Poštarina plaćena u HP-u d.d. u sortirnici HRVATSKI 10200 Zagreb UMIROVLJENIČKI list ZAGREB, CIJENA 7,00 KN GODI©TE: LXVII BROJ 9/2013. RUJAN 2013. ODLIKOVAN ODLUKOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE 30. SVIBNJA 2007. POVELJOM REPUBLIKE HRVATSKE UTEMELJEN 1946. CRNI OBLACI NAD UMIROVLJENICIMA *** PREISPITATI OPSTANAK DRUGOG MIROVINSKOG STUPA *** POVEĆANJE DOPUNSKOG ZDRASTVENOG UGROŽAVA NAJSIROMAŠNIJE 1 4 3 5 RUJAN 2013.indd 3 2 6 9/18/13 8:29:27 AM STR. 5 Osvrt PREISPITATI OPSTANAK DRUGOG MIROVINSKOG STUPA STR. 6 Iz Hrvatskog sabora MIROVINSKA REFORMA - teze Ministarstva rada i mirovinskog sustava STR. 7 Priopćenje za javnost iz Matice povećanje dopunskog zdravstvenog ugrožava najsiromašnije STR. 9 Ovrhe nedostaci sadašnjeg sustava ovrha STR. 13 i 14 Mirovinski vodič HZMO STR. 15 - 18 HZZO - VODIČ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI: 1. Susret umirovljenika Virovitičkopodravske županije 2. Vrbovec – Kaj su jeli naši stari 3. Polaznici tečaja za kompjutere u Sisku 4. Članovi Udruge Brod – Moravice na izletu 5. Ekipa Podružnice Hreljin – pobjednica na Opatijskoj olimpijadi umirovljenika 6. Štefanje – Godišnja skupština Udruge KOMENTAR OVOG BROJA U OVOM BROJU: Crni oblaci nad umirovljenicima Posljednjih smo tjedana obasuti mnogobrojnim nepovoljnim vijestima kad je riječ o umirovljenicima, koje vrlo bitno utječu na standard. Ministar Mrsić je navijestio produženje radnoga vijeka do 67 godina; zdravstvena reforma i dalje umanjuje ili otežava neka prava na zdravstvene usluge umirovljenika; HZZO uvodi jedinstvenu stopu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Načelno, ona se (pod pritiskom nadolazeće konkurencije) generalno smanjuje s 80 na 70 kuna, ali se za sve umirovljenika kojima su mirovine ispod 5.108 kuna povećava za 20 kuna. Takvih je više od 90 posto. Time je odmah neutraliziran učinak posljednje korekcije mirovina (1 posto). Hrvatsko gospodarstvo, mjereno veličinom skoj trebalo 2 milijuna osiguranika. Računice BDP-a, danas je na razini onoga prije deset održivosti cijeloga sustava čak govore o potrebi godina, a država je u tom 2,5 milijuna osiguranika. razdoblju osjetno povećala Kad bismo stvarno ogopotrošnju. Najave da ćemo ljeli strukturu osiguranika, se standardu iz 2008. vratiti vidjeli bismo da Hrvatskoj tek 2020. dodatni je uteg zapravo nedostaje više od ukupnom stanju. Dodamo li 900.000 novih radnih mjesvemu tome i daljnji pritisak sta. Formalno, to ne bi smio na povećanje cijena temeljbiti problem, jer Državni nih životnih potreba (hrane, zavod za statistiku u svom najamnine, struje, plina i činajnovijem izvješću (razdostoće) dobivamo zaista vrlo blje siječanj-ožujak 2013.) nepovoljnu sliku ukupnoga ukazuje da u Hrvatskoj ne stvarnoga stanja u društvu. radi čak 56,8 posto radno Pritom ne smijemo smetnusposobnog stanovništva ti s uma da sve te teškoće (stariji od 15 godina). To je u najvećoj mjeri pogađaju armija od 3,79 milijuna ljudi. umirovljenike. Uostalom, Ako odbijemo od toga 1,2 najave o daljnjem porastu umirovljenika I 650 djece Piπe: Ante GavranoviÊ siromaštva time dobivaju ispod 15 godina još uvijek svoje utemeljenje, a analize dobivamo impresivnu brojpada standarda (od 2008. na ovamo) samo po- ku od gotovo dva milijuna ljudi koji nisu obutvrđuju loše činjenično stanje. hvaćeni radom. Može li si država s 4,4 milijuna ljudi dopustiti takav luksuz? Bez novih radnih mjesta nema rješenja Iluzija je da ćemo uskoro doseći očekivanja ministra, a kamoli stvarne potrebe. Uostalom, U srpnju 2013. u Hrvatskoj je bilo 1,506.369 analiza novootvorenih radnih mjesta u dvogoosiguranika i, istodobno, 1,219.594 korisnika dišnjem razdoblju sadašnje garniture na vlasti mirovina. Približno takav odnos bilježimo već (ali i one prethodne) jasno pokazuje da su to dulje vrijeme. Sve to upućuje da je postojeći samo tlapnje. S jedne strane slavimo otvaramirovinski sustav u takvim okvirima zaista - ne- nje i do 10 radnih mjesta, a zatvaramo oči pred održiv. Za dugoročnije spašavanje cijeloga su- stalnim gubitkom dosadašnjih radnih mjesta, stva bile bi potrebne radikalne promjene, prije napose u prerađivačkoj industriji. U srpnju svega u povećanju broja osiguranika. Umjesto 2012. u prerađivačkoj industriji je bilo zaposlesadašnjeg odnosa gdje na jednog umirovljeni- no 206.594 radnika; u srpnju ove godine bilo ih ka dolazi samo 1,2 osiguranika, odnos bi treba- je gotovo 5000 manje (201.568). lo potpuno obrnuti u 1 prema 2,1. To znači, a (nastavak na 4. stranici) to minister Mrsić stalno napominje, da bi Hrvat- HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske Za izdavaËa: Vladimir NOÆARI∆ Glavni urednik: Branko CVetkOVI∆ PomoÊnik glavnog urednika: Savan tOMA©eVI∆ Uredniπtvo: Branko CVetkOVI∆, Savan tOMA©eVI∆, Ante GAVRANOVI∆, Jozo PetRI»eVI∆, Ivica kOVA»eVI∆ ADReSA UReDNI©tVA: 10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I Tel.: 01/45 50 918 www.muh.hr E-mail: [email protected] (za rukopise) E-mail: [email protected] Tajnica uredniπtva: Ljerka SeDAk Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata) Lektorica: Vlasta ANtOLI∆ Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na adresu: Kompjutorska obrada: Lidija tORMA i Gordana PetRINJAk MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Zagreb, PreradoviÊeva 33/I, E-mail: [email protected] (za oglase) MATIČNI BROJ OIB ŽIRORAČUN IBAN SWIFT Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87 tel./fax: komercijala 01/48 41 382 List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju. Anonimne priloge ne objavljujemo. 03227316 77667944125 2340009-1100010338 HR14 2340 0091 1000 10338 703000-004981-PBZGHR2x (za devizna plaćanja) 4 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. (nastavak sa 3. stranice) Ante GavranoviÊ: Crni oblaci nad umirovljenicima Sporna dobna granica odlaska u mirovinu Iako je naišlo na kritiku, podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, objektivno se očekivalo. U najvećem broju europskih zemalja, članica EU, to se opravdava očekivanim produljenjem životnoga vijeka. No, iako se unutar EU spominje i podizanje te granice na razinu od 70 godina (u Njemačkoj na 69), najveći broj tih zemalja ima duži vijek životnog trajanja od stanovnika Hrvatske, ali i nižu dobnu granicu (65 godina). U tom smislu je upitno trebamo li mi ići iznad tih okvira. Na to je još nedavno (s pravom) upozoravao ministar Mrsić, ali je – čini se pod pritiskom neoborivih činjenica o stanju u ukupnom sustavu – pokleknuo i odmah posegnuo za zaista nepopularnom mjerom povećanja životne dobi i granice za odlazak u mirovinu. Jedan je komentator tim povodom napisao:” radili mi do 67, 70 ili stote, bez jakog rasta zaposlenosti i širih društvenih i radnih reformi neće se fondovi mirovinskog osiguranja bolje puniti, a mirovine će i dalje biti bijedne”. I to je prava stvarnost! Papreno skup tranzicijski trošak Uvijek iznova moramo se zapitati što je Hrvatsku dovelo do stanja da od 38 zemalja Europe tek na 30. mjestu po razini BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek BDP-a u EU. U 2008. ostvarili smo prosjek od 63 posto toga prosjeka, da bi u 2011. i 2012, taj udio pao na 61 posto. Nadalje, smanjena je razina razvijenosti i ukupne konkurentnosti države u odnosu na razdoblje prije krize, ali i u odnosu na zemlje u okruženju. Tome je velikim dijelom pridonijela ukupno smanjena poslovna aktivnost, ali još više – malodušje, nevjerica u bolju budućnost, očigledan bezidejnost kako se izvući iz ove krize što sve više postaje nemila naša stvarnost. Možda stoga treba podsjetiti na neke važne čimbenike koji su pridonijeli takvom stanju i ukupno nepovoljnoj društvenoj i gospodarskoj atmosferi: ✗ Hrvatska je prošla rat, ali to nije jedini, a danas možda više ni glavni razlog što još nije postignuto ni 90 posto BDP-a s kraja devedesetih godina prošloga stoljeća. Glavni je uzrok u previsoko plaćenom tranzicijskom trošku, u sustavnom uništavanju industrijskih kapaciteta, u ekonomskoj politici koja je vođena zabludom da je makroekonomska stabilnost dovoljan uvjet gospodarskoga rasta te u izostajanju politike konkurentnosti. ✗ U osnovi slabe vanjskotrgovinske i unutrašnje konkurentnosti visoki su troškovi, posebno troškovi rada te, kao glavni čimbenik, razmjerno niska produktivnost, tj. mala dodana vrijednost po stanovniku. U tom smislu je povećanje dodane vrijednosti odnosno produktivnosti temeljni konkurentski izazov našeg gospodarstva. ✗ Opterećenost porezima na dobra i usluge, koje je najviše među svim uspoređenim tranzicijskim zemljama, neizravno pogađa poduzetnike jer smanjuje efektivnu domaću potražnju. Tako su nisko izravno porezno opterećenje poduzeća i visoko neizravno opterećenje potrošača hrvatski model financiranja velikoga javnog sektora. ✗ Slaba potražnja za domaćim proizvodima odnosno ograničene tržišne mogućnosti odraz su slabe unutrašnje i vanjskotrgovinske konkurentnosti domaćih proizvođača. Tome uvelike doprinosi relativno slaba konkurencija na domaćem tržištu. Stoga su zaštita tržišnoga natjecanja i snižavanje zakonodavnih i regulativnih ulaznih i izlaznih barijera ključni za otvaranje domaćeg tržišta. Tu je i slaba međusobna povezanost domaćih proizvođača te izrazita ovisnost o stranim dobavljačima proizvodnih inputa, dok primjeri dinamične suradnje u obliku klastera u osnovi ne postoje. Nedostaju nove investicije u proizvodnju ✗ Rast hrvatskoga gospodarstva do sada se uglavnom temeljio na postojećim gospodarskim kapacitetima, prije svega na području turizma i brodogradnje. Novih investicija u proizvodnju uglavnom nije bilo. Postojeće investicije dominantno su vezane uz obnovu, infrastrukturu i građevinarstvo, a strana ulaganja nisu korištena kao poluga razvoja, izvoza i unapređenja tehnološke razine. Osjetno zaostajemo i u ulaganjima u obrazovanje i inovacije, bez kojih nema bitnoga napretka. ✗ Restrukturiranje hrvatskih poduzeća pretežito je temeljeno na tzv. defenzivnom ili pasivnom restrukturiranju. To je vidljivo u smanjivanju proizvodnih kapaciteta, posebice u prerađivačkoj industriji, zatim u opadanju broja zaposlenih, napuštanju pratećih djelatnosti i na drugim oblicima smanjenja troškova poslovanja. ✗ Poduzetništvo odnosno osnivanje novih poduzeća je vrlo slaba strana konkurentnosti Hrvatske unatoč relativno jednostavnom osnivanju novih poduzeća. Stopa otvaranja kao i zatvaranja poduzeća je vrlo niska. Problem je očito u sporom zatvaranju starih i otvaranju novih radnih mjesta. Daljnji visoki rast, međutim, nije moguć bez intenziviranja restrukturiranja poduzeća, odnosno istovremenog zatvaranja neprofitabilnih i otvaranja novih poduzeća. ✗ U Hrvatskoj su plaće korigirane razinom produktivnosti na razini prosjeka zemalja EU. Tako Hrvatska nema konkurentsku prednost u troškovima rada. U Hrvatskoj su, istina, plaće otprilike četiri puta manje nego u EU, no u odnosu na druge zemlje tranzicije, osobito one koje su 2004. godine postale članice EU, prosječni trošak rada veći je za 54 posto. U usporedbi s većinom tranzicijskih zemalja u Hrvatskoj su ostali troškovi poslovanja – energije, financija, komunikacija i slično – izrazito veći. ✗ Visok udio stanovništva sa srednjom stručnom spremom uz visoke troškove rada ne predstavlja konkurentsku prednost Hrvatske. Radna snaga takve obrazovne razine obično je usko specijalizirana, što zahtijeva kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje, posebno u pogledu usvajanja novih tehnologija. Međutim, slabi konkurentski pritisak i tehnološka pozicija poduzeća ne potiču poduzeća na ulaganja u stručno usavršavanje. ✗ Analize pokazuju da u nekim aspektima država relativno dobro obavlja svoju ulogu (porezni sustav, primjena određenih zakona i propisa), ali najveća slabost države s aspekta konkurentnosti vidljiva je u sudstvu. Ono nije učinkovito niti dovoljno transparentno. To, uz ostalo, usporava strukturne promjene. Uz to, značajne su i regulativne prepreke investiranju i poslovanju te je godinama bilo prisutno preintenzivno subvencioniranje nekonkurentnog gospodarstva. Iz ovog “popisa” stvarnih problema u gospodarskom i socijalnom položaju stanovnika Hrvatske, a posebno umirovljenika, svaka bi Vlada morala potražiti konkretna rješenja i na tome graditi svoje programe oporavka. Jer, bez rješenja tih pitanja nema napretka ni boljitka, a kamoli obećanog blagostanja. Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. 5 OSVRT Preispitati opstanak Drugog mirovinskog stupa Matica umirovljenika Hrvatske objavila je nedavno priopćenje za javnost u kojem je zauzela stav da u pripremama novog Zakona o mirovinskom osiguranju treba temeljito analizirati postojeća tri stupa mirovinskog osiguranja i preispitati daljnji opstanak drugog obveznog stupa koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Reakcija je to na najave i prijedloge da se poveća doprinos za drugi stup mirovinskog osiguranja jer je Matica već ranije, nizom argumenata nagovijestila, da se s tim ne slaže. Inače, ukupan doprinos za mirovinsko osiguranje iznosi 20 dok su prihodi iz doprinosa iznosili 19,3 milijarde kuna te da gotovo posto iz bruto plaće zaposlenih. Za prvi mirovinski stup gene- svu tu razliku plaćaju građani kroz poreze.