22 22 20 19 18 16 11 10 9 8 7 7 7 7 6 4 3 57 Iz prikazanih podataka, vidljivo je da su nastavnici najmanje realizirali nastavnih jedinica iz priruĉnika poduzetniĉko ponašanje. Za razliku od pretesta, u postestu je teško uoĉiti dominirajući modul iz priruĉnika za izbor zanimanja i razvoj karijere. Radionice iz sva tri modula su skoro podjednako implementirani u toku pilotiranja programa. 3.4.3.1 Najkorisnije radionice Pri ocjeni korisnosti radionica, nastavnici su takoĊer kao najkorisnijim ocjenjivali i one radionice koje su najviše i realizirali. Radionice se uglavnom odnose na one iz prvog (upoznajmo sebe) i trećeg modula (Metode i tehnike aktivnog traţenja posla). Tabelarni prikaz najkorisnijih i najmanje korisnih radionica prema ocjeni nastavnika je prikazano u tabeli ispod: Naziv radionice Biografija ili Curriculum Vitae Sposobnosti Kontaktiranje poslodavca Intervju Vrijednosti Profesionalni interesi Vještine potrebne za posao Šta je studiranje? Neformalne veze Adaptivne i prenosive vještine Svijet rada i informiranost o svijetu rada Volonterizam i ciljevi volonterizma Kreativno razmišljanje Zanimanja Informiranost o fakultetima Popratno pismo Timski rad Poslovno planiranje Reference RukovoĊenje Rješavanje problema Prezentacije Uspješne ţene u svijetu Globalni biznis Frekvencije Najkorisnije Najmanje korisne 16 1 14 0 8 0 7 1 6 0 5 1 4 0 3 3 3 5 2 1 2 0 2 4 2 1 2 1 1 3 1 0 1 0 1 2 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Vaţno je napomenuti da su nastavnici za radionice koje se odnose na studiranje i informiranje o fakultetima kazali i da su bile malo korisne za srednje struĉne škole obzirom da uĉenici tih razreda ne namjeravaju u većini sluĉajeva, upisati fakultet. Što se tiĉe ocjena nastavnika vezanih za razumljivost, logiĉnu strukturiranost, jednostavnosti za primjenu i efikasnosti za postizanje ciljeva radionica, i u postestu su nastavnici davali iznadprosjeĉne ocjene za priruĉnike/materijale za radionice. Rezultati sa prosjeĉnim ocjenama su dati u tabeli ispod: 58 Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice... N Prosjeĉna vrijednost Razumljivi 56 4.45 Logiĉno strukturirani 56 4.29 Jednostavni za primjenu 56 4.43 Efikasni za postizanje ciljeva radionica 56 4.20 St. devijacija .685 .680 .783 .903 TakoĊer, iznad prosjeka su ocijenili i svoju motiviranost kao i spremnost/kompetentnost za voĊenje ovih radionica u budućnosti: N Ocijenite koliko ste sada nakon ove školske godine motivirani za voĊenje ovih radionica u budućnosti? Ocijenite koliko se nakon ove školske godine osjećate spremnim / kompetentnim za voĊenje radionica u budućnosti? 55 Prosjeĉna vrijednost 3.84 St. devijacija .977 55 3.84 .918 3.4.3.2 Ocjena radionica od strane nastavnika Od nastavnika je takoĊer zatraţeno da pomoću upitnika za ocjenu kvaliteta radionica i materijala, procijene efikasnost samih radionica u postizanju ciljeva radionica. Nastavnici su pojedinaĉne tvrdnje ocjenjivali skalom od 1-5, pri ĉemu je 1 – nimalo, a 5 – u potpunosti. Rezultati sa prosjeĉnim vrijednostima su prikazani u tabeli ispod. Naziv radionice N 55 56 56 54 56 Prosjeĉna vrijednost 4.38 4.12 4.04 3.96 3.91 St. devijacija .757 .833 .808 .800 .611 Koliko su vama bile jasne ideje i ciljevi radionica? Koliko su materijali koje ste dijelili tokom radionica bili prikladni? Jesu li vama radionice bile prijatne? Koliko su radionice bile praktiĉne? Koliko ste vi zadovoljni svojom uspješnošću pri izlaganju materije? Da li mislite da su uĉenici proširili znanje o izloţenim temama? Koliko su uĉenicima bile jasne ideje i ciljevi radionica Da li su uĉenicima radionice bile prijatne? Koliko su vjeţbe bile korisne za uĉenike? Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne za vaše uĉenike? Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju jasniju sliku o sebi i svojim karakteristikama Da li je bilo dovoljno vremena za realizaciju radionica ? Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju vještine davanja i primanja povratne informacije? Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju spremnost na razumijevanje drugaĉijeg mišljenja? Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju vještine timskog rada? 54 54 56 55 56 54 3.91 3.89 3.89 3.89 3.88 3.74 .734 .634 .755 .762 .662 .757 55 54 3.73 3.70 1.027 .717 53 3.68 .915 54 3.65 .974 59 Da li sada uĉenici bolje razumiju vezu izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka vezanih za karijeru? Da li mislite da su uĉenici poboljšali vještine vezane za razvoj karijere? Općenito, da li mislite da vaši uĉenici nakon ovih radionica bolje razumiju kako upravljati vlastitom karijerom? 55 3.62 .733 54 3.59 .813 55 3.51 .742 Iz tabele se jasno vidi da su nastavnici najbolje ocijenili sami sadrţaj priruĉnika i radionica, dok su najslabije ocijenjene tvrdnje koje se odnose na krajnji efekat radionica. Vaţno je napomenuti da su ipak sve ocijene iznad prosjeka, s tim što su ocjene tvrdnji koje se odnose na krajnje efekte radionica, blago iznad prosjeka. Što se tiĉe predviĊenog vremena (broj ĉasova) za realizaciju odreĊenih radionica, nastavnici većinom tvrde da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko radionica za koje kaţu da im je bilo potrebno više vremena za realizaciju, i to za Intervju (4 nastavnika), Svijet rada i informiranost o svijetu rada (3), Vještine potrebne za posao, Adaptivne i prenosive vještine, poslovno planiranje, kreativno razmišljanje (2)… Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraĊeni, te da stoga nisu nailazili na poteškoće prilikom pripreme radionica. Poteškoće koje su navodili su se odnosile na nezainteresiranost uĉenika, te na nespremnost uĉenika da igraju ulogu poslodavca pri realizaciji radionice „Kontaktiranje poslodavca“. Nastavnici su većinom i stava da bi se sa cijelim programom trebalo poĉeti i ranije. Prijedlozi nastavnika o vremenu poĉetka realizacije radionica variraju od osnovne škole (sedmi i osmi razred), pa do završnog razreda srednje škole. Prevladavajuće je mišljenje da bi se sa realizacijom radionica trebalo poĉeti od trećeg razreda sa srednje ĉetverogodišnje škole, odnosno, od drugog razreda za srednje trogodišnje škole. TakoĊer, kao radionice sa kojima bi trebalo poĉeti ranije, većinom navode radionice iz prvog modula (upoznajmo sebe). Kao nosioce i realizatore aktivnosti, nastavnici većinom navode pedagoga i psihologa, i to kao nosioca aktivnosti (koordinatora), te kao realizatora za prvi modul (upoznajmo sebe). Uloga realizacije bi po njihovom mišljenju trebala biti podijeljena izmeĊu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno odjeljenskih starješina. Kao saradnike u procesu, navode se i poslodavci te biro za zapošljavanje. Postoje i prijedlozi da se u cijeli proces ukljuĉi manji broj nastavnika, motiviranijih, kako bi se lakše pratilo postignuće uĉenika u toku realizacije radionica. Nastavnik navodi primjer gdje nije znao da li su uĉenici sa drugim nastavnikom već obraĊivali odreĊene teme. Kao moguće dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uĉenicima, nastavnici navode studiranje u inostranstvu i projekt menadţment. 60 3.4.4 Korisnost, sadrţajnost Mojakarijera.com i jednostavnost upotrebe web stranice Web stranica www.mojakarijera.com je kreirana na samome poĉetku projekta sa svrhom podrške implementacije projektnih ciljeva, a posebno komponente II YEP projekta. U toku svoga razvoja, a posebno u fazi izrade nastavnih materijala, predefinirana je njena svrha, te je njen razvoj nastavio pratiti razvoj aktivnosti iz komponente I. U toku implementacije cjelokupnog projekta, stranica je najviše bila vezana za aktivnosti komponente I. Stranica je trebala biti sastavni dio programa za škole, te je stoga svojim sadrţajem podrţavala razvoj nastavnih sadrţaja iz komponente I. Stranica je konceptualizirana na naĉin da svojim posjetiocima nudi informacije o specifiĉnim zanimanjima, informacije o visokoškolskim ustanovama, te takoĊer mogućnost da popune online Hollandov upitnik profesionalnih interesa i sklonosti. Posjetioci nakon popunjavanja upitnika, dobivaju svoju dvoslovnu kombinaciju na osnovu koje se posjetiocu nudi lista zanimanja / zvanja koja najbolje odgovaraju njegovim profesionalnim interesima. Svako ponuĊeno zanimanje je predstavljeno sa svojim opisom, informacijama gdje i kako steći specifiĉno zanimanje sa linkovima prema stranicama obrazovnih ustanova u BiH, te trenutne oglase