Masonstvo u Hrvatskoj od pomodarstva do okultizma

Masonstvo u Hrvatskoj od pomodarstva do okultizma, kozmopolitizma i južnoslavenstva
Po četak
Izbo rnik
Aktualno
Najnovije vijesti
Uvodnik
Hrvatska
Unutarnja politika
Gospodarstvo
Bosna i Hercegovina
Vanjska politika
Iseljeništvo
Gledišta
Povijest
Kultura
Znanost
Društvo
Religija
Kolumne
Feljtoni
Intervjui
Izjave tjedna
Nalaz ite s e o vdje: Po č etak
juž no s lavens tva
Po vijes t
O nama
25. 10. 2014.
Ko ntakt
Masonstvo u Hrvatskoj od pomodarstva do okultizma,
kozmopolitizma i južnoslavenstva
O bja vlje no pe ta k, 24. listopa d 2014. 00:00 |
|
Iz Habsburške Monarhije proširilo se po Hrvatskoj
Prijavi se
Korisničko ime
Lozinka
Zapamti me
Prijava
Zaboravili ste lozinku?
Zaboravili ste korisničko ime?
Kreiraj korisnički račun
Je li uhićenje Milana Bandića
političko uhićenje?
Da
Ne
Ne znam
Glasuj
Kada su se slobodni zidari pokazali javnost i 1717. godine osnovavši u Londonu Veliku ložu
Engleske, sa zaprepašt enjem se ut vrdilo da je cijela mreža dobro organiziranih t ajnih društ ava
post ojala već st oljećima u svakom gradiću Engleske, Škot ske, Walesa i Irske. Godine 1725.
javno se proglašava Velika loža Irske s velikim mešt rom grofom od Rosse, dok se u Škot skoj
t ek 1737. prvi put a javno okupila Velika loža Škotske. S brit anskog ot očja, uz pot poru
kraljevske obit elji i Anglikanske crkve, organizirano masonst vo dolazi na kopno Europe. Nije
slučajno št o im je na prvom udaru bila upravo kat olička Francuska, t ada bedem kat olicizma.
Masoneriju je u Francuskoj organizirao nesuđeni brit anski kralj Jakov III., Andrew Michael Ramsay,
koji je post ao i Veliki mešt ar pariške slobodnozidarske lože 1737. godine.
Vidi detalje
Subota, 25/10/2014 11:51:44
T ko je Online?
Trenutačno aktivnih gostiju:
470 gostiju i nema članova
online
pretražite...
Po veznice
Vlada RH
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Matica hrvatska
Nacionalna i sveučilišna
knjižnica
Hrvatski državni arhiv
Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti
Hrvatski institut za povijest
Društvo hrvatskih književnika
Portal Hrvatskoga kulturnog
vijeća
Hrvatski informativni centar
Hrvatski memorijalno
dokumentacijski centar
Domovinskog rata
Glas koncila
Slobodna Dalmacija
Novi list online
Hina
Anket a
Mas o ns tvo u Hrvats ko j o d po mo dars tva do o kultiz ma, ko z mo po litiz ma i
Andrew Michael Ramsay
Masonst vo se vrlo rano organiziralo i u Habsburškoj Monarhiji. Naime još 1731. godine engleski
poslanik lord Chest erfield uveo je u ložu Franza od Lot hringije. Pošt o su španjolski Habsburgovci
izumrli 1700. godine, a 1740. vodio se i rat za aust rijsko prijest olje jer više nije post ojala muška
loza Habsburgovaca (glavni razlog njihovog izumiranja je incest jer su sklapali brakove unut ar
svoje obit elji), Marija Terezija udala se upravo za t ada već visoko pozicioniranog masona Franju
St jepana Lot arinškog. Od t ada Beč post upno gubi sva svoja prepoznat ljiva samorodna obilježja
mijenjajući ih judejsko-masonskim sinkret izmom. Anacionalna i razaračka devijacija počela se
širit i na sve zemlje Monarhije, čineći kao t akva dalekosežni razdor u nacionalnoj svijest i
hrvat skog naroda.
Svet a St olica je vrlo brzo uvidjela vezu između masonst va i sot onizma t e se žest oko odupirala
„đavoljem modernizmu“ t oga vremena. Još je papa Klement XII. uvidio veliku opasnost
masonst va i jasno ih svrst ao u najveće neprijat elje svakog pozit ivnog kršćanst va, a poglavit o
Kat oličke Crkve. Smat rao ih je t akođer odgovornim za pojavu reformacije u Europi, odnosno za
odvajanje anglikanske i lut eranske prot est ant ske zajednice od Kat oličke Crkve. Papa Klement
XII. je ekskomunicirao masonst vo i proglasio ih neprijat eljima kroz st oljeća, izdajući 1738.
godine bulu In Eminenti Apostolatus Specula.