“ racijske solidarnosti izdvaja se 15, a za drugi, također obvezni Obzirom da se često pojavljuju ove brojke valja ih malo analizimirovinski stup, pet posto. Od 2002, godine u drugi stup kapi- rati. Evo, recimo, prema službenim podacima prosječna mjesečtalizirane štednje već je akumulirano oko 55 milijardi kuna, a po na bruto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj 2012. godine iznosila nekim podacima i više. To je novac koji je otkinut iz sigurnijeg je 7.875 kuna. Istovremeno je bilo 1.432.740 zaposlenih, odnosustava generacijske solidarnosti i usmjeren u nesigurnu indivi- sno onih koji plaćaju mirovinsko osiguranje. Jednostavnom račudualnu kapitaliziranu štednju, u privatne bankarske fondove koji nicom iz tih podataka se dolazi do brojke 135,39 milijardi kuna najmanje brinu o umirovljenicima, a najviše o svojim apetitima na koliko godišnje iznosi bruto plaća za sve zaposlene. Budući da se umirovljenička sredstva. za mirovinsko osiguranje izdvaja 2o posto, to znači da je samo Činjenica jest da već sad raspolažu sa četvrtilani uplaćeno 27 milijardi kuna. Doprinos samo nom ukupnih mirovinskih sredstava, a silno i neza prvi mirovinski stup iznosio je 20,3 milijarde taktično pritišću, napadaju i okrivljuju umirovljenikuna. ke, samo s ciljem da dobiju još više u svoj džep i Vidimo da gospoda ne zbrajaju oba doprinosa, da se zbog toga poveća doprinos za drugi stup sa nego samo onaj koji ide za prvi stup generacijpet na sedam pa čak i do deset posto. ske solidarnosti. A novac koji je preusmjeren u Već do sada su najteže posljedice osjetili oni njihove privatne fondove kapitalizirane štednje koji su na temelju uplata u taj stup bili krenuli u prešućuju kao da nije uplaćen za mirovine. Znamirovinu. Nisu shvatili da treba proći puno godina či, za sredstva koja su oni zgrabili od uplaćenih da bi se mirovina na temelju tih uplata poboljšala. doprinosa i s njima raspolažu, pokvareno optuEkonomski institut Zagreb je izračunao da će te žuju umirovljenike da ih uzimaju od poreznih obmirovine 2017. godine biti 22 posto niže od miveznika. Ako je tako onda nije ni trebalo ići preko rovina iz prvog stupa, a deset godina kasnije 17 umirovljenika, nego taj novac izravno iz državnog posto niže. proračuna plaćati u privatne mirovinske fondove. Silan je pritisak bankarskih lobija kojima je cilj Jer se tako i tako svodi na isto, s tim što bi onda Piše: Savan TOMAŠEVIĆ privatizacija mirovinskog osiguranja i preuzimakrivnja bila usmjerena na pravu adresu, a ne na nje što više novca namijenjenih umirovljenicima. umirovljenike. Na primjer, upravo je u jednom tiražnom listu kod nas objavljen je Prvi obvezni stup međugeneracijske solidarnosti ili Bismarckov tekst koji plaši umirovljenike naslovom „Kolaps mirovinskog susta- sustav uveden je u Njemačkoj u drugoj polovici XIX. stoljeća i va“, a prenesen je i na nekim portalima i korišten u drugim medijima uspješno se primjenjuje u većini zemalja i danas. A sustav kapipa i u „mudrim“ raspravama. Polazi se, sad već uobičajeno, od talizirane mirovinske štednje izvorno dolazi iz Amerike i odgovara demografije pa se upozorava da ćemo imati sve više starijeg sta- isključivo bankarskom sektoru. Na koncu banke imaju najveću novništva, a time i onih koje treba „uzdržavati“. O umirovljenicima korist od toga. se govori kao da su to socijalni slučajevi odnosno bokci koji prose Umirovljenicima se, međutim, treba jamčiti određena razina socida im se nešto udijeli, a ne da su to ljudi koji su zaradili za svoju jalne sigurnosti, prije svega kroz obvezni prvi mirovinski stup, a na starost. Bankarski i financijski lobiji su prešli svaku mjeru, posebno dobrovoljnoj osnovi i treći stup kapitalizirane štednje. u Hrvatskoj. Služe se i manipulacijama da bi zamaglili oči starcima koji s prosječnom mirovinom od svega 2.205 kuna jedva preživDržava godišnje daje više od pet milijardi kuna fondovima, ljavaju, a Matica je upozorila da čak oko 50 posto umirovljenika koji zatim moraju najvećim dijelom tog novca – oko dvije trećine ima prosječnu mirovinu manju od mizernih 1.300 kuna. Gospoda – kupiti državne obveznice, odnosno kreditirati njime državu. iz Svjetske banke, MMF-a i njihovi lobisti iz financijskih krugova Dakle, privatni mirovinski fondovi – koji rade u sklopu četiriju u Hrvatskoj bezdušno, bez imalo socijalne osjetljivosti, predlažu najvećih banaka – skupili su na računima tolike milijarde kuna, daljnje kresanje mirovina sirotinji koja jedva preživljava i s tako nikoje je država izgubila i morala nadoknaditi zaduživanjem uz skim postojećim primanjima. kamate, i to kod tih istih mirovinskih fondova. Točno je da ima sve više starijeg stanovništva i da je to trend, Nedavno su drugi stup u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj ukiali ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi pa i u svijetu. Sve nuli, a prije toga su ga odbili u Sloveniji i Češkoj. Takav model češće čujemo iz istih lobija optužbe kako umirovljenici najviše uopće nije socijalno osjetljiv i doveo je sustave u veliku krizu. opterećuju državni proračun u Hrvatskoj i kako su najveća kočnica Stoga ta iskustva i nama trebaju i moraju biti na umu u traženju gospodarskom razvoju. Tako se kaže da su samo prošle godine rješenja za isti problem. „ukupni rashodi mirovinskog sustava iznosili su 35,7 milijardi kuna, 6 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. IZ HRVATSKOG SABORA MIROVINSKA REFORMA – teze Ministarstva rada i mirovinskog sustava U studenom bi u saborsku raspravu trebao stići prijedlog izmjena dopuna postojećeg ili za donošenje potpuno novog Zakona o mirovinskom osiguranju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava stavilo je na raspravu ja (građevinari, ronioci, balerine……) već samo u nekim intelektualteze o izmjenama u mirovinskom sustavu Hrvatske, a još nije do- nim zanimanjima (liječnici, sveučilišni profesori, suci, advokati…..). govoreno, da li će se izmjene raditi u postojećem ZOMO-u ili će to Zbog toga bi se sigurno pojačao pritisak na odlazak u invalidsku biti novi ZOMO, jer je postojeći od 1999. godine mirovinu, a već danas je svaki četvrti umirovljenik pretrpio već 13 izmjena. Najveći problem našeg korisnik invalidske mirovine, po čemu smo vodeći mirovinskog sustava je omjer zaposlenika i umirou EU. Cilj je prijedloga da se što kasnije odlazi u vljenika, koji je od 1:3 iz 1990. godine u lipnju 2013. mirovinu, a što manji broj godina koristi mirovina iznosio 1:1,23 što je neodrživo. Zbog toga se na 19 i tako smanji pritisak na državni proračun. Mi koji milijardi prikupljenih doprinosa zaposlenika mora se bavimo umirovljeničkim aktualnim problemima iz državnog proračuna dodati još 16 milijardi za smatramo da se povećanjem dobne granice prije ukupnih 35 milijardi rashoda za mirovine. Do ovog svih trebaju baviti radnički sindikati i Gospodarsko katastrofalnog pada omjera došlo je u razdoblju socijalno vijeće, jer se radi o umirovljenju sadašnjih 1990.-1998. kad se u privatizacijskoj pljački broj radnika i umirovljenju tek u 2031. godini. zaposlenika smanjio za 500.000, a broj umirovlje2. Usklađivanje mirovina – dosad je poznato nika povećao za 300.000. Čak i da sada 300.000 kako je usklađivanje „švicarskom“ formulom nanijelo nezaposlenih pronađe radno mjesto, omjer bi se puno štete umirovljenicima i u zadnjih 10 i više gopovećao tek na 1:1,48 što bi tek ublažilo probleme dine zaostatak od 10 posto u odnosu na plaće, gdje mirovinskog sustava. sada hrvatske mirovine svojim udjelom u prosječnoj Dolaskom krize prije pet godina i mirovinski suplaći čvrsto drže začelje u državama EU. Koliko je stavi ostalih država EU su se našli u poteškoćama. Piše: Željko Šemper, saborski katastrofalan udio prosječne hrvatske mirovine u zastupnik Kad se pogledaju podaci o mirovinskim rashodima prosječnoj plaći od 39 ili 40 posto, najbolje pokazuje pojedinih država EU u BDP-u, oni se kreću od osam posto na Cipru komparacija sa susjednim državama: Mađarska ima manje plaće za do čak 16 posto u Italiji, dok je prosjek u EU 2010. iznosio 13 posto 49 posto, a veće mirovine za 13 posto, Slovenija ima veće plaće za (Slovenija ima 11,7 posto). Hrvatska je već nekoliko godina na pro- 26 posto, a mirovine za 91 posto, a nema države s manjim udjelom od sjeku oko 10,5 posto BDP-a koji je u padu već pet godina. Dakle, 60 posto plaće. Umjesto omjera plaća i potrošačkih cijena 50:50 predako slikovito prikažemo naš BDP je kao kolač koji je svake godine stavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije sve manji, a na njegovu podjelu čeka sve više gladnih usta. Često osobe predlagali su omjer usklađivanja od 80:20, no zbog sveopće slušamo i čitamo „lamentacije“ onih koji su još daleko do mirovi- krize i pada svih ekonomskih pokazatelja, prijedlog Ministarstva je da ne, kako imamo previše umirovljenika i da smo kočničari razvoja. to bude 70:30, što bi se u skladu s rastom BDP-a u budućnosti moglo Takvima možemo odgovoriti, da nema previše umirovljenika, već povećati na 80:20. ima premalo zaposlenika. Usporedimo li omjer broja umirovljenika i 3. „Puni staž“, penalizacija i bonusi – u dosadašnjem ZObroja stanovnika on u Hrvatskoj iznosi 28 posto, a toliko ima jedna MO-u veći značaj davao se godinama života, a manje onom razvijena Danska (na 5.300.000 stanovnika Danska ima 1.500.000 važnijem – godinama mirovinskog staža. Po njemu se od 2009. umirovljenika). u starosnu mirovinu može s 15 godina mirovinskog staža i s 65 Teze Ministarstva rada i mirovinskog sustava iznio je ministar Migodina života za muškarce (žene imaju prijelazno razdoblje, rando Mrsić na web stranicama Ministarstva i sjednici Nacionalnog 2014. s 61 godinom života). Bez 65 godina života nema starosne vijeća, a neke od njih su u medijima dobile veći publicitet nego što mirovine, već samo prijevremena starosna mirovina, gdje se za je potrebno (dob s 65 na 67): staž od 40 i više godina mirovina u startu smanjuje za maksimal1. Povećanje dobne granice - najveće zanimanje medija i janih devet posto, a za staž manji od 40 godina penalizacija ide i vnosti izazvao je prijedlog o povećanju dobne granice za odlazak do maksimalnih 20,4 posto. Za godine staža nakon 65. godine u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina. Svima je poznato kako života postoji bonus, a mirovina se dosad mogla povećati do 9 već sada imamo prijelazno razdoblje za žene (svake godine po tri posto. mjeseca) od 2010.-2030. godine i povećanju granice s 60 na 65 U Sloveniji se u prijevremenu starosnu mirovinu može s 60 gogodina života. Prema najnovijem prijedlogu, od 2020. ženama bi se dina života i 40 godina staža – bez penalizacije, a to smo tražili svake godine uvjet dobi povećavao za pet mjeseci, a muškarcima i mi na Nacionalnom vijeću. Ministarstvo je izašlo s prijedlogom, za dva mjeseca, sve do 2031. godine, kad bi u mirovinu krenuli oni kako bi se s 41 godinom mirovinskog staža moglo u mirovinu koji su rođeni 1964. godine i kasnije. Za usporedbu, Njemačka je bez uvjeta godina života, a za duži staž primijenio bi se bonus od u tu izmjenu krenula prošle godine i to blagim povećanjem od mje0,34 posto mjesečno ili maksimalno do 20,4 posto. sec dana svake godine, što znači, da će se u 24 godine povećati Osim ovih najvažnijih izmjena ima još prijedloga izmjena kod dobna granica s 65 na 67 godina. HSU može navesti razloge protiv najnižih mirovina, osnovica za plaćanje doprinosa i sustava II. takva prijedloga: u Hrvatskoj je životni vijek kraći za 3-5 godina od stupa dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, što bi u saborsku raNjemačke, a na burzi je 130.000 nezaposlenih mlađih od 34 godine spravu trebalo doći u studenom. života. Duže od 65 godina života ne može se raditi u većini zaniman- Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. 7 Priopćenje za javnost Matice Povećanje dopunskog zdravstvenog ugrožava najsiromašnije Matica umirovljenika Hrvatska upozorava da će najavljene nove cijene dopunskog zdravstvenog osiguranje dodatno opteretiti najsiromašnije umirovljenike i zahtijeva da se kod donošenja takve odluke uzme u obzir činjenica da su mnogi umirovljenici na rubu siromaštva. Stoga, uz sve razumijevanje da se mora utvrditi jedinstvena cijena, Matica traži da najugroženije umirovljeničke obitelji i nadalje budu zaštićene kroz ostvarivanje prava na policu zdravstvenog osiguranja na teret sredstava Državnog proračuna. Predsjedništvo Matice umirovljenika Hrvatske ocijenilo je i da je od prvorazredne važnosti u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju promjeniti formulu za usklađivanje mirovina i uvesti novu varijabilnu, jer je postojeća u proteklih 14 godina dovela najveći broj umirovljenika do siromaštva u kojem jedva preživljavaju. Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, u kojem Matica ima svoja dva predstavnika, već je istaknut stav da se umjesto sadašnjeg načina usklađivanja, u kojem se zbraja 50 posto rasta plaća i 50 posto rasta potrošačkih cijena, ide na novu, za umirovljenike povoljniju - varijabilnu formulu. Ona bi se temeljila na zbroju 80 posto rasta potrošačkih cijena ili plaća, zavisi koji je veći, i 20 posto onog koji je od njih imao manji rast. Takva varijabilna formula usuglašana je i kao zajednički prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske, Sindikata umirovljenika Hrvatske, Koordinacije umirovljeničkih udruga i parlamentarne Hrvatske stranke umirovljenika, a iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava je potvrđeno da se kao polazna osnova prihvaća takav pristup s tim što se još nastavlja razgovor oko navedenih postotaka. Predsjedništvo Matice zauzelo je stav da u pripremama novog Zakona postojeća tri stupa mirovinskog osiguranja treba temeljito izanalizirati i preispitati daljnji opstanak drugog stupa obvezne individualne kapitalizirane štednje. Pri tome valja imati na umu i iskustva drugih zemalja koje takav stup nisu uvele, ali i onih koje su ga formirale pa ukinule ili smanjile doprinose za njega. Predsjedništvo Matice nije za povećavanje doprinsa za drugi stup i ozbiljno upozorava da je prisutan preveliki pritisak bankarskih i lobija financi- jskog kapitala koji najmanje brinu o umirovljenicima, a najviše o svojim apetitima na umirovljenička sredstva iako već raspolažu s četvrtinom novca iz doprinosa za mirovinsko osiguranje. Također smatra da treba preispitati sadašnji sustav beneficiranog staža, ali da izdvajanje u posebne sektorske mirovinske fondove za vojsku policiju, ribare i neke druge, kako se predlaže, ne bi pridonijelo stabilizaciji mirovinskog sustava, nego bi moglo dovesti do njegova ozbiljnijeg narušavanja. Matica zastupa interese sadašnjih umirovljenika i polazi od njih, a u raspravi o uvjetima koji će biti potrebni za odlazak u mirovinu, bilo da je riječ o godinama starosti ili stažu, želi čuti radničke sindikate kao socijalne partnere posebno na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Nije dobro da se u javnosti sa sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe, čak i iz nekih umirovljeničkih redova, kao glavni problem navode uvjeti za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, a odnosi se na razdoblje tek od 2020. do 2030. godine. Time se glavni problem sadašnjih umirovljenika, koji jedva preživljavaju, stavlja u drugi plan. Matica na to želi upozoriti javnost, ali će podržati opravdane stavove sindikata, odnosno svojih budućih umirovljenika, iako je očekivala više podrške radničkih sindikata i do sada posebno s ciljem da se spriječi teško osiromašivanje umirovljeničke populacije i pad mirovina na najniži odnos prema bruto plaći u