close

Вход

Log in using OpenID

1 TEMA BROJA: OBRAZOVANJE ZA SVE

embedDownload
aktualno
RAZGOVOR
Tina Šarić
ravnateljica
Agencije
za mobilnost
i programe EU
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Predsrtavljen novi Pravilnik
o načinima, postupcima i
elementima vrednovanja učenika
u osnovnoj i srednjoj školi
Jačanje
svijesti o
pripadnosti
Europi
Str. 4
Broj 29 (2769) • Godina LXI.
Zagreb, 28. rujna 2010.
Potvrda
učiteljeve
profesionalnosti
Str. 5
TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
310 godina
Prve
osnovne
škole
Petrinja
1
www.skolskenovine.hr
Skučenost
u spomeniku
arhitekture
Str. 20-21
ISSN 0037 - 6531
UDK 37 (05)’’530.1’’
Snimila Aleksandra Žufić
tema broja:
OBRAZOVANJE ZA SVE - DOSEĆI MARGINALIZIRANE
Svatko ima pravo
ostvariti svoje nade
U ovom broju za Školske novine pišu i govore Tina Šarić, Snježana Pavić, Ivo Karač, Vlado Luburić, dr. Pavao Brajša,
dr. Vladimir Strugar, Renata Brezinščak, Irina Bokova, Sanja Režek, Azra Rađenović, Olivera Marinković,
Marija Drobnjak Posavec, Ana Bešlić
aktualno
2
www.skolskenovine.hr
MEĐU
NAMA
piše Marijan Šimeg
IZ SADRŽAJA
Obrazovanje odraslih
GRUNDTVIG PROSLAVIO
DESETU GODIŠNJICU
Str. 6
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
[email protected]
P
Je li ocjena sve?
reba li škola tolerirati činjenicu da se roditelj
nije udostojio niti jednom tijekom školske godine doći u školu ni na roditeljski sastanak, niti
na individualne informacije kod razrednika, ali
da zato doslovce zadnjega dana nastave dođe
i traži da se njegovo dijete komisijski ispita ne bi
li popeglalo jedinicu iz jednog ili dva predmeta?
Nije li roditeljska dužnost i obveza brinuti se za
vlastito dijete svake sekunde, a ne se, kad voda
dođe do grla, pozivati na pravilnike i zakone
tražeći pravdu, ispravljanje ocjena, dopunsku
nastavu, popravak ili nešto šesto, samo da bi se
skinula odgovornost s vlastitih pleća? Takve eskapade više neće biti moguće, jer ih novi pravilnik
ne dopušta.
onda su u resornom ministarstvu odlučili prekinuti dugogodišnju praksu zmijskog skrivanja nogu
koja obično rezultira novinarskim otkrivanjem strogo
čuvanih tajni koje to uopće nisu i uzburkavanjem, čak
štoviše, iritiranjem javnosti i na općim mjestima odgojno-obrazovnog sustava na kojima za takvo što uopće
nema razloga. U ministarstvo su pozvani novinari koji
prate obrazovanje. Dobili smo integralni tekst novoga
pravilnika i razgovarali s dvoje državnih tajnika koji
su se potrudili da nam daju sve relevantne informacije te da kroz dijalog izbistrimo sve brojne nedoumice
vezane za praćenje i ocjenjivanje učenika. Nakon
takvog razgovora i kvalitetnog informiranja, i mi novinari smo bogatiji za neke spoznaje.
ko je učiteljevo poslanje da svojim učenicima
prenosi znanje, da im bude pomagač, voditelj,
mentor, onaj tko ih odgaja i obrazuje, nije li
pomalo neobično za učenike tražiti pravo da
budu iznad svog učitelja i da u ime zaštite svojih
prava od učitelja zahtijevaju da im najavljuje kad
će provjeriti njihovo znanje, inzistirati da usmena
provjera ne smije trajati dulje od deset minuta, da
im se izlazi u susret u gotovo svakoj prigodi, a da
se zauzvrat dobije malo ili ništa. A to malo ili ništa
može biti jedino jurnjava za što boljom ocjenom,
pa i po cijenu prijevare, prepisivanja, lažiranja na
bilo koji način. Pa kad im se i priprijeti sankcijama za eventualnu prijevaru, mnogi od njih će
lakonski odgovoriti da će uvijek pronaći načina
da prepišu.
A
Predškolski odgoj
VRTIĆ ZA SVE OPĆI
JE CILJ
Str. 7
Hodanjem protiv
pretilosti u školske djece
VELIKOGORIČKI
MALIŠANI BROJE SVOJE
KORAKE
Str. 9
Samovrjednovanje
rada u
strukovnim
školama
KVALITETA
U PRVOME
PLANU
Str. 10
Nastava u muzeju
VELIKANI HRVATSKOG
PRIRODOSLOVLJA
Str. 12
T
etnaest dugih godina na snazi je bio stari pravilnik
koji je bio pun rupa i loših rješenja, prepun s jedne
strane administriranja i marginaliziranja učitelja, a
s druge želje da se što više ugodi učenicima i njihovim roditeljima, da se ispoštuju sve konvencije o
pravima djece, da se uvaže moguće posljedice svih
tanašnih teorija o preopterećenosti učenika ili njihovoj izloženosti stresu. Predstavljen je ovih dana novi
pravilnik o kojemu se i prije početka nastavne godine toliko pričalo i nagađalo u javnosti, a da nitko
sa sigurnošću nije znao što u njemu piše. Razvijale
su se teorije zavjere, izmišljale drakonske kazne za
one koji prepisuju na testovima, pričalo o mnogim
drugim rješenjima koje pravilnik donosi, ali ih nitko
tada nije vidio.
N
o, to ipak ne znači da ćemo postati nekritički
apologeti svega što dolazi iz ministarstva ili neke od
agencija, već da ćemo možda s više razumijevanja
i sami pisati o problemu ili problemima. I da nećemo
samo roniti suze nad zlom sudbinom vlastite djece
koja sirota moraju stalno učiti, pisati zadaće, spremati se za pismene ispite ili usmeno odgovaranje te
za sve njihove nedaće krivnju svaljivati na zločeste
učitelje. Moramo se upitati i treba li djecu štititi od
nečega tako običnog i normalnog kao što je škola,
od obveza da prisustvuju nastavi, da redovito uče
i ispunjavaju svoje obveze pa i da prođu kroz proces provjere znanja, vještina i sposobnosti kojima su
trebali ovladati.
A
K
onačno se jednim pravilnikom jasno dalo
do znanja da se njime želi ne samo naglasiti
učiteljevu profesionalnost, kompetenciju i kvalificiranost kako za odgajanje i poučavanje djece
koja su mu povjerena tako i za vrednovanje njihovih postignuća nego i zaštititi učiteljev autoritet
koji ubuduće neće tako lako, kao do sada, prijetnjama inspekcijom rušiti roditelji nezadovoljni
ocjenom vlastitog djeteta koja je puno više plod
njihove nemarnosti nego učiteljeva nerada. Ako
ni zbog čega drugoga, onda zbog toga treba odati priznanje prosvjetnoj vlasti.
GOVOR STATISTIKE
NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40
10000 Zagreb
DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected])
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg
([email protected])
UREDNIŠTVO ([email protected]), Marijan Šimeg,
Ivan Rodić ([email protected]), Vjekoslav Welle
([email protected]), Branko Nađ (branko.nadj
@skolskenovine.hr), Ivica Buljan ([email protected])
GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković
Tajništvo redakcije ([email protected])
Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712
Računovodstvo, PRETPLATA ([email protected]) i
OGLAŠAVANJE ([email protected])
Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712
PODCRTANO
ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka
2340009-11101681174 / Privredna banka
DEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)
• Kreirati strategiju ≈obrazovanja za potrebe tržišta rada« kako bi se otklonile
posljedice strukturne nezaposlenosti te povećala zapošljivost različitih
srukovnih, dobnih i obrazovnih skupina.
• Razvijati sustav cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja ulaganjem u nove
institucije i programe.
• Usmjeravanje javne potrošnje prema produktivnim namjenama koje donose očekivane
izravne i neizravne učinke u gospodarstvu i to u kraćem vremenskom roku (istraživanje
i razvoj, aktivna politika na tržištu rada, cjeloživotno obrazovanje i sl.).
TISAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb
CIJENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za
Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i
umirovljenici - 130 KN
Cijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija,
Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale
europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €
Cijena oglašavanja (bez PDV-a):
1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500
KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN
Iz programa Za gospodarski rast i zapošljavanje za bolje i pravednije društvo / SDP
http://www.sdp.hr, 25. rujna 2010.
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
U Vukovaru obilježen Europski dan jezika
Izvrsne radionice
i interaktivna predavanja
S
redišnje obilježavanje Europskog dana jezika (26. rujna),
koje je organizirala Delegacija
Europske Unije u Hrvatskoj, 13 veleposlanstva i kulturnih instituta država članica EU, Ministarstva vanjskih
poslova i europskih integracija RH
te Grada Vukovara, održano je prošle
srijede u Vukovaru. Program je uključivao radionice i interaktivna predavanja o jezicima zemalja članica EU u
osnovnim školama vukovarskog područja te događanje na glavnom gradskom trgu koje je emitirano u okviru
emisije Prvog programa HRT-a Hrvatska uživo - Euromagazin uživo.
U okviru obilježavanja Dana jezika
u osnovnim školama, veleposlanica
Kraljevine Nizozemske Stella RonnerGrubačić, u pratnji lektora za nizozemski jezik Hansa Verschoora i savjetnice
za kulturu Nataše Galo Samac, posjetila je OŠ Dragutina Tadijanovića. Nizozemska je delegacija bila oduševljena prezentacijom o Nizozemskoj koju
su učenici osmih razreda pripremili na
engleskom jeziku kao uvod u zajedničko druženje. Učenici su zatim imali
priliku naučiti i mnoštvo zanimljivih
činjenica o nizozemskom jeziku iz
predavanja koje je održao lektor Hans
Verschoor, a nakon toga im je veleposlanica Ronner-Grubačić odgovarala
na pitanja o Nizozemskoj.
Osnovnu školu Dragutina Tadijanovića posjetili su i predstavnici Mađarske, Slovenije, Goethe Instituta te
Italije. Talijanska su delegaciju učenici
ugodno iznenadili pripremom opširne,
lijepe i živopisne prezentacije o Italiji
u Powerpointu, kojom su obuhvatili
sve vidove života i kulture, od književnosti i umjetnosti, do mode, sporta
i gastronomije. Sa željom da se uskoro
u toj školi uvede i učenje talijanskog,
kao poklon za knjižnicu škole uručen
je jedan rječnik i nekoliko tečajeva talijanskog jezika.
Predstavnike British Councila, koji
su, kao i zamjenik češkog veleposlanika u Hrvatskoj, posjetili Osnovnu
školu Siniše Glavaševića, srdačno su
dočekali ravnateljica Marija Budimir,
nastavnici engleskog jezika i učenici
osmih razreda koji su pripremili kratki
program o Europskom danu jezika, a
u nakon toga su sa zanimanjem slušali
prezentaciju British Councila o suvremenoj Britaniji.
JO© JEDAN TJEDAN
Nije loše ponekad zaviriti i u druga, da ne kažemo
”tuđa” dvorišta. Ne zbog njih samih ili – ne daj Bože
– puke voajerske znatiželje glede zbivanja u njihovim
prikrivenim zakutcima. Naprotiv, pogled u to kako
stvari stoje drugdje prilika je de se usporedimo, da
vidimo kako mi u odnosu na druge stojimo, da – ako
hoćete – i relativiziramo ono čime se dičimo i ono
čega bismo se rado odrekli. U obrazovanju, dakako.
Stoga su našu pozornost prošloga tjedna mogla privući najnovija izvješća o školstvu što su ih, zasebno, objavili Eurostat i OECD. Temeljena na brojnim
statističkim podatcima, ta izvješća pružaju nam obilje
činjenica i potiču nas (bilo bi to normalno i razložno)
da pokazatelje o našem odgojno-obrazovnom sustavu
(ako ih imamo) usporedimo s inozemnima.
EUROSTAT
Europski dan jezika obilježava se još od 2001.
godine, koja je odlukom Europske Unije i Vijeća
Europe proglašena Europskom godinom jezika,
a cilj mu je jačati svijest o važnosti učenja
jezika, promicati jezičnu i kulturnu raznolikost
Europe te potaknuti cjeloživotno učenje jezika
Zanimljiv su program učenicima
osmog razreda Osnovne škole Nikole
Andrića pripremili predstavnici Švedske i Portugala. Nakon kratkog uvodnog filma o Švedskoj i čitanja nekoliko rečenica na švedskom, učenicima
je predstavljena švedska abeceda kako
bi se na taj način prikazale razlike u
pisanju određenih slova na švedskom i
hrvatskom jeziku, zatim poznati švedski izumi te švedska osnovna škola.
Iako su učenici već bili upoznati s temeljnim informacijama o Portugalu,
sa zanimanjem su pratili uvodno predavanje i odgledali kratki film. Odlično su se snašli u čitanju i upotrebi
osnovnih portugalskih izraza. Na kraju
su poslušali tradicionalnu portugalsku
pjesmu fado.
Francuska i finska delegacija posjetile su OŠ Mitnica. Predstavnici
Francuskog veleposlanstva održali su
sat posvećen francuskoj kulturi i jeziku. Kratki tečaj francuskog jezika bio
je prvenstveno posvećen leksičkim
sličnostima hrvatskog i francuskog
jezika, kako bi se pokazalo učenicima
da već razumiju određene francuske
riječi. Aktivnost tijekom koje su učenici trebali spojiti ime s fotografijom
poznatih osoba iz Francuske razvila se
u živahnu raspravu. „Sat je bio aktivan
i dinamičan, a učenici su sa zadovoljstvom sudjelovali u aktivnostima“,
kažu predstavnici francuskog veleposlanstva.
Osim programa u osnovnim školama vukovarskog područja, program
Europski dan jezika obilježen je i na
Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru,
gdje su građani Vukovara imali priliku
informirati se o jezicima zemalja sudionica, Europskom danu jezika te o Europskoj Uniji. Velik je interes, posebno
među učenicima i mladima, pobudio
kviz znanja o europskim jezicima koji
će sretnom pobjedniku omogućiti učenje stranog jezika u zemlji EU po njegovu izboru.
Predstavnike veleposlanstva i Delegacije EU, na čelu s veleposlanikom
Paulom Vandorenom, primili su vukovarski gradonačelnik Željko Sabo i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.
Europski dan jezika (26. rujna) obilježava se od 2001. godine, koja je
odlukom Europske Unije i Vijeća Europe proglašena Europskom godinom
jezika. Cilj je Dana jezika jačati javnu
svijest o važnosti učenja jezika, promicati jezičnu i kulturnu raznolikost Europe te potaknuti cjeloživotno učenje
jezika.
A. B.
RAČUNALO U ŠKOLI
Nove mogućnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju
O
3
www.skolskenovine.hr
vogodišnji, 14. po redu skup Računalo u školi
okupio je u Šibeniku od 26. do 28. rujna više od
tristo sudionika, ponajviše učitelja i nastavnika
u osnovnim i srednjim školama.
U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i
CARNetom, Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) za središnju je temu
savjetovanja izabralo sadržaje iz NOK-a koji se tiču
informatike, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. O tome je na plenarnom dijelu skupa
iscrpno govorila Zlata Markučić uime radne skupine
koja je pripremila taj dio NOK-a, a kontekst za raspravu dali su Zvonimir Stanić (CARNet), Vinko Filipović
(AOO) i gošća iz Finske Marianna Nieminen.
Osim panel-rasprave o kurikulumu iz informatičkog
aspekta, uz izlaganja M. Babić, G. Sirovatke i I. Turčić Prstačić, informatičari su se u drugoj raspravi bavili ulogom nastavnika u profesionalnom usmjeravanju
učenika (izlaganja V. Bušelić, K. Cvitanović, P. Mladinić, J. Zimet).
U nizu ostalih izlaganja predstavljeni su primjeri dobre prakse i novih mogućnosti uporabe ICT-a, od primjene u dječjim vrtićima i upravljanjem disciplinom u
razredu do korištenja međunarodne razmjene iskustava
u unaprjeđivanju hrvatskoga obrazovanja.
Sudionici skupa mogli su se upoznati i s mnoštvom
usluga koje im nudi CARNet, a kojima se škole još
nedovoljno koriste, zatim s mogućnostima novih programskih jezika (Python, Scratch…) i alata (Microsoft…) korisnih u nastavnom radu.
A. Jelin
U tom pokušaju, kad je riječ o podatcima koje prikuplja i objavljuje Eurostat, prvo što uočavamo jesu
prazne ”kućice” u retcima koji se odnose na Hrvatsku,
što upućuje na to da hrvatska službena statistika neke
parametre ne prati ili (ako prati) podatke ne dostavlja
Eurostatu. Zbog toga je iz samih izvješća nemoguće
utvrditi na kojem je mjestu Hrvatska u nizu segmenata,
primjerice kad je riječ o visini iznosa novčanih sredstava za obrazovanje iz javnih izvora (2007.) ili o tome
koje strane jezike i u kojoj mjeri uče naši učenici i studenti (2008.).
Kada pak ondje postoje podatci za Hrvatsku i omogućuju usporedbu s istovrsnim podatcima iz drugih
zemalja, naše (samo)zadovoljstvo pa i ponos nerijetko naglo splasnu. Jer, primjerice, ispod smo prosjeka
EU po ulaganju u obrazovne institucije na svim razinama, premali nam je broj djece obuhvaćen institucionalnim predškolskim odgojem, a među diplomiranim studentima postotak onih koji su se opredijelili
za obrazovanje tako je mali da smo po tome pri dnu
europske ljestvice…
OECD
Drugo izvješće, opsežna studija Organizacije za
gospodarsku suradnju i razvoj pod naslovom Education at a Glance 2010, istina, ne uključuje Hrvatsku,
no daje silno mnoštvo indikatora i njihovih vrijednosti
koje se prate u zemljama članicama OECD-a, u prvom
redu zbog toga što su važni pokazatelji obilježja obrazovnih sustava, uspješnosti obrazovnih politika i kvalitete nacionalnih postignuća. To se, po metodologiji
OECD-a, ogleda u četiri ključna segmenta: u izlazima
(output) obrazovnih sustava, konkretnije – njihovu
utjecaju na društveni i gopodarski razvitak, zatim u
novčanim i ljudskim resursima što postoje i aktivni
su u obrazovnom sustavu, nadalje – u dostupnosti
obrazovanja, broju obuhvaćenih učenika/studenata/
polaznika te njihovom napredovanju i postignućima
te, konačno, u školskom okruženju i organizaciji rada
obrazovnih ustanova. Budući da Hrvatska (još) nije
članica OECD-a, mogao bi tkogod primijetiti da se
nas OECD-ove analize ne tiču. Međutim, ti brojni indikatori nevedenih segmenata obrazovanja stručno su
verificirani i prihvaćeni na međunarodnoj razini široj
od one OECD-a, pa ih ozbiljna rasprava o našim ciljevima i strategiji razvitka obrazovanja ne bi smjela
ignorirati. Kad bi bilo tako, kad bi – dakle – kreatori
obrazovne politike i drugi čimbenici u nas uzeli u obzir OECD-ove indikatore i rezultate na njima zasnovanih studija, zasigurno bi se pokazalo da planiranje
hrvatskoga obrazovanja podrazumijeva drukčiji pristup i traži strukturno reformiranje. Hoće li to doći do
izražaja u budućem dugoročnom planiranju koje se s
raznih strana u posljednje vrijeme sve više zagovara?
A. Jelin
U Agenciji za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava
u okviru IV. komponente Instrumenta
pretpristupne pomoći (IPA-e). UkupnI
iznos unutar ove dodjele bespovratnih
sredstava je 4.300.000 eura, a bit će to
značajna pomoć za 18 strukovnih škola u razvoju novih ili reviziji postojećih
kurikuluma
Tristotinjak učitelja i nastavnika
informatike na stručnom skupu
raspravljaju o važnom pitanju - primjeni NOK-a. Iz MZOŠ-a nikoga.
Štedi li se na krivome mjestu!?
razgovor
aktualno
4
www.skolskenovine.hr
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Tina Šarić, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU
Jačanje svijesti
o pripadnosti Europi
Međunarodna mobilnost u učenju je i
priprema za život i
rad u multikulturalnoj i multinacionalnoj Europi koji nam
predstoje, a njezine
prednosti prepoznaju
i poslodavci, koji će
nerijetko prednost pri
zapošljavanju dati
upravo onima koji
su dio svog školovanja ili rada proveli u
inozemstvu
U
povodu
punopravnog
pristupanja
Republike
Hrvatske najvećim programima Europske unije u području obrazovanja, među kojima su Program za cjeloživotno
učenje i program Mladi na djelu,
razgovarali smo s Tinom Šarić,
ravnateljicom Agencije za mobilnost i programe EU zadužene
za provedbu navedenih programa u Hrvatskoj koja nam je na
početku razgovora objasnila razloge osnivanja Agencije.
- Agencija za mobilnost i
programe EU osnovana je kao
izravna posljedica pregovora s
Europskom komisijom u vezi
s 26. poglavljem Obrazovanje
i kultura. Hrvatska se u svojem
pregovaračkom stajalištu obvezala osnovati neovisnu agenciju
koja će provoditi, kao produžena
ruka Europske komisije, njezine
najveće programe u području
učenja - Program za cjeloživotno
učenje i program Mladi na djelu
- rekla je na početku Tina Šarić.
Znači li to da je Agencija dio
Europske komisije?
Agencija je javna ustanova
Vlade Republike Hrvatske, koja
posluje u skladu s nacionalnim
zakonima i propisima, ali u ime
Europske komisije, a u korist
građana Hrvatske, upravlja sredstvima EU koja su namijenjena
upravo ovim programima. Europska komisija je vrlo oprezna
u prenašanju ovlasti o upravljanju svojih sredstava drugom tijelu te se stoga svako tijelo koja
upravlja sredstvima EU akreditira pri Europskoj komisiji, a to je
bio slučaj i s našom Agencijom.
Akreditacija Agencije je završena te od sljedeće godine Hrvatska punopravno sudjeluje u navedenim programima. Tijekom
akreditacijskog procesa, Hrvatska je sudjelovala u programima
djelomično, u manjem opsegu
aktivnosti, no ipak dovoljno da
i Agencija i korisnici programa
steknu dragocjeno iskustvo koje
im donosi mobilnost u svrhu
učenja.
O čemu zapravo govorimo
kada spominjemo mobilnost?
Mobilnost o kojoj govorimo
jest mobilnost u svrhu učenja,
dakle odlazak u mjesto različito od mjesta boravka, kako
bi se svladavalo nove vještine,
sudjelovalo na seminarima i
konferencijama ili zajedničkim
projektima, studiralo, volontiralo. Mobilnost u okviru naših
programa je prvenstveno međunarodna i naglašen je aspekt odlaska u inozemstvo te suradnja
sa stranim kolegama.
Zašto je važna međunarodna mobilnost?
Sudjelovanjem u raznim aktivnostima učenja koje dijelimo
s kolegama iz inozemstva jača
se svijest o tome da smo i mi
pripadnici europskoga kulturnog
i obrazovnog prostora i njegovi
ravnopravni članovi. Odlaskom
u inozemstvo na bilo koju aktivnost mobilnosti morate razvijati
dodatne vještine koje ne biste razvili da ste ostali doma, jer morate razgovarati na stranom jeziku,
snaći se u stranom gradu, razviti
socijalne kompetencije koje će
vam omogućiti zajednički rad s
kolegama. Osim toga, razmjena
iskustava s osobama sličnih interesa, a različitoga kulturološkog
podrijetla, iz svih izvlači najbolje i svi profitiraju. Međunarodna
mobilnost u učenju je i priprema
za život i rad u multikulturalnoj
i multinacionalnoj Europi koji
nam predstoje, a njezine prednosti prepoznaju i poslodavci, koji
će nerijetko prednost pri zapošljavanju dati upravo onima koji
su dio svog školovanja ili rada
proveli u inozemstvu.
Koje vrste mobilnosti nudi
Agencija?
Radi se o širokom rasponu
aktivnosti - od uspostavljanja
prvih kontakata sa stranim partnerima, preko studiranja u inozemstvu, asistiranja pri izvedbi
nastave, održavanja predavanja
za studente, obavljanja stručne
prakse za odgojitelje, učenike,
studente i profesore, stručnog
usavršavanja djelatnika raznih
poduzeća, stručnog usavršavanja
nezaposlenih kako bi poboljšali
svoj položaj na tržištu rada, do
razmjena mladih, volontiranja,
inicijativa za razvoj lokalne zajednice, sudjelovanja na međunarodnim partnerstvima na razne
teme.
Kako se snaći u svim tim aktivnostima?
Program za cjeloživotno učenje sastoji se od manjih podprograma, od kojih je svaki namijenjen različitoj ciljnoj skupini.
Tako govorimo o programu Comenius koji je namijenjen vrtićima, osnovnim i srednjim školama - učiteljima, profesorima,
učenicima, ravnateljima, odgojiteljima, pedagozima. Tu su još
Leonardo da Vinci za strukovne
škole, Erasmus za ustanove koje
pripadaju visokom obrazovanje te Grundtvig za one koji su
aktivni u obrazovanju odraslih.
Nadalje, tu je program Mladi na
djelu, često nazivan i najsimpatičnijim programom EU, u čijem
su okviru aktivnosti posvećene
mladima, a grupirane u akcije, te
uključuju razmjene i inicijative
mladih, demokratske projekte
mladih, europsku volontersku
službu, osposobljavanje i usavršavanje onih koji rade s mladima, te suradnju mladih i donositelja odluka.
I svi se oni mogu prijaviti?
Nažalost, za većinu aktivnosti ne prijavljuju se pojedinci,
već ustanove u ime pojedinaca.
Dakle, za gotovo svaku prijavu
potrebno je imati ustanovu koja
će iza vas stajati i osmisliti tip
aktivnosti u kojoj želite sudjelovati, te dogovoriti suradnju s
partnerima. Valja reći da za sve
aktivnosti postoje rokovi za prijavu. Sam natječaj se raspisuje
jednom godišnje, obično u studenome, a u okviru njega nalaze
se rokovi za različite aktivnosti
te sami uvjeti tog natječaja.
Što u svemu tome radi Agencija?
U Agenciji raspisujemo natječaj na nacionalnoj razini te pomažemo prijaviteljima u samom
procesu prijave, kod ispunjavanja prijavnih obrazaca. Podršku
prijaviteljima pružamo osobnim
konzultacijama, telefonski, elektroničkom poštom ili pomoću
priručnika koje smo razvili za
naše korisnike. Osim toga, na našim mrežnim stranicama www.
mobilnost.hr nalaze se podaci o
ustanovama iz inozemstva koje
su spremne za suradnju.
Nakon pomoći oko prijave,
djelatnici Agencije ili vanjski
stručnjaci ocjenjuju zaprimljene
prijave te se donosi odluka o dodjeli financijske potpore prijavama koje su zadovoljile provjeru
formalnih kriterija kao i provjeru
kvalitete. Nadalje, pripremamo
ugovore o dodjeli financijske
potpore u kojima su određena
međusobna prava i obveze te tijekom same realizacije aktivnosti
kontaktiramo s korisnicima kako
bismo im pružili, ali i nadzirali
način korištenja sredstava. Za to
smo, uostalom, i akreditirani.
Koji su najveći problemi kod
prijave i sudjelovanja u aktivnostima?
Najčešći upiti odnose se na
početak suradnje, budući da
naše škole često nemaju dodira sa školama u inozemstvu.
Tada ih savjetujemo da posjete
kontaktni seminar, koji je namijenjen upravo uspostavljanju
suradnje te dogovaranju zajedničkih aktivnosti ili da krenu
u suradnju putem internetskog
portala www.etwinning.net, koji
na vrlo jednostavan i pregledan
način omogućuje prve korake u
međunarodnoj suradnji. Na našim mrežnim stranicama može
se naći popis ustanova iz inozemstva koje su izrazile želju za
suradnjom s partnerima iz Hrvatske.
Koji su dosadašnja iskustva
o našem sudjelovanju u programima?
U stalnom smo kontaktu s korisnicima i imamo uvid u njihova iskustva. Vjerujem da ćemo i
u sljedećim brojevima Školskih
novina čitati o njima. Najbolje
o sudjelovanju naših korisnika
govori činjenica da nam u Agen-
Dosad smo u
okviru Programa za
cjeloživotno učenje
i Mladi na djelu
zaprimili oko 430
prijava, a financirali
njih 235 u iznosu od
oko 15 milijuna kuna.
Time je profitiralo
oko 2000 pojedinaca
- nastavnika i ostalih
osoba na tržištu rada,
studenata i mladih
ciju šalju razglednice iz raznih
dijelova Europe, sa zahvalama
što smo im omogućili iskustvo
mobilnosti. Osobe koje su sudjelovale u mobilnostima u okviru
naših programa, vraćaju se sretne, zadovoljne i pune planova za
nastavak suradnje. U dvije godine sudjelovanja nismo čuli za
slučaj da je polaznik bio razočaran ponuđenim aktivnostima ili
njihovom realizacijom.
Postoje li ipak neke okolnosti koje mogu dovesti do komplikacija?
Radi se o određenim administrativnim preprekama nastalim
uslijed prilagođavanja nacionalnog zakonodavstva zahtjevima
EU. Moram naglasiti da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa pokrenulo Radnu skupinu
za uklanjanje prepreka mobilnosti u obrazovanju te provodi
konzultacije s tijelima državne
uprave kako bi se uklonile te administrativne prepreke. U tijeku
je usvajanje Akcijskog plana za
uklanjanje navedenih prepreka
koje se očekuje ovih dana.
Imate li konkretne pokazatelje o tome tko je sve sudjelovao
u vašim aktivnostima?
Ove smo godine na Comenius
partnerstva zaprimili čak 67 prijava. To je mnogo, s obzirom na
to da je ova godina bila prva u
kojoj su se mogla prijaviti partnerstva pa možemo reći da je interes za sudjelovanjem vrlo velik. Osim toga, sve zajedno smo
dosad zaprimili oko 430 prijava,
što u okviru Programa za cjeloživotno učenje, što u okviru
programa Mladi na djelu, a financirali njih 235 u iznosu oko
15 milijuna kuna. U okviru tih
prijava, od razdoblja mobilnosti
profitiralo je oko 2000 pojedinaca - nastavnika i ostalih osoba na
tržištu rada, studenata i mladih.
Dakle, može se reći da je interes velik. Jesu li sve naše regije jednako aktivne?
Interes je velik i očekujemo
njegov rast u sljedećim godinama. Dugoročni nam je cilj
omogućiti svakom građaninu da
određeno razdoblje svog života,
na aktivnosti mobilnosti u svrhu
učenja, provede u inozemstvu.
Nažalost, nisu sve regije jednako zastupljene, iako Agencija u
svojem djelovanju zastupa i regionalni pristup te svake godine
organiziramo informativne dane
u različitim dijelovima Hrvatske.
Zastupljenost korisnika iz cijele
Hrvatske jedan je od bitnih ciljeva koje u nadolazećem razdoblju
želimo postići.
Kakvi su vam daljnji planovi?
Slijedi nam vrlo intenzivno
razdoblje, jer 10. i 11. studenoga
organiziramo Svečanu konferenciju u povodu punopravnog
pristupanja Republike Hrvatske
Programu za cjeloživotno učenje
i programu Mladi na djelu, te tematsku međunarodnu konferenciju. Očekujemo dolazak naših
visokih dužnosnika, dužnosnika
Europske komisije, ravnatelja
sličnih agencija iz inozemstva
te predstavnika obrazovnih ustanova, javnog i civilnog sektora i
poduzeća. Podrobnije obavijesti
dostupne su na našim mrežnim
stranicama www.mobilnost.hr.
Nakon toga slijedi šest informativnih dana i radionica diljem
Hrvatske - 19. studenoga u Opatiji, 23. u Varaždinu, 25. u Zagrebu, 1. prosinca u Vukovaru, 2. u
Slavonskom brodu te 7. prosinca
u Splitu. Istodobno ćemo pripremati novi natječaj za 2011.
godinu kad će Hrvatska prvi put
punopravno sudjelovati u svim
aktivnostima programa, ravnopravno svim ostalim sudionicima EU i državama EFTA-e.
Razgovarao Marijan Šimeg
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Predstavljen
novi
pravilnik
o
ocjenjivanju
P
rošle je srijede u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa nekolicini novinara koji prate obrazovanje
predstavljen posve novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Dosta je u proteklih mjesec dana bilo
nagađanja, kontemplacija i anticipacija
mogućeg sadržaja rečenog pravilnika i
dosta se nepotrebne prašine diglo upravo
na temelju glasina ili strogo povjerljivih
informacija o tom dokumentu koje su
procurile tko zna odakle i doprle do javnosti. Najviše protesta izazvalo je tada
tumačenje jednoga članka koji govori o
tome da će učenik kojega se uhvati da
je prepisivao na testu biti rigorozno kažnjen, odnosno da će biti izbačen iz škole. Dan ili dva trajale su reakcije, tražilo
se mišljenja na najrazličitijim mjestima,
a najčešće izjave glasile su otprilike ovako: “Pravilnik nije dobar, ali je bolji od
onoga koji je u uporabi već petnaest godine i koji je uistinu loš!“ Trajala je ta
agonija oko spomenutoga spornog članka o izbacivanju učenika iz škole zbog
prepisivanja na testu dvadesetak dana,
a onda je predstavljen novi pravilnik u
kojemu takvoj drakonskoj kazni nema ni
traga. I svi mogu odahnuti.
Prošle srijede pred novinare su izašli
dr. Dijana Vican i Želimir Janjić, dvoje
državnih tajnika u resornome ministarstvu zaduženi za osnovno, odnosno srednje obrazovanje i gotovo do zadnjeg detalja predstavili novi pravilnik o ocjenjivanju. Dijana Vican istaknula je potrebu
da bi sve pravilnike morala raditi struka
te da je na tom tragu ovaj radilo posebno
stručno povjerenstvo i da je uređen na
suvremeniji način u kojem su obuhvaćena prava i obveze onih koje se ocjenjuje,
dakle učenika, ali i onih koji ocjenjuju njihovih učitelja.
Potvrda učiteljeve
profesionalnosti
vezano za broj sati godišnje u pojedinom
predmetu i to je bilo nepotrebno, jer postoje kratke i dulje pisane forme između
kojih sam nastavnik može odabrati onu
koju procijeni kao najbolju. Sada će za
to nastavnici imati slobodne ruke, a novi
pravilnik ih ograničava i određuje da takvih pisanih provjera može biti najviše
četiri u jednome tjednu.
Najviše dva ispita u
jednome danu
Ispitivanje učenika ograničeno je na
najviše dva ispita u jednome danu, a kako
bi se učenici na vrijeme mogli pripremiti za svaki od ispita, nastavničko vijeće
škole na početku školske godine dužno je donijeti okvirni vremenik pisanih
provjera koji će biti tako planiran da se
ne dogodi nagomilavanje ispita u samo
jednome tjednu. Moglo bi se reći da se
vremenik pokazuje kako najkvalitetniji
dio cijele priče, jer ubuduće se na razini
nastavničkoga vijeća moraju dobro isplanirati sve provjere znanja tijekom godine
te se mora voditi računa da se ne preklapaju međusobno i da ih ne bude u tjednu
više nego što je propisano i dopušteno.
ispitu dobije nedovoljnu ocjenu. Pokazalo se, naime, da ta odredba nije bila dobra i da je često mogla biti predmet manipulacije učenika te je stoga ostavljeno
nastavnicima da sami procijene i utvrde
jesu li učenici svladali znanja potrebna
za normalno praćenje daljnje nastave ili
to znanje treba dodatno utvrditi pa i pismeno provjeriti.
Novi pravilnik prati strateška načela
odgoja i obrazovanja postavljena nedavno donesenim Nacionalnim okvirnim
kurikulumom u kojemu se predviđa da
učitelji i nastavnici načine, postupke i
elemente praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća za pojedine predmete
i nastavne sadržaje međusobno usklađuju na svim razinama, od školske do
nacionalne. Takvo usklađivanje trebalo
bi omogućiti jasnu usporedivost ocjena
učenika na svim razinama, što bi trebalo
pridonijeti i smanjenju broja odlikaša u
osnovnim školama. Pri tome je propisano da svi kriteriji i elementi ocjenjivanja
moraju biti javno obznanjeni učenicima
početkom školske godine, kako bi oni
mogli znati što se točno od njih očekuje
u pogledu usvojenih znanja iz pojedinih
Pravilnik u središte stavlja nastavnike, jer onaj tko
poučava daje elemente ocjenjivanja i donosi odluku o ocjeni. Nema u tome ništa čudno, jer se polazi
od pretpostavke da su upravo učitelji i nastavnici
stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje
kriterija i izbor metode te provedbu i nadzor
ocjenjivanja učenika
Ravnoteža između
prava i obveza
Predstavljajući ovaj dokument, državni tajnik Želimir Janjić naglasio je da je
iz njega maknuto sve što se moglo smatrati činovničkim dijelom posla nastavnika, jer je sve to regulirano nekim drugim
propisima. Postoji čitava cjelina u starom
pravilniku u kojoj se govorilo o ispitnim
rokovima, rokovima za žalbe i mnogim
drugim pitanjima, ali sve je to napisano u
zakonu pa to ne treba posebno definirati i
u pravilniku, a osim toga sve je uneseno i
u statute škola. “Htjeli smo jednako tako
napraviti ravnotežu između onoga što
sami nastavnici u praćenju i vrednovanju
učenika već rade i onoga što smatramo
pravima učenika s čime učenici moraju
biti upoznati, jednostavno da bi znali
kako će se njihov rad vrednovati“ - rekao je Janjić.
Dosta je toga izmijenjeno u odnosu na
prethodni pravilnik. Primjerice, u starom
pravilniku postojao je zahtjev koji je bilo
teško provediv, jer je sadržavao odredbu
da svaki učenik u svakom polugodištu
mora imati najmanje po dvije ocjene po
jednom elementu. Za hrvatski jezik to
je značilo deset ocjena po učeniku pa bi
prema tome na svakom satu učitelj trebao
dati barem šest ocjena. To je bilo nerealno i gotovo nemoguće ostvariti pogotovo
u predmetima s malom satnicom, a ako
nije bilo ispunjeno prosvjetna inspekcija
je mogla poništiti ocjenu, što se i događalo. Toga više u pravilniku nema.
