b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 2 - ožujak 2011.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Dijabetes u sportaša
10. Kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske
7. - 10. travnja 2011. Solaris Šibenik
Intervju s prof. dr. sc. Lanom Ružić:
Ako sport smeta dijabetesu, onda treba promijeniti sport
Impressum / Sadržaj
br. 2/2011
Civilno društvo
38 Europska povelja o zdravstvenoj
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 2/2011., godina izlaženja XIX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Izdanje: 04-02-11-2010.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
jednakosti
Svojim smo se potpisima na Povelju
pridružili civilnim udrugama u
zdravstvu Europe.
Također u ovom broju:
Mogu li dijabetes i sport ići ruku pod ruku?
4
Uvodnik
5
Događanja i akcije
7
Najava Kongresa
12 Intervju
16 Tema broja
18 Medicina
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Rosana Svetić Čišić, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: ožujak 2011., u 30 000 primjeraka
25 Prehrana
27 Recepti
S adržaj:
30 Gastro putovanja
34 Tjelovježba
36 Djeca i mladi
38 Najava dječjeg kampa
7
Događanja i akcije
40 Moja priča
10. Kongres osoba sa šećernom 43 Iz udruga HSDU-a
bolešću Hrvatske
44 Međunarodna iskustva
Solaris - Šibenik 7.-10.4.2011.
46 Osvrt
Još jedan susret dijabetičara i
medicinskog osoblja te provjera
kondicije u Sportskim igrama.
49 Civilno društvo
50 Recenzija
51 Nagradna križaljka
Tema broja
16 Sport i dijabetes
Marko se držao pravila
Markova iskustva pravi su mali
priručnik za potencijalne sportaše
sa šećernom bolešću.
7
Tjelovježba/Kolumna
34 Disciplina koljena
Za tjelovježbu i sport nije uvijek
dovoljno imati samo dobru volju.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 2/2011
br. 2/2011
Sportski Diabetes
RIJEČ UREDNICE
AKCIJA SPORTOM PROTIV DIJABETESA
D
ragi čitatelji,
nemam osobnih iskustava u sportu, ni uz dijabetes ni od ranije, ali u mojih više
od dvadeset godina susretanja dijabetičara u dijabetičkim društvima, bilo je
među njima i sportaša i činilo mi se da im je uspijevalo savladati zapreke i ograničenja
koja bi se mogla javiti zbog dijabetesa, dakle, uskladiti način života i zahtjeve koji se
postavljaju osobi sa šećernom bolešću ako se bavi sportom.
Među dijabetičarima koje sam u našim društvima susretala, naravno, mnogo je više
rekreativaca koji tjelesne aktivnosti prema vlastitom izboru doživljavaju kao sastavni
dio terapije, što je za svaku pohvalu. U ovome, nazovimo ga tako, sportskom broju
ča­so­pi­sa Diabetes, objavljujemo razgovor s prof. dr. sc. Lanom Ružić, dr. med., profesoricom na Kineziološkom fakultetu
Sve­učilišta u Zagrebu iz kojega ćete moći saznati puno korisnih informacija o ovoj temi.
Za pohvalu su i Sportski susreti koje redovito organiziramo uz Kongrese HSDU-a od 2000. Tako će biti i uz ovogodišnji 10.
kongres u Solarisu, gdje se nadamo uobičajeno dobrom odazivu naših društava odnosno njihovih članova i uzbudljivim
natjecanjima. Predstavnici udruga moći će na Kongresu za potrebe svoga društva uzeti potreban broj primjeraka nove
brošure KUZ-a namijenjene kroničnim bolesnicima, s preporukama o potrebi redovitog uzimanja lijekova o kojoj objavljujemo
recenziju.
Nadam se da će vam i ovaj broj biti koristan i zanimljiv i da ćemo u Solarisu moći razgovarati i o vašem i našem časopisu.
Jarunska utrka
(po drugi put)
Tvrtka Novo Nordisk, jedan od organizatora, svjetski je lider u liječenju šećerne bolesti - raspolaže s prilično
velikim brojem proizvoda za liječenje šećerne bolesti, ali je vrlo aktivna i u educiranju građana o širenju
svijesti o dijabetesu. Upozoravaju da je dijabetes najčešća endokrina bolest
Srdačno vaša
Mensura (Seka) Dražić
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Nataša Gajski Kovačić
Snaga kongresa
N
aš Savez jedan je od onih koji organiziraju okupljanja svojih članova pa ta­ko
na našim kongresima koje organiziramo svake druge (neparne) godine, pri­sus­
tvu­je oko 500 osoba. Važnost kongresa očituje se i u tome što stručnjaci ra­zli­či­
tih profila svojim predavanjima aktivno doprinose njihovoj vrijednosti.
Na ovome 10. kongresu blokovi predavanja, razgovora i tribina obuhvaćaju teme: di­ja­be­
tes danas, prehrana dijabetičara danas, marketing i menadžment udruga, tjelesna aktivnost
i sportski susreti, mladi i dijabetes, te simpozij za medicinske i prehrambene djelatnike.
Više od trideset vodećih stručnjaka na tim područjima iz Hrvatske prepoznaju kvalitetu kongresa i žele na njima sudjelovati.
Mi smo kao krovni savez dijabetičkih udruga uložili velik trud u organizaciju. A što je s vama? Edukacija je nadohvat ruke,
a svjesnost o osobnoj odgovornosti za samoedukaciju i, još važnije, primjenu i provedbu stečenih znanja, možemo sami sebi
potvrditi aktivnim sudjelovanjem na ovom Kongresu. Znam, nema se novca, recesija je, najmanje tisuću kuna potrebno je za
četiri dana druženja i edukacije. Ali, budite uvjereni da ćete poslije Kongresa kući otići motivirani za primjenjivanje zna­nja.
Svakodnevno primjenjivanje stečenog znanja.
Znam i već sam o tome pisao, nije lako. Ponekad su i uz najbolju motivaciju i primjenu naučenoga šećeri loši. Na osnovi
mog iskustva dugog 41 godinu, vjerujte - samo svakodnevna primjena vlastitog znanja o dijabetesu i svakodnevno davanje
svega od sebe dovode do onog prelijepog osjećaja osobnog zadovoljstva kad na kraju dana vaš profil bude izvrstan. Zar
nemamo odgovornost prema samima sebi i svojim obiteljima dati sve od sebe kako bismo kontrolirali dijabetes?
Zato dolazak u Solaris na 10. kongres nemojte gledati isključivo kao trošak koji u sadašnjoj društvenoj situaciji nije mali,
po­se­bi­ce umirovljenicima, već kao osobno ulaganje u povećanje znanja, povećanje motivacije i primjenu stečenog znanja.
Primjenu znanja ponajprije kao svoju odgovornost prema sebi i svojoj obitelji.
Sjetite se, prehranom smo se bavili na 2. kongresu, tada još simpoziju, u Splitu 1998. godine. Spoznaje o prehrani otad
su uvelike nadograđene, pa se nadam da će i to pobuditi vašu znatiželju.
Slavonci nam pripremaju domaću atmosferu, slavonske bećare, a valjda će biti i kulena.
Veseli i zdravi bili i vidimo se u Solarisu.
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
K
oliko je sport učinko­vit
u borbi protiv di­ja­be­te­
sa, još jednom će se
moći vidjeti koncem svibnja na
zagrebačkom Jarunu. Pre­ciz­
ni­je, 28. svibnja, ka­da će se u
organizaciji No­vo Nordiska,
Grada Za­gre­ba i Hrvatskog
saveza di­ja­be­tič­kih udruga
održati druga utr­ka na Jarunu
u sklopu jav­no­zdrav­stve­ne
akcije Spor­tom mijenjamo di­
ja­be­tes. Ka­ko sa­zna­je­mo od
Zo­ra­na Milasa iz farmaceutske tvrt­ke No­vo Nordisk, de­
ta­lji utrke na Jarunu još se uvijek dogovaraju.
“Prošlogodišnja, prva utrka koju smo organizirali kako
bis­mo sportom skrenuli pažnju na dijabetes, održana je
u rujnu, no imali smo peh s lošim vremenom pa smo se
za­to ove godine odlučili za proljetni mjesec svibanj koji
nam se učinio idealnim mjesecom i za održavanje naše
akci­je u budućnosti“, objašnjava Milas.
U sportsko-rekreacijskom centru Jarun organizirat će
se, baš kao i lani, niz sportskih aktivnosti. Jarunska
utrka središnji je događaj
akcije Sportom mijenjamo
dijabe­tes, a u njoj je u rujnu
sudjelovalo 159 trkača iz
šest zemalja, us­pr­kos kiši
koja je neumorno pa­da­la
cijeli dan.
Ove godine rušit će se pro­
šlo­go­diš­nji rekordi, a orga­ni­
za­to­ri očekuju po­moć sport­
skih društava i klu­bo­va koji
sudjeluju u pro­jek­tu u osmiš­
lja­va­nju sport­skih aktiv­nos­ti.
Cilj je da se oda­zo­ve što veći broj su­dio­ni­ka i građana
svih dob­nih skupina.
“Uz sportske i zabavne aktivnosti, na taj dan, u su­rad­
nji sa stručnim društvima i udrugama pacijenata, orga­ni­
zi­rat ćemo i različite zdravstvene aktivnosti kao što su
kon­zul­ta­cije s liječnicima, mjerenja šećera, tlaka, ITM,
savjetovalište o prehrani i edukativna predavanja“, po­ru­
ču­ju iz Novo Nordiska. Zdrav kutak u kojemu se mjerio
šećer u krvi građani su lani okupirali već od ranog jutra,
a oni kojima nalaz nije bio u granicama normale, mog­li
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
no pomaže u borbi protiv najtežih bolesti današnjice
- kardiovaskularnih i malignih. Tjelovježba donosi i znat­
nu psihičku dobrobit. U slučaju dijabetesa, već lagani
tre­ning, a posebno vježbe s lakšim utezima, mogu po­
mo­ći pri stabiliziranju razine šećera u krvi, pokazalo je
ne­davno jedno britansko istraživanje.
6
Diabetes
www.diabetes.hr
Liječnici nedvojbeno poručuju da je fizička aktivnost
pre­sud­na za dobru regulaciju šećerne bolesti te da ju
je potrebno uključiti u svakodnevni raspored. Tjelesna
aktiv­nost održava razinu šećera u krvi u normalnim gra­
ni­ca­ma, pa se na taj način znatno reducira rizik od po­
ja­ve komplikacija šećerne bolesti, a uz to se jača srce,
snižava krvni tlak i stres.
Uz hodanje do posla ili trgovine, vožnju biciklom, bilo
sob­nog bilo pravog, šetanju, planinarenje, stručnjaci pre­
po­ru­čuju i svakodnevne polusatne gimnastičke vježbe.
No, dijabetičarima sugeriraju i mjerenje razine šećera
u krvi prije početka vježbanja, polagano uvođenje vjež­
bi te ih podsjećaju da uz sebe uvijek imaju hranu ko­ja
sadrži jednostavne šećere - bombone s glukozom ili slat­
ki sok. Sugeriraju i liječnički pregled kako bi se indi­vi­du­
al­no odredio najbolji oblik tjelesne aktivnosti.
Nakon vježbi, dijabetičari bi trebali izmjeriti razinu še­će­
ra u krvi i pritom na umu imati da razina šećera u krvi
mo­že padati i nekoliko sati nakon bavljenja tjelesnom
aktiv­noš­ću pa je preporučljivo ponoviti mjerenje nakon
sat vremena.
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 2/2011
Traženi pojam je
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

su se na licu mjesta savjetovati s liječnicima. Tako će biti
i ove godine.
U svakom slučaju, nakon što je prva utrka uspjela dobiti
epitet međunarodnog karaktera, ništa se manje ne
oče­ku­je ni od ovogodišnje, koja će također naglasiti
važ­nost redovitog bavljenja tjelovježbom s ciljem bo­
lje regulacije šećerne bolesti kod onih koji boluju od
di­ja­be­tesa i, jednako važno, s ciljem prevencije di­ja­
be­tesa. Šećerna bolest tipa 2 širi se poput epidemije
posljednjih godina, kako globalno, tako i u Hrvatskoj.
Razloge treba potražiti u nepravilnoj prehrani, stresu,
sje­di­lačkom načinu života i općenito nezdravim životnim
navikama. Uz pomoć tjelesne aktivnosti znatno se utječe
na smanjenje pojavnosti dijabetesa tipa 2, bolje se kon­
tro­lira razina šećera u krvi, snižava se razina lošeg
kolesterola (LDL-a)...
Tvrtka Novo Nordisk, jedan od organizatora, svjetski je
lider u liječenju šećerne bolesti - raspolaže s prilično ve­
likim brojem proizvoda za liječenje šećerne bolesti, ali
je vrlo aktivna i u educiranju građana o širenju svijesti o
dijabetesu. Upozoravaju da je dijabetes najčešća endo­
krina bolest.
Iako je učestalost šećerne bolesti različita između ra­zli­či­
tih naroda, kažu da od nje boluje tri do pet posto pu­čanst­
va. To znači da u Hrvatskoj ima 120.000 – 190.000
ljudi sa šećernom bolešću. Osnovna je osobina bolesti
hiperglikemija, povišena razina glukoze u krvi. Stoga
su neliječene osobe sa šećernom bolešću izložene svim
opasnostima takva stanja. Naime, svaki put kada ra­zi­
na glukoze u krvi naraste iznad 10 mmol/L, višak glu­
ko­ze počinje se hvatati za stijenke malih, ali i velikih
krv­nih žila te ih oštećuje. Oštećenja koja se događaju
go­di­na­ma, iako nisu bolna, mogu ozbiljno narušiti rad
organa u kojima se krvne žile nalaze. Jednom nastala
oštećenja se, na žalost, ne mogu uspješno izliječiti. Naj­
češ­će pogođeni organi, odnosno dijelovi tijela su oči,
bubrezi, živčane stanice, srce, ali i noge te probavni
su­stav. Takve promjene su ustvari kronične komplikacije
še­ćer­ne bolesti. Kako se ne mogu uspješno liječiti, svrha
lije­čenja šećerne bolesti jest njihovo sprječavanje.
Stručnjaci napominju da bavljenje fizičkom aktivnosti pu­
izreži i pošalji na adresu redakcije
Popis predavača i teme na 10. kongresu osoba sa šećernom bolešću
Doc.dr.sc. Bruno Novak - Agronomski fakultet u Zagrebu
Batat, jam i stevija odlična su nadopuna prehrani dijabetičara
Doc.dr.sc. Marica Jandrić Balen, dr. med. - OB Dr. Josip Benčević, Slavonski brod
Značaj prehrane i tjelesne aktivnosti
za dijabetičkog bolesnika
Doc.dr.sc. Goran Sporiš, prof.kineziologije - Kineziološki fakultet u Zagrebu
Trening sa opterećenjima kod dijabetičara tipa II
Doc.dr.sc. Maja Radman, dr.med. - KBC Split
Primjena strukturirane edukacije - AC Assist programa
u liječenju oboljelih od šećerne bolesti
Doc.dr.sc. Slaven Kokić, dr.med. - KBC Split
Dr.sc. Tamara Poljičanin, dr.med. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Europski registar osoba sa šećernom bolešću
Jadranka Kos, profesor rehabilitator, bacc. fizioterapeut - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Razumijevanje potrošnje
energije u tjelesnoj aktivnosti; Radionica: Koraci i pokreti u psihološku mladost
Marija Požgaj Šepec, dr.med. - KB Sestre Milosrdnice, Klinika za pedijatriju
Kampovi za djecu oboljelu od šećerne bolesti
Merim Bezdrov, dr.med. - Ordinacija obiteljske medicine Split
Osnovna skrb dijabetičara - današnje mogućnosti
organiziranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - osvrt iz obiteljske medicine
Mr.sc. Marina Grubić, psihologinja - KBC Zagreb
Kvaliteta života bolesnika s dijabetesom
Mr.sc. Vanesa Benković - Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Troškovi liječenja dijabetesa u Hrvatskoj – gdje smo danas
i možemo li prevenirati ekonomski udar troškova komplikacija bolesti
Mr.sc. Vesna Košec, dr.med. - KB Sestre Milosrdnice, Klinika za ženske bolesti i porode
Trudnoća i gestacijski dijabetes
Nada Hrdan, dipl.med.techn. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Prilagodba prehrane za osobe sa šećernom bolešću
s pridruženim bolestima bubrega
Nataša Rojnić Putarek, dr.med. - KBC Zagreb
Timski model zbrinjavanja djece i mladih sa šećernom bolešću
Prim.dr.sc. Manja Prašek, dr.med. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Što s rezultatima samokontrole glukoze?
Prim.mr.sc. Gordana Stipančić, dr.med. - KB Sestre Milosrdnice, Klinika za pedijatriju
Novosti u liječenju tipa 1
Prof.dr.sc. Jurica Pavičić - Ekonomski fakultet u Zagrebu
Organizacija posebnih događanja u organizacijama javnog
i neprofitnog sektora na primjeru “Tjedna cjeloživotnog učenja”
Prof.dr.sc. Nikša Alfirević - Ekonomski fakultet u Splitu
Organizacija posebnih događanja u organizacijama javnog
i neprofitnog sektora na primjeru “Tjedna cjeloživotnog učenja”
Prof.dr. Željko Metelko, dr.med. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite osoba
sa šećernom bolešću na nacionalnoj razini
Prof.dr.sc. Ivica Balen, dr.med. - OB Dr. Josip Benčević, Slavonski brod
Zašto loše toleriramo ugljikohidrate
Prof.dr.sc. Irena Colić Barić - Prehrambeno biotehnološki fakultet Zagreb
Vitamin D - zaboravljeni mikronutrijent
MSD sponz. predavanje: Prof.dr.sc. Izet Aganović, dr.med. - KBC Zagreb
Rani i intenzivirani pristup
liječenju bolesnika s šećernom bolesti tipa 2
Prof.dr.sc. Ratko Magjarević i suradnici - Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb
Nove tehnologije u kontroli dijabetesa
Rosana Svetić Čišić, dipl.med.techn. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Terapija prehranom – nove smjernice ADA
(American Diabetes Association)
Snježana Gaćina, dipl.med.techn. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Prehrana koja pridonosi zdravlju
Snježana Ivčić, univ.spec.oecc. - Koalicija udruga u zdravstvu
Odnosi s javnošću u udrugama
Tanja Kocković Zaborski, dipl. etnologinja i povjesničarka - Etnografski muzej Istre, Pazin
Tradicijskom hranom
protiv suvremenih bolesti
Vilma Kolarić, bacc.med.techn. - KB Merkur, Klinika Vuk Vrhovac, Zagreb
Izbroji ugljkohidrate i prilagodi terapiju
Tihana Kušeta Šerić - Splitsko dijabetičko društvo
Svjetski dijabetički kongres u Montrealu i Dubaiju
Prim.dr. Franjo Coce, specijalist internist i dijabetolog
Primjena Bioptrona u lječenju ulkusa dijabetičkog stopala
Tomislav Ciković - Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Web Diabetes
Nenad Šimunko
Dijabetes i triatlon ultradistance
Petar Mandić - Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek
Tinejđerske muke
Okrugli stol: Pacijent u sustavu zdravstva - danas i sutra
Sudionici: dr.sc. Mensura Dražić - KUZ, prim.dr.sc. Ranko Stevanović - HZJZ, predstavnik Volonterskog centra MI
Događanja i akcije
Dijabetes i tjelesna aktivnost
br. 2/2011
Najava Sportskih susreta na Kongresu
3ULUHGLOD1DWDOLMD'RPMDQRYLþPDJPHGELRNHPLMH
7MHOHVQDDNWLYQRVWMHL]X]HWQRYDçQDXNRQWUROLåHþHUQHEROHVWLMHUSRPDçHRGUçDWLNRQFHQWUDFLMXJOXNR]HXRĀHNLYDQLPJUDQLFDPD,VWRYUHPHQRRQDGREURXWMHĀHQDYDåNUYRçLOQLVXVWDYVPDQMXMHNUYQLWODNLUHGXFLUDUD]LQXVWUHVDDWRVXYDçQLIDNWRULXNRQWUROL
åHþHUQHEROHVWL
Prednosti koje donosi redovna tjelesna aktivnost su višestruke:
3RMDYDGLMDEHWHVDWLSDPRçHELWLVSULMHĀHQDLOLRGJRāHQD
/DNåDLEROMDNRQWURODYULMHGQRVWLJOXNR]HMHUWMHOHVQDDNWLYQRVWWURåLJOXNR]X
3UHYHQFLMDNDUGLRYDVNXODUQLKEROHVWL
6QLçHQMHNRQFHQWUDFLMHPDVQRþDXNUYL
NROHVWHURODLWULJOLFHULGD
%ROMDNRQWURODNUYQRJWODND
%ROMDNRQWURODWMHOHVQHWHçLQHODNåHPUåDYOMHQMH
3REROMåDQMHRSþHJ]GUDYVWYHQRJVWDQMDRUJDQL]PD
9HþH]DGRYROMVWYRMHUVWHQHåWRXĀLQLOL]DVHEH
Dragi prijatelji i članovi udruga
Bliže nam se 7. Sportski susreti dijabetičara Hrvatske u Šibeniku.
