Bilten Visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Tema broja: Promocija prve generacije Kairosovih prvostupnika Obilježen Svjetski dan slobode medija Malverzacije u visokom školstvu Upisi u akademsku godinu 2012./2013. Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Sadržaj: 3 Održana svečana promocija prve generacije Kairosovih prvostupnika 8 In Memoriam Boris Lončar 8 Malverzacije u visokom školstvu 10 Kristina Sitta osvojila dvije nagrade na simpoziju Mediji na drukčiji način 10 Sindikat novinara: Hrvatski mediji sve su slobodniji, a novinari sve nesigurniji 11 Održani Prvi svibanjski susret novinara, pisaca i pridruženih članova 12 Deana Stipanović, direktorica korporativnih komunikacija McDonald’s Hrvatska: „Za uspjeh je potrebno zadovoljstvo i potrošača i zaposlenika“ 14 Izabrano novo vodstvo Hrvatske udruge za odnose s javnošću 2 Impressum Nakladnik: Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija Kairos Ilica 242 Zagreb Za nakladnika: Branko Hebrang Suradnici: Stana Odak Krasić Boris Hajoš Dunja Rošić Tena Glaser Natalija Oreški Urednica: Maja Mihovilović Vizualno oblikovanje: Kristina Sitta 14 Britansko parlamentarno povjerenstvo: Murdoch je namjerno zatvarao oči u aferi telefonskog prisluškivanja 15 H&M na udaru zbog modela previše potamnjele puti 16 „Liberalni“ socijalizam: svatko radi što hoće 17 Rokovi za upis novih studenata na Visoku školu Kairos 17 Kalendar događanja Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Održana svečana promocija prve generacije Kairosovih prvostupnika S večana promocija prve generacije prvostupnika Visoke škole Kairos održana je u petak, 27. travnja 2012. u hotelu Regent Esplanade Zagreb. Svjedodžbe je na svečanosti primio 21 prvostupnik, a osim promocijskog povjerenstva – prof. dr. sc. Marka Sapunara, doc. dr. sc. Branka Hebranga i Stane Odak Krasić, pred., događaj su svojom nazočnošću uveličali obitelj i prijatelji prvostupnika, Kairosovi nastavnici, predsjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola prof. dr. sc. Slavica Ćosović Bajić te ostali uvaženi gosti. Himnu Republike Hrvatske otpjevala je Vanna, a Gaudeamus Igitur solistica zagrebačkog HNK Gorana Biondić. Promocija i zdravica poslije svečanosti protekle su u vedrom i slavljeničkom raspoloženju, uz pohvale organizatorima. Predstavljamo vam prve Kairosove prvostupnike. Ivana Antić, direktorica marketinga u Sanamens d.o.o. Tema završnog rada: Neke značajke internetskog oglašavanja Mentor: prof. dr. sc. Marinko Jurčević Tomislav Bešvir, vlasnik i direktor privatne tvrtke Tema završnog rada: Cenzura i novi mediji Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš Zlatko Domljan, novinar HRT-a Tema završnog rada: Funkcija medija u odnosima s javnošću Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš Ivan Đuretek, suradnik diskografske kuće Dallas Records i koncertne agencije Mars Koncerti Tema završnog rada: Političko lobiranje u SAD-u Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš Tatjana Ellers Bretz, voditeljica ureda za odnose s javnošću Zagrebačkih cesta Tema završnog rada: Pisanje priopćenja za medije Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš Miroslav Glišić, koordinator za reklamacije Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o. Tema završnog rada: Značaj i uloga neverbalne komunikacije u odnosima s javnošću Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš 3 Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Damir Hrastović, vlasnik i direktor privatne tvrtke Tema završnog rada: PEST analiza: teorijski okvir Mentor: doc. dr. sc. Branko Hebrang 4 Tomislavka Ivanda, voditeljica studentske službe VŠ Kairos Tema završnog rada: Planiranje i upravljanje odnosima s javnošću u visokom obrazovanju na primjeru Visoke škole Kairos Mentor: Mr. sc. Damir Jugo Manuela Javor, zaposlenica Phoenix farmacije d.o.o. Tema završnog rada: Organizacija konferencije za novinare Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš Gorana Jurčević, nezaposlena Tema završnog rada: Persuazija u interpersonalnoj komunikaciji Mentor: Stana Odak Krasić, pred. Ana Kolak Čada, urednica u internetskom odjelu Nove TV Tema završnog rada: Odnosi s javnošću slavnih Mentor: Stana Odak Krasić, pred. Ružica Koraca, honorarna suradnica na projektima odnosa s javnošću u Istri Tema završnog rada: Neka obilježja pozitivnih i negativnih osobnih odnosa s javnošću Mentor: Siniša Kovačić, pred. Boško Kovačević, referent sporta u AUDIO Tema završnog rada: Marketinški koncept za prodaju aplikacije „Evidencija imovine“ Mentor: prof. dr. sc. Marinko Jurčević Andreja Krajačić, referent za organizaciju pogreba u „Posmrtnoj pripomoći“ Tema završnog rada: Marketing udruge „Posmrtna pripomoć“ Mentor: Prof. dr. sc. Marinko Jurčević Alen Lesički, novinar Jutarnjeg lista Tema završnog rada: Odnosi s javnošću u GNK Dinamo Mentor: Ivica Granić, pred. Tajana Link, direktorica „Wellness & spa centra Coner“ i predavačica u ustanovi „Vimal“ Tema završnog rada: Odnosi s javnošću u turizmu na primjeru Coner grupe Mentor: Ivica Granić, pred Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Boris Lončar Tema završnog rada: Fotografija 20. stoljeća – komunikacija i vizualno naslijeđe Mentor: Stana