Novi Pravilnik donosi i novost u vezi
ocjene iz vladanja te o njoj sada zajednički odlučuju razrednik i čitavo razredno vijeće. Time se uklanja mogućnost
neopravdanog nagrađivanja ili kažnjavanja bilo kojeg učenika od pojedinog
nastavnika. Usmena provjera trebala bi
u pravilu trajati najviše deset minuta, ali
zbog prirode zadataka može biti i neznatno dulja. Kad je riječ o pisanim provjerama, u starom pravilniku bilo je određenje
5
www.skolskenovine.hr
ime, pokazalo se da u tom razdoblju zna
biti puno pritisaka na nastavnike i njih
valja zaštititi i pustiti ih da odrade taj
zadnji tjedan na miru. Roditelji tijekom
cijele godine mogu dolaziti na roditeljske sastanke ili individualne informacije, s čijim je rasporedom svaki roditelj
upoznat već na početku školske godine
i to je i roditeljska dužnost, a ne samo
pravo. Obiteljskim se zakonom također
reguliraju obveze roditelja i ako roditelj
tijekom cijele godine ne dolazi u školu
da bi se informirao o postignućima svoga
djeteta, onda o tome škola mora obavijestiti socijalnu službu, jer je očito da se
roditelj ne brine o svome djetetu.
Upravo na tom tragu razrednici više
nisu dužni roditeljima koji ne dolaze u
školu slati pismene obavijesti o uspjehu
njihova djeteta, jer to doista nije nikakvo
informiranje roditelja. I nije stvar u tome
da netko dobije ocjene putem SMS-poruke, već da pokaže interes za svoje dijete,
da se brine o njemu i da zbog toga dolazi u školu na razgovor s razrednikom.
A ako se ne pojavljuje u školi, znači da
je nemaran prema svom djetetu i da ga
zapostavlja na razne načine.
“Naime, najlakše je reći da je škola za
sve odgovorna i od toga ne treba bježati, međutim neki zadaci nisu isključivo
u domeni škole. Primjerice, odgojna zapuštenost doista nije samo stvar škole ili
razrednika. Pravilnik uređuje sustav od
1200 škola, ali svaka se specifičnost regulira kroz kućni red i sve ostale akte koje
svaka škola mora propisati i koji vrijede
za učenike i nastavnike. I to bi trebao kodeks ponašanja kojega se svi pridržavaju
i poštuju ga. I moramo odgajati djecu da
pošteno odrade svaki svoj zadatak, a ne
da parazitiraju, da prepisuju, da varaju na
testovima, odnosno da se djecu odgoji i
da prihvate određeni vrijednosni sustav.
Učenici moraju osvijestiti i taj proces
ocjenjivanja i znati što mogu, što ne
mogu, koja su im prava i obveze kako se
ne bi događalo da na kraju nastavne godine u njihovo ime u školu dolaze roditelji,
prijatelji, rođaci kako bi isposlovali da im
se ocjena iz nekog predmeta poveća ili
ispravi“ - ističe Dijana Vican.
Manje posla za inspekciju
“O tim pitanjima koja zadiru u područje opterećenosti učenika svoj su stav dali
i sami učenici preko svojih predstavnika u Vijeću učenika, ali i pojedinačno, i
valja reći da su i učenici rekli da im do
najviše dvije pismene provjere dnevno
ne predstavljaju problem. Prema novom
pravilniku o ponavljanju pismenog ispita ubuduće će samostalno odlučivati nastavnik te se ukida odredba iz starog pravilnika prema kojoj se ispit automatski
ponavlja ako više od polovice učenika na
predmeta ili nastavnih sadržaja“ - istaknula je Dijana Vican.
Sankcije za neodgovorne
roditelje
Novim pravilnikom jasnije se uređuju
prava i obveze roditelja. Dobro se zna
koja su prava svakog sudionika odgojno-obrazovnog procesa i pravilnikom je
utvrđeno da u zadnjem tjednu nastavne
godine nema potrebe za roditeljske ili
informativne sastanke s roditeljima. Na-
Jako je važno naglasiti da Pravilnik u
središte stavlja nastavnike, iako se stalno
govorilo da su marginalizirani i da samo
učenici i roditelji imaju pravo. Pošlo se
od toga da onaj tko poučava daje elemente ocjenjivanja i donosi odluku o ocjeni i
u tom smislu sve je u rukama nastavnika.
Nije u tome ništa čudno, jer novi pravilnik polazi od pretpostavke da su upravo
učitelji i nastavnici stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje kriterija i izbor metode te provedbu i nadzor
ocjenjivanja učenika. Čini se da se konačno ovim pravilnikom počelo govoriti
o profesionalizmu učitelja koji sa sobom
nosi određeni autoritet. Stari pravilnik je
davao veliku mogućnost za poništavanje
ocjena u slučaju da je netko uložio prigovorio. U novom pravilniku stvari su postavljene tako da inspekcija ne može biti
autoritet iznad nastavnika i ne može niti
smije ulaziti u tako specijalistički posao
kao što je ocjenjivanje. Sad će inspekcija imati vjerojatno manje posla, a još će
manje nesporazuma, prigovora i žalbi od
učenika i roditelja biti ukoliko nastavnik
na početku objasni učenicima što moraju
napraviti i što se od njih očekuje do kraja
nastavne godine. Onda se nitko ne može
pozivati na to da nije znao što mora raditi niti može tražiti intervencije izvana
kako bi popravio lošu ocjenu. Novim se
pravilnikom nastavnika konačno počinje
tretirati kao znalca, stručnjaka i profesionalca koji zna svoj posao, a ne kao osobu
koja samo traži načina da napakosti učeniku i njegovu roditelju.
Marijan Šimeg
aktualno
6
www.skolskenovine.hr
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Iz Agencije za odgoj i obrazovanje
Najave događanja
Ravnatelj i kultura
odgojno-obrazovne
ustanove
Više od 300 ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova Hrvatske okupit
će se od 4. do 6. listopada u Puli na
državnom stručnom skupu, na kojem
će tema biti Ravnatelj i kultura odgojno-obrazovne ustanove i koji organizira Agencija za odgoj i obrazovanje
u suradnji s Udrugom hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. O aktualno-
stima u hrvatskom školskom sustavu
govorit će predstavnici Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije
za strukovno obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
Plenarna predavanja održat će dr.
Vlatka Domović, Ivan Nikolić, dr. Dean
Ajduković i dr Velimir Srića. U sklopu
skupa održat će se pedagoške radionice
na temu Pokazatelji školske te Ravnatelj kako moderator u razvoju školske
kulture.
Smotra učeničkih
zadruga
Državna smotra učeničkih zadruga
održat će se u Podgori od 4. do 6. listopada i na njoj će svoje radove predstaviti
i izložiti 67 učeničkih zadruga iz cijele
Hrvatske te 11 učeničkih zadruga koje su
na smotru pozvane na temelju istraživačkih radova. Učenici prosudbenom povjerenstvu trebaju predstaviti postignuća i
rezultate stvaralaštva i to kroz izložbu,
izvješće o radu i kurikulum učeničke zadruge, usmeni prikaz te praktični rad.
Put do kvalitetnih
promjena u
hrvatskom školstvu
Osiječka podružnica Agencije za odgoj i
obrazovanje organizira od 1. do 3. listopada
u Osijeku interdisciplinarni stručni skup za
sve odgojitelje, učitelje, nastavnike, ravnatelje osnovnih i srednjih škola te predškolskih
ustanova o temi Put do kvalitetnih promjena u
hrvatskom školstvu. Predavač i nositelj teme je
dr. Tomislav Ivančić, umirovljeni profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.
Stručni skupovi u listopadu
PREDŠKOLSKI ODGOJ
18. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima predškolske djece s
područja Zadarske i Šibensko-kninske
županije u Kninu (DV Cvrčak). Tema:
Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja - igra s djecom u dječjim
jaslicama (4. modul). Ponovna prijava
nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvovali
prethodnim modulima.
19. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima Primorsko-goranske
i Ličko-senjske županije u Rijeci (DV
Rijeka, Karasova 4). Tema: Razvijanje
partnerskog odnosa odgojitelja i roditelja u dječjem vrtiću. Skup je namijenjen
odgojiteljima koji su započeli sa stručnim usavršavanjem 14. travnja 2010.
Prijave na mail [email protected]
20. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima mentorima na
području Grada Zagreba - zapad u Zagrebu (DV Potočnica). Tema: Program
uvođenja u samostalan rad i polaganje
stručnog ispita odgojitelja pripravnika.
Prijavu do 8. listopada na email andreja.
[email protected]
21. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima pripravnicima na
području Grada Zagreba - zapad u Zagrebu (DV Potočnica). Tema: Program
uvođenja u samostalan rad i polaganje
stručnog ispita odgojitelja pripravnika.
Prijavu do 10. listopada na email [email protected]
NJEMAČKI JEZIK
22. - 24. listopada - 17. međunarodni stručni skup učitelja i profesora
njemačkoga jezika koji se organizira u
suradnji s Hrvatskim društvom učitelja
i profesora njemačkog jezika namijenjen učiteljima, nastavnicima, profesorima i ostalim stručnjacima iz područja
njemačkog jezika u Vodicama (Hotel
Punta). Tema: Kako uči učenik stranoga jezika? Osnove psihologije učenja i
neurolingvistike - didaktičke mogućnosti u nastavi njemačkoga kao stranoga
jezika. Prijave do 1. listopada na email
[email protected] i www.
ettaedu.eu.
MATEMATIKA
25. - 27. listopada - Državni stručni
skup za voditelje ŽSV-a matematike
osnovnih škola svih županija u Crikvenici (Hotel Vila Ružica). Teme: Stručno
usavršavanje i profesionalni razvoj, Iz
metodike nastave matematike i Primjeri
iz nastavne prakse. Prijave do 10. listopada na email [email protected]
27. - 29. listopada - Državni stručni
skup za voditelje ŽSV-a matematike
srednjih škola svih županija u Crikvenici (Hotel Vila Ružica). Teme: Stručno
usavršavanje i profesionalni razvoj, Iz
metodike nastave matematike i Primjeri
iz nastavne prakse. Prijave do 10. listopada na email [email protected]
VJERONAUK
23. listopada - Skup za stručne suradnike i odgojitelje u vjeri u predškolskim
ustanovama na području Nadbiskupije
đakovačko-osječke (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodskoposavska županija) u Đakovu (KBF,
Dvorana biskupa Josipa Jurja Strossmayera). Tema: Odgojitelji u vjeri ususret novoj odvažnosti. Prijave do 9.
listopada na Katehetski ured: [email protected]
RAVNATELJI
20. - 22. listopada - Državni stručni
skup za ravnatelje predškolskih ustanova svih županija u Šibeniku (Hotelsko
naselje Solaris). Teme: Razvijanje profesionalnih kompetencija ravnatelja u
suvremenom dječjem vrtiću, Nove paradigme ranog odgoja. Prijave 15 dana
prije početka održavanja skupa na email
[email protected]
STRUČNI SURADNICI
PEDAGOZI
20. - 22. listopada - Državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge
osnovnih i srednjih škola u Primoštenu
(Hotel Zora). Teme: Društveno-kul-
turne i odgojno-obrazovne vrijednosti
škole - Odgojno-obrazovni rad stručnog
suradnika pedagoga usmjeren na dijete/
učenika i Razvoj kompetencija stručnih
suradnika pedagoga. Prijave 20 dana
prije početka održavanja stručnog skupa na www.ettaedu.eu.
STRUČNI SURADNICI
PSIHOLOZI
21. listopada - Skup za stručne suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i
srednjih škola Splitske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske
županije u Splitu (III. gimnazija). Tema:
Razvojno planiranje i izrada školskog
kurikuluma 1. modul: Samovrednovanje škole u funkciji strateškog planiranja i razvoja škole. Prijave 15 dana prije
početka održavanja stručnog skupa na
email [email protected]
OPĆI STRUČNI SKUPOVI
22. - 24. listopada - Stručni skup namijenjen stručnim djelatnicima predškolskih ustanova, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima škola s područja Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije u
Zadru (Sveučilišni kampus). Tema: Put
do kvalitetnih promjena u hrvatskom
školstvu. Prijave 15 dana prije održavanja stručnog skupa na email vesna.
[email protected]
OBRAZOVANJE ODRASLIH - Program Europske Unije
Grundtvig proslavio desetu godišnjicu
U
Tko je bio
Grundtvig?
Program Grundtvig nazvan je po
danskom filozofu, teologu i učitelju
Nikolaju Frederiku Severinu Grundtvigu (1783. - 1872.). On se smatra ocem pokreta Narodna visoka
škola, koji je započeo u Danskoj
sredinom 19. stoljeća, a proširio
se nordijskom regijom i mnogim
drugim zemljama. Grundtvig je bio
čvrst pobornik edukacije odraslih
osoba kako bi mogli služiti svojim zajednicama. Vjerovao je da
poučavanje u razredu ima svoje
granice i da pravo učenje dolazi
sa životom samim - obrazovanjem
kroz život i za život.
Kopenhagenu je 22 i 23.
rujna obilježena deseta
godišnjica Grundtviga,
programa Europske Unije za
obrazovanje odraslih. Grundtvig
pomaže odraslima da povećaju
svoje vještine i zapošljivost tako
što im osigurava financijska sredstva za edukaciju i mobilnost.
Europska komisija vjeruje da je
takva podrška sada potrebnija
više nego ikad kako bi se prevladala kriza te oslobodio sav europski potencijal rasta, i to tako
što će se onima koji su propustili
svoje prilike u prošlosti osigurati
mogućnosti da rastu u budućnosti. U posljednjih deset godina
kroz program je uloženo 370 milijuna eura u sektor za obrazovanje odraslih i odobreno je 17.000
subvencija za organizacije s
500.000 sudionika.
„Grundtvig daje odraslima
drugu priliku za stjecanje vještina i kvalifikacija koje će poboljšati njihove izglede za zapošljavanje i osobni razvoj. Program
podržava brojne organizacije, s
posebnim naglaskom na ugrožene skupine ljudi. To je vitalni dio
strategije Europske komisije za
cjeloživotno učenje i pridonijet
će našoj inicijativi Mladi u pokretu te ciljevima projekta Europa 2020 za pametan, održiv i inkluzivan rast“, rekla je Androulla
Vassiliou, europska povjerenica
za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade.
Program Grundtvig pomaže
odraslima koji su napustili školu
bez stečenoga osnovnog ili srednjeg obrazovanja te pruža podršku učiteljima i ostalom kadru u
udrugama za obrazovanju odraslih, savjetodavnim organizacijama, nevladinim organizacijama,
poduzećima, volonterskim skupinama i istraživačkim centarama.
Specifični ciljevi programa
Grundtvig su: poboljšati kvalitetu tečajeva i povećati mobilnost
učenika i nastavnika; osigurati da
i ljudi na marginama društva imaju pristup obrazovanju odraslih,
posebice starije osobe i one bez
osnovnog obrazovanja; poboljšati suradnju između organizacija
za obrazovanje odraslih; razvijati
praksu inovativnog obrazovanja
odraslih te potaknuti rasprostra-
njenu provedbu; podržati obrazovnu praksu, usluge i sadržaje
temeljene na ICT-u.
Ukupni je proračun za program
Grundtvig od 2007. do 2013. bio
415 milijuna eura. U 2009. godini
62 milijuna bila su namijenjena
za 1540 organizacija uključenih u
partnersko učenje. U program je
širom Europe uključeno 26.000
sudionika. Od 2000. godine gotovo je 14.000 subvencija osigurano organizacijama u više od
3000 obrazovnih partnerstava. Za
mnoge je Grundtvig prvo radno
iskustvo sa srodnim organizacijama u drugim dijelovima Europe.
U zadnjih deset godina gotovo je 15.000 nastavnika bilo na
stručnom usavršavanju ili je obavilo neki nastavni zadatak uz potporu Grundtviga, a do 2013. godine očekuje se da će ih biti više
od 20.000. Otkad su predstavljene nove mogućnosti mobilnosti,
u 2009. je oko 5000 odraslih iz
30 zemalja dobilo stipendiju za
sudjelovanje u učenju i volonterskim aktivnostima u inozemstvu.
Naglasak programa je na potpori
projekatima i mreža za razvoj i
širenje inovativnih pristupa obrazovanju odraslih. Provedeno je
oko 700 takvih inicijativa otkad
je program započet, uz aktivno
sudjelovanje oko 4000 partnera
širom Europe.
Grundtvig je jedan od četiri
dijela Unijinog Programa cjeloživotnog učenja, koji omogućuje
ljudima u svim fazama njihova
života da sudjeluju u iskustvu
učenja te pomaže u razvoju obrazovnog sektora u Europi. Ostala
tri programa su: Erasmus, koji je
usredotočen na visoko obrazovanje, Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te Comenius za škole.
Ta četiri programa financiraju
niz aktivnosti, uključujući razmjene, studijske posjete i mrežne
aktivnosti. Projekti su namijenjeni pojedincima, studentima i učenicima, kao i učiteljima i ostalima uključenima u obrazovanje i
stručno usavršavanje. Ukupni je
proračun za programe cjeloživotnog učenja od 2007. do 2013. godine sedam milijardi eura.
I. Čavlović
aktualno
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
7
www.skolskenovine.hr
PREDŠKOLSKI ODGOJ
Z
bog prekapacitiranih vrtićkih skupina, ove su
godine roditelji bili posebno nezadovoljni, upućujući
kritike nadležnima u Zagrebu
da su kapaciteti vrtića premali,
da se ne grade novi, da izostaje
sustavna briga Grada za predškolski odgoj i obrazovanje te
da su nejasni kriteriji po kojima se djeca upisuju vrtić. Odgovarajući na kritike, osobito
one koje dolaze iz roditeljske
inicijative građana Vrtić za sve,
u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport ističu da
se ciljevi Grada Zagreba i inicijative Vrtić za sve poklapaju
te da je to u gradskoj strategiji
razvoja do 2012. godine.
Razvijanje posebnih
programa
- Grad Zagreb kontinuirano
radi na povećanju kapaciteta
dječjih vrtića, pa će se samo u
ovoj godini otvoriti 70 novih
skupina, što je ekvivalent otvaranju sedam novih vrtića s 10
skupina. Već se tijekom ove
godine planira gradnja novih
vrtića u naseljima Brezovica,
Vrbani i Sesvetski Kraljevec.
U zadnjih nekoliko godina u
Zagrebu raste potreba za upis u
predškolske programe gradskih
vrtića. Najviše je tražen redoviti cjelodnevni program, koji
je i svojom cijenom, 200 kuna
za jaslice i 400 za vrtić, dostupan svakom roditelju, a skoro
četvrtina socijalno ugroženih
roditelja ostvaruje beneficije
umanjenja te cijene ili potpuno
oslobađanje participacije. Program predškole od 250 sati godišnje besplatan je za svu djecu
u godini prije polaska u osnovnu školu. Takva je dostupnost
programa iznad europskog
prosjeka, jer su cijene u Europi
mnogo više, uz manju kvalitetu
posebice u prehrani ili vremenu
boravka djeteta u vrtiću - navodi Tea Akrap, glasnogovornica
Gradskog ureda.
Vrtići Grada Zagreba sve više
razvijaju različite vrste posebnih programa prema razvojnim
potrebama i interesima djeteta,
koji su u ponudi kao integrirani
u redoviti cjelodnevni program
ili poludnevni odnosno kraći
program izvan redovitog programa. Roditelji mogu birati
između 25 vrsta programa, uz
dodatnu uplatu od 80 do 500
kuna, ovisno o vrsti i trajanju programa. Najviše djece u
sustavu predškolskog odgoja
Grada Zagreba koristi isključivo desetosatni cjelodnevni cjeloviti program.
Jasni kriteriji
- Opravdano je zaključiti da
se roditelji ne vode uvijek potrebama i pravima djeteta, već
uključivanje u program doživljavaju kao realizaciju svojih
potreba i prava - navode u Uredu, pozdravljajući inicijativu
Vrtić za sve, ističući da takve
građanske inicijative otvaraju mogućnost daljnjeg jačanja
kulture roditeljstva, u kojoj će
roditelji prihvatiti načelo svakom djetetu program, ali prema
njegovim potrebama. Osvrćući
se na kritike o postupcima i kriterijima upisa, u Uredu navode
da su oni javno obznanjeni sva-
Vrtić za sve
opći je cilj
Program predškole od 250 sati godišnje besplatan je za svu
djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Takva je
dostupnost programa iznad europskog prosjeka, jer su cijene
u Europi mnogo više uz manju kvalitetu, posebice u prehrani
ili vremenu boravka djeteta u vrtiću
ke godine u svibnju:
- Uz te kriterije, koji su
usklađeni sa Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi,
odvija se i proces sagledavanja
potreba djeteta kroz analizu relevantne dokumentacije o djetetu, znanja i iskustva roditelja o
djetetu, potreba obitelji te kraće
promatranje djeteta. Na temelju
svega toga komisija stručnjaka
donosi pojedinačnu odluku o
svakom djetetu. Uz to, postoji i mogućnost žalbe roditelja
Upravnom vijeću, što je korektivni faktor u slučaju propusta
komisije. Napominjemo da kod
upisivanja djeteta često ni roditelji ne žele biti transparentni u
dokazivanju svog statusa i sta-
tusa djeteta kako bi udovoljili
kriterijima prioritetnog upisa.
Budući da je transparentnost
vrednota svih aspekata života
demokratskog društva, Gradski
ured je formirao skupinu stručnjaka u kojima su zastupljeni
i predstavnici civilnog društva
koji će za sljedeću godinu izraditi nove kriterije za upis djece.
U skladu s europskim normama
O stanju u zagrebačkim vrtićima svoj su stav iznijeli stručni djelatnici i zaposleni u dječjim vrtićima
i ustanovama civilnog društva grada Zagreba, koji među ostalim ističu da je profiliranost kadrova
skladu s najvišim europskim standardima, što znači da svako dijete u Zagrebu ima dobrobit i kvalitetu
odgoja i obrazovanja koju jamče odgojitelji i stručni suradnici. O postignućima i kvaliteti odgoja i obrazovanja u vrtićima Grada Zagreba govore i činjenice koje predstavljaju prednosti našeg sustava.
- Vrtići Grada Zagreba često su inicijatori kvalitetnih promjena koje se zatim šire na sve regije
Hrvatske. Primjerice, Zagreb je pokretač šest stručno-razvojnih centara koji služe kao model-centri
odgoja i obrazovanja. Vrtić u bolnici primjer je kvalitetne skrbi odgoja i obrazovanja oboljeloj djeci
koji je kao model zaživio u Zagrebu i sada se prenosi i na druge gradove u Hrvatskoj. Velika se pažnja pridaje i partnerskom odnosu s roditeljima, u koje je uključena edukacija roditelja o djetetovim
pravima, važnosti emocionalnog opismenjivanja te osvješćivanja kompetentnog roditeljstva, kao i
uključivanju roditelja u promišljanje odgojno-obrazovnog rada. Smještajni kapaciteti su izazov, ali ne
nerješiv, koji se može riješiti promišljenim, planiranim djelovanjem. U zadnjih je pet godina proširenje
smještajnih kapaciteta omogućilo prihvat gotovo 7000 djece u programe predškolskog odgoja i obrazovanja. Stoga je moguće odgovoriti i na sadašnje smještajne potrebe - stoji u priopćenju Udruge
predškolskog odgoja.
Predškolski odgoj kao nadopuna obiteljskom
U Gradu Zagrebu djeluje 60 gradskih dječjih vrtića na 202 lokacije, u koje je na kraju pedagoške
godine 2009./2010. upisano 30.078 djece u 1325 skupina redovitoga programa te 876 djece u programu predškole. Stalno su zaposlena 4644 radnika, od čega 2782 odgojitelja, 60 ravnatelja, 69
pedagoga, 60 psihologa, 45 logopeda, 27 defektologa rehabilitatora, 62 zdravstvene voditeljice i
1539 ostalih radnika koji brinu o djeci u vrtiću. Ovi podaci dovoljno govore o tome koliko je predškolski sustav otvoren za kvalitetno zadovoljavanje raznolikih potreba djece i roditelja u Zagrebu. Grad
za svoj sustav predškolskog odgoja u 2010. izdvaja 851,420.000 kuna, što je više od deset posto
ukupno planiranih sredstava u gradskom proračunu. Prema gradskim planovima, do 2012. godine
cilj je stvoriti uvjete da svakom djetetu bude dostupan jedan od raznovrsnih programa predškolskog
odgoja kao nadopuna obiteljskom odgoju, radi postizanja optimalnoga ranog razvoja svakog djeteta
predškolske dobi.
Zaključci u medijima o prenatrpanosti skupina i nemogućnosti
realizacije pedagoškog rada s
djecom u tim uvjetima zasnovani su na netočnim polazištima i informacijama.
Prema navodima Ureda, broj
djece koji se upisuje u pojedinu
dobnu skupinu ovisi o nekoliko
kriterija. Uzima se u obzir različita veličina prostora, njegova opremljenost i, najvažnije,
psihofizički status djece koja
će boraviti u tom programu i
prostoru. To su kriteriji koji
određuju broj djece u skupini i
u skladu s time se određuje broj
djece u svakoj skupini. Samo u
najstarijoj vrtićkoj skupini najveći je polazni broj 30, a broj
djece ostalih dobnih skupina
umanjuje se što su djeca mlađa. Važan je i podatak da je
svakodnevna prisutnost djece
u vrtićima prosječno 69 posto u
odnosu na broj upisane djece.
U jaslicama i
šestomjesečna djeca
Na prigovor da se diskriminiranju djece koja nisu primljena
u vrtić, jer do 31. kolovoza nisu
navršila godinu dana, u Uredu
ističu da nije utemeljen, jer prijam djece na početku pedagoške godine proizlazi iz zakonske
odredbe koja određuje licencu
dječjih vrtića za rad s djecom
od navršene godine dana.
- Ako postoji slobodno mjesto, u jaslice se mogu tijekom
godine upisati i mlađa djeca,
ali tek nakon što navrše godinu
dana. Iznimno, ako roditelj želi
program za dijete od šest mjeseci, takva je mogućnost osigurana u dva gradska vrtića. Što
se tiče zahtjeva za povećanjem
broja odgojitelja, možemo
utvrditi da Grad Zagreb na najvišoj razini u Hrvatskoj primjenjuje odrednicu pedagoškog
standarda o broju odgojitelja
na jednu skupinu. Sve skupine
cjelodnevnog programa imaju
dva zaposlena odgojitelja, sa
Zakonom propisanom višom
stručnom spremom, što je također iznad europskih standarda.
Uz dva odgojitelja, kad za to
postoji realna potreba, odobrava se i zapošljavanje trećeg, a
u skupinama rade i pripravnici
volonteri.
U individualnu se podršku
svakom djetetu, uz odgojitelje,
uključuju i stručni suradnici:
pedagog, psiholog, zdravstveni
voditelj, logoped i rehabilitator.
Uvođenje dadilja u zadnjih se
pet godina pokušalo provesti u
Zagrebu u dva navrata, no neuspješno. Roditelji sve više prepoznaju važnost predškolskog
razdoblja u razvoju djeteta, u
čemu žele podršku stručnjaka.
Na kraju, u Uredu napominju
da kao odgovor na tvrdnju inicijative Vrtić za sve o velikom
nezadovoljstvu roditelja kvalitetom programa u vrtiću možemo podastrijeti konkretne
analize rezultata anketa među
roditeljima, kao dio vrednovanja rada u dječjim vrtićima.
Procjene zadovoljstva roditelja
izražene su vrlo visokim ocjenama, a sve ideje i primjedbe
roditelja svaki vrtić ugrađuje
u zadaće daljnjeg razvoja programa.
Ivica Buljan
aktuakno
aktualno
8
www.skolskenovine.hr
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
UKRATKO
Baština u službi razvoja
HVAR - U Hvaru je u subotu održana završna
državna smotra nagrađenih projekata iz turističke baštine pod nazivom Prirodna baština mog
zavičaja u službi razvoja. U organizaciji Ureda
državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osnovne škole Hvar i pod pokroviteljstvom
Grada Hvara, na smotri je sudjelovalo nekoliko
osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske - OŠ Varaždin, OŠ Zmijavci, OŠ Ivana Gorana Kovačića
iz Delnica, OŠ Split III, zatim Pomorska škola iz
Splita, Gospodarska škola iz Varaždina, Srednja
škola iz Zaboka te Turistička škola iz Splita. Posebno treba istaknuti i sudjelovanje predstavnika
hrvatske škole iz Čilea, a gostovala je i Osnovna škola Vis. U cjelodnevnom programu koji je
potrajao od ranojutarnjeg otvaranja posjetitelji su
mogli uživati u prigodnom programu i izložbi uradaka te su u Gradskoj lođi prezentirani nagrađeni projekti, a predvečer je održan okrugli stol te
su podijeljena priznanja. (ib)
Produljeni rokovi za
stare studente
ZADAR - Senat Sveučilišta u Zadru starijim studentima, odnosno onima na koje se ne primjenjuje
Bolonjski proces, produljit će rok za završetak studija do kraja rujna 2011. godine. Istodobno se može
čuti da će cijena ispita biti veća pa bi tako umjesto
dosadašnjih 200 kuna po ispitu i još 800 za diplomski rad trebali platiti ukupno 2700 kuna. Na Sveučilištu ističu kako je točno da će se produljiti rokovi za
studiranje, ali da dosad nisu definirali opciju poskupljenja, a moguće je da ostane po starome, s time
da podsjećaju kako zakon propisuje da svi su studenti koji studiraju dulje od šest godina dužni plaćati. Na drugoj strani studenti ne žele ni razgovarati o
mogućem poskupljenju, jer su, kako kažu, već sada
zakinuti za mnoga prava, među ostalim da nemaju
pravo na iksicu, svoga studentskog predstavnika...
Mlada Đakovčanka
dobitnica filmske
nagrade
ĐAKOVO - Devetnaestogodišnja Đakovčanka
Marija-Margarita Klobučar za film Ni žene, ni plača
dobila je Prvu nagradu za najbolji debitantski film
na Međunarodnom katoličkom festivalu kršćanskoga filma Magnificat, održavanom od 7. do 11. rujna
ove godine u Minsku u Bjelorusiji. Marija je bivša
učenica osječke Isusovačke klasične gimnazije s
pravom javnosti u Osijeku. Film je dobio nagradu u
velikoj konkurenciji od 40 filmova. Snimanje ovoga
desetominutnog filma trajalo je oko mjesec dana.
Osim autorice, na filmu je radila gimnazijska filmska skupina Semper in motu, i to pod mentorskom
palicom profesorice hrvatskoga jezika i književnosti
Vere Bilandžić. Tema filma je celibat i mladenačka
seksualnost te obrađivanje načina na koji tinejdžeri
općenito gledaju na seks. Uz mentoricu Bilandžić i
samu redateljicu, film su zajednički osmislili snimatelj Dominik Knezović i montažer Tomislav Nedić.
Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji
VARAŽDIN - U Varaždinu je prošlog tjedna potpisan Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji
između Sveučilišta u Zagrebu, Grada Varaždina i
Centra kompetencije za obnovljive izvore energije
iz Varaždina. Time je stvoren preduvjet za početak
međusobne znanstveno-tehničke suradnje s ciljem
istraživanja i razvoja te transfera tehnologije i znanja na području obnovljivih izvora energije. Na temelju Sporazuma, Sveučilište u Zagrebu osigurat
će znanstvenu i tehničku podršku Centru kompetencije putem znanja i ekspertiza svojih istraživača
te infrastrukture Sveučilišta i njegovih sastavnica na
konkretnim projektima istraživanja i razvoja Centra,
što će u kasnijoj fazi suradnje biti regulirano posebnim ugovorima. Zajednička suradnja Sveučilišta u
Zagrebu i Centra potaknut će jačanje hrvatskoga
gospodarstva i primjenu novih znanja na području razvoja novih tehnologija za korištenje sunčeve
energije.
Ivica Buljan
Dani otvorenih vrata NSK
Stare novine na
novim medijima
Propadanje novina ne može se spriječiti, ali
se može usporiti praćenjem stanja i provedbom mjere zaštite
N
acionalna i sveučilišna knjižnica prošlog je tjedna upriličila Dane otvorenih vrata, a
središnji je događaj u povodu Dana
europske baštine bio SOS za stare novine. U središnjem prostoru
NSK bile su izložene stare novine
na kojima su konzervatori i restauratori znatiželjnim posjetiteljima
pokazivali kako ih sačuvati od propadanja. Snježana Vlašić i Marinka
Petti, konzervatorice i restauratorice za knjižničnu građu, te Damjan
Kopričanec, restaurator tehničar,
upravo su slagali arhivske primjerke
Školskih novina u zaštitne fascikle te
arhivirali nove brojeve.
- Propadanje novina ne može se
spriječiti, ali se može usporiti praćenjem stanja i provedbom mjere
zaštite, od kojih je najvažnije neutralizacija kiselog papira, opremanje
zaštitnom ambalažom i pohrana u
kontroliranim okolišnim uvjetima.
Da bismo sačuvali izvornik, najbolje je prenijeti sadržaj novina na mikrofilmski ili digitalni medij, čime
se osigurava korištenje i dostupnost
informacija, a izvornik čuva od
oštećivanja uslijed učestaloga korištenja - kazala je Snježana Vlašić,
koja je dodala da se u Nacionalnoj
i sveučilišnoj knjižnici novine čuvaju u strogo kontroliranim okolišnim
uvjetima, a njihov se sadržaj prenosi
na druge medije radi zaštite od mehaničkih oštećenja, do kojih dolazi
tijekom prijevoza i rukovanja.
Marinka Petti upoznala nas je s
načinom na koji zaštititi novine ili
novinske izreske, ističući da je vrlo
važno da ih se ne izlaže sunčevoj
svjetlosti, vlazi i visokim temperaturama koje ubrzavaju njihovo propadanje.
- Treba isključiti svjetlo, a fotooksidacijom lignina nastaju kiseli spojevi koji uzrokuju tamnjenje papira,
pa on postaje krt i lomljiv. Također,
novine se ne smiju stavljati blizu
hrane, jer kukce privlače celuloza i
ljepila iz novina, navodi Petti samo
dio zaštitnih metoda, dodavši da je
životni vijek novina manje od 50 godina, unatoč pažljivoj skrbi.
Naše sugovornice kažu da su među
posjetiteljima Dana otvorenih vrata
česti djelatnici školskih knjižnica i
općenito prosvjetni djelatnici.
- Ovakvi su događaji za nas vrlo
poučni i korisni, jer se svakodnevno
u našim bibliotekama susrećemo s
propadanjem građe, prije svega starih knjiga. Nemoguće ih je sve zaštititi u uvjetima u kakvima radimo.
No, kratki tečajevi dobro bi nam došli, jer je stara knjiga bolesna i treba
joj prva pomoć, a u našim školskim
knjižnicama mi knjižničari smo prvi
koji joj mogu pomoći, slikovito je
opisala knjižničarka Ljubinka Bedić
iz jedne zagrebačke osnovne škole.
Tijekom tri dana trajanja Dana
otvorenih vrata NSK održana su
brojna predavanja, seminari i radionice. O povijesti novinstva govorila
je profesorica Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a novinar i profesor
na Sveučilištu u Bologni Inoslav
Bešker održao je predavanje Novinarstvo kao povjesnica trenutka.
Osim brojnih radionica (Klinika za
stare novine, Zaštita novina, Mikrofilm, Digitalizacija novina, Mikrofilmiranje novina), održan je i Informativno-edukativni seminar te su
predstavljeni portali starih hrvatskih
novina i časopisa.
Kako je kazao glavni ravnatelj
NSK Tihomil Maštrović, cilj manifestacije je potpunije upoznati javnost
s aktivnostima i ustrojem Knjižnice
te njezinom ulogom u kulturnom i
znanstvenom životu Hrvatske, osobito onom koja se odnosi na očuvanje neizmjerno vrijedne baštine koju
NSK ima pohranjenu u svom fondu.
Ivica Buljan
48. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece
Prevlast animacije
P
rošloga tjedna održana je u Zagrebu 48. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece,
koju su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Agencija za odgoj i obrazovanje, Gradski
ured za obrazovanje, kulturu i šport
Grada Zagreba i Hrvatski filmski savez, koji je sa zagrebačkom Osnovnom školom Rudeš bio priređivač i
realizator.
U osam službenih projekcija prikazana su 94 filma odabrana između 152
prijavljena rada. Ukupno je prikazano
čak sedam sati i pedeset četiri minute
filma i videa, pa se dječje stvaralaštvo
ponovno dokazalo i kao jedna od većih
hrvatskih filmskih produkcija. Neki od
viđenih filmova pokazali su i zavidnu
kvalitetu, posebno kad se imaju u vidu
poslovično slabi producentski uvjeti,
manje kvalitetna oprema, stalni nedostatak novca, a u nekim sredinama čak
i nerazumijevanje smisla i vrijednosti
dječjeg stvaralaštva.
Ocjenjivački sud djece koji je ove
godine bio sastavljen od učenika zagrebačke Osnovne škole Josipa Jurja
Strossmayera, pod vodstvom Zorice
Klinžić, dodijelio je deset jednakopravnih nagrada filmovima Baka muholovka (animirani) ŠAF Čakovec,
Klik (igrani) FKVK Zaprešić, Linija
(animirani) Narodno sveučilište Dubrava-Škola crtanog filma, Zagreb,
Ljubitelji kave (reportaža) OŠ Antuna i Stjepana Radića, Gunja i MMC
Studio kreativnih ideja, Gunja, Mito
i korupcija (igrani) FKVK Zaprešić,
Nona i komp (ne)idu zajedno (igrani)
OŠ Vladimira Nazora, Rovinj-Videodružina Nazorwood, Paljenje kreča
(dokumentarni) OŠ fra Kaje Adžića,
Pleternica/KK Zlatna dolina, Sjaj rudeške zvijezde (dokumentarni) OŠ
Rudeš, Zagreb/Videodružina Hodači
po žici, Sunce (ostale vrste) OŠ Gornji
Mihaljevac, Gornji Mihaljevac i Žablji zbor (animirani) Centar za mladež
i FKVK Zaprešić.
Ocjenjivački sud odraslih, koji je radio u sastavu Neven Hitrec, predsjednik te Maja Flego, Krešimir Mikić,
Milan Trenc i Slaven Zečević, svojih
je deset jednakopravnih nagrada dodijelio filmovima Antuntun (animirani),
OŠ Petra Zrinskog, Zagreb, ...kad razgovor trčeći stoji..., (igrani), OŠ Antuna Nemčića Gostovinskog, Koprivnica/FVD Mravec, Klik (igrani), FKVK
Zaprešić, Ljubitelji kave (reportaža),
OŠ Antuna i Stjepana Radića, Gunja i
MMC Studio kreativnih ideja, Gunja,
Mito i korupcija (igrani), FKVK Zaprešić, Nona i komp (ne)idu zajedno
igrani), OŠ Vladimira Nazora, RovinjVideodružina Nazorwood, Podmornica (animirani), Škola animiranog
filma Čakovec, Sjaj rudeške zvijezde
(dokumentarni), OŠ Rudeš, Zagreb/
Videodružina Hodači po žici, Trnoružica (animirani), OŠ Jurja Šišgorića,
Šibenik i Žablji zbor (animirani), Centar za mladež i FKVK Zaprešić.
