File - Solarni projekti

CESTARINE 8
Samo koridor
5c nije upitan
za gradnju
zSE 26
Travanjski
'spust' od
velikih 32%
SUSRET U zAGREBU 10
Poljaci žele
hrvatske masline,
ulje, inćune i gljive
četvrtak 3/5/2012
broj 1133 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
NEMA PREDAJE 2-3 Unatoč najavi Vlade o smanjenju otkupne cijene struje
proizvedene iz Sunčeve svjetlosti, domaće tvrtke u sklopu brenda Solarni projekti
u Šibeniku ulažu osam milijuna eura u 25.000 panela snage pet megavata
Šibenski TLM
dobiva najveći
solarni park
u Hrvatskoj
DANAS PRILOzI
PROGNOzA
EIz-a 4
RH ulazi
u novu
recesiju
BDP će na razini cijele
2012. pasti za jedan
posto, a rast BDP-a
najavljuje se za 2013.
godinu, i to za 1,2 posto
IPAK IIzGLAĐENO
GLAĐENO
Financijske potpore i otvaranje
tržišta u žiži pregovora Kine i SAD-a
Nova runda razgovora o kinesko-američkim odnosima i globalnim pitanjima trebala je biti usredotočena na
ekonomske teme, ali djelomično ju je zasjenio neočekivani problem slijepoga kineskog disidenta
6
Glavni urednik:
Plamenko Cvitić
[email protected]
Zamjenik glavnog urednika:
Stanko Borić
Urednici:
Biljana Starčić, Nikola Sučec,
Æeljko ©ojer, Tomislav Tadić
Urednik internetskog izdanja:
Darko Baniček
Art director:
Miljenko Pukanić
Novinari:
Nevenka Cuglin, Sandra Carić
Herceg, Maja Grbić, Irena
Habjanec, Gorden Knezović,
Branimir Kovač, Tomislav Pili,
Margareta Podnar, Nikolina
Rivosechi, Saša Vejnović,
Branimir Zekić
Fotografija:
Saπa ∆etkoviÊ,
Hrvoje DominiÊ
Fotoarhiva:
Dinka PremuæiÊ
Redaktura:
Sanda Smoljo Bazdulj
Lektura:
Ivan BlaæeviÊ
GrafiËka redakcija:
Antonia Dobrota Mileković,
Blanka Dujić, Dijana Kasavica,
Mario Kramer, Darko Marić,
Nena Novaković
Tajnica redakcije:
Jasmina Zeljak
Redakcija:
Babonićeva 121, Zagreb
tel: +385 (0) 1 8892 600
fax: +385 (0) 1 8892 678
[email protected]
IzdavaË:
BMG d.o.o.
Vodice, Grgura Ninskog 1
Predsjednik Uprave:
Amir Šibić
Prodaja oglasnog prostora:
Goran Ružić
tel: +385 (0) 1 8892 548
fax: +385 (0) 1 8892 544
[email protected]
Pretplata:
Željko Jukić
tel: +385 (0) 1 8892 555
fax: +385 (0) 1 8892 678
[email protected]
Marketing i eventi:
Tamara Šašić
tel: +385 (0) 1 8892 573
fax: +385 (0) 1 8892 544
[email protected]
Tisak:
Tiskara Zagreb d.o.o.
Kodeks:
Novinari Business.hr-a pišu u skladu
s profesionalnim kodeksom koji
možete pročitati na
www.business.hr
KoNTAKT
Telefon:
(01) 8892 600
E-mail:
[email protected]
aktualno
2-3
NEMA PREDAJE Unatoč najavi Vlade o smanjen
tvrtke u sklopu brenda Solarni projekti u Šibeniku
ˇ
Sibenski
TLM
dobiva najveći
solarni
park
u RH
MARINo
FRANINoVIć, čelnik
tvrtke Linea plus, koja
djeluje u sklopu brenda
Solarni projekti, rekao
je da povrat investicije
slijedi za osam ili devet
godina
arhiva business.hr
Iako je TLM golem potrošač
električne energije, 7,25 milijuna
kilovatsati struje iz obnovljivog
izvora energije isporučivat će se
HEP-u. TLM će, osim mjesečne
naknade ili udjela u projektu,
imati još koristi. Proizvest će
aluminijske profile koji će služiti
kao konstrukcija za solarni park
te istodobno sanirati krovove
"Investirat ćemo u solarnu
elektranu na krovu šibenskog TLM-a oko osam milijuna eura. Nećemo odustati
bez obzira na promjenu državne politike poticanja proizvodnje električne energije
iz Sunčeve svjetlosti. Prema sadašnjim uvjetima, investicija bi nam se vratila u
prvih šest ili sedam godina,
no kako posljednjih mjeseci pada cijena opreme, povrat očekujemo za osam ili
devet godina", rekao nam je
Marino Franinović, čelnik
tvrtke Linea plus, koja djeluje u sklopu brenda Solarni projekti koji pak okupljaju nekoliko hrvatskih tvrtki
specijaliziranih za solarne
elektrane. Upravo bi oni u
suradnji s TLM-om trebali iduće godine početi projekt solarnog parka na dijelu krovova te šibenske
tvornice, koji bi trebao postati najveći takav park u
Hrvatskoj.
