LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 30. TRAVNJA 2012. BROJ 62 / GODINA VII. Grad Ludbreg i Hrvatski zavod za zapošljavanje Zapošljavanje na javnim radovima Selnik: /str. 2./ Za bolje životne uvjete /str. 6.-7./ Manje oružja -manje tragedija Ustroj hitne pomoći: Ludbreg neće ništa izgubiti /str. 5./ /str. 4./ Podravina i Zadrugar u polufinalu kupa SPORT /str. 14-15./ Boris Kosir, napadač Podravine Proljeće u Ludbregu: Od tržnice od izložbe vina /str. 8.-9./ Vratiti kup u ludbreški kraj ‘Bolji smo i ulazimo u finale’ 2 A KT U A L N O Gradski proračun u prvom tromjesečju Racionalnost u trošenju Odavno smo ušli u krizna vremena, a to su osjetili i korisnici gradskog proračuna Grada Ludbrega koji su zasad dobili 10 posto manja sredstva od očekivanih. I na Gradskom vijeću Ludbrega o tome je bilo upita vijećnika. -Za sada nema nekih posebnih i neočekivanih iznenađenja vezanih na punjenje proračuna, a za očekivati je da će se taj trend nastaviti i u drugom kvartalu. Akcija 10 posto manje sredstava korisnicima ima prije svega ograničeni, privremeni karakter i barem za sada ne predstavlja odluku o smanjenju proračunskih sredstava. Želimo time još jednom upozoriti da se svi moramo maksimalno odgovorno ponašati kada je riječ o proračunskom novcu i otkloniti sve uzroke neracionalnog ponašanja u trošenju proračunskih sredstava – pojasnio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Mogli bismo zaključiti da trenutačno stanje nije alarmantno, ali zamjenik gradonačelnika upozorava da bi se moglo pogoršati. -Postoji bojazan da bi se situacija oko proračuna s vremenom mogla zakomplicirati obzirom da se ne ostvaruju planirani prihodi. Riječ je u proračunu o planiranim prihodima od prodaje nekretnina ili konkretnije od prodaje odmarališta Oštro, kao i prihodima od prodaje dionica koji nisu realizirani jer Grad još nije uspio prodati svoje dionice koje ima u ‘Termoplinu’. Veći rashodi vezani su na realizirani projekt gradnje objekta na stadionu Podravine što redovno servisiramo – pojasnio je Božidar Hajsok. Gradske službe intenzivno rade na iznalaženje rješenja problema u cilju povećanja proračunskih prihoda. Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb 30. travnja 2012. Grad Ludbreg i Hrvatski zavod za zapošljavanje Ludbreg se po mnogo čemu ističe u Hrvatskoj i među prvima je krenuo u projekt zapošljavanja na javnim radovima u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te s gradskim tvrtkama i ustanovama. Tako je i ove godine nastavljeno zapošljavanje prema Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja i Nacionalnom planu za Rome. Ukupno je od 1. travnja zaposleno 29 osoba na određeno vrijeme, uglavnom u 'Lukomu', u vrtiću 'Radost' jedna osoba i dvije u Gradskom društvu Crvenog križa Ludbreg. -Ludbreg je bio među prvima u Hrvatskoj u ovom projektu još za vrijeme mog prvog mandata kao gradonačelnika, a nastavili su kolege nakon toga. Dugo godina bili smo jedini Grad u županiji koji je ostvario suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje na projektu javnih radova. Posebno je to važno tijekom ove krize kada smo Zaposleno 30-ak ljudi U ‘Lukomu’ 26 novih radnika Nove radnice na uređenju cvjetnjaka na trgu suočeni s niskim životnim standardom i kada se nije lako zaposliti. Plaća nije velika, ali njihovim obiteljima sigurno znači puno - rekao je Rad na manje složenim poslovima čišćenja gradskih ulica gradonačelnik Marijan Krobot. Plaću za sve zaposlene na javnim radovima osigurava Hrvatski zavod za zapošljavanje koji pokriva i većinu drugih troškova, a pomoći će i Grad Ludbreg. -'Lukom' ima zasluge što nam je grad čist, uredan, pun cvijeća i zelenila, uređenih javnih površina. Sigurno je da su udio u tome imali radnici zaposleni na programu javnih radova koji su lani radili, a i sada rade u 'Lukomu'. Podsjećam da smo lani u akciji Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma proglašeni drugim gradom u Hrvatskoj po uređenosti u kategoriji manjih gradova i dobili priznanje kao najljepše uređeni grad Varaždinske županije – kaže gradonačelnik Marijan Krobot. Na javnim radovima se svake godine, kao i sada, zapošljavaju članovi lud- Novi radnici prema programu javnih radova dobro dođu u ‘Lukomu’ tijekom proljetno-ljetne sezone kada je puno poslova. -Kod nas je zaposleno 16 radnika s liste nezaposlenih pri ispostavi Ludbreg Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i 10 radnika romske nacionalnosti ili sveukupno 26 radnika. Ugovori su na pet mjeseci, što znači da će raditi do 31. kolovoza. Mjesečna primanja su im neto oko 2.300 kuna. Među njima ima i onih koji su već radili kod nas prošlih godina i bio bih najsretniji kada bismo barem polovicu njih mogli primiti za stalno jer znam koliko je danas važno dobiti stalni posao. Možda bude u budućnosti prilika za to. Novi radnici rade na manje složenim poslovima uređenja i održavanja gradskih površina i pomažu što Ludbreg činimo urednim i lijepim gradom. U zadnje sam vrijeme obišao dosta gradova uključujući i Zagreb i bez ikakve lažne skromnosti mogu tvrditi da Ludbreg ima najljepše uređene cvjetnjake i najljepše cvijeće. Trudimo se i da građani i posjetitelji Ludbrega uživaju u cvijeću koje smo zasadili – rekao je mr. Igor Franolić, direktor ‘Lukoma’. breške romske zajednice. Lijep poklon Grada Ludbrega u povodu 8. travnja, Svjetskog dana Roma. Gospodarske zone Ludbrega Premalo poslovnih aktivnosti Grad Ludbreg poduzima napore kako bi aktivirao postojeće, te oformio novu gospodarsku zonu. U postojećim zonama očito zasad ima premalo gospodarskih aktivnosti. -Stanje u sadašnjim zonama nije zadovoljavajuće. Prije svega u zoni 'Zapad' gdje ima nekoliko parcela na kojima se baš ništa ne događa. Nažalost, vlasnici parcela nisu ili zainteresirani ili u mogućnosti pokrenuti poslovnu aktivnost tako da je ta zona u funkciji tek sa 45 posto. Nešto je bolja situacija u zoni 'Istok' mada i tamo imamo nekoliko parcela na kojima nema aktivnosti. Najbolja je situacija u Zoni male privrede A i B gdje su popunjene sve parcele – kaže Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Već se godinama poduzimaju aktivnosti kako bi Ludbreg dobio Gospodarsku zonu 'Sjever' na površini od pruge prema Selniku. -Tu je situacija najsloženija. Grad je dosad otkupio 9,5 ha zemljišta što je oko 72 posto površine predviđene zone i za to je već angažirao preko 3,5 milijuna kuna vlastitih sredstva. Naravno, radi se o sredstvima Grada koja su jednostavno blokirana. Površine predviđene za buduću GZ 'Sjever' 554 nezaposlene osobe Evo novih podataka Zavoda za zapošljavanje, Ispostave Ludbreg. -Prema službenim podacima u ožujku smo u Gradu imali 554 nezaposlene osobe što je u odnosu na veljaču 32 manje. Nadam se nastavku tog trenda. I dalje imamo veći broj nezaposlenih žena, uglavnom onih s niskom kvalifikacijom. No, oko 40 posto nezaposlenih Grada ima samo osnovnu Ukoliko se ozbiljnije ne angažiramo i ne uključimo u traženju nekog tko će nam pomoći u stavljanju te zone u funkciju ona će ostati samo pusta želja – kaže Božidar Hajsok. Poznato je kako je Grad pokrenuo sudske postupke za povrat zemljišta na kojima gospodarstvenici školu što nam govori da se treba posvetiti doškolovanju kroz razne oblike tečajeva, seminara i slično. Tako bi se građani lakše uključili na tržište kvalificirane radne snage i uvjeren sam da bi to donijelo smanjenje nezaposlenosti. Raduje pak da je smanjen broj nezaposlenih s višom i visokom stručnom spremom – ocijenio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. nisu izvršili obvezu gradnje pogona. -Mogu sa zadovoljstvom reći da su svi sporovi riješeni. Određeni problem je s povratom parcele namijenjene gradnji rekreacijskog centra ispod Črn-Bela, ali i tu očekujemo brzo rješenje i konačno uključivanje novih zainteresiranih za realizaciju projekta – otkrio je zamjenik gradonačelnika. Grad raznim mjerama pokušava potaknuti gospodarske aktivnosti. -Programom razvoja u gospodarstvu i poljoprivredi osigurana su određena poticajna sredstva. Imamo osigurana sredstva i za izradu prostornih planova kojima se određuju parcele u zonama i sredstva za sufinanciranje kamata na poduzetničke kredite. Gospodarstvenici se mogu djelomično ili potpuno osloboditi poreza na tvrtku, komunalnih naknada i doprinosa, ovisno o broju novozaposlenih koji moraju imati prebivalište na području Grada. Pozivam sve zainteresirane gospodarstvenike i građane ukoliko imaju bilo kakav problem da se jave, pa ćemo zajedno kroz razgovor naći najbolje rješenje problema – poručio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. A KT U A L N O 30. travnja 2012. O poduzetništvu i obrtništvu u Ludbregu Ministrar poduzetništva i rada Gordan Maras u sklopu nedavnog pohoda Varaždinskom županijom tijekom travnja, našao je vremena za susret sa čelnicima i poduzetnicima te obtnicima Ludbrega. Tema razgovora bile su mogućnosti razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Ludbregu. -Htio sam doznati više o potencijalima Ludbrega, o mogućnostima suradnje s ministarstvom. Na našoj web-stranici su raspisani natječaji za dodjelu poticajnih sredstava i pozivam sam poduzetnike Ludbrega da se jave kako bi im pomogli da više zapoljašljavaju i ostvaruju bolje rezultate – pojasnio je ministar Maras. Ministarstvo je u sklopu programa Poduzetnički impuls raspisalo natječaje za dodjelu bespovratnih 376 milijuna kuna, a Natječaji za bespovratna sredstva rokovi za prijave već su u svibnju. Za odobrene projekte odmah se isplaćuje 60 posto, a ostatak nakon što se dostave dokazi o provedbi. Projekti koji budu odobreni trebali bi biti zaključeni u roku od četiri mjeseca. Ministar smatra i da gradovi i općine trebaju raspolagati slobodnim parcelama u poduzetničkim zonama. -Vaši čelnici izvijestili su me da su zone u Ludbregu popunjene, ali da se želi napraviti nova zona. Svakako treba uložiti sredstva ako ima interesa za potencijalne investicije. Javljaju nam se zainteresirani strani ulagači, a raduje ludbreški primjer s talijanskom tvrtkom Ducati i Lukapsom u vlasništvu indijske korporacije. Pohvala lokalnoj zajednici koja se u tome dosta potrudila. Na- Certifikati za EU Ministra smo upitali kako obrtnici i poduzetnici trebaju dočekati ulazak u EU jer nam se čini da još nisu spremni. –U pravu ste, mnogi još nisu spremni za EU, a do ulaska imamo još samo godinu dana. Oni moraju certificirati svoja poslovanja, uskladiti norme po kojima posluju s europskim zakonodavstvom jer inače neće moći raditi. Moramo biti svjesni kako se i u Hrvatskoj treba ponašati poput poduzetnika u Njemačkoj, Austriji i drugdje. Možda će to ponekad izgledati teško i skupo, ali nas to vodi na veliko tržište Europe i ako budemo konkurentni imat ćemo koristi. Pozivam ludbreške obrtnike i poduzetnike da se što prije usklade s europskom regulativom i prihvate te standarde poslovanja da mogu uspješno raditi kad sutra uđemo u EU. Šanse su nam velike, sredstva su velika, a tržište je ogromno, ljudi to moraju iskoristiti – rekao je ministar Gordan Maras prigodom posjeta Ludbregu. Čelnici Grada sa suradnicima s ministrom Gordanom Marasom dam se da će toga u Ludbregu biti još i treba dalje raditi na tome u suradnji s državom i saborskim zastupnicima ove županije. Mi smo se često ponašali nelogično, primjerice, izvozili smo sirovinu, a mogli smo napraviti gotov proizvod. Trebamo to mijenjati i štititi svoje interese. Vlada će na tome inzistirati – rekao je ministar Maras. Razgovoru su bili nazočni gradonačelnik Marijan Krobot, zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok, predsjednik Gradskog vijeća grada Slavko Blagaj, vijećnici i drugi. Ministri u Ludbregu Krizna i zahtjevna vremena u gospodarstvu i djelovanju jedinica lokalne samouprave nisu idealna za realizaciju značajnih investicija. Zato bi svaka potpora iz ministarstava bila izuzetno značajna. Početkom proljeća Ludbreg su počeli obilaziti novi ministri koji bi u tome sigurno mogli znatno pomoći. Prvo je ludbrešku školu posjetio ministar znanosti, prosvjete i športa Željko Jovanović, a nedavno je sa čelnicima Grada razgovarao ministar poduzetništva i obrtništva Gordan Maras. Gradonačelnik Marijan Krobot zadovoljan je što se s ministrima i njihovim suradnicima komunicira više i bolje. -Sa Željkom Jovanovićem razgovarali smo o gradnji srednje škole, a s ministrom Marasom o stanju u poduzetništvu i obrtništvu, poticajima, gospodarskim zonama i drugim problemima u ovoj djelatnosti. Razmjenjujemo informacije i zato su takvi razgovori izuzetno korisni. U Zagrebu je sada lakše doći do odgovorih u ministarstvima u odnosu na njihove prethodnike, možemo otvoreno razgovarati o problemima, predlagati i tražiti financijsku pomoć za projekte. To ne znači da možemo dobiti potporu za sve, ali sam uvjeren da ćemo je dobiti za perspektivne projekte i one koje je u ovim složenim uvjetima moguće realizirati – kaže gradonačelnik Marijan Krobot. 