Ocjene oba ocjenjivačka suda podudarile su se u čak šest filmova, pa
je tako nagrade na 48. reviji hrvatskog
filmskog i videostvaralaštva djece,
umjetničke radove učenika OŠ Rudeš, knjige u izdanju Naklade Ljevak
odnosno Hrvatskog filmskog saveza
te desetodnevni boravak na filmskim
radionicama u Kraljevici, u ljeto 2011.
godine za po dva učenika iz svake
škole ili kluba, čiji su filmovi osvojili nagradu, dobilo ukupno četrnaest
dječjih filmova. Među nagrađenima
je šest animiranih, četiri igrana, dva
dokumentarna filma, jedna reportaža i
jedan rad iz kategorije ostale vrste.
Dominacija animiranih filmova bila
je očita i prije početka Revije, jer je
među 94 rada u službenoj konkurenciji bilo čak 55 animiranih. Vrijedi
napomenuti da je izričaj u njima veoma različit, da su pristupi drugačiji, a
kvaliteta raznolika, no činjenica je da
učenici osnovnih škola kao autori svojih filmova sve više odabiru animaciju,
a očigledna je i potreba za brojnim radionicama animiranog filma na kojima
će nove spoznaje o animaciji dobiti i
voditelji školskih filmskih skupina i
djeca koja se žele filmski izražavati
animacijom.
Iduća, 49. revija hrvatskog filmskog
i videostvaralaštva djece održat će se
2011. godine u Varaždinu.
Duško Popović
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
9
www.skolskenovine.hr
HODANJEM PROTIV PRETILOSTI U ŠKOLSKE DJECE
Čitava generacija
pet trećih razreda
OŠ Eugena Kumičića u Velikoj Gorici
uključila se u međunarodnu akciju
Svjetski dječji izazov, tijekom kojeg
će nositi pedometre,
koji će brojati njihove korake i uspoređivati njihovo dnevno
kretanje s djecom iz
SAD-a i Australije,
a sve u svrhu borbe
protiv prekomjerne
debljine u školskom
uzrastu
Piše Branko NAĐ
D
ječja pretilost predstavlja jedan od najozbiljnijih problema i izazova javnog zdravstva, upozorava Svjetska zdravstvena
organizacija. Svijet je zahvatila prava
epidemija pretilosti u školskom uzrastu i gotovo trećina djece koja živi u
razvijenim zemljama prekomjerne je
tjelesne težine ili su pretila. Nažalost,
vrlo je izvjesno da će ta djeca ostati
pretila i tijekom kasnije životne dobi,
što uvelike povećava rizik od razvoja
mnogih bolesti, od mentalnih preko
raka do dijabetesa tipa II i kardiovaskularnih bolesti, što pak vodi do povećanog rizika od prerane smrtnosti.
Nasreću, Hrvatska još nije potpuno zahvaćena tom epidemijom, naša
djeca još uvijek više jedu domaću,
kuhanu hranu nego brzu i više borave
na svježem zraku nego djeca zapadnjaka, čiji se dan uglavnom sastoji od
sjedenja u školi i boravka pred televizorom odnosno računalom.
Ipak, i kod nas postoji nezanemariv
broj pretile djece. I dok ona sama najčešće trpe određenu vrstu vršnjačkog
nasilja, svi znamo da djeca školske
dobi znaju biti okrutna prema drukčijima, naročito prema debeljucama,
mišljenja smo da obrazovni, pa onda
i zdravstveni sustav ne čini dovoljno
po pitanju prevencije dječje pretilosti. Mnoge škole još nemaju sportsku dvoranu, samim time ni uvjeta
za kvalitetno provođenje nastave
tjelesne i zdravstvene kulture. Prema podacima Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, od ukupno 876
osnovnih matičnih škola u Republici
Hrvatskoj, njih 270 nema sportsku
dvoranu, a 160 nema sportskog igra-
Velikogorički mališani
broje svoje korake
Svaki učenik dobiva pedometar, odnosno brojač koraka kojeg nose za pojasom koji broji njihove
korake tijekom dana. Koraci se pretvaraju u kilometre putem unosa u računalo i svaki razred
prati svoj napredak putem virtualnog puta svijetom. Prosjek koraka unosi se na internetsku
stranicu Global children’s challenge, tako da razred djeluje poput ekipe. Globalno virtualno
putovanje počinje na slapovima Niagare, a njihovi koraci dovode ih na različita mjesta u svijetu
lišta. Među 391 hrvatskom srednjom
školom 175 ih nema dvoranu (pa
mnoge škole koriste zajedničku dvoranu s nekom drugom školom), dok
207 škola nema ni sportsko igralište.
S druge strane, nerijetko smo posjetili neku od školskih kuhinja, gdje
Ravnateljica škole
Snježana Pavić
nam kuharice na pitanje što djeca
najviše vole jesti bez imalo zadrške
odgovaraju - pizzu i pomfrit. Dakle,
dva jela koju su klasična primjerak
brze hrane, a koja ne bi smjela biti
na školskom jelovniku.
Virtualno pješačenje
oko svijeta
Pretilost kod školske djece je iznimno loša. Istraživanja stručnjaka
kineziologa pokazuju da su funkcionalne sposobnosti učenica drugog
razreda gimnazije na razini funkcionalnih sposobnosti djevojčica drugog
razreda osnovne škole. Zbog svih
su se tih podataka u Svjetski dječji
izazov, kojim se brojanjem dječjih
koraka potiče tjelesno kretanje i rekreacija, uključila i djeca OŠ Eugena
Stevo Pribić, nastavnik TZK-a
u OŠ Eugena Kumičića:
- Ovdje radim 32 godine i mogu reći da uvijek ima djece koja nastoje izbjeći nastavu tjelesnog, vjerojatno upravo zbog pretilosti i prekomjernih kilograma, koji su im ozbiljna prepreka u svladavanju nekih
zadataka iz plana i programa, poput penjanja po užetu. Međutim,
tijekom godina sam shvatio da kao nastavnik ne smijem biti rigidan i
isključiv, već im nudim alternativu. Dakle, za elemente tjelesnoga koji
su programu za, primjerice, djecu od petog do osmog razreda, a koje
zbog pretilosti nisu u stanju izvesti, nudim im najobičnije džogiranje.
Tako im dajem priliku da zarade svoju ocjenu, a s druge ih strane motiviram da se ipak kreću, rekreiraju, pa možda i dugoročno rješavaju
svoj problem prekomjerne težine. Možda bi ovakav model alternative
u nastavi tjelesnog mogli primijeniti i drugi nastavnici TZK, pa neće
biti izbjegavanja tjelesnog, barem ne zbog pretilosti!
Kumičića.
Iako je, naravno, na roditeljima
najveći dio odgovornosti za povećanu pretilost u školskom uzrastu svoje
djece, ona velik dio dana provode u
školi. Zbog toga i sustav obrazovanja
mora preuzeti odgovornost. Svjesni su toga u ovoj goričkoj školi, pa
diljem svijeta, poput Brazila, Čilea,
Fidžija, Indije, Njemačke, SAD-a,
Australije, Vijetnama. Razvoj medija i tehnologije uopće rezultirao je
sjedećim načinom života. Uočeno je
da su nam djeca više pred televizorima i računalima nego u parkovima
pa je na temelju toga pokrenut ovaj
Tzv. pedometri broje svaki dječji korak
su u akciju koja počinje 29. rujna i
traje do 17. studenoga uključili 114
učenika svih pet trećih razreda, dakle cijelu generaciju svojih trećaša.
Ujedno su jedini sudionici akcije iz
Hrvatske, govori nam ravnateljica
škole Snježana Pavić:
- Imali smo sreću da je Roberta
Čirjak, majka jedne naše učenice,
čija je tvrtka uključila svoje zaposlenike u taj projekt, nastojala uključili
i razred svoje kćeri. Budući da, pak,
naša škola ima običaj u sve projekte
uključili barem cijelu generaciju nekog uzrasta, kako bi sva djeca doživjela isto, tako smo uključili svih pet
trećih razreda.
Svjetski dječji izazov obuhvaća čak
2615 razreda iz dvadesetak zemalja
koristan, zdrav, ali i poučno-zabavan
projekt temeljen na brojanju dječjih
koraka.
Svaki učenik dobiva pedometar,
odnosno brojač koraka kojeg nose za
pojasom, a koji broji njihove korake
tijekom dana. Koraci se pretvaraju u
kilometre putem unosa u računalo i
svaki razred prati svoj napredak putem virtualnog putovanja svijetom.
Prosjek koraka unosi se na internetsku stranicu Global children’s challenge, tako da razred djeluje poput
ekipe; nije važno koliko je koji učenik napravio koraka, već se računa
prosjek razreda. Globalno virtualno putovanje počinje na slapovima
Niagare, a njihovi koraci dovode ih
na različita mjesta u svijetu. Svaka
nova lokacija na koju razred dolazi
prezentirana je uz fotografije te niz
informacija o životu u tom gradu ili
mjestu.
Učiteljica Stanka Čirjak, koja
brine o 3.c razredu, govori nam da
su djeca s oduševljenjem prihvatila
pedometre:
- Pokazali su veliko zanimanje za
cijeli projekt, jer će se na ovaj način
više kretati, u cilju postizanja čim
boljeg rezultata u natječaju, ali i poboljšanja njihova zdravlja. A učit će i
o zdravim prehrambenim navikama,
zdravom životu kroz svakodnevne
tjelesne vježbe. Učit će i o mnogim
zemljama, gradovima u svijetu, upoznati se s mnogim kulturama. Dakle,
osim tjelesnog, bit će tu i geografije,
povijesti, prirode i društva - prava
integrirana nastava u svjetskim razmjerima!
Lokalna zajednica
mora poticati na
rekreaciju
Uz nju, učenike trećih razreda na
ovaj svjetski natječaj u hodanju vode
razrednice Valerija Miletić (3.a),
Danijela Faber (3.b), Nevenka Tomec (3.d) i Vesna Kermer (3.e).
- Moram ovom prilikom pohvaliti svoj kolektiv. Jer, projekt ipak
predstavlja dodatno opterećenje za
učiteljice trećih razreda. Svaki dan
treba zbrojiti sve te silne korake koje
učenici naprave, podijeliti i napraviti
prosjek, s djecom proći internetske
stranice i odredišta. No, kao i kod
drugih projekata, uvijek smo složni,
puni entuzijazma, i nikad se nitko ne
štedi ni ne pokušava izvući iz neke
školske aktivnosti, napominje ravnateljica Pavić.
Govori da se u školi i inače puno
pažnje pridaje tjelesnom zdravlju i
rekreaciji, pa je i školska sportska
dvorana zauzeta svaki gotovo do ponoći, s podmlatkom velikogoričkih
sportskih klubova. Prošle su godine
kompletno obnovili dvoranu, u suradnju s košarkaškim klubom Velika
Gorica uspjeli su donacijom dobiti
600 četvornih metara novih parketa.
- Našu školu pohađa i dvoje slijepe
djece integrirane u redovnu nastavu,
i na taj smo način povezani s udrugom invalida Uspon. Zato smo tijekom obnove dvorane uspjeli urediti
i jednu manju dvoranu na korištenje
velikogoričkim osobama s invaliditetom. S tom smo dvoranom ujedno
dobili prostor gdje učenici nižih razreda mogu održavati i treći sat tjelesnog tjedno. Školu ukupno pohađa
937 učenika i svi imaju barem dva
sata tjelesnog tjedno, kazala nam je
Pavić i pojasnila da Velika Gorica
često organizira akcije pješačenja za
sve gradske osnovnoškolce, i to je
dobar način da se promovira fizičko
kretanje i rekreacija kao oblik zdravog života.
- Možda bi i drugi gradovi i mjesta
tako organizirano morali promovirati
rekreacijska kretanja, pješačenje, primjerice na neka atraktivna odredišta,
izletišta, tamo napraviti međuškolska
ili međugradska natjecanja i susrete.
Na taj bismo način djeci pokazali da
rekreacija u prirodi može biti itekako
zabavna, mnogo zabavnija od sjedenja pred televizorom ili računalom,
zaključuje ravnateljica OŠ Eugena
Kumičića u Velikoj Gorici.
aktualno praksa
odgojno-obrazovna
10
www.skolskenovine.hr
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Podsjetnik - Ustroj nastave po sustavu specijaliziranih učionica
Kad je Dubrovnik
poučavao Europu
Prošlo je 35 godina od kada je prvi put
u Hrvatskoj - u Osnovnoj školi Lapad u
Dubrovniku - a moglo bi se reći i u Europi, izgrađen školski prostor za izvođenje
nastave po sustavu specijaliziranih
učionica
Piše Ivo Karač
profesor pedagogije, prosvjetni
savjetnik u miru
O
rganizacija nastave po
sustavu specijaliziranih
učionica pridonijela je
postupnom nestajanju klasičnih
učionica u kojima su učenici od
petog do osmog razreda stalno
boravili, nego su sada za svaki
nastavni sat prelazili iz jedne
učionice u drugu, ovisno o tome
koji predmet imaju po rasporedu. To su bile specijalizirane
učionice, s nastavnim sredstvima i opremom upravo za određeni predmet, koja je sada bila
na dohvat ruke i nastavnicima i
učenicima.
Sve su te školske zgrade, izgrađene za potrebe organizacije nastave po sustavu specijaliziranih
prostora, a pedagoške programe
(projektne zadatke) izrađivao je
autor ovoga članka na temelju
kojih su arhitekti u projektnim
organizacijama projektirali školske zgrade.
Ta je inovacija imala odjeka i
u inozemstvu pa su mnoge skupine stručnjaka iz Švedske, Norveške i drugih zemalja posjetile
Osnovnu školu Lapad u Dubrovniku kako bi iskustva iz te škole
prenijeli u svoje zemlje.
Izgradnja
suvremenoga
školskog prostora
Uspješnu izgradnju školskog
prostora moguće je ostvariti uz
suradnju investitora, urbanističkih službi, projektantskih organizacija, građevinske operative,
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje. Samo se prividno čini da realizacija takvog
koncepta prostora traži mnogo
veća financijska ulaganja. Međutim, taj se problem rješava u
ekonomskim i dostupnim relacijama putem racionalnije nastave po sustavu specijaliziranih
učionica. Poznato nam je da se
u “tradicionalnoj školi“, u kojoj
se izvodi nastava na klasičan način, ne koriste matične učionice
kada se učenici nalaze u radio-
Specijalizirane učionice i “kabineti“ već su odavna zaživjeli u hrvatskome školstvu
nicama, laboratorijima, kabinetu
za domaćinstvo, dvoranama za
tjelesni odgoj, prostorijama za
likovni odgoj i slično.
Suvremeni oblici
nastave
Naime, kada se izvodi nastava
klasičnim načinom, potrebno je
mnogo više prostorija nego što
ima razrednih odjela. Međutim,
za rad po sustavu specijaliziranih prostora potrebno je samo
toliko radnih prostora koliko
ima razrednih odjela. Takve
uštede omogućuju izgradnju
dodatnih prostorija za druge
potrebe, primjerice za primanje
roditelja i davanje informacija
kao i za održavanje predavanja
za više razrednih odjela, prostore za grupni, individualni i
praktični rad te drugih prostora
potrebnih suvremenoj školi.
Osnovna arhitektonska koncepcija prostora za izgradnju
suvremene škole treba polaziti
od bitnih načela koja će omogućiti, prigodom izrade projektnih
rješenja, mogućnost dogradnje i
proširenja škole, odnosno adaptaciju postojećeg prostora koji
će odgovarati budućim odgojno-obrazovnim zadacima škole i sigurno sasvim drukčijim
oblicima rada. U tu svrhu treba
osigurati potrebne površine zemljišta. Sva su dosadašnja istraživanja pokazala da se projek-
Samovrjednovanje rada u školama za strukovno obrazovanje (1)
Kvaliteta u prvome pl
Piše Vlado Luburić
viši školski savjetnik u miru
U
procesu pristupanja Europskoj Uniji i prateći
pravce razvoja obrazovnih sustava u Europi i svijetu,
Hrvatska je prepoznala potrebu preobrazbe i razvoja svoga
odgojno-obrazovnog sustava te
je donijela strateški dokument
Plan razvoja sustava odgoja i
obrazovanja 2005.-2010. kao
polazne osnove za promjene u
sustavu gdje je jedan od ključnih
razvojnih prioriteta poboljšanje
kvalitete i učinkovitosti odgoja
i obrazovanja koji, uz ostalo,
uključuje i razvoj sustava vanjskog vrjednovanja obrazovanja
te razvoj sustava samovrjednovanja rada, koji se odnosi na
mjerenje stupnja kvalitete svih
sastavnica kurikuluma, kako bi
se razvijala i poboljšala učinkovitost praćenja postignute razine
znanja i umijeća, ukupnog praćenja rada škola i rada odgojnoobrazovnih djelatnika.
Donošenjem Državnog pedagoškog standarda, Nacionalnog
okvirnog kurikuluma, Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o
strukovnom obrazovanju stvo-
rena je podloga za provedbu
vrjednovanja i samovrjednovanja rada škola kao jedne od ob-
veznih i važnih pretpostavki za
unaprjeđivanje kvalitete odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju,
samovrjednovanje se provodi za
sljedeća ključna područja: planiranje i programiranje rada,
poučavanje i podrška učenju,
postignuća polaznika, materijalni uvjeti i ljudski potencijali,
profesionalni razvoj zaposlenika, međuljudski odnosi u školi,
rukovođenje i upravljanje te
suradnja s dionicima u procesu
odgoja i obrazovanja.
Samovrjednovanje je postupak kojim se vrjednuje vlastiti rad tražeći odgovor na tri
osnovna pitanja: Koliko je dobra naša škola? Kako to znamo?
Što treba poduzeti da naša škola
bude još bolja? Da bi se spoznala kvaliteta rada škole, potrebno
je utvrditi: uvjete u kojima škola radi (kadrovske, materijalno-tehničke, prostorne, financijske, zakonodavne i druge),
procese koji se u školi odvijaju
(nastavne, upravljačke i ostale),
kvalitetu kadrova (strukovnu,
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
aktualno praksa
odgojno-obrazovna
Prosvjetni savjetnik za opći razvoj nekadašnjega Zavoda za
školstvo Split Ivo Karač bio je zadužen za osnovno školstvo
na području Općine Dubrovnik, a glavna mu je preokupacija bila ustroj nastave po sustavu specijaliziranih učionica. U
to vrijeme, sedamdesetih godina prošloga stoljeća, počeo je
izrađivati pedagoške programe za suvremenu organizaciju
nastave po sustavu specijaliziranih učionica, na čemu su se
zasnivali i projekti novih školskih zgrada koje su se tada gradile. Prvi takav program izradio je prije više od 35 godina prigodom izgradnje zgrade Osnovne škole Lapad u Dubrovniku,
a zatim izrađuje pedagoške programe kao osnovu na temelju
koje su arhitekti projektirali druge školske zgrade na području
Dubrovnika i drugdje po cijeloj Hrvatskoj.
tiranje školskog prostora mora
bitno razlikovati od postojećih
iskustava zasnovanih na praksi
“stare škole“.
Suvremeni oblici nastave traže projektna rješenja s fleksibilnim prostorima što će se koristiti prema rotirajućem sustavu
i prema različitim potrebama
u određenoj situaciji. S tim ciljem treba u pravilu osigurati mogućnost spajanja većeg
broja manjih prostorija u veliku i suprotno - veću prostoriju
efikasnim načinima pretvoriti
u manje. Svakako da će dobra opremljenost svih prostora
određenim sustavom instalacija
i mogućnost centralnog upravljanja uređajima putem razvoda
mnogo pridonijeti uspješnom
realiziranju novih oblika rada u
njima.
Arhitektonsko-građevinskim
rješenjima treba osigurati višestruko korištenje komunikacijskih površina i njihovo smještanje u određene prostorne
organizacije. Treba osigurati
prostore za cjelodnevni boravak
učenika.
Načela koja
treba poštivati
Na temelju navedenih postavki i jasno izraženih zahtjeva da
će se nastava u našoj suvremenoj školi organizirati po sustavu
specijaliziranih učionica, pri
izradi projekta treba osigurati
objektivnu znanstvenu verifikaciju izgradnje prostora u skladu
sa zahtjevima suvremene škole,
polazeći od ovih načela:
anu
metodičku, didaktičku, etičku
i osobnu kvalitetu) te ishode
ili rezultate koje škola postiže.
U ulozi ocjenjivača rada škole
odgovor na postavljena pitanje
mogu dati: nastavnici, učenici,
roditelji te zainteresirani partneri iz lokalne sredine iz čijih
radova školski odbor imenuje
Povjerenstvo za kvalitetu.
Da bi proveli postupak samovrjednovanja rada škole, članovi Povjerenstva moraju znati
KOGA, ŠTO, KADA i KAKO
vrjednuju i s time upoznati sve
dionike te na temelju odgovarajućih pokazatelja procijeniti
rezultate rada škole. Za provedbu samovrjednovanja rada
škole Povjerenstvo za kvalitetu
treba svako zakonom zadano
ključno područje raščlaniti na
odgovarajuće elemente s pripadajućim pokazateljima koji
će se pojedinačno vrjednovati. Povjerenstvo izrađuje plan
koji sadrži: aktivnosti tijekom
samovrjednovanja, vrijeme i
način provedbe za svako ključno područje, izbor tehnika i
instrumenata za samovrjedno-
Za razrednu nastavu treba osigurati prostor po načelu univerzalnih matičnih učionica koje
treba prostorno oblikovati tako
da omoguće ostvarivanje zadataka predviđenih nastavnim planom i programom. Taj prostor
treba biti povezan s prostorom
za više namjena.
Za predmetnu nastavu treba
projektirati prostor za rad po
sustavu specijaliziranih prostorija koje se opremaju, prema zahtjevima određenog predmeta,
nastavnim sredstvima i pomagalima. Svaka specijalizirana
učionica ima svoj kabinet koji je
u funkcionalnoj vezi, kako bi se
u njima bez teškoća ostvarivala
neposredna priprema nastavnog
procesa, osobito priprema eksperimentalnog rada.
Sve ostale prostore, koji moraju biti prilagođeni novim zahtjevima škole, potrebno je osigurati
putem fleksibilnih prostornoprogramskih rješenja i slobodnih
konstruktivnih sustava, koji će
omogućiti elastično prilagođavanje prostora školske zgrade
novim nastavnim tehnologijama.
Izvedbom i opremanjem svih
specijaliziranih prostora treba
omogućiti primjenu suvremenih
oblika nastave i prema potrebi
brzu promjenu metoda rada.
Naglasak je, prema tomu, na
fleksibilnosti prostora koji će
se koristiti prema rotirajućem
sustavu za različite potrebe u
određenoj situaciji, odnosno na
izgradnji prostora koji će biti u
skladu s oblicima rada u budućnosti i drukčijom tehnologijom.
vanje, prikupiti i analizirati
odgovarajuću dokumentaciju,
plan neposrednih uvida u rad
svih dionika u školi, razgovore
s dionicima iz školskog okruženja i drugo.
Nakon snimljenog stanja
Povjerenstvo kvantitativnom i
kvalitativnom analizom utvrđuje postignuća za svaki pokazatelj pomoću jasne i precizno unaprijed dogovorene
ljestvice razine postignuća te
na temelju činjenica, a ne dojmova, utvrđuje primjere dobre
prakse, pokazatelje koji su na
zadovoljavajućoj razini i pokazatelje koje treba unaprijediti.
Na temelju dobivenih rezultata
Povjerenstvo izrađuje izvješće
koje dostavlja stručnim tijelima
u školi i školskom odboru koji
na temelju izvješća izrađuju
akcijski plan za unapređivanje
rada škole koji sadrži aktivnosti na temelju prioriteta, ciljeve,
nositelje, vremensku dinamiku
i način praćenja ostvarivanja
akcijskog plana.
(Kraj sljedećem broju)
11
www.skolskenovine.hr
UpoznajMO sebe! (4)
Vrline dobroga
učitelja
Ne smijemo zaboraviti da je upravo
škola mjesto gdje bi se naša djeca
trebala učiti na primjerima našeg
ponašanja. Za katedrom nam nije
potrebno samo znanje nego i vrline!
Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša
psihoterapeut i komunikolog
F
ilozof André ComteSponville definira vrlinu
kao posebnu sposobnost,
koja se ne troši upotrebom, a
nužna je za dobro postojanje i
djelovanje. U našem slučaju to
je sposobnost da dobro djelujemo u razredu, u školi. Vrline
nas čine dobrim učiteljem. Pokušajmo razmisliti i osvijestiti
svoju razdaljinu od njih!
Uljudnost je početak svake
vrline, a ne zamjena za druge.
Vrlinu čini prihvatljivom, poželjnom. Bez vjernosti nema
pravednosti, mira, slobode i
istine. Njezina vrijednost ovisi
o njenom objektu. Suprotnost
joj je egoistična kolebljivost,
neodržavanje zadane riječi.
Razboritost je preduvjet vrijednosti vrline. Razmišljamo
o mogućim posljedicama svog
djelovanja. Bez nje vrline postaju antivrline. Ona je praktična mudrost djelovanja. Određuje koje želje treba zadovoljiti
i kako. Ona je princip realiteta,
ponašanje na razumni način.
Ukazuje što treba raditi, a što
zanemariti. Čuva moral od fanatizma. Bez nje vrlina je slijepa i besmislena.
Umjerenost je mjera u željama. Omogućuje da s malim
možemo biti zadovoljni. To je
umijeće uživanja, začin užitaka. Smionost je kombinacija
inteligencije i snage. Bez nje
je vrlina bez koristi i snage.
Uključuje odlučivanje i djelovanje. Individualna je i osobna.
Ne smije biti bez mjere. Jednako je velika u izbjegavanju
kao i svladavanju opasnosti.
Pravednost je zakon vrlina.
Pripada odnosu prema drugima. Iz ljubavi činiti nepravdu
je nepravedno.
Velikodušnost je subjektivna, individualna, emocionalna
vrlina. Pripada zakonu ljubavi,
morala i solidarnosti. Uzdiže
nas prema drugima i prema
nama samima. Uživljavanje
je sudjelovanje u problemima
drugoga, oblik suosjećanja u
boli i žalosti, suprotno tvrdoći,
okrutnosti, hladnoći, ravnodušnosti, bezosjećajnosti, egoizmu. Opraštanje je duhovna
vrlina. Treba se odreći osvete;
nadvladati ljutnju i opravdanu
mržnju, potrebu za osvetom i
kažnjavanjem. Pomaže povrijeđenom i oštećenom. Oprašta
se toliko koliko se voli. Kada
bi shvatili, ne bi mogli osuđivati. Zahvalnost je najugodnija vrlina, sekundarni užitak
koji produžuje primarni; uzvratni dar bez gubitka, zadovoljstvo za zadovoljstvo, sreća za sreću; uzvraćena radost
i ljubav. Potiče na aktivnost
onoga koji ju je izazvao. To
je želja obradovati onoga koji
je nas obradovao; obostrana
ljubav. Treba u drugome, a ne
samo u sebi vidjeti uzrok svoje
radosti. Samokritičnost je vrlina skromnosti. Tko se hvali
svojom poniznošću, otkriva da
mu manjka. Čini vrline diskretnim. Ne da ne znamo što smo
nego da znamo i priznajemo
što sve nismo. Ona je oblik ljubavi prema istini. Voljeti treba
istinu više nego sebe. Više je
spoznaja nego vrlina. Ljubiti
se mora ili istinu ili sebe. Svaka spoznaja je povreda našeg
narcizma. Treba se osloboditi
iluzija. Bez te vrline drugoga
promatramo samo kao objekt
ili kao neprijatelja.
Jednostavnost je najrjeđa
vrlina. Jednostavan sebe prihvaća kakav jeste, ne hvali
se niti prezire. Živi kao što i
diše, bez napora i slave, bez
naprezanja i srama. To je samo
postojanje bez dodatka, laži,
pretjerivanja, velikih gesta.
Ona je suprotnost dvoznačnosti, kompliciranosti, oholosti.
Nije naivnost, okolišanje, snobizam. Vrlina je toliko stvarna
koliko je jednostavna. Sve je
jednostavnije nego što se misli
i lakše nego što se shvaća. Inteligencija je umjetnost komplicirano svesti na jednostavno,
a ne obrnuto. Odbacuje svako
nekorisno razmišljanje o sebi i
svojim postupcima. Ništa se ne
prešućuje, da bi održali umjetnu vanjštinu. Bezbrižna, ali ne
bez briga. Bavi se stvarnošću,
a ne sobom. Hinjena jednostavnost je fina prijevara. Jednostavan ništa ne radi “kao da“, ne
misli na sebe, ne ljuti se, nema
zakulisne misli.
Tolerantnost je nužna kada
manjka znanje. Naše neznanje
je veće nego znanje. Sve što
znamo ovisi direktno ili indirektno o nečemu što ne znamo.
Treba se odreći dijela svoje
moći, prisilnih sredstava i ljutnje. Ne treba zbog tolerancije
prestati voljeti istinu. Važna
je kada se radi o subjektivnim
mišljenjima, nesigurnom uvjerenju. Pa ma kako bili uvjereni da imamo pravo, moramo
dozvoliti da nismo u stanju to
dokazati i da smo slični protivniku, koji je jednako uvjeren.
Ne možemo prisiliti nikoga da
misli drukčije nego što misli,
da prihvati kao istinu što smatra neistinom. Netolerantnost
nas čini glupim, a glupost netolerantnim. Tolerantnost je suprotnost fanatizmu, sektaštvu,
autoritarizmu.
Blagost je smionost bez nasilja, jakost bez tvrdoće, ljubav
bez srdžbe. Ona je prihvaćanje,
uvažavanje; s valovima plivati
umjesto protiv valova se boriti. Ona je suprotnost nestrpljivosti, krutosti, naglosti. Ona
znači brinuti za svoje dobro s
najmanjom mogućom štetom
za drugoga.
Iskrenost je poštenje, autentičnost, usklađenost djela i riječi s nama samima. Znači govoriti o onome u što vjerujemo.
Ona je suprotnost laži, hinjenju, dvosmislenosti, osobnom
i javnom obliku neiskrenosti.
Ono što kažemo, treba odgovarati onome što mislimo. Nalazi
se između hvalisanja i bagateliziranja, pretjeranog naglašavanja i prešućivanja, lažne slave i
lažne skromnosti. Volimo sebe
kakvi jesmo, kakvi se poznajemo, a ne kakvi želimo izgledati
i pokazati se.
Kako stojimo s navedenim
vrlinama u razredu pred učenicima? Ne smijemo zaboraviti, da je upravo škola mjesto
gdje bi se naša djeca trebala
učiti na primjerima našeg ponašanja opisanim vrlinama. Za
katedrom nam nije potrebno
samo znanje nego i vrline!
(U sljedećem broju: Zamke,
zablude i preporuke)
12
www.skolskenovine.hr
odgojno-obrazovna
aktualno praksa
KURIKULUM - Tematska bibliografija
Nastava u muzeju
S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjetnih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo
bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma
Velikani hrvatskoga
prirodoslovlja
Pedagogija i teorija kurikuluma (3)
Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar
•
Pastuović, N. (2005). Teorija kurikula, nacionalni obrazovni standard i katalozi znanja. Metodika (Zagreb), Vol. 6, br. 10, str. 11–21.
Katalozi znanja i teorija kurikuluma (kurikulum kao sustav). Katalozi
znanja i nacionalni obrazovni standard. Pojam kompetencije. Ključne
kompetencije; ključne kompetencije i programiranje osnovnog obrazovanja u Austriji.
Poljak, V. (1984). Didaktičke inovacije i pedagoška reforma škole.
Zagreb: Školske novine, str. 72–75.
Curriculum i njegovo tumačenje.
Poljak, V. (1990). Reforma škole razmatrana s pozicija curriculuma. U: Epistemološki problemi odgojno-obrazovnog transfera. Ur.
G. Bosanac, B. Baranović, J. Goja, V. Poljak. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, str. 75–112.
Povijesna geneza curriculuma. Struktura curriculuma. Bitni aspekti
curriculuma: ciljevi odgoja i obrazovanja, sadržaji odgoja i obrazovanja, metodologija rada, metodika rada. Nositelji curriculuma. Vrste
curriculuma. Strukturne komponente curriculuma: analiza društvene
situacije i utvrđivanje društvenih potreba u odgoju i obrazovanju,
programiranje odgoja i obrazovanja, planiranje i pripremanje za nastavu, izvođenje nastave. Vrednovanje rezultata curriculuma.
Previšić, V. (2005). Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Pedagogijska istraživanja (Zagreb), II, br. 2,
str. 165–173.
Pojmovno-sadržajna određenja. Kurikulum: zašto-tko-kako. Nacionalni odgojni i školski kurikulum.
Previšić, V. (2007). Pedagogija i metodologija kurikuluma. U: Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Ur. Vlatko Previšić. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, str. 15–33.
Pojmovna, povijesna i teorijska polazišta. Kurikulum suvremenog
odgoja obrazovanja i škole. Metodološke poteškoće u izradi kurikuluma. Okviri i standardi nacionalnog kurikuluma.
Previšić, V. (2005). Kurikulum se ne izvodi iz obrazovnih standarda [Razgovor s M. Flego]. Školske novine (Zagreb), 4. listopada
2005., br. 30, str. 3.
Struktura kurikuluma. Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Bolonjski proces.
Previšić, V. (ur.). (2007). Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Rezultati rada na projektu Metodologija i struktura nacionalnog kurikuluma u Zavodu za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu. Knjiga sadrži deset autorskih studija: Vlatko Previšić:
Pedagogija i metodologija kurikuluma (str. 15–31), Marko Palekčić:
Od kurikuluma do obrazovnih standarda (str. 35–92), Slavica Bašić:
Obrazovni standardi – didaktički pristup metodologiji izrade kurikuluma (str. 103–130), Dijana Vican, Ladislav Bognar, Vlatko Previšić:
Hrvatski nacionalni kurikulum (str. 137–173), Arjana Miljak: Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja (str. 177–213),
Vladimir Jurić: Kurikulum suvremene škole (str. 217–261), Milan
Matijević: Evaluacija u nastavnom kurikulumu škole (str. 267–300),
Ana Sekulić-Majurec: Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma (str. 305–328),
Neven Hrvatić, Elvi Piršl: Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja
(str. 333–352), Ante Žužul: Udžbenik u nacionalnom kurikulumu (str.
357–365)
Rosandić, D. (1992). Znanošću do novog hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava: Teorija curriculuma. Školske novine (Zagreb), 4.
veljače 1992., br. 6, str. 6.
Ustrojstvo kurikuluma. Predmetni kurikulum. Interdisciplinarno/
transdisciplinarno utemeljenje kurikuluma. Metodički model u interdisciplinarnom kurikulumskom obzorju.
Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori: prinosi metodici hrvatskog jezika i književnosti. Zagreb: Školske novine.
Teorija curriculuma. Recepcija teorije curriculuma u nas. Tumačnje
termina curriculum. Curriculum i program. Ustrojstvo curriculuma.
Predmenti curriculum.
Rosandić, D. (2005). Katalozi znanja bez znanstvene utemeljenosti [Razgovor s I. Rodićem]. Školske novine (Zagreb), 8. ožujka
2005., br. 2542, str. 2.–3.
Katalozi znanja i nacionalni kurikulum. Ustrojstvo kurikuluma:
utvrđivanje društvenih potreba, iskazivanje ciljeva, izbor sadržaja,
organizacija sadržaja, izbor načina učenja, organizacija poučavanja
i učenja, metode vrednovanja. Katalozi znanja i (pre)opterećenost,
europska iskustva.
Slunjski, E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću
– organizaciji koja uči. Zagreb; Čakovec: Mali profesor; Visoka učiteljska škola u Čakovcu.
Od tradicionalne, autoritarne i kontrolirajuće ustanove prema zajednici koja uči. Odnos kurikuluma i odgojne prakse – put razvoja ideje
sukonstrukcije kurikuluma. Dimenzije stvaranja organizacije koja
uči i sukonstruiranje predškolskog kurikuluma.
Šoljan, N. N. (2005). Izrada kataloga znanja bila je suvišan posao
[Razgovor s M. Flego]. Školske novine (Zagreb), 22. ožujka 2005.,
br. 12–13, str. 2–3.
Standardizacija obrazovanja. Teorija obrazovnih reformi. Pomoć
Svjetske banke.
•
•
•
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Izložbom “Od zbirke
do Muzeja...”, željelo
se pokazati i ukazati
na važnost prvih muzejskih mineraloških
i petrografskih zbirki
u Hrvatskoj. Izložen
je tek dio bogatoga
mineraloškoga i petrografskoga blaga
hrvatskog naroda
koje se brižno čuva u
Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
•
•
•
•
•
•
•
Hrvatski prirodoslovni muzej
I
Plakat izložbe
Detalj izložbe dio radnoga
kabineta
mineraloga
Mije Kišpatića
zložba Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja “Od zbirke do Muzeja - iz povijesti Mineraloško-petrografskog odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja“,
autorice Biserke Radanović-Gužvice, više kustosice
Mineraloško-petrografskog odjela Muzeja, ukazuje na
važnost baštine koju su nam u nasljeđe ostavili marljivi, samozatajni utemeljitelji mineralogije i petrografije
u Hrvatskoj. Izložba jednostavnim, ali slikovito dizajniranim postavom akademskih grafičara Maje i Nevena
Šimića daje povijesni pregled razvoja hrvatske mineraloške struke, od prvih prikupljenih uzoraka minerala,
ruda i stijena do današnjih dana.
