Žmigavac 53 - Autoklub Rijeka

Broj 53/23. siječnja 2013.
PGŽ
4
Analiza kružnih
raskrižja: Prvi rotor na
Urinju izgrađen je
1980. godine. U više od
tri desetljeća u
Županiji je nikao 21
rotor koji posljednjih
godina postaje sve
miliji investorima i
projektantima
5 Zbog nedostatka
čvorova vozači
zaobilaze cestu
D404
3
Broj smrtno
stradalih smanjen
za četvrtinu
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
2
kultura i sigurnost u prometu
t
radicija
22.
izdanje popularnog
riječkog maškaranog relija
staza je duga 20
kilometara
AUTOKLUB RIJEKA TRADICIONALNO ORGANIZIRA MAŠKARANI
NEMA RIJEČKOG
KARNEVALA
bez relija Pariz – Bakar
Originalni reli će se održati u subotu 2. veljače. Start je na
Krimeji, a put vodi do riječkog Korza, preko Kostrene
do Bakra. Prijave se primaju do 28. veljače
utomobilistički
klub u Rijeci, kao i
na Sušaku, djeluje
od prvih desetljeća 20. stoljeća. Vlasnici vozila su svakako uzimali
učešća u turističkim, a potom i sportskim događanjima u našem kraju. Spominje se da su još 1905.
godine uz 63 kočije, 14
karnevalskih i šest alegorijskih kola na karnevalu
sudjelovala i tri automobila. Oslanjajući se na tu tradiciju, od 1990. godine
sportaši Autokluba Rijeka
organiziraju
Maškarani
rally kao prateću manifestaciju Riječkog karnevala
koji ove godine bilježi 30.
izdanje. Rally je nastao
kao parodija na poznati
rally Pariz – Dakar.
I ove godine, u okviru Riječkog karnevala, Autoklub Rijeka organizira 22. Maškarani
A
auto rally Pariz – Bakar. Originalni reli će se održati u subotu 2. veljače. Start je na Krimeji, a put vodi do riječkog
Korza, preko Kostrene, gdje se
vozi prvi ispit spretnosti i do
Bakra gdje je zakazan drugi
ispit spretnosti. Dužina relija
iznosi gotovo 20 kilometara.
Vrijeme vožnje je 120 minuta.
Svi pod maskama
Sudionici i njihova vozila,
kao i svi suci moraju biti
maskirani, pokazujući svoju
maštovitost i kreativnost.
Pravo sudjelovanja imaju
uredno prijavljeni vozači sa
važećom vozačkom i prometnom dozvolom te osiguranjem. Sa jednim vozilom
mogu se natjecati dva vozača. Vozila su podijeljena u
kategorije: automobili, povijesna vozila-oldtimeri (proizvedeni do 1982.) i motori.
Automobili su podijeljeni u
klase prema dužini vozila.
Klasa I do 3,5 metra, klasa II
do 4 metra i klasa III preko 4
metra. Nagrađivati će se posebno licencirani vozači
(sportaši), a posebno nelicencirani po klasama, oldtimeri, motori i poredak vozačica. Posebna komisija će nagraditi najoriginalnije maskiranog sudionika karnevala,
grupu i vozilo. Nagradit će se
najneodoljivija, najudaljenija
i najbrojnija grupa. Kod motociklsita se dijele nagrade za
najoriginalnije
maskirani
motocikl i moto jahača. Prijelazni pehar ide najuspješnijoj karnevalskoj grupi koja
je na popisu nastupa na Riječkom karnevalu, a čine je
minimalno dva vozila. Ukoliko sudionici žele sudjelovati
samo u revijalnom dijelu relija, a ne i u sportskom, obvezni su to prijaviti sucima.
S obzirom da se vozilom
sudjeluje u cestovnom prometu primjenjuje se Zakon o
sigurnosti prometa na cestama. Na reliju se može sudjelovati isključivo s osobnim
vozilom, motociklom te teretnim ili lakim gospodarskim vozilom. Priključna vozila su isključena.
Oktanski bal
Popunjen i potpisan prijavni list, kopiju vozačke
dozvole vozača/ice i prometne dozvole vozila treba dostaviti na jednu od tri adrese
najkasnije do ponedjeljka 28.
siječnja do 12 sati. Prijave se
primaju u Autoklubu Rijeka
(Dolac 11), Turistička zajednica Grada Rijeke (Užarska
14) i u Turističko informativnom centru (Korzo 14).
Nagrada čeka najuspješnije sudionike u sportskom dijelu (posebno licencirani,
amateri, oldtajmeri, motoci-
klisti). Prijelazni pehar dodjeljuje se najuspješnijoj maškaranoj grupi (uvjet je da
grupa ima minimalno dvije
posade i da je registrirana pri
Turističkoj zajednici). Nagrade će dobiti najoriginalnija
maska, grupa i vozilo.
Suorganizatori su Grad Rijeka, Grad Bakar i Bakarske maškari, Općina Kostrena i Karne-
valska druga Špažičari. Sponzori su Croatia osiguranje, TIA,
Jamnica i Rijeka promet.
Po uzoru na stoljetnu tradiciju karnevalskih balova u
Rijeci, istog dana u večernjim satima, Autoklub Rijeka
13. godinu organizira »Oktanski bal« u hotelu Neboder
za prijatelje, poslovne partnere i uzvanike.
U SUBOTU PROGLAŠENJE NAJUSPJEŠNIJ
Sezona za pamć
U
Vodicama će se u subotu dodijeliti nagrade za najuspješnije
sportaše u hrvatskom autosportu za 2012. godinu. To je
za sportaše i klubove kruna
sezone i nagrada za sav trud i
sredstva utrošena u postizanje rezultata. Za klub i
sportaše AK Rijeka natjecateljska 2012. godina bila je
iznimno uspješna, najuspješnija u posljednje četiri
godine. Sportaši su nastupali
gotovo u svim disciplinama
autosporta te su svi okončali
sezonu među troje najboljih.
Titulom državnog prvaka
okitio se Danijel Bezjak nastupajući u autokrosu. Dominirao je cijele godine ostvarivši
sve pobjede. »Kralj autoslaloma« Dejan Kopajtić i dalje potvrđuje superiornost u tehničkoj disciplini te sezonu završava na prvom mjestu klase 8 te
osvaja titulu Prvaka HAKS-a.
Odmah iza njega, u istoj klasi,
smjestio se još jedan član Autokluba Rijeka, Hrvoje Šepić.
U klasi 9 Prvenstva Hrvatske u
autoslalomu titulu viceprvaka
osvaja mladi Ivan Pavlović.
Dejan Kopajtić, Hrvoje Še-
Učka najbolja brdska utrka
Utrka na koju smo izrazito ponosni je prošlogodišnja brdska
auto utrka na brdskim stazama »Učka 2012.« u srpnju. Tom
utrkom se nakon desetljeća pauze AK Rijeka vratio među organizatore brdskih utrka te s sportskim prijateljima i suorganizatorima iz AK Opatija motorsport napravio vrhunsku manifestaciju i svojevrsni spektakl. Hrvatski auto i karting savez proglasio je »Učku« najbolje organiziranom utrkom na brdskim stazama u 2012. godini. Autoklubu Rijeka će nagrada kao najboljem
organizatoru biti uručena na svečanosti u Vodicama u subotu.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
3
kultura i sigurnost u prometu
o
prez
13.
izdanje Oktanskog bala
AUTO RALLY
6
pješaka izgubilo živote
PROMETNA ANALIZA 2012. GODINE
BROJ SMRTNO
STRADALIH
smanjen za četvrtinu
Prošle godine je na prometnicama Primorsko-goranske županije
poginulo 25 osoba, što je devet manje nego pretprošle godine
odnosno pad broja poginulih od čak 26 posto. Crna statistika se
kontinuirano smanjuje. Prije pet godina izgubljeno je 36
života, prije deset godina 44
rošle godine je na
prometnicama Primorsko-goranske županije smrtno stradalo 25 osoba, što je devet
manje nego pretprošle godine. Broj poginulih pao je za 26
posto. Statistike otkrivaju da
su PU primorsko-goranska i
Primorsko-goranska županija
daleko iznad hrvatskog prosjeka kad je riječ o smanjenju
broja poginulih u odnosu na
2011. godinu. Naime, na državnoj razini broj poginulih
smanjen je za sedam posto.