3 Dolazak ministra Marasa pobudio je veliki interes Prof. Dubravko Bilić, novi ravnatelj Državne agencije za zaštitu osobnih podataka Ludbreg dobio državnog dužnosnika Ministar Jovanović u OŠ gdje ga je pozdravio ravnatelj Golubić U Ludbregu očekuju dolazak još nekih ministara ovih dana. -Uputili smo zamolbu ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini da u petak 4. svibnja otvori izložbu i sajam cvijeća. Nadamo se da ga obveze neće spriječiti. Sigurno je da ćemo pritom razgovarati o problematici u poljoprivredi, novinama i kako pomoći našim poljodjelcima. Na obilježavanju Praznika rada u utorak, 1. svibnja očekujemo da nam se pridruži Siniša Hajdaš Dončić, novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Mada je riječ o prigodnom druženju i opuštanju bit će prigoda i da ga upoznamo s našim planovima, te da doznamo što nam može ponuditi njegovo ministarstvo – kaže gradonačelnik. Najveća je želja gradonačelnika dolazak još jednog ministra. Radi se o Mireli Holy, ministrici zaštite oko- liša i prirode kako bi se razgovaralo o gorućim ludbreškim problemima. -Već sam nekoliko puta rekao da su najveći problemi potreba hitne sanacije odlagališta otpada 'Meka' i gradnja pročistača otpadnih voda. Očekujem još neke podatke i dokumentaciju, a zatim ću pozvati ministricu u Ludbreg. Ona zna naše probleme i nastojanja oko sanacije 'Meke'. Nadamo de da će nam pomoći oko rješenja vlasničkih odnosa na površini oko Meke što nam je dosad kočilo planove. Upoznata je da želimo što prije stvoriti uvjete za projekt gradnje pročistača otpadnih voda za Grad Ludbreg i Selnik i nadamo se njenoj pomoći – rekao je Marijan Krobot. U gradskoj upravi vjeruju u bolju suradnju s novim ministrima, te se nadaju da će dobrim projektima to znati iskoristiti. Čelnika Gradske organizacije ludbreškog SDP-a prof. Dubravka Bilića ovih je dana, na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor imenovao za ravnatelja Državne agencije za zaštitu osobnih podataka sa sjedištem u Zagrebu. Tako je nakon jako dugo vremena Ludbreg napokon dobio jednog državnog dužnosnika. -Velik je to uspjeh za mene osobno, za ludbreški SDP, a rekao bih i za cjelokupnu političku scenu Ludbrega. Zaista jako dugo nismo imali državnog dužnosnika, po mom sudu neopravdano. Sada je moja obveza prema Ludbregu da posao radim za najvišoj razini – kaže prof. Bilić. Što je zapravo Agencija za zaštitu osobnih podataka? -Ona radi na čuvanju i zaštiti svih osobnih podataka koji cirkuliraju u elektroničkom obliku. U Europi je to počelo još 80-ih, a u Hrvatskoj 2003.. Agencija se bavi edukacijom, mjerama zaštite i stalnim kontrolama svih koji imaju potrebe skupljati osobne podatke o svojim klijentima, poput trgovačkih lanaca, banaka i svih drugih – kaže prof. Bilić. Mandat ravnatelja Gradske knjižnice za vrijeme rada stavit će u mirovanje. Prof. Bilić kaže da će i dalje pomagati Ludbregu. Prof. Dubravko Bilić -Planiram i dalje živjeti u Ludbregu i brinuti o interesu naših žitelja. Bit ću njihova veza i pomoć u državnim institucijama i ustanovama u Zagrebu što god bude u mojoj moći da pomognem Gradu, gospodarstvenicima, gradskim ustanovama, institucijama, pojedincima – poručio je prof. Dubravko Bilić. Zbog njegova prelaska na rad u Agenciju bit će potrebno imenovati v.d. ravnatelja Gradske knjižnice u Ludbregu. 4 A KT U A L N O Manje oružja-manje tragedija Krajem travnja na središnjem gradskom trgu provedena je akcija 'Manje oružja–manje tragedija' u suradnji Vijeća za komunalnu prevenciju Grada i Policijske postaje Ludbreg. U akciju su se uključile i braniteljske udruge. Veliki šator na trgu posjetili su učenici škole, mali polaznici iz vrtića i građani koji su se upoznali s opasnostima od oružja, eksplozivnih sredstava. Cilj akcije je da iz domova nestane oružje kojem tamo nije mjesto, a često je uzrok tragedijama u obitelji. Vijeće je nedavno potaklo i edukaciju za članove Udruge umirovljenika kojeg su održali policajci iz Varaždina, a ljude starije dobi savjetovali su kako izbjeći da postanu žrtvom prevara. Umirovljenici su sami su iznijeli svoja iskustva, a najčešći su pokušaji prevare telefonskom prodajom. Trg su pohodila djeca, građani, dužnosnici Grada i braniteljskih udruga -U posljednje vrijeme broj pokušaja prevare je u porastu, a 'na udaru' su najčešće umirovljenici – kazao je Ivica Matošić, načelnik PP Lud- breg koji je također sa suradnicima nazočio ovom događaju. Također i gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok koji su 30. travnja 2012. Klinci su s velikim zanimanjem razgledali razno oružje obradovali najavom da će Grad nabaviti prsluke za umirovljenike-bicikliste kako bi bili sigurniji u prometu. Iz policije također upozoravaju i druge građane na povećani oprez jer dolaskom se toplijeg vremena otvaraju prozori, a ljudi su često u povrtnjaku, voćnjaku ili nisu kod kuće, pa treba pripaziti radi mogućih provala.(ih,ds Gradonačelnik Marijan Krobot o odgovoru Ministarstva pravosuđa Ministarstvo pravosuđa se očitovalo Troškovi nisu smanjeni Nezadovoljstvo u gradskoj upravi u Ludbregu nakon primitka odgovora Ministarstva pravosuđa. Komentar gradonačelnika Marijana Krobota je da su teze ministarstva upitne: -Ludbregu je oduzet još jedan segment pravne države. Držim da je ukinuće suda u Ludbregu neopravdano, da ne stoji teza o racionalizaciji i boljoj učinkovitosti. Naš sud u Ludbregu bio je jedan od najučinkovitijih u Hrvatskoj, o tome postoje podaci. Nije točno da je provedena racionalizacija. Svi službenici i namještenici bivšeg suda Ludbreg sada putuju u Varaždin, kao i svi suci. Dakle, postoji obveza plaćanja putnih troškova. Djelatnicima suda moraju se nadoknaditi troškovi terena kod očevida izvan Varaždina. Ljudi zbog sudske zaštite putuju u Varaždin, ponekad u Ivanec i Križevce, gube vrijeme, posebno žitelji bukovečkog područja. Možemo zamisliti kako je starijim ljudima ako moraju na sud. O troškovima koje imaju jer putuju i o troškovima njihovih punomoćnika ne treba ni govoriti – ogorčen je gradonačelnik Krobot. U Ludbregu se ne žele pomiriti s Podaci nepotpuni Hrvatski laburisti – stranka rada ogranak Ludbreg oglasio se priopćenjem na informaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o padu nezaposlenosti na području Ludbrega za 3,5 posto ili za 44 osobe. Ističu da tim podatkom moramo biti zadovoljni pod uvjetom da su te osobe stvarno zaposlene. Naglašavaju kako je informacija nepotpuna, pa može stvoriti netočne zaključke: -Trebali bismo znati gdje su se zaposlile osobe, jesu li sklopili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, u kojoj djelatnosti rade. Tada bismo korektno procijenili realnost informacije o padu nezaposlenih. Često se nezaposleni neredovito javljaju Zavodu, i brišu se iz evidencije, pa ispada da je manje nezaposlenih. Javnosti treba predočiti potpunu informaciju, pa bi građanima mogli jasnije odgovoriti na pitanje u kojem pravcu ide Grad Ludbreg – ističu ludbreški laburisti. Nema povrata Stalne službe suda u Ludbreg Ravnatelj knjižnice D. Bilić i M. Krobot, bivši i sadašnji čelnik SDP-a na radnom dogovoru - za knjižnicu u zgradi bivšeg suda odgovorom da se ne namjerava vratiti sud iako je ludbreška zgrada suda sablasno prazna. -Predložit ću da zatražimo provjeru rezultata zakonskih odredbi o ukidanju sudova, da se točno utvrdi učinkovitost i jesu li smanjeni troškovi, što je bio cilj pri reformi sudova. Ljudima koji trebaju sudsku zaštitu sigurno su bitno povećani – naglasio je gradonačelnik Krobot. Ludbreg je imao pravosudnu instituciju prije 120 godina, a u staroj zgradi suda u Gundulićevoj ostali su tek uredi gruntovnice koji služe potrebama građana. No, doznajemo da će se vjerojatno u idućih pet godina i oni seliti u sjedišta sudova, pa će u tom slučaju Ludbreg ostati i bez gruntovnice. Komunalna infrastruktura – najveći problem su otpadne vode Danas je puno lakše asfaltirati cestu, graditi i modernizirati javnu rasvjetu, širiti vodovodnu mrežu. U 21. stoljeću najveći komunalni problem društva je odvodnja otpadnih voda. Unatoč određenim ulaganjima stanje u Gradu Ludbregu ne može se smatrati dobrim. -Stanje je loše, gotovo bi se moglo reći katastrofalno, ako izuzmemo manji dio samog Ludbrega. Bez glavnog kolektora koji bi trebao povezati kompletnu postojeću kanalizacijsku mrežu u samom Ludbregu i bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mi ćemo, nažalost, biti ograničeni u daljnjem razvoju. Mišljenja sam da se problem otpadnih voda predugo ne smatra nečim što bi trebao biti prioritet razvoja. Nažalost, to nije slučaj samo s Ludbregom. Svjedoci smo da se na slivu Bednje od izvora do ušća u Dravu ništa ne događa. A u gradovima Lepoglava, Ivanec, Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ludbreg živi preko 60 posto žitelja naše županije. Gradonačelniku Marijanu Krobota stigao je odgovor Ministarstva pravosuđa na dopis kojim su nositelji izvršne vlasti jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja zatražili povratak u Ludbreg stalne službe suda. Nažalost, inicijativa nije urodila plodom. Drugim riječima, od povratka Stalne službe suda u Ludbreg neće biti ništa, a žitelji ludbreškog kraja će i dalje morati na sudove u Varaždin, Ivanec ili Križevce. Evo što, između ostalog, stoji u dopisu koji je u ludbrešku gradsku upravu stigao krajem travnja: -Problemi na koje se ukazuje, da građani s područja Ludbrega moraju putovati u Križevce i Ivanec na rasprave, priopćavamo da je do toga došlo izuzetno što Općinski sud u Križevcima nije imao dovoljno kaznenih predmeta, pa je nekolicina radi ravnomjernog opterećenja sudaca prebačena tom sudu, kao i Stalnoj službi u Ivancu. Time se željelo postići da sud ažurnije i brže rješava kaznene predmete. Međutim, nakon 1. rujna 2011. godine od kada je u primjeni novi Zakon o kaznenom postupku više se kazneni predmeti ne daju u rad u Križevce i Ivanec. Radi ravnomjerne opterećenosti sudaca nekoliko parničnih predmeta dostavljeno je u Ivanec. Ministarstvo pravosuđa u potpunosti ima razumijevanje za probleme zbog odlazaka građana na sud. Međutim proces racionalizacije bio je jedan od uvjeta za zatvaranje Poglavlja Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Racionalizacijom mreže postiže se veća ažurnost u radu sudova, bolja organiziranost rada, mogućnost specijalizacije sudaca, ravnomjerna opterećenost sudaca brojem predmeta, ekonomičnost rada. Ministarstvo će i nadalje pratiti proces racionalizacije, pa će izvršiti daljnju analizu rada sudova kako bi se Zakon o područjima i sjedištima sudova dogradio uz uvažavanje specifičnosti svakog pojedinog područja – stoji u dopisu kojeg je potpisao Ivan Crnčec, pomoćnik ministra pravosuđa. Stanje je kritično U EU ovo neće ići - ispust u Bednju usred Ludbrega Za realizaciju ovog projekta potrebni su napori i sredstva šire zajednice jer se inače neće riješiti. Osim silnih obećanja ništa se nije događalo – kritički analizira Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Stanje je zab r i nj av aj u će, kritično i u prigradskim naseljima. -Što se tiče grada bit će potrebno preuzeti odgovornost za gospodarenje vodom jer je neodrživo da 'Varkom' brine o pitkoj vodi, a Grad o otpadnoj vodi. Radi se zapravo o istoj vodi! Dakle, morat ćemo se puno ozbiljnije i odgovornije postaviti prema gospodarenju vodama kako nam se ne bi dogodilo ono što se dogodilo u Selniku da godinama nitko nije brinuo o kanalizaciji, pa je sada upitno njezino funkcioniranje s obzirom na propusnost samog sustava. No, nemojmo zaboraviti da potrebe za rješavanjem kanalizacije nema samo Ludbreg već i prigradska naselja grada gdje je situacija vrlo kritična. Nažalost, šansa da se u sadašnjim uvjetima napravi kanalizacija u tim mjestima je mala, skoro nikakva. To je naša tužna istina. Ovaj se problem predugo gura pod tepih – naglasio je Božidar Hajsok. Sigurno je da Ludbreg mora pokrenuti određene aktivnosti kako bi se počeli rješavati problemi odvodnje i pročišćavanja. -Uvjeren sam da upornim inzistiranjem na rješavanju problema u uvjetima Europske unije imamo prilike da i mi pristupimo rješavanju problema i na koncu riješimo problem otpadnih voda na području cijeloga Grada. Tako bismo zaustavili uništavanje jednog od naših najvećih bogatstava, a to je voda. Slična, ako ne i gora situacija je s tretmanom otpada kojeg ima sve više i svakim danom postaje sve veći problem – kaže Božidar Hajsok. I za projekt potpunog zbrinjavanja otpada Grad Ludbreg očekuje neophodnu pomoć šire zajednice. A KT U A L N O 30. travnja 2012. 5 Projekt ‘Ludbreg-energetski pametni grad’ Ludbreg - model za bolju energetsku učinkovitost Smanjiti troškove i potrošnju energije, a povećati njezinu funkcionalnost trebao bi Gradu Ludbregu donijeti projekt 'Ludbregenergetski pametni grad (Smart Energy City Ludbreg.) Odluku o pokretanju projekta donijeli su na travanjskom zasjedanju vijećnici Gradskog vijeća Ludbrega. -Radi se o projektu koji bi u konačnici trebao rezultirati maksimalnom racionalizacijom potrošnje svih oblika energije uz istovremeno osiguranje uvjeta za ugodan život građana te za razvoj grada. Ili jednostavnije, nakon realizacije projekta D. Crnković koordinator za realizaciju projekta troškovi života i rada u Gradu biti će niži. Realizacijom projekta Ludbreg se pretvara u moderan grad koji će poslužiti kao primjer drugim gradovima u Hrvatskoj. Naš grad odabran je nakon duže i uspješne suradnje s Energetskim institutom 'Hrvoje Požar' iz Zagreba jer svojim ekonomskim i društvenim stupnjem razvoja, te geostrateškim položajem Ludbreg predstavlja idealan model za realizaciju ovog, ustvari, nacionalnog projekta – rekao nam je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika Ludbrega. Što će se konkretno raditi u Ludbregu? -Radi se o vrlo složenom projektu koji će se realizirati u dvije faze, a obuhvatit će javne objekte, 1200 domaćinstva, transport, industrijska postrojenja i javnu rasvjetu. Cilj je utvrditi nedostatke i naći optimalna rješenja za bolju učinkovitost potrošnje energije. Vrlo je značajno da se u drugoj fazi planiraju velika ulaganja koja će biti prava prilika za angažiranje i izravno uključivanje naših poduzetnika u izvođenje radova – kaže Božidar Hajsok. Projekt vode stručnjaci Ener- Naslovnica i logo projekta getskog instituta Hrvoje Požar, a koordinator za provedbu bit će Darko Crnković, savjetnik za komunalnu infrastrukturu, javnu nabavu i imovinu u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu. Grad Ludbreg već i provodi određene aktivnosti. -Od Grada se u prvoj, razvojnoj fazi očekuje sudjelovanje u prikupljanju podataka, te maksimalna suradnja i pružanje potpore stručnjacima. U drugoj fazi, a to je provedba, očekuje nas izravno uključivanje svih subjekata projekta što praktično znači skoro svih građana. Troškove za prvu fazu pokrivali bi europski projekt (Inteligentna energija Europe) i nacionalne financijske strukture. Grad i građani trebali bi biti financijski minimalno opterećeni jer se planira zatražiti sufinanciranje mjerodavnih ministarstava, fondova i banaka – pojasnio je Božidar Hajsok. Gradsko vijeće dalo je punu potporu ulasku u projekt. -Ovo je jedna od najvažnijih odluka u ovoj godini. Posebno me raduje i ohrabruje što je inicijativu pozdravilo više vijećnika - rekao je zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok. Oko novog ustroja hitne medicinske pomoći u županiji Ludbreg neće ništa izgubiti Bivši sastav Vlade odnosno Ministarstvo zdravstva pokrenulo je promjene oko organizacije pružanja određenih zdravstvenih usluga. Tako je u nekim sredinama već proveden novi ustroj djelatnosti pružanja hitne medicinske pomoći i ustrojeni su 'centri obiteljske medicine'. Žitelji Ludbrega i cijelog kraja pribojavaju se promjena da će još jednom izgubiti postojeću razinu zdravstvene zaštite u Ludbregu. Ivan Crnković, ravnatelj Doma zdravlja varaždinske županije rekao nam je da se to neće dogoditi: -Žitelji Ludbrega i ludbreškog kraja uopće ne moraju brinuti jer neće izgubiti sadašnju razinu medicin- skih usluga. Doduše, vjerojatno će sredinom godine doći do novog ustroja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, ali na području županije, dakle i Ludbrega, ostaju djelovati ekipe hitne pomoći u obimu kakav je i sada. Dakle, ništa gubimo. Najavljeno je osnivanje centara obiteljske medicine, ali sigurno je da oko toga bude još puno razgovora i dogovora jer je očito da taj prijedlog ne nailazi na potporu čak i ni u liječničkoj struci – rekao nam je Ivan Crnković. Prijedlog ide za tim da liječnici obiteljske medicine dežuraju u tim centrima subotom, nedjeljom, blagdanima. Time bi preuzeli dio poslova hitne medicinske pomoći kada ljudi u te dane ne mogu do svog liječnika, a nisu životno ugroženi. Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije pojašnjava: -Većina se protivi takvim promjenama. Jedan od glavnih razloga je što smatraju da sa sadašnjim redovnim radom neće moći kvalitetno odraditi i dodatni rad u centrima obiteljske medicine. A u isto vrijeme ordinacije liječnika bile bi načičkane pacijentima. Dakle, upitno je kakva će biti budućnost toga prijedloga – kaže Crnković. Dakle, žitelji Ludbrega i ludbreškog kraja zasad nemaju potrebe strahovati. -Ljudi se i dalje kao dosad mogu javljati do petka svom liječniku. OŠ Ludbreg Kada je nešto hitno ili ne žele čekati ponedjeljak oni su ionako išli liječnicima hitne pomoći. A mogu doći i u DZ županije u Varaždin gdje već godinama radi dežurna ordinacija subotom i nedjeljom, u njoj moraju dežurati čak i liječnici s ludbreškog područja čime baš i nisu sretni – kaže Ivan Crnković, ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije. Za pravedniju dodjelu potpora U jesen 105 prvašića U školske klupe Osnovne škole Ludbreg od jeseni će prvi puta sjesti 105 učenika prvog razreda. Doduše, 124-ero djece bilo je prijavljeno za upis u 2012/2013. školsku godinu, ali nakon obavljenih liječničkih pregleda 19-ero mališana je dobilo odgodu upisa. No, u ludbreškoj Osnovnoj školi nakon duljeg vremena mogu biti zadovoljni rezultatima upisa prvašića. -Njih 105-ero je spremno za polazak u prvi razred, a upravo toliki broj učenika osmih razreda završava osnovno školovanje pa neće doći do smanjivanja broja učenika u slijedećoj školskoj godini što nam se nije dogodilo punih 18 godina. Dakle, skoro dva desetljeća imamo konstantni pad broja učenika, škola je svake školske Hitna pomoć u Ludbregu ostaje na istoj razini kao dosad OŠ imat će ujesen isti broj đaka kao i ove školske godine godine u prosjeku imala 15 do 20 učenika manje u odnosu na prethodnu godinu. No bit će to samo privremeno jer prema podacima iz ludbreške ispostave Ureda za opću upravu za dvije godine opet nas očekuje manje prvoškolaca. To znači i manje učenika škole jer će više osmaša završavati školovanje nego ćemo imati prvašića - kaže nam Antun Golubić, ravnatelj OŠ Ludbreg. Učenici prvih razreda od jeseni će biti razvrstani u četiri razredna odjela koja će u imati od 25 do 27 đaka. Posebnih upisa u prvi razred neće biti što je nekad bila praksa, a i sada je u većini škola. Svaki školski obveznik koji je prošao liječnički pregled automatski je upisan u prvi razred i nema potrebe još jednom pozivati djecu i roditelje. Grad Ludbreg uskoro će donijeti nova mjerila financiranja programa predškolskog odgoja u vrtićima, kao i izmjene i dopune Odluke o stipendijama Grada Ludbrega. Razlog su određene zakonske promjene prema kojima se treba uskladiti, ali i nezadovoljstvo građana kriterijima kod dodjele ove vrste socijalnih potpora. Socijalno vijeće grada je prijedloge odluka već uputilo u postupak donošenja i bile su u dnevnom redu za travanjsko zasjedanje Gradskog vijeća Ludbrega. No, na prijedlog gradonačelnika oba prijedloga skinuta su s dnevnog reda bez primjedbi, ali to ne znači da se odustalo od toga. -Radi se o vrlo osjetljivoj i složenoj materiji. Zaključili smo da je potrebno više vremena da bi se usuglasili i doradili predložene akte. Želim da ljudi budu zadovoljniji. Nažalost, utvrdili smo da je dosad pri prijavi za dobivanje stipendija i za ostvarivanje dodatne pogodnosti pri sufinanciranju boravka djece u vrtićima bilo onih koji su nas obmanjivali netočnim podacima. Prvenstveno je to bilo zbog propusta u sustavu kontrole dokumenata, raznih 'potvrda' o primanjima, netočnih podataka, a bez odgovornosti za davanje lažnih podataka i drugih nepravilnosti. Bilo je i kriterija koji se nisu pokazali dobrim – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. Razumljivo, zbog svega je bilo nezadovoljstva o kojima smo već pisali, a građani su se tužili i nama. -Kod dodatnih pogodnosti za sufinanciranje vrtića cilj je ostvariti pravednije sufinanciranje, poboljšati uvjete, pomoći roditeljima s više djece i roditeljima teškog materijalnog stanja, te racionalno korištenje proračunskih sredstava. Pri odluci o stipendijama dodatno će se precizirati uvjeti za ostvarivanje tog prava, objektivnije utvrđivati materijalni status obitelji. Cilj je da novac iz proračuna za ove potpore bude pravednije dodjeljivan. Bolje da smo pričekali kako bismo donijeli kvalitetniju odluku, a da građani odnosno korisnici pomoći budu zadovoljniji – naglasio je gradonačelnik Krobot. 6 TU OKO NAS Ludbreški Rotarijanci nagrađuju Pomoć u školovanju mladih glazbenika Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg upravo je raspisao natječaj za dodjelu novčanih nagrada učenicima i studentima glazbe s područja ludbreške regije za tekuću školsku godinu. Kako je poznato, akciju je podržao i naš proslavljeni tenor Tomislav Mužek koji je besplatno održao koncert u Varaždinu uoči prošlog Božića. Nagrade mladim glazbenicima bit će dodijeljene, kako je planirano, tijekom lipnja. U Rotary klubu u Ludbregu se nadaju da će tom činu osobno nazočiti i Tomislav Mužek. Rotary klub Ludbreg već redovito nagrađuje najbolje učenike i studente s područja naše regije, a ovogodišnje nagrade dodijeljene su uoči Uskrsa. Redovnim studentima dodiplomskih, diplomskih i integriranih studija dodijeljeno je po 1.500, a učenicima gimnazije i srednjih škola po 1.000 kuna. –Želim vam i dalje puno uspjeha u nastavku školovanja. Nadam se da ćete nakon toga imati i uspjeha da se zaposlite – poručio je nagrađenima Zdenko Geci, predsjednik Rotary kluba Ludbreg koji je predao nagrade. Podijeljeno je ukupno 12 novčanih nagrada. (ih, ds) Zdenko Geci, predsjednik RK udbreg s dobitnicima nagrada Fond za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg: radi nagrađivanja srednjoškolaca i studenata muzičkog smjera sa područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje: N A T J E Č A J za dodjelu nagrada Rotary kluba Ludbreg za 2010/11. godinu u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije: 1. nagrade za učenike srednjih muzičkih škola 2. nagrade za studente muzičkih akademija Pravo natjecati se za nagradu imaju učenici srednjih muzičkih škola i redovni studenti muzičkih akademija za prošlu akademsku godinu s prebivalištem s područja grada Ludbrega i općina Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u Gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu. Natječaj je otvoren od dana objave do 20.svibnja 2012. godine. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2010/2011. akademske godine koju je kandidat završio. Popis dokumentacije za kndidate – učenike srednjih škola: a) kratki životopis, b) preslik ocjena završenog razreda srednje škole u 30. travnja 2012. Aktivnosti u naselju Selnik Predaja mjesne kanalizacijske mreže, dodjela Plakete Grada Ludbrega mjesnom nogometnom klubu Plitvica, uređenje dječjeg igrališta, tečaj informatičkog osposobljavanja za mještane, bili su glavni povod za posjet naselju Selnik. Selnik je najveće prigradsko naselje Ludbrega s 350 kućanstava. Prema zadnjem popisu ima 848 žitelja, a je to manje nego 2001. -Donedavno smo bili među rijetkima koji su imali rast broja žitelja. 2001. imali smo 905 žitelja, 57 više nego sada. U čak 40 kuća nitko ne živi pa su kuće i imanja zapušteni. Ima i puno staračkih domaćinstava s jednom-dvije osobe. Vijeće MO od lani za njih kupuje vreće za otpad tako da im tako pomognemo da ne moraju plaćati odvoz – kaže Krešimir Horvat, predsjednik VMO koji je nakon zadnjih mjesnih izbora samo nastavio voditi mjesni odbor. Uz njega su potpredsjednica Vesna Gradečak i članovi Goran Horvat, Antun Matijašec, Katarina Kišiček, Anka Horvat i Ivica Horvat. Pravi primjer da je Horvat najčešće prezime u Hrvata, imamo eto baš u Selniku. -Složni smo, uvijek zajedno donosimo odluke i ne gledamo na stranačku pripadnost, a po tri člana su iz HNS-a i HDZ-a, jedan iz SDP-a. Žiteljima želimo stvoriti bolje uvjete života, ljepše naselje, da imamo sredinu u kojoj ćemo se osjećati ugodnije. Odlično surađujemo s udrugama i one međusobno – Crveni križ, Za bolje živ DVD, nogometni klub, Društvo žena i 'Promotor'. Zato se puno i napravilo u zadnje četiri godine – kaže Krešo. U proteklom razdoblju modernizirana je županijska, glavna cesta kroz naselje, uređeni su kapela sv. Krešo u novim prostorima kluba Selnik je najveće prigradsko naselje Antuna, vatrogasni dom i ispred doma asfaltirano parkiralište, uređuju se prostori nogometnog kluba. Planova ima puno. Selnik je još prije 25 godina samodoprinosom mještana izgradio kanalizaciju procijenjenu na 4 milijuna kuna koju niti danas nema ni jedno drugo prigradsko naselje, a tada je nisu imali čak ni dijelovi Ludbrega. Međutim, nedavno je sustav mjesne kanalizacije predan u vlasništvo Grada Ludbrega. -Trebalo se uskladiti sa zakon- skim odredbama jer MO ne može biti vlasnik i sustav je sada legaliziran. Na mrežu dugu oko 6.000 metara priključeno je 80 posto kućanstava. Mi je nismo mogli dobro održavati, nije se ubirala naknada. Sustav će sada održavati 'Lukom' koji je registriran za to i bude bolje. Doduše, sada ćemo plaćati naknadu što baš nije popularno, ali tako mora biti. Sada su stvoreni i uvjeti da se kod nekadašnje vage za šećernu repu može graditi biološki pročistač školskoj godini 2010/2011. c) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju,javni nastupi,izložbe i dr.) d) materijalni status Popis dokumentacije za kandidate – studente a) kratak životopis, b) preslik ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2010/2011. c) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja,objavljeni radovi,izložbe,javni nastupi i dr.) d) starost kandidata, e) uloženi napor u radu, f ) dekanova nagrada, g) rektorova nagrada Kandidati će biti pismeno izvješteni o rezultatu natječaja u roku od 30 dana od dana zaključenja natječaja. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada. Prijavitelji koji su dobili nagrade bit će pozvani na dodjelu nagrada. Prijave se podnose na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje, Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 27 (Hotel Amalija). Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 042/811-433. Rotary klub Ludbreg Na prodaju su oranica i voćnjak površine 2.109 m2,na katastarskoj čestici 2061, k.o ludbreg. Nalazi se na adresi, Globočec, Ludbreška 19 (iza kuće i grunta). Informacije na brojeve telefona: 098 690 212 i 098 635 196. Postolje za 100 godina staru špricu Već su obilježene buduće staze na groblju Aktivne 'Žene Selnika' U Selniku je pri završetku gradnja dječjeg igrališta, a istovremeno je 12 mještana starosti od 30 do 62 godine završilo informatički tečaj. Za provedbu ovih projekata najzaslužnija je udruga 'Žene Selnika' na čijem su čelu predsjednica Ana Horvat i dopredsjednica Vesna Gradečak. -Već dugo nastojimo sagraditi dječje igralište za naše mališane, tu uz nogometno igralište. Uz pomoć Mjesnog odbora koji je financirao građevinske radove pomoć za nabavu sprava dobili smo i od Grada Ludbrega. Bit će postavljeno pet sprava: ljuljačka, klackalica, prepreka s ljestvama, tobogan i pješčanik – rekla je Ana Horvat, predsjednica Udruge. Nakon raspisanog natječaja izabran je najpovoljniji ponuđač. -Priprema terena i visoka ograda kako bi djeca bila sigurna košta nas 53.000 kuna, a zajedno sa spravama koštat će oko 70.000 kuna. Mrežu na stupove montirat će dečki iz mjesnog nogometnog kluba. Zahvaljujemo Na informatičkom tečaju s voditeljem Tihomirom Horvatom svima koji su nam pomogli, posebno zamjeniku gradonačelnika Božidaru Hajsoku i Kreši Horvatu, predsjedniku Vijeća MO čija je potpora bila neophodna da realiziramo ovaj projekt na radost mališana – rekla je Vesna. Članice udruge shvatile su i nužnost informatičkog opismenjavanja. Jer trebalo je prikupiti 'papire', raspi- sati natječaj, osigurati sredstva. -Htjela sam platiti informatički tečaj u Ludbregu, Varaždinu. Na sastanku MO uvidjeli smo da to možemo sami riješiti. Besplatni tečaj od 10 sati provela je Udruga promotora pod vodstvom učitelja razredne nastave Tihomira Horvata, vrsnog informatičara – pojasnila je Vesna. 