Odak Krasić, pred. Martina Lukenda, zaposlenica obiteljske tvrtke Tema završnog rada: Pojava predrasuda u javnoj komunikaciji Mentor: Stana Odak Krasić, pred. Sven Masier, Sales Assistant u Zara Hrvatska d.o.o. Tema završnog rada: Dijalog s dionicima kao zadaća korporativne komuniakcije Mentor: Mr. sc. Zdeslav Milas Željka Medić, Product Managera za strane partnere u agenciji Atlas d.d. Tema završnog rada: Promocija Hrvatske u svijetu kroz turizam Mentor: Ivica Granić, pred. Darijo Milivojša, voditelj odnosa s javnošću u obiteljskoj tvrtki Snadbjevač d.o.o. Tema završnog rada: Karizma Adolfa Hitlera Mentor: Stana Odak Krasić, pred. Valentina Pejnović, nezaposlena Tema završnog rada: Uloga i način izrade marketing plana Mentor: Prof. dr. sc. Marinko Jurčević Ana Prodanić Šenija, Agencija za promet nekretninama Tema završnog rada: Planiranje i upravljanje u korporativnim odnosima s javnošću, primjer Prodravke d.d. Mentor: Mr. sc. Damir Jugo Bernard Skuliber Tema završnog rada: Neverbalna komuniakcija hrvatskih polaitičara na primjeru J. Kosor, I. Sanadera, M. Bandića i Z. Milanovića Mentor: Siniša Kovačić, pred. Ivana Šindija, redovna studentica na specijalističkom studiju u Visokoj poslovnoj školi Libertas Tema završnog rada: Odnosi s javnošću u Vladi Republike Hrvatske Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš Andrija Vrdoljak, producent i redatelj Tema završnog rada: Položaj žena u medijima – kvalitativni i kvantitativni pristup Mentor: Mr. sc. Boris Hajoš 5 Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 „Studirao sam pravo i umalo završio, ali nije sve išlo glatko. Na drugoj godini studija dobio sam svoje prvo dijete, kći Doru, danas diplomiranu profesoricu engleskoj jezika i književnosti. Morao sam se zaposliti, a studij je pao u drugi plan. Na trećoj godini rodio se i sin, posao je postao prioritet, a diploma je postajala sve daljom... sve do 2008. i Kairosa. Svih tih godina nisam se mogao pomiriti da je nezavršeni fakultet moj trajni status. Zato sam zahvalan Kairosu, njihovom modernom i humanom pristupu studentima, zanimljivim predavanjima, kolegijima i davanju prilike i nama koji više nismo u cvijetu mladosti. U međuvremenu sam dobio još dvoje djece i sada imam sve – diplomu, a svako od moje četvero djece ima i brata i sestru. Kud’ ćete ljepše.“ Andrija Vrdoljak 6 „Zaposlena sam u Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos gdje obavljam poslove voditeljice studentske službe i poslovne tajnice, i gdje sam u akademskoj godini 2008./2009., s prvom generacijom polaznika, upisala stručni studij Odnosa s javnošću i studij medija. Tijekom studiranja u Visokoj školi Kairos, uz svu težinu i odgovornost ‘hibridne dužnosti’ koja me je pratila kroz studij, svakako će mi u trajnoj uspomeni ostati studentice i studenti prve generacije koji su studiranje na Visokoj školi Kairos učinili zanimljivim i poticajnim. Jednako tako, u mojemu studiranju na Visokoj školi Kairos svakao su neizbrisiv trag ostavile nastavnice i nastavnici, izvrsni znanstvenici i stručnjaci te praktičari iz područja odnosa s javnošću, koji su sva svoja znanja i iskustva nesebično prenosili i poticali nas u učenju i razvoju.“ „Nakon višegodišnje novinarske karijere uspio sam uskladiti intenzivan posao i veliku težnju za stjecanjem diplome koja je u skladu s mojim interesima i onim čime se bavim. Fleksibilnost, kreativnost, znanje i razumijevanje na koje sam naišao na Visokoj školi Kairos potvrdili su da sam odabrao i više nego dobro. Teoretsko znanje koje sam stekao pomoglo mi je u još boljem razumijevanju prakse u novinarskoj svakodnevnici, a pristupačna lica za katedrom i pozitivna atmosfera s kolegama su, uz diplomu, ono što će me zauvijek vezati uz ovaj studij.“ „Studij na Kairosu vidjela sam kao priliku za nadogradnju dosadašnje karijere. Odabir zanimljivih kolegija, interaktivnih predavanja i motiviranih predavača učinili su moje studiranje na Kairosu jednim divnim i zanimljivim iskustvom, a naglasak na praksi i razumijevanju pridonio je lakšem izlasku na ispite. S diplomom u ruci, s Kairosa nosim brojna pozitivna iskustva.“ Alen Lesički Željka Medić Tomislavka Ivanda Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 “Za Kairos me vežu isključivo ugodne i pozitivne uspomene. Od pristupačnih profesora i predavača koji su uvijek bili na raspolaganju, preko svima već i srcu priraslih djelatnika škole, do uvijek timski raspoloženih kolega studenata. Zbog širokog spektra predmeta, kvalitetne i sadržajne nastave, ugodnog ambijenta, te možda i onog najvažnijeg, mnoštva predavača iz struke, iz agencija, tvrtki, korporacija i organizacija, Kairos bih preporučio svakome koga zanimaju odnosi s javnošću i tko želi savladati komunikacijske vještine.“ Bernard Skuliber „Studiranje na Kairosu prilagođeno je potrebama zaposlenih ljudi koji nisu u mogućnosti studirati na klasičan način, što je važno ako ste tu da nešto naučite. Od ljudi do raznolikih predavača i vodstva škole, Kairos je vrlo pozitivno iskustvo u mome životu.“ Ivan Đuretek 7 „Nakon sedam godina rada u medijima, svoje sam iskustvo poželjela ‘nadopuniti’ dodatnim znanjem te sam se odlučila za studij na Visokoj školi Kairos. Danas, tri godine kasnije uživam u pogledu na svoju diplomu te znanje stečeno kroz odlična predavanja i diskusije s kolegama primjenjujem na radnom mjestu urednice u internetskom odjelu Nove TV.