Razvoj mineralogije i petrografije kao i muzejskih
mineraloško-petrografskih zbirki prezentiran je kroz
rad petorice velikana hrvatske znanosti: Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Gjure Pilara, Mije Kišpatića, Frana
Tućana i Ljudevita Barića, koji su bili nositelji toga razvoja. Svojim radom oni su obilježili ne samo hrvatsku
već i svjetsku mineralogiju i petrografiju te dali velik
doprinos osnutku i razvoju Muzeja. Njihov život i rad predstavljen je izborom najvažnijih
djela, radnim materijalima, starim dokumentima i fotografijama, prikupljenim
mineralima, stijenama, instrumentima
Muzeja. Među ostalim, na
pomoću kojih su istraživali i otkrivali
izložbi se mogu vidjeti i orinove znanstvene spoznaje iz sviBaricit - mineral
ginalne stijene prve erupcije
jeta minerala i stijena, itd.
nazvan u čast
Vezuva iz 79. godine, kao i
Do sada smo u našem Muzehrvatskog
instrumenti za onodobno
ju, kroz razne izložbe, predstavili
mineraloga
istraživanje i otkrivanje noLjudevita Barića
velikane hrvatskog prirodoslovlja
vih znanstvenih spoznaja iz
- Gorjanovića, Vukotinovića i Brusvijeta minerala i stijena što
sinu, pa je zaista hvalevrijedan trud
je osobito zanimljivo učeniciautorice izložbe da ovom izložbom nadopuni taj niz pružajući tako priliku široj javnosti da ma i studentima. Posjetitelje može iznenaditi spoznaja
upozna i ove, javnosti manje poznate ili gotovo nepo- da su neki od prekrasnih minerala izloženih na izložbi
znate, a važne i zanimljive osobe, kao i dio bogate mi- pronađeni na terenima naše domovine, kao i činjenica
neraloške i petrografske baštine koja nam je ostavljena da su fascinantni minerali s poznatih svjetskih nalazišta
izloženi na izložbi, nabavljeni za muzej otkupom još
u nasljeđe.
Uvodni dio izložbe, iako kratak, vizualno je dojmljiv krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zato svakako poi slikovito upućuje na razdoblje početka 19. stoljeća u gledajte ovu izložbu o našem prirodoslovnom nasljeđu,
kojem su nastale prve zbirke minerala i stijena. Bilo je otvorenu do kraja 2010. godine.
Izložba “Od zbirke do Muzeja“ prvi je, uvodni, dio
to vrijeme buđenja nacionalne svijesti, jačanja domoljubnih ideja i stvaranja kulturnog pokreta poznatog kao budućega stalnog postava što ga priprema MineraloškoHrvatski narodni preporod. U tom ozračju narodnoga petrografski odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.
Uz izložbu tiskana je i knjižica čija je autorica takopreporoda, a zahvaljujući entuzijazmu nekolicine ljubitelja prirode, došlo je do stvaranja prvih mineraloških i đer Biserka Radanović-Gužvica. Ta je stručno-popularpetrografskih zbirki, koje su uz ostale zbirke, bile temelj na knjižica posjetiteljima na izložbi koristan vodič kroz
prvom hrvatskom muzeju - Narodnom zemaljskom mu- izložbu, a ostalima zanimljivo i poučno štivo o razvoju
zeju, iz čijih se sljednika s vremenom razvio samostalni hrvatske mineralogije i petrografije. Na kraju knjižice
Mineraloško-petrografski muzej, koji danas nastavlja autorica navodi i kataloški popis izloženih minerala i
svoju djelatnost kao istoimeni Odjel Hrvatskoga priro- stijena, što knjižicu čini zanimljivom i stručnjacima.
Radno vrijeme muzeja je utorkom, srijedom i petkom
doslovnog muzeja.
Ovom je izložbom autorica željela pokazati i ukazati od 10 do 17 sati, četvrtkom od 10 do 20 sati, subotom
na važnost tih prvih muzejskih mineraloških i petrograf- od 10 do 19 sati, i nedjeljom od 10 do 13 sati. Za školskih zbirki. Izložen je tek dio bogatoga mineraloškoga ske grupe osigurana su stručna vodstva. Sve informai petrografskoga blaga hrvatskog naroda koje se briž- cije i dogovore za posjet muzeju možete dobiti na broj
no čuva u depoima Mineraloško-petrografskog odjela telefona 01/4851-700.
Snimila Silvana Sušić
•
Piše Renata Brezinščak
aktualno
regija
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
CRNA GORA
U
13
www.skolskenovine.hr
Rasprava u povodu Nacrta Zakona
o znanstveno-straživačkoj djelatnosti
Poboljšanje konkurentnosti
i podizanje kvalitete
no-istraživačkom ustanovom.
Ocijenjeno je da je suština ovog
Zakona rješavanje pitanja koja
su od kompetencije Ministarstva prosvjete i znanosti te da,
iako Zakon uvodi red u ovaj segment, znanstveno-istraživačke
djelatnosti, ostale aktivnosti iz
područja znanosti koje se u društvu odvijaju mimo programa i
projekata Ministarstva prosvjete
i znanosti ostaju po strani ovoga
Zakona.
Ministarstvu prosvjete i
znanosti Crne Gore održana je završna rasprava
u povodu Nacrta Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, kojoj je, osim predstavnika
Ministarstva, prisustvovalo 14
predstavnika znanstvene zajednice Crne Gore, Crnogorske
akademije znanosti umjetnosti,
Rektorata Sveučilišta Crne Gore,
državnih fakulteta i instituta, kao
i predstavnici jednoga znanstvenog centra iz gospodarskog sektora i jednoga državnog zavoda.
Pripremiti teren
za nova rješenja
Suvremeni trendovi i
bolja konkurentnost
Pomoćnik ministra za znanost,
istraživanje i tehnološki razvoj
prof. dr. Igor Radusinović u
uvodnom izlaganju predstavio
je razloge za donošenje Zakona i
istaknuo najvažnije novosti koje
se njime predviđaju. Smiljana
Prelević, samostalna savjetnica
u Ministarstvu i tajnik Komisije za izradu Zakona, ponudila je
pregled sadržaja Nacrta Zakona
i predstavila prisutnima njegovu
usuglašenost s pravom Europske
unije.
U raspravi je nekoliko sudionika pohvalilo očiglednu usmjerenost Zakona da se utvrde čvršća
pravila za funkcioniranje znanstveno-istraživačke djelatnosti
koja uvode više reda, odgovornosti i brige za kvalitetu znanstvenog rada. Također je naglašeno da Zakon odražava suvremene trendove i s predloženim
novostima nudi novu dimenziju
poboljšanja konkurentnosti te
podizanja kvalitete znanstvenoistraživačkog rada. Pozitivnim
je ocijenjeno i namjera Zakona
Uvođenje instituta centra izvrsnosti u znanstveno-istraživački
sustav značajan je iskorak prema uspostavljanju mehanizama
za podizanje kvalitete i prepoznatljivosti crnogorske znanosti
da definira oblike i široki prostor
djelovanja institucijama izvan
državnog sveučilišta.
Zakon, uz već usvojene podzakonske akte koji će biti primjenjivi njegovim usvajanjem,
vezane uz licenciranje znanstveno-istraživačkih ustanova,
pruža relativno liberalan okvir
za osnivanje i rad znanstveno-
SLOVENIJA
istraživačke ustanove, što je
poticajno za širenje djelatnosti
u nekoliko društvenih sektora.
Prisutni su izrazili suglasnost da
je uvođenje instituta centra izvrsnosti u znanstveno-istraživački
sustav značajan iskorak prema
uspostavljanju mehanizama za
podizanje kvalitete i prepoznatljivosti crnogorske znanosti.
Polemički osvrti odnosili su
se na izostanak uspostavljanja
znanstvenog fonda kao institucije koja bi se bavila financiranjem znanosti, preciznog
definiranja uloge Vijeća za znanstveno-istraživačku djelatnost u
sustavu organa državne uprave,
kao i prevelike uloge države u
upravljanju javnom znanstve-
Zapošljivost mladih
Priprema za traženja posla
Važno je prihvaćanje europskih kompetencija
- komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, vizualna interpretacija i numeričke vještine u matematici, znanost i tehnologija, informacijske i komunikacijske
tehnologije (ICT)
S
a znanjem, iskustvom i vještinama koje mladi ljudi steknu tijekom studiranja podižu svoju razinu
zapošljivosti. Tako su ovog mjeseca u povodu
Međunarodnog dana pismenosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani na portalu Talentiran.si iznijeli viđenja
o svim područjima koja se tiču zapošljivosti mladih. U
prvom se članku govorilo o nezaposlenosti mladih, gdje
su izneseni statistički podaci i navedeni različiti faktori
koji utječu na situaciju mladih u strukturi radne snage
na tržištu.
Spomenuta je rezolucija koja potiče mlade na pristup
tržištu rada i poboljšanje obrazovnog statusa, o čemu
govori i Europsko jamstvo za mlade. Riječ je o tome da
svaka mlada u Europi koji je nezaposlena više od četiri
mjeseca dobije priliku nastaviti stažiranje ili zaposliti se.
U Sloveniji je od kraja 2008. godine nezaposlenost mladih ponovno rasla, a u prva četiri mjeseca 2009. bila je
čak 14,7 posto (prema Statistical Office 2009.). Stoga se
u članku o pismenosti i zapošljavanju upućuje mlade o
tome gdje početi.
Alenka Blazinšek-Nefiks, voditeljica projekta, savjetovala je mladima da se drže nekih zlatnih pravila. Tako je
već u srednjoj školi dobro istražiti ono čime se u životu
općenito bavimo. Kasnije mogu odabrati tvrtku u kojoj
žele biti zaposleni, uz mogućnost da ih se kontaktira već
za vrijeme studija.
Uvijek je važno pratiti trendove, smjernice, što se događa u pojedinoj struci, ali ne samo u teoriji nego i u
praksi. Jedno je od najvažnijih pravila umrežavanje. Ono
što znamo ili što smo naučili potrebno je pretvoriti u volonterski ili honorarni rad za vrijeme studija, ali u praksu
treba pretvoriti i znanje stečeno nakon završetka formalnog i neformalnog obrazovanja. Stalno moramo ulagati u
osobni razvoj, integraciju i, naravno, pronalaženje posla.
Posebno je važno prihvaćenje europskih kompetencija
- naučiti učiti, zatim komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, vizualna interpretacija i numeričke vještine u matematici, znanost i tehnologija, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT),
socijalne vještine te inicijative poduzetništva i kulturne
svijesti.
Na internetskoj stranici Talentiran.si objavljen je i
razgovor o tome znaju li mladi kako tražiti posao, kako
napisati životopis, odnosno jesu li svjesni stečenog znanja, kako pomoći mladima da brzo pronađu posao... Što
napisati u zahtjevu za zapošljavanje? Treba li spomenuti
sve aktivnosti kojima se bavimo? Kako se ponašati na
razgovoru za posao? Kako se odjenuti za tu priliku i o
čemu zapravo razgovarati s poslodavcem? Prije ili kasnije, s takvim i sličnim pitanjima suočava se svaki student.
Sve su to stvari na koje se mladi ljudi moraju pripremiti,
jer zapošljivost bi trebalo biti nešto na što mislimo sada
da bi nam sutra bilo bolje.
Prema Šolski razgledi
I. B.
Pomoćnik ministra je zaključio
raspravu ocjenom da se Zakonom nije željelo ući u preuranjeno definiranje pojedinih elemenata znanstveno-istraživačkog
sustav, koji su sigurno potreban
u budućnosti, poput znanstvenog fonda, smatrajući da je potrebno pripremiti teren za takva
rješenja. U ovom trenutku ograničenih ulaganja u znanost i nedovoljnog intenziteta znanstveno-istraživačke djelatnosti teško
bi se moglo opravdati dodatno
administrativno opterećenje. Intencija Ministarstva prosvjete
i znanosti donošenjem novog
Zakona i podzakonskih akata
nije bila ograničavanje autonomije znanstveno-istraživačkih
ustanova te je stoga iz Zakona
izostala obrada aktivnosti koje
nisu u nadležnosti Ministarstva.
Njegova je glavna namjera podizanje kvalitete programa i projekata koje financira Ministarstvo,
smatrajući da nove pravne norme daju dobar okvir za to.
Prema MPNCG-u
Priredio Ivica Buljan
BiH
Hegel
u Sarajevu
U
Sarajevu je sredinom rujna održan 28.
međunarodni Hegelov kongres, o temi
Hegel i moderna. Kako su istaknuli organizatori, održavanje 28. Hegelova kongresa
predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih
znanstvenih manifestacija u BiH, a ujedno njezinu promociju kao moderne europske države
koja je utemeljena u europskom duhu. Kongres
također predstavlja jedinstvenu mogućnost povezivanja znanstvenika iz cijelog svijeta i globalizacije znanstvene zajednice.
Ovo je jedinstvena prilika da mladi znanstvenici i studenti ostvare kontakt s najznačajnijim
imenima filozofske misli i stvore mogućnosti
proširenja svoje edukacije. Među ostalima,
na kongresu je govorio Hans-Peter Großhans,
koji je rekapitulirajući suvremene teorije religije pokazao aktualnost Hegelove filozofije religije, naglašavajući njezin sekularni karakter.
Govorio je i Vahidin Preljević, koji je istaknuo
da se estetsko u moderni odlikuje višeznačnošću, ali zajednički nazivnik je problematiziranje istine i upravo je to kriterij razdvajanja od
postmodernističkih tendencija, za što nam Hegelova estetika pruža dobar putokaz.
Prema Sarajevo-x.com
I. B.
aktualno
svijet
14
www.skolskenovine.hr
©PANJOLSKA
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Obrazovanje za jednakost
spolova
Neravnopravnost unatoč
obrazovnoj reformi i
mješovitim školama
čilišnoj razini, a oko 30 posto zaposlenih
u tim strukama čine žene. S druge strane,
više od 80 posto studenata socijalnog rada
i 91 posto logopedije su žene.
Za kampanju Obrazovanje za jednakost
tiskani su vodiči za nastavnike, kao i za
studente na osnovnoj, srednjoj i sveučilišnoj razini. Dostupan je na svim službenim jezicima Španjolske (španjolski, katalonski, baskijski i galicijski), a u njima
su obrađeni različiti aspekti edukacije o
pitanjima ravnopravnosti spolova. Distribuirat će se u više od 50.000 obrazovnim
ustanova, a mogu se i besplatno skinuti sa
službene stranice kampanje.
Žene su i dalje manjina
u rukovodećoj strukturi
obrazovnoga sustava,
dakle među rektorima,
načelnicima odjela i
direktorima obrazovnih
ustanova, kao i među
profesorima na
srednjoškolskoj i
sveučilišnoj razini
Š
panjolski sindikat FETE-UGT pokrenuo je kampanju o ravnopravnosti spolova Obrazovanje za jednakost. Razvijena na temelju ugovora s
Ministarstvom za jednakost, cilj joj je
otvaranje novih prostora za rasprave o pitanjima ravnopravnosti spolova, a nastavnicima pruža specifične alate za rješavanje problema kroz sve discipline i u svim
dobnim skupinama.
Hijerarhijska segregacija
Unatoč obrazovnoj reformi i otvaranju
mješovitih škola, ravnopravnost spolova
još nije potpuno zaživjela u Španjolskoj.
Savjet obrazovnih
psihologa i odgojitelja
Seksistički stavovi i vrijednosti i dalje
utječu na osobni razvoj i izbor karijere
te onemogućuju ženama sudjelovanje u
svim područjima. A neravnopravnost u
svom najekstremnijem obliku može dovesti i do spolnog nasilja. Jedan je simptom
nejednakosti hijerarhijska segregacija u
obrazovnom sustavu, gdje su žene i dalje manjina u rukovodećoj strukturi, dakle među rektorima, načelnicima odjela
i direktorima obrazovnih ustanova, kao
i među profesorima na srednjoškolskoj i
sveučilišnoj razini.
IRAN
Nekoliko je studija pokazalo da su opcije za izbor karijere dostupne ženskim i
muškim studentima još uvijek uglavnom
orijentirane na područja povezana s tradicionalnim ulogama. Takav je slučaj u
stručnom obrazovanju. Naime, za zanimanja u području zdravstva, socijalnog
rada ili modnog dizajna i dalje se uglavnom školuju žene, dok su muškarci pretežno orijentirani na telekomunikacije,
automobilska istraživanja i strojogradnju.
Tek je oko 25 posto žena koje studiraju
arhitekturu i tehnički inženjering na sveu-
Borba za ljudska
i sindikalna prava
‘Ne želimo da učitelje
zatvaraju i ubijaju’
Četiri su učitelja u posljednjih nekoliko mjeseci uhićena i zatvorena, dok je 35-godišnji
Farzad Kamangar tajno pogubljen
I
ranski učitelji podigli su glas u borbi za ljudska
i sindikalna prava, budući da ih zbog uskraćivanja istih zatvaraju, pa čak i ubijaju. Četiri su
učitelja izjavila da su posljednjih nekoliko mjeseci
provela u zatvoru, dok je prijavljeno da je 35-godišnji učitelj Farzad Kamangar tajno pogubljen, unatoč zakonskom žalbenom procesu njegova slučaja
koji je još bio u tijeku.
U posljednjih godinu dana aktivisti za prava žena
također su uhićeni i osuđeni, jer su zahtijevali slobodu i jednakost spolova, tvrdeći da Iran tretira
svoje građanke inferiornima u odnosu na muškarce.
Jedan je nedavni primjer takve prakse slučaj Family
Support Bill, za koji su aktivisti tvrdili da će dodatno umanjiti ženska prava u ime jačanja obitelji.
Među aktivisticama koje su se pobunile, uključujući radnice i studentice, nekoliko ih je osuđeno i na
teške zatvorske kazne.
Ironično, Iran je podnio zahtjev za učlanjenjem u
Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, ali je
odustao od tog cilja kako bi osigurao svoju poziciju u Komisiji za status žena (CSW). CSW je inače
pomoćno tijelo Ekonomskoga i društvenog vijeća
(ECOSOC), koje čini 45 izabranih predstavnika na
četverogodišnje razdoblje. Pristupanje Irana tom tijelu nanijelo je ozbiljan udarac njihovim ciljevima,
jer ocjenjuju napredak u području ravnopravnosti
spolova, postavljaju svjetske standarde i podržavaju politiku za promicanje ravnopravnosti spolova.
Šokantno je što je UN-ovo tijelo odobrilo članstvo
Iranu, budući da on nije država članica Konvencije
o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) te i dalje ignorira povredu njihovih prava.
Organizacija Education International silno je zabrinuta procesom i prilikom za kritički angažman
između vlade i žena na 54. sjednici CSW-a održanoj u New Yorku u ožujku ove godine. Pripadnici
civilnog društva suočavaju se s golemim preprekama, kako na političkom planu tako i na praktičnom.
Komisija za status žena na svom će idućem sazivu u ožujku 2011. godine raspravljati o temi Pristup i sudjelovanje žena u obrazovanju, znanosti
i tehnologiji te poticanje jednakosti njihova pristupa stalnom zaposlenju i dostojanstvenom radu.
Komisija će ocijeniti napredak ostvaren u provedbi
zaključaka s 51. sjednice o eliminaciji svih oblika diskriminacije i nasilja nad djevojčicama. Obje
teme zahtijevaju mobilizaciju sindikata učitelja i
suradnju s organizacijama civilnog društva na nacionalnoj razini.
Prva svjetska ženska konferencija u organizaciji
Education Internationala održat će se u Bangkoku,
u Tajlandu, od 20. do 23. siječnja iduće godine, na
kojoj će se izdvojiti vrijeme za procjenu sudionika
i rasprave o akcijama koje treba poduzeti.
Prema Worlds of Education
I. Č.
Internetska stranica Obrazovanje za
jednakost također nudi teorijske i praktične materijale, klasificirane prema znanstvenom području, uključujući i sugestije
u poučavanju te strategije za provedbu
ravnopravnosti spolova u sustavu obrazovanja. Osim toga, korisnici internetske
stranice moći će zatražiti savjet obrazovnih psihologa i odgojitelja o pitanjima vezanima za ravnopravnost spolova i obrazovanje, prevenciju nasilja nad djevojkama i ženama u obrazovnim ustanovama,
razvoj nastavnih planova i programa za
ravnopravnost spolova u školama i drugim aspektima projekta.
EUROPA
Prema Worlds of Education
Priredila Ivana Čavlović
Ravnopravnost
spolova
Vrijeme je za
jednake plaće
P
rije nekoliko je mjeseci u Europi obilježen dan jednakih plaća kao podsjetnik na to da su izjednačene plaće za muškarce
i žene i dalje veliki svjetski izazov u postizanju ravnopravnosti spolova. Čak i danas nijedna zemlja u svijetu ne može tvrditi
da je postigla izjednačenost plaća, unatoč raznim međunarodnim
ugovorima kojima se svim vladama nalaže da što brže premoste taj jaz. U povodu ovogodišnjega Međunarodnoga dana žena
organizacija Education International (EI) pokrenula je globalnu
kampanju pod nazivom Jednake plaće odmah! Kroz tu kampanju
EI ponovno potvrđuje pravo svih radnika na jednake plaće, a cilj
joj je pomoći obrazovnim sindikatima da prevladaju spolne diskriminacije u zapošljavanju.
Jednaka platna moć znači jednaku plaću za sve za jednak rad ili
rad usporedive vrijednosti. Ipak, žene su za zanimanja u kojima
ionako dominiraju manje plaćene od muškaraca koji obavljaju isti
posao. Poučavanje se, primjerice, smatra ženskom strukom, gdje
je udio učiteljica mnogo veći od učitelja. Međutim, kako se povećava dob učenika, a zarada raste, tako udio učiteljica u sustavu
znatno pada, a broj učitelja raste. To je posebno slučaj u području
visokog obrazovanja, gdje se žene bore za veće plaće, ali i rukovodeća, pa čak i profesorska mjesta. Kada su na istoj obrazovnoj razini kao i njihovi muški kolege, žene češće rade skraćeno i
uglavnom na pozicijama koje ne uključuju donošenje odluka.
Svi ti čimbenici idu ženama na štetu, prvenstveno što se tiče
plaća, a kasnije i kada je u pitanju visina primanja nakon umirovljenja. Kampanja potiče učiteljske organizacije širom svijeta da
prikupe čvrste dokaze o disparitetu plaća, usvoje politiku o jednakosti plaća te potaknu vlade da započnu provedbu izjednačavanja
plaća.
Prema Education International
I. Č.
tema
broja
aktualno
Tema broja: Obrazovanje za sve-doseći marginalizirane
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
15
www.skolskenovine.hr
Svatko ima
pravo ostvariti
svoje nade
Proteklo je deset godina otkako su na konferenciji u Dakaru usvojeni ciljevi Programa
Obrazovanje za sve. U tih deset godina zabilježen je određeni napredak u ostvarivanju zacrtanih ciljeva, no milijuni djece u svijetu još ne mogu potpuno ostvariti svoje
pravo na obrazovanje. Obrazovovanje u slabije razvijenim zemljama trpi posljedice
gospodarske krize koja bi nakon desetljeća ohrabrujućeg razvoja mogla usporiti, ako
ne i potpuno zaustaviti napredak u ostvarivanju ciljeva obrazovanja za sve
U
svim društvima ima djece
kojoj prijeti opasnost da
budu odbačena na margine obrazovnog sustava. Na prvi
pogled može se nekomu učiniti
da životni putovi te djece nemaju
ništa zajedničkog. Svakodnevna
iskustva bidonvilskog stanovništva u Keniji, djece pripadnika
etničkih manjina u Vijetnamu i
nekoga romskoga djeteta u Mađarskoj vrlo su različita. Pa ipak,
svima njima prijeti ista opasnost
- da budu zaustavljeni u razvoju
svojih potencijala, u ostvarivanju
svojih nada i u stvaranju bolje budućnosti pomoću obrazovanja.
Proteklo je deset godina otkako
su na konferenciji u Dakaru usvo-
Pripremio Ivan Rodić
jeni ciljevi obrazovanja za sve. U
proteklom razdoblju zabilježen je
određeni napredak u ostvarivanju
tih ciljeva, no milijuni djece u svijetu još ne mogu potpuno ostvariti svoje pravo na obrazovanje.
UNESCO-ovo Svjetsko izvješće
o obrazovanju za sve za 2010. godinu pod naslovom Doseći marginalizirane otkriva duboke razloge
takvoga stanja i donosi primjere
dobre prakse i politika usmjerenih na borbu protiv isključenosti.
Obrazovanje u
opasnosti
Iz opsežnoga dokumenta koji
obasiže više od 400 stranica do-
nosimo sažet pregled glavnih točaka Izvješća iz kojih će se moći
iščitati globalna slika stanja
obrazovanja, uz brojne podatke
koji dokumentirano obrazlažu
i potvrđuju tu sliku, u prvome
redu kad je riječ o osnovnom
obrazovanju koje bi moralo biti
dostupno svakom djetetu u bilo
kojemu dijelu svijeta.
Prošlo je deset godina otkako je međunarodna zajednica
na konferenciji u Dakaru 2000.
godine prihvatila šest ciljeva
obrazovanja za sve. Bilanca
onoga što je ostvareno otada
dosta je skromna. Unatoč tomu
što je dosta toga učinjeno tijekom posljednjega desetljeća,
velik broj krajnje siromašnih
zemalja teško će, ili nikako,
ostvariti zacrtane ciljeve do
2015. godine. Nepoduzimanje
napora da se marginaliziranim skupinama omogući veće
uključivanje u obrazovanje lišilo je mnoge pojedince mogućnosti da ostvare svoje pravo na
obrazovanje. Dok se posljedice
globalne ekonomske krize u
svijetu i dalje osjećaju, postoji
realna opasnost da napredak u
razvoju obrazovanja koji je postignut u ovih zadnjih deset godina bude zaustavljen, a rezultati poništeni. Obrazovanje je u
opasnosti i stoga bi sve zemlje
trebale razraditi djelotvornije
tema
broja
aktualno
16
www.skolskenovine.hr
planove uključivanja u obrazovanje, zajedno sa strategijama zaštite najranjivijih
kategorija stanovništva i borbe protiv
svih oblika nejednakosti.
U UNESCO-ovu izvješću
navode se mjere pomoću
kojih je moguće suprotstaviti
se nejednakosti koja
vlada u obrazovanju.
Od financijske krize do
krize razvoja čovječanstva
S povećanjem siromaštva, porastom
nezaposlenosti i smanjivanjem izdvajanja
sredstava iz fondova mnoga će siromašna i ugrožena domaćinstva biti prisiljena
smanjiti izdatke za obrazovanje ili, pak,
ispisati svoju djecu iz škole. Državni proračuni siromašnih zemalja pod posebnim
su pritiskom.
Obrazovni sustavi u mnogim najsiromašnijim zemljama svijeta trpe posljedice
najveće gospodarske krize nakon velike
krize iz dvadesetih godina prošloga stoljeća. Ova je kriza nastala u financijskim
krugovima najrazvijenijih zemalja, a posljedice trpe najsiromašniji. Nakon desetljeća ohrabrujućeg razvoja, napredak u
ostvarivanju ciljeva obrazovanja za sve, u
uvjetima rastućeg siromaštva, usporavanja
ekonomskog rasta i pojačavanja pritisaka
na vladine proračune, mogao bi biti usporen, ako ne i potpuno zaustavljen.
Okolnosti i uvjeti potrebni za ostvarivanje ciljeva obrazovanja za sve do 2015.
posebno su se pogoršali u zemljama u razvoju. Godine 2007. i 2008. 175 milijuna
osoba u svijetu patilo je od pothranjenosti. Ove godine, 2010., recesija bi mogla
gurnuti u siromaštvo dodatnih 90 milijuna osoba. Pogoršanje uvjeta života odrazit će se sasvim sigurno i na obrazovanje.
Ono što posebno zabrinjava jest to što rastuća ranjivost najsiromašnijih domaćinstava i još teža pothranjenost djece prijete da unište sve napore koji su učinjeni
s ciljem da se do 2015. godine potpuno
ostvari program osnovnoga obrazovanja
za sve.
Žrtvovana cijela
generacija djece
U zemljama u razvoju kao i u najsiromašnijim zemljama ne poklanja se odgovarajuća pozornost posljedicama usporavanja gospodarskoga rasta. Dok bogate
zemlje zasađuju mladice gospodarskoga
oporavka, dotle su zemlje u razvoju suočene s nesigurnom perspektivom vrlo
polaganoga gospodarskog rasta i smanjivanjem prihoda. Samo u zemljama podsaharske Afrike moguće smanjenje izdataka
za obrazovanje, uvjetovano recesijom u
svijetu, iznosi godišnje u prosjeku 4,6 milijarda dolara (za godine 2009. i 2010.), što
je dvostruko više od ukupne svote koja se
sada izdvaja za osnovno obrazovanje u tim
zemljama.
Lako se zaboravlja što je zapravo posrijedi. Svjetsko gospodarstvo jednoga će
dana sasvim sigurno izići iz recesije, međutim kriza bi u najsiromašnijim zemljama svijeta mogla dovesti do stvaranja jedne cijele žrtvovane generacije djece čije će
životne šanse biti nepopravljivo ugrožene
time što nije bilo dovoljno zaštićeno njihovo pravo na obrazovanje. Zbog izostanka
odgovarajuće akcije kojom bi se podupro
napredak bit će plaćena vrlo visoka cijena
kako za pojedince tako i za cijele zajednice, pogođene krizom, upravo zbog toga što
su umanjene njihove šanse da se oslobode
siromaštva i ranjivosti.
Državni proračuni pojedinih zemalja
moraju imati odlučujuću ulogu u sprječavanju da se financijska kriza ne pretvori
u dugotrajnu krizu razvoja čovječanstva.
Bogate zemlje izdvojile su znatna financijska sredstva kao poticaj i potporu gospodarskom oporavku te za zaštitu vitalne
socijalne i ekonomske infrastrukture. U
tim zemljama obrazovanje je shvaćeno
kao prioritetno područje kad je riječ o
javnim izdatcima. Za razliku od razvijenih zemalja, većina zemalja u razvoju
nije u mogućnosti izdvojiti potrebna financijska sredstva za financiranje pojedinih prioritetnih područja, među koje
svakako spada i obrazovanje. Te zemlje
očajnički trebaju financijsku pomoć, i to
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Učitelj i njegovi učenici u jednoj školi u
Pakistanu − Djeci iz marginaliziranih
skupina vlade bi trebale jamčiti kvalitetno obrazovanje potičući, među ostalim,
nastavnike boljim plaćama da odlaze
raditi u zabačena seoska područja
znatno veću nego do sada, kojom bi se
potaknuo razvoj i na taj način omogućilo tim zemljama da se uhvate u koštac s
krizom.
Obrazovanje mora
imati prioritet
Međunarodna zajednica nije znala na
efikasan način odgovoriti na izazove s
kojima su suočene najsiromašnije zemlje.
Vlade najrazvijenijih zemalja, posebice one iz Grupe 20 i Grupe 8, pokrenule su brda financijskog kapitala kako bi
stabilizirale financijske sustave u svojim
zemljama, no onim najugroženijim zemljama odobrile su gotovo beznačajna
sredstva.
Kad je riječ o milenijskim ciljevima
razvoja, međunarodna zajednica mora
uvijek imati na umu da obrazovanje mora
imati prioritet u svim razvojnim planovima. Svako usporavanje u ostvarivanju
zacrtanih obrazovnih ciljeva može se dugoročno vrlo negativno odraziti na gospodarski razvoj i borbu protiv siromaštva.
Ovogodišnje UNESCO-ovo izvješće
procjenjuje da će trebati 16 milijarda dolara godišnje kako bi se potpuno ostvario
projekt osnovnog obrazovanja za sve do
2015. godine. Taj je iznos na prvi pogled
dosta velik, međutim to je samo dva posto
sredstava koja su upotrijebljena da bi se
spasile od bankrota tek četiri velike banke
u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Naravno, vlade će reći da davanje jamstava bankama, kako bi se sačuvala njihova likvidnost, predstavlja unosnu investiciju, međutim to se isto može reći i za
sredstva koja se izdvajaju za obrazovanje
što je također investiranje u smanjenje siromaštva, u razvoj kao i u izgradnju svijeta
utemeljenog na jednakosti.
Jedan je od ciljeva i da
obrazovanje postane
dostupnije svima i da ne
bude skupo. Vlade ne bi
smjele smanjivati sredstva
kojima se pokrivaju realni
troškovi funkcioniranje
temeljnog obrazovanja
Je li bitka već
izgubljena?
Obrazovni ciljevi koji su usvojeni
2000. godine na Svjetskom forumu
o obrazovanju u Dakaru predstavljaju glavne orijentire pri svakoj
procjeni stupnja napretka prema cilju koji se zove Obrazovanje za sve.
Mnogo je toga već učinjeno: neke
su najsiromašnije zemlje zabilježile
napredak na mnogim područjima,
međutim izvjesno je da svijet nije
na dobrom putu prema ostvarivanju ciljeva iz Dakara i da je bitka
za ostvarivanje projekta Osnovno
obrazovanje za sve do 2015. godine
po svoj prilici već izgubljena.
Da bi se stanje promijenilo, trebat će veći naglasak staviti na borbu protiv nejednakosti i na pomoć
Na putu do škole
najzapostavljenijim
skupinama
učenici u Bangladešu
stanovništva. Uspostavljanje jedmoraju savladati i
nakosti među spolovima ostaje i
ovakve prepreke
dalje prioritetni zadatak, jer je ženska populacija u mnogim zemljama
i institucionalno marginalizirana i
diskriminirana. Strategije kojima
i uroditi vrlo dobrim odgojnim i obrazovje cilj izjednačavanje šansa u obrazova- nim postignućima.
nju također se moraju više usredotočiti na
Ipak, u radu službi koje se brinu o najopasnosti rastućeg siromaštva i društvene mlađoj djeci i dalje je prisutan određeni
diskriminacije. Podatci iz ovoga Izvješća nemar. Tako, primjerice, oko trećine sve
jasno ukazuju na to da vlade i donatori mo- djece u zemljama u razvoju, a njih je oko
raju postati svjesniji opasnosti sadašnjega 175 milijuna godišnje, prije polaska u
stanja.
osnovnu školu iskusilo je glad, što ima ne-
Predškolski odgoj
Odgoj i skrb u ranome djetinjstvu predstavljaju temelje obrazovanja za sve. Zdrava prehrana, efikasna zdravstvena zaštita
te korištenje kvalitetne opreme za rad s
predškolskom djecom mogu znatno umanjiti posljedice štetnih društvenih pojava
Irina Bokova, glavna ravnateljica UNESCO-a
popravljive posljedice za njihov kognitivni razvoj. Rizične trudnoće i posljedično
tome rizični porođaji dovode do brojnih
neželjenih teškoća. Neonatalna asfiksija,
tj. gušenje pri porođaju, dovodi do toga da
godišnje gotovo milijun djece ima teškoća
u učenju kao i mnoge druge probleme u
razvoju. Nedostatak joda kod majki može
Recesija najteže pogađa obrazovanje
- Ovo Izvješće dolazi u trenutku velike nesigurnosti koja vlada u svijetu.
Naime, još smo pritisnuti bremenom
svjetske financijske i ekonomske krize
koja pogađa ne samo bankarski sustav
nego i sve aspekte razvoja čovječanstva, dakle i obrazovanje. Nalazimo se
na raskrižju putova. Hoćemo li nastaviti raditi kao da se ništa nije dogodilo i tako riskirati da uništimo sve ono
što smo stvorili proteklih desetljeća ili
ćemo ovu krizu iskoristiti kao priliku da
izgradimo trajnije sustave obrazovanja
koji će poticati uključivanje u obrazovanje svih i tako stati na kraj svim
oblicima marginalizacije? - pita se u
predgovoru Izvješća glavna ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova.
Postignuti rezultati od 2000. godine,
kada smo utvrdili ciljeve obrazovanja
za sve, kao i milenijski ciljevi koji se
odnose na ukupni razvoj nedjeljivi su:
veliki su koraci učinjeni u razvoju općeg osnovnog obrazovanja, u povećanju broja polaznika srednjeg i visokog
obrazovanja u mnogim zemljama te u
jačanju jednakosti među spolovima, a
poboljšanja su zabilježena i u borbe
protiv gladi, siromaštva i smrtnosti
dojenčadi.
Svjetska financijska kriza mogla bi
iz temelja sve to promijeniti. Sve veći
porast siromaštva iziskuje od svih nas
da se svakodnevno moramo boriti da
odgovorimo na najosnovnije ljudske
potrebe. Pouke iz prošlosti govore
nam da su najčešće upravo djeca
prva na udaru siromaštva i patnje što se odnosi i na pohađanje škole.
Suočene s krizom, vlade pojedinih
zemalja moraju hitno uspostaviti mehanizme zaštite siromašnih i ugroženih osoba. Vlade bi, među ostalim,
trebale iskoristiti ovu prigodu da stvore društva koja će se boriti protiv nejednakosti, na način da svatko može
iskoristiti svoju šansu i napredovati.
Obrazovanje je u toj borbi na prvoj
crti bojišnice. Škola ne uči samo čitanju i pisanju nego igra i odlučujuću
ulogu u promicanju snošljivosti, mira
i razumijevanja među ljudima kao i u
borbi protiv svih oblika diskriminacije
- naglasila je Bokova.
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
tema
broja
aktualno
izazvati mentalnu zaostalost kod otprilike
38 milijuna djece u prosjeku svake godine. Sve su to problemi čiji su korijeni u
siromaštvu, nejednakosti među spolovima
i u nesposobnosti zdravstvenih službi da
toj djeci osiguraju prikladnu zdravstvenu
skrb.
Pristup programima odgoja i skrbi u ranom djetinjstvu i dalje je nejednak. Razine
zaštite posebno su niske u zemljama južne
i zapadne Azije te u podsaharskoj Africi.
Od sve djece upravo bi za djecu iz najsiromašnijih obitelji trebalo osigurati najkvalitetniji odgoj i skrb u ranom djetinjstvu,
no vrlo su mali izgledi da se to i ostvari. U
Egiptu djeca iz najbogatijih obitelji imaju
28 puta veće izglede da će biti uključena u
neki od predškolskih programa nego djeca
iz najsiromašnijih obitelji. To pokazuje
koliko su u društvu velike prepreke koje
su vezane za imovno stanje ili mjesto
stanovanja.
Opismenjavanje
odraslih trebalo bi dobiti prioritet u svim
razvojnim strategijama
u području obrazovanja
Opće osnovno obrazovanje
Rezultati koji su postignuti u proteklih deset godina, kad je riječ o razvoju
općeg osnovnog obrazovanja, koje bi
obuhvatilo svu djecu, bili su više nego
ohrabrujući. Primjerice, 2007. godine
72 milijuna djece u cijelom svijetu nije
pohađalo nikakvu školu. Na prvi se pogled čini mnogo, ali to je bilo 28 posto
manje nego 2000. godine. Od 1999. stopa obuhvata školom u zemljama podsaharske Afrike rasla je pet puta brže nego
prethodno desetljeće, a najveći napredak
zabilježen je u Beninu, Etiopiji, Mozambiku i Tanzaniji, u kojima su i razlike
u spolu bile znatno smanjene.