Europi. U Zagrebu, 26. kolovoza 2013. Zamjenik predsjednika Matice Josip Kovačić v.r. 8 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. Slatina Oriovac Susreti umirovljenika Virovitičko-podravske županije Tradicionalni 10. susreti Matice umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije, uz prisustvo velikog broja natjecatelja - umirovljenika i gostiju, održani su 4. kolovoza u Slatini. Na svečanom otvaranju prisutne je u ime domaćina pozdravio, zaželio dobrodošlicu i najavio program predsjednik Udruge umirovljenika Slatina Vladimir Domić, a potom je prigodnim riječima sve sudionike i goste pozdravio predsjednik Matice umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije i član Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske Boris Dragošević. On je istaknuto značaj ove tradicionalne Predsjednik Matice manifestacije za sve umirovljenike umirovljeničkih udruga članove umirovljeničkih udruga na Virovitičko-podravske županije području županije, za širenje njihoi član Izvršnog odbora Matice ve suradnje, za druženje i prijateumirovljenika Hrvatske Boris Dragošević pozdravlja okupljene ljstvo. Zahvalio je domaćinima na dobroj organizaciji susreta i svima umirovljenike na županijskim koji su pridonijeli da na susretisusretima ma bude ovako veliki odaziv, iako živimo u dosta teškim gospodarskim uvjetima. Okupljenim umirovljenicima na ovim županijskim susretima obratio se i zamjenik gradonačelnika Grada Slatine Milan Janković koji je ujedno svečano proglasio susrete otvorenima. Istaknuo je dobru suradnju sa udrugama umirovljenika i podršku koju ima daje lokalna vlast. Nakon svečanog otvaranja i natjecanja uslijedila je podjela zahvalnica, te kulturno-umjetnički program. Da sadržaja na susretu koji je okupio više od 200 umirovljenika ima u izobilju pobrinuli su se Kulturno-umjetničko društvo „Dika“ iz Slatine, Dječji vrtić „Zeko“, te profesor Osnovne glazbene škole Slatina Siniša Ivćek i njegov učenik Domagoj Tomšić. Nakon kulturnog dijela došao je onaj sportski u kojem su se članovi Matice natjecali u četiri discipline - kartanju bele, pikadu, šahu i potezanju užeta. Rezultati su, kao što je obično na ovakvim susretima, do kraja bili neizvjesni, a natjecatelji su ulagali puno borbenosti da bi postigli što bolje rezultata pojedinačno i za svoje udruge. Na kraju su Vladimir Domić, predsjednik slatinske udruge umirovljenika i Boris Dragošević predsjednik Matice umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije, podijelili predsjednicima umirovljeničkih udruga zahvalnice za sudjelovanje na 10.susretima umirovljenika. Umirovljenici su nakon sportskih susreta i zaplesali, a cijeli događaj potrajao je do 18 sati. R.I. VRUĆINE NISU OMETALE PUTOVANJA Umirovljenici udruge Oriovac su u pravom smislu riječi prkosili vrućinama i nisu mirovali poput svojih susjeda. Pomno su ostvarivali program rekreacije, što se može zaključiti po odazivu. Na druženje u nedalekom Kobašu na rijeci Savi u srpnju se odazvalo 90 osoba, pa su uživali u tamošnjem rekreacijskom centru i kupanju na Savi, a sobom su poveli i zabavljače, pa se sve pretvorilo u jednodnevno veselje. U drugoj polovini srpnja više od 100 članova bilo je na kupanju u Daruvarskim toplicama čime je zadovoljen interes najvećeg broja članstva. Predsjednik udruge Željko Krišto najavio put u Tuzlu za što već postoji pripremljena zainteresirana grupa među kojima najviše znatiželjnika, koji dosad nisu bili na tlu susjedne države. Zato će i boravak biti zanimljiv, jer je u programu obilazak glavnih znamenitosti na tom području, što znatiželjni Oriovčani neće propustiti i ovom prilikom. Iz programa rada na pomolu je još jedna zadaća – odmah početkom rujna su se još ranije prijavili za ovo cjeloživotno obrazovanje. S obzirom da je Oriovac poznat kao vinogradarski kraj i umirovljenici imaju makar male vinograde dovoljne za zabavu pa i radove u njima smatraju svojevrsnom rekreacijom. Zato i predsjednika udruge, otkako je nastala sezona radova, može se najlakše naći baš u vinogradu. Milan Griva Sračinec – Svibovec Sportski susreti s međimurskim umirovljenicima Udruga umirovljenika Sračinec – Svibovec uz razne aktivnosti ovog ljeta organizirala je i druženje s prijateljima iz susjednog Međimurja. Tako su zagorski umirovljenici ove udruge u srpnju bili domaćini sportskih susreta na međimurskom terenu u Gornjoj Dubravi u kavaNatjecatelji s osvojenim peharima ni „K Jeleni „ . Održani su sportski susreti u pikadu za žene, visećoj kuglani za žene i muškarce te u streljaštvu za muškarce. Sudjelovale su udruge iz Mala Subotice, Donjeg Vidovca, Pribislavca i Sračinca – Svibovca . Svaka udruga osvojila je poneki pehar i medalju, a za sveukupnog pobjednika pehar je zasluženo dobila udruga Donji Vidovec. Najveća nagrada članovima svih udruga bila je veselo i nezaboravno druženje uz živu glazbu koje je trajalo do sitnih jutarnjih sati. Snežana Liber Brestovac Susreti „imenjaka“ Matica umirovljenika „Orljava“ iz Brestovca u Požeško-slavonskoj županiji bila je domaćin prvog susreta s umirovljenicima Udruge iz Garešničkog Brestovca. Okupilo ih se stotinjak, a bilo je prilika za razmjenu iskustava u radu, te dogovore o daljnjoj suradnji. - Uz cjelodnevno druženje imali smo sportske susrete u pikadu, šahu i belotu, a bilo je i prilike za ples uz svirku tamburaša KUD „Berda“ iz Brestovca – kazao nam je Vladimir Grgić, predsjednik Matice umirovljenika „Orljava“, koja inače okuplja 160 članova iz dvadesetak sela zapadnog dijela Požeške kotline. Ovakve susrete potaknula je suradnja mjesnih odbora četiri Brestovca iz raznih dijelova Hrvatske, a Brestovac u Požeštini bio je paralelno sa ovim susretom umirovljenika domaćin 13. okupljanja Brestovčana na kojemu ih je ove godine bilo više od 300. Očekuje se dogodine gostovanja umirovljenika „Orljave“ u Garešničkom Brestovcu čime će ovi susreti prerasti u tradiciju. Jelenko Topić Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. 9 Ovrhe Nedostaci sadašnjeg sustava ovrha Kod izravnih naplata putem FINA-e dužnici su posebno oštećeni u slučajevima kada prije toga plate dug, djelomično ili u cijelosti ili kada je izravna naplata neosnovana zbog zastare ili nekog drugog razloga. Dužnicima je uskraćeno njihovo zakonsko pravo na protuovrhu jer nezakonito ovršena sredstva dužnici ne mogu vratiti u okviru ovršnog postupka izravne naplate, već moraju pokretati skupe parnice. Predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja Vedran Vidmar, u pisanom materijalu dostavljenom Hrvatskom umirovljeničkom listu, kritički upozorava na velike nedostake sadašnjeg sustava ovrha i tvrdi da bi javni ovršitelji imali znatne komparativne prednosti. Vlada je 2010. godine donijela je odluku o osnivanju javnoovršiteljske službe, da bi je sadašnja Vlada, odnosno Sabor, prvo odgodili, a zatim i ukinuli. Tako nijedan javni ovršitelj nije ni započeo s radom, iako su bili imenovani za tu dužnost. Udruga javnih ovršitelja nastavila je aktivnosti s ciljem da njihova služba, unatoč svim negativnostima koje su bile prisutne u javnosti, ipak opstane i dobije ulogu koja joj je bila namijenjena prilikom osnivanja. FINA godišnje provede 1.165.000 ovrha Komentirajući ovrhe na nekretninama i pokretninama Vidmar u sadašnjem sustavu ovrhe vidi također znatne nedostatke koji bi se mogli otkloniti. Sud je, kaže, tijekom provedbe ovrhe vezan prijedlozima vjerovnika, što dovodi do brojnih zlouporaba ovrhe poput naplate duga od 1.000,00 kn na obiteljskoj kući ili stanu dužnika, iako dužnik prima plaću ili mirovinu. Za svaku promjenu dijela imovine koja je predmet ovrhe potreban je poseban prijedlog, što redovito ima za posljedicu dodatne ovršne troškove za sastavljanje takvog prijedloga kod punomoćnika - odvjetnika. Troškovi ovrhe su izrazito visoki i često premašuju iznos glavnog duga zbog redovitog angažiranja odvjetnika za zastupanje vjerovnika, a nerijetko i za zastupanje dužnika. Javni ovršitelj, međutim, prvo bi, kako tvrdi Vidmar, posredovao između vjerovnika i dužnika s ciljem postizanja sporazuma o plaćanju duga prije provedbe ovrhe. Tek ako ne uspije posredovanje, javni ovršitelj bi provodio ovrhu na onom dijelu imovine čija je vrijednost razmjerna dugu, a prodaja najmanje štetna za dužnika. Otvarajući i moguću polemiku oko ove teme otvaramo i moguću polemiku oko ove teme. Vidmar kaže da se sada kad se putem FINA-e provodi ovrha obuhvaćaju sva sredstva koja su na računima dužnika i pa i ona koja su zakonom izuzeta od ovrhe. Godišnje na računima putem FINA-e ima 1.165.000 ovrha. FINA naplaćuje dužniku po jednu naknadu za svaku ovršnu ispravu, Uvođenjem javnih ovršitelja smanjili upozorava Vidmar i dodaje da su kod izrabi se troškovi vnih naplata putem FINA-e dužnici posebno oštećeni u slučajevima kada prije izravne Uz to bi, kaže Vidmar, uštede na naplate plate dug, djelomično ili u cijelosti Vedran Vidmar - predsjednik Hrvatske udruge troškovima ovrha na pokretninama i nekretjavnih ovršitelja ili kada je izravna naplata neosnovana zbog ninama bile bi od 50 do 90 posto u odnosu zastare ili nekog drugog razloga. na sadašnji sustav ovrhe, ovisno o tome je li Također dužnicima je uskraćeno njihovo zakonsko pravo na pro- posredovanje uspješno ili neuspješno, jer angažman odvjetnika ne tuovrhu jer nezakonito ovršena sredstva dužnici ne mogu vratiti u bi bio potreban u provedbi javnoovršiteljske ovrhe. okviru ovršnog postupka izravne naplate, već će morati za to poJavni ovršitelj bi u ovršnom nalogu istovremeno odredio ovrhu na kretati skupe i dugotrajne parnice. Isto tako uskraćeno i ustavno cjelokupnoj imovini dužnika - računima, štednim ulozima, nekretnipravo na djelotvornu žalbu zajamčenu Ustavom i međunarodnim nama i pokretninama pa bi se stoga, ako prethodno mirno posreugovorima. dovanje između dužnika i vjerovnika ne bi uspjelo, u slučaju kada Po riječima Vidmara ovrhama radi naplate zateznih kamata na bi i ovrha putem FINA-e bila neuspješna moglo odmah započeti s parnične troškove, koje FINA odbija izravno naplatiti ako nisu nave- ovrhom na nekretninama i pokretninama dužnika temeljem istog dene u izreci sudskih odluka i nagodbi, dužnicima nastaju dodatni ovršnog naloga, bez dodatnih odvjetničkih troškova. ovršni troškovi u minimalnom iznosu od 937,50 kuna. Na kraju Vidmar piše i o uštedama i tvrdi da bi državni proračun Navodeći komparativne prednosti javnih ovršitelja Vidmar navodi da RH na dijelu troškova sudova koji se odnose na provedbu novih bi oni izdavali samo jedan ovršni nalog na temelju svih ovršnih isprava prvostupanjskih ovrha, uštedio 98,7 milijuna kuna godišnje. koje bi mu vjerovnik podnio, a na koji bi FINA naplatila dužniku samo Proračunska sredstva za provedbu novih ovršnih žalbenih pojednu naknadu, a ne za svaku ovršnu ispravu kao sada. stupaka prerasporedila bi se sa županijskih sudova i Visokog Javni ovršitelj bi prije izdavanja ovršnog naloga od nadležnih trgovačkog suda RH na općinske i trgovačke sudove, no iznos institucija pribavio podatke o svim vrstama imovine i zaštićenim tih rashoda bio bi puno manji zbog uspjelih posredovanja javnih prihodima, naknadama i dijelovima plaće ili mirovine i drugih re- ovršitelja prije provedbe ovrha (u državama-članicama EU postodovitih primanja dužnika, te potom već u ovršnom nalogu naložio tak uspješnosti posredovanja iznosi i do 80%). FINA-i da odmah u cijelosti izuzme od ovrhe sva dužnikova zakoNa temelju podataka za 2011. godinu 99 posto novih prvostupannom zaštićena sredstva na računima. jskih sudskih ovrha, kojih je bilo 189.900, prešle bi u nadležnost Vidmar tvrdi da bi i dužnici imali pravo na protuovrhu kojom bi javnih ovršitelja, čime bi se rasteretili općinski i trgovački sudovi za nezakonito ovršena sredstva mogli vratiti u okviru istog ovršnog rješavanje drugih predmeta iz nadležnosti tih sudova. postupka, bez potrebe za pokretanjem posebne parnice. Također Nakon svega Vidmar tvrdi da je izravna naplata i općenito ovrha bi protiv ovršnog naloga javnog ovršitelja imali pravo podnijeti putem FINA-e skupa i neučinkovita zamjena za javne ovršitelje. žalbu, koja bi se po hitnom postupku dostavljala na pravovremeno odlučivanje nadležnom sudu. S.T. 10 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. Ante Gavranović novi predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenikE i starije osobe Za novog predsjednika Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koje djeluje kao savjetodavno tijelo pri Vladi Republike Hrvatske, izabran je Ante Gavranović predstavnik Matice umirovljenika Hrvatske. Dosadašnji predsjednik Vlado Nožarić podnio je ostavku iz zdravstvenih razloga. Predsjedništvo Matice umirovljenika Hrvatske predložilo je Antu Gavranovića za svog novog predstavnika, a članovi Nacionalnog vijeća su 11. rujna ove godine jednoglasno prihvatili prijedlog i izabrali ga za predsjednika u mandatu koji pripada Matici. Zadar Novi uvjeti za mirovinu s posla na groblje Vijest da će za punu mirovinu biti potrebno 67 godina života i 41 godina radnog staža u ljetnom razdoblju i nije privukla previše pažnje, pa čak ni onih na koje će se ova najava ministra Miranda Mrsića i odnositi, a to su oni koji su rođeni 1964. pa nadalje. Zapravo, preostaje nam samo raditi i raditi sve do te famozne 67. godine života, ili kako netko reče “s posla na groblje”, piše Zadarski list. Milivoj Dujela, predsjednik Matice umirovljenika Zadarske županije ne slaže se s navedenim Prijedlogom zakona, štoviše, misli da je takav prijedlog – žalostan. - Ukoliko taj zakon prođe, a hoće jer vladajuća koalicija većinom glasova će to izglasati, to znači da će umirovljenici s napunjenih 67 godina pred sobom imati maksimalno 10 godina života u kojem će uživati tu svoju teško stečenu mirovinu. Tih 10 godina odnosi se na ljude koji su zdravi, a ako su bolesni, znamo što slijedi – s radnog mjesta na groblje. To je svakako neprihvatljivo i nehuMilivoj Dujela, predsjednik mano, tvrdi Dujela. Matice umirovljenika Još nismo ni odškrinuli vrata EuZadarske županije rope, nastavlja Dujela, a htjeli bismo biti iznad te Europe. Treba najprije stvoriti uvjete da bismo mogli i živjeti europski. - Istina je da će predloženi zakon olakšati onima koji imaju dovoljno staža, ali što s onima koji nemaju ni dovoljno godina, a ni staža, a tih je velika većina, pita se Dujela i najavljuje kako će Matica umirovljenika na županijskoj razini zauzeti stav o ovom prijedlogu zakona, odnosno