30. travnja 2012. votne uvjete e Ludbrega s 848 žitelja u oko 350 kućanstava otpadnih voda za Selnik, rad na projektnoj dokumentaciji je u drugoj fazi, a Grad će se tim projektom vjerojatno javiti na natječaj za sredstva iz EU – objasnio je Horvat. Kao predsjednik ŠNK 'Plitvica' preuzeo je nedavno Plaketu grada dodijeljenu klubu u povodu lijepe obljetnice. -U ljeti ćemo prigodno obilježiti 75. rođendan 'Plitvice'. Želja je dovršetak klupskih prostorija. Puno je napravljeno oko uređenja, dijelom je već postavljen i namještaj, a sada trebamo dovesti vodu i plin, napraviti priključke. Kada se to dovrši kao i dječje igralište bit će to pravi mali ograđeni sportski centar za djecu i mlade Selnika.Značajni planovi i radovi izvode se i planiraju na groblju koje je VMO također predao na upravljanje 'Lukomu'. -Jako smo zadovoljni održavanjem i uređenjem groblja. Oni su najbolje opremljeni i imaju radnike, a mi smo zadovoljni. Imamo odličnu suradnju s 'Lukomom', pa smo njima povjerili i čišćenje cesta od snijega. Postavili smo nadstrešnicu, uredit će se staze i nova hortikultura, vadi se van stara, a ujesen će se saditi nova hortikultura. Radovi se financiranju od grobne naknade koju plaćaju žitelji – kaže Horvat. VMO planira još neke aktivnosti do kraja godine. -U planu je postavljanje finog sloja asfalta u Ulici Stjepana Radića i u Gorici, a treba sanirati uočene propuste nakon modernizacije županijske, nama glavne ulice kroz Selnik. Nakon radova ostalo je više ulegnuća gdje se skuplja voda, oštećenih rubnika, a treba dovršiti dva šanca. Već smo u dogovoru sa ŽUC-om Varaždin i imamo obećanje da će se propusti otkloniti tijekom godine. Uz dovršetak prostorija kluba, staza i hortikulture na groblju, planiramo i sanaciju poljskih putova. Te planove realno možemo realizirati do kraja 2012. Godišnje u blagajnu možemo skupiti 130.000 kuna, ali uvijek nađemo sponzore, te se snalazimo na razne načine kako bismo uštedjeli koju kunu – naglasio je Krešimir Horvat. Naselje će uskoro dobiti lijep ukras za što je zaslužan mjesni DVD kojemu se, usput rečeno, bliži 75. rođendan. Vatrogasci su kod doma već napravili podij gdje će se postaviti sjenica i izložiti stara ručna šprica stara 100-tinjak godina kojom su u selu nekada gasili požare. TU OKO NAS 7 Na pressici: Valerija Pokos, Andreja Horvat, Saša Jerković Izložba i sajam cvijeća - Ludbreg 4.-6. svibnja Prijavljeno više od stotinu izlagača Pred nama je nova Međunarodna izložba i sajam cvijeća 'Flora Centrum mundi' od 4. do 6. svibnja. Za izložbu i sajam prijavljeno je više do stotinu izlagača. -Posjetitelji će imati prigode vidjeti i nabaviti balkonsko, sobno cvijeće, lončanice, trajnice, crnogoricu, bonsai, kaktuse, sadnice, te ukrasno, začinsko, ljekovito bilje. Predstavit će se i izlagači vrtnog namještaja, rasvjetnih tijela, fontana, raznih elemenata za uređenje interijera, kao i tzv. umjetnički obrti. Posebna atrakcija bit će izložba kala i mandevila – najavila je Valerija Pokos, dopredsjednica Udruge cvjećara ludbreške regije koja 16. puta organizira izložbu. Štandovi će raditi od 9 do 20 sati. Unatoč krizi organizatori očekuju barem 10-ak tisuća posjetitelja. -Naša izložba je nakon Svete nedjelje najveća ludbreška manifestacija, a iza zagrebačke i najveća izložba cvijeća u Hrvatskoj. Izlagači dolaze iz cijele sjeverne i središnje Hrvatske, čak i iz Splita. Trg nam je premali za takav interes jer možemo smjestiti do 115 izlagača. Dolazi više autobusa posjetitelja, primjerice iz Iloka, Rijeke i Filip Jakova, gradova u kojima je naša udruga suorganizator sličnih izložbi. Posjetiteljima želimo osigurati i lijep zabavni program. Grad mora biti Saša Jerković i Valerija Pokos pripremljen za goste da ostanu dulje i još nešto potroše – kaže Saša Jerković, predsjednik Udruge cvjećara. Organizacija izložbe i programa nije lak i jednostavan posao. -Troškovi su oko 100.000 kuna, najveći izdatak je za šatore za izlagače, te za dodatni program. Prihodi od sponzora su nam smanjeni, ali nismo podigli kotizaciju već smo pojačali marketinške aktivnosti uz pomoć Turističke zajednice i Grada. Naš projekt pomaže i resorno ministarstvo, te se nadam da će ono ubuduće financirati ovaj program – kaže Saša Jerković. Suorganizator je Turistička zajednica Ludbrega, a pokrovitelji su Varaždinska županija, Grad Ludbreg, Hrvatska poljoprivredna komora i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Bogat trodnevni zabavni program U Selniku je čak 40 zapuštenih kućanstava Mjesna kanalizacija odlazi u staro korito Plitvice Vesna Gradečak, Biserka Pintarić i Sofija Filipović Vesna Gradečak i Ana Horvat na budućem dječjem igralištu -Početnički tečaj uključuje osnove rada na računalu, rad s kalkulatorom, program 'Bojanje', osnove Worda i služenje Internetom u smi- slu slanja e-mail poruka i pretraživanja prema interesima polaznika. Zahvaljujemo OŠ Ludbreg što nam je pomogla s informatičkom opre- mom – rekao je Tihomir. Tečaj je održan u vatrogasnom domu. Mreža, koju je prije četiri godine napravila Udruga promotora Selnika dostupna je svim zainteresiranim mještanima željnim informatičkog znanja. Polaznici tečaja su naučili kako ostvariti video razgovor. -Imam 61 godinu i u mirovini sam. Tečaj mi je jako zabavan i moram nabaviti računalo da bih komunicirala sa kćerkom, zetom i unukom koji žive u Norveškoj – rekla je Sofija Filipović. -Kod kuće na računalu dosad je radila uglavnom samo kćer Suzana. Ponekad bih probala tipkati uz njenu pomoć, a ovo je bila prilika da se nauči više. Interesiraju me društvene mreže i internet, prije svega, za komunikaciju. Imam kolegicu iz škole koja živi u Beogradu, te rodbinu u Njemačkoj i SAD-u koju nisam vidjela više od 15 godina. Želja mi je s njima redovito komunicirati – rekla je Biserka Pintarić. Pred mještanima je dugo ljeto kada će imati priliku završiti tečaj na višem stupnju. Dražen Vađunec U petak, 4. svibnja u 17 sati u programu otvaranja nastupit će naše mažoretkinje, Twirling club Ludbreg i Limena glazba iz Malog Bukovca. U subotu program organizira Turistička zajednica Ludbrega. U 10,30 sati bit će dječji cvjetni korzo s mališanima iz sva tri ludbreška i vrtić iz Velikog Bukovca. Središnja proslava Dana Centra svijeta počinje u 15 sati, a nastupit će i Ženski tamburaški sastav ‘Cure iz centra’. U nedjelju 6. svibnja od 15 sati nastupaju ‘Podravski mužikaši’, a potom su na programu atraktivni latinsko-američki i standardni plesovi skupine ‘Takt’ iz Varaždina. Program će izvest i članice Udruge žena ‘Veliko srce’ iz Sv. Đurđa. Gosti na kraju mogu uživati i u koncertu kvarteta ‘Gubec’. Završna proslava Dana Centra svijeta u subotu 5. svibnja Novi Marof i Laško dobivaju pločice Završnu proslavu Dana Centra svijeta u subotu 5. svibnja pripremaju Turistička zajednica i Grad Ludbreg. Na krugovima centra svijeta pločice će dobiti Novi Marof i Laško iz Slovenije. Tako će i posljednji grad u županiji dobiti svoju pločicu na ludbreškom trgu dok Laško i Ludbreg ovime nastavljaju dugogodišnju suradnju započetu preko ribičkih udruga. Gosti će se predstaviti nastupom svojih udruga. -Iz Novog Marofa dolazi KUD 'Remetinec', zatim članovi etno-udruge 'Greben' odjeveni u srednjovjekovne kostime. Donijet će kolače s nadjevom od sira, tikve i domaćeg pekmeza, te peru i trepu. Udruga žena 'Ključ' izložit će rukotvorine i stara jela svog kraja. Iz Laškog dolaze Puhački orkestar i ma- žoretkinje. Na kraju će nastupiti tamburašice iz Koprivnice – kaže Andreja Horvat, direktorica Turističkog ureda. Kako je najavio Dario Čamić iz ludbreške Turističke agencije, oni rade na promociji izložbe cvijeća i proslavi Dana Centra svijeta kako bi Ludbreg posjetilo što više gostiju. -Tiskali smo promotivni materijal, kontaktirali interesne skupine po Hrvatskoj i ponudili im dolazak u Ludbreg s dodatnim sadržajima, poput razgledavanja grada, kapelice sv. Križa gdje se može vidjeti izložba fotografija mađarskog umjetnika Laszla Tama, zatim ugostiteljsku ponudu, posjet Ludbreškoj vinskoj cesti – kazao je Čamić. Program u subotu 5. svibnja na trgu počinje u 15 sati. 8 PROLJEĆE Od tržnice do Graci Travanj je obilovao promjenjivim, više kišovitim i vjetrovitim, a manje toplim vremenom. Ipak je to prvi cijeli proljetni mjesec. Ljudi su obavljali sjetvu na poljima i u vrtovima, uređivali voćnjake, vinograde, dvorišta. Posjetili smo gradsku tržnicu da vidimo ponudu i što ljudi kupuju. Nedavno je 22. travnja obilježen Dan planete Zemlje. Lovci su imali veliku akciju čišćenja uz pomoć mladih iz škole i izviđača. Tko ima najljepši kamenjar? I kako je prošla izložba zrelih vina 'Gračkog grozdeka', posjetili jednog od najuspješnijih vinogradara. Proljetne travanjske priče iz prirode………. Verica često mijenja izgled svog kamenjara Verica Božić, 'Zeleni cvijet' za najljepši kamenjar Maštom i radom do lijepe okućnice Ludbrežanka Verica Božić puna je ideja i kreativnosti, pa joj je nedavno uručeno priznanje 'Zeleni cvijet' za najljepše uređen kamenjar obiteljske kuće na području Grada Ludbrega. Kamenjar je lani renovirala novim elementima. -Kamenjar je zelen čitave godine jer je većinom zasađen trajnicama, a manjim dijelom sezonskim biljem i cvijećem. Samo dio propadne, a većina ostane čak i kroz zimu. Kamenje je raznih oblika, boja i veličina i može se razmještati. Površinu ukrašavam i dekorativnom korom koja je isto raznih boja. Vrlo je korisna jer osim funkcije ukrasa suzbija korov – kaže nam Verica Božić. Kamenjar je ukrašen i raznim vrtnim elementima. Verica posebno voli ukomponirati tegle, vrčeve, kugle i detalje od terakote. U prirodi pronalazi i druge ukrasne Ovako izgleda Veričin kamenjar predmete, kao što su ostaci drva i panjevi koje premazuje zaštitnim slojem. Neprestano mijenja izgled svog kamenjara. -Kako dolazi koje godišnje doba tako unosim sezonske elemente, a posebne i ukrasne za božićne i uskrsne blagdane. Važna je volja, ideja i razmišljati kreativno. Kada sam u kupnji uvijek posjećujem i vrtne centre, pokušavam naći nešto novo. Jer svaki dan promatram kamenjar, pa mi izgled s vremenom dosadi. Zato stalno nešto mijenjam, dodajem – priča Verica. Uzgaja i cvijeće, a najdraže su joj ruže, posebice roza stablašica. Počela je uređivati i cvijetnjak uz klijet u vinogradu. Već ima nove planove za cvijetnjak. A kada prolazite Ulicom Viktora Fizira svakako svratite pogled kod broja 7, na Veričin kamenjar. (ana havaić) 30. travnja 2012. LD Srnjak Ludbreg Združeno protiv otpada U subotu, dan uoči 22. travnja Dana planeta Zemlje održana je akcija čišćenja okoliša pod nazivom 'Zelena čistka' u organizaciji Lovačkog društva 'Srnjak' Ludbreg. U akciji je sudjelovalo 30-ak učenika šestih, sedmih i osmih razreda OŠ Ludbreg koji su se dobrovoljno prijavili, a s njima je bila učiteljica Zdenka Moslavac. U čišćenju okoliša sudjelovalo je i 20-ak izviđača, te i isto toliko lovaca. -Ove godine akcija je i u više europskih zemalja, kod nas u Hrvatskoj u 60 gradova. Sudjeluje oko 30.000 ljudi, među njima ste i vi – rekao je na početku Antun Novota, predsjednik 'Srnjaka'. Čistila se šuma Lasno, okoliš kod mosta u Apatiji, šumarak Štuk kod zaobilaznice, Globočećki jarek. Među najaktivnijima je bio Valentin Novak iz Hrastovskoga, učenik 7.c razreda. -Svake godine dolazim na akcije i još ima otpada, ali više nema mjesta na prikolici. I prije dok nije bilo organizirano preko škole dolazio sam na akciju s dvojicom prijatelja – rekao je Valentin. Sakupljene su tri velike prikolice raznog otpada, najviše u Štuku kod zaobilaznice gdje je nepoznati 'dobročinitelj' na tri mjesta u šumarku razbacao kompletnu Vuk, čagalj i dabrovi Javnost i mediji bruje o ‘ludbreškim zvijerima’ pa smo pitali o čemu se radi. Kaže Antun Novota da su u lovištu ‘Srnjaka’ u Hruškovlju kod Bolfana primijećeni tragovi čaglja, a u Globočećkom jarku u Lajdiberu u prosincu je viđen vuk. Svjedok je novoizabrani lovnik Marijan Margić. -Mogu potvrditi da je to bio vuk, 100 posto. Došel je iz šume na cestu pred auto na udaljenosti 15 m. Jasno su mu se vidle ‘kose’ oči. Ne smije se ustrijeliti jer je zaštićena životinja – kaže Marijan Margić. Čagalj je zvijer mesojed, a teško ga je ustrijeliti jer lovi noću u čoporu, a danju se skriva. Osobito je krvoločan u noćima punog mjeseca i može napraviti velike štete napadom na domaće životinje. Pretpostavlja se da su ove životinje došle za ovcama kojih je sve više u regiji. Na lovištu je uz Bednju uočeno i 10-ak porodica dabrova. Svi borci protiv otpada uoči početka kupaonicu - vrata, pločice, wcškoljku. Dotični očito nema na umu da ljudi nisu vlasnici Zemlje ‘Kupaonica’ u prirodi u Štuku Udruga ‘Grački grozdek’ održala prvu izložbu zrelih vina 123 vina, 10 zlata 'Grački grozdek' tek je nekoliko mjeseci stara udruga, okuplja vinogradare ludbreškog vinogorja s područja Stari gradec - Graci koje se proteže iznad Hrastovskog na obroncima Kalnika. Osnovana je kako bi članovima pomogla u razvoju proizvodnje grožđa i vina kroz stručnu pomoć, razmjenu iskustava, te u plasmanu vina odnosno grožđa. Već ima 130 članova. 