Broj smrtno stradalih na području Primorsko-goranske
županije kontinuirano se
smanjuje. Prije pet godina izgubljeno je 36 života, prije deset godina crna statistika se
zaustavila tek na brojci 44.
P
Program:
7.45-9.15 Okupljanje, verifikacija i tehnički pregled je tradicionalno u Ulici Krimeja (kod gostionice Pariz)
9.55 Svečano otvaranje, predaja ključa i startne zastave
meštrici relija Jeleni Keser. Slijedi start
10.05 Kolona na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, meštricom Jelenom i meštrom riječkog karnevala Tonijem, kraljicom karnevala i ostalim uzvanicima ide do Korza
10.30-11 Zadržavanje i predstavljanja publici na Korzu
11.50 Kostrena – na parkiralištu uz cestu za TE Urinj voze
prvu vožnju spretnosti između čunjeva, uz čaj i fritule domaćina KU Špažićari. Nastavljaju pojedinačno prema Bakru
gdje se prvo vozilo očekuje oko 12.10 sati. Po prolasku vremenske kontrole, uz baškote domaćina produžuje se do parkirališta na Masarykovoj obali.
12.15 Ispit spretnosti. Uz tradicionalni fažol i domaćinstvo
Bakarskih maškara čekaju se rezultati i oko 15.30 slijedi
proglašenje najuspješnijih i dodjela nagrada.
JIH U HRVATSKOM AUTOSPORTU
ćenje AK Rijeke
pić i Ivan Pavlović činili su
ekipu AK Rijeka u disciplini
autoslalom te osvojili drugo
mjesto u konkurenciji 35
klubova iz cijele Hrvatske.
Igor Vičević, (prvak grupe
N za 2011. godinu ) u 2012.
godini je nastupao na utrkama na brdskim stazama te
postavio pred sebe nove izazove, prešavši u grupu A, klasu A7. Ovogodišnju sezonu
punu pehova ipak završava
kao viceprvak HAKS-a. Dejan Kopajtić je uz autoslalom
nastupao i na brdskim stazama. Na posljednjoj utrci sezone potpuno uništava vrhunski pripremljen Yugo 1.6
kojem je ovo bila premijerna
sezona, gubi korak te osvaja
treće mjesto u klasi H15.
U »kraljici automobilizma«, reliju, Autoklub Rijeka
imao je predstavnika u posadi Tomislav Šepić sa suvozačem Hrvojem Šepićem.
Nedostatak sredstava te tehnički kvar na jednoj od utrka
nije im dao dalje od drugog
mjesta grupe 2. Šepići su na
kraju godine osvojili prvo
mjesto grupe 2 na utrci Prvenstva Europe »39. Croatia
Rally« koji je ove godine vožen na Kvarneru, Istri i Gorskom kotaru u dužini od 856
kilometara. Sjedište relija bilo je u Rijeci.
Jedina aktivna vozačica u
Autoklubu Rijeka Ljiljana Kamenar, od milja zvana Nona,
iza sebe ima 35 godina aktivnog bavljenja automobilizmom. Ove je godine nastupala u disciplini kronometar
vožnje te osvojila drugo
mjesto klase 1 te drugo mjesto u konkurenciji vozačica.
U godini koja je za nama i
sportski suci bili su vrlo aktivni. Autoklub Rijeka organizirao je četiri značajne sportske manifestacije. U veljači je
održan »21. Maškarani rally
Pariz-Bakar«, u travnju na legendarnoj Preluci 15. Riječki
autoslalom te u listopadu u
suradnji sa sportskim prijateljima AK Zrinski utrka u ocjensko spretnosnim vožnjama »OSV Rijeka 2012.«
Natjecateljska 2013. službeno počinje u ožujku.
Alkohol ne pada
Ozlijeđeno je 1.129 sudionika u prometu (godinu ranije 1.310). Teže je ozlijeđeno 248 osoba, što je na razini preklanjske godine kada
je teško stradalo troje ljudi
više. U 2011. godini je na
prometnicama koje pokriva
Policijska uprava primorsko-goranska
zabilježena
881 lakša ozljeda, što je
znatno manje nego godinu
prije kada je lakše ozlijeđeno 1.059 sudionika u prometu.
Tijekom 2012. godine zabilježeno je 3.360 prometnih
nesreća, što je za 312 nesreća
ili 8,5 posto manje u odnosu
na 2011. godinu, kada su zabilježene 3.672 prometne
nesreće. Od ukupnog broja
prometnih nesreća 913 ili
27,2 posto je s nastradalim
osobama.
Od 5.800 sudionika prometnih nesreća 744 ili 12,8
posto su stranci. U 410 nesreća (sedam posto) su sudjelovali nepoznati sudionici. Al-
U Hrvatskoj sedam posto manje poginulih
Prošle je godine na hrvatskim prometnicama broj poginulih
smanjen za gotovo 7 posto, otkriva portal Autokluba Rijeka
(www.ak-rijeka.hr) Lani se crna brojka zaustavila na 390, što
znači da se u odnosu na 2011. godinu »sačuvalo« 28 života.
Ohrabruje činjenica da već četvrtu godinu zaredom pada broj
poginulih na hrvatskim cestama. Godina 2009. završila je s 548
poginulih, 2010. godina s 426 poginulih, pretprošla s 418 poginulih, a prošla s 390. Dakle, u četiri godine broj poginulih smanjio
se za 158. Najnovija crna bilanca na cestama jednaka je razini
stradavanja s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se
na cestama nalazio neusporedivo manji broj vozila i vozača.
U prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači smrtno je stradalo 106 osoba. Od ukupnog broja smrtno
stradalih sudionika prometnih nesreća, njih dvije trećine je
preminulo na mjestu nesreće, 7 posto pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a oko 30 posto u razdoblju od 30 dana od
prometne nesreće. Broj teško ozlijeđenih smanjen je za 11 posto ili za 1.764 osobe. U 2012. teško je ozlijeđeno 12.892 sudionika u prometu, a godinu ranije 14.656.
kohol je bio prisutan u 434
nesreće ili 7,5 posto, što je
negdje na pretprošlogodišnjoj razini kada je alkohol kumovao u 7,3 posto nesreća.
Pogreške vozača uzrokovale su gotovo 90 posto nesreća.
Prednjači vožnja nepropisnom brzinom i brzinom neprimjerenom uvjetima (24
posto), nepropisna vožnja
unazad (11 posto), vožnja na
nedostatnoj udaljenosti i nepoštivanje prednosti prolaza
(10 posto), nepropisno pretjecanje i obilaženje (sedam
posto), nepropisno uključivanje (četiri posto)... Zbog
pogrešaka pješaka uzrokovano je tek 48 ili 1,4 posto nesreća. Prema vrstama prometnih nesreća nesreća najviše je
bilo: bočnih sudara (571), sudara vožnjom u slijedu (437),
udara vozila u parkirano vozilo (509), sudara iz suprotnih
smjerova (310), slijetanje vozila sa ceste (308), udara vozila u objekt na cesti (172), vožnja unatrag (119), naleta na
pješaka (163), usporedna
vožnja (58)...
Opasni petak
U nesrećama je sudjelovalo
5.800 vozila. U 84 posto se radi o osobnim automobilima.
U desetak posto o teretnim
vozilima. Motocikli i mopedi
u broju sudara sudjeluju s tek
šest posto. Najviše nesreća
događa se petkom, a najmanje nedjeljom. Najkritičniji period u danu je od 12 do
20 sati. Zanimljivo, isti broj
nesreća događa se od 12 do
16 i od 16 do 20 sati.
Prošle godine je život na
cestama izgubilo 17 vozača,
dvoje putnika i šestero pješaka. U odnosu na pretprošlu
godinu četvero je poginulih
vozača manje. Sačuvan je i jedan život pješaka u odnosu
na 2011. godinu. Teže je ozlijeđeno 48 pješaka ili četvero
manje.