za posao objavljene na stranici posao.ba za navedeno zanimanje. Pored toga, stranica nudi i nekoliko edukativnih tekstova i brošura za tematiku traţenja posla i upravljanja karijerom. U samim nastavnim materijalima, u pojedinim radionicama, se referira na samu stranicu, ĉime ona postaje i didaktiĉko sredstvo pri samoj implementaciji radionica. U svrhu evaluacije, ali i unaprjeĊenja servisa stranice, postavljen je bio i online upitnik na samoj stranici kojega su mogli da popune njeni posjetioci. Upitnik je bio dostupan od septembra 2010 godine pa do 1. Juna 2011 godine. U tom periodu, upitnik je popunilo 253 posjetioca. Ispitanici su trebali na skali od 1-5 da ocijene koliko je web stranica jedinstvena, sveobuhvatna, vizuelno privlaĉna, jednostavna za pretraţivati, informativna, edukativna, korisna i zanimljiva. Rezultati upitnika su prikazani na tabeli ispod. Procijenite, koliko je stranica zanimljiva korisna edukativna informativna jednostavna za pretraţivati vizuelno privlaĉna sveobuhvatna jedinstvena sadrţaj interesantan sadrţaj razumljiv sadrţaj koristan N 251 251 249 251 245 250 249 250 250 250 252 Prosjeĉna vrijednost 3.75 4.18 3.88 4.14 4.09 3.41 3.55 3.57 3.96 4.11 4.31 St. devijacija 1.086 1.056 1.018 .953 1.104 1.084 1.015 1.273 1.069 .990 .964 Ispitanici su za sve navedene parametre davali iznadprosjeĉne ocjene, i to u rasponu od 3.41 (vizuelno privlaĉna) pa do 4.31 (koristan) 61 U periodu od 1. Marta 2010 godine pa do 31. jula 2011, na osnovu podataka servisa Google Analytics, stranicu je imala 61 714 jedinstvenih posjeta, te 247 715 uĉitavanja (posjećivanja) razliĉitih sadrţaja. Najveći broj posjetilaca je dolazio iz Bosne i Hercegovine (31 181), te zatim iz Srbije (16 266), Hrvatske (9 729), Crne Gore (984), Makedonije (476), Slovenije (453), itd... Prosjeĉno vrijeme zadrţavanja posjetioca iz BiH na stranici je 2 minute i 13 sekundi. Najposjećeniji sadrţaji na stranici su bili oni unutar sekcija fakulteti, zanimanja i škole. 62 4 Zakljuĉci i preporuke Obuka uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere YEP-a (Youth employment project) kojeg je u periodu od 2009 do 2011 realizirala GOPA i proMENTE socijalna istraţivanja je, prema saznanjima autora, jedan od prvih sistematskih pokušaja revitaliziranja profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini na suvremenim znanstvenim spoznajama i praksama. Glavni cilj suvremenih praksi je razvijanje kompetencija potrebnih za cjeloţivotno upravljanje karijerom što podrazumijeva: poznavanje sebe, poznavanje svijeta rada i obrazovanja, usvajanje vještina traţenja informacija i njihovog usporeĊivanja sa vlastitim karakteristikama, ţeljama i potrebama, razvijanje svijesti o multifunkcionalnosti vještina koje posjedujemo, podizanje osjećaja samoefikasnosti u donošenju odluka i preduzimanju aktivnosti, te razvijanje metoda aktivnog traţenja posla. Projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere ukljuĉivao je provoĊenje radionica sa sadrţajima koji obuhvataju a) upoznavanje sebe i svojih karakteristika, b) upoznavanje svijeta rada i studiranja te modela racionalnog donošenja odluka o nastavku školovanja i razvoju karijere te c) unaprjeĊivanje vještina aktivnog traţenja posla. Bilo je predviĊeno ukupno 20 radionica po 45 minuta što podrazumijeva da je maksimalno vrijeme predviĊeno za radionice bilo 15 sati ili dva radna dana što, u odnosu na treninge koji se rade iz podruĉja odabira zanimanja i razvoj karijere, jeste relativno skromna duţina trajanja. Evaluacija obuke provedena je metodom testiranja prije i poslije evaluacije uĉenika završnih razreda 6 srednjih škola koji su uĉestvovali u obuci kao eksperimentalne grupe i njihovih vršnjaka koji nisu prolazili kroz radionice u kontrolnoj grupi. Analize dobivenih podataka za zavisne uzorke su raĊene sa kontrolom uticaja drugih aktivnosti kojima su uĉenici u završnim razredima srednjih škola izloţeni kako bi se eventualna promjena mogla pripisati radionicama. Evaluacija je ukljuĉivala niz od 16 indikatora i to: Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi, kvaliteta davanja i primanja povratne informacije) Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla Indikator 3: Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih poslova Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom Indikator 6: Znanje o tome što su sposobnosti Indikator 7: Znanje o tome što su vještine Indikator 8: Znanje o tome što su profesionalni interesi9 Indikator 9: Znanje o tome što su vrijednosti 10 Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu 9 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu 10 Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu 63 Indikator 11: Znanje o strategijama traţenja informacija o fakultetu Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla Indikator 13: Poznavanje strukture biografije Psihološke karakteristike Indikator 14: Lokus kontrole Indikator 15: Objektivnost / realitet u oĉekivanjima Indikator 16: Otpornost na odbijanja Generalno gledajući, moţemo reći da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere uticale su na to da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaĉajne razlike i tendencije koje ukazuju na bolju pripremljenost za cjeloţivotni razvoj karijere od kontrolne grupe. 1. Radionice su postigle jedan od najznaĉajnijih ciljeva a to je povećale su jasnoću kod uĉenika kojim zanimanjem ţele da se bave u budućnosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom. 2. Kod uĉenika u eksperimentalnoj grupi primjetne su tendencije poboljšanja na sljedećim indikatorima: a. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazuju tendenciju da se doţivljavaju manje neodluĉnim kao osoba u odnosu na kontrolnu grupu. Osjećaj neodluĉnosti je ĉesto uzrokovan ili dodatno potenciran nepoznavanjem taktika donošenja odluka u kljuĉnim, kritiĉnim situacijama. Doţivljaj neodluĉnosti kod osobe vezan je za osjećaj samoefikasnosti i ako se osoba doţivljava kao neodluĉna teţe joj je da donosi odluke i upusti se u ambicioznije i naprednije projekte. Za uĉenike to konkretno znaĉi da smanjivanjem osjećaja neodluĉnosti mi povećavamo i njihovu spremnost da ambicioznije i šire razmišlja o nastavku školovanja i karijere. b. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u shvatanju vaţnosti donošenja odluka o nastavku karijere. Za uĉenike završnih razreda je ovo shvatanje vrlo vaţno jer je to odabir fakulteta ili zaposlenja jedan od kljuĉnih dogaĊaja u razvoju karijere. c. Kod uĉenika u eksperimentalnoj grupi je uoĉena i tendencija da se osjećaju kompetentniji kada su u pitanju metode aktivnog traţenja posla u odnosu na kontrolnu grupu. Dakle, radionice jesu potakle razvoj vještina aktivnog traţenja posla i osjećaja kompetentnosti u ovom izuzetno znaĉajnom podruĉju. d. Kod uĉenika eksperimentalne grupe došlo je i do statistiĉki znaĉajnog porasta uvjerenja o tome da znaju što su sposobnosti, te je uoĉena tendencija da su oni u mogućnosti nabrojati više sposobnosti koje posjeduju. Dok je eksperimentalna u pretestu bila slabija u pretestu i na pitanju „Ja znam šta su sposobnosti“ te u nabrajanju sposobnosti, u posttestu se situacija primijenila i eksperimentalna je u obje mjere bila bolja od kontrolne. e. Uĉenici eksperimentalne grupe su statistiĉki znaĉajnije napredovali i u znanju o vještinama. Na pitanje „Ja znam šta su vještine“ eksperimentalna grupa je bila slabija od kontrole u posttestu, dok je došlo do znaĉajnog porasta u eksperimentalnoj, a pada u kontrolnoj grupi. Kako je mali broj uĉenika odgovorio na pitanje da napišu koje vještine postoje, nije raĊena analiza promjena u broju vještina koje su uĉenici mogli nabrojati. Moţemo reći da su radionice znaĉajno doprinijele povećavanju jasnoće kljuĉnih koncepata kada je u pitanju poznavanje sebe, a to je što su to sposobnosti i vještine. 64 Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluka o fakultetu jedan je od uslova kvalitetnog odabira fakulteta. Podaci pokazuju da uĉenici smatraju da je najvaţnije prikupiti informacije o sadrţajnom aspektu studiranja (kao što je plan i program, naĉini studiranja), a potom o visini školarine. Kako se bliţi trenutak odluke informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve vaţnije, dok informacije o mogućnostima zapošljavanja nakon završenog fakulteta nisu doţivljene kao toliko vaţne od strane uĉenika. g. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traţenje informacija o fakultetima vrlo primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika, prijatelja), dok su najmanje bitni izvori ovakvih informacija brošure, sajmovi posjete fakultetima i sredstva javnog informiranja. IzmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe u ovom segmentu nema razlika – internet i neformalne veze su kljuĉni izvori podataka za odabir fakulteta. h. Biografija kao jedan od kljuĉnih dokumenata za prijavu na posao ima posebno mjesto u obuĉavanju uĉenika kako da efikasno traţe posao. Evaluacija je pokazala da su uĉenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujući radionicama mogli nabrojati nešto više dijelova biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova biografije. Iako ovaj nalaz moţe biti pripisan i drugim faktorima (kao što je nespremnost uĉenika kontrolne grupe da se posvete odgovaranju na ovo pitanje) ĉinjenica je da je jako vaţno biti spreman u svakom trenutku pripremiti biografiju i znati njene osnovne dijelove. Stoga je i spremnost uĉenika eksperimentalne grupe da detaljnije odgovore na ovo pitanje vaţna jer to ukazuje na sistematizirano znanje o strukturi biografije i lakoću u produkciji njenih dijelova. i. I jedna i druga grupa pokazale su oĉekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole prema vanjskom polu. U trenutku posttesta uĉenici su bili pred odlukom kako nastaviti svoje školovanje i ta doza neizvjesnosti potiĉe osobe da poĉnu razmišljati kako će ishodi ipak više zavisiti od vanjskih faktora nego što su mislili u pretestu. Ipak, ovo pomijeranje je veće u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi što sugerira da se radionicama postiglo da uĉenici ipak više zadrţe osjećaj da su za nastavak njihovog školovanja i razvoj karijere najvaţniji oni i njihove aktivnosti, a ne sreća ili neki drugi vanjski faktori. j. U traţenju posla i školovanju u današnjem vremenu vrlo je bitna otpornost na odbijanja. Stoga se u okviru radionica za aktivno traţenje posla insistiralo i na razvijanju otpornosti na odbijanja i poticanju upornosti u traţenju posla. Rezultati evaluacije, iako statistiĉki neznaĉajni, pokazuju da se radionicama moţe postići povećanje otpornosti na odbijanja. U eksperimentalnoj grupi je primijećena tendencija blagog rasta, dok je u eksperimentalnoj grupi došlo do blagog pada otpornosti na odbijanja. Indikatori u kojima nije bilo razlika izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe: a. Uĉenici eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaĉajno promijenili svoj stav o poznavanju sebe i svojih karakteristika. Na pitanja koliko dobro poznaju svoje karakteristike oni sebi daju ocjenu oko 3 (na skali od 1 do 5) i njihove ocjene se nisu promijenile posttestu. b. Uĉenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjalo odluku što će raditi nakon završetka srednje škole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj je mijenjalo svoju odluku. Uĉenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili nešto sigurniji u svoju odluku nego su to bili na poĉetku što je vrlo pozitivan nalaz jer je f. 3. 65 osjećaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo vaţan za zadovoljstvo odabirima. Iako nema znaĉajnih efekata radionica niti drugih aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni, rezultati analize ukazuju da postoji nešto jaĉi efekat drugih aktivnosti na sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uĉenici bili ukljuĉeni u aktivnosti kao što su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta, prikupljanje informacija o zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i pedagozima što je zasigurno pomoglo da odluke koje donesu budu jasnije i da u njih budu sigurniji. 4. Indikatori na kojim su uoĉene tendencije većeg poboljšanja u kontrolnoj grupi a. U kontrolnoj grupi je primijećen bolji razultat na smanjenju neodluĉnosti koja je uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada. b. Uĉenici kontrolne grupe su pokazali nešto veću sigurnost u donesenu odluku o tome što ţele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluĉni) u posttestu nego uĉenici eksperimentalne grupe c. Uĉenici u kontrolnoj grupi su pokazali nešto širu percepciju u nabrajanju potencijalnih poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama d. Uĉenici obje grupe su imali sliĉne rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija traţenja posla. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do porasta broja strategija za traţenje posla, s tim da je taj porast nešto veći u kontrolnoj grupi. Razlog ove tendencije su druge aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni i koje su u kontrolnoj grupi dovele do većeg poboljšanja. Ovaj nalaz govori u prilog ideji da profesionalna orijentacija treba da ukljuĉuje niz razliĉitih aktivnosti, od savjetodavnog rada, radionica, posjeta, obilazaka i aktivnosti u omladinskim organizacijama jer se na taj naĉin, kumulativnim efektom postiţu bolji rezultati. Indikator Kompetencije za aktivno traţenje posla Odluka o budućem zanimanju i zadovoljstvo odlukom Razlozi za neodluĉnost: neodluĉnost kao osobina Razlozi za neodluĉnost: percepcija vaţnosti odluke Otpornost na odbijanja Poznavanje strukture biografije Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i školovanja Širina u percepciji potencijalnih poslova Poznavanje koje su informacije vaţne za odabir fakulteta Uvjerenje da zna šta je sposobnost Uvjerenje da zna šta su vještine Lokus kontrole Sigurnost u odluku Poznavanje naĉina traţenja posla Skala poznavanja sebe i svojih karakteristika Uvjerenje da zna šta su profesionalni interesi Uvjerenje da zna šta su vrijednosti Poznavanje naĉina prikupljanja informacija o fakultetima Eksperimentalna vs. Kontrolna grupa ↑ ↑↑ ↑ ↑ ↑ ↑ ↓ ↓ nije ispitivano zbog malog broja odgovora ↑↑ ↑↑ ↑ ↓ ↓ ↔ nije ispitivano zbog malog broja odgovora nije ispitivano zbog malog broja odgovora nije ispitivano zbog malog broja odgovora Uĉenici su radionicama dali prosjeĉnu ocjenu oko 3,5 što je visoko, ali ostavlja prostora za poboljšanja. Najvišu ocjenu dobila je korisnost vjeţbi (M=3,65) što potvrĊuje dosadašnja iskustva da praktiĉni rad radioniĉkog tipa donosi i više zadovoljstva i koristi nego predavanja. Visoke ocjene (oko 66 3,5) dobili su i nastavnici za uspješnost u izlaganju materije i prijatna atmosfera u kojoj su radionice obavljane. Ovaj nalaz je znaĉajan za kreiranje buduće organizacije profesionalne orijentacije jer pokazuje da nastavniĉki kadar ima kapacitete i kompetencije za izlaganje sadrţaja i provoĊenje praktiĉnih vjeţbi vezanih za poticanje uĉenika na razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da uspješno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se uĉenici osjećaju ugodno i spremno za rad na sebi. Najniţu ocjenu uĉenici su dali prikladnosti radnih materijala (3,29) što ukazuje da se u budućnosti moţe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa više popratnih sadrţaja i vjeţbi za samostalni rad. Detaljnije evaluacija rada nastavnika od strane uĉenika dala je vrlo ohrabrujuće rezultate i potvrdila gore izreĉenu tvrdnju da nastavnici predstavljaju veliki potencijal za provoĊenje profesionalne orijentacije. Nastavnici su, za razliku od uĉenika, najviše ocjene u evaluaciji radionica dali upravo sadrţaju priruĉnika i radionica. Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraĊeni, te da stoga nisu nailazili na poteškoće prilikom pripreme radionica. Nastavnici su najslabije ocijenili krajnji efekat radionica. Poteškoće koje su navodili su se odnosile na nezainteresiranost uĉenika, te na nespremnost uĉenika da igraju ulogu poslodavca pri realizaciji radionice „Kontaktiranje poslodavca“. Ova razlika u budućnosti moţe biti smanjena tako što će nastavnici dobiti više obuke i supervizije od strane eksperata kako bi stekli dodatne vještine i znanja, te se osjećali kompetentnije. Nastavnici uglavnom smatraju da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko radionica za koje kaţu da im je bilo potrebno više vremena za realizaciju, i to za Intervju (4 nastavnika), Svijet rada i informiranost o svijetu rada (3), Vještine potrebne za posao, Adaptivne i prenosive vještine, poslovno planiranje, kreativno razmišljanje (2). Kada su upitani kada bi se trebalo poĉeti sa programom profesionalne orijentacije, nastavnici su većinom odgovorili – prije završnog razreda srednje škole. Njihovi prijedlozi idu od završnog razreda osnovne škole pa do starijih razreda srednje škole. U svakom sluĉaju, prema njihovom mišljenju sa ovako konkretnim radionicama treba zapoĉeti već u predzadnjem razredu srednje škole i to posebno sa onim radionicama koje se odnose na upoznavanje sebe. Iako su visoko ocijenjeni od strane uĉenika za provoĊenje radionica, nastavnici ipak smatraju da bi nosioci aktivnosti u budućnosti trebali biti pedagozi i psiholozi. Ovo se posebno odnosi na radionice upoznavanja sebe. Za ostale radionice, realizacija bi trebala biti podijeljena izmeĊu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno odjeljenskih starješina. Oni smatraju i da u proces treba puno intenzivnije ukljuĉiti ljude iz lokalne zajednice, posebno poslodavce i biroe za zapošljavanje. Prijedlog koji je takoĊer znaĉajan za razmatranje je i da aktivnosti profesionalne orijentacije budu dodijeljene nastavnicima koji pokazuju visoku motivaciju za ovu vrstu rada i koji bi onda prošli detaljnije obuke i bili efikasniji u postizanju ciljeva. Kao moguće dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uĉenicima, nastavnici navode studiranje u inostranstvu i upravljanje projektima. Ograničenja u programu i evaluaciji U ocjeni programa obuke uĉenika srednje škole koji je realiziran u okviru projekta YEP treba imati na umu nekoliko elemenata koji su mogli uticati na kvalitet i efikasnost radionica: 67 1. Škole kao zasebni entiteti su imale mogućnost prilagoĊavanja programa obuke prema svojim potrebama i kapacitetima. To je razlog zašto su uĉenici u prosjek prolazili kroz 9 jedinica, a ne kroz sve jedinice kako bi u cilju evaluacije bilo ispravnije. 2. Maksimalan broj sati koji je bio predviĊen za radionice je 15, odnosno dva radna dana što je jako malo u odnosu na koliĉinu materijala i sadrţaja koji je trebalo proći. 3. Nastavnici su prije radionica prošli kroz jednu jednodnevnu obuku što je nekima bilo dovoljno, ali nekima zasigurno nije. 4. Motivacija uĉenika za rad u radionicama je bila razliĉita i to je zasigurno olakšavalo ili oteţavalo rad nastavnicima. Stoga na kraju, imajući u vidu sva vremenska i kadrovska ograniĉenja moţemo reći da radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere nose veliki potencijal za mijenjanje i poboljšavanje uĉeniĉkih kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere. Preporuke za unapreĎenje radionica i razvoj sistematskog pristupa u razvoju kompetencija za cjeloţivotno upravljanje vlastitom karijerom U definiranju preporuka treba imati na umu da profesionalna orijentacija sluţi za pomoć individui, ali i za postizanje niza društveno relevantnih ciljeva: ciljeva vezanih za povećanje obrazovnog statusa u društvu, povećanje, usklaĊenosti izmeĊu obrazovanja i svijeta rada, smanjivanje nezaposlenosti, povećanje zapošljivosti i postizanje socijalne jednakosti. 1. Profesionalno informiranje je osnova za uspješan odabir zanimanja i razvoj karijere. Najvećem broju mladih ljudi u biti i trebaju informacije, a ne individualno savjetovanje. Kako je profesionalno informiranje javno dobro, potrebno je da vlasti i zvaniĉne institucije osiguraju da su informacije vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere dostupne svim zainteresiranim. 2. Internet je za mlade ljude jedan od osnovnih naĉina prikupljanja podataka o školovanju i zapošljavanju. U ovu svrhu treba raditi na pripremanju i dizajniranju online sadrţaja koji bi pomogli mladim ljudima u donošenju odluka, a ove pripremanje sadrţaja takoĊer treba da bude od interesa svih ukljuĉenih, prije svega institucija koje dizajniraju obrazovne politike. 3. Vaţan izvor informacija o školovanju i zapošljavanju za mlade ljude su i neformalne veze i kontakti. Stoga treba u okviru rada na cjeloţivotnom razvoju karijere posebnu paţnju obratiti na obuĉavanje mladih kako da traţe i evaluiraju informacije koje dobivaju od drugih jer one, kao takve, uvijek nose dozu subjektivnosti. 4. Osim profesionalnog informiranja koje ne podrazumijeva direktni kontakt sa uĉenicima potrebno je nastaviti raditi na razvoju savjeotdavnih aktivnosti kroz radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere. Sa obukama za odabir zanimanja i razvoj karijere treba poĉeti prije završnih razreda srednje škole. 68 5. Neophodno je pojaĉati savjetodavni rad u osnovnim školama kako bi uĉenici imali mogućnost da uz pomoć struĉnih osoba (nastavnika i pedagoga) donesu racionalne i informirane odluke. Time bi se i poraţavajuća statistika od 3% uĉenika koji su imali pomoć od strane nastavnika i pedagoga u osnovnoj školi promijenila. 6. Sa produţenjem vremena rada sa uĉenicima sa jednog na nekoliko školskih godina povećaće se i fond sati za profesionalnu orijentaciju. To će omogućiti detaljniji i analitiĉniji pristup nastavnicima i pedagozima što bi za posljedicu zasigurno imalo znaĉajne promjene u kompetencijama uĉenika. 7. U većini zemalja ĉlanica OECD grupe zadnjih godina je rastući trend da obuka vezana za odabir zanimanja i razvoj karijere bude dio nastavnog kurikuluma. Stoga i u Bosni i Hercegovini treba poticati provoĊenje profesionalne orijentacije unutar postojećih predmeta. 8. Osim promjena u kompetencijama uĉenika, uvoĊenje radionica je potaknulo da se generalno poĉne više raditi na aktivnostima vezanim za profesionalnu orijentaciju. Tako su uĉenici u školama gdje su raĊene radionice imali i više drugih aktivnosti u odnosu na kontrolnu grupu. Ovakve radionice doprinose promjene klime u školi i potiĉu pozitivan stav prema aktivnostima usmjerenim na cjeloţivotni razvoj karijere te je njihov uticaj višestruk. Stoga je i ovo jedan od razloga koji ide u korist uvoĊenja radionica kao dijela programa raznih predmeta. 9. Za nastavnike koji će raditi na profesionalnoj orijentaciji potrebno je obezbijediti kvalitetnu obuku i materijale bazirane na suvremenim spoznajama i praksama kako bi se postigla puna efikasnost. 10. U dizajniranju radionica potrebno je više raditi na: a. Proširivanju percepcija zapošljavanja i mogućnosti upisa fakulteta, a ne poticati usko gledanje na potencijalne poslove osoba sa odreĊenom kvalifikacijom moţe obavljati. Posebno poticati upise u srednje škole i fakultet koji podrţavaju individualne kapacitete, a ĉiji kadar je deficitarna na trţištu rada BiH i Evrope. b. U radionicama stalno poticati otpornost na odbijanja. Uĉenici treba da nauĉe da budu uporni u traganju za poslom bez obzira na odbijenice i negativna iskustva u okolini. 11. Raditi na razvoju suradnje škola i fakulteta, ali ne na naĉin da fakulteti imaju uglavnom marketinšku pristup, nego da imaju aktivnu ulogu u uĉeniĉkim shvatanjima što i kako se izuĉava na pojedinim fakultetima. Primjer ovakvog programa su „eksperimentalni ĉasovi“ na kojima nastavnici sa fakulteta drţe ogledna predavanja iz kljuĉnih tema za zainteresirane uĉenike, potom organiziraju testiranje znanja kako bi uĉenici uvidjeli da li je to ono što njih zanima i da li mogu savladati zahtjeve koji se pred njih stavljaju. 12. U evaluaciji ovih programa ne treba se fokusirati samo na ishode uĉenja (što su uĉenici nauĉili) nego i na druge bitne elemente kao što je samoefikasnost, lokus kontrole, stepen odluĉnosti, motivacija za rad i studiranje. Sama evaluacija programa trebala bi da obuhvati i dugoroĉne efekte koji bi bili mjereni godinu ili dvije nakon završenih obuka. 13. Sama evaluacija treba da bude provedena uz nadzor školske uprave kako bi svi uĉenici popunili sva pitanja. 69 5 Prilozi Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (pretest za dubinsku eksperimentalnu i kontrolnu grupu) SOCIODEMOGRAFSKI PODACI Ime tvoje majke /starateljice: __________________________________________________________ Tvoj datum roĊenja:………………………… Spol: M Ţ Škola:…………………………………………………………………………………….......................... Razred:………… Smjer:............................................................................................................... Datum popunjavanja Upitnika:........................................................................................................ Dragi uĉenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vaše poznavanje nekih elemenata bitnih za razvoj karijere u budućnosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema taĉnih i pogrešnih odgovora, niti će vaše odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljšanju kvaliteta radionica za razvoj karijere. POZNAVANJE SEBE Molimo te da u poljima ispod odgovoriš na sljedeća pitanja: 1. Ja znam šta su to sposobnosti! a) DA b) NE Definiši termin sposobnosti: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 2. Ja znam šta su to vještine! a) DA b) NE Definiši termin vještine: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 3. Šta su to profesionalni interesi? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 4. Šta su to vrijednosti? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 5. Nabroj neke svoje sposobnosti: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 6. Nabroj neke od svojih profesionalnih interesa: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 70 7. Koje vještine posjeduješ? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 8. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje ţeliš da budu prisutne na tvom budućem poslu? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA 1. Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka srednje škole (zaokruţi samo jedan odgovor)? a) studirati b) raditi c) i studirati i raditi d) neodluĉan /na sam 2. Ukoliko si zaokruţio pod a) studirati koji fakultet namjeravaš upisati? ______________________________________________________________________________ 3. Koliko si siguran u svoju odluku? a. Nimalo nisam siguran b. Nisam siguran c. Siguran sam d. U potpunosti sam siguran 4. Kada doĊe trenutak da poĉneš raditi, da li moţeš nabrojati poslove koji bi tebi najviše odgovarali? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 5. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroj neke naĉine kako ćeš traţiti posao? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 6. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji ţeliš raditi. _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 7. Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 8. Nabroji koje naĉine moţeš koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 9. Da li si nekada volontirao? 10. Da li bi volontirao u budućnosti? DA DA NE NE 71 11. Koje su prednosti volontiranja? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 12. Koji su nedostaci volontiranja? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ VJEŠTINE AKTIVNOG TRAŢENJA POSLA 1. Nabroji osnovne dijelove biografije za posao: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 2. Koji su naĉini najefikasnijeg dobivanja posla? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 3. Što utiĉe na to da neki ljudi prije, a neki poslije dobiju posao? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 4. Šta je to popratno pismo? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 72 U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se više slaţeš i pored nje stavi znak X. Npr. ako se više slaţeš sa lijevom tvrdnjom u kućicu pored nje stavi znak X. Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema koje imam Ponekada osjećam kao da drugi ljudi ili dogaĊaji upravljaju mojim ţivotom Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi se dešavaju Ja mogu uraditi skoro sve na što se usmjerim. Ĉesto se osjećam bespomoćno da se nosim sa problemima u ţivotu Ono što će mi se dešavati u budućnosti uglavnom ovisi o meni Malo je toga što mogu uraditi kako bih promijenio mnoge bitne stvari u svom ţivotu Za sve probleme koje imam postoji i naĉin kako da ih riješim Ja upravljam svojim ţivotom, a ne drugi ljudi ili dogaĊaji Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi se dešavaju Vanjske okolnosti me ĉesto spreĉavaju da uradim ono na što se usmjerim. Osjećam se sposobnim da se nosim sa svim problemima u ţivotu. Ono što će mi se dešavati u budućnosti uglavnom ovisi o drugim ljudima i situacijama, a najmanje o meni. Svojim postupcima mogu uticati na promjenu mnogih bitnih stvari u ţivotu. U donjoj tabeli oznaĉi znakom X u kućicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni. Nimalo Malo Onako Puno I više nego puno U kojoj mjeri oĉekujete pojavu prepreka i odbijanja tokom vaše potrage za poslom? Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i odbijanjima, odnosno da li imate planove ili ideje kako ćete reagirati na njih i što ćete uĉiniti sljedeće? U kojoj mjeri osjećate da ćete morati proći kroz mnoga odbijanja i pokušaje prije nego što dobijete posao koji vam se sviĊa? Kada budete doţivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite da ste sposobni da to stavite iza sebe i fokusirate se na sljedeću potragu za poslom? Hvala na saradnji! 73 UOP ( Upitnik opštih pitanja za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu u pretestu) Ime tvoje majke /starateljice: _____________________________________________ Tvoj datum roĊenja:………………………… Spol: M Ţ Škola:……………………………………………………………………………………..... Razred:………………………………… Smjer:......................................................... Datum popunjavanja Upitnika:.......................................................................................... Struĉna sprema oca: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša škola d) visoka škola/ fakultet e) magisterij f) specijalizacija g) doktor nauka Struĉna sprema majke: a) osnovna škola b) srednja škola c) viša škola d) visoka škola/ fakultet e) magisterij f) specijalizacija g) doktor nauka Zaokruţi jedan od ponuĊenih odgovora: Da li je otac zaposlen? DA NE NE ODNOSI SE NA MENE* Da li je majka zaposlena? DA NE NE ODNOSI SE NA MENE* Da li je neko drugi iz tvog domaćinstva zaposlen? DA NE Ko? __________________________________ *Zaokruţite NE ODNOSI SE NA MENE ukoliko otac ili majka ne ţive sa vama (iz bilo kojeg razloga) Zaokruţi što je toĉno za tvoje domaćinstvo: Da li u kući imate mašinu za veš? Da li u kući imate kompjuter? Da li u kući imate klima ureĊaj? Da li u kući imate internet vezu? Da li se u tvojoj kući tokom zime griju sve prostorije? DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE Ko je uĉestvovao u izboru tvoje srednje škole?( Moţeš zaokruţiti više odgovora! ) a) sam sam odluĉio b) roditelji 74 c) nastavnici/ pedagozi u osnovnoj školi d) neko drugi ( navedi ko)…………………………………………………………............. Koji uspjeh si ostvario na kraju školske godine (zaokruţi taĉan odgovor): 1. Razred 2 3 4 5 2. Razred 2 3 4 5 3. Razred 2 3 4 5 Da li si pohaĊao neke dodatne kurseve za vrijeme srednje škole? DA NE Ako DA, koje? __________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ Da li si ikada radio neki plaćeni posao? DA NE Ako DA, koji? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Da li imaš neki hobi? DA NE Ako DA, koji? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Što radiš u slobodno vrijeme? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Namjeravaš li upisati fakultet? DA NE Ako NE, zašto? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Ako DA, koji fakultet? __________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 75 Kojim poslom ţeliš da se baviš u budućnosti? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani: Uopće slaţem se ne Ne slaţem se Slaţem se U potpunosti se slaţem Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vještine koje posjedujem Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao napad na moju liĉnost. Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod: Nimalo uspješan Malo uspješan Prosjeĉno uspješan Uspješan Jako uspješan Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naĊem posao Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o mogućim poslodavcima kojima su potrebne moje vještine Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za moguća radna mjesta koja mi odgovaraju Pisanju dobre prijave za posao i biografije Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao Hvala na saradnji! 76 Profil odluke o zanimanju (za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu u pretestu i postestu) Ime tvoje majke:................................................................................................................................... Tvoj datum roĊenja:............................................................. Škola:............................................................................. Razred:........................ Spol: Ţ M .................................. Ispod je data lista razliĉitih tvrdnji koje opisuju moguće odluke o zanimanju. Molimo te da paţljivo proĉitaš svaku tvrdnju i na skali od 1 do 5 procijeniš u kojoj mjeri se one odnose na tebe. Pri tome se koristi sljedećom skalom: 1 – u potpunosti se ne odnosi na mene, 2-ne odnosi se na mene, 3-i odnosi se i ne odnosi se na mene, 4-odnosi se na mene, i 5-u potpunosti se odnosi na mene. Da li si već odlučio/la kojim poslom se ţeliš baviti? Razmisli na trenutak i označi odgovarajući broj na skali. Već imam neku grupu zanimanja na umu u kojoj bih volio/la da radim (npr. medicina, poljoprivreda, menadţment, neka umjetnost i sl.) u potpunosti se ne odnosi na mene ne odnosi se na mene i odnosi se i ne odnosi se na mene odnosi se na mene 1 2 3 4 U potpunosti se odnosi na mene 5 Odluĉio/la sam kojim zanimanjem se ţelim baviti (npr. inţenjer elektrotehnike, automehaniĉar, medicinska sestra, kuhar,...) u potpunosti se ne odnosi na mene ne odnosi se na mene i odnosi se i ne odnosi se na mene odnosi se na mene u potpunosti se odnosi na mene 1 2 3 4 5 Sada kada si oznaĉio/la dokle si stigao u donošenju odluke o budućem zanimanju, razmisli što osjećaš vezano za to. Osjećam se dobro i zadovoljno sa dosadašnjim odlukama koje sam donio/la u procesu izbora zanimanja. u potpunosti se ne odnosi na mene ne odnosi se na mene i odnosi se i ne odnosi se na mene odnosi se na mene u potpunosti se odnosi na mene 1 2 3 4 5 77 Razlozi Većina nas nije u potpunosti sigurna u odluku kojim zanimanjem se ţeli baviti ili kako ţeli razvijati svoju karijeru. Procijeni koji razlozi i u kojoj mjeru utiĉu na tvoju nesigurnost. i u odnosi ne odnosi u potpunosti se na odnosi se i ne potpunosti se ne mene se na odnosi se odnosi odnosi na mene se na na mene mene mene Volio/la bih da znam koji poslovi ili obrazovni programi najbolje odgovaraju mojoj liĉnosti ili meni kao osobi. O O O O O Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koji su to moji profesionalni interesi. O O O O O Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koje su to moje sposobnosti, moje jake strane i slabosti. O O O O O Potrebno mi je više informacija o obrazovnim programima koje ţelim studirati. O O O O O Znam koje su to moje sposobnosti i moji interesi, ali ne znam koja bi mi zanimanja odgovarala. O O O O O Ne osjećam da dovoljno znam o poslovima / zanimanjima koja razmatram. O O O O O Ja sam neodluĉna osoba; odgaĊam proces donošenja odluka i imam poteškoće u odluĉivanju. O O O O O Ĉesto imam poteškoće u donošenju odluka. O O O O O Pravo mi je olakšanje kada neko drugi donese odluku za mene. O O O O O Moje buduće zanimanje ili karijera mi nisu sada toliko vaţni. O O O O O Trenutno mi nije potrebno odabrati zanimanje ili posao. O O O O O Nemam jakih (snaţnih) interesa za bilo koje zanimanje ili posao. O O O O O 78 Početni upitnik za nastavnike (pretest) Poštovani nastavnici, Pred vama i nama je uzbudljiva godina u kojoj ćemo implementirati radionice za cjeloţivotno upravljanje karijerom. Molimo vas da nam u svrhu praćenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih materijala odgovorite na dolje postavljena pitanja. Vaši odgovori će biti korišteni iskljuĉivo u svrhu grupnih procjena. Škola u kojoj radite: _________________________________________________________ Spol: M Ţ Ukupno godina radnog staţa koje imate: _________________________________________ Predmeti na kojima namjeravate raditi radionice (ukljuĉujući i __________________________________________________________________________ Da li ste do sada vodili radionice u kojima ste bili moderator? DA (ĈOZ): NE SPISAK RADIONICA Koje radionice ćete vi u toku ove godine voditi sa svojim uĉenicima (stavite kriţić pored svake radionice koja vam je dodijeljena): Adaptivne i prenosive vještine Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vještina Sposobnosti Vrijednosti Profesionalni interesi Šta je studiranje? Informiranost o fakultetima Svijet rada i informiranost o svijetu rada Volonterizam i ciljevi volonterizma Biografija ili Curriculum Vitae Popratno pismo Reference Neformalne veze Kontaktiranje poslodavca Intervju Timski rad RukovoĊenje Prezentacije Kreativno razmišljanje Rješavanje problema Poslovno planiranje Globalni biznis Zanimanja Uspješne ţene u svijetu 79 MATERIJAL ZA RADIONICE Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice... Opis 1 Razumljivi 2 Logiĉno strukturirani 3 Jednostavni za primjenu 4 Efikasni za postizanje ciljeva radionica 1 2 3 4 5 OČEKIVANJA I PROCJENA SAMOEFIKASNOSTI Ukratko opišite koja oĉekivanja imate od ovih radionica, a vezano za vas? Ukratko opišite koja oĉekivanja imate od ovih radionica, a vezano za svoje uĉenike? Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voĊenje radionica? Ocijenite koliko ste motivirani za voĊenje ovih radionica? Ocijenite koliko se osjećate spremni / kompetentni za voĊenje radionica? 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 Hvala vam za saradnji! 80 Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (posttest za dubinsku eksperimentalnu i eksperimentalnu grupu) SOCIODEMOGRAFSKI PODACI Ime tvoje majke /starateljice: ________________________________________________________ Tvoj datum roĊenja:____________________ Spol: M Ţ Škola _____________________________________________________________________________ Razred:__________________________________________________ Smjer:___________________________________________________ Datum popunjavanja upitnika: ________________________________________________________ Da li si u toku ove školske godine pohaĊao neke kurseve uporedo sa školom: a) DA b) NE Ukoliko jesi, koji su to bili kursevi: __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Kako si u toku ove školske godine provodio slobodno vrijeme? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Da li si u toku ove školske godine radio neki plaćeni posao? a) DA b) NE Ako DA, koji: _______________________________________________________________________________ Namjeravaš li upisati fakultet? DA NE Ako NE, zašto? _________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Ako DA, koji fakultet __________________________________________________________________________________ Kojim poslom ţeliš da se baviš u budućnosti? __________________________________________________________________________________ U toku ove školske godine imali ste niz radionica vezanih za razvoj karijere. Pored tih radionica, da li ste u toku ove školske godine radili neke druge sadrţaje vezane za razvoj karijere (radionice, razgovore, posjete fakultetima i sliĉno) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom (NEZAVISNO OD RADIONICA)? a) DA b) NE Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uĉestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznaĉiš u kojim (oznaĉi sve aktivnosti koje ste imali)? 81 1. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti 2. Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti 3. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa fakulteta 4. Imali smo testiranja sa pedagogom 5. Išao sam kod nekog savjetnika 6. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu 7. Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu 8. Išli smo u posjete fakultetima 9. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju 10. Išli smo u posjete nekim firmama 11. Drugo___________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani: Uopće se ne slaţem Ne slaţem se Slaţem se U potpunosti se slaţem Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vještine koje posjedujem Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao napad na moju liĉnost. Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod: Nimalo uspješan Malo uspješan Prosjeĉno uspješan Uspješan Jako uspješan Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naĊem posao Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o mogućim poslodavcima kojima su potrebne moje vještine Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za moguća radna mjesta koja mi odgovaraju Pisanju dobre prijave za posao i biografije Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao 82 Dodatni evaluacijski upitnik kompetencija za dubinsku eksperimentalnu i kontrolnu grupu u postestu Dragi uĉenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vaše poznavanje nekih elemenata bitnih za razvoj karijere u budućnosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema taĉnih i pogrešnih odgovora, niti će vaše odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljšanju kvaliteta radionica za razvoj karijere. POZNAVANJE SEBE Molimo te da u poljima ispod odgovoriš na sljedeća pitanja: 9. Ja znam šta su to sposobnosti! a) DA b) NE Definiši termin sposobnosti: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 10. Ja znam šta su to vještine! a) DA b) NE Definiši termin vještine: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 11. Šta su to profesionalni interesi? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 12. Šta su to vrijednosti? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 13. Nabroj neke svoje sposobnosti: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 14. Nabroj neke od svojih profesionalnih interesa: _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 15. Koje vještine posjeduješ? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 16. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje ţeliš da budu prisutne na tvom budućem poslu? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 83 POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA 13. Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka srednje škole (zaokruţi samo jedan odgovor)? a) studirati b) raditi c) i studirati i raditi d) neodluĉan /na sam 14. Ukoliko si zaokruţio pod a) studirati, koji fakultet namjeravaš upisati? ______________________________________________________________________________ 15. Koliko si siguran u svoju odluku? a. Nimalo nisam siguran b. Nisam siguran c. Siguran sam d. U potpunosti sam siguran 16. Kada doĊe trenutak da poĉneš raditi, da li moţeš nabrojati poslove koji bi tebi najviše odgovarali? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 17. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroj neke naĉine kako ćeš traţiti posao? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 18. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji ţeliš raditi. _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 19. Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 20. Nabroji koje naĉine moţeš koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 21. Da li si nekada volontirao? DA NE 22. Da li bi volontirao u budućnosti? DA NE 23. Koje su prednosti volontiranja? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 24. Koji su nedostaci volontiranja? _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ 84 VJEŠTINE AKTIVNOG TRAŢENJA POSLA Nabroji osnovne dijelove biografije za posao: __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Koji su naĉini najefikasnijeg dobivanja posla? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Što utiĉe na to da neki ljudi prije, a neki poslije dobiju posao? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Šta je to popratno pismo? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se više slaţeš i pored nje stavi znak X. Npr. ako se više slaţeš sa lijevom tvrdnjom u kućicu pored nje stavi znak X. Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema Za sve probleme koje imam postoji i naĉin koje imam kako da ih riješim Ponekada osjećam kao da drugi ljudi ili dogaĊaji Ja upravljam svojim ţivotom, a ne drugi ljudi upravljaju mojim ţivotom ili dogaĊaji Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi se Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi dešavaju se dešavaju Ja mogu uraditi skoro sve na što se usmjerim. Vanjske okolnosti me ĉesto spreĉavaju da uradim ono na što se usmjerim. Ĉesto se osjećam bespomoćno da se nosim sa Osjećam se sposobnim da se nosim sa svim problemima u ţivotu problemima u ţivotu. Ono što će mi se dešavati u budućnosti uglavnom Ono što će mi se dešavati u budućnosti ovisi o meni uglavnom ovisi o drugim ljudima i situacijama, a najmanje o meni. Malo je toga što mogu uraditi kako bih promijenio Svojim postupcima mogu uticati na promjenu mnoge bitne stvari u svom ţivotu mnogih bitnih stvari u ţivotu. U donjoj tabeli oznaĉi znakom X u kućicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni. Nimalo Malo Onako Puno I više nego puno U kojoj mjeri oĉekujete pojavu prepreka i odbijanja tokom vaše potrage za poslom? Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i odbijanjima, odnosno da li imate planove ili ideje kako ćete reagirati na njih i što ćete uĉiniti sljedeće? U kojoj mjeri osjećate da ćete morati proći kroz mnoga odbijanja i pokušaje prije nego što dobijete posao koji vam se sviĊa? Kada budete doţivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite da ste sposobni da to stavite iza sebe i fokusirate se na sljedeću potragu za poslom? 85 OCJENA RADIONICA ZA RAZVOJ KARIJERE (upitnik za eksperimentalnu i dubinsku eksperimentalnu grupu) Označi sve radionice koje si pohaĎao tokom ove školske godine: Adaptivne i prenosive vještine Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vještina Sposobnosti Vrijednosti Profesionalni interesi Šta je studiranje? Informiranost o fakultetima Svijet rada i informiranost o svijetu rada Volonterizam i ciljevi volonterizma Biografija ili Curriculum Vitae Popratno pismo Reference Neformalne veze Kontaktiranje poslodavca Intervju Timski rad RukovoĊenje Prezentacije Kreativno razmišljanje Rješavanje problema Poslovno planiranje Globalni biznis Zanimanja Uspješne ţene u svijetu Da li su neki od sadrţaja koje ste obraĊivali na radionicama bili obraĊivani i na drugim ĉasovima? a) DA b) NE Koje su to lekcije? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Tvoj kod (dvoslovna kombinacija) postignuta na Holland upitniku, ili upitniku profesionalnih interesa i sklonosti. __________________________________________________________________________________ 86 DIO I – ocjena kvaliteta radionica UPUTA: Dragi uĉenici, evo nas na kraju radionica za razvoj karijere. Molimo vas da odvojite vremena i detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vaši odgovori će posluţiti da unaprijedimo radionice i poboljšamo rad sa uĉenicima u vašim i drugim školama kako biste bili što bolje pripremljeni za ono što vas ĉeka, a to je gradnje vaše karijere. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne? Koliko je predavaĉ bio/la uspješan/na u izlaganju materije? Koliko su vam bile jasne ideje i ciljevi radionica? Koliko je prihvatljiv bio tempo radionica? Jesu li vam radionice bile prijatne? Koliko su vam vjeţbe bile korisne? Koliko su radionice bile praktiĉne? Koliko su materijali koje ste dobivali tokom radionica bili prikladni? Da li ste proširili znanje o izloţenim temama? Da li ste poboljšali svoje vještine o izloţenim temama? Da li ste, općenito, unaprijedili Vaše vještine nakon ovog radionica? Općenito, da li nakon radnog seminara bolje razumijete kako upravljati vlastitom karijerom? Da li sada bolje razumijete vezu izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka vezanih za karijeru? Da li su radionice doprinijele da razvijete jasniju sliku o sebi i svojim karakteristikama Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine davanja i primanja povratne informacije? Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine timskog rada? Nimalo Pomalo Umjereno Prilično 1 2 3 4 U potpunosti 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 87 18 Da li su radionice doprinijele da 1 razvijete spremnost na razumijevanje drugaĉijeg mišljenja? Koje radionice su vam bile najkorisnije? 19 Koje radionice su vam bile najmanje korisne? 17 2 3 4 5 Sve u svemu u kojoj mjeri su ti radionice pomogle u tvom odabiru zanimanja i razvoju karijere (zaokruţi 1,2 ili 3) 1. Nedovoljno, treba mi još pomoći a. Ukoliko si zaokruţio ovaj odgovor reci nam koja vrsta pomoći bi ti dobro došla: _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 2. Taman koliko mi treba 3. Meni je bilo previše a. Ukoliko si zaokruţio ovaj odgovor reci nam šta je bilo previše _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 88 DIO II – ocjena voditelja radionica Koristili razliĉite oblike aktivnosti. Priĉali tako da sam ga razumio/la. Vodili radionice bez puno problema. Pokazivali poštovanje prema svim uĉenicima. Vodili raĉuna o tome da vrijeme trošimo na korisne aktivnosti.. Davali jasne upute za zadaće. Imali pozitivna oĉekivanja od sviju nas. Pomagali mi da dosegnem ta oĉekivanja. Iskreno komunicirali sa mnom . Slaţem se 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Neutralno Na radionicama za razvoj karijere, naši nastavnici su… 1. Davali jasne instrukcije. 2. Sve uĉenike tretirali pravedno. 3. Bili su spremni da mi pomognu i nakon radionica. 4. Davali jasno objašenjenje svrhe radionice. 