da ga ne bi trebalo podržati. Ipak svjestan je, kaže, da vladajuća stranka ima većinu u Saboru, a onda će naravno poštovati doneseni zakon. Po Dujelinom mišljenju optimalno bi bilo da se u mirovinu ide s 40 godina radnog staža i napunjenih 65 godina, ili onim drugim omjerom s napunjenih 55 godina života i 35 godina radnoga staža. Z.L. Karlovac Upozorenja o dopunskom zdravstvenom osiguranju Matica umirovljenika s područja Karlovačke županije oštro upozorava da bi povećanje naknada za dopunsko zdravstveno osiguranje umirovljenicima dodatno otežalo njihov ionako težak materijlni položaj Na konferenciji za novinare 30. kolovoza o tome su govorili predsjednik Matice umirovljenike Karlovačke županije Ivan Kalić i predsjednik Matice umirovljenika grada Karlovca Nikola Marijanić. Izvršni odbor županijske Matice usvojio je stavove s kojima je upoznao svoju središnjicu – Maticu umirovljenika Hrvatske u Zagrebu, kojoj su, u ime 33 tisuće umirovljenika Karlovačke županije, uputili pismo. Inzistirali su da se kod donošenja bilo kakvih izmjena, dopuna ili novog Zakona o zdravstvenom osiguranju prilikom odlučivanja najprije uzme u obzir materijalni položaj i financijska moć umirovljenika kroz prosječne radničke mirovine. Oštro se protive bilo kakvom povećanju naknade za zdravstveno osiguranje koje bi snosili umirovljenici iz rada i za obavezno kao i za dopunsko zdravstveno osiguranje. Povećanje iznosa za dopunsko zdravstveno osiguranje sa sadašnjih mjesečnih iznosa na bilo koji veći iznos za umirovljenike, zbog niskih mirovina, koje su u realnom padu, smatraju tragičnim i nezamislivim. I daljnje smanjivanje prava zdravstvenih osiguranika, kao i smanjenja na listi lijekova koje pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje također smatraju neprihvatljivim. Za umirovljenike koji imaju radničke mirovine zdravstvena zaštita bi se nadalje morala subvencionirati iz državnog proračuna na principu međugeneracijske solidarnosti u onom dijelu koji bi sami umirovljenici trebali snositi preko dosadašnjih iznosa. Traže također da se ova problematika rješava kroz predloženu Deklaraciju o pravima umirovljenika i starijih osoba. Nepodnošljivo je daljnje osiromašenje najvećeg dijela umirovljenika iz rada, jer su već egzistencijalno ugroženi i kreću se u sferi bijede, pogotovo u onim domaćinstvima gdje jedan od supružnika nema mirovinu, a da se ne spominje sve više nezaposlenih mladih koji ne mogu pomoći starijim roditeljima. Korisnici radničkih mirovina su ljudi koji su u ovoj državi najviše oštećeni, jer je u proteklih 20-tak godina pokradeno, uništeno i obezvrijeđeno ono što su oni svojim dugogodišnjim radom stvarali. Zato Izvršni odbor Matice umirovljenika Karlovačke županije od svoje središnjice traži da pri odgovarajućim državnim tijelima poduzme mjere kako se kvaliteta, opseg i cijena zdravstvene zaštite kroz nadolazeće promjene ne bi promijenila na štetu umirovljenika. R.K. Ivan Kalić i Nikola Marijanić na konferenciji za novinare u Karlovcu Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. Nova Kapela 11 Vrbovec VODA I NOVI PROSTOR KAJ SU JELI NAŠI STARI U udruzi umirovljenika Nova Kapela na pomolu su dvije prave radosti. Početkom kolovoza konačno su dobili vodovod i tekuću vodu u stanove, jer su dosad muku mučili zbog nedostatka vode. Početkom školske godine uselit će u novi vlastiti prostor, koji je u istoj zgradi sa školom. Čekajući tako u ovim vrućim danima vrijeme su iskoristili za kupanje u Daruvarskim i Bizovačkim toplicama, a sada su već spremni za put u Nacionalni park Papuk, što će nakon toplica biti sasvim drugačije osvježenje. Slijedeće putovanje, koje će trajati 2 dana je u Rijeku te Pulu i Brijune čemu se mnogi vesele tom atraktivnom putovanju putujući na to područje prvi put. Predsjednica Udruge Ankica Glivetić sa zadovoljstvom ističe da su i unatoč vrućina uspješno obavljali sve zadaće. Među njima i potpuno osiguranje ogrjeva za sve zainteresirane, što je obavljeno najranije dosad. Predstojeća jesen bit će bogata kulturnim i sportskim sadržajima, a pri kraju je i osnivanje pjevačkog zbora. Isto tako, nastavlja se s cjeloživovotnim obrazovanjem odnosno tečajem iz informatike što će početi s početkom školske godine, jer udruga u tome dobro surađuje sa školom. Briga za zdravlje nemoćnih provodit će se kao i dosad, a za odlazak na liječničke preglede udruga je ugovorila popust u autobusnom prijevozu s lokalnim autoprijevoznicima. Posebno se najavljuje organizirano nabavljanje zimnice te različite humanitarne akcije, po kojima je ova udruga poznata. Milan Griva Na 33. turističko-kulinarskoj manifestaciji sudjelovali su članovi Gradske udruge umirovljenika grada Vrbovca zajedno s članovima Hrvatske stranke umirovljenika. Zagreb Novoizabrani članovi Izvršnog odbora na prvoj sjednici Križevci Glavni cilj povećati broj članova Matice Novoizabrani Izvršni odbor Udruge Matice umirovljenika i starijih osoba u Križevcima održao je prvu sjednicu na kojoj je predsjednik Udruge Ivan Matušin pozdravio je nove članove i zahvalio im se na odazivu (od 15 članova prisutno je bilo 13), te izrazio nadu da će u svom mandatu biti aktivni u radu. Posebno je izrazio zadovoljstvo što je od 15 članova, devet žena. On je istakao da je u prvom polugodištu program aktivnosti skoro u potpunosti izvršen. Jedino nije povećan broj članova udruge, a samim time i članarina, koja bi trebala činiti veći udio u prihodima. Premda članstvo u Udruzi omogućuje korištenje niza pogodnosti, ( nabava ogrjevnog drva s mogućnošću otplate na 5 rata, nabavu mesa uz otplatu na tri rate, popusti kod korištenja usluga u pojedinim ustanovama i drugo), zainteresiranost umirovljenika je premala, tako da je učlanjena jedva četvrtina od njihovog ukupnog broja. To i pred članove novog Izvršnog odbora stavlja povećane napore s ciljem povećanja broja članova. Posebno je značajan i rad Kluba umirovljenika, odnosno dnevnog boravka koji tijekom cijele godine stoji na raspolaganju članstvu i omogućuje im da se bave brojnim aktivnostima kroz nekoliko sekcija. Klub je sa ovakvom ponudom jedinstven na županiji, ali predstavlja i veliki financijski teret Udruzi i bez znatne pomoći grada i županije ne bi mogao opstati. O realizaciji programa u prvom polugodištu članove Izvršnog odbora dodatno su obavijestili i Slava Klasić, predsjednica Odbora za socijalno-humanitarna pitanja i Ivo Barušić predsjednik Odbora za kulturu, sport i rekreaciju gradske podružnice Udruge. Posebno je naglašena i aktivnost Sekcije umirovljenika prosvjetnih, zdravstvenih i socijalnih radnika koja okuplja pedesetak zainteresiranih i organizira brojna edukativna predavanja, te posjete muzejima, kazalištima i drugim institucijama. Stjepan Kramar Umirovljenici unutarnjih poslova putovali na more Udruga umirovljenika unutarnjih poslova Zagreb organizirala je u srpnju i kolovozu ove godine za svoje članove devet jednodnevnih izleta na more. Prijevoz je bio autobusom svake nedjelje uz cijenu od 80 kuna, a odaziv je bio jako dobar. Umirovljenici unutarnjih poslova Zagreb na izletu u Njivicama Izleti su bili u Malinsku, Krk, Mošćeničku Dragu, Novi Vinodoslki, Njivice, Crikvenicu – Dramalj i Valbandon. Ljubo Gudelj I ovogodišnjoj priredba Kaj su jeli naši stari što je održana od 23-25. kolovoza 2013. opravdala je svoje postojanje: čuvati, štiti, ali i otkrivati i otimati zaboravu etnografsko bogatstvo grada Vrbovca i vrbovečkog kraja, a time i Zagrebačke županije i Republike Hrvatske. Priredba je održana pod visokim pokroviteljstvo Ive Josipovića- predsjednika Republike Hrvatske, a organizator je Turistička zajednica Grada Vrbovca, dok je generali pokrovitelj PIK Vrbovec- Mesna industrija. U dva dana 15 udruga žena pokazalo je 94 jela pripremljena po receptima naših baka. Jela su bila izložena na posebno uređenim štandovima ukrašenim etno-predmetima. Dio zdrave hrane nudio se posjetiteljima, a posebna raskoš pokazale su vrbovečke kuharice u pripremanju kolača. Ovaj festival zdrave - izvorne hrane pratio je veoma bogat kulturno-umjetnički, zabavni i sportski program. Ukupno je sudjelovalo preko 3000 izvođača. Gradska udruga umirovljenika grada Vrbovca sudjelovala je u svim dosadašnjim priredbama, a o ovogodišnjem sudjelovanju Ankica Pavičić-predsjednica Udruge i Stjepan Grošanić predsjednik Gradske organizacije HSU-a ističu: -Mi smo uhodana ekipa. Članovi Gradske udruge umirovljenika kao i članovi HSU-a grada Vrbovca drže da je Kaj su jeli naši stari baština naših baka i stoga s posebnim žarom otimamo zaboravu ove istinske vrijednosti i afirmiramo ih. Na to smo posebno ponosni. Vrbovečki umirovljenici su pred svojim štandom okupili mnogobrojne posjetitelje. Prodali su tek ispečenih 150 pera, lepinja te suhih kolača. Dragan Vicković 12 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. PULA Petrinja putovali na more i nabavili ogrjevno drvo i meso Proslava 60. godišnjice mature Početkom mjeseca lipnja ispred zgrade Sveučilišta „Juraj Dobrila“ u Puli sastala se grupa umirovljenika bivših đaka Učiteljske škole u Puli. Slavili smo jubilej – 60 godina mature. Želja nam je bila da se još jednom nađemo, da se prisjetimo kako nam je onda bilo, kako smo tada živjeli, kako smo učili, kako…. Da se prisjetimo i svih onih koji su nas već napustili. Da se prisjetimo naših profesora, koji su nas pripremali za to divno zvanje – učitelj- u čemu su i uspjeli. Svi smo u svom radnom vijeku ostali u prosvjeti. Posjetili smo našu učionici, sjeli u školske klupe i pričali, prepričavali zgode iz đačkog života, iz života u Đačkom domu, o odlascima na ples u Željeznički tehnikum ili u BIS (Brodograđevna industrijska škola). Istina je ona „od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba““. Ali nama, koji nismo tada živjeli u izobilju, koji smo dijelili pakete što su stizali iz Slavonije, posuđivali odjeću i obuću, dijelili hranu koju smo dobivali na bonove, ostala je povrh svega ona ljepota koja se zove drugarstvo. Bilo nas je sa svih strana - iz Vojvodine, Slavonije, Podravine, Primorja, Dalmacije, otoka i Istre. Druženje smo nastavili u restoranu „Galija“ iz razloga da ne bi zaboravili ni ulicu kojom smo svaki dan odlazili i dolazili u Dom. To je ulica Epulonova. S nama je bio i naš odgajatelj Milan Mustač – jedini živući, od naših profesora i odgajatelja. Iako smo međusobno uputili pozdrave i čestitke, razmijenili fotografije, želja nam je da još jednom uputimo putem našeg glasila pozdrave i čestitke našoj generaciji kao i svim znanim i neznanim prosvjetnim radnicima – umirovljenicima – koji kao i mi slave svoj jubilej – 60 godina mature. Marija Rogić Članovi Skupštine Udruge „Poljica-Šotovento“ Krk Skupština Udruge Poljica – Šotovento“ U Poljicima je održana redovna godišnja Skupština Udruge umirovljenika "Poljica-Šotovento" Grada Krka, kojoj su prisustvovali gradonačelnik prof. Darijo Vasilić i njegov zamjenik Čedo Miler, te mnogi prijatelji susjednih udruga. Izvještaj o radu Udruge za proteklo jednogodišnje razdoblje podnio je predsjednik Josip Depope koji je između ostaloj istaknuo, da se predstavnici Udruga "Poljica-Šotovento" Grada Krka u protekloj godini posjetili 180 bolesnih članova kod kuće i u bolnici, te organizirala 5 jednodnevnih izleta i jedan dvodnevni, nekoliko posjeta kazalištu, donirala odjeću i obuću za potrebite u Udruzi Vrbovsko, sudjelovala na svim druženjima koje je organizirala Matica umirovljenika Primorsko-goranske županije i još mnoga druga druženja. Pozdravljajući članove Skupštine i sve goste gradonačelnik Grada Krka prof. Darijo Vasilić pohvalio je rad i brigu Izvršnog i Nadzornog odbora, koja se vodi o starijim i nemoćim članovima. Ostali nazočni gosti zahvalili su se na pozivu dobroj suradnji te pohvalili rad i brigu o članstvu. Po završetku Skupštine nastavljeno je druženje uz prigodan domjenak do kasnih večernjih sati. Fabijan Kosić Staro Petrovo Selo PONOSE SE SVOJIM STOGODIŠNJAKOM Udruga umirovljenika Grada Petrinje bila je aktivna cijelo ljeto. Novouvedeno tjedno dežurstvo utorkom stalno je punilo društvenu prostoriju, jer su se članovi upisivali i punim autobusima putovali na tri jednodnevna izleta za kupanje na Krku i po Kvarneru. Do konca kolovoza uz povoljniju cijenu i višemjesečnu otplatu, započetu još u rano proljeće, isporučene su sve naručene količine ogrijevnog drveta, a dva puta opskrbljeno je i svježim mesom peradi iz domaćeg uzgoja. S puno uspjeha Udruga je nastupila i u javnosti. Svoj štand 1. srpnja postavila je u gradskom parku na obilježavanju ulaska Petrinje u EU, a ženski zbor Lira predstavljao Petrinjce u Lipovljanima na županijskim sisačko moslavačkim susretima kulturno umjetničkog stvaralaštva. Tada je svoju poeziju, prvi puta javno, čitala predsjednica udruge Rezika Krolo. Nazočila je svečanoj sjednici Gradskog vijeća uoći Dana grada, a s tajnicom Verom Colić dežurale su na štandu Udruge postavljenom 10. kolovoza na blagdan zaštitnika Sv. Lovre. Izložile su vlastite ručne radove, oslikane staklene ukrase i suvenire. Puno posla predstojalo je i u rujnu, a za tri zadaće posebno se pripremalo. Udruga je opet sudjelovala na godišnjim tradicionalnim međužupanijskim sportskim susretima HVIDR-a Petrinje, ugostila prijatelje sportaše udruge iz Gline na uzvratnom susretu u Petrinju, te organizirala prvi jesenski izlet s kupanjem u toplicama. Takvi slični intenzivni, bogati i raznovrsni sadržaji čekaju članove ove udruge sve do konca godine, najavljuju čelnice Rezika Krolo i Vera Colić. Antun Petračić Udruga umirovljenika općine Staro Petrovo Selo konačno je uredila vlastiti prostor koji im je poklonila Općina uz materijalnu pomoć, tako da više neće održavati sastanke i druge aktivnosti u tuđem prostoru. U svom Programu imaju u planu putovati najmanje 12 puta u godini i to za sada ostvaruju. U kolovozu će putovati u Daruvar, Aljmaš i Vukovar, a nakon toga u Mariju Bistricu, Nacionalni park Plitvička jezera i Viroviticu. Predsjednik udruge Milan Kovačević spominje i jedan njihov kuriozitet. U članstvu imaju i jednog stogodišnjaka koji je još uvijek aktivan i redovno se sastaje. To je Stjepan Špoljarić iz sela Brđani kao polustoljetni umirovljenika. Bio je toliko aktivan da je do prije 2 godine redovno putovao, a posebno je volio „Đakovačke vezove“ i „Vinkovačke jeseni“. Sada više ne može putovati jer mu je naporno, ali zato je još uvijek uz svoje umirovljenike. Za svoju Bivši đaci Učiteljske škole u Puli - maturanti generacije dob odličnog je zdravlja. Rezika Krolo i Vera Colić na izložbi ručnih M. Griva 1952/53. radova u Petrinji M SK K II V VO ODDI Č IČ MIIR RO OV VI NS PRILOG H R VAT S K O M UMIROVLJENIČKOM LISTU Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje GODINA X., RUJAN 2013., BROJ 6 javnog bilježnika, a izjavu treba popuniti i vlastoručno potpisati korisnik mirovine, te je vratiti nadležnoj službi Zavoda u roku navedenom na potvrdi o životu. Korisnicima mirovine koji ne vrate ovjerenu potvrdu o životu do roka navedenog u potvrdi, obustavit će se isplata mirovine. Korisnici inozemnih mirovina koji žive u Republici Hrvatskoj mogu dvojezične potvrde koje dobivaju od inozemnog nositelja osiguranja ovjeriti u područnim službama, područnim uredima i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. SADRŽAJ • Povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 1% • Potvrde o životu • Savjetodavni dani s predstavnicima austrijskog mirovinskog osiguranja • Novi broj Statističkih informacija HZMO-a • Pitate - odgovaramo • Statistika SAVJETODAVNI DANI S PREDSTAVNICIMA AUSTRIJSKOG MIROVINSKOG OSIGURANJA POVEĆANJE AKTUALNE VRIJEDNOSTI MIROVINE ZA 1% Upravno vijeće Zavoda je na temelju objavljenih službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o nominalnom indeksu bruto plaća i indeksu potrošačkih cijena za razdoblje I.