Sportski susreti prvi puta su održani 2ooo. godine u Varaždinskim Toplicama sa željom da budu tradicionalan
dio svakoga sljedećega kongresa osoba sa šećernom bolešću, sa ciljem što više bavljenja sportom svih
nas dijabetičara. Zajedničkim naporima, angažmanom i uključivanjem sve većeg broja sudionika u pojedine
sportove, to nam je i uspjelo. Redovito uzimanje terapije, pravilna prehrana i pola sata vježbanja dnevno
uvelike pridonosi boljoj zdravstvenoj slici svakoga od nas dijabetičara. To je zacijelo svima nama vrlo poznata,
međutim nikada dovoljno ponavljana činjenica.
S tom namjerom pozivamo vas, sve naše drage kolege i prijatelje u našoj bolesti, da u sportskome ozračju i
fair-play igri prijavite na natjecanja što veći broj sudionika iz svojih udruga jer najbolju udrugu očekuje i prijelazni
pehar koji je do sada dva puta ponijelo Varaždinsko društvo, a sada je u vlasništvu Splitskoga društva.
Ove godine natjecat ćemo se u slijedećim kategorijama:
%DYOMHQMHWMHOHVQRPDNWLYQRåþXQHL]LVNXMHSUHYLåHYUHPHQDQLWYHOLNHQRYĀDQHL]GDWNH
'RYROMQRMHVDPRQDSUDYLWLRGUHāHQHSURPMHQHXVYDNRGQHYQRPçLYRWQRPULWPXNDR
na primjer:
8PMHVWRDXWRPXNXSRYLQXLOLQDSRVDRLGLWHSMHåLFHLOLELFLNORP
.RULVWLWHVWHSHQLFHDQHGL]DOR
2EDYOMDMWHNXþQHSRVORYHXVLVDYDQMHSUDQMHSUR]RUDJODĀDQMH
,PDWHSVD"äHWDMWHVQMLPVYDNLGDQ
3RVOLMHYHĀHUHRWLāLWHXåHWQMXRGQDMPDQMHSRODVDWD
'DQ]DSRĀQLWHPLQXWQRPMXWDUQMRPJLPQDVWLNRP
9LNHQGHSURYRGLWHXSULURGLåHþLWHSODQLQDULWHYR]LWHELFLNOLWG
8NROLNRVHçHOLWHUHGRYQREDYLWLQHNRPVSRUWVNRPDNWLYQRåþXSULMHRGDELUDLVWHSRVDYMHWXMWHVHVYDåLPOLMHĀQLNRP2QþHYDPQDRVQRYXYDåHJ]GUDYVWYHQRJVWDQMDLWMHOHVQH
NRQGLFLMHSUHSRUXĀLWLREOLNWMHOHVQHDNWLYQRVWLNRMLMHQDMSULPMHUHQLML]DYDV
,=$3$07,7(1$.21%$9/-(1-$7-(/(6120$.7,912äý8
2%$9(=128ÿ,1,7(6/,-('(ý(
Mali nogomet
Pikado
Kuglanje
Balote
Plivanje
Brzo hodanje
Trčanje
Šah
Bela
Briškula i Trešete
Stolni tenis
Zabavne igre
Prijave će se vršiti u petak 08.04.2011. u vremenu od 10.00 – 12.00 na infopultu Sportskih susreta u
hotelu, dok će redosljed odvijanja susreta biti objavljen u poslijepodnevnim satima.
Ekipe za mali nogomet izvlačit će se javno u 15.00 sati na infopultu Sportskih susreta.
Pregledajte stopala
3RWUDçLWHPMHKXUHQDSXNQXþDNRçHLL]ULEDQDSRGUXĀMD2VREHVD
åHþHUQRPEROHVWLSRGORçQLMHVXLQIHNFLMDPDNRçHLVYDNXLULWDFLMX
NRçHWUHEDåWRSULMHVDQLUDWL8NROLNRLPDWHRåWHþHQMDNRçHLOLQDSXNQXþDNRMDQHSUROD]HQLQDNRQKREDYH]QRQD]RYLWHVYRJ
OLMHĀQLND
,]PMHULWHYULMHGQRVWJOXNR]HXNUYL
1DNRQEDYOMHQMDWMHOHVQRPDNWLYQRåþXNDNRELVWHRFLMHQLWLGDOLSULMHVOLMHGHþHJEDYOMHQMD
WMHOHVQRPDNWLYQRåþXWUHEDSRYHþDWLLOLVPDQMLWLXQRVKUDQH
U natjecanjima će se bodovati prva tri mjesta za sve sportove sistemom:
1. mjesto – 3 boda
2. mjesto – 2 boda
3. mjesto – 1 bod.
Ukupnim zbrojem osvojenih bodova pojedine udruge proglasit će se najbolja sportska udruga dijabetičara
Hrvatske, te će joj sljedeće dvije godine pripadati prijelazni pehar.
3ULMHVSDYDQMDNDNRELVWHGRGDOLREURNXNROLNRMHYULMHGQRVWLVSRGPPRO/
8VOLMHGHþDVDWDPDORĀHåþHNRQWUROLUDMWHYDåHYULMHGQRVWLJOXNR]H
Dragi prijatelji, pozivamo vas da se u što većem broju prijavite na natjecanja,
postignete dobre rezultate i u fair-play igri i prijateljskome okruženju borite za što bolje rezultate!
Do skoroga viđenja u Šibeniku!
&(17$57(+1,ÿ.(32'5ä.(=$.25,61,.(
Roche Diagnostics Deutschland GmbH
Predstavništvo u Republici Hrvatskoj
%DQMDYĀLþHYD=DJUHE
%(63/$71,,1)27(/()21
Organizacijski odbor Sportskih igara
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Intervju
Intervju
br. 2/2011
br. 2/2011
RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Lana Ružić, dr. med. profesorica na Katedri za
medicinu vježbanja i sporta na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
AKO SPORT
SMETA
DIJABETESU,
ONDA TREBA
PROMIJENITI
SPORT
Ne postoje stanja pri kojima osoba s dijabetesom ne bi smjela vježbati, ali postoje stanja pri kojima treba
jako paziti na odabir vrste i intenziteta tjelesne aktivnosti. Cilj je da se osobe s dijabetesom što je moguće
više uključe u ponuđene sportsko-rekreativne programe za ostalu populaciju i nije uvijek neophodno
inzistirati na posebnim programima za dijabetičare. Najpogodnije aktivnosti trebale bi biti usmjerene
na porast bezmasne mase i razvoj aerobnih sposobnosti, a to je ono što najčešće nazivamo - kondicijom
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
K
oje sve koristi oboljeli od
di­ja­be­tesa imaju od tje­lo­
vjež­be, odnosno od fizičke
aktivnosti?
Uloga tjelesne aktivnosti je dvo­ja­
ka. Osim što pomaže u odr­ža­va­nju
tjelesne težine, ona po­bolj­ša­va i
regulaciju šećera u krvi bo­ljim ulas­
kom glukoze u sta­ni­ce za vrije­me
12
Diabetes
www.diabetes.hr
aktiv­nosti kao i po­ve­ća­nim tro­še­
njem glukoze za aktiv­nost i do­bi­va­
nje energije. Kod di­ja­be­te­sa tipa
2 poboljšava se i osjet­lji­vost ciljnih
tki­va na inzulin, a sve u ko­nač­ni­ci
do­vo­di do bolje re­gu­la­ci­je bolesti i
po­bolj­šanja vrijednosti HbA1c.
U jednom od projekata Ministar­st­
va znannosti obrazovanja i sporta
na kojem ste radili kažete da se
epidemija dijabetesa tipa 2 do­vo­
di u vezu s padom razine tjelesne
aktivnosti. Navodite da je problem
što industrija fitnessa nudi širok
spektar programa vježbanja, ali
bez znanstveno utvrđenog utje­ca­
ja na šećernu bolesti. Mislite li da
neke od vježbi mogu imati i ne­ga­ti­
van utjecaj pa bi ih bilo bo­lje izbje­
ga­va­ti?
U svakom slučaju neki od pro­gra­ma
koji vrlo često nose neki od na­zi­va
aerobika zapravo se u fit­ness cen­
tri­ma često ne pro­vo­de u ae­rob­no
ekstenzivnoj zoni in­ten­zi­te­ta, ne­go
se provode djelomično u tijeku sa­ta
i mnogo višim intenzitetom, a to nije
poželjno u regulaciji šećerne bo­le­sti.
Također, vrlo često osobe ko­je boluju
od šećerne bolesti ne žele pro­vo­di­ti
vježbe snage, pri­mje­ri­ce, ne žele ići u
teretanu. To je često po­tak­nu­to nekim
općenitim pre­po­ru­ka­ma liječnika da
dijabetičari ko­ris­te samo aerobne
aktivnosti, što je za­blu­da.
Na koje načine različite vrste tje­
les­ne aktivnosti imaju utjecaj na
ra­zi­nu glukoze i inzulinsku re­zis­
ten­ci­ju tijekom i nakon fizičke
aktiv­nosti?
Aktivnosti poput vježbi snage po­ve­
ćat će ukupnu mišićnu masu pa­cijen­
ta pa će i u ostatku dana, kada osoba
ne vježba, to imati povoljan me­ta­
bo­lič­ki učinak jer je mišićno tkivo
me­ta­bo­lič­ki aktivnije od masnog tki­
va. Što se tiče različitih intenziteta
vjež­ba­nja, treba napomenuti da
aktiv­nos­ti koje se provode visokim
in­ten­zi­te­tom, odnosno intenzitetom
iznad razine anaerobnog praga,
ne izazivaju poželjan učinak na
vrijed­nos­ti šećera u krvi. Naime,
zbog stresnog odgovora koji uklju­
ču­je i porast razine hormona stresa
i aktivaciju simpatikusa, odnosno
dije­la živčanog sustava koji je odgo­
vo­ran za stres, dolazi i do porasta
arterijskog krvnog tlaka, kao i še­će­
ra u krvi. Za većinu prosječnih oso­
ba to je negdje iznad 80 do 85 pos­
to od maksimalne frekvencije srca.
Postoje li stanja, poput dijabetič­kog
stopala ili retinopatije, kada oso­be
oboljele od dijabetesa ne bi tre­ba­
le vježbati, jer bi vježbanje mo­glo
po­gor­šati njihovo opće stanje?
Ne postoje stanja pri kojima osoba
ne bi smjela vježbati, ali postoje
sta­nja pri kojima treba jako paziti
na odabir vrste i intenziteta tjelesne
aktiv­nosti. Naravno da osobu s di­ja­
be­tič­kim stopalom nećemo uputiti na
aqua aerobik, ali zato za takvu oso­
bu možemo osmisliti sustav vjež­bi s
gumama i bučicama koje se mogu
provoditi i u sjedećem po­lo­ža­ju. Tak­
ve vježbe mogu provoditi čak i oso­
be koje imaju amputirano stopalo.
Dak­le, nema apsolutnih kontra­in­di­ka­
ci­ja, nego samo relativnih.
Znači li to da program tjelovježbe
ne treba u većini slučajeva raditi
in­di­vi­du­al­no za svakog pojedinog
di­ja­be­ti­ča­ra jer određene tjelesne
aktivnosti može provoditi većina
oboljelih?
Postoji potreba za individualiza­ci­
jom kod osoba koje imaju neke spe­
ci­fič­nosti i komplikacije, kao što smo
na­ve­li, ali može se reći da većina
osta­lih koji su u redovitom sustavu
kon­tro­le svoje bolesti mogu pristupiti
ne­kom od grupnih programa koji
se or­ga­ni­zi­ra­ju posebno za njih ili
su u po­nu­di ostalih centara, ali na­
rav­no uz prethodnu konzultaciju sa
svo­jim dijabetologom ili sportskim
fiziologom.
Koje bi vježbe, odnosno, koja bi tje­
les­na aktivnost bila najpogodnija
za dijabetičare?
Najpogodnije aktivnosti trebale
bi biti usmjerene na dva cilja, a to
su porast bezmasne mase i raz­voj
aerobnih sposobnosti, a to je ono
što najčešće nazivamo kon­di­ci­ja.
Trebalo bi nekoliko puta tjed­no
provoditi neku kontinuiranu aktiv­
nost u trajanju od barem 20 do
40 minuta u zoni od 60 do 75
pos­to od maksimalne frekvencije
srca. Ovisno o stanju i kondiciji pa­
cije­na­ta, neki će za postizanje tog
intenziteta morati trčati, dok će dru­
gi­ma već i hodanje predstavljati
za­do­vo­lja­va­ju­ći podražaj. Vožnja
bi­cik­la ili planinarenje također su
dob­ri načini za taj segment tjelesne
aktiv­nos­ti. Mlađi mogu i rekreativno
rolati i slično. Uputno bi bilo tak­ve
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 2/2011
br. 2/2011
ak­tiv­nos­ti ra­di­ti uz
mje­rač frek­ven­ci­je
srca, tzv. puls­me­
tar, ko­ji će da­ti po­
vrat­nu in­for­ma­ci­ju
o to­me pro­vo­di li
se aktiv­nost u že­lje­
noj zo­ni in­ten­zi­te­
ta. Dru­gi seg­ment
tje­les­ne aktiv­nos­ti
tre­bao bi uklju­či­va­ti
ne­ke od vjež­bi sna­
ge. Ide­al­no bi bi­lo
pro­vo­di­ti vjež­be tri
pu­ta tjed­no u obli­
ku po­ha­đa­nja te­re­
ta­ne ili pilatesa, callaneticsa, nekih
od power programa s bučicama,
gu­ma­ma. Taj tip aktivnosti može se
pro­voditi i kod kuće uz odgo­va­ra­ju­
će rekvizite.
Je li za zahtjevnije sportske aktiv­
nosti dijabetičara potreban nadzor
liječnika?
Za sve sportske aktivnosti potre­
ban je nadzor liječnika u smislu
re­do­vi­tih kontrola i savjetovanja,
ali nije potreban direktni nadzor
za vrijeme treninga jer bi to bilo
i nemoguće organizirati. Cilj je
da se osobe s dijabetesom što je
mo­gu­će više uključe u ponuđene
sport­sko-rekreativne programe za
osta­lu populaciju i, prema mojemu
mišljenju, nije uvijek neophodno in­zi­
stirati na posebnim programima za
dijabetičare. Naime, ako će­mo se
osla­njati samo na po­seb­ne pro­gra­
me vježbanja za di­ja­be­ti­ča­re, bojim
se da će onda vrlo mali postotak
obo­lje­lih biti tje­les­no aktivan jer je
za već veliki, a još uvijek ra­stu­ći, broj
oboljelih nemoguće po­nu­di­ti do­volj­
no specijaliziranih programa.
14
Diabetes
www.diabetes.hr
Znači li redovita fizička aktivnost
kod dijabetičara ujedno i bolju
kon­tro­lu bolesti?
Rekla bih da redovita, ali pri­mje­re­
na tjelesna aktivnost, znači bolju
kontrolu nad bolešću jer znamo da
se lošim planiranjem aktivnosti, a
posebno lošim odabirom in­ten­zi­te­
ta vježbi, stanje može i pogoršati
odnos­no dovesti do čestih hi­po­gli­
ke­mičnih kriza, posebno noćnih.
U koje je doba dana najbolje vjež­
ba­ti da bi se postigao najbolji
učinak?
Za osobe s dijabetesom, zbog even­
tu­alne hipoglikemije kao reakcije
na tjelesnu aktivnost, bilo bi bolje
vježbati ujutro ili tijekom ranog po­
slije­pod­neva, ali znamo da je to ne­
mo­gu­će organizirati za većinu za­
po­slenih. Zbog toga ovdje za mene
vrijedi pravilo - bolje išta nego ništa,
jer ako se čekaju idealne situacije,
onda najčešće osoba neće ni početi
s programom.
Što je sa sportom kod djece di­ja­be­
ti­čara - bilo s provođenjem uo­bi­ča­
jenih satova tjelesne kulture, bilo
s izvanškolskim treninzima? Je li
potreban pojačan
oprez, postoje li
ne­ke preporuke?
Roditelji ma­lo­ljet­
nog dje­te­ta ni­su
oba­vez­ni to uči­ni­ti,
ali bi bi­lo vi­še ne­
go uput­no do­sta­vi­ti
do­ku­men­ta­ci­ju ve­
za­nu uz bo­lest te
in­for­mi­ra­ti pro­fe­so­
ra tje­les­nog odgo­
ja o bo­les­ti dje­te­ta
ka­ko bi se dje­te­tu
omo­gu­ćio, ako je
po­treb­no, pre­kid
nastave za uzimanje uglji­ko­hi­drat­
ne pločice i slično. Kod djeteta
ko­je nema komplikacije bolesti i
ina­če je pod kontrolom, a bolest
je re­gu­li­rana, ne postoji razlog za
ne­pro­vođenje plana i programa
nastave tjelesne i zdravstvene kul­tu­
re u punom predviđenom opse­gu.
Eventualno kod djece koja u svr­hu
terapije imaju inzulinsku pum­pu
treba pripaziti da je pum­pa za­šti­će­
na. Ona, naime, nije po­god­na za
ne­ke elemente kontaktnih spor­tova
i plivanje.
Trebaju li sportaši s dijabetesom,
odnosno dijabetičari pod po­ja­ča­
nim fizičkim naporom, učestalije
pro­vje­ra­va­ti razinu šećera u krvi?
Ko­li­ko češće?
Kad govorimo o sportu i dijabetesu,
trebamo napomenuti da se u pot­pu­
nos­ti razlikuje vrhunski sport od pro­
gra­mi­ranja aktivnosti kod di­ja­be­ti­
čara rekreativaca. Vrhunski sportaš
nema taj luksuz odabira intenziteta
i vrste aktivnosti jer za uspjeh u spor­
tu mora provoditi treninge na na­čin
koji će poboljšati prvenstveno nje­
gov rezultat, što nažalost po­ne­kad
može čak biti i nauštrb zdravlja.
Ovdje ne mislim samo na sportaše
s dijabetesom jer znamo da je da­
naš­nji vrhunski sport u mnogim
seg­men­ti­ma gladijatorski i nema
baš previše veze s poboljšanjem
zdrav­lja. Naravno da dijabetičar
spor­taš mora provoditi češće kon­
tro­le svog glikemičkog statusa i
mo­di­fi­ci­ra­ti prehranu, i to često pre­
ma zahtjevima i ritmu treninga, a
na­ža­lost, ne prema ritmu vlastitog
organizma.
Kako spriječiti pad glukoze u krvi tije­
kom vježbanja? Kada postoji opas­
nost od hipoglikemije? Kada se pre­
po­ru­ča odgoda fizičke aktivnosti?
Pad glukoze u krvi tijekom aktivnosti
trebalo bi pokušati prevenirati prije
same aktivnosti unosom nekih od
kom­pleks­nijih ugljikohidrata poput
energetskih pločica od žitarica,
ali tije­kom aktivnosti dijabetičari
bi mo­ra­li imati neki od direktnih je­
dno­stav­nih šećera pri ruci. Danas
postoje i energetski gelovi koji se
vrlo brzo apsorbiraju u krvotok. U
slučaju da je prije aktivnosti ra­zi­na
šećera u krvi niža od 5,5 mmol/L,
prije aktivnosti treba uzeti ener­get­
sku pločicu ili nešto slično, a ako je
ispod 3,8 mmol/L, prije, tijekom ili
nakon aktivnosti treba uzeti dvije do
tri tablete glukoze ili čašu soka, par
bombona, ili jednu do dvije žli­či­ce
me­da ili šećera i odgoditi aktivnost.
Koliko hrane treba uzimati u pe­ri­o­
du pojačanih treninga ili tjelovježbi
i što preporučate?
Teško je reći koliko hrane, bolje
bi bilo reći da, ako netko tko nije
bio aktivan, odjednom počinje
vjež­ba­ti nekoliko puta tjedno,
onda taj gubitak kalorija treba
na­do­kna­di­ti prehranom, osim u
slu­ča­jevima kada je cilj smanjiti
Prema vašem mišljenju, mogu li se
osobe koje boluju od dijabetesa
ba­viti vrhunskim sportom?