5. Poticali sve uĉenike da priĉaju 6. Povezivali su radionice sa svakodnevnim ţivotom. 7. Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja. 8. Ohrabrivali uĉenike da razmišljaju i diskutuju. Ne slaţem se Cilj ovog upitnika je da pomognemo vašim nastavnicima da unaprijede svoj rad kroz ideje i ocjene koje ćete im dati. Prisjetite se naĉina kako su vaši nastavnici vodili radionice i ocijenite ih kao grupu. Ukoliko se ne slaţete sa tvrdnjom zaokruţite 1, ukoliko se slaţete zaokruţite 3, a ukoliko se ne moţete odluĉiti zaokruţite 2. Ukoliko ţeliš još nešto napisati, dodaj svoje komentare na kraju upitniku. 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 DODATNI KOMENTARI I SUGESTIJE ZA UNAPREĐENJE RADA NASTAVNIKA: Hvala ti na tvome odvojenom vremenu i odgovorima! 89 Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (posttest za kontrolnu grupu) SOCIODEMOGRAFSKI PODACI Ime tvoje majke /starateljice__________________________________________________________ Tvoj datum roĊenja:____________________ Spol: M Ţ Škola ________________________________________________________________________ Razred:________________________ Smjer:_______________________________________________ Datum popunjavanja upitnika:____________________________________________________ Da li si u toku ove školske godine pohaĊao neke kurseve uporedo sa školom: a) DA b) NE Ukoliko jesi, koji su to bili kursevi: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Kako si u toku ove školske godine provodio slobodno vrijeme? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Da li si u toku ove školske godine radio neki plaćeni posao? a) DA b) NE Ako DA, ___________________________________________________________________________ Namjeravaš li upisati fakultet? DA koji: NE Ako NE, zašto? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Ako DA, koji fakultet __________________________________________________________________________________ Kojim poslom ţeliš da se baviš u budućnosti? __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ Da li ste u toku ove školske godine radili neke sadrţaje vezane za razvoj karijere (radionice, razgovore, posjete fakultetima i sliĉno) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom? a) DA b) NE Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uĉestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznaĉiš u kojim (oznaĉi sve aktivnosti koje ste imali)? 12. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti 13. Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti 90 14. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa fakulteta 15. Imali smo testiranja sa pedagogom 16. Išao sam kod nekog savjetnika 17. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu 18. Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu 19. Išli smo u posjete fakultetima 20. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju 21. Išli smo u posjete nekim firmama 22. Drugo ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________ U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani: Uopće se ne slaţem Ne slaţem se Slaţem se U potpunosti se slaţem Uspješan Jako uspješan Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vještine koje posjedujem Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao napad na moju liĉnost. Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod: Nimalo uspješan Malo uspješan Prosjeĉno uspješan Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naĊem posao Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o mogućim poslodavcima kojima su potrebne moje vještine Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za moguća radna mjesta koja mi odgovaraju Pisanju dobre prijave za posao i biografije Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao 91 Evaluacijski upitnik za nastavnike (posttest) Poštovani nastavnici, nakon završetka školske godine u kojoj ste bili angaţirani u radu sa uĉenicima vezano za njihov izbor zanimanja i razvoj karijere zanima nas vaše mišljenje o kvaliteti radionica. Molimo vas da nam u svrhu praćenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih materijala odgovorite na dolje postavljena pitanja. Vaši odgovori će biti korišteni iskljuĉivo u svrhu grupnih procjena. Škola u kojoj radite: ____________________________________________________________ Spol: M Ţ Ukupno godina radnog staţa koje imate: _____________________________________________ U okviru kojih nastavnih predmeta ste realizirali radionice (ukljuĉujući i (ĈOZ): _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ SPISAK RADIONICA Koje radionice ste vi u toku ove godine vodili sa svojim uĉenicima (stavite kriţić pored svake radionice koja vam je dodijeljena): Adaptivne i prenosive vještine Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vještina Sposobnosti Vrijednosti Profesionalni interesi Šta je studiranje? Informiranost o fakultetima Svijet rada i informiranost o svijetu rada Volonterizam i ciljevi volonterizma Biografija ili Curriculum Vitae Popratno pismo Reference Neformalne veze Kontaktiranje poslodavca Intervju Timski rad RukovoĊenje Prezentacije Kreativno razmišljanje Rješavanje problema Poslovno planiranje Globalni biznis Zanimanja Uspješne ţene u svijetu 92 MATERIJAL ZA RADIONICE Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice bili... Opis 1 Razumljivi 2 Logiĉno strukturirani 3 Jednostavni za primjenu 4 Efikasni za postizanje ciljeva radionica 1 2 3 4 5 Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voĊenje radionica? Ocijenite koliko ste sada nakon ove školske godine motivirani za voĊenje ovih radionica u budućnosti? 1 2 3 4 5 Ocijenite koliko se nakon ove školske godine osjećate spremnim / kompetentnim za voĊenje radionica u budućnosti? 1 2 3 4 5 Molimo vas da detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vaši odgovori će posluţiti da unaprijedimo radionice i poboljšamo rad sa uĉenicima u vašim i drugim školama kako bi uĉenici bili što bolje pripremljeni za ono što ih ĉeka, a to je gradnja njihove karijere. 1 2 3 5 4 6 5 6 7 8 9 Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne za vaše uĉenike? Koliko ste vi zadovoljni svojom uspješnošću pri izlaganju materije? Koliko su uĉenicima bile jasne ideje i ciljevi radionica? Koliko su vama bile jasne ideje i ciljevi radionica? Da li je bilo dovoljno vremena za realizaciju radionica? Da li su uĉenicima radionice bile prijatne? Jesu li vama radionice bile prijatne? Koliko su vjeţbe bile korisne za uĉenike? Koliko su radionice bile praktiĉne? Koliko su materijali koje ste dijelili tokom radionica bili prikladni? Da li mislite da su uĉenici proširili znanje o izloţenim temama? Nimalo Malo Umjereno Priliĉno 1 2 3 4 U potpunosti 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 2 3 4 5 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 1 2 3 4 5 93 18 Da li mislite da su uĉenici poboljšali 1 2 vještine vezane za razvoj karijere? Općenito, da li mislite da vaši uĉenici 1 2 nakon ovih radionica bolje razumiju kako upravljati vlastitom karijerom? Da li sada uĉenici bolje razumiju vezu 1 2 izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka vezanih za karijeru? Da li su radionice doprinijele da 1 2 uĉenici razviju jasniju sliku o sebi i svojim karakteristikama Da li su radionice doprinijele da 1 2 uĉenici razviju vještine davanja i primanja povratne informacije? Da li su radionice doprinijele da 1 2 uĉenici razviju vještine timskog rada? Da li su radionice doprinijele da 1 2 uĉenici razviju spremnost na razumijevanje drugaĉijeg mišljenja? Po vašem mišljenju, koje radionice su bile najkorisnije? 19 Koje radionice su bile najmanje korisne? 20 Za koje radionice bi trebalo više vremena za realizaciju? Da li ste imali poteškoća prilikom pripreme ili realizacije jedinica? Ako jeste koje? 20 Da li bi sa radionicama trebalo poĉeti ranije, a ne u završnom razredu? Sa kojim radionicama bi trebalo poĉeti ranije? 21 Što mislite o ukljuĉivanju nastavnika kao nosioca ovih radionica? Ko bi, po vašem mišljenju, trebao da bude ukljuĉen u proces profesionalne orijentacije? 22 Da li ima nekih tema koje su uĉenici spominjali i da su im bile interesantne a da nisu bile obraĊene u radionicama? 10 12 13 14 15 16 17 3 4 5 3 4 5 3 4 5 3 4 5 3 4 5 3 4 5 3 4 5 Ukoliko imate neki dodatni komentar ili sugestiju, molimo vas da isti napišete ispod Hvala vam na odvojenom vremenu i vašim odgovorima! 94
© Copyright 2024 Paperzz