“ Ana Kolak Čada „Sada kada sam završila studij, često se sjetim Kairosa. Osim formalnog obrazovanja stekla sam i nova poznanstva i prijateljstva. Na zadnjoj godini studija ostala sam u drugom stanju, a zahvaljujući dobroj organizaciji i susretljivosti na Kairosu uspjela sam završiti studij i obraniti svoj završni rad.“ Martina Lukenda Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 B In Memoriam Boris Lončar oris Lončar, Kairosov prvostupnik prve generacije, rođen je 18. siječnja 1963. godine u Zenici, BiH. Nakon osnovne škole završava Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer Fotografija i dizajn. Od završetka srednjoškolskog obrazovanja aktivno se bavio fotografijom. Bio je polaznik prve generacije studenata Visoke škole Kairos (2008./2009.), a nedugo prije smrti obranio je završni rad „Fotografija 20. stoljeća – komunikacija i vizualno naslijeđe“ u mentorstvu Stane Odak Krasić, pred. te postao stručni prvostupnik odnosa s javnošću. Boris Lončar preminuo je nakon teške i kratke bolesti dan nakon promocije, 28. travnja 2012. Nastavak polemike o diskriminaciji studenata - preneseno iz Hrvatskog lista 8 V Malverzacije u visokom školstvu ezano uz temu broja i uvodnik Biltena Kairos iz ožujka ove godine – diskriminaciju studenata u hrvatskom „društvu znanja“ – u cijelosti prenosimo tekst „Malverzacije u visokom školstvu“ iz Hrvatskog lista od 24. svibnja 2012., autora Marka Milića Horvata. „Kako se iz državnog proračuna financiraju Veleučilišta u Varaždinu, Zagrebačka škola za ekonomiju i menadžment Đure Njavre, Visoka škola Libertas i Veleučilište Vern?” Što nam donose predložene izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u pogledu rješavanja nezakonitosti oko financiranja privatnih visokih učilišta iz državnog proračuna i uništavanja pojedinim privatnih učilišta pod utjecajem nekih članova tijela Agencije za znanost i visoko obrazovanje? Kada je u pitanju financiranje visokih učilišta, članak 109 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju govori o tome kako se javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinoga visokog učilišta, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz članka 16 Zakona; kao i to da se iz državnog proračuna mogu financirati privatna visoka učilišta prema pravilima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta te vodeći računa o tome odgovaraju li njihovi kapaciteti potrebama za obrazovanjem na određenom znanstvenom, umjetničkom ili stručnom području. Iz tako određene zakonske formulacije vidljivo je da se sredstva dodjeljuju i privatnim učilištima, ali na temelju diskrecijskog prava članova Akreditacijskog savjeta, kao i na temelju pravila Nacionalnog vijeća, koji su načelno za sve isti. Međutim, u praksi se događa sasvim druga priča iz koje se vidi krajnja netransparentnost, nezakonitosti i moguća korupcija. Na primjer: Veleučilište u Varaždinu dobiva novac iz državnog proračuna za plaće zaposlenih na temelju sudjelovanja Čehokova HSLS-a u Vladi Ive Sanadera, kao dio političkog deala. Zagrebačka škola za ekonomiju i menadžment dobiva novac iz državnog proračuna za studentski standard jer je vlasnik Đuro Njavro bivši ministar gospodarstva i predsjednik utjecajnog matičnog povjerenstva. Visoka škola Libertas dobiva novac iz državnog proračuna za studentski standard na temelju prijateljstva vlasnika škole i bivšeg ministra Primorca. A najgori primjer takvog netransparentnog ponašanja je taj što privatno Veleučilište Vern dobiva silan novac iz državnog proračuna za studentski standard i druge potrebe, a kriterije za raspodjelu utvrđuje sam sebi njegov dekan i član Akreditacijskog savjeta Goran Radman. Sve su to privatna učilišta koja ostvaruju golemu do- Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 bit jer troškove plaćaju državnim novcem, a profit zadržavaju za sebe. Istodobno se koriste tako stvorenom financijskom moći za sustavno uništavanje konkurentskih visokih učilišta, odnosno drugih visokih škola i veleučilišta. Na stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje piše da Akreditacijski savjet obavlja sljedeće poslove: usvaja dokumente za provođenje postupka inicijalne akreditacije i reakreditacije visokih učilišta, studijskih programa i znanstvenih organizacija te za provođenje tematskog vrednovanja i postupka vanjske neovisne periodične prosudbe unutarnjih sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete (audit) visokih učilišta i znanstvenih organizacija; donosi kriterije i indikatore za ocjenu kvalitete predmeta vrednovanja; donosi plan provođenja postupaka vanjskog vrednovanja; imenuje članove stručnih povjerenstava za provođenje postupaka vanjskog vrednovanja; donosi mišljenje o završnim izvješćima povjerenstva o provedenim postupcima vanjskog vrednovanja; imenuje članove povjerenstva za rješavanje žalbi na provedene postupke vanjskog vrednovanja; podnosi ravnatelju godišnje izvješće o svojemu radu; predlaže godišnji program rada iz područja svog djelokruga rada te uređuje sastav i način rada radnih tijela Akreditacijskog savjeta i odlučuje o drugim