Najveći napredak u smanjivanju broja
djece koja nisu pohađala nikakvu školu zabilježen u razdoblju od 2002. do
2004. godine. Napredak nije bio svuda
isti. Najbrži je napredak zabilježen u zemljama južne Azije, posebice u Indiji, te
u podsaharskoj Africi. Najviše zemalja
koje najvjerojatnije ne će uspjeti ostvariti
projekt obrazovanja za sve do 2015. godine jesu one koje su u projekt krenule s
niskih startnih pozicija, pa ni povećana izdvajanja za obrazovanje nisu mogla nadoknaditi te razlike (primjerice Burkina Faso
ili Niger), a bilo je i zemalja u kojima je
taj proces od početka stagnirao (primjerice
Eritreja ili Liberija). U najtežem su, pak,
položaju bile zemlje koje su pogođene
ratnim sukobima u kojima nije zabilježen
nikakav napredak. Posebno iznenađuje
činjenica što zemlje koje imaju veći nacionalni dohodak, kao što su Filipini ili Turska, najvjerojatnije također ne će ostvariti
17
www.skolskenovine.hr
spomenute ciljeve obrazovanja za sve, u
prvome redu stoga što u tim zemljama postoje velike razlike i nejednakosti u nacionalnom sastavu stanovništva, što se onda
odražava i na nejednak razvoj obrazovanja
u svim dijelovima zemlje.
Razlike vezane za imovno stanje, spol,
etničku pripadnost, jezik te mjesto stanovanja priječe napredak u mnogim zemljama. Da bi se te razlike izbrisale, trebat će
poduzeti velike napore kako bi se promijenili, prije svega, društveni običaji koji
zapostavljaju obrazovanje djevojčica te
osmišljavati takve politike koje će poticati
stvaranje jednakosti među spolovima.
Kompetencije i strukovno
obrazovanje
Suočene s porastom nezaposlenosti
mladih, vlade sve više gledaju na razvoj
kompetencija kao temeljnu sastavnicu
globalne strategije u borbi protiv marginalizacije. Drugim riječima, u gospodarstvu,
koje se sve više temelji na znanju, stalno
raste svijest o važnosti kompetencija kao
pokretača razvoja, produktivnosti i gospodarskoga rasta.
Kvaliteta i učinkovitost tehničkog i strukovnog obrazovanja znatno se razlikuju
od zemlje do zemlje. U Njemačkoj i Japanu strukovno obrazovanje odigralo je
odlučujuću ulogu u tranziciji te u borbi
protiv nezaposlenosti među mladima. U
zemljama istočne Azije strukovno je obrazovanje bilo sastavnim dijelom strategija
industrijskoga razvoja. Iskustvo stečeno u
Latinskoj Americi i u SAD-u potvrđuje da
je upravo strukovno obrazovanje u stanju
pružiti šansu mladima iz marginaliziranih
društvenih skupina, koji su bili napustili
školu, da se ponovno reintegriraju obrazovni sustav.
Premda postoje brojna pojedinačna
iskustva dobre prakse, ukupna bilanca
strukovnog obrazovanja prilično je dvojbena. Strukovno obrazovanje u mnogim
zemljama trpi zbog manjka novca, a s time
je onda povezana i osrednja kvaliteta nastave te slabe ili nikakve veze s tržištem
radne snage. Vlade zemalja Srednjeg Istoka uložile su u strukovno obrazovanje velika sredstva, no, što se tiče zapošljavanja,
rezultati su bili dosta mršavi.
Da bi se ta slika promijenila, trebat će
provesti vrlo temeljite i sveobuhvatne reforme strukovnog obrazovanja, u prvome
redu kad je riječ o povezivanju obrazovanja i tržišta radne snage, odnosno svijeta
rada.
Opismenjavanje odraslih
Pismenost je životno važna sastavnica
ljudskoga života i ključni čimbenik u razvoju i stjecanju kompetencija. Unatoč
tomu, opismenjavanje odraslih i dalje je
jedan od najzapostavljenijih ciljeva obrazovanja za sve. U ovome trenutku u svijetu
ima oko 759 milijuna nepismenih odraslih
osoba, od čega su dvije trećine žene.
Bilo je zadnjih godina nekoliko ohrabrujućih pokušaja da se nepismenosti u
svijetu stane na kraj. Mnoge su zemlje,
Reforma strukovnog obrazovanja
U zemljama podsaharske Afrike strukovno obrazovanje dosta je zapostavljeno i svodi se uglavnom na informalne
oblike obrazovanja i osposobljavanja
(za poslove koje uglavnom obavljaju mladi iz marginaliziranih skupina) i
izbjegavaju ga i roditelji i učenici. U Indiji u programe strukovnog obrazovanja
upisuje se svega tri posto mladih koji
dolaze sa sela, a tako mali broj objašnjava se time da to obrazovanje otvara
vrlo slabe perspektive za zapošljavanje.
Slika o takvom strukovnom obrazovanju, kao drugorazrednom obrazovanju
koje ne nudi bogzna kakve mogućnosti
zapošljavanja, i dalje je prisutna u svijesti mnogih tamošnjih ljudi.
Kvalitetno strukovno obrazovanje općenito rečeno uspostavlja tijesne veze
između obrazovanja i svijeta rada, što
zahtijeva i pojačano zauzimanje i privatnog sektora. Jedno od obilježja brazilskoga modela strukovnog obrazovanja
jest, primjerice, to da je središnja udruga poslodavaca glavni davatelj usluga,
koja nudi obrazovanje i osposobljavanje
vrlo visoke kvalitete koje je usmjereno
uglavnom prema onim djelatnostima u
kojima vlada nestašica radne snage.
Nastavni programi i pedagoški pristup podjednako su važni. U strukovnom obrazovanju naglasak je vrlo često
stavljen na stjecanje tehničkih vještina,
a zanemaruju se opće kompetencije,
kao što je, primjerice, kompetencija
“učenje učenja“. Mnoge zemlje − kao
što su, primjerice, Australija i Republika
Koreja − trude se razriješiti taj problem
tako što podupiru širu vertikalnu prohodnost između strukovnog obrazovanja i akademske izobrazbe.
Obrazovanje bi trebalo
biti dostupno svima i
ne be smjelo biti skupo
koje imaju veliki broj nepismenih odraslih
osoba, uložile znatna sredstva u nacionalne programe opismenjavanja. Poučan je
primjer Brazila, gdje je 2003. godine pokrenut program Opismenjeni Brazil, kojim
je bilo obuhvaćeno osam milijuna polaznika. Indija trenutačno priprema svoj nacionalni program opismenjavanja u kojemu
će glavni naglasak biti na opismenjavanju
žena te pripadnika nižih kasta i manjina.
Nacionalna obrazovna strategija u Burkini
Faso predvidjela je povećavanje izdvajanja za opismenjavanje s jedan na sedam
posto od ukupnih sredstava za obrazovanje
u državnom proračunu. Vlade i donatori
trebali bi izraditi nove modele opismenjavanja koristeći se iskustvima dobre prakse u svijetu te da opismenjavanje odraslih
dobije prioritet u razvojnim strategijama u
području obrazovanja.
Kvaliteta obrazovanja
Kad je riječ o kvaliteti obrazovanja, treba imati na umu da nije važno samo koliko
djece pohađa školu, nego i to što i kako
uče. Nepobitna je činjenica da broj djece
u svijetu koja su obuhvaćena školovanjem
raste puno brže nego što se poboljšava kvaliteta obrazovanja koje se toj djeci pruža.
Nedostatci u obrazovnim stečevinama
vidljivi su na svakom koraku. Evaluacija
obrazovanja koja se s vremena na vrijeme
provodi na međunarodnoj razini pokazuje
da i dalje postoje velike razlike u obrazovanju u pojedinim dijelovima svijeta. Međunarodno istraživanje koje je 2007. godine
provedeno za matematiku i prirodoslovlje
pokazalo je da su učenici iz većine zemalja u razvoju - među kojima su, primjerice,
Gana, Indonezija, i Maroko - u prosjeku
pokazali slabije znanje od svojih vršnjaka
u razvijenim zemljama, poput Japana ili
Republike Koreje. Istraživanje je pokazalo
i to da učenici iz unutrašnjosti zemlje, gdje
ne postoji dovoljno poticajno okruženje
za učenje, također postižu slabije rezultate od svojih vršnjaka iz velikih gradova.
Problem, međutim, nije u tome da učenici
pokazuju slabije znanje iz ovoga ili onoga
pojedinačnog predmeta, stvar je u tome da
je opća razina znanja učenika u mnogim
zemljama strašno niska. Razina informiranosti učenika u zemljama južne i zapadne
Azije kao i u zemljama podsaharske Afrike
navodi na zaključak kako će mnogi od njih
teško moći steći temeljne kompetencije u
čitanju, pisanju i računanju, čak i u slučaju
da završe osnovnu školu.
Financijski deficit - neuspjeh
u pružanju pomoći
Svjedoci smo kolektivnog neuspjeha
pružatelja pomoći koji nisu ispunili obećanje dano 2000. godine, prema kojemu
“nijedna zemlja koja je poduzela ozbiljne
napore u području obrazovanja za sve ne
će ostati bez potrebnih financijskih sredstava“. Međutim, u ovome trenutku nedostaje
16 milijarda dolara godišnje da bi se ostvarili ciljevi programa Obrazovanje za sve.
Inicijativa da se ubrza pomoć nije dala
rezultata: način na koji se pokušava pomoći obrazovanju treba iz temelja promijeniti. Pomoć koja je davana osnovnom obrazovanju od 2004. do 2007. smanjena je za
više od petine. Sredstva što dolaze od triju
velikih donatora (Francuske, Njemačke i
Japana) otkrivaju zapravo sav nemar koji
vlade tih zemalja pokazuju prema osnovnom obrazovanju. Ustvari, te zemlje više
od polovice sredstava koje dodjeljuju kao
pomoć obrazovanju, namjenjuju za srednje i visoko obrazovanje. Suprotan primjer
je Španjolska koja je od 1999. do danas
sredstva koja izdvaja kao pomoć razvoju
osnovnoga obrazovanja u siromašnim zemljama povećala 78 posto.
Autori ovoga Izvješća uputili su apel
glavnom tajniku UN-a da već ove godine
sazove donatorsku konferenciju na najvišoj razini kako bi se pokušalo pokriti spomenuti deficit. Bogate zemlje i međunarodne financijske institucije često u svojim
izvješćima uljepšavaju stvarnost pa tako
odašilju u javnosti pomalo iskrivljenu sli-
aktualno
tema
broja
18
www.skolskenovine.hr
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
vanje postane dostupnije svima
i da ne bude skupo. Vlade ne bi
smjele smanjivati sredstva kojima se pokrivaju realni troškovi
funkcioniranje temeljnog obrazovanja već bi trebale poraditi
na tome da se smanjuju razni dodatni troškovi koji ne utječu bitno na normalno funkcioniranje
temeljnog obrazovanja. Vlade bi
posebno trebale voditi računa o
pojačanom financiranju obrazovanja djece iz siromašnijih slojeva stanovništva. Tako je, primjerice, u Kambodži prije nekoliko
godina vlada donijela novu mjeru
u sklopu svoje obrazovne politike, koja je predviđala pokrivanje
troškova školovanja za žensko
dijete pod uvjetom da nakon završetka osnovne škole djevojčica
upiše neku srednju školu i ta je
mjera pridonijela da se u kratkom vremenu upis ženske djece
iz siromašnijih slojeva stanovništva poveća čak 30 posto.
Osnažiti obrazovno
okruženje
U nekim afričkim zemljama
čak 80 posto djevojčica
neće nikada pohađati školu
Kriza obrazovanja u brojkama
Broj djece koja nisu pohađala nikakvu
školu smanjio se u posljednjih deset godina, od 1999. do 2009. godine, za 33
milijuna u cijelom svijetu. U jugozapadnoj
Aziji broj djece koja ne pohađaju školu
gotovo se prepolovio - takve djece bilo
je prošle godine gotovo 21 milijun manje
nego deset godina ranije. Neke su zemlje zabilježile izniman napredak. Godine 1999. Benin je imao jednu od najnižih
stopa u svijetu kad je riječ o obuhvatu
djece obrazovanjem, a danas se čini da
je ta zemlja na putu da do 2015. godine potpuno ispuni ciljeve obrazovanja za
sve, tj. da će sva djeca biti uključena u
osnovno obrazovanje.
Broj djevojčica koje nisu pohađale nikakvu školu spao je s 58 na 54 posto, a
razlike u spolu u osnovnom obrazovanju
smanjile su se i u mnogim drugim zemljama.
Između 1985. i 1994. godine te 2000. i
2007. stopa opismenjenosti među odraslima porasla je 10 posto i danas iznosi
84 posto. Napredak u opismenjavanju
odraslih brži je kod žena nego kod muškaraca.
ku glede pomoći što je daju zemljama u razvoju.
“Bogate zemlje poduzele su
maksimalne napore da bi stabilizirale svoje financijske sustave
i zaštitile najvažnije socijalne
i ekonomske infrastrukture, no
njihova pomoć najsiromašnijim zemljama gotovo je beznačajna“, smatra Kevin Watkins,
glavni urednik ovoga UNESCOova Izvješća.
Iskorjenjivanje
siromaštva −
uvjet napretka
Stoga bi način i oblike prikupljanja te pomoći trebalo iz
temelja promijeniti. Inicijativa
da se ta pomoć ostvaruje na brži
način dala je nekoliko zapaženih
rezultata, međutim u Izvješću
navode brojni problemi koji prate tu inicijativu i čine je i dalje
neefikasnom. Dodijeljena sredstva još nisu dovoljna, zemlje u
razvoju ne vode dovoljno računa o upravljanju tim sredstvima,
uloga privatnoga sektora je vrlo
Dakle napredak je tu, međutim mnogo
toga još treba učiniti. Procjenjuje se da
je svake godine u svijetu gotovo 175 milijuna djece pothranjeno i to predstavlja i
zdravstveni i obrazovni problem.
Godine 2007. u svijetu je bilo gotovo
72 milijuna djece koja nisu pohađala nikakvu školu. Ako se nastavi sadašnji ritam uključivanja u obrazovanje, godine
2015. bit će ih 56 milijuna. Oko 54 posto
djece koja ne dobivaju nikakvo obrazovanje jesu djevojčice. U podsaharskoj Africi
gotovo 12 milijuna djevojčica vjerojatno
ne će nikada pohađati školu. U Jemenu
bi se moglo to dogoditi sa čak 80 posto
djevojčica, za razliku od 30 posto muške
djece, za koju se pretpostavlja da nikada
ne će dobiti nikakvo obrazovanje.
Opismenjavanje i dalje ostaje jedan od
najzapostavljenijih ciljeva u obrazovnim
politikama. U cijelom svijetu danas je 759
milijuna odraslih koji nisu stekli nikakve
kompetencije što se tiče pismenosti. Dvije trećine su žene.
Milijuni djece napuštaju školu, a da
nisu stekli nijednu temeljnu kompetenciju. Procjenjuje se da u nekim zemljama
slaba, a zemljama koje su zahvaćene ratnim sukobima nije pružena djelotvorna pomoć.
Velike i stalne nejednakosti
koje su uvjetovane siromaštvom,
razlikama u spolu, etničkom
pripadnošću i jezikom usporavaju svaki napredak u području
obrazovanja i sprječavaju da se
najbolji način iskoriste ljudski
potencijali. Neiskorištene mogućnosti u području obrazovanja
koče ekonomski rast te obezvrjeđuju napore koji su bili učinjeni s
ciljem da se smanji siromaštvo.
Ovo Izvješće služi se novim
“mjernim sredstvom“ za proučavanje poželjnih razina obrazovanja. Granična točka, iza koje se
prostire “sirotinjsko obrazovanje“, jesu četiri godine školovanja (što je minimum za stjecanje
temeljnih kompetencija) za mlade u dobi od 17 do 22 godine. U
Izvješću se navodi podatak da u
svijetu postoje 22 zemlje u kojima se 30 posto mladih nalazi
ispod te granične točke, dakle
imaju manje od četiri godine
školovanja, te 11 zemalja podsa-
podsaharske Afrike među mladima koji
su pohađali školu u trajanju od samo pet
godina ima 40 posto nepismenih.
U Ekvatoru, Gvatemali i Dominikanskoj
Republici manje od polovice učenika trećega razreda osnovne škole steklo je
najosnovnije čitalačke kompetencije. Bit
će potrebno zaposliti gotovo 1,9 milijuna
novih nastavnika da bi se do 2015. godine potpuno ostvarilo osnovno obrazovanja za sve.
U 22 zemlje u svijetu najmanje 30 posto mladih pohađalo je školu manje od
četiri godine, a u 11 zemalja podsaharske Afrike taj broj iznosi 50 posto i više.
U 26 zemalja 20 posto mladih polazilo je
školu manje od dvije godine.
Nejednakosti se često nadovezuju jedna na drugu pa problemi postaju tim teži.
U Turskoj 43 posto kurdskih djevojčica
koje dolaze iz najsiromašnijih obitelji pohađale su školu manje od dvije godine,
dok je nacionalni prosjek za cijelu Tursku
šest posto. U Nigeriji 97 posto djevojčica
kojima je materinski jezik hawsa također
su pohađale školu manje od dvije godine.
harske Afrike, gdje ta stopa iznosi najmanje 50 posto.
Ukupni podatci iz ovog Izvješća ukazuju i na velike razlike koje postoje od zemlje do
zemlje i kad je riječ o pristupu
obrazovanju: dijete koje je rođeno u siromašnoj obitelji ima
vrlo velike izglede da uopće
ne uđe u obrazovni sustav. Na
Filipinima, primjerice, razlika
u broju godina koje je netko
proveo u školi između djece iz
najbogatijih i djece iz najsiromašnijih obitelji iznosi četiri
godine. U Indiji ta razlika iznosi sedam godina.
Jezik i podrijetlo
kao čimbenici
marginalizacije
Razlike u spolu te u imovnom
stanju i mjestu življenja znatno
utječu na pristup obrazovanju.
U Nigeriji mladi u dobi od 17
do 24 godine pohađaju školu u
prosjeku sedam godina. Za žensku populaciju i one koji dolaze
iz ruralnih područja, iz plemena
Hausa, taj je prosjek manji barem šest mjeseci.
Neke su skupine posebno izložene opasnosti da budu zapostavljene. U Keniji 51 posto mladih u
dobi od 17 do 22 godine, koji pripadaju narodu pastirskih nomada
somalijskoga podrijetla, pohađali
su školu manje od dvije godine,
a kad je riječ o djevojčicama ta
brojka iznosi čak 92 posto.
Jezik i etnička pripadnost često znaju biti snažan čimbenik
marginalizacije. Turska je primjerice učinila velike napore
u unaprjeđivanju obrazovanja,
međutim djevojčice kurdskog
podrijetla iz siromašnijih sredina pohađaju školu u prosjeku
samo tri godine, što je prosjek
identičan nacionalnom prosjeku
u Čadu. Marginalizacija je uvjetovana problemima strukturalne
prirode, neefikasnošću politika
i nebrigom političkih vođa. U
UNESCO-ovu izvješću navode
se mjere pomoću kojih je moguće suprotstaviti se nejednakosti
koja vlada u obrazovanju.
Jedan je od ciljeva i da obrazo-
Treba isto tako osnažiti obrazovno okruženje. Primjerice,
djeci iz marginaliziranih skupina
vlade bi trebale jamčiti kvalitetno obrazovanje potičući, među
ostalim, nastavnike boljim plaćama da odlaze raditi u zabačena seoska područja, odnosno u
siromašnije gradske četvrti, ali i
pojačanim regrutiranjem učitelja
koji su podrijetlom iz manjinskih
etničkih zajednica.
Iskustvo iz Bolivije, gdje se interkulturalno dvojezično obrazovanje ubrzano razvija od sredine
devedesetih godina prošloga stoljeća, pokazuje kako takve reforme mogu pomoći da se svladaju
zapreke i teškoće koje su uvjetovanje jezikom ako se iz društva
iskorijeni diskriminatorsko ponašanje prema pojedincima ili određenim manjinskim skupinama.
Obrazovne politike moraju
biti integrirane u sve programe
borbe protiv marginalizacije.
Politike socijalne zaštite, posebice novčane potpore, predstavljaju učinkovito sredstvo u borbi protiv siromaštva i ranjivosti.
I porezna politika također igra
vrlo važnu ulogu, posebice ako
tu politiku prati i šira politička
mobilizacija, kao što pokazuje
uspjeh posebnoga programa potpore očuvanju maorskog jezika
u Novom Zelandu. Pravednija
preraspodjela javnih izdataka
također je vrlo bitna. U Brazilu
je, primjerice, to bio ključni čimbenik globalne strategije kojoj
je cilj bio stati na kraj jednome
stanju u kojemu su siromaštvo,
nejednakost i marginalizacija u
obrazovanju međusobno povezani i uzajamno uvjetovani.
Na raskrižju
UNESCO će se i dalje nastavi
snažno zalagati za rast ulaganja
u obrazovanje - najavljuje njegova ravnateljica. Kao čelna institucija za obrazovanje UNESCO
ima zadatak da potiče i pomaže
svima onima koje aktualna svjetska kriza najviše pogađa.
- Dok se nalazimo na raskrižju putova, tijekom sljedećih pet
godina koje nam stoje na raspolaganju za poduzimanje zajedničkih napora imajmo hrabrosti
i odlučnosti odabrati put koji će
svoj djeci, svim mladima i svima
odraslima pomoći da potpuno
ostvare svoje pravo na obrazovanje - naglašava Irina Bokova.
savjetnici
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
PSIHOLOGIJA
PEDAGOGIJA
Piπe Sanja Reæek
Piše Azra Rađenović
prof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb
Što sve učimo djecu
“Sve što trebam znati o tome kako
valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije
čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja nego se krila u
pješčaniku dječjeg igrališta. A evo što
sam ovdje naučio: sve podijeli s drugima; igraj pošteno; ne tuci ljude; svaku
stvar vrati gdje si je našao; počisti za
sobom; ne uzimaj što nije tvoje; kad
nekoga povrijediš, ispričaj se; peri
ruke prije jela; pusti vodu u zahod:
topli keksi i hladno mlijeko su zdravi;
živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj
se i radi - svaki dan od
svega pomalo; svakog
poslijepodneva odspavaj; kad iziđeš u svijet,
budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne
udaljavaj se od svoga
prijatelja; ne zaboravi
da čudo postoji“ - ovo
su divne misli Roberta
Fulghuma iz njegove
knjige Sve što trebam
znati naučio sam u vrtiću.
Ovih dana u vrtić vodim svoju trogodišnju
kćer na privikavanje i
razmišljam što ja kao
roditelj očekujem od
vrtića: što će moje dijete tamo naučiti? Najvažnije mi je da ondje
bude sretna. Imam i
sina osmaša, za kojeg
si postavljam isto pitanje: što će on u školi
naučiti? Moj odgovor
je sličan, osim da se u
školi ugodno osjeća, bude sretan i ima
dobre prijatelje, važno mi je da tamo
stekne što više kompetencija koje će
mu trebati za život.
A onda se prebacujem u profesionalnu ulogu psihologa u školi i postavljam si to pitanje. Što sve učimo djecu
u školi? Koja je naša lista prioriteta?
Kakav bi trebao biti svaki nastavnik,
učiteljica, profesor ili stručni suradnik?
Kakve bi si profesionalne ciljeve trebao postaviti u odnosu na svoje učenike? Iznimno je važno poštivati svako
dijete, vjerovati u mogućnost njegova
uspjeha te od svakoga očekivati visoka
očekivanja.
Učitelji bi trebali pokazati kreativnost i
sposobnost stvaranja poticajnog okruženja za primjeren
razvoj i napredak
svakog djeteta. Bitno je učenike učiti
komunikativnosti,
tolerantnosti i pozitivnom razmišljanju.
Za svakog je učenika važno da razvija
kritičko mišljenje i
prosuđivanje,
da
može rješavati probleme te da se kreativno i domišljato
izražava.
Evo što o poučavanju kaže William
Glasser: “Uspješno
poučavanje je vjerojatno najteži posao na svijetu, jer
uspješan nastavnik
je onaj koji uspije
Učitelji bi trebali
pokazati kreativnost i sposobnost
stvaranja
poticajnog
okruženja za
primjeren razvoj
i napredak svakog
djeteta. Bitno je
učenike učiti komunikativnosti,
tolerantnosti i
pozitivnom
razmišljanju
uvjeriti ne polovinu ili četvrtinu, nego
sve svoje učenike da u školi rade kvalitetno, a to znači punim kapacitetom.“
Cilj kvalitetne škole je kvalitetan rad
svakog učenika i učitelja, a uvjeti koji
će dovesti do takvog rada su sljedeći:
razredna sredina mora biti ugodna i
poticajna; od učenika treba tražiti da
rade isključivo nešto korisno i najbolje
što mogu; od učenika se traži da ocjenjuju i unapređuju svoj rad; kad učenici naprave nešto kvalitetno, osjećaju
se uvijek ugodno; kvalitetan rad je
konstruktivan.
Na početku školske godine učenicima trebamo reći tko smo, za što se
zalažemo, što ćemo od njih tražiti, što
ćemo za njih učiniti, što za njih nećemo učiniti. Prema Glasseru, u kvalitetnoj se školi koristi koncept vremena
- onome kome treba dulje vrijeme da
nešto nauči, omogućeno je da dobije
najbolju ocjenu, isto kao i onome tko
je to odmah naučio. Samoocjenjivanje
je važna značajka kvalitetne škole i jedini način da učenici prevladaju radnu
etiku tradicionalnog učenika: “Obavi
što brže, dobij željenu ocjenu i idi dalje.“
Sva živa bića, da bi opstala u životu, pokreću osnovne životne potrebe.
Osim osnovnih potreba za preživljavanjem, svi imamo potrebu za ljubavlju,
slobodom, moći i zabavom. U životu
smo sretni ako zadovoljavamo sve te
potrebe, ali i u odnosu na druge ljude,
odnosno da zadovoljavajući svoje potrebe ne ugrožavamo i ne sputavamo
onoga drugog u ostvarivanju njegovih.
Ne propustite prigodu da svakog dana
učinite nešto za svoju sreću i životno
zadovoljstvo. Neka i učenici na vašim
satovima budu sretni!
PRAVO
Piπe Olivera Marinković
dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola
Poslovno uvjetovani otkaz i stručno
osposobljavanje za rad
Ove je školske godine upisan
jedan razredni odjel manje i morali smo donijeti odluku o poslovno
uvjetovanom otkazu ugovora za
radu za jednu učiteljicu. Škola je
provela cjelokupni postupak prije otkazivanja ugovora o radu u
skladu sa zakonskim odredbama:
obavljeno je savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom i dobivena
je suglasnost školskog odbora.
Međutim, učiteljicu je ured državne
uprave kao višak uputio u drugu
školu u kojoj je počela raditi. Treba li naša škola poništiti odluku o
otkazu i kako ćemo riješiti radnopravni status te učiteljice? Jesmo
li uopće trebali donositi odluku o
otkazu ugovora o radu kada je učiteljici pronađen drugi posao? Hoće
li ona dobiti otpremninu?
Škola je pravilno i zakonito donijela
odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu i tu odluku ne treba
poništavati. Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu svakako je trebalo
donijeti, jer više nije postojala potreba
za obavljanjem tih poslova zbog smanjenja broja razrednih odjela. Budući
da je učiteljicu kao organizacijski višak ured državne uprave uputio u dru-
19
www.skolskenovine.hr
gu školu, ondje može zasnovati radni
odnos bez natječaja sukladno članku
107. stavak 10. podstavak 2. Zakona
o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09.,
92/10., 105/10.), prema kojemu se
radni odnos može zasnovati ugovorom o radu bez natječaja s osobom
kojoj je ugovor o radu na neodređeno
vrijeme otkazan zbog gospodarskih,
tehničkih ili organizacijskih razloga
i koja je u evidenciji ureda državne
uprave odnosno gradskog ureda.
Učiteljica vašoj školi može dati izjavu da ne može koristiti otkazni rok i da
želi zaključenje radne knjižice s određenim datumom kako bi u drugoj školi
mogla zasnovati radni odnos. Na temelju takve izjave uz odluku o otkazu
ugovora o radu moći ćete je odjaviti s
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
i vratiti joj zaključenu radnu knjižicu.
Također je moguće s učiteljicom sklopiti sporazum o prestanku ugovora o
radu, a u tom sporazumu navedite da
se sklapa zbog činjenice da je u školi
smanjen broj razrednih odjela i da je
prestala potreba za radnom konkretne
učiteljice, zbog čega je za nju donesena odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu. No, radni odnos
prestaje na temelju ovog sporazuma
radi zasnivanja radnog odnosa u drugoj školi. Učiteljica neće dobiti otpremninu, jer bez prekida radnog odnosa
nastavlja s radom u drugoj školi, tj.
kod drugog poslodavca.
U školi radi učiteljica hrvatskog
jezika s nepunim radnim vremenom. Pri završetku je studija bibliotekarstva. Može li kod nas volontirati u dijelu radnog vremena kako
bi stekla uvjete za polaganje stručnog ispita za stručnog suradnika
bibliotekara?
Stručno osposobljavanje za rad,
prema Zakonu o radu (NN br. 149/09.),
novi je naziv za volontiranje. Članak
41. Zakona o radu propisuje da ako
je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđeno
kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja,
poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje
primiti na stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog odnosa
(stručno osposobljavanje za rad). Iz
navedenoga proizlazi da se osoba iz
upita ne može stručno osposobljavati
za rad ako još nije završila studij bibliotekarstva.
pedagoginja, ravnateljica,
Osnovna škola 22. lipnja, Sisak
Školske internetske
stranice
Svjesni važnosti i potrebe što bržeg informiranja
u današnjim vremenima čestih promjena, u skladu sa suvremenom tehnologijom, većina škola ima
postavljene internetske stranice. Pođemo li od razumijevanja potreba korisnika, a to su prije svega
učenici, njihovi roditelji i nastavnici, ali i svi oni koje
zanima nešto više o školi, cilj školskih internetskih
stranica trebao bi biti ažurna i točna informacija. U
tom smislu važno je imati osmišljenu stranicu tako
da nas sadržaji postavljeni na njoj privuku, zadrže,
ali i potaknu na ponovno korištenje. Pri postavljanju
stranica treba voditi brigu i o iskustvima korisnika
koji se u dobnoj granici zaista mogu kretati, kako se
to često kaže, od 7 do
77 godina. Sadržaji
koji se na stranice postavljaju trebaju pridonijeti informiranju
korisnika, ali mogu
imati i odgojno-obrazovnu ulogu, ako se
postavljaju kao nastavni materijali pomoću kojih se može
samostalno učiti ili još
češće proširivati nastavne sadržaje.
Uvidom u postojeće
školske internetske
stranice najčešće se
mogu uočiti zajednički
izbornici - uz naslovnicu, tu su izbornici
o školi, zatim nastava, učenici, roditelji,
projekti, fotogalerija,
dokumenti... U izborniku naslovnice najčešće u vidu oglasne
ploče objavljuju se
najnovije informacije,
obično kratke, aktualne novosti uz poziv na čitanje
opširnijih informacija u određenom izborniku. U izborniku o školi najčešće nalazimo podizbornike o
povijesti škole koji se trajno postavljaju, potom su
tu informacije o lokaciji škole s točnom adresom i
planom grada i kontaktima. Kontakti su najčešće
podaci o telefonskim vezama, adrese elektroničke pošte, ali često su tu i podaci o brojevima žiroračuna i OIB-a. U izborniku o nastavi obično se
postavljaju ovisno o vrsti škole, ali za osnovne su
to najčešće podizbornici razredna, predmetna nastava, izvannastavne aktivnosti, izborna nastava,
nastavni plan, raspored sati i slično.
Podaci koji se unose u ove podizbornike od
školske godine do godine morali bi se mijenjati, jer
trebaju sadržavati aktualne podatke o zbivanjima
i školskim aktivnostima po ovim područjima. U izborniku za roditelje koji se često naziva i kutkom za
roditelje, najčešće se objavljuju informacije vezane
uz roditeljske sastanke i vrijeme individualnih informacija razrednika za roditelja. Ponegdje se mogu
naći i podizbornici s aktualnim odgojnim temama
koje mogu biti pripremljene baš za internetsku stranicu, mogu biti prenesene s neke druge ili se, pak,
postavljaju linkovi prema drugim stranicama. Izbornik za učenike, koji se naziva i kutkom za učenike,
postavlja se s podizbornicima u kojima se predstavljaju odjeli, učenički radovi, učenički uspjesi na
natjecanjima, poveznice s drugim zanimljivim stranicama na koje se učenici upućuju i slično.
Poseban izbornik škole postavljaju za upoznavanje javnosti s posebnim projektima koje žele
istaknuti, kao što su projekti školskih zadruga,
sportskih klubova, ekoškola, a i djelatnost školske
knjižnice. Zasigurno je najposjećeniji izbornik fotogalerije koji je zanimljiv i najčešće pokazuje širok raspon aktivnosti koje se provode u školi. U
izborniku koji se naziva dokumentima škole omogućuju korisnicima uvid u različite opće ili specifične pravilnike i propise, od kalendara za tekuću
školsku godinu, pravilnika o kućnom redu, statuta škole do linkova za ostale odgojno-obrazovne
propise. Upravo je zakonska obveza postavljanja
školskoga kurikuluma pokazala potrebu ozbiljnog
pristupa kreiranju i ažuriranju školskih internetskih
stranica.
Cilj školskih internetskih stranica trebao bi
biti ažurna i točna informacija.
Stoga je važno
imati osmišljenu
stranicu tako da
nas sadržaji postavljeni na njoj
privuku, zadrže,
ali i potaknu na
ponovno
korištenje
reportaæa
aktualno
20
www.skolskenovine.hr
A
ODIN ŠKOLE
G
0
1
3
OVNE
N
S
O
PRVE
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Skučenost u s
JA
N
I
R
T
PE
Škola je u testiranju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje ocijenjena
iznadprosječno u županiji, dok su na
državnoj razini bili prosječni “samo“ u
fizici i kemiji. Učenicima već niz godina
najviše leži prirodna grupa predmeta,
pa tako postižu izvanredne rezultate na
svim razinama iz matematike, geografije, povijesti...
P
rvu osnovnu školu u Petrinji ove godine pohađa 776
učenika, od čega je jesenas
upisano 84 prvačića, odnosno
četiri razreda odjela, kao i lani.
To je, dakle, 31 razredni odjel u
matičnoj školi, dok dva odjela
nižih razreda pohađaju područnu školu u šest kilometara udaljenoj Hrastovici. Zaposlen je
ukupno 51 nastavnik, sa stopostotnom stručnom pokrivenošću
svih predmeta. A kontinuirano se
radi i na stručnom usavršavanju
nastavnika, kako bi se kvaliteta
nastave podigla još za nekoliko
stepenica.
- Nažalost, odnosno bolje reći
naravno, i dalje radimo u dvije
smjene. Zapravo, nijedna od tri
osnovne škole u Petrinji ne radi
u jednoj smjeni, a bojim se da se
to ni u skoroj budućnosti neće
dogoditi, kazala nam je ravnateljica Ana Bešlić.
Na toj je funkciji posljednjih
osam godina, a prije toga 32 godine radila je kao nastavnica, pa
ovu školu i svaki njezin kuta zna
kao svoj dlan. Zna kako škola
diše i priznaje da su se u njezina
četiri desetljeća rada s djecom
prilike, ali i obrazovni standardi,
jako promijenili.
Treba nam nova
školska zgrada
Danas su djeca mnogo zahtjevnija i radoznalija, ali, nažalost, i manje disciplinirana:
- Moramo uložiti mnogo truda da učenicima ukažemo na to
da je škola “njihova“, da moraju
paziti na interijer, opremu, da ne
uništavaju ono s čime rade svaki dan. Priznajem, napredujemo
polako, ali vidljivo je da sve više
prihvaćaju školu kao svoju, govori Bešlić.
Prostorno su vrlo ograničeni
i svi nam objašnjavaju kako
rade u vrlo skučenim uvjetima.
Saznali smo tako da je tradicija
u Petrinji da se u Prvu osnovnu školu uvijek upisuje najviše
učenika, barem što se matičnih objekata tiče. A njihova je
zgrada najmanja, ujedno spomenik povijesne arhitekture
prve kategorije, pa je ne mogu
nadograđivati i vrlo teško mogu
proširiti postojeće prostorne
kapacitete. Posljednjih godina
Učiteljica razredne nastave Anica Gledić
Ravnateljica Ana Bešlić
sanirali su čitav objekt, namjeravali iskoristiti i podtavanski
prostor, ali tamo su grede po-
stavljene nisko, pa iako je prostran taj je prostor neiskoristiv
za održavanje nastave. U skorije vrijeme prioritetni je plan izgradnja nove školske kuhinje u
dvorištu, kako bi konačno djeci
mogli ponuditi i tople kuhane
obroke, ne samo mliječne užine.
- Prostor nas zapravo najviše
sputava u poštivanju pedagoških standarda i smjernica moderne škole. Puno je učenika
po razredu, a puno učenika nastavu pohađa po prilagođenom
i individualiziranom programu,
što, uz dodatni napor i energiju,
zahtijeva i dodatni prostor, koji
jednostavno nemamo, ističe ravnateljica.
Uskrsne pisanice, poklon pacijentima
petrinjske bolnice
Učimo ih
da su svi
različiti, a isti!
Defektologinja Vlasta Vukšić govori da školu pohađaju 22 učenika koja rade po
prilagođenom programu, a
njih 14 po individualiziranom
pristupu. Objašnjava da su
tome razlog ponajprije ratne
traume, problemi koje je donio Domovinski rat, a koji su
se još više potencirali nakon
njega. Drugi je razlog napredak medicine. Tako djeca
koja su prije, nažalost, umirala kao novorođenčad sada bivaju spašena i donekle izliječena,
ali posljedice ostaju, što se primjećuje po njihovu intelektualnom
razvoju. Treći je razlog, svakako, obitelj. Tradicionalna obitelj više
ne postoji, vrijednosti su sasvim drugačije, pa i zbog toga određeni postotak djece treba pomoć u nastavi, svladavanju gradiva ili,
pak, imaju određene teškoće u ponašanju. Učenicima su, sukladno
njihovim teškoćama i nemogućnošću svladavanja redovnoga gradiva, prilagodili nastavne sadržaje. Od učenika koji imaju tjelesna
ograničenja do učenika s ADHD poremećajem pažnje i koncentracije, kojima treba pomoć u tom području, iako oni pohađaju redovan nastavni plan i program. Pristup njima je ipak drukčiji i zbog
toga bi škola trebala i pomoć asistenata u nastavi.