-VI. 2013. u odnosu na razdoblje VII.-XII. 2012. donijelo Odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2013. Nova aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod, radi određivanja mirovine i usklađivanja mirovina i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja, od 1. srpnja 2013. iznosi 60,92 kn. Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine isplaćuju se u rujnu (mirovina za kolovoz), zajedno s razlikom za srpanj. Također je donesena i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2013., kojom najniža mirovina za svaku godinu mirovinskog staža od 1. srpnja iznosi 59,05 kn te Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja od 1. srpnja 2013., kojom osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, od 1. srpnja iznosi 1.213,03 kn. POTVRDE O ŽIVOTU ZA KORISNIKE KOJIMA SE MIROVINA ISPLAĆUJE U INOZEMSTVO HZMO svake godine dostavlja na ovjeru potvrde o životu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo. U Središnjoj službi Zavoda automatskim se putem tiskaju potvrde o životu za 2013. godinu za ove korisnike, a uz tiskanicu potvrde o životu korisnicima mirovine dostavlja se i tekst izjave korisnika o tome jesu li u radnom odnosu, odnosno obavljaju li samostalnu djelatnost ili ne. Navedene potvrde se ne šalju se svim korisnicima u isto vrijeme, već tijekom godine prema sljedećem rasporedu: u veljači se tiskaju i otpremaju potvrde o životu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u Bosnu i Hercegovinu, u travnju potvrde o životu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u Srbiju, u rujnu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u sve ostale države osim Njemačke, a u listopadu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u Njemačku. Potvrdu je potrebno ovjeriti kod inozemnog nositelja osiguranja, u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, u upravnim tijelima ili kod HZMO i nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Austriji tradicionalno održavaju razgovore - savjetodavne dane s osiguranicima radi rješavanja pojedinačnih problema vezanih uz provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Hrvatski osiguranici koji su radili u Republici Austriji na tim razgovorima moći će dobiti detaljne obavijesti o ostvarivanju svojih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u toj državi. Razgovori će se održati: • 18. rujna 2013. u Varaždinu (u prostorijama HZMO-a, Područne službe u Varaždinu, Kolodvorska 20 c) s početkom u 9,00 sati • 19. rujna 2013. u Čakovcu (u prostorijama HZMO-a, Područnog ureda u Čakovcu, I. Mažuranića 3) s početkom u 9,00 sati • 24. rujna 2013. u Beču • 25. rujna 2013. u Klagenfurtu. OBJAVLJEN NOVI BROJ STATISTIČKIH INFORMACIJA HZMO-a Na internetskim stranicama Zavoda, u rubrici Publikacije, od 24. srpnja 2013. je dostupan treći ovogodišnji broj Statističkih informacija HZMO-a. U ovom tromjesečniku objavljuju se statistički podaci iz područja mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu u RH, a radi cjelovitijeg pregleda kretanja na području mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu, objavljuju se i višegodišnji podaci o korisnicima, osiguranicima i doplatku za djecu. PITATE - ODGOVARAMO PITANJE: Isplaćuje mi se najniža mirovina. Imam li pravo na dodatak uz mirovinu? ODGOVOR: Dodatak na mirovinu odredit će Vam se od mirovine utvrđene na temelju Vašeg ukupnog staža za određivanje mirovine, ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja. Ako svota mirovine zajedno s dodatkom prelazi svotu najniže mirovine, isplaćivat će Vam se umjesto najniže mirovine Vaša mirovina ostvarena na temelju plaća, odnosno osnovica osiguranja i dodatka na mirovinu. Ako je svota mirovine određena na temelju ukupnog staža, ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja s dodatkom manja od svote najniže INFOTELEFONI (DOSTUPNI RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI): 0800 63 63 63 (BESPLATNI BROJ) I 01 - 48 91 666 M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O 1 www.mirovinsko.hr KORISNICI MIROVINA I PROSJEČNE MIROVINE U KOLOVOZU 2013. VRSTE MIROVINA PROSJEČNA MIROVINA U KUNAMA UMANJENA ZA POREZ I PRIREZ BROJ KORISNIKA I. KORISNICI MIROVINA PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU* starosna i prijevremena starosna 650306 invalidska 241196 2.732,23 2.112,48 obiteljska 236319 2.012,19 UKUPNO 1127821 2.435,68 II. HRVATSKA VOJSKA , prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO, PS i OSO) starosna 2452 4.679,47 invalidska 8831 3.183,73 obiteljska 736 3.616,69 UKUPNO 12019 3.513,13 III. KORISNICI MIROVINA KOJIMA JE MIROVINA ODREĐENA PREMA ZAKONU O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI Najniža mirovina (čl. 31. st. 3. ZOPHBDR-a)** 449 2.425,46 invalidska 58398 5.064,44 obiteljska 13968 6.785,90 UKUPNO 72815 5.378,53 IV. KORISNICI MIROVINA OSTVARENIH PREMA UGOVORU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O SURADNJI NA PODRUČJU PRAVA STRADALNIKA RATA U BOSNI I HERCEGOVINI KOJI SU BILI PRIPADNICI HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI HVO (NN, broj 2/06.) invalidska 6350 2.788,34 obiteljska 589 3.088,49 6939 2.813,81 1219594 2.650,88 UKUPNO SVEUKUPNO (I+II+III+IV) NAPOMENA: * Prosječne mirovine (I.-IV.) umanjene su za porez i prirez prema Zakonu o porezu na dohodak (NN, br.177/04.), osim obiteljskih mirovina prema članku 9. stavku 1. točki 7. i članku 53. stavku 2. Od obrade mirovina za lipanj 2010. (isplata u srpnju 2010.) primijenjen je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak (NN, br. 80/10.), a od obrade mirovina za veljaču 2012. (isplata u ožujku 2012.) Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak (NN,br. 22/12). ** Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br.174/04.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005. KORISNICI MIROVINA PREMA SVOTAMA MIROVINA, VRSTAMA MIROVINA I PROSJEČNIM MIROVINAMA KOJI SU PRAVO NA MIROVINU OSTVARILI PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU - U KOLOVOZU 2013. M SKUPINE SVOTA MIROVINA UKUPNO BROJ KORISNIKA 0 1 I R O V I STAROSNA N A INVALIDSKA PROSJEČNA MIROVINA BROJ KORISNIKA PROSJEČNA MIROVINA 2 3 4 BROJ KORISNIKA OBITELJSKA PROSJEČNA MIROVINA 5 6 BROJ KORISNIKA 7 PROSJEČNA MIROVINA 8 do - 500,00 90300 237,90 55603 230,44 18408 257,33 16289 241,41 500,01 - 1.000,00 98655 771,39 52003 763,10 18254 755,75 28398 796,63 1.000,01 - 1.500,00 132155 1.279,19 59694 1.284,08 34779 1.296,63 37682 1.255,36 1.500,01 - 2.000,00 239451 1.801,92 102884 1.798,12 72757 1.803,24 63810 1.806,55 2.000,01 - 3.000,00 313616 2.452,37 183464 2.480,83 65932 2.419,39 64220 2.404,90 3.000,01 - 4.000,00 161111 3.440,62 120267 3.452,25 21917 3.395,78 18927 3.418,60 4.000,01 - 5.000,00 58072 4.410,04 46601 4.412,21 6159 4.396,72 5312 4.406,54 5.000,01 - 6.000,00 20602 6.431,40 17274 5.441,73 1953 5.417,41 1375 5.321,57 6.000,01 - 7.000,00 8718 6.418,53 7752 6.417,28 741 6.432,55 225 6.415,43 7.000,01 - 8.000,00 3466 7.366,76 3159 7.371,22 268 7.295,79 39 7.492,63 veće od - 8.000,00 UKUPNO 1675 8.977,86 1605 8.973,15 28 9.185,91 42 9.019,17 1127821 2.204,30 650306 2.416,60 241196 1.962,74 236319 1.866,63 NAPOMENA: Od mirovine za siječanj 2012. (isplata u veljači) primjenjeni su zakoni: Zakon o dopuni zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114711), Zakon o dopuni zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/11) i Zakon o dopuni zakona o mirovinskom osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN, br. 114/11). NAKLADNIK: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB www.mirovinsko.hr 2 Za nakladnika: Srećko Vuković Tekstove pripremila: Marica Imprić-Jurić Grafički uredila: Maja Kos M I R O V I N S K I Lektorirala: Davorka Harasim e-mail: [email protected] faks: 01/4595-168 V O D I Č H Z M O VODI» OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA IZ SadrŽaja: PRAVA ZAPOSLENIH I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU GODINA VII. - BROJ 69 - RUJAN 2013. U prilogu za srpanj i kolovoz 2013. godine obrađena je tema pod naslovom Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je radi usklađenja domaćeg zakonodavstva sa propisima Europske unije izmijenjen i stupio je na snagu 1. srpnja 2013. godine odnosno sa danom kada je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije. U prilogu za srpanj 2013. godine obrađene osnovne su novine uvrštene u Zakon te naznaka prava koja se zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama osiguravaju pojedinim korisnicima prava, a u prilogu za kolovoz 2013. godine nastavak u kojem se obrađuju prava na vremenske i novčane potpore. U ovom prilogu daje se nastavak u kojem se obrađuju prava na vremenske i novčane potpore. PRAVA ZAPOSLENIH I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA Naknada plaće za preostali dio roditeljskog dopusta Za preostali dio roditeljskog dopusta, znači od 6. odnosno 8. mjeseca do 30. mjeseca korištenja prava naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kune. Izračun naknade plaće za roditeljski dopust Primjer 1: naknada plaće za 8 sati 100% od satne osnovice iznosi 57 kuna za jedan dan iznosi 57x8=456 kuna za 20 radnih dana iznosi 456x20=9.120 kuna naknada plaće za roditeljski dopust mjesečno za puno radno vrijeme ne može biti veća 2.660,80 kuna i korisni-ci/ku se isplaćuje taj najviše utvrđen iznos za puno radno vrijeme jer je nje-zinih/govih 100% od osnovice za naknadu više od 80% od proračunske osnovice. naknada plaće za rad u polovici punog radnog vremena 100% od satne osnovice iznosi 57 kuna za jedan dan iznosi 57x4=228 kuna za 20 radnih dana iznosi 228x20=4.560kuna naknada plaće za roditeljski dopust mjesečno za puno radno vrijeme ne može biti veća 2.660,80 kuna, što bi za polovicu punog radnog vremena bilo pola od tako utvrđene visine, ali naknada plaće prema članka 24. stavku 9. Zakona o potporama ne može biti niti manja od 50% od proračunske osnovice, odnosno 1.663 kune i korisni-ci/ku se isplaćuje taj najniže utvrđen iznos. Primjer 2: naknada plaće za 8 sati: 100% satne osnovice iznosi 16 kuna za jedan dan iznosi 16x8=128 kuna za 20 radnih dana iznosi 128x20=2.560 kuna naknada plaće za roditeljski dopust mjesečno za puno radno vrijeme ne može biti veća 2.660,80 kuna i korisni-ci/ku se isplaćuje 2.560 kuna, jer je nje-zinih/govih 100% od osnovice za izračun naknade plaće manje od najvišeg iznosa od 80% od proračunske osnovice naknada plaće za rad u polovici punog radnog vremena 100% od satne osnovice iznosi 16 kuna za jedan dan iznosi 16x4=64 kune za 20 radnih dana iznosi 64x20=1.280kuna naknada plaće za roditeljski dopust mjesečno za puno radno vrijeme ne može biti veća 2.660,80 kuna, što bi za polovicu punog radnog vremena bilo pola od tako utvrđene visine, ali naknada plaće prema članka 24. stavku 9. Zakona o potporama ne može biti niti manja od 50% od proračunske osnovice, odnosno 1.663 kune i korisni-ci/ku se isplaću1 je taj najniže utvrđen iznos. Primjer 3 naknada plaće za 8 sati: 100% satne osnovice iznosi 8 kuna za jedan dan iznosi 8x8=64 kuna za 20 radnih dana iznosi 64x20=1.280 kuna naknada plaće za roditeljski dopust mjesečno za puno radno vrijeme ne može biti veća 2.660,80 kuna, ali ne može iznositi niti manje od 50% od proračunske osnovice (1.663 kune) u skladu sa članka 24. stavkom 9. Zakona i o potporama korisni-ci/ku se isplaćuje 1.663 kuna, jer je nje-zinih/govih 100% od osnovice za izračun naknade plaće manje od najnižeg iznosa od 50% od proračunske osnovice. naknada plaće za rad u polovici punog radnog vremena 100% od satne osnovice iznosi 8 kuna za jedan dan iznosi 8x4=32 kune za 20 radnih dana iznosi 32x20=640kuna naknada plaće za roditeljski dopust mjesečno za puno radno vrijeme ne može biti veća 2.660,80 kuna, što bi za polovicu punog radnog vremena bilo pola od tako utvrđene visine, ali naknada plaće prema članka 24. stavku 9. Zakona o potporama ne može biti niti manja od 50% od proračunske osnovice, odnosno 1.663 kune i korisni-ci/ku se isplaćuje taj najniže utvrđen iznos. Za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta u preostalom trajanju ili korištenja tog dijela roditeljskog dopusta u polovici punog radnog vremena (nakon korištenja roditeljskog dopusta u trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci) novčana naknada zaposlenom i samozaposlenom roditelju iznosi 50% od proračunske osnovice (1.660,00 kuna) za puno radno vrijeme, ali isto tako primjenom odredbe stavka 9. članka 24. Zakona ne može biti manja od 50% od proračunske osnovice. Izmjene koje su stupile na snagu 1. srpnja 2013. godine Izmjenama Zakona izmijenjene su odredbe članka 24. stavka 2. i 3. Zakona, a koje se odnose na neprenosivih 2 mjeseca roditeljskog dopusta. U skladu s izmijenjenim odredbama za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjeseč- 2 no (2.660,80 kuna). Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno. Drugim riječima, što se visine naknade plaće za roditeljski dopust tiče, nije ništa izmijenjeno u odnosu na dosadašnja prava. 