stručnim pitanjima na zahtjev Upravnog vijeća i ravnatelja Agencije. Nadalje, a što je jako važno, kaže se: „Radi sprječavanja sukoba interesa članova Akreditacijskog savjeta u odnosu na predmete vrednovanja Agencija donosi poseban Kodeks ponašanja Akreditacijskog savjeta“. Temeljne vrijednosti i načela u radu za koje se Savjet zalaže jesu: nepristranost u prosudbi i transparentnost u radu, izbjegavanje sukoba interesa i privrženosti, sloboda izražavanja, uvažavanje tuđeg mišljenja i tolerancija različitosti, poštovanje ljudskog dostojanstva, osobna odgovornost, predanost i čestitost u radu, nepotkupljivost i osuda svih oblika korupcije, povjerljivost u pogledu korištenja podataka i dokumenata, kompetentnost u znanstvenom i akademskom radu, stručnost u djelokrugu Akreditacijskog savjeta, spremnost na cjeloživotno učenje u području osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Obveza je svih na koje se ovaj Kodeks primjenjuje da se, u odnosu na predmete vrednovanja izbjegnu sukobi interesa (sukob interesa mogu uzrokovati, npr., obiteljski odnosi, blisko prijateljstvo, intimne veze, antagonizmi, postojanje financijskog i vlasničkog interesa i sl.). Kako u Akreditacijskom savjetu sjedi dekan Verna Goran Radman, postoje saznanja da on bitno utječe na dodjelu novca svom Veleučilištu i još nekim podobnim učilištima, a da istodobno radi sve da svojim utjecajem na formiranje raznih povjerenstava bitno utječe i na sustavno uništavanje postojeće i buduće konkurencije, odnosno učilišta sa sličnim studijskim programima koje ima i ono kojem je on na čelu. Sustavom raznih pravilnika i internih propisa praktično se onemogućuje novih visokih učilišta jer, primjerice, da bi se dobila dopusnica za rad, potencijalni osnivač ne može očekivati da će već postojeća visoka škola ili veleučilište mentorirati budućeg konkurenta dvije godine i to na svojim programima. Snagu svoje pozicije Radman demonstrira i time što su mu redoviti gosti na njegovim veleučilišnim svečanostima predsjednici Mesić i Josipović, ministri Kraljević, Flego, Primorac, Fuks i mnogi drugi iz svijeta politike, a takvu poziciju iz pozadine snažno podržava i sama ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje prof. dr. sc. Jasmina Havranek kao osobna prijateljica Gorana Radmana još iz doba Saveza komunista, a kasnije SDP-a. Ako se tako nastavi, možemo očekivati i da će novi ministar Željko Jovanović postati dio te mreže koja će u konačnici netransparentnim i nezakonitim financiranjem triju ili četiriju elitnih privatnih učilišta uništiti sva ona druga koja se financiraju iz vlastitih izvora i ne mogu se nositi s onima koji prelijevaju novac poreznih obveznika u vlastite džepove.„ Marko Milić Horvat Ispravak Veleučilišta Vern Veleučilišta Vern nije nikada tražilo niti dobilo potpore iz Državnog proračuna za studentski standard i druge potrebe, navedeno je u ispravku Verna u Hrvatskom listu od 31. svibnja 2012. U ispravljanju dijela teksta Malverzacije u viskom školstvu, koji je objavljen kao pismo čitatelja u prethodnom broju te tiskovine, Vern je porekao mogućnost uzročno-posljedične veze između imenovanja dekana Verna Gorana Radmana u Akreditacijski savjet i pripisanih im potpora, jer je Radman dekan tek 30 mjeseci. Ispravak Verna bio bi efikasniji da su napisali koja privatna učilišta uživaju državnu potporu za studentski standard, jer ti podatci u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta nisu lako provjerljivi – kako je napisano u ispravku. 9 Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Kristina Sitta osvojila dvije nagrade na simpoziju Mediji na drukčiji način K ristina Sitta, Kairosova studentica druge godine, osvojila je prvo i treće mjesto na natječaju za najbolji studentski likovni uradak na četvrtom simpoziju Mediji na drukčiji način. Simpozij je u organizaciji Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna te Odjela komunikologije Hrvatskih studija održan u četvrtak, 3. svibnja 2012. na Sveučilišnom kampusu Borongaj, ove godine pod nazivom „Priprema, pozor, PR!“. Kristina je prvu i treću nagradu osvojila odgovorivši likovnom umjetnošću na pitanje postavljeno u natječaju: „Kako likovna umjetnost vidi PR, što misli kakav PR jest ili kakav bi trebao biti?”, za radove „Effect a change“ (prvo mjesto) i „Social responsibility“ (treće mjesto). Drugo mjesto osvojila je Kristina Pongrac za rad „No signal“. Studentice su nagrađene bogatim sponzorskim poklonima. 10 Obilježen Svjetski dan slobode medija Sindikat novinara: Hrvatski mediji sve su slobodniji, a novinari sve nesigurniji M ediji u Hrvatskoj postaju sve slobodniji, a novinari sve nesigurniji, upozorio je Sindikat novinara Hrvatske povodom 3. svibnja, Međunarodnog dana slobode medija. Kako je objavio portal Indeks.hr 2. svibnja 2012., od 4.000 hrvatskih novinara njih 70 posto je pokriveno Kolektivnim ugovorom (KU), uglavnom u velikim medijskim kućama, dok ostalih 30 posto radi u malim lokalnim medijima, a takvi su novinari najčešće izloženi maltretiranju na poslu i radu na crno, istaknula je predsjednica sindikata Jasmina Popović. Unatoč relativno velikoj pokrivenosti kolektivnim ugovorima, sve više novinara osjeća se neslobodno, u sve većem strahu za egzistenciju i pod