Naravno da mogu i postoje broj­ni
primjeri - osvajač olimpijskih me­
da­lja plivač Gary Hall, potom Sir
Steve Redgrave, višestruki zlatni ve­
slač­ki olimpijac, nogometaš Goran
Jurić... No, kako kod zdravih, ta­ko i
kod dijabetičara, vrhunski sport ne
znači uvijek unaprjeđenje zdrav­lja
i nosi svoje rizike. Vrlo čes­to ne­ma­
mo vrhunskih sportaša s di­ja­be­te­
som, često zbog prevelike pro­tek­tiv­
ne uloge roditelja, što je, na­rav­no,
tjelesnu masu. Za očekivati je da
će pri jednom treningu umjerenog
intenziteta trajanja oko 60 minuta
(kombinacija aerobnog treninga,
primjerice na biciklu u trajanju od
20 minuta, plus vježbe snage), oso­
ba od 75 kilograma potrošiti oko
350 do 400 kalorija. Dakle, za
toliko bi trebalo povećati dnevni
unos - to je, primjerice, oko 100 gra­
ma suhih ugljikohidrata poput riže i
slično ili oko 150 do 200 grama,
primjerice, pilećeg mesa.
razumljivo. Interesantno, u Europi
je mnogo manje vrhunskih sportaša
s dijabetesom nego u SAD-u, što
se može možda objasniti ra­ni­jim
odvajanjem i odlaskom na ško­lo­va­
nje izvan kuće.
Kako treba dozirati doze inzulina
oni­ma koji ga uzimaju u vrijeme
in­ten­zivnih treninga?
Nekada se preporučivalo da se
pri­li­kom uključivanja u tjelesnu aktiv­
nost inzulinske doze svima sma­nje
i to za oko 20 posto. To su bi­le
pre­po­ru­ke. Međutim, kako je odgo­
vor na tjelesnu aktivnost ra­zli­čit od
osobe do osobe, stručnjaci se ipak
slažu da nema generalnog sma­nji­
va­nja doze, nego isključivo pu­tem
povratne informacije češ­ćim mje­re­
nji­ma, uz oprez od hi­po­gli­ke­mi­je
i uvijek dostupne ugljikohidrate za
prvu pomoć kod hipoglikemije.
kao primjerice skijanje, nisu toliko
pogodni jer česta putovanja te dru­
ge vremenske zone donose kom­
pli­kacije vezane uz kontrolu kod
svo­jeg dijabetologa i probleme s
održavanjem stalnosti u terapiji i
prehrani. S druge strane, sportovi
poput odbojke posebno u mlađoj
dobi, omogućavaju da dijete uspo­
sta­vi umjeren ritam izbivanja iz ku­
će. Najčešće se putuje u gos­te na
utakmicu tek svaki drugi tjedan.
Visoko intenzivni sportovi, kao pri­
mje­rice hokej, možda nisu ide­a­
lan odabir i zahtijevat će pojačan
nadzor nad bolesti, ali ako postoji
snažna motivacija djeteta sportaša,
i to se može savladati.
Mogu li se vrhunski sportaši di­ja­be­
tičari baviti bilo kojim sportom ili
po­sto­je neka ograničenja i koja?
Ima sportova koji su primjereniji
od drugih. Sportovi koji zahtijevaju
često izbivanje iz kuće, treninge i do
200 dana izvan mjesta stanovanja,
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 2/2011
br. 2/2011
Sport i dijabetes
MARKO SE DRŽAO PRAVILA
Da je moguće baviti se profesionalnim sportom unatoč dijabetesu, dokazuje i Marko
Šamanić, iza kojega je dvadesetogodišnja sportska karijera: od hrvatskih košarkaških
klubova pa do igranja u Sloveniji, Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Švedskoj, Belgiji,
BiH i Kosovu. Danas je sve očitije da je potrebna supspecijalizacija liječnika za
dijabetičare sportaše koji zahtijevaju poseban režim
Vedran Obućina
D
ijagnosticirana šećerna bolest u profesionalnih spor­
ta­ša često je popraćena komentarom ža­lo­va­nja za
krajem sportske karijere, često pri­je vremena. Spor­
taš koji je u punom zamahu, koji osva­ja nagrade, a koji
obo­li od dijabetesa, prema tom mi­šlje­nju, nema više mjes­ta
u sportu. No, mnogi sportaši su po­ka­za­li da nije ta­ko i da se
sport­ske karijere mogu na­sta­viti gotovo bez komplikacija.
Svi bolje informirani dijabetičari znaju da je tjelesna aktiv­
nost nužan dio života sa šećernom bolesti. Tjelesna aktiv­nost
povećava osjetljivost organizma na inzulin, jer sta­ni­ce tkiva
povećavaju sposobnost vezanja in­zu­li­na pa je omogućen
unos veće količine hrane kod iste kon­cen­tra­cije inzulina. Osim
toga, svakodnevna aktiv­nost pomaže kod kontrole tjelesne
mase. Razni programi vjež­banja osno­va su kontrole šećera
u krvi i prehrane. Uosta­lom, vjež­ba­nje i kod zdravih ljudi, a
posebno kod onih koji su oboljeli od kroničnih nezaraznih
bo­les­ti, nužno je za sma­nji­va­nje kardiovaskularnih ri­zi­ka, a
ima i dobar psi­ho­loš­ki učinak. Naravno, po­ve­ća­nje kom­pli­
ka­ci­ja zbog šećerne bolesti, kao što su neu­ro­pa­ti­ja i di­ja­be­
tič­ko sto­palo, nužno ograničava tjelesnu aktivnost.
Da je moguće baviti se profesionalnim sportom unatoč di­ja­
betesu, dokazuje i naš košarkaš Marko Šamanić ko­je­mu ni
šok u 18. godini da boluje od šećerne bolesti nije ogra­ni­
čio skoro dvadesetogodišnju sportsku karijeru od hr­vat­skih
ko­šar­kaš­kih klubova pa do igranja u Sloveniji, Nje­mač­koj,
Fran­cus­koj, Poljskoj, Švedskoj, Belgiji, BiH i Kosovu. I on
smat­ra da je šećerna bolest neopravdan čim­be­nik eli­mi­na­
ci­je iz profesionalnog sporta, pogotovo u kon­zer­va­tiv­noj
sredini.
“Saznati da boluješ od šećerne bolesti je, naravno, šok.
Znao sam dosta o bolesti, jer sam završio medicinsku ško­
lu, ali nisam bio siguran kako će se bolest odraziti na moju
profesionalnu karijeru“, kaže nam Marko Šamanić te nam
naglašava kako je potom posjetio oko 25 klinika u Europi,
a osobito izdvaja našu bolnicu Vuk Vrhovac:
“Ovdje je najbolja organizacija koju sam vidio. Program
16
Diabetes
www.diabetes.hr
je točno pogođen, odnos prema pacijentu osoban i sr­da­
čan. Zaista sam zadovoljan načinom kako naši di­ja­be­to­
lozi rade“.
Ne samo to; nekada se specijalizacija sportske medicine
temeljila većinom na ortopedima i sudionicima raznih ek­
strem­nih sportova, ali danas je sve očitije da je po­treb­na
sup­spe­ci­ja­li­zacija liječnika u polju dijabetičara spor­ta­ša ko­
ji zahtijevaju poseban režim liječenja.
Takav odnos između pacijenta i liječnika vrlo je važan i
za bav­ljenje sportom ili drugim rekreacijskim aktivnosti­ma.
Liječnik će najbolje odrediti regulaciju tjelesne te­ži­ne i unosa
kvalitetne hrane te objasniti važnost uvida u vla­sti­to stanje
še­će­ra u krvi u raznim dijelovima dana. Mar­ko Ša­ma­nić u to­
me je bio ponekad više, a ponekad ma­nje uspje­šan, s često
neodgovarajućom prehranom, s puno inzu­li­na i s čestim
dnevnim oscilacijama. Tada je otkrio ko­li­ko se uspješ­no
može nadzirati bolest pra­vil­nom i kva­li­tet­nom pre­hra­nom.
“Svaki pojedinac ima svoje osobne karakteristike koje mo­
ra zadovoljiti. No, onaj zajednički nazivnik jest da ljudi
unose previše jednostavnih ugljikohidrata i tako trpe po­
slje­dice neadekvatne prehrane“, objašnjava Ša­ma­nić i
pred­la­že prehranu temeljenu na složenijim uglji­ko­hi­dra­ti­
ma iz prirodnih izvora. Loša hrana traži do­dat­nu hranu i
taj začarani krug treba prekinuti. Ša­ma­ni­ću je najvažnije
bilo da ne bude gladan. Danas ne­ma problema s time jer
je kombinacijom kvalitetnog pro­gra­ma treninga, odmo­ra i
pre­hra­ne postigao uravnotežene obroke koji mu omo­gu­ću­
ju i težu hranu tipa roštilja.
Sportašima, kao i svima koji boluju od šećerne bolesti,
naj­važ­nija je edukacija. Zato naš sugovornik s pravom
smat­ra da je potrebno dodatno ulagati u edukaciju pa­
cije­na­ta jer je kolektivna svjesnost o problemu nedostatna
za pokretanje s mrtve točke mnogih dijabetičara. U tome
svoju ulogu imaju i javna televizija i državna administracija
u zdravstvu.
Liječnici savjetuju i posebne režime kod bavljenja spor­tom.
Tako zdravstveni portal Pliva zdravlje pojašnjava:
Kada kontrolirati šećer u krvi u odnosu na vježbanje?
Glukozu u krvi treba kontrolirati i prije i poslije tje­les­ne aktiv­
nos­ti. Ako je ta aktivnost dugotrajna ili ja­kog in­ten­ziteta, tre­
ba­lo bi je mjeriti i tijekom same aktivnosti.
Kako spriječiti pad glukoze u krvi tijekom vježbanja?
Mjeriti glukozu u krvi prije vježbanja:
• vrijednost manja od 7,2 mmol/L: tada treba uzeti
oko 120 kcal ugljikohidrata za svakih 30-45 min
laganog do umjerenog vježbanja i oko 180 kcal
prije napornog vježbanja. (Jedan voćni jogurt ima
otprilike 60 kcal, 2 kriške bijelog kruha imaju
otprilike tih 60 kcal, a na različitim sportskim
napitcima i pripravcima pišu njihove energetske
vrijednosti)
• vrijednost između 7,2 i 10 mmol/L: tada treba
uzeti 60 kcal ugljikohidrata prije laganog do
umjerenog vježbanja i oko 120 kcal prije napornog
vježbanja.
• vrijednosti više od 10 mmol/L ne zahtijevaju
uzimanje dodatnih ugljikohidrata prije laganog do
umjerenog vježbanja i do 30 min napornog
vježbanja, a dulje naporno vježbanje zahtijeva
drugo mjerenje tijekom vježbanja i uzimanje
ugljikohidrata u skladu sa smjernicama koje su gore
navedene
• za vrijednosti iznad 14 mmol/L preporuča se
odgoda vježbanja jer bi prisutnost kontraregularnih
hormona mogla uzrokovati rast šećera u krvi i ketona
tijekom vježbanja.
Za aktivnost koja traje nekoliko sati (maratoni, duge vož­
nje biciklom, triatloni):
• Doze inzulina trebale bi se smanjiti za 20-50 posto.
• Nadomjesna prehrana u obliku 60 kcal
ugljikohidrata treba se uzeti svakih 30-45 min.
• Mjeriti glukozu u krvi tijekom aktivnosti!
• Prije nego se sudjeluje u takvoj aktivnosti, dobro
bi bilo na treningu simulirati uvjete slične aktivnosti
(trajanje, napor) da se vidi kako se kreću vrijednosti
glukoze u krvi.
Što ako unatoč svim mjerama opreza i regulacije šećer u
krvi ipak padne ispod normalne razine?
Ako uočite znakove pada šećera u krvi, treba prekinuti
aktiv­nost i uzeti nadomjesni šećer. Za početak dovoljni su
je­dno­stav­ni šećeri (bombon, sok, dekstroza) na što se na­
do­ve­žu složeni ugljikohidrati za dulji učinak (ener­get­ski
gel, obična tjestenina, integralni kruh).
Medicina
Medicina
br. 2/2011
br. 2/2011
Članak preuzet iz časopisa Medix br. 83, srpanj 2009. godine.
DEBLJINA patofiziologija, etiologija i liječenje
Maja Baretić, Mirko Koršić, Jozo Jelčić
Centar za debljinu, Zavod za endokrinologiju i bolesti metabolizma,
Klinika za unutrašnje bolesti, KBC Zagreb, Rebro
Z
apadna medicina upisuje mnoge davne pobjede
kao što je iskorjenjivanje zaraznih bolesti, i neke no­
ve kao što je otkrivanje i moguća terapija genskih
bolesti. Sadašnji medicinski izazovi ne samo da nisu rije­
še­ni nego poprimaju sve veće razmjere. Civilizacija uz
mno­ge beneficije, nažalost donosi i niz novih kroničnih ne­
za­raz­nih bolesti koje nastaju kao posljedica prihvaćanja
netradicionalnih načina prehrane i mijenjanja životnih na­
vi­ka. Koliko se do sada znade, unatoč razvoju znanosti i
far­ma­ceut­ske industrije, većina bitaka s takvim bolestima je
izgu­blje­na. Srčanožilne bolesti, neoplazme, degenerativ­ne
bolesti lokomotornog sustava većinom se ne mogu de­fi­ni­tiv­
no izliječiti i vodeći su uzroci smrtnosti i pobola stanovništva
u razvijenim zemljama. Jedan od vodećih zdravstvenih iza­
zo­va moderne civilizacije je i debljina; bolest koja zadire
u sve fizičke, psihičke i socijalne aspekte osobe.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji debljina se de­fi­
ni­ra kao medicinsko stanje u kome je višak tjelesne masti
na­kup­ljen u toj mjeri da je prouzročio neželjene posljedice
po zdravlje.1
Patofizologija debljine
Postoji vrlo jednostavna formula koja opisuje nastanak de­
blji­ne. Unos energije minus potrošnja energije jest ona ener­
gi­ja koja ostaje uskladištena u organizmu. Kada dolazi do
dis­balansa navedene formule, tj. kada je unos povećan,
ili kada je potrošnja smanjena, količina energije koja se
za­dr­žava u organizmu je povećana. Navedena energija
se “skladišti“ u obliku masti u masnim stanicama. Moguće
je da je određena težina svake osobe ranije definirana te
da niz patofizioloških procesa koji se dešavaju zapravo
predefiniraju “točku balansa težine“ u kojoj se nalazi orga­
ni­zam. Unos energije je zapravo unos prehrambenih na­mir­
ni­ca što se regulira osjetom gladi. Regulacija osjeta gladi
18
Diabetes
www.diabetes.hr
je vrlo kompleksan događaj u kome dolazi do interakcije
periferije, tj. masnih stanica koje su hormonski aktivne, i
centra za glad u hipotalamusu. Postoji niz različitih peptida
koji djeluju u mozgu i mogu se podijeliti u dvije skupine:
“oreksigeni“ su oni koji izazivaju osjet gladi i promoviraju
dobitak težine, a “anoreksigeni“ su oni koji smanjuju osjet
gladi i težinu. Oreksigeni su npr. neuropeptid Y (NPY),
agou­ti-related peptid (AgRP), melanin concentrating hor­
mo­ne (MCH), a anoreksigeni su proopiomelanokortin
(POMC), kokainom- i amfetaminom- regulirani transkiript
(CART), kortikoliberin (CRH) i tireoliberin (TSH). Neuroni
koji luče oreksigene i anoreksigene peptide iz nucleusa
arcuatusa projiciraju se u paraventrikularni nukleus i la­te­ral­
ni hipotalamus gdje međusobnom interakcijom re­gu­li­ra­ju
osjet gladi.2 Kada je masna stanica prepunjena tri­gli­ce­ri­
di­ma iz nje se luči peptidni hormon leptin, jedan od naj­
češ­će spominjanih i najbolje ispitanih hormona, koji pre­
la­zi krvno-moždanu barijeru te reducira osjet gladi, ali i
izaziva lučenje niza drugih peptida. Prije niza godina uz
otkiće leptina postavljena je teorija povratne sprege ko­ja
povezuje mozak i masno tkivo, tj. da se određene tva­ri iz
masnog tkiva luče u većoj ili manjoj količini i time po­sti­žu
od ranije određenu ravnotežu težine tijela.3 Leptin dje­lu­je
tako da reducira apetit stimulirajući neurone koji su ano­
reksi­ge­ni i inhibirajući oreksigene neurone. Primijetilo se da
adi­pozne osobe imaju manju koncentraciju leptina u krvi
za njihov stupanj debljine, a nađene su i mnoge genske
pro­mje­ne u njegovoj aktivnosti ili u njegovom receptoru.
Uz leptin postoji niz drugih peptida, kao što su adiponektin,
rezistin, ghrelin, inzulin, amilyn, inkretini GLP1 i GIP, TNFalfa, interleukini 1 i 6 za koje se smatra da su regulatori ne
samo metaboličkih događaja nego i unosa hrane. Jedna
od teorija nastanka debljine ispituje nasljedno manju
oksi­da­ci­ju masti koja radi energetskog balansa dovodi
do povećane oksidacije glukoze. Zbog veće oksidacije
glukoze dolazi do deplecije rezervi glikogena u skeletnim
mišićima. Manju rezervu glikogena organizam tumači kao
stanje gladovanja, a hipotetska “predviđena ravnoteža de­
bljine“ postavljena je na višu točku.4
Dijagnoza debljine
Klinička procjena debljine može se učniti na nekoliko na­
čina. Najčešće je korišten izračun indeksa tjelesne mase
(ITT ili češće korištena kratica body mass index BMI) koja je
okvirni pokazatelj debljine. Računa se tako da se tjelesna
masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u
metrima BMI = težina u kg / visina u m² (tablica 1).
Dijagnoza debljine prema indeksu tjelesne težine
BMI < 18,5
premala tjelesna težina
BMI 18,5 – 24,9
normalna tjelesna težina
BMI 25,0 – 29,9
prekomjerna tjelesna težina
BMI 30,0 – 34,9
debljina I stupnja
BMI 35,0 – 39,9
debljina II stupnja
BMI > 40,0
debljina III stupnja, morbidna debljina
U praksi se koristi i određivanje opsega struka koji se mjeri
na polovini udaljenosti između donjeg ruba rebrenog luka i
cristae iliacae bočno, na mjestu gdje su najbliži, u ekspiriju.
Opseg struka je patološki ako je u muškaraca veći od od
94 cm, a u žena veći od 80 cm.5 Omjer struk/kuk ili kako
se često koristi kratica engleskog termina WHR - waist to hip
ratio je također jedan od pokazatelja debljine. Navedeni
omjer se dobiva mjerenjem opsega struka na najužem
dijelu i opsega bokova na najširem dijelu (oko stražnjice
u visini trohantera) te dijeljenjem te dvije vrijednosti: opseg
struka/opseg bokova. Patološkim se smatra ako je veći
od 0,7–0,85 (za žene), i od 0,8–1,0 (za muškarce).6 U
slučaju da osoba ima BMI između 25 i 30 kg/m2, no uz
to ima patološki opseg struka ili patološki omjer struk/kuk,
navedena je osoba također debela, tj. ima tzv. centralnu
debljinu. Metoda određivanja kožnih nabora kaliperima
mjeri zadebljanje kožnog nabora na tipičnom mjestu. Postoji
nekoliko načina određivanja postotka tje­lesne masti: tehnika
podvodnoga vaganja, bioelektrična impe­dancija, a najtočniji
način određivanja količine i ra­spo­dje­le masnog tkiva je uz
pomoć denzitometrije ko­ja određuje suhu tjelesnu težinu i
mast. Postotak masti mo­že se procijeniti i kompjuteriziranom
tomografijom ili ma­gnet­nom rezonancom, što se rijetko koristi
u praksi. Normalni postotak masnog tkiva u muškaraca je
10-20%, a kod žena 20-30%.7 Identifikacija pretilosti kod
djece se vrši pomoću krivulja, tzv. BMI-percentila koji su
prilagođeni dobi i spolu djeteta.
Epidemiologija debljine
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prema podacima
iz 2005. navodi da je u svijetu bilo oko 1,6 milijardi osoba
koje su starije od 15 godina i boluju od prekomjerne tje­
les­ne težine, a najmanje 400 milijuna ih je bilo de­belo.