1. Dopust za slučaj smrti djeteta Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust još 3 mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta. Navedenom odredbom promijenjen je način računanja trajanja dopusta u slučaju smrti djeteta. Prema izmijenjenoj odredbi članka 17. Zakona pravo na dopust za slučaj smrti djeteta traje još 3 mjeseca (90 dana) od dana smrti djeteta, računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta. 2. Stanka za dojenje djeteta Stanka za dojenje djeteta je pravo koje se koristi tijekom rada u punom radnom vremenu u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni ili samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih Zakonom. Navedeno pravo može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od po sat vremena, a može se koristiti do navršene 1. godine života djeteta. Naknada plaće za vrijeme stanke Za vrijeme korištenja prava na stanku za dojenje djeteta, uz uvjet ispunjenja staža osiguranja, korisnica ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće. Pod proračunskom satnom osnovicom podrazumijeva se propisani postotni iznos proračunske osnovice obračunat na satnu vrijednost s obzirom na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se obračunava naknada plaće. Primjer: naknada plaće za 2 sata dnevno za stanku za dojenje za korisnicu koja radi 8 sati dnevno za mjesec koji ima 20 radnih dana 100% proračunske osnovice iznosi 3.326,00kuna 20 radnih dana x 8=160 sati 3.326,00: 160=20,78 kuna sat 20,78x40sati mjesečno=831,20 kuna HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja 2 3. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta Po iskorištenju roditeljskog dopusta iz članka 14. stavka 2. Zakona o potporama ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. Zakona o potporama roditelj ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine života djeteta, ako je u provedenom postupku zbog zdravstvenog stanja djeteta utvrđena potreba pojačane brige i njege (članak 16. Zakona o potporama). Novčana naknada Zaposleni i samozaposleni roditelju za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena do 3. godine života djeteta ima pravo na novčanu naknadu u visini 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune) mjesečno. 4. Dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena Pravo na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena (prije izmjena skraćeno radno vrijeme) do 8. godine života djeteta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju zaposleni ili samozaposleni roditelj može ostvariti nakon isteka prava na rodiljni dopust (nakon navršenih 6 mjeseci djetetova života kod korištenja prava u punom radnom vremenu, odnosno navršenih 9 mjeseca ili ranije kod korištenja prava s polovicom punog radnog vremena) ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust. Pravo na rad u polovici punog radnog vremena može se nastaviti i nakon 8. godine djetetova života sve dok ta potreba traje. Sva neiskorištena prava na roditeljski dopust za to dijete se stavljaju u mirovanje s danom početka korištenja dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena za roditelja koji koristi pravo, kao i u slučaju da je pravo na roditeljski dopust prenio na drugog roditelja, u kojem slučaju se svako daljnje korištenje prenijetog prava stavlja u mirovanje s danom koji prethodi početku korištenja prava na dopusti ili rad u polovici punog radnog vremena i to bez obzira na okolnost koristi li drugi roditelj trenutno to prenijeto pravo u obliku roditeljskog dopusta ili rada u polovici punog radnog vremena ili je samo najavio korištenje tog prava. Dopust ili rad u polovici punog radnog vremena za dijete sa težim smetnjama u razvoju može koristiti samo jedan zaposleni ili samozaposleni roditelj prema međusobnom dogovoru ili po odluci suda, neovisno o broju djece s težim smetnjama u razvoju u obitelji. Navedena prava ne mogu se priznati u slučaju da: - drugi roditelj već koristi to pravo za drugo dijete - jedan od roditelja za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja. Iznimno, ako se utvrdi da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja, odnosno teže psihičke bolesti pravo na dopust ili rad u polovici punog radnog vremena može ostvariti i drugi roditelj. Nemogućnost pružanja odgovarajuće njege od strane roditelja koji je u korištenju prava utvrđuje nadležno tijelo vještačenja područnog ureda HZZO-a. Novčana naknada za vrijeme korištenja prava na dopust do 8. godine života djeteta i rad s polovicom punog radnog vremena Novčana naknada za vrijeme korištenja dopusta za dijete s težim smetnjama u razvoju do navršene 8. godine života djeteta uređena je člankom 24.a Zakona o potporama i iznosi mjesečno 65% proračunske osnovice (2.100,00 kuna). Način obračuna novčane naknade za vrijeme rada s polovicom punog radnog vremena za dijete s težim smetnjama u razvoju uređeno je na nešto drugačiji načini i to posebno za zaposlenog, a posebno za samozaposlenog roditelja: Za zaposlenog roditelja novčana naknada obračunava se u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći. Za samozaposlenog roditelja novčana naknada obračunava se u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje 6 mjeseci prije početka korištenja prava, prema podacima Porezne uprave. Podatke od Porezne uprave HZZO pribavlja službenim putem za svaku kalendarsku godinu. U slučaju promjene osnovice tijekom godine korisnik je obvezan dostaviti o istome potvrdu Porezne uprave. HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja 3 5. Prava korisnika izjednačenih sa zaposlenim roditeljima Roditelje koji su prema propisima o radu sklopili ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa i koji, po toj osnovi, imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (članak 7. stavak 2. podstavak 3. Zakona), roditelje njegovatelje (članak 7. stavak 2. podstavak 4. Zakona) i osobe koje pružaju pomoć i njegu HRVI (članak 7. stavak 2. podstavak 3. Zakona), Zakon je izjednačio sa zaposlenim roditeljima u pogledu korištenja pojedinih prava na rodiljne i roditeljske dopuste. Za navedenu kategoriju korisnika člankom 24. stavkom 10. Zakona utvrđeno je pravo na novčanu naknadu u fiksnom iznosu od 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune) za vrijeme korištenja prava na: – rodiljni dopust (obvezni i dodatni) ili roditeljski dopust (za prvih 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci) ili – prava na rad s polovicom punog radnog vremena za dodatni rodiljni i roditeljski dopust – dopust za slučaj smrti djeteta ako je smrt djeteta nastala za vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta. 6. Naknade plaće na teret HZZO-a U skladu s člankom 24.b Zakona naknade plaće zaposlenim i samozaposlenim roditeljima koje se isplaćuju na teret sredstava HZZO-a, odnosno obveznog zdravstvenog osiguranja odnose se samo na naknadu plaće za rodiljni dopust (članak 24. stavak 1.) i dopust u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta (članak 24. stavak 1. Zakona). Sve ostale naknade plaće, odnosno novčane naknade iz članka 24. stavka 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10., te članka 24.a terete sredstva državnog proračuna. BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI za informacije obveznog zdravstvenog osiguranja 0800 7979 za informacije dopunskog zdravstvenog osiguranja 0800 7989 4 7. Prijenos prava na jednog roditelja Zakonom je omogućen prijenos prava sa jednog na drugog roditelja ako jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo. Pod opravdanim razlozima za prijenos prava podrazumijeva se: – kad je jedan roditelj lišen roditeljske skrbi; kad je jednom roditelju oduzeto pravo života sa svojim djetetom; kad je jedan roditelj potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, proglašen nestalim, nepoznat, nepoznatog prebivališta ili boravka ili je prema nalazu nadležnog centra za socijalnu skrb grubo zanemario skrb o djetetu napuštanjem djeteta, – kad su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema posebnim propisima, izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, zabrana približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora u kojem dijete živi, – kad je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi prema ocjeni nadležnog tijela vještačenja HZZO-a, – kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike Hrvatske ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne godine neprekidno, a sve pod uvjetom da se taj roditelj, pisanom izjavom, odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta u korist drugog roditelja. Prijenos prava s jednog na drugog roditelja (korisnika) moguć je bez obzira što roditelji nemaju isti radno pravni status. Roditelj na kojeg se pravo prenosi isto pravo ostvaruje ovisno o svom radno pravnom statusu, a pod uvjetom da ispunjava sve uvjete propisane Zakonom za ostvarivanje prava prema njegovom radno pravnom statusu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - direkcija Margaretska 3, 10000 ZaGrEB www.hzzo-net.hr Za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent. Urednice priloga: Jasenka Pap, dipl. iur. Veronika Laušin, dr. med. HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja MALI PAKET ZDRAVLJA puni pansion (svi obroci švedski stol) sa smještajem u dvokrevetnim sobama početni i završni specijalistički pregled liječnika 3 terapije dnevno po preporuci liječnika (hidroterapija, hidrogimnastika, fango terapija elektroterapija - laser, magnet, razne elektro procedure) neograničeno kupanje u bazenima sa ljekovitom termalnom vodom Cijena za HRVATSKE UMIROVLJENIKE: - boravak 10 dana i više – 216,00 po osobi dnevno + osiguranje (po odluci „Croatia“ osiguranja) 1 kn. Rezervacije termina na upit! Daruvarske toplice Julijev park 1, 43500 Daruvar tel. 043/623 623, 043/623 632 fax. 043/331 455 www.daruvarske-toplice.hr E-mail: [email protected] LJEČILIŠNI PANSION ZA UMIROVLJENIKE bolnički pansion sa smještajem u dvokrevetnim sobama lječilišnog objekta “Termal” početni i završni specijalistički pregled liječnika terapije po mišljenju liječnika specijaliste fizijatra boravak minimum 7 dana Cijena za HRVATSKE UMIROVLJENIKE: 195,00 kn po osobi dnevno + osiguranje (po odluci „Croatia“ osiguranja) 1 kn. Napomena: Obavezno donijeti jednu uputnicu za terapije i dvije za liječnički pregled te odrezak hrvatske mirovine kao dokaz o umirovljeničkom statusu. POSEBNE POGODNOSTI ZA LIJEČENJE GRUPA UMIROVLJENIKA! Besplatan odvoz i zbrinjavanje EE otpad spada u opasan otpad kojeg trebamo odvajati od komunalnog i glomaznog otpada. Ekološko zbrinjavanje zastarjelih električnih elektroničkih uređaja iz Vašeg doma, ureda i radionice ostvarit ćete pozivom na besplatni broj: 0800 444 110 električnog i pozivom na telefone: elektroničkog ili prijavom na web stranici: otpada i 098 474 917, 098 188 90 27 www.eeotpad.com Priroda će Vam biti zahvalna! Ovlaštenici koncesije Ministarstva zaštite okoliša i prirode za skupljanje EE otpada: FLORA VTC d.o.o. SPECTRA MEDIA d.o.o. I kad ste u mirovini, važno je s kim bankarite. Iskoristite posebnu ponudu Erste banke za članove Matice umirovljenika Hrvatske. Dobro došli u mirovinu, dobro došli u Erste banku! Izaberite bolje financijske mogućnosti, podršku i sigurnost, potražite niz proizvoda i usluga uz posebne pogodnosti za Vas. Erste tekući račun pruža Vam mirovinu na vrijeme i više od toga. Osigurali smo Vam isplatu mirovine petoga u mjesecu te dopušteno prekoračenje. Erste gotovinski krediti za umirovljenike bez jamaca i garantnog pologa: - iznos kredita do 60.000,00 kuna - fiksnu kamatnu stopu od 9,50%* - uz rok povrata do 7 godina - bez naknade za obradu kredita Erste štednja uvijek dobro zvuči. Brinut ćemo o Vašoj štednji kao da je naša vlastita. Posjetite nas u Erste poslovnicama ili nazovite besplatni Info telefon 0800 7890. *Efektivna kamatna stopa iznosi 9,93%, iznos mjesečnog anuiteta 980,64, a ukupan iznos koji klijent plaća 82.373,72. Navedeno je izračunato uz iznos kredita 60.000 kn, rok otplate 84 mjeseca, bez naknade za obradu, na dan 1.9.2013 i može varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja. OSOBNI ASISTENT Podrška pri Vašim svakodnevnim ili povremenim obavezama i potrebama. Na volonterskoj osnovi ili povoljno. Tel. 091 - 21 22 234 Nabavka, popravci i održavanje, pomoć u kući, skrb, njega, odlazak na poštu i na druga mjesta, pratnja i druge usluge na Vaš zahtjev. 22 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. NOVIGRAD PODRAVSKI NOVI DOM ZA STARIJE OSOBE Dok se u drugim ustanovama takve vrste cijene smještaja mjere astronomskim brojkama u novom novigradskom privatnom domu je početna cijena za pokretne osobe 2500 kuna mjesečno dok se ostale formiraju u skladu sa stanjem osobe koja dolazi na zbrinjavanja. U situaciji kada se u domovima za starije i nemoćne osobe traži “smještaj više” otvorenje novog zdanja za smještaj starijih i nemoćnih u Novigradu Podravskom, predstavlja pravo osvježenje. Dok se u drugim ustanovama takve vrste cijene smještaja mjere astronomskim brojkama u novom novigradskom je početna cijena za pokretne osobe 2500 kuna mjesečno dok se ostale formiraju u skladu sa stanjem osobe koja dolazi na zbrinjavanja. U trenutku kada ovo pišemo u Petrovićevom domu kojeg je vlasnik Pejo Petrović smješteno je šest prvih štićenica. Za izgradnju doma za starije i nemoćne osobe Pejo Petrović, rođen u Jajcu, odlučio se nakon što je nekoliko godina za rata, proveo sa suprugom Jelom u Austriji, došao 1996. godine u Novigrad Podravski kupio kuću, spoznao potrebu zbrinjavanja starije seoske populacije i na temeljima starog “ognjišta” podigao današnji impozantni dom. Osim roditelja tu su 26 godišnjak Bojan sa završenom Višom medicinskom u Osijeku, Marina magistrica prava, Nikolina iz trećeg ekonomske u Koprivnici i prvačić Ivan na kojeg isto računaju. Na 1500 metara korisnog prostora koji zadovoljva sve kriterije domske ustanove moguće će biti smjestiti više od 50 osoba za zbrinjavanje. - Ovo je početak koji je dobro odjeknuo i tek sada očekujemo pravo kapacitiranje.. Za sada potpuno smo spremni za prihvat svih koji iskažu zanimanje,a shodno kako će se Dom popunjavati otvarat ćemo i nova radna mjesta. Za sada krenuli smo s domaćim sastavom. Uložili smo prilično novaca u ovaj projekat. Znamo da smo krenuli u nezgodnom trenutku kada ljudi nemaju novca, ali smo i ocijenili da je zanimanje za domskim smještajem svakim danom sve veće da su liste čekanja velike pa tu vidimo svoje mjesto. Pogotovo što smo u odnosu na druge ustanove takve vrete znatno financijski privlačniji-rekao nam je Pejo Petrović istaknuvši da će i s novigradskom općinom uspostaviti tješnju suradnju koje do sada nije bilo. - Ovom poslu želimo se posvetiti dugoročnije,a kod ljudi želimo stvoriti uvjerenje da smo im mi odabir. U poslu,koji smo odabrali glavni cilj nam je kvalitetnom uslugom stvoriti uvjete za ostvarenje razine normalne plaće za zaposlene-rekao nam je Bojan čvrst u uvjerenju da je ovo pravi način za postizanje uspjeha. Slavko Petrić Vlasnik novog doma s obitelji i prvim štićenicima Bilješka Kako se mladi odnose prema nama Pitam se zašto su mladi – ne mislim svi, ali neki ljuti na nas? Znate da su nedavno bili lokalni izbori i neki naši članovi su bili u biračkim odborima. Ovi mladi članovi su ih ljutito gledali, pa su čak i komentirali na pr. „Kaj delaju ti stari ishlapjeli na listama?