stresom, a uzrok je sve veća Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 komercijalizacija medija i pritisci raznih interesnih skupina na novinare, ocijenila je Popović. Novinari bi vlastitu autonomiju unutar medijske kuće trebali osigurati Statutom redakcije, ali usprkos odredbama Zakona o medijima dosad je samo Glas Istre usvojio svoj Statut, kaže predsjednica sindikata. Na konferenciji 2. svibnja 2012. izviješteno je kako niti nakon tri godine nisu završeni pregovori o Nacionalnom kolektivnom ugovoru (NKU) za novinare i medijske radnike, iako pregovarači vjeruju da „nisu daleko od potpisivanja“. vaca o osnovnoj plaći od 4.000 kuna bruto za novinara s VSS-om koji je odradio pripravnički staž, već za osnovnu plaću traži 5.000 kuna bruto. Također se ne slaže s tendencijama obezvređivanja novinarskog rada koji neki poslodavci nastoje svesti samo na broj redaka teksta ili minuta programa, zanemarujući da se novinar za krajnji proizvod treba pripremiti, proučiti temu, provjeravati činjenice, po potrebi putovati i sl. NKU-om će se pokušati riješiti i pitanje honorarnih djelatnika u medijima, koji jednako rade kao i stalno zaposleni članovi redakcije, ali nemaju jednaka prava Član Pregovaračkog odbora sindikata Marijan Belčić, iz radnog odnosa, istaknula je članica Pregovaračkog novinar lista Međimurje, rekao je da se još ne mogu odbora Gabrijela Galić, novinarka Novog lista. Mnogi složiti s predstavnicima poslodavaca o pet pitanja – honorarci stoga su prisiljeni registrirati se kao samoradnom vremenu, napredovanju novinara, osnovnoj stalni novinari i sami si plaćati mirovinsko i zdravsplaći, što sve ulazi u radno vrijeme novinara te zaštiti tveno osiguranje, upozorila je Galić. Budući da se u honorarnih djelatnika. Sindikat u NKU-u traži radno takvim slučajevima radi o tzv. ekonomski zavisnom vrijeme od 40 sati tjedno raspoređeno u pet radnih radu, poslodavci bi i za honorarne suradnike trebali dana, dok poslodavci traže 40-satni tjedan raspoređen plaćati doprinose, u protivnom je to primjer rada na u šest dana. Sindikat ne prihvaća prijedlog posloda- crno, upozoreno je na konferenciji. Održani Prvi svibanjski susreti novinara, pisaca i pridruženih članova 11 S udionici Prvih svibanjskih susreta novinara, pisaca i pridruženih članova održanih u Starom Gradu na Hvaru od 28. travnja do 7. svibnja 2012., pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, po završetku radionice „Mediji i etika“ jednoglasno su prihvatili Deklaraciju o stanju medija u Hrvatskoj. Kako je objavio Vjesnik 5. svibnja 2012., u tom dokumentu stoji kako sudionici nisu zadovoljni s trenutačnim položajem novinara u medijima. Sloboda medija postoji uglavnom za vlasnike medija, a novinarske slobode ovisne su isključivo o interesima vlasnika. Oni se često razlikuju od novinarskoga poslanja i javnog dobra kojeg bi novinarstvo trebalo promovirati. „Vlasti malo čine da osiguraju transparentno vlasništvo u medijima, a bez čistoga vlasništva nema slobodnog novinarstva“, navodi se i dodaje kako jedino čist i zdrav kapital u privatnim medijima može biti jamac nekoruptivnog i neovisnog novinarstva. Smatraju kako bi novinari zajedno s poslodavcima trebali što prije postići dogovor o profesionalnim načelima i slobodi novinarskog rada, a sindikati u vezi socijalnih prava, što, po njihovu mišljenju, otežava položaj novinara i unosi nesigurnost u njihove redove. Ističu kako je iznimno značenje javnih medija u Hrvatskoj za razvoj demokratskih odnosa te ocjenjuju kako su Hrvatskoj potrebni kvalitetni i moćni javna televizija i javni radio te brza, profesionalna i multimedijska Hina. „Potreban nam je ozbiljan politički dnevnik u službi javnosti. Privatni mediji bi trebali Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 isto tako promovirati novinarstvo kao javno dobro“, navode sudionici skupa i dodaju kako očekuju od Ministarstva kulture da donese osnovna načela medijske politike i kvalitetne nove zakone, među njima Zakon o HRT-u, Zakon o medijima i Zakon o Hini. umjetnost u medijima jer su rubrike u tiskanim medijima za to područje sve kraće, a emisije o kulturi u elektronskim medijima potisnute u kasne noćne sate. Ante Gavranović rekao je kako su mediji stup demokratskog društva, ali je upozorio i na neophodNa radionici „Mediji i etika“, koju je vodila Branka nost poštivanja etičkih načela, potrebu društvenog diStarčević, izlagali su Neda Ritz, veleposlanica RH pri jaloga i odgovornosti medija. „Mediji se, međutim, UNESCO-u, koja se založila za vjerodostojnost novi- sve više okreću komercijalizaciji i sve veći dio prinarstva, kao i odgovornost za napisanu ili izgovorenu hoda ostvaruju od oglašavanja“, rekao je dodavši riječ s posebnim naglaskom na umjetničku kritiku. kako mediji moraju voditi računa da im profit ne Također je poželjela veći prostor za kulturu, znanost i uništi sam proizvod. Dobra praksa odnosa s javnošću Deana Stipanović, direktorica korporativnih komunikacija McDonald’s Hrvatska: „Za uspjeh je potrebno zadovoljstvo i potrošača i zaposlenika“ 12 J edan restoran u San Bernardinu u Kaliforniji 1948. godine, danas više od 31 000 restorana širom svijeta. Tako je započela priča o jednom od najvećih svjetskih brendova i vodećih restorana brze