Pre­dviđanja za 2015. nisu nimalo optimistična: pre­ko­mjer­
ne tjelesne težine bit će u 2,3 milijarde osoba, više od
700 milijuna osoba bit će debelo, dakle, očekuje se porast
za 57% u 10 godina. Porazna je činjenica da postoji
izrazito velik broj djece koja su debela, prema procjeni od
2005. bilo je adipozno najmanje 20 milijuna djece u dobi
ispod 5 godina. Velika je vjerojatnost da će većina od
njih u idućih 20 godina postati debeli odrasli ljudi. Zadnja
velika studija u Hrvatskoj provedena je 2003. godine
pod imenom Croatian Adult Health Survey, a tijekom šest
mjeseci promatran je uzorak od 9070 ispitanika. Na slici
2 prikazana je prevalencija debljine prema podacima
studije.8 Pokazalo se da je 2003. godine u Hrvatskoj pre­
va­len­cija debljine u punoljetnih osoba bila 22,3%. Do­
dat­no su analizirane osobe koje su imale prekomjernu
tje­lesnu težinu (dakle ITT od 25 kg/m2 do 30 kg/m2),
a nisu još bile adipozne te je njihova prevalencija bila
61,4%. Promatrajući svjetske trendove porasta debljine
tokom godina, za očekivati je da su današnji epidemiloški
podaci vezani uz debljinu još nepovoljniji. Činjenica je i
da u starijim dobnim skupinama ima više debelih, a ako se
uzme u obzir da ukupna populacija u Hrvatskoj pro­gre­siv­
no stari, za očekivati je da će mnogi koji su bili u skupini
pre­ko­mjer­ne tjelesne težine tijekom idućih godina prijeći u
sku­pinu debelih.
SLIKA 1. Prevalencija debljine 2003.
Izvor: 2003 Croatian Adult Health Study
http://apps.who.int/infobase/mddetails aspx?surveycode=102113a1
Nasljeđe i debljina
Neki narodi su skloniji debljanju, kao npr. Pima indijanci,
a ako se i unutar pojedinog naroda promatraju određene
skupine ili skupine ljudi vidi se da i među nijma postoji
jas­na razlika u tjelesnoj težini. Godine 1990. učinjena su
prva istraživanja na ob/ob miševima te od tada interes za
gene i debljinu trajno raste. Kada se promatra način na­slje­
đivanja, debljina se može promatrati kao ona koja je na­
sljeđena po Mendelskom tipu nasljeđivanja (autosonomo
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 2/2011
br. 2/2011
dominantni ili recesivni tipovi nasljeđivanja kao npr. PraderWilli sindrom), monogenski nasljeđena debljina (gen za
le­ptin, leptin receptor, proopiomelnaokoritn POMC i pro­
hor­mon konvertazu) te najčešća debljina koja je vjerojatno
naslijeđena poligenski. Sada, kada je pročitan cijeli genom
čovjeka, uz pomoć genetskih mutacija jednog gena može
se objasniti oko 6% debljine.9 Promatrajući statističke mo­
de­le došlo se do zaključka da je nasljeđe odgovorno za
oko 30% tjelesne težine kada se radi o oligogenskom ili
po­ligenskom modelu.
Etiologija debljine
Budući da je u SAD-u primijećena epidemija debljine još
70-ih godina ovog stoljeća, učinjena su mnoga istraživanja
kako bi se došlo do uzroka problema, time i moguće inter­
vencije.10 Ako se izuzmu već opisani nasljedni uplivi dva
osnovna uzroka debljine, izdvojeni su ishrana i fizička
aktivnost, nazvani “the big two”. Ta dva uzroka debljine
predmet su mnogih javnozdravstvenih akcija. Promatrajući
promjene u načinu ishrane tijekom nekoliko zadnjih ge­
ne­ra­cija primijećeno je da se mijenja tradicionalni na­čin
ishrane te da je tzv. brza hrana mnogo dostupnija ne­go
ranije11, u školama se nalaze aparati sa slatkišima i ga­zi­
ra­nim pićima te djeca umjesto uobičajene užine jedu slat­
kiše, a umjesto vode slatka, većinom gazirana pića12. Pri
to­me, veličina ponuđenog obroka u smislu porcije bitno
se povećala u usporedbi s onom prije 20-30 godina.13
Pro­mjene s tradicionalnog načina u prehrani su jasne i u
Hrvatskoj14, pa je SZO u preporuci od prije više od 10
go­di­na izdvojio četiri prioritetne točke s kojima se može
una­prije­diti zdravlje u zemlji, a dvije od toga se odnose
izravno na mijenjanje životnih navika i redukciju težine.15
Točke koje se odnose na mijenjanje životnih navika i re­duk­
ciju težine su:
- postići zdravije prehrambene navike smanjujući količinu
unesene soli, rafiniranih ugljikohidrata i masti, osobito onih
životinjskog porijekla, te povećati unos mikronutrijenata,
- promovirati svakodnevnu fizičku aktivnost (osobito ho­da­nje,
najmanje 14 km tjedno radi vježbe kod neaktivnih osoba).
Manja fizička aktivnost je jasno povezana s debljinom, i
drugi je najveći uzrok epidemije debljine.16 Iako je de­be­
loj osobi potrebno više energije da učini odrađenu fi­zičku
aktivnost nego mršavoj, primijećeno je da osobe pre­ko­
mjer­ne tjelesne težine i debele osobe tijekom dana ukupno
čine manje energetski zahtjevnih radnji nego mršave.17 Na­
ve­deno se ne mora odnositi samo na ciljanu tjelovježbu,
nego i na uobičajene dnevne aktivnosti, kao što je npr.
hodanje od kuće do radnog mjesta, izbjegavanje korištenja
dizala itd. Od ostalih krivaca za debljinu navedeni su kao
mogući uzroci manjak sna18 koji je proporcionalan po­ve­
ća­noj težini, sve opsežnija primjena psihotropnih lije­ko­va
(antidepresiva, antipsihotika)19, starija dob žena koje ra­
20
Diabetes
www.diabetes.hr
đa­ju djecu s većim rizikom za debljinu20, no spominju se
i socijalni status, prestanak pušenja, neki virusi, trajna izlo­
že­nost termoneutralnoj zoni koja ne zahtijeva potrošnju
energije itd.
Kompulzivno prejedanje (binge eating)
Mnoga istraživanja pokazala su da je psihopatologija je­
dna­ko zastupljena u osoba normalne i povećane težine.21,22
Ne postoji jedinstven obrazac osobnih karakteristika de­be­
le osobe. Kada su se ispitivali adipozni ljudi, pokazalo se
da je varijabilnost u karakternim crtama među njima ista
kao i u općoj populaciji pa se ne može izdvojiti zaseban
obra­zac koji bi ih bolje opisao.23 Način prehrane koji se
naziva “binge eating“ ili kompulzivno prejedanje za­pra­vo
je naglo unošenje veće količine hrane u kraćem vre­men­
skom razdoblju. On ne mora uvijek biti povezan s de­blji­
nom, naime nalazi se i u bulimičnih osoba. Smatra se da
je 20-45% debelih osoba sklono kompulzivnom pre­je­da­
nju.24 Osobe koje kompulzivno jedu prezentiraju se s više
psihopatologije nego opća populacija i populacija de­be­
lih osoba koje ne jedu kompulzivno. Debele osobe koje
kompulzivno jedu, prema ispitivanjima, imaju veću uče­
sta­lost opsesivno kompulzivnih misli, anksiozniji su, imaju
ve­ći osjećaj krivnje, skloniji su depresiji, a tijekom života
imaju veću prevalenciju psihičkih bolesti, osobito afektivnih
poremećaja.25
Debljina, prehrana i obrasci ponašanja
U studijama aktivnosti mozga pokazalo se da kod osoba ko­
je vide hranu na slici dolazi do pojačanog lučenja dopami­
na koji ih “motivira za jelo”.26 Budući da su ljudi u modernom
društvu većinom izloženi trajnoj vizualnoj stimulaciji motiva
ne nedostaje. Također je primijećeno da ljudi intuitivno vo­
le i biraju slatko, npr. ako se dojenčetu ponude dva pića,
ono će uvijek radije uzeti slatko.27 Pokazalo se i da ljudi
ta­ko­đer vole i masti koje u mozgu neuroendokrinim me­
ha­nizmima djeluju na “sustav nagrađivanja” i time čine
ugodu, ali i reduciraju osjet sitosti.28 Uzevši navedeno u
obzir jasno je zašto se industrija prehrane fokusirala na
slatko i masno kao osnovni izvor zarade. Samokontrola
(de­finirana kao mogućnost da se odupre izazovu) time
po­staje teža, a pokazalo se da osobe koje imaju bolju
samokontrolu ne samo da mogu gubiti tjelesnu težinu nego
je i lakše održavaju.29 Po svojoj naravi čovjek je svejed
te traži raznoliku hranu. Ispitivanja su pokazala da je u
slučaju većeg izbora hrane i veća vjerojatnost da će oda­
bra­ti veću količinu.30 Naveden podatak također se ko­ris­ti u
proizvodnji hrane, tako da se npr. proizvode neki pre­hram­
be­ni artikli istog okusa, no u više različitih boja, što djeluje
raznolikije. Također je primijećeno da većina ljudi ne zna
procijeniti količinu hrane koju pojede, a ako im je ponuđena
veća količina uzet će više. Kako je već navedeno, veličina
obroka koja se stavlja pred osobu u restoranu konsekutivno
godinama raste - porcije su sve veće i veće, a time se uno­
si više hra­ne.31 Po­zna­to je da po­sto­ji i
fe­no­men opo­na­ša­nja koji je izra­žen
kod uzi­ma­nja hra­ne, ali i dru­gi obli­
ci po­na­ša­nja. Smat­ra se da lju­di, a
još izra­že­ni­je dje­ca, opo­na­ša­ju npr.
svo­je ro­di­te­lje u pre­hram­be­nim na­
vi­ka­ma. Ka­da oni ko­je se opo­na­
ša je­du vi­še i sve ve­će por­ci­je,
je­de više i onaj koji oponaša,
sto­ga se debljina opisuje kao
“socijalno zarazna”.32 Kod de­
blji­ne je primijećen učinak tzv.
“primminga”; riječ je o pojmu
ko­ji bi se mogao pre­ves­ti kao
pripremanje za na­do­la­zeći do­
ga­đaj, fe­no­men poznat u psihologiji
ne samo kod jela. Neki stimulans, npr.
glazba ili miris, potiče asocijaciju na raniji
događaj čime predodređuje iduću akciju.
Npr., ako smo tijekom ljetovanja slušali
neku glazbu i jeli ukusna jela, ponovno
slušanje te glazbe može potaknuti želju
za hranom.33 Navedena istraživanja
ukazuju na to da ljudi ne posežu za
hranom samo na svjestan način, ne­go da
se u prehrambenim navikama nalazi mnogo
toga što nije ra­cionalno.
Debljina i druge bolesti
Debljina je povezana s nizom drugih bolesti koje su na­ve­
dene u tablici 2.
Bolesti i stanja koja su povezana s debljinom5
Bolesti i stanja povezana s debljinom
dijabetes tipa 2
arterijska hipertenzija
dislipoproteinemija
kardiovaskularne bolesti
cerebrovaskularne bolesti
gastrointestinalne bolesti
degenerativne bolesti zglobova
ginekološki i reprodukcijski problemi
endokrinološki poremećaji
maligni tumori
obstructive sleep apnoea (OSA)
psihološki problemi
Najpoznatija je povezanost sa srčanožil­nim bolestima koje
su vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, no po­treb­
no je na­gla­si­ti da se de­blji­na ve­zu­je i uz zlo­ćud­ne bo­les­ti
te uz bo­les­ti ko­je zna­čaj­no na­ru­ša­va­ju kva­li­te­tu ži­vo­ta - bo­
les­ti lo­ko­mo­tor­nog su­sta­va, psi­hič­ke smet­nje itd. Poznato
je da je gubitak težine po­ve­zan s re­duk­ci­jom mortaliteta
i mor­bi­di­teta, te s po­ve­ća­njem kva­li­te­te života.34 U ta­blici
2 uz bolesti koje se vezuju uz de­blji­nu, nalaze se i psi­
ho­loš­ke te­go­be. Adipozne oso­be pre­cje­nju­ju u pro­
sje­ku vlastiti iz­gled i težinu 6-12%, dok osobe
nor­mal­ne težine precjenjuju svoju težinu za 12%. Time se razvijaju negativni osjećaji prema
svome tijelu.35 Primijećeno je da osobe koje su
u djetinjstvu i adolescenciji postale adipozne, a u
odrasloj dobi više to nisu, i dalje pre­cje­njuju svoju težinu
i zadržavaju iskrivljenu sliku tijela. Adi­poz­ne osobe sklone
su pesimističnijem i defenzivnom načinu prihvaćanja odnosa
prema svojoj težini. Pokazalo se da imaju manju mogućnost
inhibicije i samokontrole kod hranjenja, a da su svjesnije gla­
di nego osobe normalne težine.36
Liječenje debljine
Debljina je bolest, priznata kao takva i u međunarodnoj kla­
sifikaciji bolesti ima šifru E66. Budući da se radi o kroničnoj
bolesti, potrebna joj je i kronična terapija. Svaka osoba koja
ima prekomjernu tjelesnu težinu treba intervenciju u životnom
stilu. Povodeći se prema uzrocima debljine intervencija je
potrebna u načinu, količini i učestalosti obroka. Do sada
se niti jedna dijeta koja apsolutno isključuje pojedini tip
na­mirnica, ili koja propisuje uzimanje određenih namirnica
u nekim ciklusima, nije dugoročno pokazala povoljnom.
Dijeta osoba koje žele oslabiti jest raznolika, balansirana
prehrana dugoročno osmišljena, dakle ne 3 do 4 mjeseca,
nego do kraja života.37 Preporučuje se smanjiti unos kalorija
za oko 500-1000 kCal na dan kako bi se postupno gubila
težina oko 0,90-0,45 kg na tjedan.38 Povećanje fizičke
aktivnosti nedvojbeno se povezuje s gubitkom tje­les­ne
težine.39 Postoje različite strategije u kojima se ili pre­po­
ru­ču­je svakodnevna ciljana tjelovježba oko 30 minuta na
dan, a neki pokušaji su usmjereni na modifikaciju cijele
životne okoline koja bi trebala promovirati kretanje (npr.
parkiralište dalje od zgrade, hodanje stepenicama umjesto
vožnja dizalom itd.). Promoviranje fizičke aktivnosti i u
smislu javnozdravstvenih akcija djeluje na opću kulturu
života i prevenciju debljine među mlađom populacijom ko­
ja obrasce ponašanja, kako je već navedeno, preuzima
od svojih roditelja. Međutim, kada se u određenom vre­
men­skom razdoblju ne uspije uz pokušaj modifikacije stila
ži­vota smanjiti težinu za 5% u tri mjeseca ili 10% u šest
mjeseci, tada je indicirano i liječenje debljine farmakološki.
U nekih osoba, koje imaju i komorbiditete kao što je npr.
dijabetes tipa 2, farmakoterapija se može započeti i kod
ITT-a od 27 kg/m2, te kod osoba koje imaju ITT 35 kg/m2
ili koje su od ranije već pokušavale neuspješno reducirati
težinu. Također se može odmah propisati i u bolesnika sa
smanjenom pokretljivošću (gubitak vida, teška koksartroza
i gonartroza, stanje nakon moždane kapi i druge teške
neurološke bolesti i sl.). Farmakoterapija se može propisati
bez prijašnjih pokušaja modifikacije stila života i osobama
koje imaju smanjenu pokretljivost. U tablici 3 navedene su
preporuke u liječenju debljine.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
Medicina
br. 2/2011
br. 2/2011
Preporuke za liječenje debljine
ITT Terapija
25–26.9 kg/m2
Dijeta
Fizička aktivnost
Uz komorbiditet
Promjena stila
života
Lijekovi
27–29.9 kg/m2
30–34.9 kg/m2
35–39.9 kg/m2
≥40 kg/m2
Uz komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Uz komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Bez obzira na
komorbiditet
Op. liječenje
Farmakoterapija. Postoje dva lijeka koja su odobrena u
Re­publici Hrvatskoj za lječenje debljine, a to su sibutramin
i orlistat. Sibutramin djeluje inhibiranjem ponovne pohrane
serotonina i noradrenalina djelujući i na adrenergički i se­
ro­to­ni­nergički sustav čime centralno inhibira osjet gladi, a
osim u pogledu smanjenja težine povoljno se pokazao i u
održavanju smanjene težine.40 Moguće nuspojave su su­
ha usta, nesanica, zatvor. Orlistat djeluje u crijevima inhi­
bi­ra­ju­ći lipolizu masti tako što blokira crijevne lipaze, a
također je pokazao povoljno djelovanje na gubitak težine
i održavanje niže tjelesne težine.41 Moguće nuspojave su
proljevaste masne stolice.
Operativno liječenje. Operativno liječenje je posljednji ko­
rak u terapiji debljine, a prije njega može se razmotriti
sta­vlja­nje intragastričkog balona kao privremene pomoćne
metode. Postoji niz različitih metoda operacija debljine
(“gastric banding“, gastroplastika, malabsorpcijske metode
kao npr. Roux-en-Y želučani bypass). Operativno liječenje
dugoročno donosi veći gubitak težine nego drugi načini
liječenja, no operacija ima određene rizike. Potrebna je
velika motivacija i suradljivost bolesnika koji nakon zahvata
imaju izrazito strog režim prehrane.42
Bihevioristički pristup. Bihevioristički pristup liječenju de­blji­
ne zasniva se na početnoj analizi dosadašnjih pokušaja
redukcije težine, analizi stupnja motivacije, socijalne i obi­
telj­ske pozadine koje utječu na debljinu. Postavljaju se ci­
lje­vi koji su realni i dostupni te se bolesnik vodi po prin­ci­
pu malih uspjeha. Općenito, ne očekuje se nagli gubitak
te­žine koji često rezultira tzv. “jo-jo efektom“ nego gubitak
od 10% težine koji se održava neko vrijeme na razini tzv.
platoa te se potom ponovno postavljaju novi dostupni ciljevi.
Potrebno je naglasiti bolesniku da i manji gubitak težine
ima dugoročno povoljne posljedice na zdravlje. Specifični
načini biheviorističkog pristupa kod adipoznih osoba su
vođenje dnevnika prehrane, fizičke aktivnosti i suradljivosti
u terapiji. Pokazalo se da su oni koji su monitorirali sami
sebe imali najviše uspjeha ne samo u gubitku nego i u
odr­ža­vanju težine.43 Idući korak u biheviorističkoj terapiji
je kontrola stimulusa: analizira se koji su to trigeri okoline
koji vode neželjenom obrascu ponašanja i debljini. Kada
se identificiraju, primjerice, veliki večernji obroci s obitelji
22
Diabetes
www.diabetes.hr
Uz komorbiditet
a nakon cjelodnevnog gladovanja, lakše ih je izbjeći i
promijeniti. Način kako se nositi sa stresnim situacijima koje
kod mnogih osoba dovode do posljedičnog prejedanja
ta­kođer je dio biheviorističkog pristupa. Nagrađivanje po­
sti­gnu­tog uspjeha može se učiniti i kao mali ugovor (kada
izgubim 5 kg kupit ću si knjigu) i pozitivan je stimulus. Po­
stupno rješavati izdvojene probleme (ne sve odjednom
nego postupno) također je dio biheviorističke terapije koji
je izrazito individualan. Npr. kod nekih adipoznih osoba
vodeći je problem učestalost malih obroka, kod drugih
priprema hrane i sl., zbog čega se rješavanju pristupa
indi­vidualno.44 Socijalna potpora ostvaruje se grupnom
terapijom u kojoj sudjeluju osobe sličnih problema. Unutar
grupe lakše se postiže realan pristup problemu debljine i
podrška okoline, brže se prelazi sa samoodbacivanja na
samoprihvaćanje, a veća je i motivacija.45 Grupna terapija
ima još jednu prednost, a to je činjenica da nakon prestanka
kontakta s medicinskim procedurama liječenja debljine u
velikom postotku dolazi do relapsa bolesti. Pokazalo se
da je trajni kontakt (osobno, mailom, telefonom) najbolja
prevencija relapsa. Grupna terapija se u studijama po­ka­
za­la kao najbolji i najuspješniji način održavanja trajnog
kon­tak­ta debele osobe s medicinskim procedurama te kao
naj­bolji način za prevenciju relapsa.46
ZAKLJUČAK
Epidemija debljine koja je zahvatila cijeli svijet nije zaobiš­la
niti Republiku Hrvatsku. Računa se da je gotovo četvrtina
populacije debela, a više od polovine ima prekomjernu tje­
lesnu težinu. Taj je podatak lakše shvatiti kada se uoče dva
glavna uzroka debljine: ishrana i fizička aktivnost. Tije­kom po­
sljed­njih desetljeća promjena tradicionalnog na­či­na života
dovela je uz mnoge blagodati i do, nažalost, ne­ga­tiv­nih po­
slje­dica u smislu povećanog unosa energije (kaloričnom hra­
nom punom masti i ugljikohidrata) te konsekutivnim sma­nje­
njem fizičke aktivnosti. Postoje i na­sljed­ni elementi debljine,
no onaj monogenski tip je vrlo rije­dak, dok je poligenska
osno­va pod velikim utjecajem fe­no­tipa. Debljina je složena
en­do­krinološko-metabolička bolest koja oštećuje gotovo sve
organske sustave. De­be­le osobe (osim onih koje se kom­pul­
ziv­no prejedaju) ne­ma­ju povećanu psihopatologiju u odno­
su na osobe nor­mal­ne tjelesne težine, no imaju jasno pro­mije­
njene obrasce ponašanja koji se tiču prehrane. Iako je još
uvijek u javnosti debljina percipirana većinom kao estetski
pro­blem, u posljednje vrijeme se sve više govori o njoj i kao
o vodećem uzroku mortaliteta i morbiditeta moderne ci­vi­li­
za­cije. Liječenje debljine je složen proces koji se sastoji od
Literatura......