“ Na vlastitoj koži sam osjetila, kako mladi (ne svi, ali neki) nemaju kulture niti osjećaja za nas ljude u godinama. Jednom prilikom sam sa suprugom koji je išao iz bolnice stajala u vlaku od Zagreba do Zaboka, dok su mladi komotno sjedili i niti jedan se nije udostojao dići i ponuditi nam svoje mjesto. Nas su roditelji učili da poštujemo starije. A to, što smo mi sada stariji ne znači da smo „ishlapjeli“. Moja generacija nije nosila školske torbe koje su se otegnule s leđa do zemlje. Imali smo torbe od debelog kartona ili one sašivene od platna. U torbama su bile pločice – na jednoj strani sa crtama, na drugoj sa kockicama. Uz pločicu je bila privezana spužvica za brisanje, a za pisanje smo imali pisaljku. Sjećam se, da smo tek kasnije dobili pisanke – jedna za pisanje, druga za računanje. Olovke su dolazile u paketima koje je slala – ako se sjećate „UNRA“ Naša učiteljica je svaku olovku rezala na četiri dijela. Imali smo one produžetke u koje su se te olovke umetale. Koliko puta se desilo, da mi se pola zadaće na pločici izbrisalo. Nije bilo sto vrsta slatkiša. Bomboni su se kupovali na komade. Nismo imali „marke“ za odjeću i obuću. Bili smo sretni da roditelji nabave platno od kojeg se odjeća šivala, a za cipele se čekalo cijelu noć pred dućanom, jer je došlo svega nekoliko pari. Već sam išla u gimnaziju, a još smo nosili crne kute od glota. Kada unucima danas to pričaš gledaju te s nevjericom. Pa ipak, imali smo sretno djetinjstvo. Ono druženje, dječje igre bez nekih posebnih igračaka – ostaju za pamćenje. Nije bilo televizora, kompjutera, telefona, mobitela. Rijetko tko je imao radio aparat. Bože, kako smo bili veseli kada je firma u kojoj sam radila cijeli radni vijek kupila gradilište za tvornicu. Mi tadašnji omladinci sadili smo ukrasno bilje, ravnali teren. Nitko od moje generacije koja je počela s pločicama nije ostao glup. Tko god je imao volju završio je visoke škole i fakultete. Ti, ishlapjeli su izgradili ovu zemlju počevši od cesta, željeznica, škola, bolnica, tvornica i svega korisnoga i lijepoga. Vodila ih je želja da generacije poslije njih žive u blagostanju. Imamo tako lijepu domovinu, a gdje smo nakon svih odricanja sada? Zar smo mi krivi što masa ljudi kopa po kantama za smeće, što su radnici bez plaće, a umirovljenici bez mirovina pristojnih za dostojnu starost? I onda, kada netko kaže „Pa ti umirovljenici samo tancaju i putuju okolo“ neka malo razmisli o tome što govori. Zbog toga dragi moji neka vam dani koji dolaze i koji su pred vama još preostali budu ispunjeni ako ne drugim, a ono veseljem i zajedničkim druženjem. Zdenka GRILEC Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. 23 PARTNERI MATICE - POPUSTI ZA ČLANOVE (23.) PAĐEN – TOPLICE LEŠĆE PAĐEN d.o.o. – Toplice Lešće“ 47264 Generalski Stol, i MATICA UMIROVLJENIKA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 47000 Karlovac, Mažuranićeva obala 6 Zaključili su dana 02.07.2013. godine UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske oko osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene iskaznice Matice iz programa djelatnosti TOPLICA LEŠĆE. Članak 2. Ovim Ugovorom TOPLICE LEŠĆE udrugama i članovima Matice umirovljenika Karlovačke županije iz programa svoje djelatnosti, osiguravaju slijedeće popuste za grupe umirovljenika: 1. BAZEN + RUČAK = 65,00 kn / po osobi 2. ULAZNICA ZA BAZENE (uz predočenje iskaznice matice umirovljenika) = 20,00 kn po osobi – individualni dolazak. POSEBAN POPUST ZA UMIROVLJENIKA: PUNI PANSION – 150,00 / KN PO OSOBI POLUPANSION – 130,00 KN / PO OSOBI Članak 3. Način rezervacije: Rezervacija za svakog umirovljenika ili grupu umirovljenika obavlja se telefonom ili faxom na broj: 047/861-345, mob: 099-8010-810 ili E-mail: [email protected] SPECIJALNA BOLNICA „KALOS“ SPECIJALNA BOLNICA „KALOS“, Obala 3 br. 3 20270 VELA LUKA, OIB 42161312093 Zastupana po ravnatelju Miljenko Gugić, (u daljnjem tekstu KALOS) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1 10 000 ZAGREB, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Vladimir Nožarić (u daljnjem tekst MATICA), zaključili su 15. 06. 2013. godine UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske oko osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa djelatnosti KALOSA. Članak 2. Ovim ugovorom KALOS udrugama i članovima Matice osigurava sljedeće popuste u godini 2013. a) Za grupne korisnike (cijene paketa izložene su u tabeli 1.) TABELA 1. Red. Opis br. Cijene za I, II, III, XI, XII mjesec Cijena za IV, X, mjesec Cijena za V, VI i IX mjesec Cijena za VII i VIII mjesec 1. 7-dnevni paket u 1/2 sobi 1.435,00 1.505,00 1.575,00 1.645,00 2. 7-dnevni paket u 1/3 sobi 1.365,00 1.435,00 1.505,00 1.575,00 3. 10-dnevni paket u 1/2 sobi 1.950,00 2.050,00 2.150,00 2.250,00 4. 10-dnevni paket u 1/3 sobi 1.850,00 1.950,00 2.050,00 2.150,00 5. 14-dnevni paket u 1/2 sobi 2.660,00 2.800,00 2.940,00 3.080,00 6. 14-dnevni paket u 1/3 sobi 2.520,00 2.660,00 2.800,00 2.940,00 - Paketi se odnose na grupe od najmanje 15 korisnika, s večerom kao prvom, a doručkom kao zadnjom korištenom uslugom. - Na grupu od 25 korisnika odobrava se jedan paket gratis. - Grupi koja je veća od 35 korisnika u cijenu je uključena gala večera s muzikom uživo i organizirano «Dalmatinsko poslijepodne» (folklor i druženje uz dalmatinsko vino, specijalitete i slastice). b) Za pojedinačne korisnike – 10% popusta na cijene važećeg cjenika ustanove. c) Svim korisnicima: - Na raspolaganju stoji smještaj u komfornim sobama (1/2 i 1/3, opremljenim TWC, hladnjak). - Nudimo mogućnost izbora 3 menija i dijetalnu ishranu. - Svi korisnici uz uputnicu za specijalistički pregled imaju pravo najmanje na dva pregleda (dolazak i kontrolni). - Svi korisnici uz uputnicu za ambulantnu fizikalnu terapiju mogu koristiti potreban broj terapija prema preporuci liječnika-specijaliste. (nastavak na 24. stranici) 24 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. (nastavak sa 23. stranice) - Korisnici bez uputnice imaju pravo na dvije terapije dnevno. - Svim korisnicima u cijenu pansiona uključeno je korištenje bazena s toplom morskom vodom. - Svim korisnicima dajemo mogućnost plaćanja na 4 rate: čekovima građana i american express karticom. - Za plaćanje svim ostalim karticama i gotovinom – plaćanje cjelokupnog iznosa tijekom boravka. - Program mogu koristiti umirovljenici i njihovi supružnici, ukoliko dolaze zajedno. Članak 3. Način rezervacije: Rezervacija za svakog gosta ili grupu gostiju obavlja se telefonom na br. 020/755 451; e-mail: [email protected] ili faksom na br. 020/812-002. Radi popunjenosti naših termina, molimo zainteresirane da se za dogovor termina jave što ranije. ERSTE&STEIERmäRKISChE BANK d.d. Erste&Steiermärkische Bank d.d., Jadranski trg 3a, Rijeka, poslovni račun 2402006 - 1031262160, MB 3337367, OIB 23057039320 (dalje u tekstu: Banka) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/I, Zagreb, poslovni račun 2402006-1100595370, MB 03227316, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Vladi Nožariću zaključili su dana 21. 08. 2013. godine UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je reguliranje međusobnih prava i obveza ugovornih strana u svezi ispunjenja poslovnog interesa, a vezano uz odobravanje kredita članovima Matice na području Republike Hrvatske, temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice. Članak 2. Banka će odobravati gotovinske kredite bez hipoteke i Potrošačke kredite osigurane hipotekom članovima Matice koji udovoljavaju uvjetima kreditne sposobnosti te koji imaju s Bankom zaključen Ugovor o tekućem račun u, a sukladno sljedećim uvjetimma. - postotni poen smanenja kamatne stope u odnosu na redovne uvjete Banke: 0,40 - postotni poen smanjenja naknade u odnosu na redovne uvjete Banke: 0,50 U trenutku sklapanja ugovora, Banka isplaćuje mirovine svakog 05.-og u mjesecu, odnosno prvog slijedećeg radnog dana, za prethodni mjesec, osim u slučajevima kada HZMO, odnosno Ministarstvo financija, isplaćuje mirovine prije 05.og u mjesecu, sukladno važećim Odlukama Banke. Ostali uvjeti sukladno važećim Odlukama i aktima Banke. OČNA OPTIKA LENS OČNA OPTIKA LENS, Pavla Pejačavića 5, 31000 Osijek, OIB: 7805970700 zastupano po vlasnici Dubravka Borovac (u daljnjem tekstu: Očna optika Lens) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, 21000 Split, Bana Jelačića 4/2, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Vladi Nožariću, (u daljnjem tekstu Matica), zaključili su u Osijeku 05.09.2013. godine UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Republike Hrvatske u dijelu osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa proizvoda i usluga Očne optike Lens. Članak 2. Ovim ugovorom Očna optika Lens članovima Matice osigurava sljedeće popuste: 15% (slovima: petnaest posto zajedno) na svu robu i usluge, osim na robu koja se već nalazi na sniženju ili trenutnim akcijama. OFTALmOLOŠKA POLIKLINIKA LENS OFTALMOLOŠKA POLIKLINIKA LENS, Josipa Jurja Strossmayera 168, 31000 Osijek, OIB: 26583028319 zastupano po ravnateljici Dubravka Borovac (u daljnjem tekstu: Oftalmološka poliklinika Lens) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, 21000 Split, Bana Jelačića 4/2, OIB 77667944125, zastupana po potpredsjedniku Miljenku Bobanu, (u daljnjem tekstu Matica), zaključili su u Osijeku 05.09.2013. godine UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Republike Hrvatske u dijelu osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa i usluga Oftalmološke poliklinike Lens. Članak 2. Ovim ugovorom Oftalmološka poliklinika Lens članovima Matice osigurava 20% popusta na operacije sive mrene, preglede i kontrole. Umjesto standardnih 7500,00 kuna članovi Matice, koji se odluče na operacije sive mrene, preglede i kontrole u Oftalmološkoj poliklinici Lens, će plaćati operacije 6000,00 kuna. Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. PRAVNIK SAVJETUJE KADA ISPUNJAVAM UVJETE ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA MIROVINU? PITANJE: Rođen sam 18.10.1953. i imam navršen mirovinski staž nešto preko 35 godina. Molim odgovor, imam li pravo na mirovinu i od kojeg datuma s obzirom na to da sam se zaposlio 12. 7. 1979. i u radnom odnosu sam s manjim prekidima do danas. U prilogu dostavljam fotokopiju radne knjižice uz napomenu da iz mirovinskog primam novčanu naknadu jer imam tjelesno oštećenje koje će možda utjecati na povećanje mirovine. S obzirom na to da mi u poduzeću nude otpremninu potreban mi je savjet s kojim danom bi mogao prekinuti radni odnos u slučaju da ispunjavam uvjete za priznanje prava na mirovinu. Čitatelj P. K. iz Velike Gorice ODGOVOR: Prema članku 30. Zakona o mirovinskom osiguranju (skraćeno: ZOMO), koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999., osiguranik im pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina i 15 godina mirovinskog staža , a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema članku 31. ZOMO-a kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Budući da ste rođeni 18. listopada 1953. godine, 60 godina života navršavate 18. listopada 2013., a prema podacima iz fotokopije radne knjižice 35 godina staža navršit ćete tek 4. ožujka 2015. (4. 3.1980. - 7. 3. 1981. Odgovara i od 10. 3. 1981.- 18. 10. 2013., što Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik iznosi ukupno 33 godine 7 mjeseci i 13 dana staža). Dakle, do dana kada ćete navršiti 60 godina života nećete moći ostvariti prijevremenu starosnu mirovinu jer nećete imati navršen staž od 35 godina. U postavljenom pitanju ističete da ste bili zaposleni i prije 4. ožujka 1980., s kojim stažem bi imali 35 godina te predlažemo da obavijestite Područnu službu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu o namjeri podnošenja zahtjeva za prijevremenu starosnu mirovinu, što je u skladu s člankom 31. stavkom 5. ZOMO-a. Odredbama članka 31. stavka 5. ZOMO-a propisano je da osiguranik može šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za prijevremenu starosnu mirovinu obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu radi kompletiranja i kontrole podataka o plaći, odnosno osnovici osiguranja. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu, a zahtjev za priznanje prava na mirovinu može osiguranik predati, prema stavku 2. članka 31. ZOMO-a, najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja. Podnošenjem Obavijesti o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na prijevremenu mirovinu osigurava se brže rješavanje i donošenje rješenja o pravu na mirovinu, uz napomenu da je potrebno da u podnesenoj Obavijesti navedete podatke gdje ste radili 1979. godine, kod kojeg poslodavca, u kojoj ustanovi, tvornici i dr. Ako imate pisane dokaze, priložite ih Obavijesti kako bi Zavod po službenoj dužnosti mogao pokrenuti postupak radi utvrđivanja staža koji Vam nije upisan u radnoj knjižici. Osim toga, uz Obavijest priložite fotokopiju rješenja kojim vam je priznata naknada za tjelesno oštećenje radi eventualnog određivanje staža s povećanim trajanjem, koji se računa samo onim osiguranicima koji su imali utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 70%. Navedeni staž računao se s povećanim trajanjem samo do 16. srpnja 1999. kada je to pravo ukinuto Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, koji je stupio na snagu 16. srpnja 1999. 