- Radujem me ipak da je razina tolerancije među djecom na vrlo
visokoj razini. Jer, čim dijete krene u školu, pedagoginja i ja odlazimo u njegov razredni odjel i senzibiliziramo i roditelje i djecu.
Vrlo često s nižim razredima organiziram socio-kreativne radionice
Različiti, ali isti, gdje na satu razredne zajednice kroz razne igrice
zdravu djecu senzibiliziramo i zbližavamo s djecom koja imaju bilo
kakve teškoće u razvoju.
Posjet kazalištu lutaka
Škola ima šesnaest učionica,
sadašnje kapacitete premašili
smo gotovo za sto posto.
- Ne znam što nam budućnost nosi, ali smatram da bi
najpametnije bilo izgraditi
prostranu novu školu ili zatvoriti prometnicu kraj naše ceste
i preseliti više razrede preko
puta, u prostor bivše petrinjske tiskare. Ovdje su tri škole,
zgrada gradske uprave, povezano sve skupa s parkom, i bilo
bi jako pametno da ovom kratkom cestom nema prometa.
No, o tome odlučuje politika,
ne školski ravnatelji!
Najviše vole
prirodnu grupu
predmeta i sport
Uz nastavnike i ravnateljicu,
djecom se bavi i ekipiran tim
stručnih suradnica - pedagoginja Vesna Gračanin, defektologinja Vlasta Vukšić i knjižničarka Draženka Vuković.
Kada se provodilo testiranje
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje 2008. godine,
škola je na županijskoj razini
ocijenjena iznadprosječno, dok
su na državnoj razini bili prosječni “samo“ u fizici i kemiji.
Učenicima već niz godina naj-
reportaæa
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
21
www.skolskenovine.hr
pomeniku arhitekture
Crtice iz povijesti
Prvu pučku školu u Petrinji otvaraju franjevci iz samostana
u Hrastovici davne 1700. godine. Uskoro postaje državnom
školom, a 1776. polaze je čak dva razreda đaka. Godine
1802. u Petrinji djeluje glavna škola s 81 polaznikom i trivijalna škola s 95 đaka. Od 1860. do 1862. odobrena je, a potom
i počela izgradnja nove školske zgrade (današnji objekt) da
bi 1. listopada 1862. u njoj počelo izvođenje redovne nastave.
Godine 1962. tadašnja Prva osnovna škola u Petrinji mijenja naziv u Osnovna škola Artura Turkulina, Petrinja. Nakon
uspješno provedene vojno-redarstvene akcije Oluja 1995.
godine, kojom je oslobođena Petrinja, odlukom Poglavarstva grada Petrinje školi je vraćen naziv Prva osnovna škola
Petrinja.
Ivančica Telar poziva roditelje da se više bave svojom djecom
više leži prirodna grupa predmeta, pa tako postižu izvanredne rezultate na svim razinama
iz matematike, geografije, povijesti...
- Ta natjecanja nisu najobjektivniji pokazatelji kvalitete naše
škole, smatra Bešlić. Više nam
znači povratna informacija iz
srednjih škola, obližnje petrinjske gimnazije, o uspjesima naših bivših đaka, iz čega vidimo
da je ova škola odlična odskočna daska za daljnje obrazovanje, zapravo cjelokupan život
koji je pred tom djecom!
Škola je nadaleko poznata po
velikom pjevačkom zboru kojeg vodi profesor glazbene kulture Mladen Čakarić, čiji su roditelji bili nastavnici ove škole,
dok su mladi sportaši iznimna
priča sama za sebe. Košarkaši
su svake godine u državnom
vrhu, a mnogi od njih uspješnu
košarkašku karijeru nastavljaju u priznatim hrvatskim klubovima. Budući da je školsko
igralište košarkaško, a grad
nema sportsku dvoranu, ovdje
se skupljaju zapravo svi koji u
Petrinji vole košarku.
Učenici Prve osnovne škole
u Petrinji dobri su, kreativni i
vrijedni u svim izvannastavnim
Interaktivne ploče pretvaraju
nastavu u doživljaj
Veseli kolektiv područne škole u Hrastovici
i izvanškolskim aktivnostima,
kazali su nam svi s kojima smo
za našeg posjeta razgovarali. Sve to, pak, vode vrijedni i
kvalitetni nastavnici, na koje
je ravnateljica Bešlić posebno
ponosna.
- Kolektiv je to koji se sastoji od mnogo mladih ljudi, ali
toliko smo se simbiozirali da
se uopće ne primjećuje dobna
razlika. Pogotovo kada zajednički radimo na nekim projektima, primjerice integriranim
danima, gdje spajamo znanja i
vještine iz brojnih predmeta. a
da ne govorimo o opuštenijim
prigodama, izletima... Sve to,
Unatoč prostornom ograničenju, zbog čega im nedostaje specijaliziranih kabineta, nastavnici su izrazito zadovoljni opremljenošću. Nabavljeno je niz novih, stolnih i prijenosnih računala,
uređena informatička učionica, nabavljeni su i LCD-projektori, pa
čak i nekoliko interaktivnih ploča, što izvođenje nastave pretvara u
pravi izazov. Interaktivne ploče instalirane su u učionicama hrvatskog jezika, povijest i geografije, ali se po potrebi mogu koristiti i u
ostalim nastavnim predmetima. Korištenjem takvih ploča u nastavi
unaprjeđuje se nastavni proces, a animacijama i primjerima podiže
se kvaliteta i raznolikost nastave. Sve to omogućuje veću zainteresiranost i veću motivaciju učenika za učenje, smatra prof. Dijana
Skrbin-Kovačić, nastavnica povijest i geografije.
naravno, produbljuje zajedništvo, atmosferu čini ugodnijom
i poletnijom, što se odražava
na kvalitetu nastave i odgojnoobrazovnu praksu koja je na
visokoj razini. Učenicima treba dati da bi se od njih dobilo,
složan je u tome kolektiv ove
petrinjske škole.
Svaki školski dan
novi je izazov
Sportsko druženje na zadnji dan nastave
Zadovoljna je ravnateljica i
suradnjom s roditeljima, iako
s njima više kontaktiraju pedagoginja i defektologinja.
Redovito se odazivaju na sve
pozive, ponekad zna i zaiskriti
u međusobnoj komunikaciji.
No, uprava škole je uvjerena
da je baš zbog takvog otvorenog odnosa s roditeljima spriječeno međuvršnjačko nasilje i
delikvencija, kakva je prisutna
u većim gradovima. Dobra, štoviše odlična je suradnja škole s
lokalnom zajednicom, poglavito kada u financiranju, možda
najpromptnije kroz pomoć učenicima iz financijski ugroženih
obitelji.
Prilikom razgledavanja škole
upoznali smo Ivančicu Telar,
učiteljicu već 21 godinu, koja u
ovoj školi radi od 1997. godine.
Smatra da su djeca uvijek djeca, vedra, nestašna, ali i puna
znanja i ideja.
- Možda bi bilo bolje kada bi
roditelji imali malo više vremena baviti se svojom djecom. Jer
njih zanima sve što im škola
nudi, samo bi im trebalo omogućiti dodatan kvalitetan rad i
kod kuće. A toga zbog užurbanog tempa u kojem svi skupa
živimo nerijetko nema.
Učiteljica razredne nastave
Anica Gledić također je veteranka škole, budući da ovdje
radi više od dvadeset godina. I
ona primjećuje da su današnje
generacije puno zahtjevnije, pa
joj je nešto teže raditi nego kad
je počinjala. Ipak, govori nam
da su djeca još poput radoznalih malih zvrkova i ako im se
nastavno gradivo prezentira na
pravi, njima zanimljiv način,
nema nikakvih problema.
- Svaki je dan s njima novi
izazov, avantura, i zbog toga
nikad nisam požalila što sam
prosvjetu izabrala kao moj životni poziv.
Branko NAĐ
22
www.skolskenovine.hr
UKRATKO
BJELOVAR Marljivi zadrugari Četvrte
osnovne škole iz Bjelovara izborili su drugo mjesto na
međužupanijskoj smotri zadruga u Končanici i stekli pravo
sudjelovati na Državnoj smotri učeničkih zadruga u Podgori
od 4. do 6. listopada 2010. Učenici se revno pripremaju za
tu izložbu kreativnim radovima obrade drveta te ostvarenjima vještih vezilja.
PULA Projektni program u Osnovnoj školi
Monte Zaro u Puli bio je 10. rujna posvećen Hrvatskom
olimpijskom danu. Učenici, učitelji, stručna služba, ravnateljica i ostali školski djelatnici bili su uključeni u taj program
i veoma aktivni. Učenici trećega razreda i predmetne nastave pješačili su od škole do Valkana pretežito kroz šumice, uz
odmor na Mornaru i igranje u prirodi na Valkanama. Vrijeme
je bilo prelijepo za pješačenje, ni sunca, ni kiše, uz dovoljno
povjetarca pa je doživljaj bio ugodan. Zaključili su da je
ljepše kretati se nego sjediti i tako promovirali zdrav život.
Učenici prvoga, drugoga i četvrtoga razreda ostali su u
školi, ali su također bili sportski aktivni na otvorenom školskom dvorištu. Korelacija s drugim predmetima bila je
sportska. Učiteljice engleskoga i talijanskoga jezika proširivale su rječnik učenicima novim sportskim izrazima, četvrtaši su crtali sportaše, a prvašići su objašnjavali kako se oni
bave sportom. U zaključku je uslijedila zajednička poruka:
U zdravom tijelu - zdrav duh. (Branka Sironić)
PAZIN Budi moja noć naslov je pjesme Josipa
Pupačića po kojoj je imenovan recital kojim se Srednja
škola Mate Balote iz Poreča predstavila u Pazinu na 9.
susretu kazališnih amaterskih grupa Istre (SKAGI). Na tom
se susretu mladi i nadobudni glumci amateri okupljaju da
bi predstavili svoje kazališne uratke. Sudjelovalo je sedam
srednjoškolskih skupina, a u porečkoj su nastupile Jelena
Pašalić, Suzana Rupenović, Tea Filipović i Martina Pranjić
pod mentorstvom profesorice Snježane Radetić. Održan je
i okrugli stol za kojim su sudionici mogli poslušati komentare, pohvale, savjete i kritike stručnoga povjerenstva o
svemu viđenom. Dodijeljene su i nagrade za najbolji scenski izraz i najzapaženiji scenski govor. Tu su nagradu primile upravo učenice porečke škole, uz pohvalu za vrlo
dobru dikciju. (S. R.)
RIJEKA Čivijaški karneval ugostio je od od
16. do 20. rujna u Šapcu u Srbiji i grupu učenika četvrtoga
i petoga razreda Osnovne škole Gornja Vežica iz Rijeke.
Bio je to ujedno uzvratni posjet Osnovnoj školi Nikolaja
Velimirovića - Šapca, čiji su učenici prošle zime sudjelovali na Dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci i tom prilikom
bili gosti riječke škole. Obje su škole uspostavile dobru
suradnju i riječke su učenici ovom prigodom obnovili
poznanstva i puni ugodnih dojmova vratili se iz Šapca.
(Danila Ferenčević)
ZAGREB Korisno savjetovanje za tajnike i
ravnatelje osnovnih i srednjih škola organizirala je 17. rujna
Hrvatska zajednica osnovnih škola u prostoru kina Europa u
Zagrebu. U nazočnosti više od 300 sudionika predstavnici
Ministarstva obrazovanja, načelnica Odjela za normativne
poslove Uprave za pravne poslove Marija Ana Zovko Tomaš
i viši prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove
Krešimir Topić govorili su o novom Zakonu o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi i odgovarali na brojna pitanja. (O. M.)
suradnici
javljaju
aktualno
POREČ
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Srednja škola
Mate Balote
Upoznavanje središnje Istre
U
pratnji profesora Danijele
Delmoro i Vladimira Torbice učenici jednoga gimnazijskoga razrednoga odjela Srednje
škole Mate Balote iz Poreča ostvarili su istraživačku nastavu iz povijesti obilaskom i upoznavanjem
središnje Istre. Najprije su obišli ruševine srednjovjekovnoga Dvigrada
i ondje se zasladili čupavcima koje
je napravila njihova razrednica. Od
učenika organizatora istraživačkoga izleta dobili su zadatak da napišu
nekoliko stihova na temu Ljepota
istarskog zavičaja. Najhrabriji odvažili su se i popeti na visoke zidine
i ondje su pisali poeziju.
Zatim su krenuli u Svetvinčenat
i posjetili kaštel Morosini-Grimani. Ondje im je načelnik govorio o
povijesnim događanjima u gradu.
Razgledali su i i crkvu Uznesenja
Bio je to istraživački
izlet upoznavanja
zavičaja ispunjen i
zabavnim sadržajima
Marijina te crkvu sv. Vincenta.
Nakon toga, organizatori su ih podijelili u tri grupe i natjecali su se
u nekad popularnoj staroj igri trčanje s kumpirima.
Razgledali su i Gračišće, a zatim
igrali nogomet, no igru je iznenadno prekinula kiša pa su se uputili
prema Pazinu, obišli Etnografski
muzej Istre i pazinsko groblje. U
Bermu su upoznali znamenistost
crkve sv. Marije na Škriljinah i vidjeli Ples mrtvaca. Vidjeli su i Mo-
BUJE
tovun i zadržali se na trgu gdje se
održava filmski festival. Pronašli
su i savršeno mjesto za crtanje na
temu Plesa mrtvaca. U Motovunu su također radili portrete jedni
drugih. Zatim su, pomalo izmoreni,
jeli i uživali u tradicionalnim istarskim.
Na kraju večeri rješavali su križaljku koju su osmislile organizatorice izleta Mirna Ljuština, Martina Fabić i Meri Prenc. Večer je
zaključila Maša Lovrović svirajući
gitaru, uz koju su svi rado zapjevali. U Poreč su se vratili u kasnim
večernjim satima.
Bio je to istraživački izlet upoznavanja zavičaja ispunjen i zabavnim sadržajima.
Napisale učenice:
Melisa Lanca, Anita Jelinić
i Šejla Kotorić
Nagrađeni
učitelji
Cijeli život za dvije obitelji
K
omu će gradski vijećnici
Buja, iz mnoštva prijedloga dodijeliti ovogodišnju
glavnu gradsku nagradu prošlo
je bez dvoumljenja. Svi su se složili da je prijedlog Srednje škole
Vladimira Gortana upravo ono
što ova nagrada podrazumijeva,
i da ju treba dodijeliti profesorici
povijesti i arheologije Nadi Marasanov, koja u toj školi već 37
godina predaje povijest.
Iz rodnoga Čepina kod Osijeka
s netom završenoga Filozofskoga
fakulteta u Zagrebu, gdje je stekla
zvanje profesorice povijesti i arheologije, uputila se na zapad, u
Istru, u Buje, gdje je u tamošnjoj
gimnaziji 1973. godine počela poučavati učenike povijesti. Iako u
novoj i do tada nepoznatoj sredini,
brzo se uklopila, zavoljela krajolik, običaje, ljude i učenike kojima
je predavala. Preuzela je odgovornost za posao kojega je s ljubavlju
prihvatila i sa žarom obavljala. I
grad i škola uzvraćali su joj povjerenjem i prijateljstvom.
Generacije i generacije bujskih
srednjoškolaca pamtit će ovu samozatajnu, skromnu i punu znanja osobu, kao profesoricu koja
je na sve njih ostavila najugodnije dojmove, od koje su naučili
mnoge životne istine i koja im je
pokazala putove za život. Svima
s kojima je dolazila u kontakt nastojala je približiti poznatu latinsku izreku Povijest je učiteljica
života, da od nje primamo samo
ono najbolje, s poukom da si ne
možemo dopustiti pogreške zbog
kojih bismo poslije žalili. Tako su
povezane profesionalna i ljudska
kvaliteta profesorice Marasanov.
U obrazloženju uz prijedlog za
dodjelu nagrade, među ostalim,
stoji da je Nada Marasanov izvrsna profesorica povijesti, mentorica generacijama mladih profesora i učenika koji su na natjecanjima iz povijesti osvajali najviša
mjesta na županijskoj i državnoj
razini, da je školsku mladež obrazovala i odgajala, poučavala vrlo
stručno i kvalitetno, da je njeno
kreativno pristupanje nastavi pridonijelo tome što je mnogo njenih učenika steklo iznimna znanja sa zapaženim rezultatima u
školovanju na visokim učilištima
i fakultetima.
Nada Marasanov - Uvijek sam naglašavala povijesne istine,
neovisno o politici
Praćenje suvremenih postignuća i njihova primjena u nastavnom procesu vrlina je profesorice
Marasanov, a takav odgojni rad s
učenicima učinio ju je jednom od
omiljenih prosvjetnih djelatnica u
Srednjoj školi Vladimira Gortana,
kako među učenicima i profesorima, tako i među roditeljima učenika. I njezinom zaslugom škola
je postala prepoznatljiva i izvan
županije. Znanje, knjiga, obitelj,
Vijećnici se nisu
dvoumili kome će
dodijeliti glavnu
gradsku nagradu
pomoć svakome potrebnom, prijateljstvo, zavičaj značajke su
koje najviše cijeni i nesebično
prenosi na sve i kojima je oplemenila tolike generacije bujskih
srednjoškolaca naučivši ih kako
je život dragocjenost i neiscrpna
mogućnost.
- U svome, gotovo četrdesetogodišnjem radu s učenicima,
uvijek sam naglašavala povijesne
istine, neovisno o politikama koje
su se smjenjivale i rukovodećim
strukturama koje su se također
mijenjale i u našoj školi. Zagovarala sam toleranciju, radne navike, međusobno uvažavanje, inzi-
stirala na odgovornosti za učinjeno, marljivosti i točnosti. Školu
sam prihvaća kao svoju veliku
obitelj, u kojoj sam nastojala svima ukazati na svoje najdragocjenije životno iskustvo - vrijednost
i ljepotu života u istini. Njima se i
najteže životne teškoće nadilaze,
a ostaje nepresušno nadahnuće
međusobnoga poštovanja za nova
i inspirativna životna putovanja rado govori slavljenica.
Na takav se način ponašala i u
vlastitoj obitelji u kojoj su suprug
i sin uvijek bili na prvomu mjestu. S njima je dijelila i dijeli ono
najljepše - povjerenje i ljubav. Od
sina, danas specijalizanta neurokirurgije u Zagrebu, koji joj je također bio učenik u gimnaziji, zahtijevala je potpunu odgovornost
za obveze, marljivost i točnost. A
sad živi neopaženo između svoje
male i velike obitelji. Ističe da ju
još ponesu osjećaji u susretima
s brojnim bivšim ili sadašnjim
učenicima, onima koji su stvorili
karijere te onima koji kao marljivi i pošteni građani ovoga grada
žive svoj život. Pozdrav, nekoliko uobičajenih, konvencionalnih
rečenica, radost susreta, toplina i
sjećanje, uvijek srdačnost, poštovanje i uvažavanje kazuju da je
posao uspješno obavila, opravdala svoj dolazak u Buje, kao i
nagradu koju joj je njezin grad
dodijelio.
Slavko Ledić
suradnici
javljaju
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
23
www.skolskenovine.hr
NA©A SVAKIDA©NJICA
Razlozi za
sreću
Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC
L
Dragocjena iskustva zajedničkoga rada
POŽEGA
U
Gimnazija
Suradnička nastava
požeškoj Gimnazija pokrenut je zanimljiv projekt
Planiranje i ostvarivanje
suradničke i integrirane nastave u
koji su se, osim domaćina uuključili i učenici i nastavnici iz novogradiške i bjelovarske gimnazije.
Projekt suradničke nastave, koji
su 2002. pokrenule novogradiška i
bjelovarska gimnazija, a potom im
se priključila i požeška, pokazao je
kako se mogu primjenjivati i prakticirati znanja iz jednog predmeta
u drugom predmetu. Tako su kroz
temu voće i povrće u elektrokemiji učenici primjenjivali znanja iz
biologije i fizike pa im je krumpir
poslužio kao kemijski indikator, a
doznali su kako i koliko vitamina
mrkva gubi kuhanjem.
Bilo je zanimljivo pratiti i Stentorov glas kroz koji su se povezala
znanja iz filozofije, hrvatskoga jezika i sociologije, odnosno moglo
se vidjeti kakav je utjecaj intelektualca i pisca u društvu od Sokrata do današnjih vremena. Bilo je
poučno i predavanje iz povijesti na
engleskom jeziku na temu SAD i
Ovim su projektom
učenici vidjeli kako
se mogu povezivati
znanja iz različitih
predmeta
Bliski istok. U učionici hrvatskoga jezika održana su predavanja
Od Judite do Judite preko Judite
i Tri škrca, a zanimljivo je da je
uz profesoricu Ljiljanu Ptačnik
predavala i novogradiška gimnazijalka Andrea Divić. Dramska družina iz Nove Gradiške i voditeljica
Sonja Latal uprizorile su dijelove
Fadilovog Češlja za kraj projekta
suradničke nastave i druženja u
požeškoj Gimnaziji.
- Ovim projektom željeli smo
uputiti učenike kako se mogu povezivati znanje iz različitih predmeta, odnosno naučiti ih misliti i
primjenjivati stečena znanja. Nastojali smo istim ili sličnim tema-
VARAŽDINSKE TOPLICE
ma pristupiti iz različitih pogleda,
npr. s matematičkog, društvenog i
prirodoslovnog te obraditi ih zajedno. Način rada koji se primjenjuje
na ovakvim satovima je upravo
ono što je učenicima potrebno za
maturu. Naime, kada smo vidjeli
pitanja koja su bila na nacionalnim
ispitima i maturi, ona su upravo
takva da zahtijevaju povezivanje
znanja iz različitih predmeta, znači
ne puko štrebanje činjenica - objasnila je ravnateljica novogradiške
Gimnazije i začetnica projekta
Nada Peleh-Serenčeš.
Iz dosadašnjeg iskustva pokazalo se da je iz ovakvog projekta
nastalo bolje međusobno povezivanje nastavnika unutar škole ali i
među školama te da se dobila veća
stručnost nastave. Na ovakvu nastavu pozitivno su reagirali i učenici koji su od početka uključeni u
taj projekt. Provedbu projekta koji
je završio okruglim stolom pratili
su viši savjetnici u državnoj Agenciji za odgoj i obrazovanje iz Zagreba i Osijeka.
Ljiljana Marić
Osnovna škola Antuna
i Ivana Kukuljevića
Nagrada za uštedu energije
Za ekološki projekt dobili su
školsku opremu vrijednu šest tisuća
kuna
E
kološka Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica osvojila je školsku
opremu vrijednu šest tisuća kuna na natječaju
Udruge Lijepa naša i Ariela za najbolji ekološki projekt iz područja racionalne potrošnje energije. Stručna
voditeljica projekta i školska koordinatorica za ekološku školu Ana Vuković sudjelovala je u projektu iz
područja Racionalna potrošnja energije koja se veže
uz obitelji i obiteljska kućanstva. Njime je na vlastitom primjeru htjela pokazati koje je mjere poduzela u
svojem kućanstvu radi uštede električne energije.
Budući da su najveći potrošači električne energije
u njezinu kućanstvu bili kuhinjski i kupaonski bojler,
odlučila se za novi bojler s priključcima za cijevi od
centralnoga grijanja tako da voda, koja zagrijava radijatore, ujedno zagrijava i vodu u bojleru. Kuhinjski je
bojler maknula i spojila slavinu u kuhinji na kupaon-
ski bojler. Na taj se način rublje pere za vrijeme jeftinije struje. Nakon provedenih mjera mjesečna rata
za električnu energiju smanjila se na pola dotadašnjeg
iznosa.
To vam zajednički javljaju koordinatorica za ekološku školu Ana Vuković, ravnateljica Goranka Štefanić i učenici uključeni u ekološku grupu.
V. A.
Glavni krivci za osvojenu nagradu
ako je vama učiteljima - kaže mi
susjed Štef - vas nije pogodila
suša ni poplava, tuča vam nije potukla prirod, a
odmarate se dva mjeseca!
To je njegovo demokratsko pravo, čovjek govori ono
što misli. On ima svoju mirovinu pet tisuća i mora razmisliti kako će je potrošiti, jer ne smije piti, pušiti, jesti
masno, a opasno mu je za srce i gledati mlade ženskice.
Učitelji nemaju te brige, jedino se brinu kako će spojiti
kraj jednog mjeseca s početkom sljedećega.
I naši se kolege, profesori društvenih nauka, oglašavaju sve češće i u svojim knjigama, uvjeravaju nas da
moramo misliti drugačije. Može se, kažu, jesti masno,
piti dobro, pušiti, ali se ne smije biti žalostan, jer ako
ste žalosni, možete se razboljeti, a ako ste veseli bit ćete
zdravi. Draga profesorica
Mirjana poručuje nam u
svojoj izvanrednoj knjizi
da se mora iz života probirati samo ono što je dobro
i lijepo, a ono što ne valja
to preskočite i zaboravite.
Iza ovakvih teza stala sam
u potpunosti, iako to baš i
nije lako u ovim prilikama
i neprilikama.
Preskočit ćemo to što
imamo manje novca nego
preklani, više obveza, veći
broj učenika u odjelu, a
manji broj učitelja u školi. Sjetimo se da je naša Blanka preskočila sve europske
cure pa kad je ona mogla toliko visoko skočiti i preskočiti, zašto ne bismo mogli i mi? Našim su brucošima, našim
mladim nadama, obećali besplatno školovanje. Radujmo
se i veselimo se obećanjima, dobro, ne valja biti pesimist
i misliti na ono da će dječica to možda ipak platiti, ako
neće nitko drugi. Svi su izgledi i da neće nitko ulijetati
i plaćati školarine za buduće doktore, profesore, pravnike jer ne znamo ni što bismo s ovima koje imamo pa ih
izvozima.
Izvezemo tako u Kanadu profesore, a uvezemo grah
kanadski. Grah ima mnogo vitamina koji su dobri za mozak, to će nam koristiti da bolje razmislimo i dosjetimo se
da nam naša pamet može ipak trebati. Valjda će se brucoši nekako snaći, digne kredit tata, digne mama, a možda
i baka nešto otkine od svoje penzijice. Svi znamo da u
mlade vrijedi ulagati.
Dok smo se držali hladovine i hladili na propuhu, naši
su mladi po svijetu postizali dobre rezultate, a naš vitalni
profesor Radman sa svojom ekipom već je otkrio toliko
toga, a tek što će biti s čarobnim tabletama za vječnu mladost?! Koji su to samo razlozi za sreću! Još samo malo
i bit ćemo svi vječno mladi, zdravi i veseli! Kad budemo vječno mladi nećemo imati nikakve brige, osim da
nam netko ne potopi jahte, pokrade drago kamenje, drpi
najnoviji skup auto. Iskreno govoreći, takve brige, velika
većina od nas uglavnom nema ni sada.
Važan razlog za sreću može biti i to da su u svijetu na
vidiku i druga otkrića, primjerice roboti koji će obavljati
dijagnoze vrlo dobro i bez pogreške, kako to dosad nije
mogao ni najbolji specijalist. I ne samo dijagnoze, nego
i nepogrešive operacije, laserom i bez njega, mogu raditi ti novi specijalisti roboti, bolji od čovjeka, a koje je
ipak izmislio čovjek. Na jednoj strani te ubace bolesnog
i nikakvog, a na drugoj ispadneš s trake živ, zdrav i oškoprcan.
Sreću svatko može naći i u prirodi, mi smo sretna zemlja koja zaista ima prekrasne prirodne ljepote. Svi nam
se dive i dolaze k nama na ljetovanje, zimovanje, razgledavanje materijalnog i nematerijalnog bogatstva. Sva je
živa sreća da smo ostali tako nerazvijeni i nezagađeni,
imamo još nezagađene vode, zrak, šume, more pa sad
k nama dolaze i oni iz razvijenih zagađenih sredina, jer
mi smo u stanju oprati čak i njihov zagađen novac. Naše
žene još nisu zaboravile vesti čipke kojima se dive Japanci i Kinezi, a znamo praviti i skup sir, samo nas treba na
to nagovoriti i vratiti na naše livade naše domaće krave
i junice, bikove i volove koji su se previše naviknuli na
gradski život i traže gmajne po gradskom asfaltu. U Norveškoj, koja je jedna od najbogatijih u svijetu, ljudi žive i
na selu i sretni su i bogati.
Ipak nije dobro ni u sreći pretjerivati, za sad nam je
dovoljno i ovoliko.
Učitelji nemaju
osobite brige, jedino ih brine kako
će spojiti kraj
jednoga mjeseca s početkom
sljedećega
24
www.skolskenovine.hr
suradnici
javljaju
aktualno
Iz Ureda pravobraniteljice
za djecu
Mreža mladih
savjetnika
P
rvi sastanak članova Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu iz cijele Hrvatske održan je sredinom rujna u
prostorima Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, gdje
su pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić i njezine savjetnice, zajedno s dvadesetak djece iz Osijeka, Rijeke, Splita, Šibenika i Zagreba, kroz radionice, rasprave i dogovore utvrdili način i sadržaj
rada Mreže u sljedećoj godini.
U suradnji s organizacijama koje rade s djecom i mladima, Ured
pravobraniteljice za djecu u protekloj je godini okupio dvadesetak
učenica i učenika u dobi od 13 do 17 godina, koji su prihvatili poziv da postanu članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice
za djecu. Njihova je uloga savjetovati pravobraniteljicu, upozoravati na teškoće u ostvarivanju dječjih prava, ali i poticati svoje
vršnjake i pomagati im da aktivno sudjeluju u donošenju odluka
koje se odnose na njih, upućujući ih, među ostalim, i na suradnju s
pravobraniteljicom. Svoju savjetničku funkciju oni već ostvaruju
putem elektroničkog foruma, a i u susretima s djelatnicima Ureda
pravobraniteljice za djecu, gdje razmjenjuju mišljenja o važnim
temama za život djece i mladih u Hrvatskoj danas. Tako pomažu
u formuliranju stavova i preporuka koje pravobraniteljica javno
iznosi i nastupa kao zagovornica i glasnogovornica djece, što je
njezina osobito važna zadaća.
Mreža već funkcionira kao stalno savjetničko tijelo, no pravila za buduće izbore mladih savjetnika, kao što su način izbora,
trajanje mandata i slično, donijela su sama djeca na svom prvom
formalnom i osnivačkom skupu na Bjelolasici. Mreža mladih savjetnika proteklih je mjeseci na elektroničkom forumu aktivno
raspravljala o različitim temama, a najviše o obrazovanju, nasilju,
zdravlju te privatnosti i internetu. Ove teme su, osim što su aktualne i važne, izabrane i zato što će o njima raspravljati mladi savjetnici drugih pravobranitelja za djecu u Europi, čiji je rad potaknula
Europska mreža pravobranitelja za djecu (ENOC), koja je inicirala osnivanje međunarodne mreže djece i mladih pod nazivom
ENOC-ova mreža mladih savjetnika ili ENYA (ENOC Network
of Youth Advisors). ENYA će uglavnom djelovati putem elektroničkog foruma, na kojem će se razmjenjivati mišljenja i prijedlozi
o odabranim temama. Poželjno je da se sve teme prvo razmotre
na nacionalnoj razini, a potom svoje zaključke djeca upućuju vršnjacima iz međunarodne mreže. U tu se mrežu uključuju i djeca
savjetnici iz Hrvatske, pa će tako i njihovi predstavnici, zajedno s
mladim savjetnicima pravobranitelja za djecu iz drugih zemalja,
sudjelovati u radu ENOC-ove godišnje skupštine tijekom listopadu u Strasbourgu.
R. I.
Zagreb: Projekt Drvo je prvo
Nagrade za dizajn
opreme za vrtiće
Među dvadesetak pristiglih rješenja na natječaj u sklopu projekta Drvo je prvo za opremanje dječjih vrtića, koji je organizirala
Hrvatska gospodarska komora, uz potporu Hrvatskoga dizajnerskog društva, prvu nagradu za dizajn i cjeloviti koncept modularnog namještaja za dječje vrtiće Tiruriru dobila je Andrea Hercog,
dok su prvu nagradu za novi pristup u oblikovanju u primjeni drva
u izradi namještaja za dječje vrtiće za koncept Savijeno i oblo dobili Neven Kovačić i Sanja Kovačić. Drugonagrađeni rad, koji je
imao naglasak na taktilnim svojstvima namještaja, dobili su Gordana Golik i Damjan Geber za koncept Folding.
- Prvi se put nude hrvatska dizajnerska rješenja namještaja za
dječje vrtiće. Prikazani prototipovi, ali i ostala rješenja nude funkcionalnost, sigurnost i kvalitetu - ocijenila je načelnica u Ministarstvu obrazovanja i članica ocjenjivačkog žirija Marija Ivanković i
dodala da se projekt prilično razvio pa imamo priliku vidjeti prve
prototipove koje valja dalje razvijati.
Projekt Drvo je prvo promotivna je i edukativna akcija čiji su
nositelji Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Hrvatske šume. Nakon prikazanih projekata u sklopu natječaja, na redu su industrija,
lokalna zajednica i vrtići da prihvate ponuđena domaća rješenja.
Kako je kazano na dodjeli nagrada, hrvatska drvoprerađivačka
industrija ima niz prednosti, poput kvalitetne domaće sirovine,
razvijenih proizvodnih procesa s pripadajućim znanjem, kvalitete
i atraktivnog dizajna koji se tek treba afirmirati boljom suradnjom
dizajnera i gospodarstvenika. Na taj se način može učinkovito dodavati novu vrijednost te biti konkurentan.
Direktor Centra za dizajn HGK Luka Mjeda kazao je da je riječ
o pionirskom pothvatu na našem prostoru te da su izloženi prototipovi koji se mogu dorađivati u dogovoru s krajnjim korisnicima
i gospodarstvenicima.
Ivica Buljan
FUŽINE
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Istaknuti učitelji
Matematika kao poezija
M
atematika je ustvari vrsta
poezije, ona je široka, čista, lijepa, mudra. Sve je
oko nas matematika i samo treba
uočiti njezinu širinu, njezin smisao i onda ona nikako ne može
biti bauk. Svako dijete može znati
matematiku, samo ako je uspijemo
približiti djetetovu svijetu - tako
uvjerljivo i sugestivno o matematici, predmetu koji predaje govori
Jasna Štimac, profesorica matematike u Osnovnoj školi Ivanke
Trohar u Fužinama. Ona je, po riječima ravnateljice Stanke Lončarić, jedna od sposobnih, vrijednih i
izvrsnih učitelja koji njihovoj školi daju pečat uzornoga kolektiva i
koja je matematiku približila učenicima tako da svake godine postižu
zapažene rezultate. Uspjeh učenika
te škole na županijskim, državnim i
međunarodnim natjecanjima već su
zabilježile Školske novine u povodu
uspješnih 225 godina od osnivanja.
- Teško je izdvojiti nekoga tko
nije dao svoj prilog uspješnosti
rada škole. Ponosni smo na uspjeh
mladih matematičara na Međunarodnom matematičkom natjecanju
Klokan bez granica. S naprednim
matematičarima marljivo rade učiteljice Elvira Burić i Jasna Štimac.
Evo, Jasna je tu i ona će najbolje
sama reći kako postiže zapažene
uspjehe - kaže ravnateljica Stanka
Lončarić, koja je ove godine i sama
slavodobitnica godišnje nagrade uz
Dan općine Fužine kao neumorna u
prosvjetnom i društvenom radu.
Jasna Štimac, rođena Herljević,
diplomirala je matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu u
Rijeci i u nastavi je već deset godina
pa je dobro ispekla teoriju i praksu.
Unatoč svim teškoćama i problemima koji se neminovno obrušavaju i
na prosvjetu, ona svoj poziv i svoj
posao radi s mnogo ljubavi i žara.
Matematiku je odabrala još kad je
bila u petom razredu osnovne škole
kad je bez problema rješavala zadatke iz osmog razreda. Učiteljeva
kći od djetinjstva je zavoljela školu, a matematika je za nju najljepši
predmet.
- Nema ljepšeg posla i zanimanja od rada u školi, djeca me uvijek
oduševljavaju i inspiriraju svojom
iskrenošću i čistoćom. Uz djecu se
uvijek osjećaš mlad, ona imaju stalno nove ideje, puna su života i svaki
Jasna Štimac - Nema posla
koji bih radila s toliko zadovoljstva kao s djecom
Gledajte, život je
svuda oko nas, tražite
u njemu ono što je
lijepo, a lijepo je kada
čovjek voli i poštuje
svoj rad, zlom vremenu unatoč
dan je drugačiji. Sretna sam posebno
kad vidim da dijete želi naučiti više
od onoga što je u programu, kad želi
ostati na satovima dodatne nastave i
kad je spremno raditi i natjecati se.
Zadovoljstvo mi je raditi i s djecom
s teškoćama i njihov uspjeh čini i
mene sretnom i ponosnom. Nema
posla koji bih radila s toliko zadovoljstva, no bilo bi bolje kad bismo
za naš rad bili pristojnije plaćeni,
jer obitelj s dvoje djece ima potreba
koje teško može namiriti samo od
naše plaće - kaže Jasna Štimac.
No, ne radi samo matematiku u
školi. Veliko je zadovoljstvo obuzima i kad se sva posveti radu na učeničkom listu Fužinarskom klobuku,
koji je i ove godine bio zapažen na
županijskom Lidranu. Kaže da su
učeničke novine svojevrsno ogledalo škole gdje se na kraju može
vidjeti sve bitno što se kroz školsku
godinu događalo u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. A da bi
se što vjernije zabilježilo i dokumentiralo ono što se u školi događa
i da bi novine bile što bolje, osjećala se potreba i zanimanje učenika
SLATINA
za pokretanjem snimateljske grupe.
I tu se nije bilo teško angažirati
vrijednoj profesorici informatike i
matematike, pa su mladi snimatelji
već pod njezinim vodstvom postigli zapažene uspjehe.
Našlo bi se još zanimljivih tema
o kojima se može razgovarati, na
primjer o tome da se matematika u
školi nikad ne može smatrati teretom i ne može se učenika od nje rasterećivati, jer mu je to znanje uvijek potrebno u životu. Da matematika može služiti i kao zabava i razonoda korisna za razvoj ljudskoga
mozga, da su neki njezini nadareni
učenici uspješni studenti tehničkih
fakulteta i druge lijepe stvari koje
se u školi događaju samo ako je
učitelj dovoljno strpljiv i voli djecu
i svoj posao. Dodaje još da su za
uspjehe njezinih učenika zaslužne
i druge učiteljice kako u razrednoj,
tako i predmetnoj nastavi.
Lijepo je čuti da se u poplavi
skandala, afera, nezadovoljstva i
svakodnevnog razočaranja čuje glas
vedar i optimističan koji se uzda u
svoj rad i našu mladost pa mislim
da je ovaj razgovor s profesoricom
Jasnom Štimac zaista koristan. Jer,
matematika je dio života i kao sam
život lijepa je, ako je znamo dobro
gledati i slušati.