1. http://www.who.int/topics/obesity/en/
2. Ahima RS. Central actions of adipocyte hormones. Trends Endocrinol
Metab 2005;16:307-13.
postupnog i trajnog mijenjanja životnih navika, a u nekim
se slučajevima primjenjuje farmakoterapija, ope­ra­tiv­no lije­
če­nje, bihevioristička terapija uz suportivne grupe itd. I ma­nji
gubitak od 10% tjelesne težine smatra se terapijskim uspje­
hom jer donosi dokazane zdravstvene prednosti.
among obese persons. Addictive Behav 1982;7:47-55.
26. Volkow ND, Wang GJ, Maynard L, Jayne M, Fowler JS, Zhu W et al.
Brain dopamine is associated with eating behaviors in humans. Int J Eat
Disord 2003;33:136-42.
3. Unger RH. Lipotoxic diseases. Annu Rev Med 2002;53:319-36.
27. Desor JA, Maller O, Andrews K. Ingestive responses of human newborns
to salty, sour, and bitter stimuli. J Comp Physiol Psychol 1975;89:966-70.
4. Flatt JP. Importance of nutrient balance in body weight regulation.
Diabetes Metab Rev 1988;4:571-81.
28. Erlanson-Albertsson C. How palatable food disrupts appetite
regulation. Basic Clin Pharmacol Toxicol 2005;97:61-73.
5. Jelčić J, Baretić M, Koršić M. Comment on Croatian National Consensus
on diagnosis and treatment of obesity. Lijec Vjesn 2008;130:273-5.
29. Wing RR, Phelan S. Long-term weight loss maintenance. Am J Clin Nutr
2005;82(1 Suppl.):222S-225S.
6. Yusuf S, Hawken S, Ounpuu S, Dans T, Avezum A, Lanas F et al.
INTERHEART Study Investigators. Effect of potentially modifiable risk factors
associated with myocardial infarction in 52 countries (the INTERHEART
study): case-control study. Lancet 2004;364:937-52.
30. Southgate DA. Nature and variability of human food consumption.
Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 1991;334:281-8.
7. Pierson RN Jr, Wang J, Heymsfield SB, Russell-Aulet M, Mazariegos M, Tierney
M et al. Measuring body fat: calibrating the rulers. Intermethod comparisons in
389 normal Caucasian subjects. Am J Physiol 1991;261(1 Pt 1):E103-8.
32. Christakis NA, Fowler JH. The spread of obesity in a large social
network over 32 years. N Engl J Med 2007;357:370-9.
8. http://apps.who.int/infobase/mddetails/aspx?surveycode=102113a1
9. Karlin S, Williams PT, Jensen S, Farquhar JW. Genetic analysis of the
Stanford LRC family study data. I. Structured exploratory data analysis of
height and weight measurements. Am J Epidemiol 1981;113:307-24.
10. Hedley AA, Ogden CL, Johnson CL, Carroll MD, Curtin LR, Flegal KM.
Prevalence of overweight and obesity among US children, adolescents, and
adults, 1999-2002. JAMA 2004;291:2847-50.
11. Ebbeling CB, Sinclair KB, Pereira MA, Garcia-Lago E, Feldman HA,
Ludwig DS. Compensation for energy intake from fast food among overweight
and lean adolescents. JAMA 2004;291:2828-33.
31. Levitsky DA. The non-regulation of food intake in humans: hope for
reversing the epidemic of obesity. Physiol Behav 2005;86:623-32.
33. North A, Hargreaves D, McKendrick J. The influence of in-store music
on wine selections. J Appl Psychol 1999;l84:271-6.
34. Lee IM, Blair SN, Allison DB, Folsom AR, Harris TB, Manson JE, et al.
Epidemiologic data on the relationships of caloric intake, energy balance,
and weight gain over the life span with longevity and morbidity. J Gerontol
A Biol Sci Med Sci 2001;56:7-19.
35. Collins JK. Methodology for the objective measurement of body image.
Int J Eat Disord 1987:6:393-9.
36. O’Conner J, Dorwick PW. Cognitions in normal weight, overweight and
previously overweight adults. Cogint Ther Res 1987;11:315-26.
12. Sothern MS. Obesity prevention in children: physical activity and
nutrition. Nutrition 2004;20:704-8.
37. National Institutes of Health. Clinical guidelines on the identification,
evaluation, and treatment of overweight and obesity in adults--the evidence
report. Obes Res 1998;6(Suppl 2):S51-209.
13. Matthiessen J, Fagt S, Biltoft-Jensen A, Beck AM, Ovesen L. Size makes
a difference. Public Health Nutr 2003;6:65-72.
38. Noël PH, Pugh JA. Management of overweight and obese adults. BMJ
2002;325(7367):757-61.
14. Baretić M, Balić S. Overweight and Obesity in Croatia. Diabetol Croat
2002;31(2):105-12.
39. Executive summary of the clinical guidelines on the identification,
evaluation, and treatment of overweight and obesity in adults. Arch Intern
Med 1998;158:1855-67.
15. Country Highlights: Croatia. Health in Europe. 1997. Report of the
WHO, Regional Office for. Europe, 1998.
16. Swinburn B, Egger G. The runaway weight gain train: too many
accelerators, not enough brakes. BMJ 2004;329:736-9.
17. Ferraro R, Boyce VL, Swinburn B, De Gregorio M, Ravussin E. Energy
cost of physical activity on a metabolic ward in relationship to obesity. Am J
Clin Nutr 1991;53:1368-71.
18. Bonnet MH, Arand DL. We are chronically sleep deprived. Sleep
1995;18:908-11.
19. Fava M. Weight gain and antidepressants. J Clin Psychiatry 2000;61
(Suppl 11):37-41.
20. Wilkinson PW, Parkin JM, Pearlson J, Philips PR, Sykes P. Obesity in
childhood: a community study in Newcastle upon Tyne. Lancet 1977;1:350-2.
21. Leon GR, Roth L Obesity: psychological causes, correlations and
speculations. Psychol Bull 1977:84:117-39.
22. Wadden TA, Stunkard AJ. Social and psychological consequences of
obesity. Ann Intern Med 1985:103:1062-7.
23. Klesges RC. Personality and obesity: global versus specific measures.
Behav Ther 1984:6:347-56.
24. Wing RR, Greeno CG. Behavioral and psychosocial aspects of obesity
and its treatment. Baillieres Clin Endocrinol Metab 1994;8(3):689-703.
25. Gormally J, Black S, Daston S, Rardin D. The assessment of binge eating
40. James WP, Astrup A, Finer N et al. Effect of sibutramine on weight
maintenance after weight loss: a randomized trail. STORM Study
Group. Sibutramine Trial of Obesity Reduction and Maintenance. Lancet
2000;356:2119-25.
41. Heck AM, Yanovski JA, Calis KA. Orlistat, a new lipase inhibitor for the
management of obesity. Pharmacotherapy 2000;20:270-9.
42. Gastrointestinal surgery for severe obesity: National Institutes of Health
Consensus Development Conference Statement. Am J Clin Nutr 1992;55(2
Suppl):615S-619S.
43. Klem ML, Wing RR, McGuire MT, Seaqle HM, Hill JO. A descriptive
study of individuals successful at long-term maintenance of substantial
weight loss. Am J Clin Nutr 1997;66(2):239-46.
44. Wilson GT. Cognitive behavior therapy: paradigm shift or passing
phase? In: Foreyt JP (ed). Cognitive behavior therapy. New York: Plenum,
2003:7-32.
45. Perri MG, McAdoo WG, Spevak PA, Newlin DB. Effect of a
multicomponent maintenance program on long-term weight loss. J Consult
Clin Psychol 1984;52(3):480-1.
46. Perri MG, Shapiro RM, Ludwig WW , Twentyman CT, McAdoo
WG. Maintenance strategies for the treatment of obesity: an evaluation
of relapse prevention training and posttreatment contact by mail and
telephone. J Consult Clin Psychol 1984;52(3):404-13.
Prehrana
br. 2/2011
Bijeli otrovi (II dio)
MASTI
Rosana Svetić Čišić, dipl. ms.
KB Merkur
Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
M
nogi ljudi boje se uzimanja masti. Tu pojavu možete
prepoznati kao žudnju za ukusnom, masnom hranom
s jedne strane, dok se istovremeno javlja zabrinutost
kako će te unesene masnoće djelovati na organizam. Ali, važ­
no je znati da masnoće u preporučenoj količini nisu ne­prija­telj
u organizmu, nego su važan dio prehrane.
Masti
Masti su skupine spojeva molekula koji se u kemiji nazivaju li­pi­
di. Klasificiraju se kao lipidi/masnoće (trigliceridi), fosfo­li­pi­di,
te steroidi. Više od 95 posto lipida u hrani i tijelu su iz skupine
triglicerida. Kolesterol je jedan od najpoznatijih steroida.
Funkcija lipida može se klasificirati u dvije kategorije: ona ko­ja se
ve­že uz prehranu i druga, fiziološka, povezana sa zdravljem.
Lipidi i prehrambena funkcija
Izvor energije:
Energetska vrijednost 1 grama masti iznosi 9 kcal.
Ukusnost:
Masnoće se vrlo često dodaju u gotovo sve vrste jela jer do­pri­
no­se boljem okusu hrane.
Osjećaj sitosti:
Masti sprječavaju glad između obroka jer se sporo razgrađu­ju i
izazivaju osjećaj sitosti. Vrlo jednostavan primjer: nakon po­je­de­
ne pizze, tek nakon pola sata osjećete se prezasićeno i puno.
Izvor nutrijenata:
Vitamini topivi u mastima (D,E,K,A) trebaju masti za transport
u organizam.
Esencijalne masne kiseline koje čine trigliceride neophodan su
materijal za regulaciju mnogih tjelesnih funkcija.
Lipidi i njihova fiziološka funkcija:
Pohranjivanje energije:
Kao rezervni izvor energije tijelo pohranjuje čistu masnoću
(tri­gli­ce­ri­de) u obliku visceralnog masnog tkiva (to su masne
sta­ni­ce nataložene oko struka). Te masne stanice troše se kao
zamjenski izvor energije npr. kod hipoglikemije ili nekih bo­
les­ti kod kojih je prisutna dugotrajna restrikcija unosa hrane.
Važ­no je imati zamjenski izvor energije kako bi se osigurao
neometan rad mišića.
Zaštita organa:
Pohranjena masnoća oko nekih organa štiti tijelo tijekom ne­kih ek­
strem­nih aktivnosti kao što su aerobik ili spuštanje niz tobogan.
Regulacija tjelesne temperature:
Potkožna masnoća regulira i štiti tijelo od gubitka tjelesne
temperature.
Izolacija:
Supstanca mijelin građena je od masti, a neophodna je za
rad i provođenje impulsa do živaca.
Funkcija fosfolipida i steroida:
Fosfolipidi čine važan dio stanične strukture, glavni sastojak
je lecitin koji čine lipoproteini, koji se brinu o transportu lipida
uključujući masti i kolesterol u tijelu.
Steroidi su najvažniji sastojak našeg tijela, čine osnovu žući,
vitamina D, spolnih hormona i stanica mozga i živaca. Pod
utjecajem UV zraka kolesterol pohranjen u koži uz pomoć bu­
bre­ga i jetre stvara vitamin D.
Probava lipida ovisi o transportu kroz limfu i krvožilni sustav.
Oni prolaze kroz organizam kao lipoproteini: trigliceridi, pro­
te­i­ni, fosfolipidi i kolesterol. U krvi se mjeri koncentracija tri­
gli­ce­ri­da, kolesterola i lipoproteina jer njihove vrijednosti po­
ka­zu­ju čimbenike rizika za bolesti srčanožilnog sustava. Dva
naj­poznatija lipoproteina su :
• HDL lipoprotein velike gustoće poznat kao dobra masnoća
• LDL lipoprotein male gustoće poznat kao loša masnoća
PREPORUČENE VRIJEDNOSTI LIPIDA
ukupni kolesterol
< 5 mmol/l
LDL kolesterol
< 3 mmol/l
HDL kolesterola
< 1,0 mmol/l muškarci
< 1,2 mmol/l žene
Trigliceridi
> 1,7 mmol/l
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
br. 2/2011
Struktura i izvor lipida:
Trigliceridi su građeni od tri molekule masnih kiselina i jedne
molekule glicerola.
Svi prirodni lipidi građeni su od različitih tipova masnih kiselina
koje mogu biti zasićene, mononezasićene ili polinezasićene
(vidi tablicu 1).
Zasićene masne kiseline nalaze se u različitim vrstama me­sa,
maslacu, a jedan dio sadrže i biljna ulja u različitim omjerima.
Mononezasićene masne kiseline nalaze se u maslinovom
ulju, kikirikiju i margarinu.
Izvori polinezasićenih masnoća su biljna ulja, kukuruz, sun­co­
kret, sezam, pšenično ulje, riba i margarin. Dvije su kategorije
po­li­ne­za­sićenih masnih kiselina: omega 6 i omega 3 masne
kisline.
Dokazano je da omega 3 i omega 6 masne kiseline uvelike
štite zdravlje ljudskog organizma. Smanjuju rizik za srčane bo­
les­ti i umanjuju skupljanje plaka unutar stijenki arterija, što je i
glavni uzrok brojnih kardiovaskularnih bolesti.
Dobar i bogat izvor omega 3 masnih kiselina je riba: tuna,
lo­sos, srdele i pastrve.
Omega 6 masne kiseline nalazimo u uljima (suncokretovo, ku­
ku­ruz­no i sojino ulje), peradi, jajima, punozrnatom kruhu.
Četiri su glavna izvora masti u prehrani čovjeka:
Mliječne masti: nalaze se u mlijeku, jogurtu, vrhnju, maslacu
i sirevima.
Masti u mesu: meso, s obzirom na kategoriju, sadrži veći ili manji
udio masnoća. Meso peradi, sadrži manji udio ma­sno­ća, dok su
svinjsko meso i proizvodi od njega vrlo bogati mastima.
Sjemenke i orašasti plodovi osobito su bogati masnoćama
koje su biljnog porijekla pa sadrže i polinezasićene masnoće
ko­je se preporučuju. Tako su te namirnice vrlo česte u pre­po­ru­
ka­ma za različite oblike prehrane.
Riblja ulja nalaze se u plavoj ili bijeloj ribi i bogata su omega
3 masnim kiselinama.
•
•
Voćni i suhi kolači s malo masnoća
Prirodni voćni sokovi, voda, čaj
NE:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
Punomasna mlijeka i mliječni proizvodi (vrhnje, sir i sl.)
Guste i krem juhe
Ikra, kavijar, hobotnica, lignja i rakovi
Sva vidljivo masna jela, osobito svinjetina, te suhe
prerađevine (salame, slanina, čvarci)
Maslac, svinjska mast, tvrdi margarin
Prženo povrće (pommes frittes, chips)
Kokosov orah
Kolači s maslacem, margarinom, kreme od čokolade
Začini: majoneza i sl.
RAZMISLITE:
Možete li nešto promijeniti u svojim prehrambenim navikama?
Što uzimate u prekomjernim količinama?
Koju vrstu masnoća pretežito koristite u prehrani, jesu li to za­
si­ćene masnoće?
Koliko puta tjedno konzumirate hranu iz restorana?
Birate li tada hranu bogatu zasićenim masnoćama?
Ako je vaš odgovor DA, možete li razmisliti o nekim pro­mje­
na­ma?
Možete li ih provesti u djelo, odnosno ostvariti cilj da va­ša pre­
hra­na bude pretežito s manjim udjelom zasićenih masnoća?
JUHA OD KRASTAVACA
RIŽA SA ŠAMPINJONIMA
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - O Ž U J A K 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - O Ž U J A K 2 0 1 1
SAVIJENI SVINJSKI ODRESCI
KOLAČ OD RIŽE
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - O Ž U J A K 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - O Ž U J A K 2 0 1 1
PREHRANA:
Hrana bogata mastima uvijek je i kalorijski vrlo bogata jer 1
gram masti oslobađa 9 kcal, dok ugljikohidrati i proteini samo
4 kcal. Preporučena dnevna doza masnoća je od 20 do 35
posto ukupnog unosa. ADA preporuča da od ukupnog unosa
za osobe oboljele od šećerne bolesti bude manje od 7 posto
zasićenih masnih kiselina.
DA:
•
•
•
•
•
•
•
•
Jela od integralnih žitarica, crni, zobeni ili raženi kruh
Mliječni proizvodi s 1 posto MM, posni sir
Bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
Sve vrste bijele i plave ribe
Pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna
govedina i junetina
Maslinovo ulje ili ev. suncokretovo ulje
Sve vrste kuhanog ili sirovog povrća
Sirovo voće i konzervirano, ali nezašećereno voće
26
Zaključak:
Masti imaju važnu ulogu za funkcioniranje našeg organizma
i nikako se ne smiju potpuno izbaciti iz prehrane. Preporuča
se pretežito uzimanje namirnica s nezasićenim masnim ki­se­
li­na­ma, biranje namirnica sa smanjenim udjelom masnoća,
posebice kod mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa. Na taj
način moguće je smanjiti ukupan dnevni kalorijski unos što
će nakon nekog vremena rezultirati smanjenjem tjelesne
težine, smanjiti rizik od nastajanja srčanožilnih bolesti te
pre­ventivno djelovati na zdravlje.
Diabetes
www.diabetes.hr
RIŽA SA ŠAMPINJONIMA
JUHA OD KRASTAVACA
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
8 dag riže
40 dag šampinjona
20 dag luka
20 g ulja (četiri čajne žlice)
4 velike žlice sira ribanca
40 dag zelenih svježih (tvrdih) krastavaca
40 dag krumpira
4 dl jogurta
1 dl kiselog vrhnja (12% mliječne masnoće)
4 čajne žlice margarina
7 dl juhe od ½ mesne kocke
sitno sjeckano lišće peršina i celera
Opranu i ocijeđenu rižu pirjajte s malo vode dodajući
postupno vodu (dvostruku količinu vode u odnosu na rižu).
Rižu skuhajte i ocijedite. Na ulju pirjajte sitno sjeckani luk,
dodajte šampinjone narezane na tanke listiće. Šampinjone
pirjajte dok ne omekšaju, dodajte rižu, pomiješajte i pospite
žlicom sira ribanca.
Energetska vrijednost po osobi: 840 kJ (200 kcal)
1 jedinica iz skupine KRUH i ZAMJENE
1 i ½ jedinica iz skupine POVRĆE
½ jedinice iz skupine MESO II i ZAMJENE
1 jedinica MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
Krumpire ogulite, operite i narežite na kockice. U posudu s
margarinom dodajte kockice krumpira i oguljene, oprane i
na listiće naribane krastavce. Sve skupa propirjajte nekoliko
minuta i dolijte 7 dl juhe od kocke. Razmutite jogurt i vrhnje te
ulijte u juhu. Kad je kuhana polovinu povrća ocijedite i povrće
usitnite mikserom ili propasirajte kroz metalnu cjediljku.
Propasirano povrće vratite u juhu. Kuhajte još pet minuta, a
prije posluživanja dodajte sjeckano lišće peršina i celera.
Energetska vrijednost po osobi: 1130 kJ (269 kcal)
1 jedinica iz skupine KRUH i ZAMJENE
½ jedinice iz skupine MLIJEKO i ZAMJENE
1 jedinica iz skupine POVRĆE
2 jedinice iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
KOLAČ OD RIŽE
SAVIJENI SVINJSKI ODRESCI
ZA 24 KOMADA
ZA 4 OSOBE
20 dag riže
10 dag margarina
10 dag praškastog ssladila s energetskom vrijednošću (koje se
može kuhati)
3 jaja
1 l mlijeka (0,9% mliječne masnoće)
20 dag svinjetine od buta
12 dag nemasne prešane šunke
nekoliko lovorovih listova
20 g ulja (četiri čajne žlice)
U kipuće mlijeko dodajte opranu i ocijeđenu rižu i kuhajte
dok se riža ne razmekša. Žutanjke miješajte s margarinom i
praškastim sladilom, dodajte ohlađenu rižu i na kraju snijeg.