Najviše je ljudi poginulo na
području PPRP Rijeka, osmero. Na području Policijske postaje Opatija izgubljena su
četiri života. Tri života izgubljena su na cestama pod ingerencijom policijskih postaja Delnice, Krk, Crikvenica i
Vrbovsko. Jedan je život izgubljen na Rabu. PP Čabar i Lošinj nisu imale tragičnih nesreća.
Na području Crikvenice teže je ozlijeđena 31 osoba, na
Krku je teže ozlijeđena jedna
osoba manje. U Opatiji je evidentirano 26, a na Lošinju i u
Gorskom kotaru po 14 teže
ozlijeđenih.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
4
kultura i sigurnost u prometu
r
otori
Među novim raskrižjima ima i
negativnih primjera s aspekta
sigurnosti i u pogledu oblikovanja.
Takvo je raskrižje kod Tower centra
13
godina, od 1987. do
1990., nije se
izgradilo niti jedno
kružno raskrižje
ANALIZA I IZVJEŠĆE O KRUŽNIM RASKRIŽJIMA U ŽUPANIJI
OD URINJA DO
modernog Kuka
Prvo križno raskrižje na Urinju izgrađeno je 1980. godine. U više od tri desetljeća u
Županiji je nikao 21 rotor koji postaje sve miliji investorima i projektantima
upanijski savjet
za sigurnost prometa na cestama
Primorsko-goranske županije naručio
je analizu i izvješće o
kružnim raskrižjima u
Primorsko-goranskoj
županiji. Najzanimljiviji
dio odnosi se na usporedbu broja prometnih
nesreća prije i nakon izgradnje rotora, no već je
i sam uvod zanimljiv jer
nam nudi povijest kružnih raskrižja u našoj županiji.
Priča počinje prije 33
godine, kada je izgrađen
prvi kružni tok u Primorsko-goranskoj županiji,
raskrižje Urinj nadomak
ulaza u rafineriju sa šest
privoza. Proći će pet godina do izgradnje drugog
kružnog toka, u centru
Krka. Treće raskrižje gradi se 1987. godine u Dražicama. Slijedi »rupa« od
13 godina u kojoj nije izgrađeno niti jedno kružno raskrižje. U periodu
od 2003. do 2009. godine
uređeno je osam kružnih
raskrižja. Uglavnom se
radilo o rekonstrukciji
klasičnih raskrižja. I nije
baš neki tempo, jedno
raskrižje godišnje, no
kružna raskrižja prestaju
biti nepoznanica za vozače i postaju sve poželjnija za investitore i jedinice lokalna samouprave. Izvješće navodi da
prije nekoliko godina
kružna raskrižja postaju
pravi brend. U tom periodu uvode se i prva mini-kružna raskrižja. Na
Rabu 2005. godine su postavljena dva takva raskrižja na udaljenosti od
60 metara.
Ž
Čekanje se smanjilo s dvadesetak minuta na minutu
do najviše tri minute. Investicija je tražila minimalna sredstva.
Prvi srednje veliki kružni
tok postavljen je u Osječkoj
ulici. To je i prvi dvotračno
kružno raskrižje u Primorsko-goranskoj
županiji.
Puštanje u promet izazvalo
je veliku pomutnju među
nepripremljenim vozačima. Neki su dugo nakon
otvaranja raskrižja vozili u
suprotnom smjeru. Zanimljivo je, navodi se u izvješću, da u Sloveniji uoči
uvođenja novog tipa kružnih raskrižja prethodi jednogodišnja priprema u auto-školama i putem medija
dok u Hrvatskoj takve
prakse nema.
Vozači više ne griješe
Među novim raskrižjima
ima i negativnih primjera s
aspekta sigurnosti i u pogledu oblikovanja, stoji u
izvješću koje je pripremio
»Promet milenijum«. Takvo
je raskrižje kod Tower centra koje se studentima građevine pokazuje kao primjer kako ne treba graditi
kružna raskrižja. Jedan od
najvažnijih prigovora je da
se dvije trake na jednom
privozu ulazi u jednu traku
u kružnom toku. Vozačima
iz Primorsko-goranske županije je dobro poznat rotor na ulazu u Zagreb koji
Revolucija na Kuku
Malu, pozitivnu prometnu revoluciju izazvala je montaža kružnog
raskrižja na Kuku. Da,
montaža. Netko je primijetio zgodno montažno
rješenje u Mariboru i došao na ideju da se tako
nešto uredi na Kuku koji
je stenjao pod kolonama
iz Opatije i Matulja. Mini-kružno raskrižje montirano je u jednom jedinom danu. Kolone koje
su se protezale po 600 do
1.000 metara svele su se
na 100 do 150 metara.
se s tristotinjak prometnih
nezgoda godišnje također
doživljava kao negativan
primjer kružnog raskrižja.
Problem je u tome što su
rotori s dvije ili više traka u
kružnom toku neisugurniji
od kružnih raskrižja s jednom trakom.
Kružni tokovi su su udomaćili u Primorsko-goranskoj županiji, vozači su se
navikli na pravila koja diktiraju takva raskrižja i gotovo da više i nema grešaka
koje su na početku bile
učestale. Danas Županije
ima 21 kružno raskrižje.
Već ove godine počinje se
graditi »pravo« kružno raskrižje na Kuku i rotor u Malom Lošinju.
Montažni rotori
Prvi New York
Ideja o prvom kružnom raskrižju rodila se još 1877. godine, no
nikad nije zaživjela. Prvi rotor izveden je u New Yorku 1905. godine, a drugi u Parizu godinu kasnije sa čak 12 privoza. Zanimljivo je da je nepisano pravilo do osamdesetih godina prošlog stoljeća bilo da se kružno tok može graditi ako postoji najmanje pet
privoza. Tzv. stara raskrižja ne poznaju primjenu s tri privoza, a
rijetko su »prihvaćala« četiri privoza u svoje krilo. Danas u Europi ima 40 tisuća kružnih raskrižja. Prednjači Francuska u kojoj je
izgrađen svaki četvrti rotor u Europi.
U usporedbi s državama
Zapadne Europe pa čak i sa
Slovenijom, može se zaključiti da je šira primjena
kružnih raskrižja u Hrvatskoj, a posebno u Primorsko-goranskoj županiji u
začetku. Bitno je napomenuti da se preoblikovanje
klasičnih raskrižja u kružno
može izvesti uz malu investiciju. U budućnosti se
očekuje sve češća primjena
montažnih kružnih raskrižja i privremenih kružnih tokova koji se mogu
postaviti i ukloniti vrlo brzo
i uz mala ulaganja. Takva
solucija je prihvatljiva kod
raskrižja gdje se privremeno mora provući veći promet, a već sutra će se raskrižje vratiti na stari ritam.
Takvo rješenje je kružno
raskrižje iznad Jadranova
gdje, po izvješću, nije provedeno
izjednačavanje
prometnih tokova, što zbunjuje vozače. Inače, kružna
raskrižja postavljaju se na
lokacijama gdje se s prometnica velikih brzina prelazi na prometnice na kojima se sporije vozi. Zanimljiv je primjer Poreča, gdje je
na kratkom potezu postavljeno jedno za drugim više
kružnih raskrižja.
Manje nezgoda
Zanimljiva je analiza
broja prometnih nesreća
prije i nakon postavljanja
kružno raskrižja. Naime,
rotori imaju svrhu da povećaju protočnost prometa, ali i da povećaju sigurnost na raskršću. Bitno je
napomenuti da kružna
raskrižja smanjuju brzinu,
a time i broj teških prometnih nesreća. Treba istaknuti da pojam usporavanja prometa ne treba
miješati
s
pojmom
smanjenja propusne moći odnosno kapaciteta.
Pravilno
postavljeno
kružno raskrižje ima daleko veću propusno moć od
klasičnog raskrižja sa semaforima. Inače, sudari u
kružnim tokovima u pravilu su lakše naravi. Analiza otkriva da se prije izgradnje rotora kod Tower
centra u tri godine dogodilo 11 nesreća, a da je u
pet godina od izgradnje
zabilježeno 13 nesreća.