- Gledajte, matematika je svuda
oko nas! - tako profesorica Jasna
započinje sat.
Gledajte, život je svuda oko nas,
tražite u njemu ono što je lijepo.
Lijepo je ako čovjek voli i poštuje
svoj rad, zlom vremenu unatoč.
Marija Drobnjak Posavec
Srednja škola
Marka Marulića
Stručna ekskurzija u Zagreb
U
čenici Srednje škole Marka
Marulića iz Slatine, među
njima i najuspješniji sudionici različitih natjecanja, nagrađeno
je putovanjem u Zagreb, a pratili su
ih profesori Željka Barić, Dragana
Carević, Ana Krpačić, Dragan Klement i Damir Balković. Najprije su
obišli Institut Ruđer Bošković gdje
ih je dočekao dr. Stjepko Krehula,
bivši učenik slatinske gimnazije, a
koji im je pomogao u ostvarenju
ovoga posjeta i angažirao se da bi
učenici što više saznali o Institutu.
U dvorani za predavanja poslušali
su tri predavanja mladih znanstvenika, koji su govorili o dagnjama,
povezanosti fizike i društvenih znanosti te o kemiji materijala. Potom
su obišli laboratorij za sintezu novih materijala i u njemu pretražni
elektronski mikroskop, rentgenski
difraktometar za prah, Mossbauerov spektrometar, infracrveni
spektrometar i spektrometar za UV
i vidljivo zračenje. U Zavodu za
eksperimentalnu fiziku pokazali su
im vrlo zanimljive i atraktivne instrumente, primjerice Tandem Van
de Graff akcelerator.
Sljedeće je odredište bila Matica
hrvatska gdje ih je ljubazno dočekao njen potpredsjednik Stjepan
Sučić i govorio im o povijesti te
ustanove, njenom razvoju i nakladništvu. Učenici su razgledali knjige
tiskane u nakladi Matice hrvatske.
Na kraju svi su dobili na dar knjige
za uspomenu na taj susret. Uslijedio je odmor uz šetnju i razgledavanje Zagreba.
Predvečer našli su se na Trgu bana
Jelačića odanle krenuli u Gradsko
kazalište Gavellu na predstavu Život je san. To su djelo španjolskoga
književnika Lopeza Da Vege učenici obrađivali na satu hrvatskoga
jezika te im je sada bila prigoda da
nakon odgledane predstave povuku
paralelu između književnog i kazališnog djela, što je bio i jedan od zadataka ekskurzije. Nakon predstave
vratili su se autobusom umorni, ali
puni dojmova i novih znanja u Slatinu.
Tim putovanjem uspješno su
ostvareni svi zacrtani zadaci i ciljevi. Upoznali su nove ljude, imali
nesvakidašnje doživljaje. Tako se
još jednom pokazalo, u što su se
uvjerili i učenici, da se međupredmetnim suodnosom, cjelovitošću u
poučavanju, usporedbom sadržaja,
upućivanjem na sličnosti i razlike
unutar određenih područja znanja može steći kvalitetno znanje.
Kako stvoriti zajedništvo različitih
nastavnika i školskog knjižničara
pitanje je koje nam se svakodnevno nameće, ali to je i preduvjet za
uspješno obrazovno i odgojno djelovanje.
D. B.
mediji
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
25
Najavljujemo...
Učitelji − likovni stvaraoci: Eleonora Zujić (Imotski)
Mekoća
majčinske
osjećajnosti
G
HTV
www.skolskenovine.hr
Program za djecu i mladež
Eleonora Zujić pred svojim
radovima na ljetošnjoj izložbi na
Modrom jezeru u Imotskom
Počela nova sezona Prijatelja
ospođu Eleonoru Zujić otkrio
sam sasvim slučajno − zahvaljujući svemoćnom internetu,
gdje sam tražio nešto sasvim drugo, a
onda su mi u jednom “linku“ upale u oči
masno otisnute riječi “Imotski“, “učiteljica“, “likovna izložba“, “Modro jezero“... Ljubaznošću kolega novinara s
Radio postaje Imotski, na čijoj se mrežnoj stranici i nalazila kratka vijest o toj
izložbi, dobio sam broj telefona gospođe
Eleonore, nazvao ju i tako sam na trenutak zavirio u prebogatu noviju povijest
imotskoga školstva kojemu je gospođa
Eleonora posvetila cijeli svoj život.
Rođena Riječanka školovala se u
Splitu gdje je završila Školu primijenjenih umjetnosti i Višu pedagošku
školu. Likovno se obrazovala pod budnim okom poznatih umjetnika Ante
Kaštelančića i Joke Kneževića. Raditi je počela 1955. u Osnovnoj školi i
Gimnaziji u Imotskom, tu je osnovala
obitelj i ostala zasvagda.
Ni danas nakon odlaska u mirovinu
ne miruje, nego nastavlja neumorno s
aktivnostima − u slikanju, humanitarnom radu, pisanju, radu s penzionerima, poučavanju − “u svemu i svačemu“
− svojih unuka i praunuka... Pohvalit
Prvi program, nedjelja, 3.
listopada 2010., u 8.05
U prošlu nedjelju krenuli su novi Prijatelji! I ove sezone, dragi mali gledatelji, uz mamin osmijeh i miris svježih kiflica, nedjeljom ujutro budit će vas cvrkutanje ptica. Ponovno su s vama
Sara i Klara, ptice brbljavice i voditelj Žan i njegove pjesmice.
Novost su krumpir, mrkva i zelje, koji stižu na jelovnik dječjega programa svake nedjelje. Nećemo ih u tanjurima servirati,
već će s njima prijatelji igrati. I još nešto novo ima! Znate li što
je u modi među prvašićima? Sedmogodišnjaci, kad im dosadi
školska klupa, osnuju školsku reprezentaciju koja u Prijateljima nastupa. Dvije ekipe, koje se igrati vole, brane boje svoje
škole. Spretno beru mrkve, grade, rone i plivaju. No, mole dobrovoljce pred TV ekranima da ih sokole i navijaju!
Odavno znaju Sara, Klara i Žan da dječji smijeh uljepša svaki
dan. Upozorenje gledateljstvu - jako je zarazan!
U novim Prijateljima još novosti ima. No, nećemo ih otkriti
gledateljima.
Gledajte nas i navijajte za prijatelje u Prijateljima!
Voditelji: Žan Jakopač i Jasna Bilušić
Autori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan Gulić
Urednica Ida Tomić
Urednica Programa za djecu i mlade Snježana Samac.
HR
Radioigra za djecu
Carlo Collodi: „Pinocchio“
Nedjelja , 3. listopada, 2010., 13,15 - 13,55
Pogled na Bazanu
će se kućnom bibliotekom od 2 tisuće knjiga (koje
je skupljala zajedno sa svojim pokojnim suprugom
Krunoslavom Zujićem − umro prošle godine − povjesničarom književnikom i glazbenikom, utemeljiteljem kazališnoga amaterizma u Imotskom...),
ima, kaže, i čitavu malu galeriju akvarela (koje ne
uspijeva prodati zbog recesije!)...
Mnogi su njezini učenici na brojnim smotrama
učeničkoga stvaralaštva za svoje likovne radove
dobili bezbroj nagrada, a radovi su im objavljivani
RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I
NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk;
http://www.hrt.hr
Uz Dane kruha
Na kraju πetnice
i u Modroj lasti, u Radosti i drugdje.
Pohvalit će se da je s djecom uradila
i prvi “udžbenik likovne kulture“ (u velikoj bilježnici svaki je učenik morao
ispisati jedan pojam, primjerice, mrtva
priroda, portret, vedute... i uz to zalijepiti
likovne primjere). “Mnogi bivši učenici
danas mi na tome zahvaljuju“ − kaže “jer
se time služe njihova djeca na prijamnim
ispitima”.
Mnogo čita, piše knjige i priprema
izložbe...
Jedna je tako bila priređena i sredinom
lipnja ove godine na ulazu na Modro jezero, izložba je bila prodajna i trajala je
samo jedan dan, ali nam je pružila prigodu da upoznamo ovu neumornu i samozatajnu umjetnicu.
”Topla srca, bistra oka, vještim kistom započela je prije pola stoljeća svoju
priču o Imotskom kojega je građanski i
umjetnički prihvatila. Jednakom strašću
promatra i slika imotske vedute pune
svjetla i sjena Mediterana, naborane kamene fasade, biserna jezera, široke trgove i šetnice... Akvarelom i crtežom,
ženskim senzibiletetom, marom likovne
kroničarke oslika i otrgnu zaboravu lice
grada, sprema ih kao svojevrsne artefakte u povijesnu ropotarnicu“ − zapisala je,
među ostalim, u katalogu izložbe imotska
književnica i likovna kritičarka Mara Ožić−Bebek,
a fra Vjeko Vrčić, još jedna živuća imotska “legenda“, prigodom otvaranja jedne druge izložbe zapisat će sljedeće: “Oznaka je njezinih radova mekoća
i kolorit. Zna izabrati teme koje su pristupačne gledatelju... Mekoća izražajnih crta i svježina laganih
skladnih boja stvaraju ugodnu cjelinu. Izraz su ženske, majčinske osjećajnosti“.
Gledajući radove gospođe Eleonore, koje ovdje
donosimo, čitatelj će se i sam u to uvjeriti.
Dramatizacija: Lada Martinac
Režija: Dražen Ferenčina
Urednica: Nives Madunić Barišić
E mail: [email protected]
Radio-igra nastala na osnovi Collodijeva Pinocchija pokušala je sačuvati što više epizoda iz razgranatog tijeka romana.
Na ovo smo obratili pažnju i stoga jer smatramo da je ogromna
popularnost drvenog lutka i priče o laganju koje se kažnjava
dugim nosom s jedne strane Pinocchija pretvorila u odgojni
simbol zapadne civilizacije, a s druge, što je paradoksalno,
pridonijela “zaboravu” glavne verzije priče i njezine osnovne
teme. Uz ovaj razlog tu je naravno i činjenica da je Pinocchio
naslov iz školske lektire. U glavnoj ulozi je razigrana Matija
Prskalo praćena dinamičnom režijom Dražena Ferenčine
Ivan Rodić
Fabijan Lovrić: Kruh
Od brašna,
vode,
vatre
i soli,
od kvasca,
trava
i mirisa,
moja je baka
pekla tijesto,
za gladna usta
i,
više ništa.
Mama,
radi u poduzeću
i tek ponekad
ispeče kruh,
ali u njemu
uvijek oživi
onaj, bakin,
mirisni duh.
Znam kako mama
vremena nema.
Tek na brzinu
pripremi juhu,
ali mi ovaj
ispuni život:
mama najviše
sliči − kruhu.
mediji
aktualno
26
www.skolskenovine.hr
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
KAZALIŠTE
WEB
Poštivanje pisca i djela
Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan,
u prilagodbi Matka Botića te redateljstvu Vinka Brešana, Riječke ljetne
noći 2010.
M
Korisna i racionalna edukacija
prosvjetnih djelatnika
http://www.carnet.hr/ictedu
Sadržaj vrijedan pozornosti,
potpore i sudjelovanja prosvjetnih djelatnika CARNetov je projekt nazvan ICT Edu. Riječ je
projektu i aktivnostima koje uživaju potporu Agencije za odgoj
i obrazovanje, a cilj im je unaprijediti informatičku pismenost
prosvjetnih djelatnika, time i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u školama,
posebice u nastavi.
Stranice ovog projekta daju iscrpna objašnjenja svrhe, ciljeva
i planiranih aktivnosti. Po svemu
sudeći, riječ je o dobro osmišljenom, korisnom i već zahuktalom
projektu koji bi učiteljima i nastavnicima mogao pomoći da
vlastiti rad unaprijede korište-
njem (primjenom) znanja i iskustava CARNetovih stručnjaka te
usluga i servisa koje im je CARNet učinio dostupnima.
Bitno je obilježje ovog projekta da želi biti sveobuhvatan
(učitelji/nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji) te da se pritom u najvećoj mogućoj mjeri
koristi resursima iz samog sustava (ljudskim, programskim i
tehnološkim). Osobita je, pak,
novost u tome što će se osposobljavanje prosvjetnih djelatnika
održavati na licu mjesta, dakle
u školi, što pridonosi toliko potrebnim uštedama, vremenskim
i novčanim, kad su satnice mnogima prenapregnute, a sredstva
svima krajnje reducirana.
A. Jelin
irisi, zlato i tamjan, lektirna proza Slobodana Novaka, kojoj ovo nije prva dramatizacija (sjećamo se nezaboravne Nade
Subotić kao Madone u zagrebačkom ITD-u) već
pet godina uzastopno igra na Riječkim ljetnim noćima - na zahtjev gledateljstva. I na priredbi 9. srpnja sjedalo se na pomoćnim stolcima!
Kao što znademo, Mirisi, zlato i tamjan nisu
neka atraktivna pripovijest. Glavni junak, jedan
od sudionika revolucionarne izgradnje komunističkog društva nakon Drugoga svjetskog rata,
svjestan, savjestan i moralan intelektualac zatiče
se - skupa sa svojom ženom - u zavičaju, negdje
na otoku, kao njegovatelj ostarjeloj i uz krevet vezanoj Madoni, usidjelici, nekada bogatoj vlasnici
“više od trećine otoka“. Ona se i iz kreveta te senilna i dalje ponaša kao gospodarica pa tiranizira
okolinu. Kad bi umrla, svima bi laknulo, ali ne da
se ona!
Matko Botić, skupa s redateljem Vinkom Brešanom, vrlo je inteligentno sve to prilagodio kazališnoj izvedbi, napravivši stanovit dramaturški
rondo: radnja je u vrijeme božićnih blagdana,
između dva fiziološka pražnjenja onemoćale starice, što je rijedak, ali zvukovno gadljiv i mučan
ritual. U završnom obratu, razočaran u “novo“
društvo “tamo gore“, u Zagrebu, nesretni će par
još poželjeti da starica poživi što duže - do tada
su na sigurnom.
Dojam je da se prilagođivač ponegdje malo i
zaigrao, ali ipak nigdje ne narušivši, štoviše istaknuvši bit i smisao Novakove proze. Brešan je
inače održao pravu lekciju “redateljskom teatru“:
skupa s Botićem poštuje pisca i njegovo djelo. Ne
rušeći nego vizualno nadograđujući Novakovu
umjetnost, na četiri razine ambijentalne pozornice
uz more na Kantridi (Dalibor Laginja) napravili
su izvrstan i umjetnički vrijedan posao. Zaslužuju
čestitke.
Uspjehu predstave pridonio je i Mate Matišić
pratećom glazbom i posebice Boris Bildar sjajnim
ambijentalnim svjetlom. Odjeća (Sandra Dekanić)
bila je doslovna, kako i treba biti.
Glumci su valjano birani: glumiti Madonu “prva
je nagrada“ za svaku ozbiljnu dramsku glumicu:
Edita Karađole, znalica lokalnoga govora, odigrala je doista za pljesak! Mnogo je teže bilo oblikovati ulogu “normalnog“ Malog: Žarko Radić
položio je s odlikom. Magistralnu tragikomičnu
ulogu ostvarila je Olivera Baljak (Erminija). Iznimno pamtljiva ostaje Andreja Blagojević (Lucija).
Aleks Đoković iznašao je vrstan geg (Ministranta). Adnan Palangić komičarski donosi don Vikicu. Denis Brižić veristički predočava beskrupuloznog Doktora. Biljana Torić (Draga), Zdenko
Botić (Tunina), Davor Jureško (Poštar), Sabina
Salamon i Tanja Smoje (Šveđanke) - svi na visokoj
stvaralačkoj razini čine predstavu vrhunskom.
Zaključno: ambijentalnost je uspjela, ali sve se
to može, s manjim preinakama, prenijeti na normalnu pozornicu, da ju vide svi srednjoškolci u
svim generacijama; Mirisi... su, naime, književno
(sada i kazališno!) nacionalno blago. Zar i na to
kazalište ne bi trebalo misliti!?
Stijepo Mijović Kočan
GLAZBA
HGM − Ususret 4. Imagine festivalu
Glazbom do prijateljstva
i tolerancije
Završni koncert Festivala održat će se u nedjelju 14.
studenoga u Klubu hrvatskih glazbenika SAX,
u Palmotićevoj ulici u Zagrebu
H
rvatska glazbena
mladež ovih je dana
raspisala natječaj
za ovogodišnji 4. po redu
hrvatski Imagine Festival,
čiji će se završni koncert
održati u nedjelju 14. studenoga u Klubu hrvatskih
glazbenika SAX, u Palmotićevoj ulici u Zagrebu.
Ovim festivalom, koji
zovu i Festivalom mladih
izvođača, želi se posebno potaknuti originalnost,
autorski rad i izvorni koncept nastupa, pa je Imagine Festival namijenjen pojedincima i grupama mla-
dih glazbenika koji izvode
bilo koju vrstu glazbe
(rock, jazz, pop, klasičnu,
narodnu, rap...). Imagine
Festivali pružaju mogućnost mladim glazbenicima
različitih glazbenih stilova
i obrazovanja da svoj talent prezentiraju u profesionalnim uvjetima, da nauče nove vještine i da sretnu
svoje glazbene vršnjake.
Svrha je Festivala također upoznavanje i razumijevanje različitih glazbenih
stilova i razvijanje tolerancije putem glazbe.
Na sudjelovanje su svi
S prošlogodišnjega završnog koncerta Imagine
Festivala
mladi od 13 do 19 godina
i grupe do najviše 10 glazbenika koji u prosjeku nisu
stariji od 19 godina.
Sve potrebne informacije
i pojedinosti oko uvjeta za
prijavljivanje na natječaj
mogu se dobiti kod organizatora, Hrvatske glazbene
mladeži, a ovdje ćemo spomenuti još samo to da će
finaliste koji će nastupiti u
Zagrebu na završnom koncert odabrati stručni ocjenjivački sud, a izabrane grupe
će glazbu izvoditi u živo.
Uvrštenje među deset
izabranih grupa koje će
nastupiti na Imagine Festivalu jednoj od njih donijet
će nastup na Međunarodnom Imaginefestivalu u
Belgiji u srpnju 2011., Tu
su još i nastupi na drugim
sličnim priredbama po Europi. Posebna nagrada bit
će dodijeljena za autorski
tekst usmjeren protiv korupcije, a za fair play koji
će najbolje izraziti vječni
bunt mladih za pravednost
i pružanje jednakih mogućnosti svima, naročito u
školovanju, umjetničkom i
kreativnom izražavanju te
prema nacionalnoj i socijalnoj pripadnosti te brojne
druge zanimljive nagrade.
(R.I)
HRVATSKA TELEVIZIJA
U počast
dirigentskom geniju
Anne Sophie Mutter i berlinska filharmonija pod ravnanjem Seijia Ozawe,
Hrvatska televizija, I. program 12. rujna
2010.
B
io je to Memorijalni koncert u
spomen na Herberta von Karajana
dirigentskog genija XX. stoljeća
u povodu stogodišnjice njegova rođenja.
Na čelu Berlinske filharmonije bio je 35
godina. Za ovu priliku izveden je Beethovenov Violinski koncert u D-duru, op. 61.
Dirigent Saijia Ozawa upoznao je Anne
Sophie Mutter kada je ona imala 13 godina, postala je njegova štićenica i jedina
violinistica s kojom je snimao ploče. Stoga je uprava Berlinske filharmonije Anne
Sophie Mutter odabrala kao solisticu na
Beethovenovom Koncertu za violinu i
orkestar, posvećenom uspomeni na karizmatičnog maestra Herberta von Karajana.
Kao dodatak sama je Anne Sophie Mutter
izvela Sarabandu u D-duru J. S. Bacha,
omiljenu Karajanovu skladbu. Njen solo
bio je savršen. Svakim je pokretom osvajala publiku.
Drugi dio koncerta Hrvatska televizija
prikazala je tjedan dana kasnije, 19. rujna
u istom stalnom terminu, nedjeljom ujutro
u 8 sati i 10 minuta. Bila je to Šesta simfonija (Patetična) P. I. Čajkovskog, koja
se ubraja u najljepše simfonije 19. stoljeća, kakve su stvarali i drugi romantičari
(J. Brahms, A. Bruckner i drugi) i time
obogatili klasične instrumentalne oblike.
Patetičnu simfoniju Čajkovskog briljantno je interpretirala Berlinska filharmonija pod ravnanjem izvanrednog maestra
Seiji Ozawe. On je početkom šezdesetih
godina bio među prvim glazbenicima koji
su se iz Azije probili na Zapad. Uspjelo
mu je dobiti Karajanovu stipendiju i školovati se kod velikog dirigenta kojega je
vrlo cijenio. Seiji Ozawa slavu je stekao
ravnajući brojnim američkim orkestrima.
Niz godina bio je i ravnatelj Bečke opere.
Naša ga je publika mogla upoznati kada
je jedne godine ravnao Bečkom filharmonijom na izvedbi Bečkog Novogodišnjeg
koncerta. Na snimci koncerta posvećenog
Karajanu, bila je očita njegova umjetnička snaga, motiviranost i emocije koje je
prenosio na orkestar i publiku. Koncert
sjećanja na Karajana, koga se smatra dirigentskom ikonom XX. stoljeća, održan je
u bečkom Musikvereinu 2008. Urednica
programa klasične glazbe je vrlo profesionalna Ivana Kocelj.
Milica Jović
mediji
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
KNJIGE
27
www.skolskenovine.hr
ČASOPISI
Ranjivost divljih
godina
R
Branka Primorac
Divlje godine, roman za
mladež
Fraktura
Zagreb, 2010.
Autorica majstorski isprepliće
književne teme
kriminalističkog,
obiteljskog i
društvenog
romana, jasno
izričući snažnu
kritiku društva
u kojemu su najranjivije žene i
djeca
oman Divlje godine književnice, novinarke i fotografkinje Branke Primorac
objavila je izdavačka kuċa Fraktura u proljeċe 2010. Roman započinje dramatičnim, unutarnjim
monologom četrnaestogodišnje
pripovjedačice Marine Helge
Poljak, koja iskazuje svoje sirove osjeċaje, lamentacije i sudove
o sebi, brutalnom sloju svijeta u
kojem je odgojena i “dezorijentiranim“ policijskim istražiteljima
koji je u pritvoru ispituju o njezinu sudjelovanju, i sudjelovanju
njezine prijateljice Linde, u ubojstvu zagrebačkog taksista.
Četrnaestogodišnja Marina Helga djevojka je iz zagrebačke šire
okolice koja je pobjegla iz “sirotinjskog života u kojem je svatko
svakome vuk“ u grad, očekujuċi
da ċe tamo “sresti sretnije ljude”.
No, društvo u koje upada živi surovim zakonom ulice. Ubojstvo je
počinjeno. Optužena Marina Helga najprije se brani šutnjom. Veċ
na prvoj stranici romana ona kaže
“Bolan je taj proces razotkrivanja
- i u šutnji“, navješċujuċi tako da
ċe se policijska istraga i vrtoglavi
događaji koji su se odvili u njezinoj kratkoj, ali nasilnoj životnoj
priči razotkriti u njezinu vlastitom, psihološkom vremenu rascjepkanom na fragmente koji ċe
se na kraju istrage - romana složiti
u punu socijalno-psihološku sliku o njoj, Marini Helgi, njezinoj
disfunkcionalnoj obitelji, šesnaestogodišnjoj prijateljici Lindi,
beskrupuloznim muškarcima i že-
nama iz zagrebačkog polusvijeta s
kojima se djevojke druže, i među
kojima je također Helgin dečko
Zlatko, kriminalac koji je ultimativno oličenje ljudskoga zla.
U poglavljima koja slijede, Marina Helga i njezin policijski istražitelj Juraj Vezmar naizmjenično
odmataju u prvom licu jednine
svoje uglove istrage i povijesti
vlastitih života. Vezmar je svojevrsni alter-ego brutalne svakidašnjice ulice zato što sudjeluje u
njoj kao kroničar i kao predstavnik zakona, pronicljiv je, ciničan,
arogantan, bijesan, sentimentalan,
dramatičan i pohotan.
Ranjivost djevojčice, skrivena
iza njezine buntovne prirode, prostog jezika ulice i razornog bijesa,
naročito dolazi do izražaja u sirovom odnosu s njezinom majkom.
Dok Marina Helga bojažljivo
čeka majku da je posjeti u istražnom zatvoru, njezin bolni lament
izvanredno otkriva jedino za čime
ona žudi - majčinom ljubavi. “Ne
sjeċam se kad me zadnji put poljubila, ne sjeċam se da smo se grlile,
dodirivale, povjeravale tajne.“
U Divljim godinama Branka
Primorac majstorski isprepliċe
književne teme kriminalističkog,
obiteljskog i društvenog romana,
jasno izričuċi snažnu kritiku društva u kojemu su najranjivije žene
i djeca. Književni izričaj Branke
Primorac čvrst je i izbrušen. Njezin brzi i siloviti tempo pripovijedanja ostavlja čitatelja bez daha.
Neda Miranda
Blažević-Krietzman
Vratiti djeci
djetinjstvo!
K
Carl Honoré
Pod pritiskom spašavanje djece od
kulture hiperroditeljstva
Algoritam
Zagreb, 2009.
Knjiga će
podržati u
nakanama sve
one koji smatraju da djeca
trebaju imati
djetinjstvo,
a one koji od
svoje djece žele
napraviti genijalce - podučit
će zašto to ne
trebaju činiti
anadski novinar Carl Honoré skupljao je materijal
za knjigu putujući Europom, Amerikom i Azijom, pri
čemu je nastojao otkriti i istražiti
što sve određuje djetinjstvo današnje djece. Budući da je i sam
roditelj, samokritično je opisao
vlastite dvojbe vezane za odgoj
sina i kćeri. Na temelju onoga što
je spoznao, autor smatra da 21.
stoljeće donosi novu vrstu djetinjstva, drugačiju od onoga što poznajemo u 20. stoljeću.
Naime, u današnje je vrijeme opće vrijedeće stajalište da
je djetinjstvo predragocjeno da
bude prepušteno djeci, a djeca su
predragocjena da budu prepuštena sama sebi. Stoga je današnje
dijete upravljano, kojemu roditelji žele pružiti najbolje i trude
se učiniti ga najboljim. Mnogi
stručnjaci smatraju da je odgovorno roditeljstvo danas preraslo u
hiperroditeljstvo ili helikoptersko
roditeljstvo u kojemu majka i otac
lebde iznad djeteta ili ga nazivaju
curling roditeljstvom, jer roditelji (kao u zimskom olimpijskom
sportu) neprestano čiste led pred
svojom djecom. Autor se pita donosi li odgoj u kojem su pod pritiskom i roditelji i djeca željene
rezultate.
Statistike pokazuju da je sve
više djece s prekomjernom težinom, djeca koja se bave sportom
imaju ozljede koje su nekad imali
samo profesionalni sportaši, a u
dječjoj dobi u porastu su depresi-
ja, samoozljeđivanje, poremećaji
prehrane te bolesti uzrokovane
stresom. Takvoj sumornoj slici
upravljanog djetinjstva Carl Honoré suprotstavlja primjere roditeljskog odgoja, škola, vrtića i
pokreta koji pokazuju da je u današnjem svijetu moguće odgajati
i drugačije. Primjerice, u Tajnom
vrtu - prvom vrtiću na otvorenom
u Velikoj Britaniji, djeca, bez obzira na vremenske prilike, cijeli
dan provode u prirodi učeći, igrajući se i socijalizirajući se.
Nedavno je vrtić dobio novčana sredstva od države, a lista čekanja za upis je sve dulja. Grad
Ridgewood u državi New Jersey u
SAD-u postao je poznat po pokretu Priprema, pozor, odmor, čiji je
cilj bio odbaciti tiraniju dnevnog
rasporeda. Zato se jedan dan u
godini provodi tako da učitelji ne
zadaju zadaće, otkazuju se izvanškolske aktivnosti, a roditelji toga
dana dolaze s posla ranije. Autor
navodi riječi jednoga oca koji je
shvatio da ne treba biti zamjenski trener vlastitome sinu i davati
mu stalne upute kako valja igrati
nogomet. Kada ga je prestao podučavati, primijetio je da je sin
mnogo zadovoljniji te je postao
samopouzdaniji.
Knjiga Pod pritiskom podržat će
u nakanama sve one koji smatraju
da djeca trebaju imati djetinjstvo,
a one koji od svoje djece žele napraviti genijalce - podučit će zašto
to ne trebaju činiti.
Slavenka Halačev
Migracijske i
etničke teme
Časopis Instituta za
migracije i narodnosti
godina 25., broj 4., prosinac 2009.
Što je Balkan, kako definirati regionalni identitet (ako takvo što postoji), u kakvoj su svezi geografija i
glazba... O svemu tome i koječemu
još govori članak (Re)konstrukcija
balkanskih identiteta kroz popularnu glazbu Marina Cvitanovića
u kojemu se autor bavi pitanjem
reprodukcije stereotipa o Balkanu u tekstovima popularne glazbe
iz bivše Jugoslavije. Mario Bara
i Ivan Lajić u zajedničkome radu
pod naslovom Prisilne, iznuđene
i organizirane migracije u etnodemografskom oblikovanju Hrvatske
na temelju relevantnih statističkih
izvora i literature analiziraju demografski razvoj Slavonije, osobito
njezine etničke strukture tijekom
20. stoljeća. Snežana Ilić u članku
Srbija između multietničnosti i multikulturnosti preispituje mogućnosti
i ograničenja teorijske recepcije i
praktične primjene politika multikulturnoga građanstva u današnjoj
Srbiji. Tomislav Žigmanov piše o
osnovnim značajkama društvenoga položaja šokačkih Hrvata u
Vojvodini na prijelazu tisućljeća, a
časopis donosi i prikaze nekoliko
vrijednih izdanja s migracijskom
i etničkom tematikom, kao što je,
primjerice, knjiga Christen und Muslime: Interethnische Koexistenz in
südosteuropäischen Peripheriegebieten, čiji je središnji dio fokusiran
na propitivanje mehanizama suživota pravoslavnih kršćana i muslimana u jugoistočnoj Europi.
ABC tehnike
Časopis Hrvatske
zajednice tehničke
kulture
godina LIV., broj 537., rujan
2010.
Neki ljudi, neupućeni u tajne
zvijezda, u svakodnevnom govoru
miješaju astronomiju i astrologiju.
Što je astronomija, a što astrologija, kako se razvijala jedna a kako
druga, objašnjava u opsežnome
članku u novome, rujanskome
broju časopisa ABC tehnike Marino Tumpić, koji u svome drugome
članku piše o snimkama dosad
nepoznatih planeta oko drugih zvijezda, što ih je na Zemlju poslao
svemirski teleskop Kepler. Damir
Čović u rubrici Mala škola programiranja predstavlja Vellemanov
USB međusklop za robotiku koji se
može priključiti na prijenosna računala, a Vladimir Mitrović u svome
članku u rubrici Elektronika objašnjava kako se u “kućnoj radinosti“
može napraviti mali podni grijač za
održavanje temperature u sobnim
akvarijima. Najkasnije kroz dvije
godine jedna nova tehnika zamijenit će postojeće zaslone televizora,
većinu žarulja, štednih izvora svjetla ili fluorescentnih cijevi. Riječ je o
“organskim svjetlosnim diodama“,
o čemu je prilog pripremio Željko
Medvešek.
Zrakoplovni modelari pronaći će
detaljne upute za izradu makete
švedskoga borbenog aviona JAS
39 gripen te Cessne, a za oba
modela pripremljen je i uobičajeni
nacrt makete u prilogu časopisa.
Oni, pak, koje privlači raketno modelarstvo naći će upute (također s
nacrtom u prilogu) kako napraviti
svemirsku raketu - nosač Sputnjik,
a rubrika Izumi koji su promijenili
svijet upoznaje nas sa čudom tehnike koje se dogodilo na prijelazu s
19. u 20. stoljeće i u punom smislu
riječi promijenilo svijet tijekom 20.
stoljeća. Riječ je, naime, o elektronskim cijevima.
Lađa
Časopis za promicanje
religioznog odgoja i
vrjednota kršćanske
kulture
godina 5., broj 3(17), rujan
2010.
Dijalog koji se danas smatra imperativom ljudskoga i kršćanskog
postojanja te neizbježnim povijesnim zadatkom tema je trećeg ovogodišnjeg broja časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota
kršćanske kulture Lađa. O značaju
dijaloga, osobito interkulturalnoga,
sve se više promišlja i u okviru odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća.
Prilozi u ovom broju Lađe problematiziraju temu dijaloga s različitih
motrišta. Što o dijalogu kažu crkveni
dokumenti, osobito dokumenti Drugoga vatikanskoga koncila, možete
pročitati u članku Dijalog. Potreba,
struktura, narav i njegove oznake
Franje Podgorelca. O važnosti kvalitetnih obiteljskih odnosa te osobito
o značaju razgovora u obitelji piše
Zlatko Miliša u članku Razgovor u
obitelji i/ili medijska manipulacija.
U članku Dijalog sa suvremenim
čovjekom. Religijskopedagoški i
katehetski pogled o nekim teškoćama i mogućnostima uspostavljanja
dijaloga sa suvremenom kulturom i
čovjekom piše Ružica Razum.
Jasna Šego piše o motivima zvijezda u umjetnosti riječi po naslovom Mironosni vidici, nebeska otajstva. Roman U slavu moga oca,
francuskoga književnika, filmskog
redatelja i producenta Marcela Pagnola, pročitala je i prikazala Nada
Babić, a tu su i stalne rubrike koje
donose niz zanimljivih i korisnih
promišljanja, prijedloga i radnih
materijala za rad u školi.
Pripremio I. Rodić
izaktualno
proπlosti
28
www.skolskenovine.hr
PRIJE
150
Djeca se neuče govoriti kao papige i čvorci, da se pred
njimi izgovaraju rieči, a oni ih ponašaju. Valja djetetu dati
jezik, to jest uvesti diete u sadržaj naobražena, ugladjena
jezika na pametan način. Neka učitelj pripovieda djeci dogadjaje zanimive, ove djeca slušaju rado. Već pametni roditelji čine to prije nego djeca podju u učionicu. Govorimo
s djecom sad o jednom sad o drugom predmetu naravnom
ili vidjenom i vrhunaravnom ili nevidjenom, jerbo rieč
pobudjuje misli i riečju se misli oživljuju. Štogod može
učitelj više govoriti i obćiti s djecom, to je bolje.
Napredak
Br. 24 / 15 rujna 1860.
Nova knjiga za učenje
hrvatskog jezika
„Praktično učenje narodnoga jezika“ polag Kellnera priredio F. Vuksanović dio prvi u Zagrebu 1860. Ova knjiga
izadje ovo danah u tiskari Albrechtovoj u osmini 43/4 tabaka jaka, preporuča se kao pomoćna knjiga k učenju našega
jezika svim pučkim učiteljem. Može se dobiti za 30 nv. u
knjigarni Županovoj i kod učitelja Vuksanovića.
Napredak
Br. 1 / 1. listopada 1860.
PRIJE
100
OBLJETNICE
GODINA
Dvie tri o jezikoslovnoj nauci
GODINA
Školstvo u Crnoj Gori
Crnogorsko školstvo uređeno je posebnim zakonom od 14.
veljače 1907. Zakon taj propisuje tri vrste osnovnih škola,
naime zabavišta, pučke i produžne škole. Pučku školu polaze djeca četiri godine. U onim mjestima, gdje se ne govori
samo srpskim jezikom, osnovan je t. zv. pripravni razred.
Nakon svršene pučke škole polaze djeca dvije godine u zimskim mjesecima produžnu školu, ako ne nastavljaju nauka
u srednjim školama ili ako ne pođu u zanat ili trgovinu. No
još do danas nema u Crnoj Gori nijedne produžne škole, pripravna su razreda samo dva, a zabavište samo jedno i to na
Cetinju. Pučke se škole dijele na muške, ženske i mješovite.
Ako učitelja na kojoj školi plaća država, onda je to državna škola; uz takve ima još općinskih i privatnih škola, gdje
plaćaju učitelja općine, društva ili privatnici. Ako imade u
kojoj općini preko 36 djece, onda država preuzimlje školu
toga mjesta u svoje ruke. Privatne škole moraju po svom
unutrašnjem uređenju u svem odgovarati državnima.
Hrvatski učiteljski dom
Br. 18 / 20. rujna 1910.
Četvrt stoljeća Saveza
hrvatskih učiteljskih društava
Upravo je prošlo četvrt stoljeća što postoji i blagotvorno
djeluje „Savez hrvatskih učiteljskih društava“. Središnji je
odbor „Saveza“ zaključio, na prijedlog neumornoga predsjednika gospodina Josipa Kirina, da se ta rijetka zgoda
proslavi izdanjem „Savezova izvještaja“, koji će učiteljstvo
naše dobiti kao prilog „Hrvat. učiteljskom domu“. Značajno
je, da se je upravo na izmaku svoga 25-godišnjega postojanja „Savez“ obnovio, preporodio novim pravilima i stupio u
novi život s novim upravnim i središnjim odborom. Da Bog
da, bilo to sretno i na korist hrvatskom pučkom učiteljstvu!
Škola
Br. 9 / rujan 1910.
Internacionalni pedagoški
časopis
U Belgiji je počela izlaziti mjesečna internacionalna pedagoška smotra „Zuid in Nord“, te donosi članke iz opće
pedagogije, racionalne didaktike, o proučavanju razvitka
normalne i abnormalne djece, nadalje izvještaje o ustrojstvu
škola u različnim državama i o pedagoškim kongresima,
napokon pregled svjetske pedagoške literature i praktične
primjere za obuku. Uopće pratit će taj časopis svaki politički i vjerski pokret, koliko se bude odnosio na pedagogiju.
Napredak
Br. 8 / listopad 1910.
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
110 godina od pokretanja prvog obiteljskog
i ženskog časopisa u Hrvatskoj
Feminizam uz Ognjište
Priredila
Štefka Batinić
Časopis
Domaće
ognjište odigrao je pionirsku ulogu
u problematiziranju
i promicanju tema iz
obiteljskog
života te
položaja i
obrazovanja
žena u
Hrvatskoj
na početku
20. stoljeća
Naslovna stranica
prvog godišta
Domaćeg ognjišta
P
oznata i generacijama djevojaka zagrebačke Djevojačke više pučke škole i Ženskog liceja omiljena učiteljica
Marija Jambrišak i njezina još poznatija
učenica, učiteljica i književnica Jagoda
Truhelka ušle su u anale hrvatskoga kulturnog i prosvjetnog života i kao prve urednice prvog ženskog i obiteljskog časopisa
u Hrvatskoj – Na domaćem ognjištu. Prvi
je broj objavljen u rujnu 1900. godine. Od
drugog godišta časopis uređuje učiteljica i
književnica Milka Pogačić, a izlazi pod naslovom Domaće ognjište.