'Grački grozdek' je posljednje subote travnja u društvenom domu u Hrastovskom priredio prvu izložba vina, s degustacijom i podjelom priznanja. Bila su prijavljena 123 vina i tri rakije. Za razliku od one uz Vincekovo koja je za mlada, na ovoj se izložbi prezentiraju zrela vina. -Zadovoljni smo brojem prijavljenih vina, imali smo vina iz ludbreškog kraja i Koprivničko-križevačke županije, ali i iz Slovenije i Mađarske, pa je izložba odmah dobila i međunarodni karakter. Naša izložba nadopunjava onu uz Vincekovo jer nova ocjena može samo pomoći vinogradarima da vide koliko su im vina napredova- Otvaranje prve izložbe zrelih vina Gračkog grozdeka la, da čuju kako dalje njegovati vina. Vjerujem da smo donijeli iskorak u vinogradarstvu i vinarstvu ludbreškog kraja – rekao nam je Dražen Crkvenčić, predsjednik 'Gračkog grozdeka'. Organizatori su osigurali sedmeročlanu komisiju uvaženih hrvatskih enologa kojoj je na čelu bio predsjednik dipl.ing. Davor Hižak. -Kvaliteti 10 vina su dali odličnu ocjenu, 79 ocijenjeno je srebrnim, a 20 vina brončanim odličjem. Osobno me više veseli što smo imali 65 posto sortnih vina, najviše graševine i rajnskog rizlinga što je očekivano, a samo oko 35 posto bile su mješavine vina. Hvala svima na pomoći u orga- Z. Modrić, D. Crkvenčić i S. Gerić primaju uzorke nizaciji naše prve izložbe, a posebno izlagačima odnosno vinogradarima. Izložba je bila kvalitetna kao i sama vina, a to dokazuje da će postati tradicionalna – poručio je Crkvenčić. Zlatna odličja 'Gračkog grozdeka' za graševinu osvojili su Branko Ošpuh i Vlado Pirc iz Ludbrega, Tomo Rendić iz Apatije, te Krunoslav Friščić iz Kapele i Hrvoje Gložinić iz Sesveta kod Zagreba. 'Zlatni' chardonnay imaju Neno Novak iz Kućana i Dražen Par iz Hrastovskoga, za traminac je zlato dobila Marica Melnjak iz Ludbrega, Jurica Friščić iz Kapele za rajnski rizling, a Stjepan Novak iz Hrženice za miješano bijelo vino. Članovi organizacijskog odbora izložbe PROLJEĆE 30. travnja 2012. 9 a Tržnica srijedom i subotom obiluje ponudom Travanjska ponuda a akcije u povodu Dana planete Zemlje već bi trebali biti njeni zaštitnici i čuvari. Iako je proljetni pljusak prijetio prekidom akcije ona je ipak uspješno završena. Lovci su sudionike počastili zakuskom i okrjepom, te Katarina, Janja, Tonka i Sara ih pozvali da se na istom mjestu nađu iduće godine u novoj akciji čišćenja. (dv) Valentin Novak (7.c) dolazi svake godine Obitelj Melnjak, zlatna medalja za traminac Iz hobija u posao Prije 10-ak godina Mario Melnjak iz Ludbrega počeo se ozbiljno baviti vinogradarstvom i vinarstvom, a već sa suprugom ima puno najviših priznanja za kvalitetu svojih vina. Dodao je sada i zlato za traminac na izložbi 'Gračkog grozdeka'. Ima niz priznanja s izložbi u Ludbregu, pa i zlato s Mesapa. Otac Franjo bivši je poznati ludbreški ugostitelj. -Od malena sam tati pomagal u goricama i jako puno naučil od njega raditi u trsju i podrumu. A onda to zavolite. OPG koji stoji na suprugu Maricu smo registrirali 2002., a 2008. otvorili smo obrt. Danas imamo šest manjih vinograda s ukupno 1,3 ha nasada i 9.000 trsova. Godišnje proizvedemo oko 20.000 litara vina. Imamo dosta stalnih kupaca, a naša vina su u restoranima na Murteru i na Kornatima već 10-ak godina – kaže Mario koji ipak obavlja najvažniji dio poslova u vinogradima. Posla je puno, ali ipak se sve stigne jer su parcele blizu. -Gotovo sve poslove obavljamo supruga Marica i ja. Pomognu nam pri- Mario na Gracima, najstarijem od 6 obiteljskih vinograda jatelji, recimo, meni je jako dosadno pleviti, pa onda Marica nekoga pozove i toga se riješim. Veliki je problem kaj ne možete planirati veliki vinograd na jednoj površini, pa morate na više malih parcela. Dve su u Močvaru, jedna u Močvar-Matoku, jedna u Kataleni, dve na Gracima. Bačve su doma jer u goricama nema mjesta. Imamo rajnski rizling, graševinu, pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni, sauvignon, traminac i manzoni, križanac rizlinga i bijelog pinota – otkriva Mario. Zajedno smo obišli vinograd s lijepom klijeti na Gracima. To je ujedno najstariji obiteljski vinograd. U ove bačve sprema se godišnje po 20.00 litara vina -Te gorice tata je kupil 1980. Tu je 1.000 trsova graševine. U Kataleni smo već sazidali veliki podrum 10 x 20 metara za bačve. U akciji sam da iznad podruma podignem objekt s kušaonicom vina i nekoliko soba za turiste. Ludbreg ima premalo smještajnih kapaciteta i mislim da bi to bil dobar poslovni potez – kaže Mario o planovima. Kaže nam da u vinogradu treba znati raditi. -Završil sam tečaj za vinogradarapodrumara, a svi smo puno naučili na izložbama tu u Ludbregu. Danas 90 posto ljudi zna sačuvati zdravo grožđe, a u podrumu je umjetnost – kaže Mario. Mario u vinogradu intenzivno radi od početka travnja do berbe i pospremanja bačava. No, u vinograd ne odlazi samo zbog posla, a posebno uživa kad mu u berbu dođu prijatelji iz Vukovara, suborci s kojima je branio Vukovar kao policajac i s njima završio u srpskom logoru. -Dođu Vukovarci u svaku berbu kod Drageca Kladića, Dražena Mezge i kod mene. Družimo se i uživamo, volimo i popiti. Meni je nadraži sauvignon. Uživam u goricama, negda se zadržim tak dugo da i Maricu rasrdim – nasmijao se Mario. Više puta tijekom travnja posjetili smo gradsku tržnicu kako bi vas podrobnije upoznali s ponudom. Štandovi su uglavnom cijelo vrijeme bili puni presadnica povrća jer na širem ludbreškom području puno je obiteljskih gospodarstava koja presadnice proizvode u staklenicima i plastenicima. Srijedom i subotom zaista vrijedi otići na plac. -Flance paprike koja nije pikirana prodajem po jednu kunu, pikirana je od 1,5 do 5 kuna. Cijena ovisi o veličini, ove od 5 kuna su hibridne s puno humusa u plastičnoj teglici, s razvijenim korijenom koji garantira da se paprika bude sigurno 'primila'. Hibridne sorte daju krupnije i više plodova – rekla je Ružica Virag. U OPG Ivana Viraga u Kapeli uzgajaju i presadnice paradajza, zelja, kelja, brokule, cvjetače, korabice, celera i drugog povrća, a njeguju i niske ruže. -Većina presadnica košta po jednu kunu osim celera koji prodajem po dvije i paradajza po tri kune. Imamo i 100 košnica pčela, tak da prodajemo i med, bagremov po 35, a cvjetni i kestenov po 40 kuna – pojasnila je Ružica. Neki su flance povrća kupili još početkom travnja jer nisu očekivali prohladno vrijeme i jutarnji mraz koji može naštetiti mladim biljkama ako nisu dobro zaštićene. -Od hladnog vjetra i mraza kroz uskrsne blagdane propale su mi dinje, lubenice i celer koji sam posadila. Sve je bilo pokrito najlonom, ali izgleda da baš i nije pomoglo. Ostali su samo dugi krastavci i to me jako čudi jer su inače jako osjetljivi na niže temperature – jadala se Ljiljana Golubić iz Ludbrega. -Najprije sadimo presadnice paradajza, a dva tjedna iza toga papriku i ostalo. Za presađivanje je najbolje kad u zemlji, nakon suše u ožujku, konačno ima dosta vlage, pa ne treba stalno zalijevati – rekla je Kristina Habek iz Svetog Petra. Bilo je i onih koji su tažili nešto za uređenje okućnica. -Kupila sam tri sadnice ruža po 20 kuna za komad jer moram ponovno urediti okućnicu. Netko mi je prek ograde bacil u dvorište 4 štenca, a ni- Na placu - bučino ulje - 70 kn/l - orasi - 50 kn/kg - med - od 35 do 40 kn/kg - grah – 25 kn/kg - mladi luk – 10 kn/vezica - šrotana kaša od starinskog kukuruza – 10 kn/kg - matovilac i špinat – 20 kn/kg - rotkvice – 5kn/vezica - stari krumpir – 2 kn/kg - jaja – 1 kn/kom Ljiljana kupuje kod Ružice sam ih imala srca zatući. Narasli su i delaju veliku štetu – rekla je Magdalena Špoljarić iz Sigeca. Na placu smo zapazili i štand Krešimira Jantola na kojem se prodaje zdrava hrana uzgojena ekološkim načinom. -Flašica ukiseljenog hrena je 30 kuna, a ostalo ukiseljeno povrće, npr. cvjetača i krastavci po 12 kuna. Kila graha je 25 kuna, a oreha 50 kuna. Dosta se traži špinat i matovilec koji su 10 kuna za mjericu od oko pol kile – kaže Đurđica Jantol. Prodavači na placu spremno čekaju kupce već od 7 sati svake srijede i subote. Najveće gužve su između 10 i 11 sati, a prodaja završava oko podne. Oni koji su pričekali sa sadnjom dobro su prošli jer će dolaskom svibnja cijene presadnica povrća biti niže, a vjerojatnost mraza minimalna. Ako dodatno želite uštedjeti pričekajte do zadnjih minuta placa i tada se gotovo sve može kupiti još jeftinije samo što će izbor možda biti nešto manji. Dražen Vađunec Magdalena Špoljarić (u bijeloj kapi) kupuje ruže 10 DOGAĐAJI Obiteljsko gospodarstvo 'Vrtlarija Stančin' Oni su lijep primjer kako hobi i mali dodatni posao može prerasti u velik i ozbiljan obiteljski posao. Taj put prošle su tri generacije današnje obitelji Stančin. Počelo je prije pola stoljeća na imanju obitelji Petrin u Dubovici, ponajprije proizvodnjom više vrsta povrća, te uzgojem šafrana kao prvog cvijeta. Potom je Biserka Stančin u Ludbregu u Sajmišnoj ulici kao druga generacija, uz svoj učiteljski posao, nastavila sadnjom prvih krizantema na okućnici. I obitelj zarazila ljubavlju prema cvijeću. Uzgoj krizantema, pelargonija, begonija i drugih vrsta počeo se pretvarati u pravi posao. Bilo je to prije 15 godina. Danas je obitelj vodeći proizvođač cvijeća Grada Ludbrega. Nositelj poslova je treća generacija, Kristijan sa suprugom Mihaelom. Na posjedu Vrtlarije u Kućanu prigodnim programom Dana otvorenih vrata obilježena je sredinom travnja 15. obljetnica. -Kod roditelja u Dubovici oduvijek sam pomagala oko povrća i cvijeća. U Ludbregu smo najprije imali dva mala plastenika. Nemam riječi kojima bih izrazila sreću ovime što smo postigli u 15 godina, što je sin nastavio i dodatno razvio proizvod- 30. travnja 2012. Uspješnih 15 godina Ispred Vrtlarije lijepo je uređen okoliš nju. Nekad sam se samo nadala da bude baš tak kak je sad. Bilo je i puno problema i razočaranja, ali smo ipak uspjeli. Danas imamo uzgoj brojnih vrsta, brinemo da je cvijeće zdravo i zaštićeno, nudimo i sadni materijal za okućnice i druge površine. Želimo da naš Ludbreg bude sa cvijećem najljepši grad Hrvatske, a da ljudi svaki dan mogu doći u Vrtlariju i odabrati nešto kako bi uljepšali svoj životni prostor – kazala nam je uzbuđeno Biserka koja i danas puno Gosti iz Grada, Županije i drugi u razgledavanju Biserka, Kristijan, Mihaela i mala Karla pomaže sinu i snahi. Vrtlariju su uz obljetnicu obišli broji gosti i građani- zamjenik župana Milan Pavleković sa suradnicima, Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika Ludbrega sa suradnicima, poslovni partneri, članovi gradskih udruga, poljoprivredne škole iz Vinice. Plastenike su razgledali srednjoškolci ludbreškog odjeljenja za zanimanje pomoćni vrtlar. Jer u Vrtlariji Stančin u Kućanu zaista se ima što vidjeti. Vrtlariju su obišli učenici - pomoćni vrtlari -Tu u Kućanu počeli smo raditi prije šest godina. Danas imamo oko 3.500 m2 zagrijanog zatvorenog i 12.000 m2 otvorenog prostora na kojem u sezoni uzgajamo trajnice, krizanteme, maćuhice, ljetnice, balkonsko, ukrasno grmlje. Ukupno 80 vrsta cvijeća. Vrtlariju smo tako uredili da je približimo ljudima, da na licu mjesta vide i odaberu što im treba za uređenje okoliša - pojasnio nam je Kristijan Stančin. Na njemu je ipak najviše obveza iako pomažu svi u obitelji. -Iz godine u godinu je teže, sad više nego ikad voditi računa o troškovima. Zadnjih godina ulagali smo u plastenike, a sad moramo u grijanje jer to je najveći trošak i jako je povećan zadnjih godina. Da bi vam se trud i ulaganja vratili trebate razvijati tržište. Cvijeće vozimo na prodajna mjesta u Zagreb, u gradove zagrebačke okolice, u Slavoniju, Istru, u Dalmaciju do Zadra. Sadnji materijal nabavljamo u Njemačkoj, Nizozemskoj, uvijek je to novi sadni materijal, nove sorte i boje. Morate pratiti trendove i stalno se educirati. Redovito obilazim sajmove cvijeća u Austriji, Italiji, Njemačkoj i Nizo- Osnivači Vrtlarija Stančin danas je najveći proizvođač cvijeća u Gradu Ludbregu, te među tri-četiri najveća u ludbreškoj regiji, a to nije bilo nimalo lako postići u jakoj konkurenciji razvijenog cvjećarstva u regiji, posebice u bukovečkom kraju. Valja podsjetiti da je idejni začetnik gospodarstva Biserka Stančin ujedno i jedna od osnivačica Udruge cvjećara ludbreške regije: -Među osnivačima smo bili Ivo Rešetar, Gordana Međimurec, Joža Hiržin, Štefanija Bobetić i ja. Prije osnivanja bila sam dvije godine u udruzi u Varaždinskoj županiji, pa smo nakon toga uvidjeli da i mi na našem ludbreškom području možemo imati udrugu. Punih 10 godina bila sam predsjednica ludbreške udruge i nadam se dala doprinos razvoju cvjećarstva - kaže Biserka. U 'njezino doba' počela je i danas poznata ludbreška izložba cvijeća kojoj upravo predstoji 16. izdanje. Kao i uvijek na njoj će se predstaviti i OG Vrtlarija Stančin. zemskoj, kako bismo i mi uvodili nove sorte i tehnologije u proizvodnju cvijeća. Bez toga nema napretka – kaže Kristijan. Ovdje se mogu nabaviti i flanci paprike, rajčice, sadni materijal i sve što je potrebno za uređenje okućnica, balkona, vrtova, životnih i radnih prostora. Uređeni su sadržaji za djecu i goste, kao ukras i kao ogledni primjer uređenja, kao u malom cvjetnom parku. U glavnoj sezoni u Vrtlariji uz članove obitelji radi desetak radnika. Domaćini su brojne posjetitelje ugostili zakuskom, pićem i glazbom Kanta banda. Posjetitelji su se razgledavanjem mogli uvjeriti u ono što se može postići velikim radom, trudom, odricanjem i poduzetništvom obiteljskog gospodarstva. Zeko ekspres Ovaj trenutak na ludbreškom željezničkom kolodvoru foto-aparatom je zabilježio Bruno Herceg. Naime, svake godine za Uskrs, vozi posebni dječji uskrsni vlak 'Zeko express', pa je tako bilo i sada. Vlak je na uskrsni ponedjeljak tri puta vozio na relaciji Ludbreg-Varaždin i mališanima pružio nezaboravnu vožnju sa Zekom. Udruga 'Surprise' - prijateljstvo, opuštanje i zabava Promoviranje ljepota našeg kraja Priroda podravskih brežuljaka s prekrasnim pogledom, šume bogate kestenom i gljivama, ljekovito bilje i ukrasni grmovi, okružuju sjedište Udruge opuštanja, prijateljstva i zabave 'Surprise' u Bolfanu. Na originalnu ideju došli su Karmen i Davor Milak kako bi promovirali ljepotu ludbreškog kraja. -Danas je svima potrebno opuštanje, a nema ljepšeg od šetnje šumom, branja kestena, gljiva. Postoje seoska gospodarstva, a zašto ne doći na neki brijeg, brežuljak na granici triju županija s prekrasnim pogledom na Ludbreg i Mađarsku? Bavit ćemo se i humanitarnim radom – kaže Davor Milak, predsjednik Udruge. Udruga se alternativnim meto- Karmen i