Dakle, broj nesreća je ipak
smanjen. S 3,6 na 2,6 nezgoda godišnje. Na Kuku se
u posljednjih pet godina
uoči postavljanja rotora
dogodilo 19 nesreća. U
pet godina, otkad je rotora, broj nezgoda sveo se
na trećinu. U Sv. Vidu u
Malinskoj broj nesreća
pao je s pet godišnje na
dvije godišnje. U Osječkoj
se uoči postavljanja rotora događalo gotovo sedam nezgoda godišnje.
Rotor je prosjek sveo na
nešto više od pet.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
5
kultura i sigurnost u prometu
5.850
vozila koristi cestu
D404 za izlazak iz
centra dok 13 tisuća
skreće u Cindrićevu
20
prometnih nesreća
dogodilo se u 13
mjeseci, tri osobe su
lakše ozlijeđene
a
naliza
OCJENA USPJEŠNOSTI INTEGRACIJE NOVE GRADSKE PROMETNICE
ZBOG NEDOSTATKA
ČVOROVA
vozači zaobilaze D404
U smislu lokalnog povezivanja, cesta je djelomično ostvarila ciljeve, obzirom da čvorovi
velikoj većini vozača nisu prihvatljivi. Rezultat toga je da više od dvije trećine
prometa iz centra Rijeke i dalje skreće lijevo u Cindrićevu i dalje prema
Trsatu, Vežici ili Kostreni, a zaobilazi novu cestu
a sjednici Županijskog savjeta za sigurnost prometa na
cestama prezentirana je zanimljiva analiza »Ocjena uspješnosti integracije
nove ceste D404 u prometnu
sliku Grada Rijeke«. Analiza je
otkrila prednosti i mane prometnice otvorene prije nešto
više od godinu dana.
Gradnja prometnice duge
3,5 kilometra trajala je dugih
osam godina i stajala gotovo
540 milijuna kuna bez PDV-a.
Oko 60 posto ceste D404 čine
objekti i to 45 tuneli, a 15 posto
vijadukti i most. Ključni objekt,
po svojim tehničkim karakteristikama, je tunel Pećine dug
1,3 kilometra kojim se svladava
visinska razlika od 34 metra.
Hrvatske ceste su vodile gradnju ceste D-404, osim tunelskih
priključaka za trgovački centar
koji su ostali u obvezi Grada Rijeke. Kako je Grad Rijeka u međuvremenu odlučio dva tunelska priključka izvoditi u dvije
faze i to tako da se tunelski priključak iz smjera Rijeke u trgovački centar izvede odmah, a
onaj iz trgovačkog centra kada
se za to steknu uvjeti, bilo je
potrebno preprojektirati tunel
Pećine. Prvenstveno s prometnog, ali i sigurnosnog aspekta.
Državna cesta D404 ostvarila je svoju funkciju u smislu
povezivanja terminala Brajdica na mrežu brzih cesta i auto-
N
cesta te je značajno pridonijela
rasterećenju središta grada od
teretnog prometa. Punu funkciju imat će nakon puštanja u
promet novog carinskog terminala, kada će kamioni direktno uključivati na D404, što
će potpuno rasteretiti gradski
promet od kamiona.
Skupe preinake
U smislu lokalnog povezivanja državna cesta D404 djelomično je ostvarila svoje ciljeve,
obzirom da su čvorovi planirani i izvedeni da velikoj većini
vozača nisu prihvatljivi. Rezultat toga je da više od dvije trećine prometa iz centra Rijeke i
dalje skreće lijevo u Cindrićevu
i dalje prema Trsatu, Vežici ili
Kostreni. Tek manje od trećine
prometa odlazi iz centra grada
prema istoku preko D404.
S obzirom na kratki period
od otvaranja državne ceste
D404, u svibnju 2011. godine,
ne mogu se utvrditi trendovi u
parametrima sigurnosti prometa, ali se može izraziti zadovoljstvo jer u više od godinu dana na D404 nije bilo poginulih i
teže ozlijeđenih osoba. U 13
mjeseci na državnoj cesti D404
dogodilo se 20 prometnih nesreća u kojim su tri osobe lakše
ozlijeđene. Najčešće su se prometne nesreće događale u zoni
ulaza u tunel Pećine iz smjera
Rijeke (4 nesreće), oko čvora
Gornja Vežica (3 nesreće) i zona čvora Draga (4 nesreće).
Izgradnja infrastrukturnih
objekata poput D404 zahtjeva
enormna financijska sredstva, a naknadne intervencije
i poboljšanja gotova su neizvediva. Zato Županijski savjet
inzistira da se u fazi planiranja obave detaljne analize i
prognoze prometnih tokova
uvažavajući princip interdisciplinarnog pristupa planiranju i projektiranju prometne mreže. Na takav način izbjegla bi se situacija koju
imamo na raskrižju Cindrićeva – D404, da se nakon puštanja u promet, zbog razdiobe prometnog opterećenja,
mora vršiti preprojektiranje
raskrižja.
Promet u Cindrićevoj ulici
uoči otvaranja D404 je iznosio
16 tisuća vozila na dan. Prosječan dnevni promet iz smjera
centra prema čvoru Draga u
listopadu prošle godine na novoj je prometnici iznosio 5.850
vozila na dan dok je promet sa
D404 u smjeru centra iznosio
3.500. Ukupan promet na
D404 u oba smjera iznosio je
9.400 vozila dnevno, što je
značajno manje od prognoziranog prometnog opterećenja.
Prognoze su najavljivale između 13 i 16 tisuća vozila. Istovremeno, u Ulicu Slavka Cindrića u smjeru Pećina i Krimeje skreće 13 tisuća vozila. Dakle, D404 je s Cindrićeve preu-
Park Delta zatvara Cindrićevu?
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Rijeke
(Prostorni plan uređenja Grada Rijeke, Generalni urbanistički
plan Grada Rijeke, Detaljni plan uređenja središnjeg gradskog
parka Delta) predviđeno je uklanjanje dijela Cindrićeve ulice
kako bi se na Delti mogao podći gradski park. U svjetlu podataka o razdiobi prometnih tokova na raskrižju Cindrićeva –
D404 Županijski savjet želi vjerovati da je prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije izrađena detaljna prometna
analiza, da su razrađena sva alternativna rješenja vođenja prometa prema istočnim naseljima grada i istočnom izlazu iz grada te izrađeni simulacijski modeli koji će pokazati što će se događati i na koji način će se odvijati promet ukoliko izgradnja
parka zatvori Cindrićevu ulicu. U današnjim uvjetima Cindrićeva ulica predstavlja okosnicu prometne mreže na istočnom
dijelu grada te je stoga neophodno pronaći adekvatno prometno rješenje za ovakvu plansku odluku.
zela tek 3 tisuće vozila ili 20
posto prometa.
Fali čvor Vežica
Neočekivana razdioba prometnih tokova na raskrižju nakon puštanja u promet D404
uvjetovala je da se promjeni
prvotni projekt raskrižja te su
uvedena dva traka za lijevo
skretanja, dok je jedan trak ostavljen za smjer prema čvoru
Draga. Prvotno je raskrižje
D404 – Cindrićeva bilo projektirano i izvedeno sa dva traka
ravno prema čvoru Draga i jednim trakom ulijevo za Cindrićevu.
Može se zaključiti da su vozači prepoznali nedostatke koje cesta D404 ima u lokalnom
povezivanju, prvenstveno nepostojanje čvora kojim će se
izlaziti za Vežicu te i dalje nastavljaju koristiti tzv. »istočni
izlaz« preko Cindrićeve odnosno Kumičićeve ulice sa semaforiziranim raskrižjima i uzdužnim nagibom većim od 10
posto. Zbog nedostatka lijevog
skretanja na čvoru Gornja Vežica, nakon otvaranja ceste, bili su učestali prometni prekršaji u kojima bi vozači svjesno
kršili propise te preko dvostruke pune crte skretali ulijevo iz
smjera grada prema Vežici.