usluge u svijetu današnjice – McDonald’su. Zahvaljujući ideji braće Mac i Dick da unaprijede i poboljšaju usluge svojeg restorana tako sastavljanjem dobro promišljenog jelovnik s nižim cijenama i dobro organizirane kuhinju te poduzetniku Rayju Krocu, koji je uočio sve prednosti i mogućnosti restorana braće McDonald, vjerujući u veliki potencijal takve vrste restorana i načina poslovanja, osnovana je kompanija kakvu danas poznajemo. Od osnutka pa do danas razvila se u prepoznatljivog lidera na tržištu i zadržala svoju formulu za uspjeh koje se i danas drže. U veljači 1996. godine u samom centru Zagreba, u Jurišićevoj ulici, otvoren je i prvi McDonald’s restoran u Hrvatskoj, a do danas ih širom Hrvatske posluje već 19 te kontinuirano ulažu u daljnji razvoj poslovanja, otvarajući nova radna mjesta i unaprjeđujući ponudu, a sve s nastojanjem da svojim gostima pruže najbolje. Zadovoljstvo gostiju njihovom kvalitetom i uslugom te održavanje reputacije najvažniji im je zadatak, a kako bi u tome i uspjeli, veliku ulogu ima korporativno komuniciranje koje, kako kaže Deana Stipanović, direktorica korporativnih komunikacija McDonald’s Hrvatska, odražava profil kompanije. Ističe da su korporativne komunikacije, u jednoj kompaniji te veličine, vrlo važne i zapravo ključne jer vode dvostruku komunikaciju – i s potrošačima i sa zaposlenicima, a za uspjeh je potrebno zadovoljstvo i unutarnjih i vanjskih čimbenika. Na tom području McDonalds ulaže velike napore, te kroz različite projekte i edukacije nastoji informirati i upoznati svoje ciljane javnosti sa svakom pojedinosti. Tako ove godine rade na promociji kvalitete proizvoda, hrane i namirnica od kojih se ona radi jer, kaže Deana Stipanović, još uvijek ima puno predrasuda i neznanja. U sklopu tog projekta organizirani su Dani otvorenih vrata kako bi ljudi imali priliku vidjeti McDonald’s s ‘’druge strane pulta’’ – posjetitelji su Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 dobili jednokratne kute i kape te u pratnji voditelja restorana prošli kroz kuhinju, skladište, zamrzivače, prostorije za saniranje otpada, dakle sve prostorije koje inače nemaju priliku vidjeti kao gosti. Tako su mogli vidjeti kako se hrana zapravo priprema te postavljati pitanja. Uz taj projekt za goste su u suradnji s nutricionistom osmišljene i brošure koje stoje u svim restoranima i sadrže najosnovnije informacje o hrani koju konzumiraju. koga djelatnika. Tako su u Kampanji za zapošljavanje odabrali 5 svojih zaposlenika s različitih pozicija i prikazali njihove zanimljive priče izvan McDonald’sa, pružajući im potporu i ohrabrenje da se i dalje nastave time baviti. U McDonald’s timu oni su voditeljica upravitelj, asistent, IT djelatnik, a u svoje slobodno vrijeme državna prvakinja u maratonu, glazbenik, biker, navijač. Uz takve poticaje, koji puno znače samoj osobi ali i cijelom timu, postoji još mnogo internih kanala komunikacije kao što su McDonald’s news, Još jedan zanimljiv primjer eksterne komunikacije interni časopis koji izlazi kvartalno i različite brošure, nedavni je izbor za Pratitelja igrača na UEFA EURO što čini ključni dio korporativnog komuniciranja i us2012. Prijaviti su se mogla djeca od 6 do10 godina pjeha kompanije. i nacrtati crtež na temu nogometa, dok su njihovi roditelji trebali ispuniti prijavnicu i napisati zašto bi Korporativno komuniciranje važan je dio poslovanja, baš njihovo dijete trebalo postati pratitelj igrača. Žiri ono je savjet menadžmentu, medijator, prevoditelj i koji je ocjenjivao kreativnost crteža i obrazloženja oblikovatelj poruka koje kompanija želi odaslati, to činili su profesorica Hrvatskog jezika i književnosti je dio strateškog promišljanja. Korporativne komuSnježana Horvat, profesor na likovnoj akademiji i nikacije s jedne strane rade na reklami, ali s druge akademski slikar Damir Medvešek i počasni član se strane stavljaju u poziciju potrošača i to onog žirija, bivši hrvatski reprezentativac Silvio Marić. skeptičnog, promišljajući što je to što će njemu Nagrađeno dijete će zajedno s roditeljem otputovati promijeniti percepciju kompanije. Upravo to radi i na trodnevno putovanje u Poznan te izabrati s kojim McDonald’s, nastojeći odgovoriti na mnogobrojne će hrvatskim reprezentativcem istrčati na travnjak. To želje i očekivanja gostiju te svakim danom pred sebe je već treći put da McDonald’s Hrvatska u suradnji s postavlja nove izazove, a sve to kako bi imali zadoUEFA-om organizira izbor za Pratitelja igrača. voljne goste. Nadalje, vrlo su ponosni na svoje zaposlenike te im posvećuju posebnu pažnju i zato je komunikacijska kultura unutar kompanije na najviše na popisu prioriteta. Smatraju kako uslužna djelatnost najviše ovisi o kvalitetnom ljudskom potencijalu – komunikativnosti, odgovornosti i spremnosti na rad u aktivnom timskom okruženju, a to se u Mcdonald’su prepoznaje, potiče i nagrađuje kroz interni sustav usavršavanja i napredovanja u skladu s osobnim mogućnostima sva- U 2012. godini planiraju daljnja ulaganja u poslovanje, što uključuje otvaranje novih restorana i nastavak ulaganja u preuređenje postojećih, a također su sponzori velikih europskih i svjetskih sportskih natjecanja: Futsal europskog prvenstva koje se održava u Hrvatskoj, UEFA EURO 