Pecite u pećnici pola sata na temperaturi 180˚C
Energetska vrijednost po osobi (1 komad): 373 kJ (89 kcal)
½ jedinice iz skupine KRUH i ZAMJENE
½ jedinice iz skupine MLIJEKO i ZAMJENE
½ jedinice iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
Odreske od svinjskog buta (4 komada) istući batićem za
meso. Po svakom odresku poslagati manje komade nemasne
prešane šunke i čvrsto zaviti. Savijene odreske izrezati na
manje komade koje nabadamo na štapiće za ražnjiće. Između
svakog nabodenog zavijutka od mesa nabosti jedan svježi
lovorov list (suhe prethodno namočiti u mlaku vodu). Nauljiti
meso i peći na roštilju. Poslužiti uz kuhanu rižu i sezonsku
salatu.
Energetska vrijednost po osobi: 701 kJ (167 kcal)
2 i ½ jedinice iz skupine MESO I i ZAMJENE
1 jednica iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE
Recepti preuzeti iz knjige
„Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 2/2011
br. 2/2011
Gastronomski putopis
KRŠNOM LIKOM
PEROM I JELOM
Vedran Obućina
S
tara legenda govori kako je Bog stvarao Zemlju,
pa je svakom kraju davao nešto posebno. Kad
više nije imao ništa drugo doli kamenje, istresao
ga je na jedan kup i otuda je nastala Lika. Ljudi koji su
se tamo naselili patili su zbog siromaštva svog kraja, pa
im je Bog podao osjećaj gordosti, ponosa i ljubavi za
svoj kraj. Otada je Lika vazda ponosna i siromašna.
No, nije baš sve tako crno. Lika je zapravo vrlo bogat
kraj, a u predtursko doba u Lici je bilo više utvrda nego
u drugim krajevima Hrvatske. Mnoge plemenite obitelji
potekle su iz Like, a tu su obitavali i neki od najbogatijih
biskupa. Razvoj Senja i cijelog podvelebitskog primor­ja
potpuno je nemoguće odvojiti od prošlosti ličkih vel­mo­
ža koji su se okupljali u Ličku, Bušku, Bočaćku, Gacku,
Brinjsku, Krbavsku, Lapačku, Hotučku, Nebljušku i Odo­
ranj­sku župu. Već u to doba su se stvorili uvjeti za du­
gu upotrebu istih namirnica, jer su se gorštaci ba­vi­li sto­
čars­tvom, rudimentarnim poljodjelstvom, ali i ri­bar­stvom,
šu­marstvom te izgradnjom mlinica na brzim i hlad­nim
30
Diabetes
www.diabetes.hr
po­to­cima i kršnim rijekama. Tako su mlijeko, sir, krum­pir,
raš­tika, grah, zelje, luk, slanina, janjetina, pr­šut, ku­ku­ruz­
ni i raženi kruh, palenta, pastrva i divljač iz cr­no­go­ričnih
šuma okosnica ličke prehrane.
Janjetina, krumpir i pa­len­ta prvi pa­da­ju na pa­met ka­
da se go­vo­ri o lič­koj pre­hra­ni. Teš­ka hra­na za su­rov
kraj po­sta­la je u
no­vo do­ba hr­vat­
skog
ku­li­nars­tva
apsolutni hit, pa se
i sve više čuje za
cicvaru, originalne
ličke
uštip­ke,
basu, presnac ili
samokis. Lička je
hrana obilježena ličkim krajolikom i klimom te ljudskim
nastojanjima da što bolje preživi u kršnim poljima. Ipak,
što je točno lička hrana ovisi i o različitim predjelima
Like. Zasigurno je gačanska pastrva drugačija od raznih
sireva iz istočne Like, kao što je i lovinački krumpir
zaštićena podvrsta ličkog krumpira. Te razlike možda
i nisu toliko velike ko­li­ko su veliki zdravi antagonizmi
raznih krajeva. Iako je dio Like južno i istočno od Ličkog
sredogorja gotovo tri stoljeća stenjao pod turskim
jarmom, a stanovništvo još stoljećima bilo zaposleno
u graničarskoj službi Voj­ne krajine pod utjecajem
Austro-Ugarske, utjecaji bal­kan­skih i srednjoeuropskih
kulinarskih dostignuća tek su okrhnuli stabilnu prehranu
Ličana. Ona je dio identiteta, načina govora i kulture. U
surovom kraju, na tragu krvave povijesti, bez obzira na
porijeklo pa čak i vjeroispovijest (što potvrđuje i či­nje­ni­
ca da je au­tor Vi­le
Ve­le­bi­ta pra­vo­slav­
ni Li­ča­nin Da­ni­lo
Me­dić), bi­ti Li­ča­ni­
nom čvrs­to je usa­
đe­no u svijest ovo­
ga našega kraja.
U Muzeju Like u
Gospiću i Muzeju
Gacke u Otočcu, u etno-kućama i imanjima u ostatku
regije, mogu se vi­dje­ti stari načini pripremanja hrane.
Tako se prisjećaju starije generacije, a mlađe uče kako
se hrana čuvala u rukačama, zemljanim loncima koji su
stajali oko ognjišta, u jednoj od dvije prostorije kakve
su postojale u starim ličkim kućama. Kruh, većinom
kukuruzni, pekao se u pe­kva­ma prekrivenim pepelom i
žarom, a uz kruh se pra­vi­la i palenta bez koje bi stalno
vladao osjećaj gladi. Stočarski kraj obilovao je kravljim
i ovčjim mlijekom, re­dovito se od njega pripremao sir,
putar i basa (meki sir od skorupa), kao i ukiseljeno
mlijeko i vrhnje. Uobičajena ljet­na prehrana uključivala
je mnoš­tvo mliječnih proizvoda, za­jed­no s krumpirom
i ostalim svje­žim i kuhanim
povrćem, te su­še­nim mesom.
Sir je po­seb­no omiljena
delicija da­nas, a naj­poz­na­ti­
je su vrste šrki­pa­vac, polutvrdi
kravlji sir od obra­nog mlijeka
i ovčji sirevi. Od šrki­pav­ca se
redovito radi presnac kao i
masnica i cic­va­ra.
Između Plješivice i Velebita
često pušu snažni vjetrovi pa
su poznati lički pršuti i slanine, sušeni na vjetru, kao i na
dimu. Takva tradicija i dalje se može pronaći diljem Like,
kao osobito zadovoljstvo oko ljetnih praznika, raznih
sije­la posvećenih lokalnim svecima ili za Veliku Gospu
ka­da stado janjadi plati glavom i zavrti se nadaleko
po­zna­ta lička janjetina. Nažalost, sve je više rumunjske
i ma­ke­don­ske podvale, ali iskusni će prepoznati osobi­
tu draž ličke pramenke. Zimi se jela teža hrana, uglav­
nom sušeno meso (pršut, bravetina, žuica ili hladetina,
kobasice, žmare ili čvarci) s krumpirom, kupusom, re­
pom, grahom, sarmicama. Danas se i u mnogim drugim
hr­vat­skim krajevima mogu probati kalja i police, a tada
treba znati da se blaguje po lički. To je blagovanje, ili
užina, često vrlo zasitna, pa svatko treba promisliti o
svojim kapacitetima.
Pite, kuglofi, uštipci i razne štrudle najpoznatije su slas­ti­
ce ovoga kraja (gdje su, da podsjetimo, rođeni Nikola
Tes­la, Ante Starčević i Miroslav Kraljević), a sve to Ličani
zalijevaju svojom šljivovicom i rakijama od velebitskih
tra­va koje u puku imaju auru zdrave kapljice. Uz to je
Lika poznata po svojim vodnim bogatstvima, što se isko­
ristilo za izradu Velebitskog i Kasačkog piva.
Diabetes
www.diabetes.hr
31
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 2/2011
br. 2/2011
Priprema:
Povrće se pirja, a kada je gotovo, dolije se voda, doda
se meso i sve zajedno kuha oko dva sata. Na kraju tre­
ba legirati: pomiješaju se žumanjci i kiselo vrhnje i ta se
smjesa, uz stalno miješanje, dolijeva u juhu.
Nakon toga juha se kuha još jednu do dvije minute, a
onda se mora skinuti s vatre i više se ne smije ni kuhati
ni podgrijavati.
Masnica
Sastojci:
vučeno tijesto (brašno, jaje, sol,
mlaka voda)
svježi sir i jaja za nadjev
ulje
Priprema:
U mlijeko umiješajte kiselo mlijeko, poklopite i zamotaj­
te platnenim stolnjakom. Neka se na toplom mjestu ki­
se­li 4-5 sati, a na sobnoj temperaturi barem 2 dana.
Ukiseljeno mlijeko podijelite u platnene vrećice pa obje­
si­te da se sirutka cijedi najmanje jedan dan. Gotovo je
kad prestane kapati sirutka. Iz vrećice basu istresite u
zdje­lu, posolite i dobro izmiješajte. Može se umiješati
sko­rupa sa skuhanog mlijeka i kiselog vrhnja.
Lički uštipci
Priprema:
Kvasac razmutite s oko 50 ml toplog
mlijeka, dodajte šećer i ostavite neka
se smjesa diže nekoliko minuta. Braš­no
pomiješajte s rastopljenim mar­ga­ri­nom,
vanilin šećerom, li­mu­no­vom ko­ri­com,
rakijom, kvascem i žumancima. Uz do­da­va­nje pre­o­sta­log
toplog mlijeka izradite glatko tijes­to i ostavite ga stajati
oko 15 minuta. Smjesu za uštip­ke lagano pro­mije­šajte, a
zatim malom žličicom va­di­te pripremljeno tijesto i stavljajte
Pole
Sastojci:
5 - 6 krupnijih krumpira
sol
Priprema:
Umijesiti i razvaljati tijesto. Izmiješati jaja, sir i malo še­će­
ra, te nadjev premazati preko tijesta. Umotati, premazati
uljem, staviti u okruglu limenu posudu premazanu uljem i
peći na 180°C. Servirati toplo.
Lička basa
Sastojci:
4 l kuhanog mlijeka
1 dl kiselog mlijeka
2 dl skorupa
2 dl kiselog vrhnja
svježeg sira i soli po potrebi
Gacka pastrva
Sastojci:
4 očišćene pastrve
2 režnja češnjaka
brašno
1 dl ulja
peršinovo lišće
Diabetes
www.diabetes.hr
Priprema:
Očišćene pastrve operite izvan i iznutra. Utapkajte u
brašno i poslažite na vruće ulje u limu. Pecite 25 minuta
u pećnici zagrijanoj na 180 celzijevih stupnjeva. Pastrve
premjestie na pladanj, a u preostalo ulje umiješajte
nasjeckani češnjak i peršin, pa prelijte po pastrvama.
Ukrasite limunom. Uz to ponudite kuhani krumpir.
ga u zagrijano ulje. Uštipke pržite na srednje jakoj vatri
do zlatno žute boje. Pržene uštipke va­di­te na upijajući
papir, pospite šećerom u prahu i poslužite.
Priprema:
Operite krumpire, uzdužno prorežite i položite u plitku
posudu. Posolite i stavite u dobro zagrijanu pećnicu.
Pecite otprilike 45 minuta. Na pole se mogu staviti
kriškice dimljene slanine. Po želji zajedno možete peći
oljuštene i prepolovljene male glavice luka (40 dag) , 9
listića kadulje te oljušten češnjak narezan na ploškice.
32
Janjetina s povrćem
Sastojci:
12 odrezaka janjeće vratine
1 glavica kelja
1 glavica luka
2 poriluka
2 mrkve
1 lovorov list
5 dag maslaca
3 žlice ulja
1 l govedske juhe
1 l kokošje juhe
nasjeckani peršin
sol i papar
sol
limun
Alleviating Pain tRestoring Health tExtending Life
MED-MDT-CRO-03/11-OGL
Recepti
Lička juha
Sastojci:
janjeće iznutrice
riža
kelj
jaja (žumanjak)
češnjak, luk
lovor
korjenasto povrće
limun
papar u zrnu
kiselo vrhnje
začini po potrebi
Medtronic je vodeća svjetska kompanija
za proizvodnju medicinske tehnologije.
Svake godine svojim proizvodima pomaže
milijunima ljudi diljem svijeta u liječenju
šećerne bolesti, srčanih, neuroloških
i krvožilnih oboljenja te na taj način
produžuje i poboljšava kvalitetu života.
Priprema:
Prorežite kelj na četvrtine, izrežite kočanj pa narežite na
rezance široke 1 cm. Drugo povrće očistite i narežite.
Zagrijte ulje s maslacem pa pržite meso po 3 minute sa
svake strane. Posolite i popaprite. U provrelu slanu vodu
dodajte sve sastojke osim kelja i mesa. Nakon 10 minuta
dodajte kelj, posolite i popaprite i na vrh stavite janjetinu.
Zalijte kipućom juhom (i kokošjom i govedskom). Kad
prokuha, poklopite, smanjite temperaturu pa kuhajte sat
i pol. Prije posluživanja pospite peršinom.
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 2/2011
br. 2/2011
Ples je (i) bol
Disciplina koljena
Vesna Mimica
P
ripremila sam se za skok, ona­
ko kako sam to godinama uči­
la. Odrazila sam se od poda,
savila koljena i u okretu osjetila da
sam petom zapela o tijelo partnera.
Moje se koljeno okrenulo pola kru­
ga i vratilo u sredinu. Zvuk koji se
čuo, zaustavio je disanje u dvorani.
Do­sko­či­la sam. Vladala je tišina i
čula sam sebe kako govorim: “Sve
ok, dobro je“, trljala sam koljeno.
Pripremali smo, naime, duet za jed­no
snimanje i to je trebalo otple­sa­ti za
dva dana. Moje je ko­lje­no već nakon
sat vremena bilo dvo­stru­ko. Nazvala
sam svoju fi­zio­te­ra­peut­ki­nju Jadran­ku
i ona je uspjela sma­nji­ti otok. Kosti
su bile na mjestu, bol podnošljiva, a
kupus za obloge spre­man. Utrka s
vremenom je započela.
Snimili smo to besprijekorno.
Čemu ova priča, pitate se. Dobro,
ozlijedila sam se, ali to je za plesače
normalno. Ok, otplesala sam uz po­
vrije­đe­no koljeno, ali što? To je ta­
kav posao. Ali, jeste li se zapitali
što je to što plesača (sportaša) pro­
fe­sio­nal­ca održi u pogonu i kod
najvećih povreda?
Jednostavno - disciplina!
Svakoga jutra u New Yorku, iz sva­ko­
ga kvarta, 8.000 djevojčica kre­ne na
baletne vježbe. U Zagrebu, naravno,
mnogo manje, ali rutina je ista. Sva­
ko­dnev­ne vježbe, pravilna pre­hra­
na, sna­ga i znanje, spašavaju na­ša
tijela od ozlje­da, ali kada se one i
dogode, opo­ra­vak je mnogo brži.
Nismo razmaženi. Ne smetaju nam
kiša ili snijeg, vrućine ili niski tlak,
znoj ili umor. Disciplina je ključna
riječ uspjeha. To vam uđe u tijelo,
pre­da­te se, osjetite zadovoljstvo
svla­da­va­nja etapa treninga, sretni
ste nakon otplesanih predstava i po­
stig­nu­tih rezultata. I sutra opet, još
više i još bolje.
Na red za pregled došla sam re­la­tiv­
no brzo. Imala sam, kaže liječnica,
oz­biljno oštećene ligamente koljena
i potkoljenice, ali nisam polomila ni­
ti jednu koščicu.
Smješkala se kada mi je rekla: “Pre­po­
ru­čam pacijentima s tim ozljedama
da miruju“. Smješkala sam se i ja.
Znale smo da se to neće dogoditi,
ali smo kao dvije profesionalke na­
pra­vi­le kompromis. Ja ću dolaziti na
vjež­be fizioterapeutu u bolnicu, smi­
jem raditi svoje treninge i moram se
truditi ne opterećivati tu nogu pre­
vi­še. Ne može bolje. Zapravo se
ve­se­lim fizioterapiji jer ću sigurno
nau­čiti mnoge korisne stvari.
I tako, svakoga jutra oko 9.30 ple­
sa­či krenu u dvorane. Prepoznat
će­te ih po žustrom hodu, torbama
pre­ko ramena, brižljivo utopljenim
tije­li­ma. I ja i moje ranjeno koljeno
ta­ko ulazimo u taj divni prostor dvo­
ra­ne za vježbanje. Sve nam je ta­
mo poznato. Rutina nas veseli i uži­
va­mo u činjenici da je sve bolje i
bo­lje. Volimo disciplinu.
Upoznajte Josipu Kolega i Ramona Nou Caraballa.
Spojila ih je ljubav. I naravno ljubav prema plesu.
Josipa je gostovala na Kubi, a Ramon nije ostao ravnodušan na
Josipinu ljepotu i plesački talent. I sam profesionalni plesač, Ramon
je zaprosio Josipu i njihova se životna i profesionalna priča nastavila
u Zagrebu, gdje vode školu Kubanskih plesova.
Vama predlažu plesnu gimnastiku koja je dobra za leđa, struk,
noge, a ako uz to slušate i neku veselu salsu možete zaplesati.
34
Diabetes
www.diabetes.hr
1. Spustite se u mali čučanj i pulsirajte prema dolje
u blagom ritmu. Glava se pomiče naprijed i ......
2. natrag brojeći do dva.
Istodobno kada pomičemo glavu naprijed,
pomičemo i bokove naprijed a s glavom natrag,
pomičemo i stražnjicu i bokove natrag.
3. Kada pomičemo glavu na rame i bok ide u istu
stranu. Radimo to naizmjence, desno,lijevo brojeći
do dva za svaki pokret.
4. U čučnju, ne pomičemo kukove ali pomičemo
gornji dio tijela desno i lijevo. Kao orijentir ,držimo
ruke na bokovima. Brojim do dva i ljuljamo rebra
desno lijevo.
5. U čučnju, okrenite se iz struka u desnu stranu ne
pomičući bokove i brojeći do dva, pa se okrenite u
drugu stranu.
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Mladi
Mladi
br. 2/2011
br. 2/2011
Sport i dijabetes mogu zajedno
UPOZNAJTE POBJEDNIKE!
dr. sc. Marina Grubić, prof. psihologije
Nika
Po­dić
(8): “Di­ja­be­tes
imam od svo­je
4. go­di­ne i ni­
kad mi ni­je pred­
stav­ljao
ne­ki
pro­blem. Idem
u dru­gi raz­red
Os­nov­ne ško­
le Vik­to­ro­vac u
Sis­ku. Već dvije godine treniram karate u Karate klubu
Sisak kod senseija Marijana Kosa, 6. dan. Ljubav prema
tom sportu krenula je sasvim slučajno. Na te­le­vi­zi­ji je
bila reportaža o djevojčici koja se bavila ka­ra­teom i
ostva­ri­va­la izvrsne rezultate, a također je bila di­ja­be­
ti­čar­ka. Rekla sam da ću isto tako uspjeti u sportu kao
i ta dje­voj­čica. Do sada sam bila na dva natjecanja,
na kojima sam osvojila srebrnu i zlatnu medalju. Na
pro­lje­će me očekuje Prvenstvo Hrvatske tako da su sad
pripreme za to najvažnije godišnje natjecanje u punom
jeku. Karate jako volim, volim raditi i vježbati kate, volim
svoje prijatelje s treninga i nisam propustila ni jedan
tre­ning. Karate zahtijeva jako puno odricanja, npr. ne
mogu ostati igrati se s prijateljima u parku zbog treninga
i nekad sam jako umorna. Ali to mi nije problem zato
što se bavim nečim što jako volim. I moj je trener jako
pažljiv i zato i njega volim.“
“Zovem se Dino Sudac i u svibnju ove godine navršit
ću 16 godina. Živim u Karlovcu i idem u 1. razred
Prirodoslovno-matematičke gimnazije. Dijabetes sam do­
bio prije 11 godine, a zadnjih sam sedam i pol godina
na terapiji pomoću inzulinske pumpe. Tenis treniram 6
36
Diabetes
www.diabetes.hr
godina u TK Karlovac i registriran sam igrač Hrvatskog
teniskog saveza. Nastupam na turnirima gotovo svaki
vikend, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Trenutno
se nalazim na 47. mjestu juniorske ljestvice do 16
godina. Treniram svakodnevno 2-4 sata. Tenis mi jako
pomaže u kontroli
dijabetesa. Mo­je
dnev­ne po­tre­be
za in­zu­li­nom znat­
no su po­ve­ća­ne u
vrije­me ka­da ne
tre­ni­ram re­do­vi­to
zbog po­vre­de ili
ne­kog dru­gog ra­
zlo­ga. Bri­ga oko
di­ja­be­te­sa ne uzi­
ma mi pu­no vre­me­
na. Še­ćer mje­rim
uvijek pri­je sva­kog
treninga ili meča i vodim računa da te vrijednosti ne bu­
du preniske kako bih trening ili meč mogao odraditi bez
problema. Dijabetes mi ne ograničava moje igranje te­
ni­sa, ali zahtijeva stalnu brigu o trenutnim vrijednostima
šećera. Najveći problem mi je kada ponekad tijekom
me­ča osjetim da mi je šećer nizak, iako je na početku
me­ča bio u redu.“
Filip Štoković (15): “Ne osjećam da mi di­
jabetes smeta u sportu. Pumpu skidam prije
utakmice ili treninga, pojedem čokoladicu i
najčešće sam dobro tijekom
cijelog treninga. Trener i ostali suigrači
zna­ju za moj dijabetes i razumiju ako se
mo­ram malo odmoriti, nešto
pojesti ili popiti. Nikad se ne
bih prestao baviti sportovima
koje volim (košarka, ski­ja­nje,
plivanje, penjanje, pla­ni­na­re­
nje) samo zato što imam di­ja­
betes. To bi bilo glupo!“
Branka i Igor (Filipovi roditelji): “Podržavamo bav­lje­
nje sportom u svakoj varijanti i bez obzira na di­ja­be­
tes. Potrebna je samo bolja logistika (priprema obro­ka
koji se UVIJEK nosi sa sobom, češće mjerenje GUK-a,
edukacija trenera, oprez zbog odgođenih hi­po­gli­ke­
mija...). Dijabetes nije i ne smije biti prepreka u bavljenju
sportskim aktivnostima ako smo dovoljno educirani i si­
gur­ni u sebe.“
“Pozdrav svima.