Takve egzibicije su iznimno
opasne za sigurnost prometa i
trebalo bi ih spriječiti na adekvatan način.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
6
kultura i sigurnost u prometu
p
lan
11
6
izvješća priprema Savjet
u 2013. godini
akcija provest će Savjet do
kraja godine
AMBICIOZNO U 15. GODINU RADA I DJELOVANJA
Ć
Ž
ž Članovi Savjeta posvetit će se problematičnim pješačkim prijelazima, prilazima
školama, zaštiti motociklista. Analizirat će se limiti brzina, uvoditi GIS
tehnologija i upozoravati na neadekvatna rješenja
upanijski savjet za sigurnost prometa na
cestama Primorskogoranske
županije
ambiciozno ulazi u 2013. godinu odnosno u svoju 15. godinu djelovanja. Kao i prijašnjih godina, Plan i program
rada Savjeta obiluje nizom
preventivnih aktivnosti. Program preventivnih aktivnosti
sigurnosti prometa u Županiji
Primorsko-goranskoj temelji
se na četiri vrste djelovanja:
izvješćivanje i analiziranje
problema sigurnosti u prometu, izrada rješenja uočenih
problema sigurnosti u prometu putem stručnih elaborata, projekta i studija, edukacija i osposobljavanje djece i
mladih vozača i drugih sudionika u prometu te informiranje i promidžba o prometnim rizicima i opasnostima.
Velik dio aktivnosti Savjeta
posvećen je izradi rješenja uočenih problema sigurnosti u
prometu putem stručnih elaborata, projekta i studija. Poznato je da određenom broju
prometnih nezgoda prethodi
greška sudionika u prometu,
no postoji svijest da su pogreške i propusti u znatnoj mjeri
potaknuti nekom neprimjerenošću prometnog rješenja.
Ž
Prilazi centrima
Saniranje opasnih cestovnih
lokacija jedna je od zadaća kojoj svojim djelovanjem želi doprinijeti i Savjet uočavanjem
problema i izradom elaborata,
projekta i studija koje će pomoći u rješavanju problema.
Kao i dosad, Savjet će se
pozabaviti utvrđivanjem limita brzina na odabranim
prometnicama Primorskogoranske županije. Zakon o
sigurnosti prometa na cestama pruža mogućnost uvođenja limita brzina prilagođenih uvjetima na prometnici te se sukladno tome trebaju analizirati brzinske značajke odabranih prometnica te
dati prijedlog novih viših ili
nižih limita brzina. Savjet će
se, kao i prethodnih godina,
uključiti u nadogradnju postojećeg programa primjene
GIS tehnologije određivanja
mjesta prometnih nesreća.
Projekt se planira i dalje razvijati i unapređivati te uz dos-
tupnost odabranim policijskim postajama ponuditi
svim subjektima koji održavaju ceste u Primorsko-goranskoj županiji. Informatičku aplikaciju sustavno treba
usavršavati u načinu ažuriranja i preglednosti podataka
kao i unapređenjem novim
tehničkim mogućnostima.
Savjet će analizirati stanje na
pješačkim prijelazima i potrebu uređenja u cilju povećanja
sigurnosti pješačkog prometa
na raskrižju državnih i nerazvrstanih cesta na području
Grada Rijeke. Novim Zakonom
o cestama izvršena je prekategorizacija županijskih i nekih
državnih cesta te su one uljučene u sustav nerazvrstanih
cesta Grada Rijeke. U tom
smislu Grad Rijeka preuzima
gospodarenje navedenim cestama, pa je potrebno izvršiti
analizu stanja sigurnosti prometa na kritičnim točkama tj.
raskrižjima gdje se susreću državne i nerazvrstane ceste.
Ovo je osobito važno stoga što
pojedinim projektima izgradnje objekata proteklih godina,
kao što su trgovački centri, nisu u dovoljnoj mjeri uzimane u
obzir potrebe pješačkog prometa, što je potencijalni uzrok
prometnih nezgoda. Projektom bi se utvrdile kritične točke te dale smjernice za rješenja
kojima se povećava sigurnost
pješačkog prometa odnosno
sigurnost prometa u cijelosti.
Savjet će se pozabaviti koordinacijom i trajanjem radova na
prometnicama
s
razmatranjem optimalnog modela
usklađivanja radova. Često
smo svjedoci prekapanja netom asfaltiranih prometnica
zbog polaganja novih instalacija koje su se boljom koordinacijom mogle izbjeći.
Aktivni članovi
Analiza stanja i prijedlog
mjera za povećanje sigurnosti
na nesemaforiziranim pješačkim prijelazima u središtu Rijeke, još je jedan zadatak Savjeta.
Predloženi projekt odnosi se
na stalan problem ugroženosti
pješaka na nesemaforiziranim
pješačkim prijelazima. Projekt
treba obuhvatiti snimak postojećeg stanja te prijedlog mjera
za svaku pojedinu lokaciju radi
poboljšanja sigurnosti pješaka.
Mjere trebaju obuhvatiti primjenu svih suvremenih metoda,
kako smirivanja prometa tako i
postavu dodatne prometne signalizacije.
Prepoznatljive akcije
Kad je riječ o edukaciji i osposobljavanju djece, mladih vozača i drugih sudionika u prometu treba spomenuti više akcija u kojima sudjeluje Savjet. To su »Prvi koraci u prometu«
kroz koju se djeca prvih razreda svih osnovnih škola Primorsko-goranske županije upoznaju s prometnim pravilima i propisima. Savjet sudjeluje u formiranju i obučavanju školskih
prometnih jedinica u osnovnim školama širom Županije. Svake godine Savjet provede akciju u sedam škola. Savjet je prepoznatljiv po preventivno-edukativnim akcijama »Motociklom u život« i »Mopedom do cilja«. Tu je i preventivna akcija »Trening sigurne vožnje«. U suradnji s Autoklubom »Rijeka« Savjet podupire akciju »Sigurno u prometu« kroz koju
djeca pokazuju znanje iz prometnih i sigurnosnih pravila te
vještinu u vožnji biciklom.
Povećanje sigurnosti kretanja pješaka u blizini osnovnih škola na području Grada
Rijeke još je jedna zadaća
Savjeta. Od zadnjeg projekta
koji je proveden oko osnovnih škola na području Grada
Rijeke prošlo je već 10 godina. Projekt predviđa snimanje postojećeg stanja i utvrđivanje optimalnih mjera
za postavu odnosno dopunu
prometne signalizacije za
smirivanje prometa oko škola. Savjet će analizirati i u
kakvom su stanju znakovi
obavijesti na prometnicama
koji uključuju smeđu odnosno turističku signalizaciju uz
državne i druge važnije ceste.
Predložit će se rješenja kako
poboljšati znakove da bi se
posjetitelji jednostavnije i brže uputili do atraktivnih turističkih lokaliteta.
Tematske rasprave
Kad je riječ o izvješćivanju i
analiziranju problemu sigurnosti u prometu, Savjet je podijelio »zadatke« svojim članovima koji dolaze iz raznih
institucija, službi i udruga.
Analize i izvješća o stanju sigurnosti u cestovnom prometu (broj nezgoda, njihove posljedice, uzroci nastajanja nezgoda, drugi pokazatelji o prometnim nezgodama itd.) predočit će Policijska uprava primorsko - goranska. Izvješće o
stanju sigurnosti javnog prometa u poduzećima javnog
cestovnog prijevoza s naglaskom na prijevoz putnika (broj
i struktura voznog parka, vozači i drugi problemi koji utječu na sigurnost prometa)
podastrijet će HGK, Županijska komora Rijeka putem
Udruženja javnih prijevoznika. Izvješće o stanju cesta i
objekata na njima (stanje kolnika, prometne signalizacije i
cestovno - željezničkih prijelaza) zadatak je Hrvatskih
cesta, Autoceste Rijeka – Zagreb, Županijske uprave za
ceste, Bina Istre i Rijeka-prometa. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza odnosno
inspekcija cestovnog prometa
i cesta dat će svoje izvješće o
stanju u cestovnom prometu.