25 Naše sinje more Zaprepastio me podatak da i ovoga ljeta na našem sinjemu moru ljetuje samo šest posto naših ljudi. Druge to izgleda nije uopće dirnulo. Svi naši delegati i zastupnici, na svim nivoima, od lokalne do najviše vlasti, to uopće niti vide, niti to čuju, niti ih zanima. A tek nedavno, nudili su nam sve svoje postojeće i nepostojeće talente, sposobnosti, vrline i volju da će za nas, za narod učiniti sve što je moguće. Istina, nisu nam nudili baš med i mlijeko. Mlijeko se pokvarilo i poskupjelo, a na med nismo ni navikli, ali tvrdili su da ćemo živjeti nešto bolje. Ovo vruće ljeto pokazalo nam je da nema izgleda za bolji život. Spominje se doduše da su neki kapaciteti na moru puni i da se novac vrti, da turizam cvate i da smo blizu onima koji dobro žive. A u stvari gdje smo to mi? Na našem moru smo šest posto, u našim toplicama, nitko nije to ni zbrajao ni oduzimao, ali su nam cijene poznate i previsoke, a može se prostim okom vidjeti da se rijetko viđamo i po kakvim odmaralištima. Mediji su se pobrinuli da nas izvijeste kako su, uostalom, neke toplice ionako pune mokraće, pa ne treba za time ni previše žaliti. Kojekakvih drugih pristupačnijih ljetovališta više uopće nema, a uz rijeke i jezera mogu se vidjeti samo još oni najhrabriji. Ići u planine nije više preporučljivo jer tamo su mjesta zauzeli miševi sa svojom mišjom groznicom, vrebaju zaštićene zmije i poskoci, s grana vam za vrat može pasti krpelj i prouzročiti meningitis, a i otrovni pauci samo čekaju svoju priliku. Prepuštam mašti na volju pa zamišljam kako bi bilo lijepo da su naši umirovljenici sa svojim unucima gosti na našem sinjem moru, djeci treba sunca, čistog morskog zraka, rekreacije u morskoj vodi da bolje rastu i budu zdraviji, a ni bakama i djedovima ne bi uopće škodilo da se osole i tako troše manje lijekova, manje idu na terapije i u bolnice, pa bi se tako uštedio novac za razvoj gospodarstva. Ovako se umjesto naših unuka rekreiraju samo oni iz bogatijeg dijela Europe, a mi ćemo opet zbog toga ostati zaostali. Naše radnice i blagajnice u trgovačkim centrima također bi trebale barem malko ići na more da prozrače pluća i isprave leđa jer su nadvite nad blagajne stalno izvrgnute stresu, zagađenom zraku i teškom poslu. Turistička zajednica pak tvrdi da smo mi i sada nesposobni i nitko u Hrvatskoj nije u stanju izmisliti za njih projekte koji bi sami dovlačili k nama strane turiste, pa za dobro plaćene poslove angažiraju strance, a naši visokoobrazovani stručnjaci vise u zavodima za zapošljavanje. Ali mi smo ipak lijepa i bogata zemlja koja ima toliko praznih, pustih i zapuštenih zgrada na moru i po planinama i čak se već godinama uopće ne zna čije su. Po otocima i uz obalu ima sva sila praznih škola, kasarni, napuštenih tvornica i drugih praznih prostora gdje bi se uz nešto adaptacije moglo napraviti mjesta za boravak naše djece i naših umirovljenika koji bi se zadovoljili i sa skromnijim smještajem, samo da im se pruži prilika otići nekud i osvježiti se. Izgleda da su neki, koji bi se trebali o tome brinuti, previše zauzeti sami sa sobom, bave se uglavnom mišlju kako biti što duže na dobrom položaju, a ostali neka razbijaju glavu razmišljanjem o tome da tako to ne valja. Ne valja što i mi umirovljenici prepuštamo da s nama lako manipuliraju, podvaljuju nam i varaju nas poskoci, škorpioni, krpelji i slični stvorovi koji samo čekaju da nas otruju, a rijetki su oni kojima bi palo napamet da zaista učine nešto korisno za ovaj napaćeni narod. Dok na našem sinjem moru uživaju drugi, onih 94% koji ne uživaju, mogli bi razmisliti o tome što mi umirovljenici možemo učiniti preko naših udruga, podružnica i drugih organizacija gdje djelujemo. Pa valjda smo i mi još uvijek ljudska bića koja žive u civiliziranoj Europi i trebali bismo imati nekakva prava i mogućnosti boraviti na našem moru više od jadnog jednodnevnog izleta na kojem se možemo ispružiti samo ispod nekog bora u prašini, ako budemo imali i toliko sreće. Marija Drobnjak 26 Hrvatski umirovljenički list - rujan 2013. JEDAN GRAD – TRI IMENA Danas idemo u Sisak kroz koji protječe rijeka Kupa kojoj je na domak sestrica Una, sva u čudesnom smaragdu svojih boja i u srebru svojih nježnih kaskada. Još je jedna mala sestra, riječica Odra, privržena gradu Sisku i ribičima koji dolaze s raznih strana na njezin vodotok da se odmore u ribolovnoj igri te naužiju prirodnih ljepota poriječna krajobraza. I Kupa ima te čari neizmjerne i radodarovane na svom toku, od izvora u Gorskom kotaru do rukovanja s velikom sestrom rijekom Savom na ušću – baš u Sisku. U njegovoj je gradskoj blizini gotovo na europskom glasu jedinstven PARK PRIRODE, močvarno Lonjsko polje, carstvo ptica, sjajno kućište majčinskih i očinskih, magičnih ptica roda. Između Zagreba i Siska je put starinskom cesticom od svojih pedesetak kilometara. U izgradnji je nova dvosmjerna autocesta, pa će doskora ta prometna veza biti velegradska, gospodarstveno produbljena i osnažena. U doba slavnog zagrebačkog i hrvatskog romanopisca Augusta Šenoe u Sisak se putovalo uglavnom zaprežnim kolima, poštanskom konjicom, gdjekad nečijom kočijom, pa i pješice. Na istom je putu, osobito kroz ravnicu Turopolja, velićao Lijepu našu A. G. Matoš, dajući širinu i dubinu domoljubnoj spoznaji u turopoljskosisačkom krajoliku. Od bogate sisačke povijesti i brojnih bitaka, još iz doba Kelta i Ilira, pa carskih Rimljana, razni događaji bijahu prevažni pa i prijelomni: - Na primjer, ona bitka od 22. lipnja 1593. godine protiv 12 tisuća Turaka s Hasan pašom na čelu, koju je dobilo pet tisuća Hrvata i 800 branitelja u tvrđavi predvođenih banom Tomom Erdedijem. Istini za volju, boriše se djelomice Nijemci i Slovenci te u velikoj pobjedi ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe zajednički su turskoj vojsci zapriječili osvajački pohod u širu Europu. U desetom stoljeću proslavio se i hrvatski knez Ljudevit Posavski. On je stolovao u Sisku. Junački se borio i izborio protiv Franaka. Kad su se iz ovih naših krajeva u 18. st. povukli Turci, iz dugovjeke stagnacije iznova se budi i daje razvoju grad Sisak, otvara trgovačke putove, osobito rijekom Kupom u smjeru Karlovca, a Savom kroz Panonsku nizinu. Uz obalu Kupe bila je izgrađena riječna luka. Procvala je urbana izgradnja i žitno skladište, statusni simbol grada. Podižu se zidane kuće umjesto drvenih kuća, otvaraju gostionice, prvi hoteli navezani na željeznički kolodvor poglavito za trgovačke putnike vlakom, cestom i rijekama. Uređuju se parkovi, obnavljaju se vjerska svetišta, sv. Kvirin postaje zaštitnik Siska. Industrijski razvoj Siska nalazi pogodno mjesto, i prostorno i društveno, tijekom 20. stoljeća, izvan stare gradske jezgre, napose u Capragu, gdje je izrasla gigantska Sisačka željezara, dajući kruha i boljeg života tisućama radnika iz grada i šire okolice. Sam grad je na svoj način ekonomski osnažila i Rafinerija nafte, ali je i uvelike onečistila zrak. Kako i ne bi, iako je nedavno smanjila godišnju preradu od 4 milijuna tona na 2 milijuna tona nafte ili, gle čuda, crnoga zlata. Naravno, još je tvornica u Sisku i oko njega: termoelektrana snage 420 megavata, Mlin i pekare, Herbos, Segestica i druge. Uz industriju i urbanizaciju razvija se i kulturni život. On se žari u KRISTALNOJ KOCKI VEDRINE, kako je nazvan glavni žaritelj Doma kulture – u kojem je za cio grad većinom okupljena mladež aktivna na četiri područja: kazališnom, glazbenom, nakladničkom i kinematografskom. Sisak je grad muzeja, školstva, športa, povijesnih likova i sakralne baštine. Ima tri imena. Prvo SEGESTICA potječe od Ilira i Kelta čije se jedno pleme nazivalo Segestani. Drugo ime SISCIUM dadoše po svom vojnom logoru osvajači Rimljani, a treće postojano ime SISAK potječe od naroda čija je ljubav za grad neizmjerna. Josip Vuković RUJAN 2013. OVAN: Vi ste ovan, predvodnik stada, a time i vjerojatno pogodni za kandidata za lokalne izbore. Domaćim ovcama treba netko tko će blejati i zabavljati narod besmislicama. Pogotovo u ovo vrijeme naše vječne recesije i krize koja neće proći u vrijeme cijelog vašeg mandata. Nabrusite rogove za borbu s drugim ovnovima. BIK: Raspoloženi ste za rad i druženje. To je velika promjena za vas i mogla bi vas iscrpsti. Često se zalažete za druge iz razloga koji su obično materijalne prirode. Ljudi imaju dobro mišljenje o vama i nemojte to nekim lošim primjerom pokvariti. BLIZANCI: Aktivni ste, dobro raspoloženi, elokventni, jednom riječju, zadovoljni sobom. Materijalna situacija ne ide uvijek uzlaznom crtom, ali izdaci idu. Očekujte da će neki ljudi promijeniti mišljenje koje su ranije imali o vama. Mnogi će gledati samo u vas. RAK: Veza s nekim tko je daleko mogla bi postati više od prijateljstva. Ako u toj vezi budete napredovali unatrag bit će tu i dobrih strana, lakše ćete uočavati tko vam radi iza leđa. Mogla bi vam nauditi neka tiskarska pogreška. LAV: Vaša lavlja rika se čuje do Kaptola. Vi niste za predloženi spolni odgoj jer sebe smatrate kraljem koji još ima svoj spolni odgoj sa svojim stavom – svaka lavica iz čopora je vaša lavica. Dežurne saborske djevice bit će vam zahvalne. Rješenje vaših ljubavnih jada bit će tako riješeno. DJEVICA: Vi, da Vi ste taj idealan pokusni primjerak spolnog odgoja u školama, fakultetima, crkvama i pekarnicama. Jednoga dana, ako preživite ovu slobodnu Hrvatsku, pričat ćete unucima kako se vodila ljubav tamo negdje u 2013. godini, a vlast je ševila sve u mali mozak! VAGA: Vi se ne možete odlučiti želite li u Europsku uniju ili vam je bolje na Balkanu. Želite li jesti njemačku hranu punu antibiotika ili vam je bolja domaća hrana s „domaćim“ koncentratom. O uputama i načinu konzumiranja domaće hrane s TV reklama upitajte svog ljekarnika….. da ne bi bilo nismo znali. ŠKORPION: Nemojte sa svojom bodljom bosti svakog tko vam se približi sa svježim proeuropskim idejama. Stranka vas je postavila na vlast i ne date se istjerati iz financijskog brloga. Ukućani su sretni kad niste kod kuće. Nema u vas puno ljubavi za druge. Novac je vaša ljubav! Tko ševi narod! STRIJELAC: Vi jednostavno volite ubosti u neku rupu u zakonu ili zaobići plaćanje preko fiskalne blagajne. Vaš moto je: bolje strelica u luci nego luk u vodi! Možete očekivati poklon od osobe koja se puno trudila da dobijete pravu strijelu. O tome ćete razmišljati cijelog mjeseca. JARAC: Stari jarac i mlada koza. Vaša idealna životna kombinacija. Volite meketati i pričati priče kao neki naši političari za koje ni vlastite žene ne bi glasovale na izborima. No, neki naši ljudi vole glasne, a manje časne. Obrijte jareću bradicu … da vam ne padne u juhu dok ručate. VODENJAK: Sebe uvijek shvaćate previše ozbiljno i mislite da sve što vi radite vrijedi više. To je pogrešan stav jer ste i vi samo ljudsko biće koje umije nekada pogriješiti. Razmislite malo kakav ste prijatelj i zašto ste često usamljeni. Vaš sebičluk može podnositi samo vaša obitelj, ali i tome ima kraja. RIBE: Nervi su vam ponekad tanki, ali vam je zato jezik vrlo dug. Nemojte se sastajati s gubitnicima jer od njih nećete dobiti odgovore koje očekujete. Odlučite se za konkretnu akciju i veliko spremanje osobnog života. Učinite maksimum jer vas sutra može napustiti ova ideja. Umirovljeni astrolog SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE Gajeva 2 49 217 Krapinske Toplice Tel.: 049 383 100 Fax: 049 232 140 www.sbkt.hr SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE SPOJ TRADICIJE I MODERNE MEDICINE Suvremena bolnica za rehabilitaciju bolesnika s kardioloπkim, neuroloπkim, reumatskim, ortopedskim oboljenjima te rehabilitaciju djece. Dragi umirovljenici, ostvarite povoljniju cijenu medicinske rehabilitacije za boravak duæi od 30 dana! Ponuda ukljuËuje: ✘ smjeπtaj na bazi punog pansiona (doruËak, ruËak i veËera), ✘ lijeËniËki pregled pri dolasku i odlasku, ✘ dva puta tjedno grupna gimnastika, ✘ jednom tjedno grupne vjeæbe u termalnoj vodi, ✘ medicinska njega, ✘ kupanje u bazenima. Cijena: 179,00 kuna po danu po osobi u dvokrevetnoj sobi ili 229,00 kuna po danu u jednokrevetnoj sobi. MOGU∆NOST KORI©TENJA UPUTNICA HZZO-a ZA PREGLED I TERAPIJE. VESELIMO SE VA©EM DOLASKU! Rezervacije na telefon: 049 383 373 ili na e-mail. [email protected] KRASS HOTEL d.o.o. A.Mihanovića 2, 49217 Krapinske Toplice, Tel: +385 49 202-202; fax: +385 49 232-322 e-mail: [email protected] web: www.toplice-hotel.hr DOŽIVITE RUJAN U ZAGORJU TOPLICE HOTEL - KRAPINSKE TOPLICE Aranžman 1+1 gratis uključuje: boravak 3 dana/2noći ➢ Smještaj u dvokrevetnoj sobi za dvije osobe ➢ Puni pansion ➢ Korištenje bazena i whirlpoola ➢ Najam sportskih rekvizita Doplata: ➢ Boravišna pristojba 7,00 kn (dan/osoba) ➢ Osiguranje 0,70 kn (dan/osoba) Aranžman je moguće realizirati u vikendu i kroz tjedan! Odobravamo 20% popusta na tretmane i masaže Cijena aranžmana za 2 osobe iznosi 750,00 kn Jedinstven poklon za godišnjice, vjenčanja i ostale prigode jednostavna realizacija, dostava poklon vouchera na kućnu adresu! Dođite u Krapinske Toplice, provedite tri dana u Zagorju, uživajte u hotelskom bazenu s termalnom vodom i masaži, te posjetite nezaobilazne „berbe grozdja“ i razne manifestacije kojima rujan u Zagorju obiluje! Dajemo Vam mogućnost korištenja fizikalnih terapija uz uputnice HZZO-a te boravak u Toplice Hotelu po cijeni već od 215,00 kn / dnevno! Rezervacije i informacije na 049/202-202 ili [email protected], www.toplice-hotel.hr Uz dol i gorice na kupanje i zabavu u Krapinske Toplice! RUJAN 2013.indd 5 9/18/13 8:29:57 AM PBZ NENAMJENSKI KREDITI ZA UMIROVLJENIKE Za svoje klijente treće životne dobi Privredna banka Zagreb pripremila je posebnu ponudu gotovinskih kredita. bez jamaca i depozita rok otplate do 4 godine iznos kredita do 2.000 EUR povoljna kamata i naknada Reprezentativni primjer ukupnih troškova Valuta kredita Traženi iznos kredita Rok otplate Naknada za obradu kreditnog zahtjeva Iznos naknade Kamatna stopa (fiksna) Efektivna kamatna stopa Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate Visina mjesečnog anuiteta Ukupan iznos za otplatu* EUR 2.000,00 48 mjeseci 1,00% 20,00 8,48% 9,40% 365,27 49,28 2.365,27 * ukupan iznos za otplatu uključuje iznos glavnice kredita te kamate obračunate do dospijeća, a koju bi korisnik kredita plaćao do konačne otplate kredita. Ukupan iznos za otplatu ne sadrži interkalarnu kamatu, budući da ista ovisi o datumu isplate kredita. RUJAN 2013.indd 2 9/18/13 8:29:59 AM
© Copyright 2024 Paperzz