Ja sam Iva­na Ši­
mun. Imam 15
go­di­na i uče­ni­ca
sam pr­vog ra­zre­
da opće gim­na­
zi­je.
Di­ja­be­tes
imam od 2003.
go­di­ne. Zbog še­
će­ra, ka­ko bi mi
re­gu­la­ci­ja bi­la što
bo­lja, po­če­la sam
se ba­vi­ti sportom.
8 godina treniram
borilačke vještine. Zadnje 4 godine treniram kyokushin
karate.
U sezoni su 4 državna natjecanja i onda se ti rezultati
zbra­ja­ju za sveukupnu sezonu te se još natječem izvan
Hr­vat­ske. Evo rezultata :
• sezona 2007./2008. Prvenstvo Hrvatske 3. mjesto
• sezona 2008./2009. Prvenstvo Hrvatske 1. mjesto
• sezona 2009./2010. Prvenstvo Hrvatske 2. mjesto
23. listopada 2010. nastupila sam na Europskom kupu
u Rumunjskoj te sam tamo osvojila 3. mjesto.
Ne dopuštam šećeru da vlada mnome, jednostavno vo­
lim sve držati pod kontrolom. Držim se one “Sreća pra­ti
hrabre“. A vama mladim dijabetičarima, želim dati do
zna­nja da se i iz šećera može izvući nešto korisno. Ne­
ka vas šećer ne sputava u vašim naumima, on vam sa­
mo može biti dodatni poticaj!“
Tino Karaselimović 13): “Dijabetes mi je otkriven 2002.
godine, kada sam imao 5 godina. Na preporuku liječ­
ni­ka da je za bolju regulaciju šećera u krvi potrebno
baviti se sportom, počeo sam trenirati hokej te se već
de­ve­tu godinu družim s pakom i ledom.
Kada smo uvidjeli kako na moje stanje dobro utječe
bav­lje­nje sportom, a hokej je samo zimski sport, za osta­
tak godine učinilo nam se da bi veslanje bilo dobar
izbor. Tako sam prije 4 godine uskočio u kajak i toliko
sam ga zavolio da sam prije 2
go­di­ne počeo trenirati i kajak na
div­ljim vodama. Kroz treninge,
utak­mi­ce i putovanja stekao sam
dobre prijatelje iz cijele Hrvatske
i drugih zemalja, a imao sam pri­
li­ku proputovati gotovo cijelu Eu­
ro­pu i posjetiti Kanadu.
Zbog školskih obaveza i svakodnevnih treninga, a ne­
rijet­ko i po dva puta dnevno, nemam baš puno slo­bod­
nog vremena. Iako ne prečesto, ipak se stignem družiti
s prijateljima.
Danas se mogu pohvaliti da sam sve razrede završio s
prosjekom ocjena 5,0 te da sam zbog dobrih rezultata u
oba sporta registriran u Hrvatskom olimpijskom odboru
kao darovit sportaš.
Bez podrške roditelja sve ovo ne bi bilo moguće. Od
pr­vih treninga zajednički smo pratili kako se vrijednosti
šećera mijenjaju prije, za vrijeme i nakon napora, pro­
cije­nili koju vrstu hrane uzimati i u kojoj količini, te koliko
inzulina je potrebno i problema nikada nije bilo.
O tome su bili informirani i treneri, a suigrači su uvijek
ima­li puno razumijevanja ako sam trebao dodatni
obrok ili kraću stanku. Nikada se zbog svog stanja ni­
sam osjećao drugačije, a suigrači su bili prisutni kod
sva­kog mjerenja i davanja terapije, tako da danas više
i ne pri­mjećuju kada vadim aparatić. Bavljenje sportom
te činjenica da me moje stanje nije učinilo drugačijim od
vršnjaka samo mi je dalo osjećaj vrijednosti i dodatan
poticaj da dokažem onima koji nemaju problema da se
uz dobru volju može postići sve.“
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Djeca i mladi
br. 2/2011
Ljetni kamp za djecu i mlade
sa šećernom bolešću Hrvatskog
saveza dijabetičkih udruga
18. – 27. lipnja 2011.
koncentrirani voćni sok
Organiziravši ljetni kamp u hotelskom naselju Solaris kraj Šibenika
prošle godine bili smo izuzetno sretni i zadovoljni u spoznaji da
smo konačno našli odgovarajuće mjesto u kojemu ćemo svakoga
ljeta moći organizirati kamp, boravak naše djece i mladih i da smo
se, nakon posljednjih godina „seljenja“ lokacije održavanja kampa,
konačno „skrasili“ i pronašli odgovarajući smještaj i uslugu.
Nažalost, pokazalo se da nam okolnosti ipak nisu bile naklonjene te
smo morali potražiti novu lokaciju za kamp.
Djeca i mladi u dobi od 10 do 15 godina boravit će u kampu
podijeljeni u dvije dobne skupine.
Prijave se primaju do 20. svibnja 2011. odno­sno do po­pu­
nje­nja kapaciteta.
Kao i svake godine, u kampu će s vama biti iskusno medicinsko
osoblje, liječnici i medicinske sestre iz Sveučilišne klinike
Vuk Vrhovac i Kliničke bolnice Sestara Milosrdnica, koji će
voditi cjelodnevnu brigu o vama te vam pomoći da se nakon
povratka kući osjećate sa­mo­stal­ni­ji i ospo­so­blje­ni­ji za bolju
kontrolu svoga dijabetesa. Pored medicinske ekipe, bit će tu i
profesor tjelesne kulture i animator, tako da je dobra zabava i
druženje uz kupanje i igre za­ga­ranti­ra­na!
Cijena kampa po djetetu iznosi 4.000,00 kn.
Roditelji djece oboljele od šećerne bolesti neka se obrate
dijabetičkim udrugama na svome području, kako bi dobili
informacije o umanjenom iznosu cijene koštanja kampa.
Izbor je pao na Rabac, nekadašnje ribarsko središte, a danas
jedno od najposjećenijih turističkih mjesta Istre i Hrvatske,
kojega zbog geografskog položaja i izuzetne ljepote nazivaju i
Biserom Kvarnera.
Ispunjene prijavnice za kamp možete poslati:
- mailom na kamp�diabetes.hr,
- on-line na www.diabetes.hr,
- faksom na 01/4847 807
- ili poštom na adresu: Hrvatski savez dijabetičkih udruga,
Ilica 48/II, 10000 Zagreb.
Sve dodatne informacije možete pročitati na www.diabetes.hr
ili nas nazvati na broj telefona 01/4847 807
Hrvatski savez dijabetičkih udruga.

Datum rođenja
P O DAC I Z A KO N TA KT
Ulica,kućni broj, poštanski broj i mjesto
Mobitel Sve jabuke u premium 100% soku su s hrvatskih
gospodarstava.
zdravo – 100% prirodni sok
praktično – jedna boca od 0,75 l premium 100%
soka daje 7,5 l 100% prirodnog soka
Ime i prezime roditelja
Telefon
Idealan je za sve koji paze na zdravu prehranu ili
moraju kontrolirati unos šećera jer sadrži samo
prirodno prisutne šećere.
ekološko – boca je 100% reciklirajuća i
zamjenjuje 8 tetrapaka
O B RA Z A C P R I JA V E Z A D JEČJI LJETNI KAMP – RABAC 2011.
Ime i prezime djeteta
Koncentrirani sok je čista esencija voća. Dobiva se
cijeđenjem svježeg voća te odvajanjem suvišne
vode i ostataka voća dok se ne dobije potpuno bistri sok.
A dodavanjem vode u omjeru 1:9 od njega dobivate svoj
100% voćni sok.
e-mail
Preporučamo miješanje 1 dijela premium 100% soka
s 9 dijelova vode, a na vama je da otkrijete svoj najbolji
omjer.

Moja priča
Moja priča
br. 2/2011
br. 2/2011
Priča o Teodoru
i njegovoj mami
prvim godinama - kako je bilo mo­me
mužu, meni, kakav nam je bio brak...
Teodor se ne sjeća tog raz­dob­lja
svo­ga života. Njemu je di­ja­be­tes
sva­ko­dne­vi­ca i nešto najnormalnije.
Danas je Teodor šestogodišnji dje­
čak, veseljak i mali sportaš. Mamin
ponos i najveća sreća. I to baš ta­
kav kakav jest, sa svim tim svojim­
tra­ki­ca­ma, pikalicama, inzulinom i
na­rav­no sa svojom najboljom pri­ja­
te­lji­com pumpicom, kako on od mi­
lja zove svoju inzulinsku pumpu.
Teodor ne ide u vrtić, on se bavi
spor­tom i uživa. S tri godine krenuo
Darija Mejovšek
K
ako napisati priču, kako na
nekoliko stranica ispisati is­
kustva koja bi stala u cije­lu
knjigu? Svaki roditelj djeteta di­ja­be­
ti­ča­ra može napisati svoju knjigu.
Ja sam svoju počela prije nepunih
pet godina.
Kada imate dijete dijabetičara on­
da možete pričati dvije paralelne
40
Diabetes
www.diabetes.hr
pri­če. Jedna je o djetetu, a druga je
o va­ma. A kada imate 18-mjesečnu
be­bu dijabetičara, onda je vaša pri­
ča puno interesantnija.
Tri dana nakon što je primljen na
Reb­ro, Teodor je veselo trčkarao
hod­ni­ci­ma kao da se ništa nije do­go­
di­lo, iako sam prije tri dana mislila
da će mi umrijeti na rukama. Njemu
je bilo najvažnije da je mama po­
red njega, a jesmo li mi u bolnici
ili na lje­to­va­nju, to je nebitno. Moj
se ži­vot promijenio... Zapravo ne,
moj je život nestao, preko noći, u
jed­nom trenutku.
Svaka majka zna koliko je zah­tjev­
no jednoipolgodišnje dijete. A ja
sam svome još morala 2-3 puta
dnev­no davati injekcije inzulina,
dok sam mu šećer mjerila 12-15
pu­ta dnevno. Tako malo dijete ne
zna reći je li u hipoglikemiji ili ne.
Stal­no ga gledate - i dok se igra, i
dok spava, danju i noću. I pikate,
pi­ka­te, pikate te male prstiće...
Teodoru, na žalost, šećer često pa­
da vrlo nisko, a da on to ne osje­
ti. Sa šećerom 2,5 još uvijek ve­se­
lo juri naokolo, tako da opre­za
nikada dosta. Bila je prava umjet­
nost nagovoriti ga na šetnju ka­da
ima visok šećer, a ne smije do­bi­ti
ko­rek­ci­ju inzulina, već mora biti
akti­van (naravno da im tada nije
do akcije!). Da bih ga nečim za­ba­
vi­la i odvratila mu pažnju od nje­
gove muke, govorila sam mu ko­je
su marke automobili pored ko­jih
smo prolazili. I tako dobijete dvo­
go­diš­nja­ka koji prepoznaje svaki
automobil!
Mogla bih još dugo pisati o tim
je na gimnastiku, s nepune četiri po­
čeo je voziti bicikl na dva kotača,
a sa četiri i pol krenuo je na judo u
Aka­dem­ski judo klub Mladost. S pet
i pol krenuo je na karate, nedavno
je počeo trenirati squash, a rado i
do­bro igra badminton i odbojku.
Judo mu je zasad najdraži i kaže
da od njega neće nikada odustati.
Kada je počeo trenirati bio je naj­
mla­đi član kluba. Položio je ispit za
žuti, a nakon šest mjeseci i za na­
ran­časti pojas. I opet je najmlađi s
narančastim pojasom. A ima i žuti
pojas u karateu. Jako je ponosan
na svoje diplome jer iza njih stoji
pu­no treninga i uložena truda.
Učim ga da to što je on dijabetičar
nije nikakav hendikep. Istina je da
je u svlačionici naša priprema za
tre­ning drugačija nego kod ostale
djece. Moramo skinuti pumpu, kon­
tro­li­ra­ti šećer, ali na tatamiju ili ne­
kom drugom sportskom terenu - e,
tamo je Teodor u prednosti! Tamo se
vidi što ga je sve dijabetes naučio.
Teodor je strpljivo, vrijedno i upor­no
dijete. On ne odustaje i ne živ­ci­ra
se ako mu nešto ne ide od ru­ke.
Proba ponovo, pa ponovo, sve dok
ne uspije. A ako nije uspio da­nas,
sigurno će uspjeti neki drugi put.
Dijabetes ga je naučio da po­ne­kad
ne može dobiti to što želi. Mož­da
ne sada, možda za sat-dva ili neki
drugi dan. Jednom mu je pri­ja­telj
nakon treninga ponudio grož­đe
i rekao da sada smije jes­ti jer mu
nema mame. Teodor je na to odgo­
vo­rio: “Što je tebi, nije da ja ne­ću
jes­ti zbog mame, pa ja sam di­ja­be­
ti­čar!“ Kada sam to čula, nes­tao je
sav umor, sve ne­pros­pa­va­ne noći.
Shva­tila sam da se trud isplatio.
Ja sam, naravno, stalno u blizini, dr­
žim ga na oku, pikam, hranim i raz­
vo­zim. Iza mene stoje muž i draga
svekrva i svekar, bez čije pomoći
ne bih mogla. Prestala sam raditi i
trudim se održati prijateljski odnos
između Teodora i dijabetesa. Mož­
da vam to zvuči čudno, možda i
glupo, ali meni je to najvažnije. Prve
tri godine sam se trudila preduhitriti
dijabetes, pretpostaviti što će biti
ako se dogodi ovo ili ono. Bila sam
nesigurna, neiskusna i naivna. Sa­
da znam. Dijabetes je tu, član je
na­še obitelji. I konačno je postao
naš prijatelj. Većinu vremena pro­
vo­di­mo u miru i slozi. Naravno da
je ponekad naporan i ide nam na
živce. Ali ne damo se mi, mi smo
već iskusni igrači. Znamo da ga ne
možemo dugo zadržati u normali
pa ga zbog toga često kontroliramo
i brzo vraćamo na pravi put, kako
to već u obitelji i treba biti.
Prihvatili smo dijabetes, a to je
naj­važ­ni­je. Imamo svoj put kojim
kro­čimo dan za danom. Izgradili
smo čvrst temelj zbog kojeg ćemo,
vjerujem, uspjeti odoljeti svim
tegobama koje ova bolest nosi.
Bog ljudima nije obećao život bez
problema, ali je obećao da će sve
izvesti na dobro.
Kod nas je uspio.
8VNORSXNRQJUHVDRVREDVD™HÄHUQRPEROH™ÄX+UYDWVNHRGUDWLÄHVHSUHGDYDQMH
SURI%UXQH1RYDNDROMHNRYLWRVWLELOMNH6WHYLMHLSURPRFLMD6WH6ZHHWSURL]YRGD
WUDYQMD‹LEHQLNKRWHO,YDQKRWHOVNRQDVHOMH6RODULV
ZZZVWHVZHHWKU
Iz udruga Hsdu-a
br. 2/2011
Iz udruga
Od rujna 2010. do veljače 2011. godine
Branko Lulić
SPLIT
leš­ću i njihovih roditelja u Galopski klub
Mustang u Glavicama kod Sinja gdje
N
aše akcije koje smo organizirali
posljednjih nekoliko mjeseci po­
redali smo kronološkim redom,
a vi sami zaključite koliko smo bili aktiv­
ni i zaslužujemo li dobre ocjene.
Najprije navodimo kako smo lani u rujnu
uputili osmero djece na sedmodnevno
je­dre­nje Jadranom u suradnji s udru­gom
Mirno more iz Austrije i ka­pe­ta­nom Još­
kom Berketom, inače gra­do­na­čel­ni­kom
Kaš­te­la i vlasnikom prekrasne marine u
Kaš­te­lima, koji se redovito oda­zi­va na
naše molbe i podupire na­ve­de­nu akciju.
Tako je i ovo bila gratis akcija.
Uspješno smo startali s ciklusom edu­ka­
cij­skih radionica u grupama koje se rea­li­
zi­ra­ju u sklopu projekta Edukacija i re­ha­
bi­li­ta­ci­ja osoba sa šećernom bolešću.
Početkom listopada sudjelovali smo na
X. koordinaciji udruga Dalmacije u Plo­ča­
ma. U istom mjesecu organizirali smo na
otoku Hvaru mjerenje GUK i HbA1c gra­
đa­ni­ma Hvara i Staroga Grada. I u gra­
du Visu uspješno smo proveli istu akciju.
Koncem listopada organizirali smo je­
dno­dnev­ni izlet djece sa šećernom bo­
se okupilo 53 sudionika.
U studenome smo izuzetno uspješno rea­
li­zirali program obilježavanja Svjetskog
dana šećerne bolesti akcijama mjerenja
GUK-a i RR-a po gradskim kotarevima
(u suradnji sa Patronažnom službom DZ
Splitsko-dalmatinske županije, gdje smo
osigurali 1.000 dijagnostičkih tra­ka),
za­tim mjerenja GUK-a, RR-a i HbA1c u
upra­va­ma gradova Spli­ta i Kaš­te­la te
upra­vi Županije, ordi­na­ci­ja­ma obiteljske
me­di­ci­ne i u pro­sto­ri­ja­ma Druš­tva. Spo­
me­nimo u sklopu ovo­ga i pre­da­va­nja
doc. dr. Maje Rad­man, prof. dr. Veselina
Škra­bića i dr. Mla­de­na Krnića (umjesto
prof. dr. Sla­ve­na Ko­ki­ća), te edukativne
izle­te na Ma­lač­ku i Kozjak.
Valja svakako istaknuti i gostovanja u
me­di­ji­ma (Radio Split, Radio Sunce,
Radio Riva, Radio Kaštela i Radio KL
Euro­dom), te gostovanje u panorami
HTV Centra Split prilikom kojeg smo
pred­sta­vili djecu iz naše udruge.
Uspješno smo pomogli prijateljima u
Tro­gi­ru, Šibeniku te otoku Braču u mjes­
ti­ma Bol, Postira i Supetar mjereći GUK
i HbA1cte informirajući osobe sa še­ćer­
nom bolešću o kvalitetnom živ­lje­nju s
njihovom bolešću.
U prosincu smo organizirali Večer slat­kih
u restoranu Bolero na kojoj su bi­le prisutne
84 osobe i gdje smo se pri­sje­ti­li dobrih
trenutaka iz odlazeće 2010. godine. Uz
dobru pjesmu, ples i ve­če­ru, ugodno nam
je završilo još jedno druženje.
Uspješno smo realizirali i Božićni pro­
gram za djecu sa šećernom bolešću na
kojem je bilo više od 200 sudionika, a
tom prilikom podijelili smo 55 poklona
djeci do 14 godina starosti.
Realizirana je promocija polaznika ci­
klu­sa edukacijskih radionica koju je oba­
vio prof. dr. sc. Dragan Ljutić, zamjenik
predstojnika Klinike za unutarnje bolesti
KBC Split, te predavanje dijabetologa
dr. Zorana Vučinovića u prostorijama
Split­skog dijabetičkog društva. Istakni­
mo još kako smo obnovili uspješnu su­
rad­nju s tvrtkom Roche diagnostics ko­ja
nam je pomogla ugradnjom dvaju kli­
ma uređaja (u sali i tajništvu Društva) u
vrijednosti većoj od 10 000 kuna.