Prema najavama, na dio
TLM-ovih krovova instalirat će se 25.000 solarnih
nju otkupne cijene struje proizvedene iz Sunčeve svjetlosti, domaće
u ulažu osam milijuna eura u 25.000 panela snage pet megavata
business.hr
Četvrtak 3/5/2012
MAtJAž GoRJuP, direktor
Tvornice valjanih proizvoda TLM,
rekao je da će prešaonica raditi
aluminijske profile koji će poslužiti
kao konstrukcija za solarni
park, stoga očekuje da bi mogli
profilirati potpuno novi proizvod
foto finance
bRoJkA
70
hektara površine TLM ima
u Šibeniku, od čega je više
od 20 hektara krovova
panela snage pet megavata,
koji bi godišnje HEP-u trebali isporučivati 7,25 milijuna kilovatsati struje. Iako
je i TLM veliki potrošač
električne energije (troškovi za struju i plin su im podjednaki), sva će se struja
prodavati HEP-u. No TLM
će, osim mjesečne naknade ili pak udjela u projektu, imati još koristi. "Fokusirani smo na proizvodnju
aluminija i na dobar krov.
U gradu imamo 70-ak hektara površine, od čega je
više od 20 hektara krovova.
Neće se svi krovovi koristiti
za postavljanje solara, nego
samo dio njih. Projekt nam
je zanimljiv zbog toga što ionako moramo sanirati stare
krovove i unutarnji razvod
struje, te moramo razvija-
ti nove proizvode. Osim što
ćemo sanirati krovove, naša
prešaonica radit će aluminijske profile koji će poslužiti kao konstrukcija za solarni park, stoga očekujemo
da bismo mogli profilirati potpuno novi proizvod",
kaže Matjaž Gorjup, direktor Tvornice valjanih proizvoda TLM, dodajući da
im je zbog svega toga projekt vrlo važan. Osim toga,
nakon 12 ili 14 godina TLM
će postati vlasnik cijelog postrojenja.
Nema odustajanja
Zanimljivo je da najava tog
projekta dolazi neposredno
nakon što je Radimir Čačić,
potpredsjednik Vlade, najavio promjenu u dosadašnjoj politici proizvodnje
električne energije iz Sunčeve svjetlosti. Država je
dosad plaćala tako proizvedenu struju devet puta više
od one proizvedene iz nafte
ili plina, no Vlada je odlučila
znatno smanjiti iznos poticaja. Iako su neki investitori
izjavili da im onda projekti
u poodmakloj fazi neće biti
isplativi, ovaj projekt neće
se zaustaviti. Štoviše, Gorjup kaže da bi, čak i da domaći investitori odustanu,
u njega vrlo vjerojatno ušli
Nijemci. "Svakako ćemo ići
s projektom. Čak i ako sadašnji investitori ne bi mogli opravdati tu investiciju,
vidim mogućnost suradnje
s njemačkim investitorima", rekao nam je Gorjup.
Odustanak, međutim,
Franinoviću nije opcija,
nego nam prilično samouvjereno tvrdi da će projekt
privesti kraju. Ni Čačić ga
nije iznenadio jer su kalkulacije utemeljili na najavljenim smanjenim poticajnim cijenama. Pritom
ističe da je cijeli posao produkt domaće pameti, a konačan proizvod bit će posve
hrvatski. "U Hrvatskoj postoje dva proizvođača solarnih kolektora i nastojat
ćemo ugraditi njihove proizvode koji su svjetska klasa. Potkonstrukciju će proizvesti TLM, a i kabele ćemo
kupiti u Hrvatskoj. Jedino ćemo vani kupiti inverter, koji inače nabavljamo
od njemačkog proizvođača
jer su oni jednostavno naj-
bolji", kaže Franinović. Njegovi su inženjeri provjerili
nekoliko invertera različitih proizvođača, koje su rastavili na najmanje dijelove
i podvrgli ih detaljnim testovima. "Danima smo ih ispitivali i svi su 'krepali' osim
njemačkog. Zato ugrađujemo samo taj jer je srce cijelog sustava pa je važno da
je najbolji na tržištu", kaže
Franinović.
Manje dozvola
To što su solarnu elektranu odlučili instalirati na
krovu šibenskog TLM-a
nije ništa neobično jer je
to znatno jednostavnije od
gradnje na terenu. "Krovne površine puno su bolje jer je primjena na terenu još uvijek prezahtjevna
i za nju je nužno ishodovati brojne dozvole. Ovako je
potrebno puno manje dozvola jer radimo na postojećoj čestici", kaže Franinović, koji iza sebe već ima
jedan projekt solarne elektrane u Hrvatskoj. Riječ je o
projektu SEG1, prvoj hrvatskoj fotonaponskoj elektrani koja je sagrađena potkraj
studenog 2011. neposredno uz naplatne kućice na
autocesti A5 pokraj čvora
Osijek, a počela je raditi tek
26. ožujka 2012. godine. To
je relativno mala elektrana
koja se prostire na oko dvije tisuće četvornih metara i
u koju su ugrađena 144 fotonaponska modula domaće proizvodnje, a godišnja
proizvodnja je 38,8 megavatsati. Zanimljivo je da je
za realizaciju tog projekta
bilo nužno prikupiti više od
90 različitih dozvola i suglasnosti, koje su ukupno čekali čak 18 mjeseci, a u zemljama okruženja čeka se samo
nekoliko dana. Danas je situacija malo bolja pa je za
projekt na TLM-ovu krovu
potrebno prikupiti "samo"
58 različitih dozvola. "Nažalost, naša je zemlja još
uvijek business unfriendly,
no ja se uporno borim pobijati tu tezu i predstaviti Hrvatsku u unozemstvu u boljem svjetlu. Neću odustati,
dobili smo mnoge ratove,
pa ćemo i ove", kaže Franinović.
Saša Vejnović
[email protected]