Davor vode Surprise dama želi približiti ljudima. -To su meditacije, medicinska dijagnostika i otklanjanje boli u suradnji s tvrtkom alternativne medicine, planiramo izlete – rekao je Davor. Godišnja članarina je 50 kuna. Za početak, u planu je akcija čišćenja puta koji vodi do sjedišta Udruge. -To je 800 m klanjca kojega nitko ne održava, u produžetku spaja Varaždinsku i Koprivničko-križevačku županiju i nema ni jednog drugog puta. Sadašnje i buduće članove pozivamo na prvomajski grah i druženje – rekli su Davor i Karmen. Sjedište udruge 'Surprise' je u Bolfanu, Kalnička 97, a zainteresirani se mogu obratiti na mobitel 091 55 55 292. (mh) S A S V I H ST R A N A 30. travnja 2012. Udruga žena u borbi protiv raka dojke 'Narcisa' Rak dojke ne poznaje godine, nije rezerviran za žene i od njega obolijevaju i muškarci, nema donje granice kad žena može oboljeti od ove teške bolesti. Brojne udruge upozoravaju na važnost ranog otkrivanja raka dojke jer se može izliječiti ukoliko se bolest otkrije na vrijeme. Skupina je žena odlučila i u našem gradu osnovati udrugu koja bi se primarno bavila podizanjem svijesti o raku dojke, edukaciji i ranom otkrivanju bolesti. Osnovana je Udruga žena u borbi protiv raka dojke 'Narcisa' Ludbreg. -Najviše ćemo djelovati u cilju edukacije žena putem javnih tribina, cilj je povećati znanje žena o raku dojke, smanjiti strah i pokazati da je rano otkriveni rak izlječiv. Žena Žene djeluju za sebe mora znati što može učiniti sama, a što liječnik – rekla je Nada Kapusta, predsjednica novoosnovane udruge. Udruga će surađivati sa sličnim društvima žena iz drugih sredina i srodnim organizacijama. Plan je pokrenuti akciju za kupnju sonde. -Naši susreti počeli su suradnjom s Udrugom 'Mammae' iz Varaždina. Žene moramo same učiniti nešto za sebe da bismo bile na korist obitelji, lokalnoj zajednici, sebi. Važno je da vodimo brigu svaka o sebi - rekla je Nada Kapusta. Interes za udrugu je veliki i odmah su pristupile 33 članice. Članarina je godišnje samo 30 kuna. -Pozdravljam osnivanje jer je taj karcinom najčešći u broju oboljelih i umrlih žena. Smatram da je preven- 11 Anica - prevencija je najvažnija Osnivačice ‘Narcisa’ s prvom predsjednicom Nadom Kapusta cija prvi i najvažniji korak i zadovoljna sam što su žene Ludbrega dobile svojevrsni oblik podrške – rekla je Anica Vađon. Udruga Žene protiv raka dojke 'Narcisa' djeluje na području Grada Ludbrega, za predsjednicu je izabrana Nada Kapusta, zamjenica je Božica Makar, a tajnica Gordana Loparić-Beriša. U izvršni odbor su izabrane Ana Brkić, Ana Horvat, Đurđa Kokanović i Vera Sakač, a u Nadzorni odbor Marija Đud, Anica Hrešć i Katarina Sačer. Marina Hižak Policija donirala ‘Ludbreško Sunce’ Zaklada policijske solidarnosti Ministarstva unutarnjih poslova darivala je 'Ludbreško Sunce' slikovnicama i knjigama. U 'Kući Sunca' u Globočecu donaciju su predali djelatnici Policijske uprave varaždinske. -Želja je Zaklade širiti humanitarno djelovanje i promovirati kulturu čitanja kod najmlađih i osoba s posebnim potrebama. Posebno mi je drago što je predsjednica 'Ludbreškog Sunca' pohvalila suradnju s Policijskom postajom Ludbreg i uvjeren sam da će se ona dalje razvijati. Vjerujem da će slikovnice i knjige štićenici udruge rado listati i čitati – rekao je Rade Sitar, načelnik PU Varaždinske koji je sa suradnicima predao poklone u ime Zaklade. Predsjednica 'Ludbreškog Sunca' Ružica Zlatar goste je upoznala s aktivnostima i problematikom udruge koja okuplja i sve više štićenika iz drugih krajeva naše županije. Partizani u netom oslobođenom Ludbregu 3. listopada 1943. 'Ludbreg u 2. svjetskom ratu' Rade Sitar predao je poklone u ime Zaklade policijske solidarnosti -Svaka nam je pomoć i donacija dobro došla i jednako draga. Imamo ovdje u 'Kući Sunca' malu knjižnicu s tek 150 naslova, pa će donacija lijepo povećati fond naše knjižnice i znam da će štićenici rado čitati i Štićenici ‘Kuće Sunca’ s donatorima iz policije listati poklonjene slikovnice i knjige - rekla je Ružica Zlatar. Štićenici udruge zahvalili su se onako kako najbolje znaju – prigodnim skromnim programom uz pjesme i recitacije. Predsjednica Ružica Zlatar dočekala je goste Ludbrežanke na sajmu u Opatiji U Opatiji je u prvoj polovici travnja održan četverodnevni sajam proizvođača suvenira 'Kvarner Expo 2012.' Radi se o iznimno poznatom sajmu koji potiče razvoj autohtonih hrvatskih suvenira, a nas posebno veseli što je i Ludbreg na opatijskoj rivi imao svoj štand. -Zajednički štand imale su udruge 'Ludbreško Sunce' koja je osigurala kombi za prijevoz i Žene iz centra svijeta, pa vodstvima udruga ujedno zahvaljujem što su omogućile odlazak na sajam, kao i Gradu Ludbregu koji je financirao troškove štanda. Izlagale smo tepihe, torbe, pisanice i unikatni nakit iz kreativnih radionica 'Ludbreškog Sunca'. Žene iz centra svijeta predstavile su suvenire od domaćeg platna izrađene vezenjem i heklanjem, ukrašene modnim detaljima. Predstavile smo naše eko- Đurđa, Biserka, Franciska i vozač kombija Alen na našem štandu torbe, ljetne šeširiće, zavjese, suncobrane, kolekciju ručnika s drvenim nosačima, stolnjake, nadstolnjake i drugo – kaže Biserka Kutnjak koja je s Đurđom Novak i Franciskom Horvat predstavila ludbrešku ponudu. Opatijski sajam potiče izradu tržišno prihvatljivih domaćih suvenira kako bi s polica suvenirnica istisnuli uvozne kičaste suvenire za koje turisti i ne znaju da nisu hrvatski. -Najvažnija je bila naša prezentacija, ali bilo je puno upita, razgledavanja, a dosta smo i prodale. Veliki je bio interes za naše zavjese. Organizatori će izdati i katalog s izlagačima i poslati na više stotina adresa, pa očekujemo i dodatne koristi od sudjelovanja na sajmu – kaže Biserka. Ludbreški štand bio jedini iz Varaždinske županije. Teško je razumjeti da županija s tradicijom umjetničkih obrta nije imala zajednički štand kao gotovo sve hrvatske županije. Nakon uspješno odrađenog projekta kalničke spomen-bolnice Gabrinovec, ludbreški antifašisti kreću s jednako zahtjevnim zadatkom izdavanja zbornika o povijesti ludbreškog kraja u Drugom svjetskom ratu. U suradnji s Pučkim otvorenim učilištem 'Dragutin Novak' koje je sunakladnik, cilj je prikupiti podatke o tom razdoblju, znanstveno ih obraditi i ponuditi u obliku publikacije. A da materijala ima, svjedoči popis tema koje je objavilo uredništvo. Radi se o 18 predloženih tema. -Odaziva ima, a među autorima su i vrlo ugledni povjesničari. Nadamo se da će svoj prilog dati i domaće snage, zato pozivam zainteresirane da nam se jave. Suradnicima ćemo pomoći koliko je moguće, arhiv i knjižnica Udruge antifašista nudi mnoštvo informacija, a tu su i neistraženi izvori poput matičnih knjiga, školskih spomenica, župskih kronika. Svrha projekta je bolje upoznati prošlost našeg zavičaja iz više stajališta, stoga teme odudaraju od dosadašnjih napisa, poput Žene u ratu, Ulična bitka za Ludbreg ili Podravina u poraću i druge - kaže Milivoj Dretar, inicijator projekta i urednik Zbornika. Dosadašnji prilozi posvećeni Ludbregu u 2. svjetskom ratu se nalaze u više publikacija, najbolje u poznatoj Monografiji tiskanoj prije skoro 30 godina, a danas imamo nove spozna- je. Ovo je možda posljednji trenutak da se prikupe podaci od živućih svjedoka i sudionika događaja iz 1940-ih. O Drugom svjetskom ratu pisala je i povjesničarka Marija Winter, ali taj rad nikad nije u potpunosti objavljen. -Većina naših gradova ima publikaciju o 2. svjetskom ratu, zasebno ili sklopu monografija ili zbornika. Mnogo je lakše tamo gdje postoji muzejska ili arhivska institucija koja čuva povijesnu građu i izvore, dok kod nas još ne postoji zavičajni muzej. Želio bih pozvati čitatelje Ludbreških novina da podrže naš projekt. Ako imaju informacije, fotografije, isprave ili predmete vezane za 2. svjetski rat, molim da nam se jave i da pomognu našim istraživačima - zamolio je prof. Dretar. U dogovoru s Učilištem zbornik bi se trebao predstaviti i u elektronskom izdanju što bi bio novitet u izdanju, prva takva knjiga u Ludbregu. Rok za predaju tekstova je 1. rujan 2012. godine, a promocija Zbornika možda već dogodine. Te se 2013. godine od Ludbrega očekuje da bude domaćinom svečane proslave 70. godišnjice Bitke za oslobođenje Ludbrega, poznatijom kao Šemovečka, najveće bitke našeg kraja. Projekt izdavanja Zbornika su podržali Glas antifašista, Hrvatski povijesni portal i Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije. Praznik rada u lovačkom domu Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, u Ludbregu će tradicionalnim druženjem ove godine zajedno obilježiti gradske organizacije SDP-a, HNS-a, te Udruga umirovljenika Ludbreg. Druženje će se održati na dan praznika, u utorak, 1. svibnja u lovačkom domu, a osim članova i simpatizera s područja cijele ludbreške regije organizatori pozivaju na susret i sve građane. -Već po tradiciji kod lovačkog doma besplatno će se dijeliti ukusni grah, a osigurana je bogata ponuda pića. Da nam bude zabavnije pripremit ćemo razne sportske i društvene igre, kao i ples uz živu glazbu. Pozivamo građane da nam se pridruže u blagdanskom druženju – poručuje prof. Dubravko Bilić, čelnik ludbreškog SDP-a. Okupljanje u lovačkom domu počinje od 11,30 sati. 12 K U LT U R A 30. travnja 2012. Dječji folklorni susreti KUD 'Anka Ošpuh' drugu godinu zaredom priredio je Dječje folklorne susrete. U ludbreškoj kino-dvorani u subotu, 21. travnja na velikoj pozornici nastupali su mali folklori kulturno-umjetničkih društava Cestica, Šandorovec, 'Marof ' iz Novog Marofa i 'Šokadija' iz Budrovaca kraj Đakova, sveukupno više od 200 malih folkloraša. -Dječje folklorne susrete lani smo pokrenuli kao pilot- projekt koji je prihvaćen i u potpu- Mali folkloraši ludbreškog i KUD-a iz Cestice Na pozornici mali gosti iz Novog Marofa nosti uspio. Jer folklor nije samo za odrasle i u Hrvatskoj je zaista mnogo skupina dječjeg folklora, ti klinci uče ples od malena i upoznaju hrvatsku kulturnu baštinu, u su i naše dvije skupine najmlađih folkloraša. Ovi susreti su dodatni novi kulturni sadržaj grada – kaže Aleksandar Horvat, predsjednik ludbreškog KUD-a. Vremeplov: Priča iz starog Ludbrega - dr. Mihovil Peričić Kada je krajem veljače bio prvi program 'Stari Ludbreg u riječi i slici', organizatore u Gradskoj knjižnici 'Mladen Kerstner' vrlo je ugodno iznenadio izniman interes ljudi koji su došli čuti priču o prošlim vremenima. Drugi put bila je 'tematska' večer - priča o ludbreškom liječniku dr. Mihovilu Peričiću. Iako nije rođeni Ludbrežanin, živio je u Ludbregu do 1972. godine i gotovo pola stoljeća vodio brigu o zdravlju Ludbrežana i stanovnika čitave regije. O životu i radu dr. Peričića uglavnom je pričao Feliks Pignar, njegov suradnik s kojim je radio 12 godina. -Mihovil Peričić bio je rodom iz Slunja, kao mladi liječnik došao je u Ludbreg 1921. i u službi doktora proveo čitav radni vijek. U doba kad je došao nije bilo naprednih medicinskih pomagala, vodovoda, telefoni su bili rijetkost. Nemali broj puta na terenu je radio i složenije medicinske zahvate samo uz svjetlost svijeća - prisjetio se Feliks Pignar. U ono doba liječnici su za zdravlje ljudi radili doslovce sve što je bilo moguće, a njegovim današnjim kolegama vjerojatno bi to danas bilo nezamislivo. -Doktor Peričić bio je svestran. Ra- svim društvima su budući nositelji folklora i čuvari kulturne baštine. Zato moraju što više nastupati pred publikom. Raduje nas što smo domaćini susreta, a nastupile U gotovo jednoipolsatnom programu četiri gostujuća dječja i naš domaći mali folklor ludbreškog KUD-a oduševili su brojnu publiku svojim nastupima. ‘Gospon’ u ordinaciji Vlasta i Antonija o dr. Peričiću F. Pignar - 12 god. s doktorom Dr. Peričić (u sredini) sa suradnicima prije 50-ak godina dio je sve u medicinskoj praksi – porode trudnica, vađenja zuba, sudske obdukcije. Obilazio je teren čitavog područja, posjećivao bolesnike i liječio mještane ne samo Ludbrega već i šireg kraja. Bio je izvrstan dijagnostičar i predavač - ispričao je Feliks. Prisjetio se i borbe dr. Peričića na suzbijanju teških zaraznih bolesti koje su u ono vrijeme bile vrlo česte i harale među stanovništvom, kao što su difterija, šarlah, hripavac i trbušni tifus. Inicijativom i zalaganjem dr. Peričića u ludbreškom kotaru izvršena je trijaža, a kasnije uz pomoć medicinskih sestara koje su marljivo radile na terenu izliječeno je oko 3.600 osoba zaraženih trahomom. Bio je 1956. i prvi darivatelj krvi u Ludbregu i svojim je primjerom utro put dobrovoljnom darivanju, po čemu je Ludbreg desetljećima poznat u Hrvatskoj i šire. -Nikada nije donosio brzoplete odluke. Uz njega me vežu samo lijepa sjećanja jer je bio izvanredan liječnik i čovjek – priča Feliks. Dr. Peričić bio je u braku s Osječankom Elzom. Zajedno s njom, u Ludbreg je došla i njena majka koja je oboljela. Tada je Peričićevima pomagala Antonija Kišiček koja se sa sjetom prisjetila dana provedenih kod Peričićevih. -Doktor je bil jako uljudan, odnosil se jednako prema svima i bil spreman pomoći. I gospođa je bila humana i vrijedna, a i jako dobra prema ljudima. Bili su stvarno divni ljudi. Prava gospoda – prisjeća se Antonija. Doktor se u slobodno vrijeme bavio i vatrogastvom, rado je išao u lov i igrao tenis, kažu stariji. Umro je 1972. godine i pokopan je na ludbreškom groblju. Nesebičnim radom i odnosom dr. Peričić je zaslužio duboko poštovanje Ludbrežana koji se i danas rado sjete njegovih savjeta, ostavio je dubok trag u Ludbregu. Zato je pokrenuta inicijativa za preimenovanje Ulice Ivana Gundulića gdje je bio stan i ordinacija, u Ulicu dr. Mihovila Peričića i za postavljanje spomen-ploče. Do prije dvije godine na dr. Peričića podsjećala je jedina prava građanska kuća u Ludbregu, kasnije nazvana 'Vila Peričić'. Zdanje nije bilo zaštićeno kao spomenička baština i srušeno je unatoč negodovanju građana. Sve do susreta u knjižnici 's prošlošću Ludbrega' bio je to jedini spomen na dugogodišnjeg ludbreškog liječnika. A stariji će za mjesto gdje je danas nova zgrada u Gundulićevoj 8, sigurno još dugo govoriti: 'Vidiš, tu je nekad bila Peričićeva hiža.' Ana Havaić POGLEDAJTE U KINU LUDBREG 6. svibnja: Opasna metoda (biografska drama 99 min) Uloge: Michael Fassbender, Keira Knightley, Viggo Mortensen 13. svibnja: Jack i Jill: Ludi blizanci (komedija, 91 min) Uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino, Dana Carvey 20. svibnja: Žena u crnom (horor, 95 min) Uloge: Daniel Radcliffe, Janet McTeer, Ciarán Hinds 27. svibnja: Melankolija (SF film katastrofe 136 min) Uloge: Kirsten Dunst, Charlotte Gainsbourg, Kiefer Sutherland, Charlotte Rampling Filmovi su svake nedjelje u 19 sati. Ulaznica je 10 kuna. Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’ Priče za laku noć u svibnju 2. svibnja - Zdenka Andrijić: Anđeli 9. svibnja - Chris van Allsburg: Jumanji 16. svibnja - Madonna: Jabuka gospodina Peabodyja 23. svibnja - Velid Đekić: Povratak trsatskog zmaja 30. svibnja - Ana Smajo: Crtačica snova Priče za laku noć čitaju se u Gradskoj knjižnici svake srijede u 19 sati. 30. travnja 2012. U Gradskoj knjižnici 'Mladen Kerstner' Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske u Zagrebu bila je inicijator održavanja 'Noći knjige'. Ludbreg je bio jedan od 45 hrvatskih gradova gdje je održana ova manifestacija, naravno u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner'. Datum 23. travnja nije slučajno odabran. Naime, 23. travnja bio je Svjetski dan knjige i autorskih prava, a dan ranije Dan hrvatske knjige. Cilj je promicanje knjige, kulture čitanja, autora i izdavaštva. Tako je u Gradskoj knjižnici u ponedjeljak 23. travnja održano više vrlo zanimljivih programa od 19 do 23 sata. Primjerice, župni vikar vlč. Tihomir Kosec održao je predavanje 'Stvarnost simbola – Simbolička stvarnost', uz glazbeni ugođaj pjevačkog društva mladih 'Trinitas. K U LT U R A Noć knjige U četiri sata manifestacije građani su mogli donirati knjige, knjižnica je jednog posjetitelja nagradila besplatnim učlanjenjem, a zaboravljivi korisnici Gradske knjižnice mogli su posuđenu knjigu vratiti bez naplate zakasnine. Rekorder je bio član koji bi inače morao platiti 2.365 kuna zakasnine! Tijekom 'Noći knjige' knjižni fond Gradske knjižnice obogaćen je s 80-ak novih naslova koje je donirala Nakladnička kuća 'Znanje' iz Zagreba koju je nedavno kupio ludbreški 'Grafičar'. -Već dugo surađujemo s ludbreškom knjižnicom koja kupuje kod nas nove naslove, eto došlo je vrijeme i da mi nešto doniramo. Godišnje prodamo 70.000 knjiga, a one koje su najpopularnije u prodaji čak su i najpopularnije u knjižnicama. Ludbreš- Vlč. Tihomir Kosec održao je prigodno predavanje koj stoga poklanjamo naslove koji su među najtraženijima u našoj ponudi i uvjeren sam da će knjige odmah u ruke korisnicima - rekao je mr. Zvonimir Čimić, direktor 'Znanja'. Kupnjom nakladničke kuće 'Znanje' ludbreški 'Grafičar' uključio se među hrvatske izdavače. -Knjiga je učiteljica ljudi, odraz stanja u društvu, čitajući knjige rađaju se nove ideje. Mišljenja sam da uz sport i knjige imamo bolju, svjetliju budućnost. Ovo je naš mali doprinos da potaknemo više druženja naših građana s knjigom. Uvjeren sam da će se suradnja nastaviti. Knjižnici bi morali osigurati primjerene prostore za rad i opremiti je, da Ludbreg dobije 'dom knjige' – poručio je Franjo Beser, direktor 'Grafičara' prigodom donacije knjiga. Donatorima je zahvalio prof. Svoj doprinos dali su mladi iz ‘Trinitasa’ 13 Z. Čimić, ravnatelj knjižnice D.Bilić i F. Beser direktor ‘Grafičara’ prilikom primopredaje donacije knjiga NK ‘Znanje’ Dubravko Bilić, ravnatelj gradske knjižnice. 'Noć knjige' ima namjeru popularizirati knjige i vratiti knjigu u ruke čitatelja. Ako je suditi po posjetu ludbreškoj knjižnici, ali i sličnom vrlo uspješnom programu za muzeje po čijem je tragu održana prva 'Noć knjige', vjerujemo da će ova manifestacija imati sve više poklonika. Ludbrežani su sa zanimanjem pratili program Igrokaz oduševio umirovljenike Već treću godinu djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner' sa suradnicima čitaju 'Priče za laku noć'. Svake srijede mališani dožive novi susret s bajkom ili pričom. Pod vodstvom knjižničarke Edite Kutnjak-Zlatar napravljen je dodatni iskorak i počelo se s realizacijom novih projekata. Ovoga puta za ljude najstarije životne dobi. -Prije mjesec dana pripremili smo i u čitaonici izveli šaljiv igrokaz pod nazivom 'Nevjera'. Putem lokalnog radija pozvali smo zainteresirane građane, te bili iznenađeni velikim odazivom i pozitivnim reakcijama. Zbog toga smo predstavu odlučili približiti štićenicima Staračkog doma 'Smiraj' u Ludbregu – rekla je Edita. Predstava na humorističan način govori o jedinom pročelniku koji nema ljubavnicu, pa je uz pomoć supruge treba izmisliti kako bi bio u trendu. Izvode je glumciamateri starije životne dobi Vlasta Kudrna i Vlatko Hlupić, ujedno i autori igrokaza, a i Viktorija Zlatar, učenica 7. razreda pomaže u predstavi. Svi troje čine glumačku dru- Ivka Jagić i Dora Namjesnik – neka nam dođu još koji put Štićenici ‘Smiraja’ uživali su u igrokazu žinu 'Trio V'. -Ovo je drugi komad kojeg smo izveli Vlatko i ja. Prvi moj autorski uradak pod nazivom 'Minimalac' izveli smo krajem prošle godine i može se vidjeti na YouTube-u, a pozitivne reakcije stigle su nam čak iz Australije. Ideje za nove igrokaze crpimo iz fantastičnih predavanja koja u Gradskoj čitaonici drži kul- turna udruga 'Nova Akropola'. Za svibanj pripremamo novu predstavu 'Djetinjstvo indijanskog dječaka' prema knjizi C.A. Eastmana koju planiramo izvesti u perivoju dvorca Bathyany – rekla je Vlasta. Štićenici staračkog doma bili su oduševljeni predstavom nakon koje su se glumci amateri zadržali s njima u razgovoru. Novi prostor za kulturu Na otvaranju galerije u Gajevoj 18 - Željka i Darko Vlatko, Vlasta i Viktorija - Trio V -Imam 89 godina, 2,5 godine sam u domu. Dosad nam je Edita s 'ekipom' čitala bajke i priče, ali ovo je nešto posebno. Igrokaz mi se više sviđa jer sam to bolje razumjela nego ono dok čitaju – rekla je Dora Namjesnik. -Ja sam malo mlađa i imam 85 godina. Zdravlje me još dobro služi, a u domu sam dvije godine. Jako mi se svidio igrokaz, a posebno glumica koja svome mužu pokušava naći ljubavnicu. To je čudno i neobično, zato sam se tak nasmijala gledajući predstavu. Nadam se da će nam Edita sa svojom družinom doći još koji put – rekla je Ivka Jagić. Želja će se sigurno i ostvariti jer prvo slijedi nova priča, pa premijera u perivoju i onda novi igrokaz za štićenike doma. Dražen Vađunec Otvorena galerija Vilupek Na samom kraju travnja uz prigodni program u Ludbregu je otvorena galerija i radionica 'Vilupek', bračnog para Darka i Željke iz Legrada. Radionica i galerija bit će smještene u kući u Ulici Ljudevita Gaja na broju 18. Darko Vilupek je hobi pretvorio u posao, a bavi se izradom vitraja, svjetiljki i ogledala. Radi za poznate firme koje se bave pro- izvodnjom namještaja i njegovi vitraji nalaze mjesto u mnogim domovima širom Hrvatske i u inozemstvu. Radi idejna rješenja i vitraje u 20-ak crkava, kapela i župnih ureda. Mnoge objekte i domove krase njegovi vitraji različitih motiva, od modernog kubizma, do motiva iz prirode kao što su životinje, cvijeće, voće, drveće, motivi, veseli dječji motivi sa leptirima, pticama i slično. Supruga Željka izrađuje kreacije od stakla u boji. Bračni par Vilupek u ludbreškoj će se galeriji, kako su najavili, baviti organizacijom izložbi, a također seminarima i radionicama kako bi u rad sa staklom uključili što veći broj kreativaca i ljubitelja stakla. (domagoj busija) 14 SP O R T 30. travnja 2012. Polufinale kupa Zadrugar-Plitvica (G) Samo da je pošteno suđenje Pred nogometašima 'Zadrugara' uzbudljiva je završnica sezone. U prvenstvu su 'kauboji tik do vodećih, dok u kupu u poluzavršnici slijede ogledi protiv njegovih prošlogodišnjih osvajača 'Plitvice' iz Gojanca. Trener momčadi iz Hrastovskog Damir Sačer 'Pančo' načeo je najprije temu o prvenstvu gdje je 'Zadrugar' tik ispod vrha: -Moje je mišljenje da nismo podbacili. Pri vrhu smo, a za nešto više nedostaje nam malo više sportske sreće – kaže Sačer i daje dodatnu analizu o dvobojima s vodećima. –Kod kuće smo nadigrali i 'Dubravku' i 'Novi Marof ', ali nažalost da- lje od boda nije išlo. Pa, pogledajte primjer Barcelona-Chelsea ili neke druge. Bolji ne samo da odigraju neriješeno, nego i gube! Takav je nogomet – tvrdi strateg. Idemo na kup. Što sve znamo o 'Plitvici' iz Gojanca. -Dovoljno je reći da je to prošlogodišnji osvajač kupa. Iskusna je to ekipa, kvalitetna, a o detaljima ipak ne bih. No, oni su i jedina ekipa koja nas je ovog proljeća pobijedila u Hrastovskom. No, mi smo sada intenzivirali treninge, želimo učiniti dodatni napor da ostvarimo naš cilj – ulazak u finale, učinit ćemo sve što je u našoj moći da to napravimo. I zaista bi bilo jako lijepo da se tamo susretnemo s 'Podravinom' – kaže Damir Sačer. Finale u Ludbregu ili Varaždinu? -Ja sam samo trener. Odluku o tome gdje bi se ta utakmica igrala prepuštam onima koji vode nogometnu organizaciju.No, za kraj je popularni Pančo izustio barem nešto vezano uz dvoboje Zadrugar-Plitvica. -Samo bih želio da imamo pošteno suđenje. Pa, neka onda pobijedi bolji na zelenom terenu. I neka se on zove Zadrugar – poručio je trener nogometaša iz Hrastovskoga. Potpisujemo njegovu želju. Prvu Trener Damir Sačer – pojačali smo rad radi kupa jer žele finale utakmicu protiv Plitvice Zadrugar igra na svom terenu u Hrastovskom 16, a uzvrat je tjedan dana kasnije 23. svibnja u Gojancu. (nj) Danijel Kolak, kapetan Zadrugara Umjereni optimist Danijel Kolak-’Filek’: treba nam podrška navijača Marko Hranić, mladi član ludbreškog karate kluba Jedan od mnogih nadarenih mladih Ludbrega svakako je Marko Hranić, glazbenik i sportaš. Učenik je 7. razreda OŠ Ludbreg, đak je 5. razreda trube i klavira u Osnovnoj glazbenoj školi, svira u Puhačkom orkestru Ludbrega. Zanimaju ga informatika, strani jezici i kemija. No, sve ove aktivnosti uopće ne zahtijevaju kretanje. Zato mu je učitelj informatike Stiven Šijak predložio da se bavi i sportom. Karate se pokazalo odličnim rješenjem. -Karate sam zavolio već na prvom treningu. Član sam karate kluba 'Zen' Ludbreg dvije godine. To je vještina samoobrane koja razvija čitav organizam. Osjećam se izvrsno, uskoro ću polagati ispit za zeleni pojas. Dosad sam na svim turnirima osvajao medalje. Naročito sam ponosan na zlatnu i brončanu medalju s turnira u Gnasu u Austriji. Raduje me zlato i bronca koje sam osvojio prošli mjesec u Rasinji. Na natjecanjima je jako lijepo, družimo Dugogodišnjeg kapetana 'kauboja' iz Hrastovskog zatekli smo na treningu. On je uvijek dobre volje, nasmijan, kad vam treba on je na raspolaganju. Susretljiv: -Već osjećamo atmosferu velikog događaja, priznajem. Protiv Dinama 22.rujna 2010. bilo je nezaboravno. No, i naši skori suparnici u polufinalu županijskog kupa Plitvica iz Gojanca igrala je godinu dana ranije protiv zagrebačkog Dinama u pretkolu Hrvatskog kupa. Naravno, to nas upućuje na dodatni veliki oprez –kaže Danijel Kolak, kapetan Zadrugara. Prisjećamo se puta 'Zadrugara' prije dvije godine. Veliko finale Žu- panijskog kupa pred 2.200 gledatelja na stadionu u Varaždinu, nevjerojatno dobra utakmica i pobjeda u Pazinu protiv 'Pazinke' i epski ogled protiv zagrebačkog Dinama pred 1.800 gledatelja. Sada je prepreka da se ponovi taj put Plitvica Gojanec. -Riječ je o ozbiljnoj ekipi. Znam da i su i oni pred sebe stavili glavni cilj sezone proboj u finale kupa. Pobijedili su nas na proljeće, razmontirali. Ali, mi smo iz tog poraza izvukli pouke. Samo se nadam se da ćemo svi biti zdravi, a sigurno ćemo letjeti terenom, te vjerujem ispisati još jednu stranicu klupske povijesti u 65. godini obljetnice – kaže Danijel. Zato poziva navijače i poklonike nogometa cijelog kraja da bodrenjem pomognu Zadrugaru. -Pozivam ljubitelje nogometa da nas podrže 16. svibnja u Hrastovskom i tjedan dana kasnije u Gojancu. Odužit ćemo im se na najbolji način. I vi stari dobri sportski prijatelju, bilo bi dobro da nas malo kritikama i motivirate – moli kapetan. Ispunjavamo želju. Kauboji, ove sezone ne ličite na sebe, niti jedna 'skvo' vas se ne bi uplašila. Pucate ćorcima. Ne zna se ni ko pije ni ko plaća. Ne zna ljevica što radi desnica. Nemate šanse! Plitvica ide po dvostruku krunu. Dosta? A sad po finale. Pripremio: Neven Jerbić Medalje sa svih turnira Marko s trenerima Stankom Cindorijem i Bogdanom Lipićem Na treningu s prijateljicom Sharon Sinković se, upoznajemo se i poštujemo. Sustav natjecanja je takav da nije važan samo tvoj uspjeh, već i uspjeh cijelog kluba – kaže Marko. Treniraju ga Stanko Cindori vlasnik crnog pojasa 2.dan i Bogdan Na treningu trener samo govori, uči i ispravlja greške, a mi se trudimo napraviti vježbu što bolje. Na treningu nas ima i do 40-ak, podjednako dječaka i djevojčica. Najviše se družim sa Simonom, Lukom, Pavlom, Dajanom, Sharon i Klarom. Vježbaju i odrasli. To je sport za sve bez obzira na godine - rekao je Marko. Na natjecanjima nastupaju u katama, vježbi tehnika i udaraca sa zamišljenim protivnikom, te po želji i u kumitama, borbi s protivnikom koja sadrži udarce nogom i rukom. -U karateu nas uče disciplini, skromnosti i poštovanju i zato rado treniram. Prednosti bavljenja karateom su mnoge i zato pozivam sve da nam se pridruže – rekao je Marko. Lipić, majstor karatea u Europi, priznat u cijelom svijetu s crnim pojasom 7. dan. -Sretan sam što mogu učiti od njih. Cijenimo i slušamo trenere jer su u tom sportu postigli jako puno. U Rasinji je uzeo zlato i broncu Najviše se voli natjecati u katama, a želja mu je jednom otići na natjecanje u Japan. Marina Hižak SP O R T 30. travnja 2012. 