Od događaja u ovoj 2011. godini spo­
me­ni­mo tradicionalni odlazak na ski­jaš­
ko odredište (Kupres) u veljači.
Intenzivno se pripremamo za odlazak na
X. kongres osoba sa šećernom bo­leš­ću u
Šibeniku 07.-10. travnja 2011. godine.
Na kraju spomenimo i bolan oproštaj
od našeg istaknutog člana te maskote
na­ših druženja, Vladimira Duplančića,
na splitskom groblju Lovrinac na kojem
su bili članovi naše udruge kao i udru­ga
dijabetičara Dalmacije i cijele Hrvatske.
Našega dragoga Vladu nećemo za­bo­
ra­viti.
In memoriam
Vladimir Duplančić (1930. – 2011.)
Prestalo je kucati veliko i plemenito srce, plemenitog i dragog čovjeka, našeg Vlade.
Otišao je uzor pravilnog suživota sa šećernom bolešću pokazujući svima nama kako i na koji način možemo
kvalitetno živjeti, unatoč bolesti.
Nijedno događanje, nijedan izlet, niti Koordinacija udruga dijabetičara Dalmacije, niti Kongres osoba sa šećernom bolešću
Hrvatske nije mogao proći bez njega i njegovog doprinosa.
Njegov fotoaparat stalno je bio spreman zabilježiti svako naše događanje, njegov savjet kako se nositi sa problemima koje
šećerna bolest uzrokuje bio nam je uvijek dostupan.
Njegov vedri i nasmijani lik silno će nedostajati našim članovima u savladavanju svakodnevnih životnih prepreka.
Splitsko dijabetičko društvo
Međunarodna iskustva
br. 2/2011
„Borba protiv duhana u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj“
29.11. – 2.12. 2010., Bruxelles
DOPRINOS HRVATSKE
ZA EUROPU BEZ DIMA
Dogovoren zajednički angažman u 2011. u potrebnim izmjenama Zakona o ograničavanju upotrebe
duhanskih proizvoda kako bi i Hrvatska postala zemlja bez dima
Snježana Ivčić, Koalicija udruga u zdravstvu
B
orba protiv duhana u zemljama zapadnog Balkana i
Turskoj“ naziv je studijskog posjeta od 29. studenog
do 2. prosinca 2010. u Bruxellesu, što ga, u sklopu
programa Ljudi ljudima (“People2People“), provodi Eu­rop­
ska komisija (Uprava za proširenje) za zemlje kandidatki­
nje i one koji su potencijalni kandidati.
Cilj studijskog posjeta bio je upoznavanje međunarodnih
i europskih pravnih osnova i programa usmjerenih prema
borbi protiv uporabe duhana. Studijsko putovanje uključilo
je i primjere aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini
te sudionicima omogućilo razmjenu iskustava i međusobno
umrežavanje, kao i umrežavanje s organizacijama ci­vil­no­
ga društva koje djeluju na europskoj razini.
Problematika je obrađena s više aspekata, a predavanja
su bila podijeljena u tri cjeline: Zakoni i programi na razini
Europske unije, Činjenice i podaci o duhanu i Uloga civilnog
društva u promociji Europe bez dima.
44
Diabetes
www.diabetes.hr
U cjelini Zakoni i programi na razini Europske unije pred­
stav­ljene su aktivnosti Svjetske zdravstvene organizacije,
zakonodavstvo na razini Europske unije, antiduhanski pro­
gra­mi koji se provode u EU. Naglasak je stavljen na po­
glav­lje koje se bavi potrošačima i zdravstvenom zaštitom.
Cjelina Činjenice i podaci o duhanu bavila se porezima na
duhanske proizvode, utjecajem duhana na razvoj malignih
oboljenja, ekonomskim posljedicama uporabe duhana te
time što zapravo znači Europa bez dima.
Posljednja cjelina Uloga civilnog društva u promociji Europe
bez dima predstavila je korisne informacije o kampanjama
koje se provode, o razvoju nacionalnih strategija u bor­bi
protiv pušenja i mogućnosti elektronskog učenja i pro­mo­
ci­je, o radnom mjestu oslobođenom duhanskog dima, o
raz­nim aktivnostima organizacija civilnog društva kojima
se že­li promovirati zdraviji stil života te utjecaju duhana
na mlade.
Sudionicima je bio omogućen i posjet Europskom par­la­
men­tu i razgovor s predstavnicima Uprave za proširenje
Eu­rop­ske komisije, a bio je organiziran i posjet Europskom
gos­podarskom i socijalnom odboru.
Hrvatsku su predstavljali Snježana Ivčić (Koalicija udruga
u zdravstvu), Ljiljana Lulić Karapetrić (Udruga Promjena),
Andro Pavuna (Udruga Bez dima), Sandra Karabatić i Ta­
nja Zovko (Udruga Jedra).
Najvredniji je rezultat ovog posjeta dogovor da se svi za­
jed­nički u 2011. angažiraju oko potrebnih izmjena Zakona
o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda kako bi i
Hrvatska postala zemlja bez dima.
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
Osvrt
Osvrt
br. 2/2011
br. 2/2011
neki. Ja bih uveo termine svake tri godine, jer je dokazano
da ljudi žive sve dulje. Dobro, dobro, iz humanih razloga
uveo bih u praksu neku vrstu natječaja, tombole, lota ili
slično, s pedeset dobitaka – oni imaju pravo pregleda
svake godine! Natječaj bi bio besplatan!
Šuška se nešto o tome da će se zatvoriti restoran u Vuku
Vrhovcu. Budući da se krv u laboratoriju vadila natašte,
šećeraši su nakon vađenja u restoranu mogli popiti ka­vu,
jogurt i pojesti sendvič. Mogli su si dati injekciju inzu­li­na.
Taj prostor služi kao prevencija hipoglikemije. To uki­ni­
mo! Pacijenti mogu od kuće donijeti hranu i poslije istu
jesti po okolnim dvorištima i haustorima. Lijepo ponesu
de­ki­cu, rasprostru je na ulici ispod nekog drveta i mogu
založiti.
Što ako netko zaboravi ponijeti hranu pa mu se dogo­
di da odlaskom iz bolnice dobije opaku hipoglikemiju
i zabaulja prema nesvijesti? I tu imam rješenje. Znate
da imamo na ulicama u prometu postavljene ležeće po­
li­caj­ce. Predlažem da ponegdje oko bolnice postavimo
table ležeći dijabetičari, pa će prolaznici laganije shvatiti
KOZERIJA ZLATKA STANZERA
Ja mislim da naš gospodin ministar dr. Milinović ovako misli:
Najbolje je ukinuti
šećernu bolest …
… a dijabetičari neka izaberu neku drugu bolest, neku zdraviju!
Zlatko Stancer
D
ame i gospodo dijabetičari!
Ne znam zašto se među šećeraše SK Vuk Vrho­
vac uvukao neki nemir, kao da je to jedina bol­
ni­ca koja postoji. Čuo sam različite glasine, pa da vam
ovom prilikom iznesem svoje gledanje na neke pro­ble­
me. Zašto ja to mogu? Ja sam lijep, snažan i pametan
(vrlo pametan!). Postoji indijanska poslovica da onome
tko zna sve odgovore nisu postavljena sva pitanja. To
za mene ne vrijedi. Nisam ja Indijanac!
Prije ostalih odgovora da vas pitam: ako je spomenuta
bolnica u Europi poznata po kvaliteti rada, kako se mo­
že zvati po nekom umrlom doktoru? Jeste li ikada čuli
da se Englez ili Amerikanac zove Vuk Vrhovac? Dajte
ljudi, ne robujte prošlosti! No, počnimo redom.
Mislim da bi bilo jako korisno da se šećerna bolest kao
bolest ukine. Jednostavno se dijabetičarima predloži
da iza­beru neku drugu bolest, neku zdraviju, a ne da
njih 3500-4200 svaki mjesec navali u SK Vuk Vrhovac.
Lijepo uzmete medicinsku enciklopediju i izaberete bo­
lest koja vam se sviđa. Oni s dijabetesom preko 20 go­
di­na mogu izabrati dvije bolesti.
Prva korist je u tome da inzulin kao lijek postaje čudo
– lijek za koji ne postoji bolest. Dakle, ukidam i inzulin!
Uvijek će ipak biti dijabetičara koji će željeti imati baš tu
46
Diabetes
www.diabetes.hr
bolest. Nažalost, uvijek ima tvrdoglavih ljudi. Ne sa­mo
da ima registriranih 80 000 šećeraša, nego se stal­no pri­
jav­ljuju novi slučajevi, da ne govorimo o ne­ot­kri­ve­ni­ma.
Na prijemnim šalterima moguće su sve veće gužve. To
bih ja lako riješio. Novi pacijenti, njih po 10-15, dobivali
bi istovremeni termin kod određenog dijabetologa. Ne
bi više bilo ulaženja na pregled jedan po jedan, ne bi
razgovarali o nalazima laboratorija i osobnim pro­ble­
mi­ma i dilemama! Pitanja bi postavljali kratko, jasno,
zajedno, a najbolje - nikako! U našem stoljeću vrijeme
je novac. Ah, novac! Ako imate novac, možete se liječiti
i u Beču ili u Švicarskoj.
Idemo dalje! Do sada su zbunjeni i uplašeni bolesnici išli
u dnevnu bolnicu. Tamo su dobivali osnovna znanja o
prehrani, upotrebi pribora za inzulinsko liječenje, osnove
mjerenja vrijednosti šećera u krvi i sve one sitnice koje im
pomažu da ne dobiju komplikacije na očima, bubrezima
i krvnim žilama. To netko zove prevencijom. Kome to
treba? To se ja pitam – tko kontrolira šećeraša koji u
bolnici uči o prehrani (zdravoj) da kad poslijepodne
ode kući neće progutati kilogram prasetine (masne) i po­
pi­ti tri krigle piva? Uostalom, znanja o prehrani nisu ima­
li niti njihovi pradjedovi i prabake, pa nisu trčali učiti!
A te gužve oko termina pregleda? Svake godine, kažu
koga trebaju pokupiti!
Baš mi je palo na pamet da bi se zapravo prostori dnevne
bolnice mogli dobro iskoristiti. (Jer, dame i gospodo,
treba biti štedljiv gospodar onoga što imamo!) Zato bi
taj prostor mogli iznajmiti za činovničke prostorije, neku
banku ili iznajmiti nekoj stranci koja se brine za dobrobit
svakoga građanina!
Jednostavno ne vjerujem da se u bolnici povećava broj
bolesnika, a smanjuje broj liječnika i specijalizanata
(mla­dih). Kod toga se prešućuje da se povećava broj
kom­pju­tora. Ti strojevi su tako kvalitetni da će uskoro
moći jedni druge liječiti. Nije istina da će onda zdravi
i bolesni ljudi postati potpuno nepotrebni! Zdravi će
uvijek preživjeti!
Dame i gospodo, ništa se nije promijenilo. Zgrada stoji
na istom mjestu, čak je i zelenilo ispred nje zeleno, par­
ki­ra­lište s automobilima je tu, a kad pada kiša, krov ne
pro­kiš­nja­va! Budite mirni i (s)pokojni! Mi vas nećemo
razočarati!
Hvala na pažnji!
Civilno društvo
br. 2/2011
Nekoliko ključnih
mjerenja…
a
company
POSLIJE
PRIJE
Europska povelja o zdravstvenoj jednakosti
European Charter for Health Equity
Svrha je Povelje da se iz civilnog društva uputi poziv na djelovanje svim relevantnim sudionicima,
osobito onima koji donose odluke, relevantnim organizacijama partnerima vlade i civilnog društva te
drugim regulativnim tijelima kako bi se zaštitilo i promicalo zdravlje ljudi na način da se utječe na
zdravstvenu nejednakost
Snježana Ivčić, Koalicija udruga u zdravstvu/ Coalition of Associations in HealthCare
E
T
Š
A
NAT
bez kodiranja
... da biste vidjeli širu sliku
Pomaže u optimiziranju
inzulinske terapije.
Pomaže u razumijevanju 3 ključna
očitanja razine glukoze u krvi koja
utječu na HbA 1c .
Jednostavan za uporabu.
Besplatna
info linija
0800 5433
P
orast Europski savez za javno zdravstvo EPHA (European
Public Health Alliance) predstavio je 9. prosinca 2010.
Europsku povelju o zdravstvenoj jednakosti. Pred­stav­
lja­nje Povelje održalo se u zgradi Europskog parlamenta u
Bruxellesu, a prisustvovali su predstavnici civilnog društva,
Eu­rop­ske komisije, Svjetske zdravstvene organizacije za eu­
rop­sku regiju i članovi Europskog parlamenta Elena Oana
Anto­nescu (Rumunjska, EPP), Alojz Peterle (Slovenija, EPP),
Nessa Childers MEP (Irska, S&D) i Daciana Octavia Serbu
(Ru­munj­ska, S&D).
Povelju je predstavio Archie Turnbull, predsjednik EPHA-e i pri
tome naglasio da će Povelja biti otvorena za potpisivanje po­
je­din­ci­ma, organizacijama i institucijama s ciljem pretvaranja
za­jed­nič­kih vrijednosti u provedbu aktivnosti za zdravstvenu
jednakost. Cilj je EPHA-e pokazati da je postizanje zdravstvene
jednakosti zadatak za sve te poduprijeti rad Europskog par­la­
menta omogućavajući debate raznih sudionika.
Ova Povelja ima dva cilja: povećati svijest i potaknuti na dje­
lo­va­nje koje će pridonijeti općem poboljšanju zdravlja i do­
bro­biti, a smanjiti nepravednu zdravstvenu nejednakost koja
se može izbjeći.
Svrha Povelje je da se iz civilnog društva uputi poziv na dje­
lo­va­nje svim relevantnim sudionicima, osobito onima koji do­
no­se odluke, relevantnim organizacijama partnerima vlade
i civilnog društva te drugim regulativnim tijelima kako bi se
za­šti­ti­lo i promicalo zdravlje ljudi na način da se utječe na
zdrav­stve­nu nejednakost te da se ona otkloni među europskim
zemljama i unutar njih.
Prioriteti istaknuti u Povelji su:
• Razvoj u ranom djetinjstvu kao najbolji početak u životu
• Sva naša djeca, mladi ljudi i odrasli moraju maksimalno
iskoristiti svoj potencijal i upravljati svojim životom
• Pravedna i maksimalna zaposlenost te dobri radni uvjeti za sve
• Zdravi standard svakodnevice za sve
• Naše zdravlje usađeno u zdrava, koherentna i održiva
mjesta i zajednice
• Naše zajednice trebaju učinkovitu prevenciju lošeg
zdravlja uravnoteženu s liječenjem bolesti
U priopćenju EPHA-e povodom predstavljanja Povelje ističe
se da se blagostanje u Europi povećalo u posljednjem de­set­
lje­ću, ali je njegova rasprostranjenost nejednaka i 80 mi­li­ju­
na građana Europe, a to je 16 posto populacije EU, žive u
siromaštvu. Činjenica je da postoje dramatične razlike u zdrav­
stve­nom statusu ljudi koji žive u Europi, a te su razlike po­ve­za­
ne sa socioekonomskim statusom (niži socioekonom­ski sta­tus
obično uvjetuje i niži zdravstveni status). Siromaštvo, dru­štve­na
isklju­če­nost i diskriminacija ključni su faktori u objašnjenju si­ro­
maš­­ni­jih razina zdravstva između skupina stanovništva i ze­ma­
lja Europe. Biti zdrav (ili ne) nije individualan izbor već pri­mar­
no rezultat stanja u kojem su ljudi rođeni, odrasli, žive, ra­de i
stare. Epidemija kroničnih nezaraznih bolesti raste, a primarno
će utjecati na ljude s lošijim socioekonomskim statusom.
Iako se problemom zdravstvene nejednakosti bavi niz insti­tu­
ci­ja poput Europske komisije, Europskog parlamenta, Svjetske
zdrav­stve­ne organizacije, povećavani ekonomski i politički pri­
ti­sak još više opterećuje marginalizirane, socijalno ugrožene i
naj­­ra­njivije skupine stanovništva.
U Povelji se naglašava da rasprava o smanjenju zdravstvene
nejednakosti zahtijeva pristup više sektora, zajedno s aktiv­nim
sudjelovanjem civilnog društva, vladinih i nevladinih orga­ni­za­
ci­ja, uključujući i sudionike izvan zdravstva. Ističe se da je i
jedna od jakosti organizacija civilnoga društva njihova razno­
li­kost, koja im omogućava da predstavljaju različite glasove
druš­tva, pa čak i one koji su često isključeni iz njega.
Koalicija udruga u zdravstvu prevela Povelju i podržala je, a to
možete učiniti i Vi svojim potpisom na stranici http://my.epha.
org/civicrm/event/register?reset=1&id=50 do 5. travnja 2011.
Prikupljeni potpisi bit će predočeni gospodinu Johnu Dalli-u, eu­
rop­skom povjereniku za zdravstvo i potrošačku politiku.
Više o Povelji može se saznati na stranici http://www.epha.
org/a/4333.
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Recenzija
Križaljka
br. 2/2011
br. 2/2011
Recenzija: PONAŠANJE KRONIČNIH BOLESNIKA PREMA PROPISANOJ TERAPIJI
Priručnik za bolesnike i njihove obitelji
KOLIKO SMO
ODGOVORNI?
Recenzija: prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina
P
riručnik pod navedenim na­
zi­vom autora profesora dr
Jo­si­pa Čuliga iz Referent­nog
centra za farmakoepidemiologiju
Mi­ni­starst­va zdravstva i socijalne
skrbi Republike Hrvatske je na­mije­
njen kronično bolesnim osobama
i čla­no­vima njihovih obitelji ili
skrbnicima.
Priručnik je pripremila za tisak KOA­
50
Diabetes
www.diabetes.hr
LICIJA UDRUGA U ZDRAVSTVU s
ci­ljem informiranja članova udruga
o stavovima stručnjaka prema ustraj­
nos­ti i uzimanju lijekova od stra­ne
bolesnika s kroničnim bo­les­ti­ma ko­
ji su pod dugotrajnom farmako­te­ra­
pijom.
Temeljem dugogodišnjeg iskustva
o po­na­ša­nju bolesnika koji su pri­
mo­rani zbog kroničnog toka svoje
bo­les­ti uzimati lijekove u određeno
vrije­me i u određenoj dozi, autor pri­
ruč­ni­ka u prvom dijelu objašnjava
poj­mo­ve koji se uobičajeno pri­mje­
nju­ju za ustrajnost odnosno ne­us­traj­
nost prema farmakoterapiji. Lije­ko­vi
za­u­zi­ma­ju značajno mjesto u zdrav­
stve­noj potrošnji, a kronični bo­les­ni­
ci također značajno mjesto u mor­
bi­di­tetu. Zbog oba ova razloga a
po­naj­više zbog nastojanja da se far­
ma­ko­terapijom poboljša kvaliteta
ži­vota kroničnih bolesnika, važno
je po­du­či­ti bolesnike i članove nji­ho­
vih obitelji o posljedicama ne­re­do­
vi­tog liječenja ili nedovoljne ustraj­
nos­ti prema propisanoj terapiji. U
struč­noj se literaturi susreću po­da­ci
o neredovitom uzimanju lije­ko­va
kod 30-70% bolesnika, či­me se na­
ru­ša­va kako uspjeh lije­če­nja ta­ko i
kva­li­te­ta života bo­les­ni­ka, a ujedno
se nastavlja ne­ra­cio­nal­no ko­riš­te­
nje istih. U ovom se pri­ruč­ni­ku na­
gla­ša­va­ju preporuke o važ­nos­ti pra­
vil­nog prihvaćanja far­ma­ko­te­ra­pi­je
i održavanju propisane doze i vre­
men­skog rasporeda uzimanja lije­
ka. Bolesnici se moraju podučiti o
nji­ho­voj odgovornosti, a sve dileme
oko objaš­nja­va­nja nejasnoća ili
even­tu­al­nih neželjenih nuspojava
su u do­me­ni odgovornosti liječnika.
U tekstu priručnika se naglašava
po­tre­ba komunikacije i partnerskog
odno­sa u kroničnom liječenju kako
bi se odgovarajućim lijekovima po­
sti­gao najbolji mogući učinak na po­
bolj­ša­nje i održavanje odgo­va­ra­ju­
ćeg zdravstvenog stanja bo­les­ni­ka.
Priručnik je koristan za bolesnike i
čla­no­ve njihovih obitelji te se pre­po­
ru­ča za tisak.
Nagrađeni iz broja 1/2011: Jurica Filipović, Senj; Gala Galović, Split; Maja Horvat, Macinec; Tatjana Kušen, Velika Gorica; Marija Mikolčić, Županja
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Psihološke tegobe - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Alternativne i komplementarne metode liječenja

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2 - CRO-ENDO