2012 u Poljskoj i Ukrajini te Olimpijskih igara u Velikoj Britaniji. Dunja Rošić 13 Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 Izabrano novo vodstvo Hrvatske udruge za odnose s javnošću N a izbornoj Skupštini Hrvatske udruge za odnose s javnošću održanoj 8. svibnja 2012. u Zagrebu, izabrano je novo vodstvo Udruge, objavljeno je na službenoj stranici HUOJ-a. Za predsjednicu Udruge s mandatom od dvije godine izabrana je Aleksandra Kolarić, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga za Pannon Adria regiju, Deloitte Advisory Services. Za predsjednicu Nadzornog odbora izabrana je Dubravka Jusić, rukovoditeljica korporativnih komunikacija Vipnet i direktorica internih komunikacija A1 telekom, a predsjednica Suda časti HUOJ-a u novom mandatu je Dijana Kobas Dešković, direktorica agencije Spona komunikacije. Nova predsjednica HUOJ-a Aleksandra Kolarić, dugogodišnja članica Udruge, povodom izbora izjavila je: „Zahvaljujem članovima i kolegama na inicijalnoj podršci prilikom kandidature kao i svima koji su glasovali za mene. Čestitam svim novim članovima radnih tijela HUOJ-a. Kada je riječ o budućem programu HUOJ-a, radit ću, prije svega, na tri cilja za koja smatram da se na njih Udruga u sljedeće dvije godine treba fokusirati, a to su edukacija, reputacija struke i jačanje Udruge kroz financije te privlačenje novih članova.“ 14 Članovi Upravnog odbora u sljedeće dvije godine bit će: doc.dr. sc. Ivan Tanta, voditelj specijalističkog diplomskog stručnog studija „Upravljanje poslovnim komuniciranjem“, Veleučilište Vern, Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ana Smoljo Josić, stariji savjetnik u agenciji Hauska & Partner i Andreja Barberić, stručni suradnik za Protokol i odnose s javnošću, Grad Karlovac. U Sud časti udruge izabrani su kao članovi doc. dr. sc. Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stariji savjetnik u agenciji Millenium promocija te Vlatka Škorić, ravnateljica ureda Uprave HŽ holdinga, a u Nadzorni odbor Udruge Violeta Colić, direktorica agencije Premisa i Kristijan Gržetić, voditelj korporativnih komunikacija u Unilineu. Medijska odgovornost Britansko parlamentarno povjerenstvo: Murdoch je namjerno zatvarao oči u aferi telefonskog prisluškivanja M edijski magnat Rupert Murdoch namjerno je zatvarao oči u aferi telefonskog prisluškivanja koje je provodio jedan od tabloida njegove grupe, i nije sposoban voditi jednu veliku međunarodnu kompaniju, ocijenilo je britansko parlamentarno povjerenstvo zaduženo za istragu cijele afere. Kako prenosi Vjesnik od 1. svibnja 2012., „Rupert Murdoch je zatvarao oči i pravio se da ne vidi ono što se događa u njegovim tvrtkama i publikacijama“, ocijenilo je povjerenstvo nakon devet mjeseci istrage o skandalu prisluškivanja po nalogu Murdochova Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 bivšeg tabloida News of the World, zatvorenog u srpnju 2011. nakon što je otkriveno da su njegovi novinari prisluškivali telefonske razgovore javnih osoba i žrtava ubojstava. „Zaključujemo da Murdoch nije podoban voditi veliku međunarodnu tvrtku“, navelo je povjerenstvo u konačnom izvješću na 121 stranici. „News Of the World i News International prevarili su povjerenstvo u vezi prirode i obima istraga koje su vodili o telefonskim prisluškivanjima“, ocijenilo je povjerenstvo. Povjerenstvo medija od 11 zastupnika istrage i saslušanja vodilo je paralelno s drugim P istragama, koje je vodila policija i jedno neovisno povjerenstvo. Zaključeno je da nije vjerodostojna teza kako Murdoch nije znao što se događa u News od the World, jer 81-godišnji magnat ima dobro pamćenje. News Corp. istaknuo je kako „pomno“ proučava izvješće britanskog parlamentarnog povjerenstva o ponašanju Murdocha u aferi telefonskih prisluškivanja i obećao da će na njega brzo odgovoriti. U prvoj reakciji američke skupine, News Corp. je ponovio isprike zbog prisluškivanja koje je vodio tabloid News of the World. H&M na udaru zbog modela previše potamnjele puti ut Isabele Fontana, modela iz nove promidžbene kampanje za kupaće kostime proizvođača odjeće H&M toliko je tamna da je zabrinula i liječnike. Dr. Ralph Braun, dermatolog i profesor u Sveučilišnoj bolnici u Zürichu, za švicarski novinski portal 20 Minuten izjavio je kako su reklame alarmantne. „Ako je Isabelina koža standard za ten, imamo velik problem“, zaključio je Braun. „Puno ljudi, posebno mladih, pokušat će ju oponašati i postići tako tamnu kožu, iako je zbog njihovog tipa kože to nemoguće.“ Amanda Ammann, bivša Miss Šivicarske koja se borila s rakom kože, za isti je portal izjavila: „Mislim da je to sramotno jer takve reklame stvaraju pogrešnu sliku“. Pokušati oponašati nekoga toliko potamnjelog vodi do ovisnosti o tamnjenju kože – što se, kako su liječnici nedavno potvrdili, i službeno zove tanoreksija. Pojava je posebno uznemirujuća uzmu li se u obzir rezultati istraživanja koji potvrđuju kako se kod ljudi koji se učestalo izlažu ultraljubičastim zrakama, bilo sunčevim, bilo u solariju, povećava rizik od raka kože. Bez obzira na to, mnogi ljudi i dalje se izlažu nezdravom zračenju. H&M službeno se ispričao u četvrtak 10. svibnja objašnjavajući kako im je žao ako su nekoga uznemirili te da je kampanja pokrenuta kako bi pokazala kupaće kostime, a ne potaknula potencijalno smrtonosno sunčanje. 