15 Polufinale kupa Podravina-Ivančica Vratiti kup u Ludbreg Nogometni znalac, gentleman u kopačkama, dojmovi su nakon što upoznate stratega ludbreške 'Podravine' Branka Lađevića. Potpuno u nogometu, pa i sin Luka grabi očevim stopama. Igra polušpicu, a može opasan biti i na bočnome, a tek mu je 17 godina. Nadajmo se da će naslijediti očev igrački talent. Najprije nismo mogli, a da nekadašnjeg 'Varteksovca' ne upitamo kako je doživio havariju varaždinskog prvoligaša. Sa sjetom gleda 'Lađa' na NK 'Varaždin'. -Zaista mi je teško gledati agoniju bivšeg kluba. Nadam se da će se iznaći rješenje da klub igra u 2. HNL. Ako se spusti u županijsku ligu, treba mu barem šest godina da dođe do prvoligaškog statusa, pod uvjetom da u svakom rangu odmah osvoji naslov. Bojim se da će u suprotnom propasti brojne generacije mladih igrača koji tamo treniraju godinama. Jer oni su dosad igrali u Varteksu i ostavljali zadnju kap znoja znajući da će igrati u prvoligašu. Tužan sam – kaže Lađević. Vratimo se 'Podravini' kojoj predstoji završnica sezone. Momčad je ove, rekli bismo, stabilizirajuće sezone u sredini ljestvice trećeligaša. Očito je kod igrača manjak motivacije nakon odluke da se odustane od 2. HNL unatoč osvojenom naslovu. Boro kao primjer - uvijek najpošteniji odnos prema klubu i sportu Boris Kosir, napadač Podravine 'Bolji smo i ulazimo u finale' Borisa Kosira pronašli smo, a gdje drugdje nego na treningu 'Podravine'. Bez izostanka, na svakom daje maksimum, primjer mlađima koji se moraju ugledati na plavu devetku. Pobjeda u polufinalu ŽNS kupa velik je natjecateljski cilj: -Vrijeme je da pokažemo tko je najjači klub u Županiji. Neće biti lako. Ivančica je poletna, mlada ekipa, mislim i da su malo konstitucijski jači od nas. No, siguran sam da je naša igra bogatija, imamo više znalaca. Siguran sam da smo bolji.Prva od dvije polufinalne utakmice igrat će se na gradskom stadionu u Ludbregu. Boro se nada slijedećem: -Kao i trener mislim da bi bilo kakva pobjeda bila jako važna. Puni optimizma – trener Lađević, tajnik Namjesnik, domar Herenčić i ozlijeđeni Mladen Vađunec Teško da bi bilo koji trener mogao učiniti više. Lađević svaki trening studiozno sprema i posebno mu je žao što ponekad pojedinci s tribina ne prepoznaju njegov i rad igrača: -Izuzetno sam zadovoljan angažmanom igrača na treningu, a žao mi je što neki put dio igrača rad na treningu ne uspijeva prenijeti u utakmicu. I ponekad mi je žao što vrlo brzo Poslije kiše dolazi sunce – ispod duge kuje se pehar? tijekom utakmice poneki gledatelji gube strpljenje i počnu s uvredama našim igračima. Ajde reci prijatelju, jel' Boro Kosir, kapetan koji se ubija na svakom treningu i usput najbolji strijelac u povijesti kluba zaslužio onakve uzvike?-pita trener Lađević. Naravno da nije, Boro je uvijek na 120 posto, na utakmici ili treningu, svejedno. Zato je teško zamisliti da bi netko tako govorio, primjerice, o Giggsu iz Manchester Uniteda. -Ako treba spreman sam nakon utakmice održati konferenciju za gledatelje da zajednički dođemo do pravih rješenja, a da se za naše dečke navija svih 90 minuta. Zaslužuju to – kaže trener. Naš posjet gradskom stadionu ipak je imao drugi cilj – prikupiti podatke za najavu utakmica polufinala županijskog kupa s Ivančicom što slijedi u narednih 15-ak dana. –Klupski je prioritet vratiti kup nakon nekoliko sušnih godina u Ludbreg. Bit će teško. Oba prvenstvena susreta s Ivančicom završila su 1:1. U prvom ogledu, ako se sjećate bili smo dominantni, a njih je spašavao golman. U drugom dijelu veliki pad tako da je bod bio najrealniji. U Ivancu bod nije bio neuspjeh, s obzirom na ozlijeđene i kartonirane igrače – analizirao je Branko. Odakle prijeti najveća opasnost? -Centarfor Božak najveća nam je prijetnja. Okretan je i brz, neugodan za čuvanje. Prošao je 'Varteksovu' školu. Pripremit ću posebnu taktiku za njega – najavljuje Lađević. U redovima ivanečkog trećeligaša igra 'naš' Jurica Vručina! –Znam da je igrač tipa Jurice nedostajao Ivančanima. Brz i britki u obrani, opasan kad dođe naprijed na prekide. U prvenstvu protiv nas ušao je s prevelikom željom koja je možda uzrokovala i to da je skrivio kazneni Makar i s primljenim zgoditkom. Pobjeda diže samopouzdanje i sve ćemo napraviti da razveselimo brojne navijače.A finale 30. svibnja? -Velika mi je želja da se Podravina nađe u finalu s mojim 'Zadrugarom' u kojem sam počeo. Zaslužili su to dečki iz Hrastovskoga, smatram da su ipak malo bolji od respektabilne 'Plitvice' iz Gojanca – poručio je Boro. Podsjećamo da finalisti automatski stječu pravo nastupa u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa, pa navijamo za scenarij prema Borisovoj želji - finale kupa pred 2.000 gledatelja na varaždinskom Old Trafordu. (nj) udarac. No, svakako pripazit ćemo i na njegove izlete u naš kazneni prostor – otkriva trener Podravine. Prognoza? - U prvoj utakmici bitna je pobjeda, bilo kakva pa ću u uzvratu biti lakše. Ipak smo mi malo jači, imamo dužu klupu. A žarka mi je želja da nam se u finalu pridruži 'Zadrugar'. Koja bi to fešta bila za ljubitelje nogometa u ludbreškom kraju!- poručio je na kraju Branko Lađević jedna od najvećih lađa koja je uplovila u naše pristanište. Prva utakmica igra se u Ludbregu 15., a uzvrat je u Ivancu 22. svibnja. Pripremio: Neven Jerbić Prva liga Nogometnog središta Ludbreg Druga liga NS Ludbreg Kreće uzbudljiva završnica Dinamo (A) u prednosti Četiri svibanjska i jedno lipanjsko kolo tek će razriješiti najvažnije odluke u prvenstvu lige. Ne bismo se iznenadili da baš posljednje 26. kolo 3. lipnja donosi odluku o prvaku, možda i o ispadanju. Naime, posljednje kolo donosi u Slokovcu ogled dvojca s vrha domaće Sloge i Razvitka iz Čićkovine. Dakako, upitno je hoće li do posljednjeg kola suparnici biti unutar tri boda što bi donijelo potpuno neizvjesnu završnicu i najuzbudljiviji mogući kraj sezone. Suparnici se ganjaju zapravo od početka prvenstva i lako je moguće da će baš odlučiti i posljednji, igrom slučaja ujedno i njihov međusobni susret. Sloga je u proljeće od 15. kola osjetno hendikepirana zbog teže ozljede vjerojatno do tada ponajboljeg igrača sezone Davora Matijašeca, pa je momčad iz Čićkovine možda čak i u prednosti. Bez izgleda još uvijek nije niti Mladost iz Sigeca za koju nam se čini da čak ima i nešto lakši raspored od konkurenata iz Čićkovine i Slokovca, ali u ludbreškom nogometu to ne mora puno značiti. Raspored Valja pogledati raspored suparnika u zadnjih pet kola. Prije zadnje utakmice sa Slogom momčad Razvitka očekuju domaće utakmice s Gorom i Dravom, a mora na teža gostovanja u Veliki Bukovec i Sesvete. Sloga gostuje kod Podravca, Plitvice i Radničkog, a domaćin je Dravi i u zadnjem kolu izravnom suparniku Razvitku. I Razvitku i Slogi, dakle, raspored nije baš lagan. Kiksevima tog dvojca nada se Mladost koju očekuju domaći dvoboji u Sigecu s Lunjkovcem, Ajaxom i Plitvicom iz Selnika, a mora u Karlovec i Martijanec. Dakle, 3. lipnja prvaci će gotovo sigurno slaviti u Slokovcu, upitno je tek tko će to biti ili možda 'mladostaši' u Martijancu ako im se poklope rezultati. Neizvjesno bi moglo do samog kraja biti i u borbi za opstanak, Gora i Lunjkovec najveći su možda i jedini konkurenti za posljednje 14. mjesto kojeg žele izbjeći. Nešto slično i u borbi za prvaka i ovdje imamo dvoboj izravnih suparnika, ali ne u zadnjem nego u predzadnjem kolu. Gora je triput domaćin i dvaput gost, pa je tu u prednosti jer je kod Lunjkovca obrnuto. No, suparnici se izravno sastaju u Lunjkovcu u 25. kolu posljednje nedjelje svibnja koja bi mogla presuditi. U Globočecu će gostovati Radnički, Bukovčan '27 i Karlovec, a Gora mora u Čićkovinu i u Lunjkovec. Lunjkovčani će osim Gori biti domaćini još samo Poletu, a gostuju u Sigecu, Velikom Bukovcu i u Sesvetama. U svakom slučaju poklonike nogometa i pratitelje ludbreških liga očekuju iznimna uzbuđenja i prije nego počnemo navijati za državnu vrstu na EURO-u u Poljskoj i Ukrajini. Članovi Druge lige NS Ludbreg već su odradili i dva kola trećeg odlučnog kruga prvenstva. Iza nas je derbi u Apatiji posljednje travanjske nedjelje između domaćeg Dinama i Novakovca koji je završen bez pobjednika 3:3. Dinamo je time sačuvao značajnu prednost, ali prvenstvo još nije odlučeno. Momčad iz Apatije ima važna tri boda prednosti, ali i utakmicu manje, pa je i dalje u osjetno boljoj poziciji od pratitelja. Slijedi dvoboj dva Dinama u Vrbanovcu koji je puno značajniji domaćinu, dok gost iz Apatije ima pravo na jedan kiks, a u slučaju pobjede prvenstvo bi bilo riješeno. Naime, iza tog dvoboja ‘plave’ iz Apatije očekuju najlakši protivnici i sve izuzev četiri pobjede bilo bi veliko iznenađenje. Teško je vjerovati da će Dinamo propustiti takvu, iznimno veliku prigodu za osvajanje naslova i povratak u društvo najboljih odnosno prvoligaša ludbreškog nogometa. Matematika ipak ukazuje da je potreban oprez jer momčadi Dinama još uvijek nije potvrdila naslov i donijela ga u Apatiju. Teorija još uvijek daje male izglede nogometašima iz Vrbanovaca i Novakovca. Bez obzira kako završilo, liga je kvalitetom napredovala u odnosu na prethodne sezone jer sada ima čak četiri momčadi koje ne zaostaju puno kvalitetnom jedna za drugom što je svakako donijelo draž i više interesa za ovaj, najniži stupanj ludbreškog nogometnog natjecanja. Prvenstvo također završava prve nedjelje lipnja. 16 30. travnja 2012. Tihomir Bendelja (17), svjetski velemajstor u twirlingu ŠALJITE FOTKE! Foto rubrika za čitatelje Tihomir - svjetski i europski prvak, prvi hrvatski supertalent Promotor Ludbrega Ovaj mladić nadaleko je pronio glas o Ludbregu kao član twirling kluba. Tihomir Bendelja. Živi u Hrženici, đak je 3. razreda Gospodarske škole Varaždin, nada se budući student na FOI-u. Sjećamo ga se kao prvog hrvatskog supertalenta. Već je uzeo brojna zlata na svjetskim i europskim natjecanjima. Nedavno je u Švicarskoj dodao svjetski naslov u rhythmic-twirlu, a u disciplini solo jedan štap osvojio je srebro. Do toga nije nimalo lako doći, iza njega su godine i tisuće sati upornog vježbanja. -Uoči većih natjecanja vježbam skoro svaki dan po dva sata. Počeo sam s 9 godina, na početku su mi ruke puno put bile krvave jer kad štap doleti iz zraka, a ti ga ne hvataš može biti bolno kad tresne po ruci. I sad se ponekad to dogodi, ali rjeđe – kaže nam Tihomir kojeg smo zatekli u ludbreškoj dvorani gdje se s twirlingašicama pripremao za državno prvenstvo u Cavtatu koje je bilo zadnjeg vikenda travnja. –Vježbam osam godina. Prvo svjetsko zlato osvojio sam 2006. u Nizozemskoj. Od važnijih natjecanja ističem ono iduće svjetsko nakon Nizozemske s tri druga mjesta. Najdraže mi je zlato iz Škotske s europskog jer je bilo u duetu s Teom Softić, sami smo radili koreografiju, a pobijedili smo najveće suparnike.Malo je mladića u Hrvatskoj u twirlingu, petorica, ali u Europi i svijetu konkurencija je vrlo jaka. -U Europi ima puno dobrih, a najjači su Francuzi. U svijetu su to Amerikanci, oni su profesionalci. Baš sam sad pobijedio u rhythmic-twirlu Jonathtana iz SAD-a, vrhunskog twirlingaša. Za pobjedu nad njim moraš dati više od maksimuma. Iz našeg kluba tamo su se natjecale Tea Softić, Marija Kirić i Aleksandra Kučeković. Tea mi je pomogla pri treningu prema koreografiji trenera iz Italije, pa smo u siječnju išli k njemu da popravimo kaj treba u izvedbi.Što je važno za twirling? -Koordinacija pokreta, ritam, 'osjećaj' glazbe, biti dobar plesač. Sad se natječem samo u rhythmictwirlu i solo 1 štap, ne stignem vježbati ostale discipline. Jest, puno sam proputoval i meni vam je svugdje lijepo. U školi sve stignem nadoknaditi. Nema nikakvih problema ako poštuješ raspored koji napraviš. Živim na relaciji HrženicaVaraždin-Ludbreg, ne mogu na vozački zbog godina. Treba se priviknuti i ako to volite kak ja twirling onda je sve lako - kaže Tihomir. Zbog godina ne može postati službeni trener, pa je neslužbeni. -Ne mogu polagati za trenersku licencu prije 18, ali kad ih navršim idem odmah na ispit. Naše cure vježbam 4 godine, a i cure u Donjem Kraljevcu. Ponekad vičem, al za njihovo dobro da budu bolje.'Supertalent' i ima li od toga koristi. -Imali smo tri emisije i finale. Problem mi je bio niski studio jer štap bacam jako visoko. Moral sam se prilagoditi - bacati niže, a brže raditi elemente. Lijepo smo se družili. Supertalent mi je ipak nešto donio - nagradu od 200.000 kuna, tak da su se vratila odricanja obitelji, a moj trud isplatio. Sad me zovu za predavača u Nizozemsku i Rumunjsku. Vjerojatno idem na jedno natjecanje u Belgiju, pa Francusku. Zovu na sve strane da nastupam u raznim prigodama. Zahvaljujem Gradu Ludbregu na pomoći oko odlaska na natjecanja i korištenja gradske dvorane. Hvala svima koji su mi pomogli.Pred Tihomirom su novi izazovi, medalje. Pravi promotor grada. Podsjećanje na jedan od njegovih brojnih nastupa u Ludbregu Poziv stalnim suradnicima u prošlom broju urodio je plodom. Naime, javio Miroslav Vađunec, student iz Vinograda Ludbreških. S tri prekrasna motiva iz prirode, ali imamo mjesta samo za dvije fotke! Pogledajte samo ove fenomenalne fotke! -Čekal sam da za vas snimim ovog fazana, trebalo mi je 2 tjedna čekanja i naganjanja po šumi i vinogradima da ga poslikam. Al eto trud se isplatio. Pčela je ranjena, kapi kiše slomile su joj krila i ne može poletjeti. I zato je stajala nepomično dok sam je slikao. Slikana je ‘focus stacking’ tehnikom, više različitih fokusa spojenih u jedan, ima o tehnici puno na internetu, da se dobije što je moguće više detalja. Slike su klasična digitalna fotografija, nisu HDR – kaže Miro. Pozivamo i ostale naše suradnike, a i one koji to žele postati da se jave lijepim, zanimljivim i neobičnim fotografijama koje mogu poslati na: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Fazan na cesti (autor: Miroslav Vađunec) Ranjena pčela (autor: Miroslav Vađunec)
© Copyright 2024 Paperzz