Analiza zastupljenosti i
provedbe prometnog odgoja
u predškolskim ustanovama,
osnovnim i srednjim školama
i problemi u realizaciji tih
programa posao je Upravnog
odjela za obrazovanje, kulturu i sport i Ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje,
šport i tehničku kulturu.
HAK će informirati članove
Savjeta o provođenju vozačkih ispita i radu auto-škola.
Izvješće o obnašanju poslova
tehničkih pregleda i registracije vozila i radu stanica za
tehnički pregled vozila povjereno je Autoklubu Rijeka i
Centru za vozila Hrvatske. Autoklub Rijeka, Hrvatske ceste,
Autocesta Rijeka – Zagreb, Bina Istra i Županijska uprava
za ceste upoznat će članove
Savjeta sa Službom pomoći
na cestama i obavješćivanju
javnosti o stanju na cestama.
Izvješće o provedbi zdravstvenih pregleda kandidata za vozače i kontrolnih pregleda vozača u cestovnom prometu
posao je Zavoda za javno
zdravstvo Primorsko-goranske županije dok je Izvješće o
organiziranosti službe hitne
medicinske pomoći na javnim cestama s prijedlogom
mjera za unapređenje povjereno Zavodu za hitnu medicinu KBC-a Rijeka. Na kraju, i
Županijski savjeta koji koordinira sve aktivnosti vezane uz
izvješća podnosi svoje izvješće iz kojeg bi trebalo biti vidljivo da će tijekom 2013. godine
biti podneseno 11 izvješća. Uz
to će Savjet u suradnji sa zainteresiranim institucijama organizirati tematske rasprave o
pojedinim problemima iz područja sigurnosti prometa na
cestama. Primjerice sudjelovanje mladih vozača u prometu, alkohol u prometu, prijevoz opasnih tvari...
Informiranje i promidžba o
prometnim rizicima i opasnostima također je jedan od zadataka Savjeta. Za postizanje
ovog cilja potrebno je stvoriti
svijest o problemu, a zatim utjecati na promjenu mentaliteta. Jedan od načina postizanja
navedenih ciljeva je i edukacija
i promidžba putem medija. U
tom kontekstvu Savjet je prisutan kao suizdavač »Žmigavca«.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
7
kultura i sigurnost u prometu
Gornje Jelenje se kao
mikrolokacija složena za
održavanje prohodnosti ističe
u europskim razmjerima
9
kilometara zračne
udaljenosti od mora, na
visini od 900 metara nalazi
se prijevoj Gornje Jelenje
z
ima
PARADIGME I DILEME ZIMSKOG ODRŽAVANJA CESTA
LED, MINUSI I ZAPUSI
kroje budžet zimske službe
Parametar za formiranje troškova zimske službe ne može biti samo klima. Izračun
troškova je efikasniji ukoliko se uzme u obzire broj dana s poledicom, temperaturom
nižom od -1 stupanj, vjetrom, sa zapusima višim od 0,6 metara i broj dana s
ledenom kišom na pojedinom području
đen dok je kod županijskih
čć uprava za ceste situacija doneustav održavanja javnih cesta sastoji se od
brojnih podsustava, s
krajnjim ciljem ostvarenja »prometne sigurnosti uz
minimalne troškove«, a prema
dinamičkom planu utvrđenih
djelatnih procesa u zadanim
rokovima. Optimizacija i
smanjenje troškova uvjetuje
pristup u povezivanju svih sudionika u lancu, pri čemu treba determinirati pretpostavke
za provođenje svih aktivnosti.
Osnovne logističke pretpostavke su: tehnička opremljenost, stručna osposobljenost i
radno iskustvo djelatnika,
tehnološki postupak obavljanja radova, kvaliteta materijala koji se koristi za održavanje, obračun troškova i ostali čimbenici. Naročito je
važna točnost i pravodobnost
informiranja sudionika u prometu obzirom da je tema medijski vrlo interesantna.
S
Višegodišnji ugovori
Istraživanjem planskog i
operativnog organiziranja provođenja zimskog održavanja
javnih cesta u Hrvatskoj došlo
se do saznanja da sva društva
kapitala (koncesionari) za investitora u svojstvu državnih
tvrtki rade prema utvrđenim
standardima i da je izračun fiksnih troškova precizno odre-
matike i argumentiranu procjenu obavljenih radova. Zbog
tih razloga analiza je još teža i
neizvjesnija, jer treba usuglasiti kriterije protočnosti prometnice, poštivanja prometne
signalizacije, vremenske gubitke korisnika infrastrukture,
direktne i indirektne gubitke
gospodarskih subjekata zbog
prekida prometovanja...
kle nejasna iz razloga šarolikosti primjene i tumačenja Standarda zimskog održavanja. S
tim u svezi i ugovori i obračuni
su vrlo različiti. Dosadašnji
izračuni potrebnih tehničkih
sredstava, određivanje stupnja
pripravnosti (1 do 4), razina
prednosti i troškova (fiksnih i
varijabilnih) temeljenih na
karti klimatskih zona (I – V) izvođenja po DHMZ-u prema
količinama snježnog pokrivača, pokazali su se nedovoljno
kvalitetni. Stoga se u daljnjoj
razradi pokušalo revidirati i
dopuniti karte klimatskih zona
i tako dobiti mogućnost definiranja potrebne strukture u klimatskoj raznolikosti u Hrvatskoj. Ujedno se time omogućuje i bolja podloga pri analizi
fiksnih i varijabilnih troškova.
Osim toga, korekcijom klimatske karte (od 2005. godine) dopunili su se svi ekonomski pokazatelji kao pretpostavka višekriterijskog prognoziranja
prostornih i vremenskih veličina, kao i mogućnost simulacija
za određivanje stohastičkih
pojava vremenskih uvjeta. Temeljni parametri su: broj dana
s poledicom, s temperaturom
nižom od -1 stupanj, s vjetrom,
sa zapusima višim od 0,6 metara i broj dana s ledenom kišom. Temeljem navedenih parametara i postavljene hipoteze formira se model optimizacije koji će uključivanjem vari-
Ključna baza Gornje Jelenje
Ključni objekt u realizaciji ovih poslova je zimska baza na Gornjem Jelenju s pratećim objektima tj. 150 tonskim drvenim silosom, nadstrešnicama za otvoreno skladištenje 600 tona sipina. Baza je opremljena mehanizacijom koja je predviđena Standardom
održavanja cesta Republike Hrvatske za državne ceste. Umjesto
teških strojeva (grejderi, utovarivači, buldožderi ) koriste se specijalni strojevi tzv. Unimazi s priključcima i kamioni s hidrauličnim
ralicama. Teretna vozila su opremljena automatskim posipačima,
što smanjuje broj cestara, ali i zamjenjuje vučne posipače tzv. Epoke s kojima se prije otežano moglo pravilno dozirati sol ili sipinu.
Potrošnja posipala je iznad uobičajnih standarda te se u prosjeku
nabavljaju slijedeće godišnje količine: 1.370 tona NaCl, 11 tona Ca
Cl, 815 tona sipine 4-8 milimetara.
U javnosti se često komentira i kritizira zatvaranje i neprohodnost autoceste Rijeka – Zagreb na dionici od Kikovice do Delnica za teška teretna vozila te neminovnost preusmjeravanja
prometa državnom cestom D-3 preko Gornjeg Jelenja. Dok se
gradila tzv. snježna dionica autoceste Rijeka – Zagreb takva
očekivanja nisu se smatrala realnima. Danas se stoga suočavamo s činjenicom da je zimska baza Gornje Jelenje bila i ostala
okosnica zimskog održavanja cesta na području PGŽ i jedan od
ključnih čimbenika standarda i sigurnost cestovnog prometa.
Baza se formira 1. studenog i nastavlja s radom do 15. travnja,
ali i prije i poslije ako to zahtijevaju vremenske (ne)prilike. Cjelokupni kapaciteti i tehnologija rada određuju se prema stupnjevima pripravnosti (1-3) usvojenima Planom zimske službe za PGŽ.