15 Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 „Liberalni“ socijalizam: svatko radi što hoće! N a internetskom portalu poslovni.hr. nedavno je objavljen članak Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Majetić u članku tvrdi kako se u Hrvatskoj radi naslijeđa socijalističkog mentaliteta na poduzetništvo još uvijek gleda negativno te kako se hrvatsko društvo ne nalazi u liberalnom kapitalizmu, već liberalnom socijalizmu u kojem tržišni zakoni uglavnom ne vrijede. Prenosimo najzanimljivije dijelove članka. 16 „Potkraj devedesetih godina, u razgovoru s jednim vrhunskim hrvatskim konzervativnim intelektualcem, dokučio sam svu tragediju situacije u kojoj smo se nalazili onda, ali u kojoj se nalazimo i danas. Glavna je njegova teza bila da je najteži problem naše zemlje upravo velik ostatak socijalističke svijesti koja nikako da izađe iz naših glava. Kako on tada reče, deklarativno smo svi za napredak i tržišnu ekonomiju, ali kad bi to nekako išlo kombinacijom socijalističkih prava, visokih primanja, (ne)radnih navika i izbjegavanja plaćanja poreza. I, naravno, kad bi privatni vlasnici (domaći i strani) sve što zarade podijelili sa svima. Naša se zemlja, za razliku od drugih zemalja bivšega socijalističkog bloka, i dalje vrti u kolu tzv. tranzicije. U Hrvatskoj se kao ni u jednoj drugoj zemlji srednje i istočne Europe, s kojima se u pravilu uspoređujemo, na privatno poduzetništvo i poslodavce gleda vrlo negativno, s puno optužbi, a katkad i prezira. Takav je odnos doveo i do toga da se puno više vjeruje državi kao vlasniku pa se onda bježi pod njezine skute. U tom smislu ne smeta ni to što je u hrvatskom slučaju to vrlo manjkav upravljački model, da je investicijski impotentan, razvojno invalidan, politički uništen, koruptivno (bio) premrežen. Kad je nedavno američki veleposlanik Foley govorio o privlačenju i poticanju investicija u Hrvatskoj i otvaranju radnih mjesta, rekao je da je zatečen odnosom prema investitorima i poduzetnicima u našoj zemlji. Za primjer je naveo i odnos prema poslovnjacima u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima se poslovne ljude doživljava kao pozitivan uzor, jer se njihov uspjeh smatra pravednom nagradom za pojedinačne vrline i trud, ali i zbog toga jer taj uspjeh pridonosi dobrobiti drugih otvaranjem novih radnih mjesta i širenjem prosperiteta zajednice. Najveći dio hrvatskih poslodavaca i poduzetnika vrlo su vrijedni ljudi koji su svoje vlasništvo stekli mukotrpnim radom zalažući svu svoju imovinu u razvijanje posla. Većina bi hrvatskih poduzetnika prema kriterijima naprednih tržišnih ekonomija bila pozitivan uzor, oni koje bi voljeli oponašati učenici i studenti. Ne treba pritom bježati ni od promašenoga privatizacijskog modela koji je znatno naštetio i gospodarstvu, ali i današnjem doživljaju poslodavaca. U odnosu na broj aktivnih poduzetnika u zemlji, ne umanjujući ovaj problem, udio takvih je vrlo mali. Veća je šteta toga privatizacijskog modela učinjena negativnom percepcijom poduzetništva koja je ugrozila poduzetnički potencijal i poduzetnički impuls nacije, od izravnih posljedica privatizacijskih marifetluka. (…) Imajući na umu brojne anomalije tranzicije na hrvatski način, puno bi se prije moglo reći da Hrvatska nimalo nije zemlja liberalnoga kapitalizma. Puno više smo zemlja liberalnog socijalizma. Tržišni zakoni, u brojnim slučajevima, kod nas još ne vrijede.“ Davor Majetić Bilten visoke škole Kairos / broj 14 / svibanj 2012 2012 Kalendar događanja Osmi PROACTIVE, edukativna konferencija o odnosima s javnošću, održava se od 24. do 26. svibnja 2012. u hotelu Monument na Kozari, BiH. Ugledni predavači iz Europe i regije govorit će o kriznom i internom komuniciranju, trendovima na društvenim mrežama, političkom komuniciranju u regiji te novim medijima i alatima za uspješno komuniciranje. Konferencija „Opstanak neprofitnih medija u Hrvatskoj“ održava se u srijedu 30. svibnja u Novinarskom domu u Zagrebu od 10 sati, a organizira je Savez udruga za razvoj neprofitnih medija N mreža. U sklopu konferencije biti će održane tri panel diskusije koje će se baviti problematikom neprofitnih medija kroz analizu modela i primjera pozitivne prakse funkcioniranja neprofitnih medija u EU. Konferencija PR Kingdom održat će se 11. lipnja 2012. godine u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu. Predavači su ugledni svjetski stručnjaci među kojima i službeni glasnogovornik kraljevskog vjenčanja princa Williama i vojvotkinje Kate Middleton, bivši tajnik princeze Dijane, te PR menadžeri kompanija kao što su Microsoft, BAE Systems, Gazprom, BP i Royal Mail Group. Rokovi za upis novih studenata na Visoku školu Kairos Razredbeni postupak za upis studenata na prvu godinu studija u akademskoj godini 2012./2013. održat će se 18. srpnja 2012., a prijave se predaju do 13. srpnja 2012. Upis će se održati 20. srpnja 2012. Ostali rokovi razredbenih postupaka i upisa održat će se ovim redoslijedom: III. rok: 24. rujna 2012., prijave do 21. rujna 2012., upisi 26. rujna 2012. IV. rok: 22. listopada 2012., prijave do 19. listopada 2012., upisi 23. listopada 2012. 17 Prati nas.
© Copyright 2024 Paperzz