Hrvatski pedagoško-književni zbor kao
vodeća strukovna udruga hrvatskih učitelja
i vodeći nakladnik pedagoške literature, u
svoj je nakladnički program uvrstio i izdavanje Domaćeg ognjišta. Nakon iznimno
važne početne logistike, Zbor je od četvrtoga godišta prepustio izdavanje lista Udruzi
učiteljica kraljevina Hrvatske i Slavonije,
koja će 1909. godine postati i vlasnikom
lista i dati mu podnaslov Centralni organ
Udruge učiteljica kraljevina Hrvatske i
Slavonije i Sekcije „Za našu djecu“.
U nakladničkoj bilješci iz prvog broja časopisa, među ostalim, piše:
List „Na domaćem ognjištu“ niče iz
iskrene želje, da prinese svoj ugarak na
ognjište narodne prosvjete. Neka s njega
vrcaju skromne iskrice na domaća ognjišta naših hrvatskih porodica, tu neka dične naše majke sa kćerima svojima – rodu
uzdanicama – nijete tu iskru, raspiruju je
do plamena i vraćaju je rasplamtjelu narodu svome, kako bi ga digli i prosvijetlili
i ispratili ga do blagostanja tjelesnoga i
umnoga.
To je zadaća lista „Na domaćem ognjištu“. Da se oko njega
pribere sve, kome je na srcu napredak naroda, a u prvom redu
naše žene, majke i kćeri, kako
bi s njim i preko njega zavoljeli
svoje, nastojali oko svoga i ponosili se svojim.
List je donosio književne i
stručne priloge te zanimljivosti iz prosvjetnog i općenito
kulturnog života s naglaskom
na tzv. ženske teme. Pojavio se
u trenutku kad se već planirao
pokrenuti sličan časopis, što je
vidljivo iz pisma, objavljenog
u drugom broju, u kojem učiteljica Adela Milčinović piše
jednoj od urednica o nedovolj-
PRIJE
50
Otvara se Srednja upravna
škola u Splitu
Prvog listopada u Splitu će se otvoriti dva odjeljenja
prvog razreda Srednje upravne škole. Ta će škola, koja
je u rangu stručne škole općeg tipa, osposobljavati kadar,
kako za upravnu, tako i za privrednu službu. Školovanje
će trajati četiri godine, a pravo upisa imaju učenici sa završenom osnovnom osmogodišnjom školom, ali da nisu
mlađi od 14, odnosno stariji od 18 godina. Poslije završene škole učenici imaju iste mogućnosti za nastavak
školovanja kao i ostali učenici sa završenom srednjom
školom.
Školske novine
Br. 29. / 23. rujna 1960.
Kinofikacija škola u Daruvaru
Uređenjem posebne dvorane za omladinski kino omogućeno je školama, da se koriste filmskim fondom Tehničkog servisa za kinofikaciju nastave. One se njime obilato i koriste, što se osjeća u nastavi. Filmovi se didaktički iskorišćuju, tako da služe za uvodno predavanje.
noj prisutnosti „našeg ženstva“ u javnom i
kulturnom životu i o važnosti dobrog štiva
za obrazovanje i napredak žena. Glasilo
u kojem bi pisale žene, u kojem bi se pisalo za njih i o njima pomoglo bi, bila je
uvjerena Milčinović, „da naše žene pokažu
više interesa i za šta uzvišenije, nego što
su haljine, zabave i sve te silne i bezvrijedne trice, koje im sada ispunjavaju veći
dio dana“.
Novi sličan časopis nije pokrenut, a Domaće je ognjište nastavilo izlaziti do 1914.
godine slijedeći umjerenu liniju u zauzimanju za „žensko pitanje“. Na kraju petoga
godišta uredništvo ima potrebu napomenuti
sljedeće:
Ovom zgodom ponovno ističemo, da
je „Domaće ognjište“ u prvom redu namijenjeno našemu ženskom svijetu, a da
uz obilje pedagoških časopisa i po svome
ugovoru s vlasnikom lista „Hrv. pedagoško
književnim zborom“ i ne smije biti list strogo pedagoški.
Pošto u nas i nema t. zv. „ženskog pitanja“ u onoj mjeri i jačini, kako se to razmahalo u vanjskom svijetu, ne može „Domaće
ognjište“ biti strogo feministički list, nego
mu je prema našim prilikama u prvom redu
ta zadaća, da uopće tek budi u našem ženskom svijetu ljubav za knjigu, umni napredak, volju za koristan rad, te da ga upoznaje s radom ženskog svijeta u naprednijim
narodima.
Slično će objašnjenje i opravdanje zbog
prigovora o nedovoljnoj zastupljenosti feminističkih tema urednica Milka Pogačić
ponoviti i 1907. godine, kada se u izvještaju s IV. glavne skupštine Udruge učiteljica
kraljevina Hrvatske i Slavonije osvrnula i
na uređivačku politiku Domaćeg ognjišta:
Strogo feministički list ne može u nas opstojati zato, što nit ima tu čitalačke publika, nit ima radnih sila, a nit imamo novaca,
koje bi mogli ulagati u taj sasvim nepouzdani eksperiment. Osvjedočena sam, da će
naše Ognjište još dugo morati baš na ovaj
način vršiti svoju dužnost, naime da uopće
stvori hrv. čitalačku publiku među našim
ženskim svijetom.
Časopis Domaće ognjište odigrao je pionirsku ulogu u problematiziranju i promicanju tema iz obiteljskog života te položaja
i obrazovanja žena u Hrvatskoj na početku
20. stoljeća. Uspješna formula obiteljskog,
učiteljskog i ženskog časopisa trajala je početka Prvoga svjetskoga rata, kada časopis
prestaje izlaziti.
GODINA
Najviše je ovu instituciju iskoristila Osnovna škola
sa 55 predstava, zatim Češka osnovna škola sa 37 predstava, Srednja ekonomska škola sa 7, Partijska škola sa
4, Gimnazija sa 3, dok Škola za učenike u privredi nije
iskoristila ni jedan film. Oba dječja vrtića koristila su se
crtanim filmovima.
Iako i dalje postoje teškoće oko intenzivnije kinofikacije nastave, ipak će škole ove školske godine obilatije
iskoristiti filmove zato, što će Tehnički servis obogatiti repertoar i tuđim filmovima iz drugih servisa zamjenom.
Tehnički servis organizirat će seminar za osposobljavanje kino-operatera iz redova nastavnika i učenika te
tom prilikom prikazati pedagozima svih škola cijeli svoj
filmski fond u svrhu upoznavanja i korištenja.
Školske novine
Br. 30 / 30. rujna 1960.
Deset godina „Radosti“
Rujanskim brojem ušla je „Radost“ u desetu godinu
izlaženja. Ovaj broj, kao i prijašnji brojevi, izašao je lijepo opremljen, pun slika i ilustracija u bojama. Uredništvo se pobrinulo da jubilarni broj donese priloge svojih
najistaknutijih suradnika, koji već jedno desetljeće ispunjavaju stranice ovoga lista lijepim i zanimljivim prilozima.
Školske novine
Br. 29. / 23. rujna 1960.
πkolski
æivot nekoÊ
aktualno
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
Zbivanja i osobe iz stvarnog školskog života, zrcaljeni u pojedinačnom doživljaju i
svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i
memoarskih zapisaka do publicističkih
članaka i analitičkih rasprava. Usporedno
s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i norme bolje
škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti.
Da bismo osvijetlili bogatstvo, raznolikost
pa i proturječja naše školsko-pedagoške
baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke
tekstova koji ilustriraju stanje stvari kakvo
je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s
druge strane – u teoriji i normama.
Priređuje Anđelko Jelin
Nadziranje i upravljanje
školarstva
§ 1. Neposredno t. j. mjestno upravljanje svake učione na selu pripada dotičnom
župniku.
§ 2. U manjih trgovištih i mjestih, gdje
su glavne učione podignute, upravlja školom jedan od najsposobnijih duhovnih ili
svjetskih učiteljah, koji je neposredno kotarskom učionah nadziratelju podčinjen.
§ 3. U glavnom gradu i drugih većih gradovih imenuje se školam posebni ravnatelj, kojega su ravnanju dotično nadziranju
povjerene sve mjestne škole toli javne koli
sukromne bez razlike vjeroispovjedanja,
kao i čuvališta male djece. Takovi ravnatelji stoje neposredno pod nadziranjem vrhovne zemaljske školske oblasti.
§ 4. Od nadziranja školah, osobito na
selu, zavisi sav napredak, što no ga zahtieva zadaća školska. To nadziranje obavljaju, kao do sada u kotaru svojem dotični
podjašprišti; medjutim u slučaju, ako nebi
takav mario za učione, ima se najsposobniji
župnik imenovati nadzirateljem školskim.
§ 5. Najviša je zemaljska školska vlast
kr. namj. vieće, u kojem samostalan jedan
samovjetnik pod imenom vrhovnoga učionah ravnatelja ima posebni svoj odsjek
i potrebito pomoćno osoblje. Ovaj rešava
stvari školske pomoćju školskoga vieća,
sastojećega iz ravnateljah učevnih zavodah zagrebačkih i njekih učiteljskih vještakah. On naime s ovimi drži sjednice, i
saslušav njihov savjet pravi odluke. Stvari
od veće važnosti priobćuje u sjednicah namjesničkoga vieća, i ako se tu pojavi razlikost mnienja, tada ima o tom odlučiti kr.
dvorski dikasterij.
§ 6. Da se pako i preč. dotični ordinariati
uvjere, u koliko je napredovalo obučavanje u vjeronauku i ćudorednost na pojedinih učionah, to imadu nadzornici kotarski i
samostalni ravnatelji gradskih učionah godišnje svoje izviešće u tom pogledu preč.
ordinariatom podnašati; izviešće pako o
drugih učevnih predmetih imadu vrhovnomu učionah ravnatelju davati.
Vrste učionah i mjesto,
gdje se imadu podići
§ 7. Učione se diele na niže i više, ili na
početne i glavne narodne učione. Početne
su učione sa tri razreda i mogu se podići
i na selu i u gradu, s tom ipak razlikom,
da je različno učevno gradivo za seoske i
gradske učione, premda ostaju isti predmeti, o kojih će biti govor na svom mjestu.
Glavne sastoje se iz 4 razreda te obstoje
u gradovih, trgovištih i većih mjestih, na
koliko to mjestne okolnosti zahtievaju i
novčana sredstva dopuštaju.
§ 8. U glavnom gradu mjestna glavna učiona, koja je zemaljska i s kojom je skopčano
kr. učiteljište, zove se izglednom (uzornom),
te se uzdržaje iz zemaljske blagajne.
§ 9. Okrom javnih učionah obstojati
mogu jošte sukromne učione.
§ 10. Uz svaku glavnu školu ima se obstojeća glazbena učiona zadržati te novčanom podporom od strane obćine uzdržavati; gdje pako obstojala nebi, neka se po
mogućnosti nastoji, da bude ustrojena.
Učevni predmeti
§ 11. Učevni su predmeti sliedeći:
a) Vjeronauk s bibličkom povjestnicom i
tumačenjem sv. evangjelja.
b) Nastava u narodnom jeziku (t. j. čitanje, slovnica, ustmeni i pismeni izraz mislih). S obzira na nastavu u jeziku a najpače
na stvarne njegove struke, spada na zadaću
pučkih učionah, svoje učenike upućivati
u neobhodno potrebnih i znanja vriednih
29
www.skolskenovine.hr
Školski sustav za narodne početne učione
i učiteljišta u trojednoj kraljevini
Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji [1861.]
U Hrvatskoj, od sredine 19. stoljeća nadalje, nije nedostajalo raznih vizija promjena, poboljšanja i uređenja školskog sustava, što je bivalo oblikovano u nacrtima zakonskih ili drugih normi. Jedan od takvih prijedloga – radi
»pospješenja preustroja pučkih učiona« – izradili su te hrvatskom saboru 1861. godine uputili članovi učiteljskog
zbora Kraljevske preparandije i glavnih učiona zagrebačkih. Bio je to jedan od ranih pokušaja da Hrvatska, odlukom Sabora, dobije svoj prvi vlastiti školski zakon.
Učevne knjige
Visoki sabore!
Kada je preuzvišeni gospodin ban prigodom držane banske konferencije poseban odbor naimenovao, te mu naložio, da naznači pravac, kojim bi se odmah
udariti moglo, i navedu sredstva, koja bi se upotrebiti imala, da naše pučke i srednje učione čim više narodnim duhom dišu, izjavio je ujedno, da se upitni odbor u
preustrojenje školskoga sustava ne upušta, budući da je rješenje toga velevažnog
pitanja našem narodnom zastupništvu i domaćoj upravi ostavio.
Uslijed toga tvrdo uvjereni, da će preuzvišeni gospodin ban oto pitanje visokom saboru za rješenje predložiti, te započeto preustrojenje naših očevnih zavoda
a osobito naše pučke učione i dovršiti; a s druge strane osvjedočeni, da će se
visoki sabor rado na ovaj predlog odazvati, te stvar pučke učione, smatrajući ju
kao glavno vrelo narodne prosvjete i najmožniju polugu narodnoga blagostanja i
njegove bolje budućnosti, tečajem ovih saborskih sjednica u pretres uzeti, te konačno riješiti. Zato potpisani držimo za svoju svetu dužnost visoki sabor smjerno
zamoliti, da bi izabravši iz svoje sredine u tu svrhu posebni odbor narediti blagoizvolio, da se isti s novim ovih dana imenovanim privremenim školskim odborom
u sporazumljenje i dogovor stavi, i o tom neodvlačno radi, kako bi se pučko školstvo glede svojega nutarnjeg i vanjskog ustrojstva uredilo, da se njegova velika i
važna svrha čim skorije i uspješnije postigne.
Ponavljajući ovu svoju smjerno molbu i nadajući se, da će visoki sabor istu u
obzir uzeti, tom prilikom preporučujemo se visokom saboru i zajedno izjavljujemo svoje najdublje počitanje.
Iz sjednice učiteljskoga zbora kr. preparandije i glavnih gradskih učiona.
U Zagrebu, 7. svibnja 1861.
Franjo Klaić s. r. ravnatelja; Josip Partaš s. r. učitelj preparand.;
Većeslav Mařik s. r. učitelj na uzornoj glav. učioni; Stjepan Novotny s. r.
učitelj preparand.; Ferdo Mlinarić s. r. učitelj; Marko Grošl s. r.; Ferdo Vuksanović
s. r. učitelj glav. uz. učione; Ivan Šah s. r. učitelj; Josip Posavec s. r.;
Nikola Župančić s. r.; Antun Irgolić s. r.
Franjo Klaić
Većeslav Mařik
Stjepan Novotny
stvarih iz naravo- i domoslovja (povjestnice i zemljopisa), umjetoslovja na gradskih i
gospodarstva na seoskih učionicah; nu to se
neima činiti u osobitih učevnih urah, nego
se ima učiniti izjasnjivajući odnosne predmete u propisanih i svakako skroz popravit
se imajućih čitankah kod nastave u čitanju
sgodnimi pripovjedkami, kao i nadziranjem
te tumačenjem prirodnih pojava i t. d.
c) Računstvo uz najpotrebitija iz zemljomjerja.
d) Pisanje.
e) Risanje ponajviše zemljomjerno.
f) Pjevanje.
g) Ručno djelo za djevojačke učione.
§ 12. Izvanredni je predmet glasba i gimnastika.
§ 13. Obuku o prenavedenih predmetih
ima obaviti učitelj u I. razredu kroz 20
urah; u II. razredu kroz 21 sat, u III. razr.
kroz 22 sata, a u IV. razr. kroz 23.
§ 14. Predmeti se predavaju isto onako,
kako je dosadanjimi naredbami propisano
bilo s iznimkom, što je njem. jezik izpušten, i ćirilica u katol. učionah, a latinica u
pravoslavnih učionah u obzir uzeta.
§ 15. Napokon, da se obuka s obzira na
gospodarstvo u obće, napose pako za pčelarstvo i svilarstvo, te ujedno voćarstvo i
povrtlarstvo svrsi shodno preduzme, ima
se nastojati oko toga, da se vrt školski,
pčelinjak i prostorija za gojenje svilacah
opredieli, čim bi se pučkom gospodarstvu
već u učioni temelj položio, i kako bi učiona pravom školom života bila.
§ 16. Obučavanje u pučkih učionah biva
isključivo samo sredstvom jugoslavenskoga jezika. Mladež u školnih mjestih čisto
inojezičnoga plemena ima se obučavati
u svom materinskom jeziku, nu ujedno
moraju učiti narodni zemaljski jezik ovih
Josip Partaš
Ferdo Vuksanović
kraljevinah, te se tako osposobiti, da mogu
preći ne samo u četvrti razred glavnih učionah, nego i polag volje na druge višje
učevne zavode.
Učiteljsko osoblje
§ 17. Na početnih pučkih učionah, gdje
se mladež sva u jednoj sobi obučava, rukovodi obuku jedan učitelj, ako se mladež
pako u više sobah obučava, ima se dotičnom učitelju pridati toliko podučiteljah.
§ 18. Na svakoj gradskoj glav. kao i na
izglednoj glavnoj učioni naimenovani su
posebni ravnatelji, osim ovih nalazi se na
svakoj takovoj glav. učioni posebni kateketa i toliko učiteljah, koliko je razredah.
§ 19. Što se tiče broja učiteljicah na
glav. učionah, taj je primjeren broju razredah i stoje pod istim ravnateljstvom
dotične glavne učione dječakah. Što se
tiče obučavanja ženske mladeži u ručnom
djelu na seoskih početnih učionah, može
istu obučavati supruga učiteljeva ili druga
koja vješta osoba uz naznačenu nagradu,
koju prima iz obćinske blagajne. Supruga
učiteljeva ili koja druga vješta osoba imat
će izvan toga dužnost, da odrasliju žensku mladež, osobito nedjeljom i drugim
kojim priličnim danom, uputi u kuhanju,
pečenju kruha, priugotavljanju jestvinah
i t. d.
§ 20. Medju osobe učiteljske spadaju i
kandidati učiteljski t. j. oni, koji svršiv nauke na učiteljištu s dobrim uspjehom prakticiraju na kojoj glavnoj učioni, i kojim je
u to ime dopitana primjerena nagrada.
§ 21. Učitelji su zemaljski činovnici.
Kao diplomirani učitelji spadaju k inteligenciji u red odličnikah (honoraciorah). –
Dosljedno imadu sielo i glas, kao u obćinskih, tako i u županijskih skupštinah.
§ 22. Učevne knjige za početne i glavne učione obojega spola, pače i svake
vjere, imadu se u zemlji tiskati troškom
zemaljskim poput naklade školskih knjiga
u Beču. Zemaljska vlast, buduć se radi za
dobro učione naše, a s druge strane materijalna korist otuda u zemlji ostaje, učinit će
u tu svrhu shodne korake.
§ 23. Želit bi bilo, da se u svakom gradu
i mjestu sastavi druživo, koje bi svojimi
ma kako neznatnimi prinesci toliku svotu
sakupilo, da se iz iste mogu nabaviti knjige za siromašniju djecu, izvan toga da se
od svake tisuće razprodanih knjigah 250
komadah svezanih bezplatno imadu predati vrhov. učionah ravnateljstvu, da takove
dopanu rukuh siromašnim djakom. […]
Obrazovanje učiteljskih osobah
§ 29. Učiteljem glavnih i početnih učionah nemože biti drugi, osim onaj, koji se
izkazati može, da je dvogodišnji tečaj preparandijalni s dobrim uspjehom svršio i diplomom za učitelja osposobljen, osim toga
imade biti tečajem jedne godine izkušan.
§ 30. U tu svrhu ustanovljena su dva
učiteljišta, jedno u glavnom gradu trojedne kraljevine, naime u Zagrebu i spojeno
s izglednom glav. učionom pod jednim
ravnateljstvom i drugo u Djakovu. Na zagrebačkom učiteljištu uredna su dva učitelja. Učiteljište radi svoje osobite važnosti
i zadaće, koja na obće dobro puka smiera,
zauzimlje medju srednjimi učevnimi zavodi prvo mjesto. [...]
§ 34. Da se prime u preparandijski tečaj,
imaju kandidati izkazat se sljedećimi svjedočanstvi:
a) O uspješnom svršenju nižje realne škole
ili nižje gimnazije.
b) O dovršenju 16. godine svoga života.
c) O svojem ćudorednom ponašanju.
d) O svojem tielesnom zdravlji i o tom,
da neimaju nikakvih fizičnih manah, koje
čine nesposobnim za učiteljsku službu i
e) o predbježnom muzikalnom znanju osobito u pjevanju i orguljanju. [...]
Naimenovanje
učiteljskoga osoblja
§ 40. Dvorski dikasterij imenuje na
predlog zemaljske vlasti ravnatelja izgledne glavne učione i profesore na preparandijah. Kotarske škol. nadzornike imenuje
zemaljska vlada u porazumljenju s dotičnim ordinarijatom. Ravnatelje ostalih
glavnih učionah i učitelje izgledne učione
imenuje zemaljska vlast posredno po svom
školskom vieću.
§ 41. Ravnatelje t. j. upravljajuće učitelje
na ostalih glavnih učionah zatim učitelje
na svih glavnih i početnih učionah i podučitelje imenuje vrhovni učionah ravnatelj.
§ 42. Za ravnatelja glavnih učionah ima
se svagda imenovati muž, od stališa duhovnoga ili svjetovnoga, koji se odlikovao
vrlinom u obučavanju, gorljivosti u znanju,
valjanim mišljenjem o stvarih vjerozakonskih i zaslužnimi djeli u struci školskoj, i
koji je ujedno posvjedočio, da je sasvim
sposoban za obavljanje poslovah, skopčanih sa službom ovom. Na glavnih učionah,
gdje nije za ravnatelja posebna plaća ustanovljena, nego gdje mu je za obavljanje
poslovah direktorskih samo nagrada njeka
odredjena, ondje će se ravnateljem postaviti onaj, koji je izmedj duhovnih i svjetovnih učiteljah najdostojniji, i s toga će se
imenovati ravnatelj stopram onda, pošto
već popunjan budu sva mjesta učiteljska.
(U sljedećem broju:
Saborska rasprava o Školskom sustavu)
pisma
aktualno
30
www.skolskenovine.hr
IStraživanja
Kako mediji
utječu na mlade
Rezultati istraživanja pokazuju da
djeca rijetko odlučuju gledati televiziju da bi nešto naučila
Današnje vrijeme s pravom nazivamo
medijskim dobom. Mediji nam omogu-
ćuju javno komuniciranje i imaju veliko značenje u našem životu. Posebno
je bitan odnos mladih i medija, jer je u
životu mlade populacije značenje medija vrlo veliko. Mnogi se pitaju utječu
li mediji na ponašanje djece i mladih,
na njihove stavove, mišljenja, znanje i
ponašanje. Jesu li mediji uzrok povećane agresivnosti i nasilja među mladima proteklih godina i ponajviše nasilja
među djecom? Mnoga istraživanja pokazuju da je upravo tako, da je to istina.
No, mnogi je i onih koji se nisu složili
s mišljenjem da mediji samo negativno
utječu na djecu i mlade. Većina takvih
smatra da uz pomoć medija djeca lakše
uče i lakše usvajaju gradivo, posebno
u školi. Utječu li mediji na djecu i imaju
li djeca koristi od medija ili je to samo
gubljenje vremena, pokušat ću pronaći
odgovore u ovom tekstu.
Mediji omogućuju javno komuniciranje i u tom je kontekstu jako bitan odnos
mladih i medija, jer je u životu mlade
populacije vrlo veliko značenje medija.
Odrastanje uz medije vrlo je važno područje medijske pedagogije. Među medijima vodeću ulogu u životu mladih ima
televizija. Djeca počinju gledati televiziju
s dvije godine. Učestalost se povećava
između četvrte i jedanaeste godine. U
razdoblju adolescencije može se uočiti
pad zanimanja za televiziju, maksimalan je pad oko dvadesete godine kad su
dominantniji drugi životni interesi.
Za svakoga medijskog pedagoga važno je da učenicima pomogne kako bi
shvatili da mediji ne reproduciraju zbilju,
jer se pokazalo da je za dijete mjesto
koje je udaljeno 600 kilometara i što ga
zrakoplovom preletimo za 45 minuta,
bliže od mjesta udaljenoga 80 kilometara do kojeg se automobilom dovezemo
za jedan sat. Tako je moguće da gledatelji u dobi od četiri do šest godina, gledajući televiziju i filmove, povjeruju da i
ljudi mogu letjeti.
Starija djeca od sedam godina na
više se načina suočavaju s problemom
razlikovanja zbilje i fikcije. Ona ne razumiju da svijet u kojem žive nije takav
kakav su vidjela na televiziji. U dječjim
emisijama i u ostalim televizijskim sadržajima problemi se rješavaju brzo i jednostavno pa mladi misle da je tako i u
stvarnosti. Televizija mladima ne škodi
ako su oni kritični prema onome što gledaju, ako su pripremljeni na sadržaje u
programu i ako su sposobni uspostaviti
nužnu distancu prema medijskoj zbilji i
stvarnosti.
Na pitanje zašto mladi toliko gledaju
televiziju, jedan je od razloga sasvim sigurno i pasivno uživanje u fantastičnim
sadržajima, naročito bijeg od zbilje, zatim potreba za informiranjem, pogotovo
o tome kako se odjenuti. Mladi žele na
taj način i saznati što se sluša u svijetu,
kako žive i ponašaju se mladi u drugim
sredinama, s kime se druže, jer često se
televizijski program gleda u društvu prijatelja. Rezultati istraživanja kažu da se
djeca rijetko odlučuju gledati televiziju
kako bi nešto naučila. Na pitanje utječe
li televizija na njihovo osobno ponašanje, 38 posto odgovorilo je da utječe, a
62 posto da ne utječe.
U gotovo svim kulturama obitelj se
pokazala najvažnijim čimbenikom socijalizacije mladih. Neosporno je da su
mediji dijelom svakodnevnog života
mladih i utječu na razvoj individualnog
identiteta. Različite tehnološke inovacije, radio, televizija, glazba, novine te
u novije vrijeme internet, postali su vrlo
važni čimbenici u procesu socijalizacije.
Najveću pozornost pridonosi količina
nasilja u medijima, osobito na televiziji,
kojoj su djeca i mladež izloženi. Mnoga
istraživanja dokazala su postojanje značajnih učinaka gledanja nasilja na televiziji i u ostalim medijima.
Mirjam Petretić, Zagreb
Odjeci
Ostavimo djeci
djetinjstvo
Znam da još ima uzornih
odgojiteljica i želim im pružiti
svoju iskrenu podršku, jer upravo
takvim promišljanjima u radu s
najmlađima odrađuju svoje pravo
odgojiteljsko poslanje
U Školskim novinama broj 20 u rubrici
Pisma objavljen je tekst pod naslovom
Možemo li odmah u drugi? potpisan inicijalima P. G. Čestitam odgojiteljici, tako
je dobro iznijela problem, jer je situacija
upravo takva. Dakle, moraju li i trebaju li
vrtić i mala škola pripremati predškolsku
djecu za prvi razred i to tako da djeca
znaju pisati, čitati, a i dobro računati, jer
neki i to očekuju od djece kad pođu u
prvi razred?! Kao učiteljica u tijeku svog
rada izvela sam desetak generacija prvašića i odgovorno svjedočim: ne moraju i ne trebaju, posebno ne u školskom
smislu!
Mnogi dolaze u prvi razred s poznavanjem slova i brojeva, ali mnogi od njih
svejedno imaju problema i s tim gradivom. Međutim, većina mališana ima
problem s nečim mnogo važnijim i vrednijim od slova i brojeva, a to je ono što
je izostavljeno u njihovu odrastanju u
predškolsko doba, baš ono o čemu piše
autorica teksta. Dom, obitelj, vrtić i mala
škola imaju prevažnu funkciju i zadaću:
dati djetetu ono što im kasnije škola više
ne može dati nikada i što se ugrađivalo
valjda i u genski kod djeteta prije ulaska
u samu školu. To je istinski važna karika
i temelj za daljnje odrastanje u nižim razredima osnovne škole. S time se ulazi
u prvi razred kao sa svojom odlikom i
podlogom na koju se dograđuje i u koju
razvojno urasta sve ostalo kronološki po
redu. Tko bez toga dođe u prvi razred,
osiromašen je u cijelom svojem životu
zauvijek. To nisu slova i brojke, niti računske radnje čime se sustavno počinje
u prvom razredu. To su odgojne vrijednost, a to nije malo, naprotiv!
I ovdje na poseban način vrijedi stara
istina: Svaki odgoj obrazuje, ali svako
obrazovanje ne odgaja! To je upravo
ono o čemu govori i odgojiteljica u svom
članku. Djeca se u toj ranoj dobi trebaju
doživljavati pozitivno, da budu sigurna i
uporna u rješavanju problema, da znaju podijeliti teret, ali i odgovornost, da
budu otvorena i zainteresirana za nova
učenja i izazove, da prepoznaju svoje.
ali i tuđe potrebe i emocije, da budu vješta i pažljiva u istraživanju svijeta oko
sebe, da budu samostalna i svoja, a ne
kopija drugih.
Da uče slušati dok drugi govore i da
ih drugi slušaju dok ona pričaju, da nenasilno uče pozdravljati svoje vršnjake
i starije, da pospremaju iza sebe igračke, svoju odjeću i obuću, da se obuvaju
sama (nekima to roditelji rade i u drugom osnovne), da se socijaliziraju. I da
se pri tome bezazleno i dječje neopterećeno igraju u radosti i veselju. Neka
doživljavaju konkretne odnose među
prirodninama, a ne sa školskim apstrakcijama, brojkama, koje većina u toj dobi
usvaja kao prazne slike, neka uče razlikovati dobro i zlo kroz brojne priče koje
rado slušaju, prepričavaju i proživljavaju. Djecu ne treba zaustavljati, naprotiv,
ali predškolu ne treba ni forsirati ono što
je plan rada u prvom razredu.
Učitelji u prvom razredu moraju se prilagoditi djeci. Oni su za to stručno obrazovani. Od samoga školskog znanja
djeci su važnija socijalizacija, socijalna
sigurnost i vjera u sebe. Bez toga je klimavo svako znanje. Kroz igre u predškolskom dobu može se čitati, pisati i
brojati, ali ne putem školskih bilježnica i
obveza. Jer, život se ne dijeli na školske
predmete, on je nedjeljiva cjelina svih tih
područja i u predškolsko doba dijete ga i
doživljava kao cjelinu. I ako tako otkriva
svijet na toj razvojnoj razini, dolazi dobro
pripremljeno za sve što ga čeka u školi.
I sve će svladavati bez posebnih napora
i s veseljem. Djeci napor stvaraju dom i
škola, jer im nisu dovoljno prilagođeni,
jer su odrasli mjerilo, a ne djeca.
Koliko li djece dolazi u prvi razred i
znaju pisati i čitati slova, a muku muče
s izgovorom riječi za koje uopće nije potrebno znati slova, ali bez čega nema
čitanja iako se predobro poznaju sva
slova! Kolikima je već u to doba kažiprst
izvitoperen zbog nepravilnog držanja
olovke, kemijskih i drvenih bojica u ruci?
U samoj školi u najviše slučajeva to se
čak ne može više niti ispraviti! Pogledajte rukopis većine mališana školaraca, a
došli već u prvi razred s poznavanjem
pisanja slova!
Što se tiče matematike, ima iznimaka,
ali većina dolazi u prvi razred osnovne
škole s napamet usvojenim matematičkim klišejima, a to nije matematika! To
je mučenje mališana koji su pripremani
za školu bauka. Matematika je kasnije
lijepa i zanimljiva samo onima koji je dožive kao prirodni odnos svega oko nas,
a da i ne znaju da je to matematika. I ti
su mališani prirodno i spremni tako spoznavati sve. Djeca, koja ne vole matematiku i teška im je, najčešće su učila
matematiku školski s brojkama i radnim
bilježnicama prije škole i nastavila tako
i u prvom razredu tako. Da bude žalosnije, to su mahom sasvim normalno
razvijena djeca koja kasnije postaju za
mnogo toga nesposobna. Zbog krivih
koraka u samom početku. Bolje je nešto
malo, ali temeljno svladati i usvojiti. Sve
ima svoje vrijeme. Dakle, ostavimo djeci djetinjstvo kakvo i treba da im bude.
Imat će dosta školskih i životnih obveza
i kasnije. Oni koji se ne naigraju u djetinjstvu, igraju se kad im za to više nije
vrijeme.
Učitelji koji su sagledali srž svega s
psihološkog, pedagoškog i metodičkog
aspekta misle upravo onako kao što
misli, govori i piše kolegica odgojiteljica, koja promišlja zaista na suvremeni, razvojni i prije svega humanistički
način, koja školu djeci prikazuje samo
kao novu stepenicu u njihovu razvoju.
Naravno, ne govorimo o djeci iznimkama, govorimo o većini djece. Poznajem mnogo odgojiteljica čiji rad iznimno
cijenim. Njihove igre s djecom uopće
nisu besmislena anarhija, naprotiv na
dugoročne su staze to osmišljene životne škole na razini djece dorasle za
to. Takve odgojiteljice ugrađuju u dječji
razvoj sigurnost i radost za rad u školi.
Te su tete proučavale dječju psihologiju, odgojne i razvojne faze predškolaraca, ostavimo im da rade svoj posao,
jer su za to i pripremljene. A one koje
žele korak dalje, jer imaju možda takvu
skupinu, neka organiziraju susrete s
učiteljicama prvoga razreda s primjerima dobre prakse. Neka zajednički nađu
ono u čemu se može pomoći djeci u tom
smislu. Ali to sigurno neće biti školska
matematika, već prirodna. To neće biti ni
školska razredna bilježnica sa slovima,
već modeliranje i igre s prirodninama
u kojima su slova i priče! Jer, školsko
učenje tako često odudara od prirodnog
učenja i prečesto je mučno.
Samo je prirodno učenje blisko predškolskom djetetu i samo ono stvara dobre temelje za kasniji rad u školi na svim
područjima. Vrtić i mala škola predvorje
su prvom razredu. Prvi i drugi razred sustavno trebaju i moraju dati i davati temelje za sve obrazovno što slijedi. Ako
svatko dobro odradi svoj posao, djeca
imaju sretno odrastanje. Bez pravoga
temelja kasnije je veoma teško. Mučimo djecu koja zbog toga imaju jako
broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010.
loša iskustva u svladavanju nastavnih
sadržaja, nerijetko i u životu. A djeca ne
određuju rad u vrtiću, maloj školi, niti dalje. To činimo mi, odrasli.
Sa zadovoljstvom sam pročitala spomenuti tekst, jer je pun istinske ljubavi
prema djeci i svojem zvanju i zanimanju. Znam da još ima takvih odgojiteljica.
Među onima sam koji im daju iskrenu
podršku, jer upravo takvim promišljanjima i u radu s najmlađima odrađuju svoje pravo odgojiteljsko poslanje u korist
djece koja imaju sreću da su s njima.
E. A., Pakrac
Stvaralaštvo
Svjetiljka riječi
dječje duše
Ti su ostvaraji istinski blagoslov
svemu što se rađa, živi i umire,
blagoslov poštenju, ljudskoj dobroti i ljepoti
Stanarski susreti kulturna su manifestacija s nizom slojevitih i različitih
sadržaja s temeljnim ciljem očuvanja
zavičajne i hrvatske kulturne i povijesne baštine, a Udruga za promicanje
i očuvanje šokačke baštine Šokadija
već više od jednog desetljeća raspisuje natječaj za literate osnovnih škola
na temu Duša moja hrvatski je kraj.
Vrijedna družina učitelja iz Babine
Grede ustrajala je i opstala u svojoj
nakani da i ove godine otvori vrata
svoje škole, vrata Babine Grede mladim literatima da se i ove godine nađu
na zajedničkom susretu prijateljstva,
na svetkovini dragog nam što, kaj i
ča. Iznimna je vrijednost i to što se
već nekoliko godina tiska zbornik literarnih ostvaraja, jer će jednoga dana
ti zbornici biti suptilno svjedočenje o
doživljavanju naše stvarnosti iz vidokruga onih na koje se svi tako rado
pozivamo - iz vidokruga i svjetonazora
djece čiji literarni ostvaraji tako iskreno zrcale naše vrijeme.
Ti njihovi ostvaraji te njihove riječi ne
siju zavist, mržnju, vatru, nepravdu,
već su istinski blagoslov svemu što se
rađa, živi i umire; blagoslov pticama,
travama, cvijeću, dragim licima, zavičaju, nebu i zemlji, poštenju, ljudskoj
dobroti i ljepoti. Djeca žive i suosjećaju
sa svakim stablom, travkom, kapljicom
vode, sićušnim mravom, ali iskazuju i
sve brige i nastojanja da priroda i sve
u njoj preživi i traje za dobrobit čovječanstva. Svaki od tih zbornika je zbornik iskrenosti dječjih srca pretočene u
čaroliju riječi i iz godine u godinu svjedočanstvo nepotrošenog ideala dječjega stvaralaštva kroz koje djevojčice
i dječaci postaju preobraženi bljesak
prirode, sna i jave i tako otkrivajući
sebe dodiruju istine svijeta.
Stoje tako ta djeca na raskrižju roda
svojega kao raspjevano stablo na livadama i planinama osjećajući sunčana
jutra, ali sve vjetrove, tamne oblake,
bure i oluje. Ta djeca naslućuju i ljube
sve što su s koljena na koljeno nosile i prenosile naše bake i djedovi kod
ognjišta i to naslijeđeno bogatstvo u
njihovim ostvarajima i dalje plamsa
uz miris kućne borovnice i svetačkog
tamjana. I kao da nam poput Tadijanovića poručuju:
Nemojte žaliti, ne žalite ništa. Noć
na zemlju silazi i ovdje. Suza ima, pod
prnjama i pod svilom, u ljudskim očima
kao i dalekom kraju, u mom zavičaju,
pod zvijezdama žutim, jednakima.
Svaki zbornik koji je iznjedrio susret
u Babinoj Gredi trajno je svjedočanstvo
o raskošnoj ljepoti našega hrvatskoga
jezika, a iza svakog imena i prezimena,
autora pisane riječi krije se djevojčica
ili dječak koji nam nesebično otvaraju
Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.
Author
Документ
Category
Без категории
Views
3
File Size
3 193 Кб
Tags
1/--pages
Пожаловаться на содержимое документа