Čudi prijevoja
jabilnih troškova povećati
učinkovitost i djelotvornost
poslova zimskog održavanja
cesta. Svrha je osigurati prometnotehnološke uvjete na
cestama koji se ugovorno definiraju, a primjereni su realnim
potrebama svih korisnika tijekom cijelog ugovornog razdoblja. Prema navedenim klasifikacijama i kroz provedena istraživanja, pokazalo se da višegodišnji ugovori zvani »Kombinirani ugovori redovnog održavanja javnih cesta« daju najbolje rezultate.
Ovlasti izvoditeljima
Kombinirani ugovor redovnog održavanja cesta je novi
koncept koji bi apsolutno trebao povećati učinkovitost i
djelotvornost poslova na održavanju prometne infrastrukture. Svrha bi mu trebala biti
veće ovlasti izvoditelja, od samog početka izvršenja radova do upravljanja cestovnom
imovinom i njenog očuvanja,
ovisno o tome u kojoj su mjeri predmetni radovi ugovoreni kroz kvalitetu razine usluge (fiksni trošak) ili jediničnih
cijena količina.
Kombinirani ugovori održavanja sastoje se od dva glavna
elementa: opis radova prema
količinama i jediničnoj cijeni
te radova prema razini kvalitete. Za izbor kriterija, odnosno
pretpostavki trebaju se utvrditi potkriteriji i komponente,
zavisno od cilja i granica tehnološkog zahvata te vrednovati generirane varijable tj.
model izvodljivosti u cjelini.
Jedan od preduvjeta za
primjenu modela zimskog
održavanja javnih cesta distribuiranog na održavanje prema »učinku« i održavanje prema »cijeni« realizacija je tzv.
preferiranog optimalnog rješenja. Kriteriji i pretpostavke
razlikuju se od slučaja do slučaja, a najčešće su zahtjevani
od korisnika usluga pa mogu
grupirati u tri kategorije: zah-
tjevi korisnika cesta u smislu
optimalnog zimskog održavanja, čimbenici instradacije
odnosno logističke podrške te
čimbenici konkurentnosti u
odnosu na alternativne izvoditelja u tržišnom okruženju.
Za rješavanje ovih zadaća
potrebito je korištenje adekvatnih računalnih programa, a
kod toga treba istaknuti mogućnost unošenja određenih
izmjena i dopuna u odnosu na
već utvrđene i verificirane parametre. Vrlo važan i zahtjevan
dio posla odnosi se na prikupljanje podataka o pojedinim
materijalnim i ljudskim resursima: transportnoj mehanizaciji, materijalima za posipavanje prometnica, informacijskoj podršci.... Naime, zbog
često neodgovarajućih baza
podataka, iste će trebati dopuniti iz različitih izvora. Osim
toga, specifičnosti određenih
kriterija mogu zahtijevati i
subjektivnu ocjenu što zahtjeva striktno poznavanje proble-
Na području Primorsko-goranske županije je toponim koji simbolizira zimsko održavanje cestovne mreže prijevoj
Gornje Jelenje. Ta se mikrolokacija ističe u europskim razmjerima tipičnom zimskom
klimom i to ne samo s meteorološkog motrišta nego osobito
u kontekstu zimskog održavanja i prohodnosti državne
ceste Zagreb – Rijeka kao alternativnog pravca autocesti. Velike snježne oborine nisu jedini
razlog za ovu tvrdnju. Na Gornjem Jelenju je niz neuobičajenih popratnih pojava kao što
su: snježne vijavice, guste magle, izrazite temperaturne oscilacije tijekom 24 sata, iznenadne pojave poledice, brze promjene smjera i intenziteta vjetrova, promjenjive lokacije snježnih nanosa kao i uzajamno djeovanje navedenih pojava. Objašnjenje za ove osobite pojavnosti nadomak mora jest upravo u okolnosti da se u neposrednoj blizini obalne crte nalazi
lanac gorja nadmorske visine
preko 900 metara. Dakle, na
zračnoj udaljenosti od svega 9
kilometara od mora situiran je
prijevoj s navedenim karakteristikama. Sukob zračnih strujanja s jedne, primorsko-mediteranske i s kontinentalno-planinske klime iznad ovog područja rezultira nizom ne tako
čestih meteoroloških pojava.
Sve to iziskuju povećane troškove zimskog održavanja te dominiraju u strukturi ukupnih
troškova održavanja. Zbog toga
se u okviru nadležnosti Društva za upravljanje, građenje i
održavanje državnih cesta, Hrvatske ceste d.o.o. permanentno teži stalnom iznalaženju
optimalnog iskorištenja postojećih resursa. Isto tako, stalno
se potiču ulaganja u nove tehnologije i objekte kao i podizanju životnog standarda operativnih djelatnika koji obavljaju poslove zimskog održavanja.
U svojstvu investitora pojavljuju se Hrvatske cesta d.o.o. za
državne ceste i Županijska
uprava za ceste za županijske i
lokalne ceste te koncesionari
Ceste Rijeka s kooperantima.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
8
kultura i sigurnost u prometu
priče
17
IZ RIJEČKE
PROMETNE POVIJESTI
gradova bivše države bilo
je povezano s Rijekom
željeznicom
8
parobrodskih linija
kretalo je iz Rijeke
RIJEKA
JE
1952.
imala pet avio linija s Grobnika
Prije 60 godina Rijeka je imala šest hotela i mogla se pohvaliti s dva i pol puta više
noćenja nego danas. I što je još važnije, 21 tvornicu na 110 tisuća stanovnika
š Ž
ako naš voljeni grad
ubrzano nazaduje,
možda nije loše otići pola stoljeća unatrag i vidjeti situaciju u vremenu velike izgradnje, poslije teških stradanja u Drugom
svjetskom ratu. Rijeka je tada
imala 110 tisuća stanovnika,
a toliko će ih imati i prilikom
idućeg popisa stanovništva,
ako se nastavi sadašnji katastrofalni pad. Grad je bio
upravno podijeljen na tri rajona, no pri tome I. i II. rajon
obuhvaćali su Rijeku, Matulje, Zamet i Drenovu, a III.
Sušak, Kostrenu, Dragu i
Orehovicu. Rijeka će se pos-
K
ve upravno ujediniti tek
1961. godine.
U prometnom smislu Rijeka je bila povezana direktnim
željezničkim linijama s Jesenicama, Mariborom, Čakovcem, Koprivnicom, Osijekom, Somborom, Suboticom,
Zrenjaninom, Vršcem, Beogradom, Pirotom, Gevgelijom, Bitolom, Ohridom, Mostarom, Banja Lukom i Splitom. Egzistirao je čitav niza
parobrodarskih linija: do Ulcinja, Novigrada, Zadra, Raba, Malog Lošinja, Punta, Lovrana (više puta dnevno) i Trsta, tada još uvijek usred Slobodnog teritorija Trsta, koji je
ukinut 1954. godine.
Broj autobusnih linija bio je
Napredni Narodni odbor
impressum
Kako bi Rijeka ostavila čim bolju utisak Narodni odbor donio je niz odluka koje između ostalog uključuju zabranu: odlaganja otpada ili stajskog gnoja na mjestima koja nisu za to
određena; uvođenje pasa u lokale; uzgajanje domaćih životinja
u stanovima; branje lipovog i drugog cvijeća, te plodova po parkovima; davanje alkohola mlađima od 16 godina i onima koji
su već pijani te zvonjavu crkvenih zvona dulje od pet minuta.
Obaveza vlasnika, odnosno upravitelja nekretnina bila je: čistiti
nogostup uz nekretninu, odstraniti snijeg te posipati u toku noći zaleđene pločnike do 6.30 izjutra, a tijekom dana, prema potrebi i više puta. Istovremeno vozačima se zabranjuje bezobzirnom vožnjom zamazati ili poškropiti ljude, te pročelja kuća...
Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11
Suizdavač: Primorsko-goranska županija,
Savjet za sigurnost prometa na cestama
Primorsko-goranske županije
velik, ali je zanimljivije da su
postojale redovne avionske linije s Grobničkog polja: Rijeka
– Zagreb – Beograd – Titograd;
Rijeka – Zagreb – Dubrovnik;
Rijeka – Zagreb – Split; Rijeka
– Zagreb te Rijeka – Ljubljana.
Rijeka je u ta mračna vremena velikih iseljavanja (oko
30.000 Fiumana) i doseljavanja imala još uvijek šest, od
nekadašnjih 20 austro-ugarskih hotela: Bonavia je bila u
Ulici Edmondo de Amicis, a
depandance Zagreb (danas
Županija) u Ulici Rade Končara. Potom se navode: Kontinental, Neboder, Jadran i Park.
Vodič kroz grad
Vodič kroz Rijeku izdao je
Turist, gradsko turističko poduzeće i iz njega možemo saznati dosta o tadašnjem gradu.
»U razgledavanju grada
najuputnije je, da se turista
drži ovog smjera: Trg Vladimira Gortana (ranije Adamićev, pa Piazza Dante, a danas
Trg Republike Hrvatske, op.
aut.), na kojemu se nalazi Turist, gradsko turističko poduzeće, centralna je točka grada, odakle treba da se posjetilac Rijeke uputi i započne sa
upoznavanjem grada.
Sjevernom stranom spomenutog trga teče Korzo Ivana
Zajca (ranije cara Franje Josipa
(1916.-1918.), pa Vittoria Emanuela III., a kasnije Crvene armije (do 1948.), potom Jugoslavenske narodne armije, pa
Narodne revolucije, op. aut.)
glavna prometna arterija Rijeke, koja presijeca uži dio grada
i ide smjerom, kojim su nekad
išle stare gradske zidine, srušene pod konac XVIII. vijeka.
Korzo teče paralelno s Obalom Jugoslavenske mornarice,
koja je centar prostranog riječkog morskog basena...
(Zvonimirova, op. aut.), dok
nas donja cesta (prvotno, od
1838., Cesta za Volosko, potom
Industrijska, tada Jugoslavenske narodne armije, pa opet
Industrijska, a danas Baračeva, op. aut.) s istog trga vodi
kroz industrijsku četvrt Rijeke
do Kantride. Tu se spajaju obje
ceste, tu je i posljednja zapadna trolejbusna i tramvajska
stanica i spojena cesta vodi
nas kroz Kostabelu izgrađenu
vilama i ukusno uređenim vrtovima do Opatije i Lovrana...
...Iz luke, preko trga Vladimira Švalbe (riječki komunist,
ubijen 1944., op. aut.), zatim
trga Petra Drapšina (general
partizanske 4. armije, koja je
oslobodila Rijeku, ubio se
1945., op. aut.) put vodi na trg
Maršala Tita, podignut na
mjestu starog mosta, koji je u
prošlosti spajao i dijelio Sušak
od Rijeke. Taj je trg danas svojim velegradskim razmjerima
Trg za velegrad
sjedinio zauvijek Rijeku i SuIdući zapadnim dijelom šak u jedinstven grad pod
Korza, u njegovom produ- imenom Rijeka.
ljenju, dolazi se do Ulice Giovanni Duiz (riječki komunist Jed(i)na benzinska
kojeg su ubili Nijemci 1944.,
Sa trga Maršala Tita u sjedanas Krešimirova ulica, op. verozapadnom pravcu vodi
aut.) koja se posvema poklapa ulica Žrtava fašizma do Dosa starim obalnim putem. Širi- ma kulture Vladimira Švalbe
na ulice, 20-30 metara – broj- (Guvernerova palača). Uline palače na njoj i visoki pla- com Maksima Gorkog (Lagitani, koji ju ukrasuju s lijeve i s njina, op. aut.) dolazi se do
desne strane, čine je jednom Belvedera-Kozale, gdje se uz
od najljepših ulica Rijeke.
Zavjetnu crkvu u pseudoUlica Giovanni Duiz svršava gotskom stilu nalazi groblje,
na Beogradskom trgu, važnom koje je vrijedno pogledati.
čvorištu ulica, gdje se nalazi
Vrativši se sa Belvedera na
Gradski park (Giardino publi- trg Maršala Tita, Strossmayeco na Mlaci), najljepši park Ri- rova i XIII. divizije ulica vode
jeke. Odatle vodi nova moder- kroz predio vila i vrtova do
na autocesta Narodnog fronta Plumbuma, posljednje istoč-
Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje
Baričević (predsjednik), Gerhard Lempl,
Zdravko Lisac, Nikola Mendrila, Mile
Perić, Boris Skeledžić, Ankica Tomac
Urednik: Anto Ravlić
Grafička urednica: Anamarija Reljac
Fotografije: Sergej Drechsler, Damir Škomrlj
Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11
ne trolejbusne stanice.«
U tada optimističnom gradu postojala je jedna benzinska pumpa, ona Jugopetrola
na Žabici te dvije službene
automehaničarske radionice:
GATPO (Gradsko Auto Trolej
Tramvajsko Poduzeće), na Trgu Eneo (Školjić) i APIP (Autobusno Poduzeće za Istru i
Primorje) u Barčićevoj ulici.
Što se tiče gradskog prometa, tramvaj, jedan od simbola grada od 1899., vozio je
na liniji br. 1 Titov trg – Pioppi, no ukinut je upravo u lipnju 1952. godine. Trolejbusima su održavane linija br. 2
Titov trg – Željeznička stanica
– Kantrida, te linija br. 3 Željeznička stanica – Plumbum
(Pećine). Autobus je vozio na
Trsat, a sezonski je vozio do
Opatije i Lovrana. Tada su
funkcionirale i gradske željezničke linije Rijeka – Pećine
–Draga i Rijeka – Matulji. Taksisti su imali stajališta na
Željezničkoj stanici, u Barčićevoj ulice, na Trgu Vladimira
Švalbe i na Šetalištu Vladimira Nazora.
Pomalo neočekivano u gradu je bilo turistički živo.
»U Sušaku i Rijeci u 1939.
godini ukupan broj turista –
domaćih i inozemnih – iznosio je oko 27.000, a u Rijeci u
1951. godini oko 80.000. što
se broja noćenja tiče u 1939.
godini, u Sušaku i Rijeci iznosio je otprilike 47.000 , dok se
je u 1951. u Rijeci ta cifra popela na 245.000.«
Ako znamo da je Rijeka danas na 100.000 noćenja moramo osjetiti određenu zabrinutost za budućnost našeg
biser-grada.
Asfalt do Zagreba '54.
U to vrijeme na cestama se
moglo vidjeti malo automobila, no broj inudstrijskih pogona bio je velik. Navode se: Rudolf Tomšić, tvornica tjestenine; Učka, tvornica za kemijske
i alkoholne proizvode; Đuro
Matijević tvornica za preradu
kože i tekstila; Narodna štamparija, Rafinerija nafte, Gradsko užarsko poduzeće, Josip
Brusić, poduzeće za preradu
drva; Gradsko poduzeće za
prikupljanje otpadaka; Aleksandar Mamić, poduzeće za
preradu metala; Tvornica
amabalaže; Rade Šupić, tvornica ukočenog drva; Aleksandar Ranković, tvornica motora i ljevaonica; Rikard Benčić,
tvornica brodskih armatura i
uređaja; Vulkan, tvornica dizalica; Svjetlost, tvornica električnih brodskih uređaja; 3.
maj, brodogradilište; Narodna
tehnika, savezno brodogradilište; Državno brodogradilište
Martinščica; Državno brodogradilište Žurkovo te brodogradilište Viktor Lenac.
Kako su ceste bile loše cesta Rijeka-Zagreb asfaltirat
će se tek 1954. godine - onda
ne iznenađuje popularnost
lokalnih brodskih linija. Tako
se navodi da vožnja parobrodom do Opatije traje 40 minuta, a do Lovrana sat i deset
minuta. Iz Rijeke je svaki dan
plovio brod Omišalj do Krka,
a nudio se i kombinirani
izletnički aranžman, koji je
uključivao i vožnju autobusom po otoku i trajao tri dana.
Telefon: 051/212-442
Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

Download Report