Zanimljivo je da zaslugom masona Franje St jepana Lot arinškog papina bula prot iv masonst va nije
nit i proglašena u Monarhiji. St varala se percepcija u višim slojevima društ va da masonst vo nije
nikakva opasnost po društ veni poredak i t radicionalne duhovne vrjednot e. Odjednom je post alo
jako moderno bit i slobodni zidar. Got ovo da se nadmet alo t ko će više masonskih obilježja
pokazivat i u javnost i. Post alo je nobles nosit i zlat ne džepne sat ove, dugmad manžet a na
rukavima, razne privjeske, lančiće it d. sa znakovima masonerije. Ta percepcija je poput
met ast aza zahvat ila hrvat sko plemst vo koje je, prečest o iz samoljubivog egoizma, a
djelomično i iz pogrešnogvjerovanja da će se put em članst va u masonskim ložama Hrvat ska
lakše oduprijet i carskom apsolut izmu, post alo oruđe masonskih okult ist a u st varanju sot oninog
kraljevst va na Zemlji.
Počet ak masonst va u hrvat skim zemljama pojavljuje se ut emeljenjem bečke lože Tri počela
(Aux trois canons, Zu den drei Kanonen) 1742. godine. Jedan od ut emeljit elja lože bio je i grof
Sigismund Gondola-Gundulić koji je post ao njen st arješina 1744. godine. U t u ložu je primljen i
grof Kažimir Drašković (obit elj Drašković dala je niz hrvat skih masona). Ipak, prva loža koja je
ut emeljena na hrvat skom t lu, a ujedno je i prva masonska loža u ovom dijelu Europe, je loža
Ratno prijateljstvo (L'Amitie de la Guerre, Zur Keigsfreundschaft), ut emeljena u Glini 1759.
godine. Tu ložu je osnovalo hrvat sko plemst vo, a bila je pod jakim ut jecajem francuske
masonerije, t ako da su se i svi rit ualni obredi obavljali na francuskom jeziku. Njezin prvi Veliki
mešt ar bio je grof Ivan Drašković kojega slobodno možemo nazvat i ocem hrvat skog
masonst va. Grof Ivan Drašković ut emeljio je 1773. godine i ložu Razboritost (Prudentia).
U Varaždinu su osnovane dvije lože: 1772. godine, na pot icaj grofa Draškovića, Savršeni savez
(Union parfaite) koja je radila na lat inskom jeziku,s Velikim majst orom grofom St jepanom
Niczkyijem i 1775. godine loža Sloboda (Libertas) koja je radila na njemačkom jeziku, s Velikim
majst orom grofom Ladislavom Erdodyijem. Grof St jepan Niczky bio je Veliki župan Križevačke
županije koji je pored lože Savršeni savez u Varaždinu ut emeljio i ložu u Križevcima i ložu
Budnost u Osijeku. Grof Ivan Drašković ut emeljio je u Ot očcu 1777. godine ložu Nepobjediva
ruka vojske (L'Invincible aux bras Armes), a u Karlovcu 1780. godine ut emeljuje ložu Hrabrost.
U Pet rovaradinu je 1785. godine grof Andrej Hadik osnovao ložu Poštenje (Probitas).
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/povijest/11989-masonstvo-u-hrvatskoj-od-pomodarstva-do-okultizma-kozmopolitizma-i-juznoslavenstva
1/3
Masonstvo u Hrvatskoj od pomodarstva do okultizma, kozmopolitizma i južnoslavenstva
25. 10. 2014.
Papa Klement XII.
Već u prvim godinama organiziranog masonst va u Hrvat skoj masonske lože imale su preko
t isuću članova, uglavnom arist okracije, vojničkih časnika, državnih službenika i gdje kojeg
pripadnika nižeg svećenst va. Post upno se masonske lože počinju organizacijski udruživat i t e se
u dvorcu Brezovica kraj Zagreba 1775. godine osniva nova hrvat ska Velika loža (Latomia
Libertatis sud Corona Hungariae in Provinciam redacta), pod čijom su zašt it om radile čet iri
lože: u Zagrebu, Glini, Varaždinu i Križevcima. Na čelu t e nezavisne hrvat ske velike lože bio je
Veliki majst or, a na čelu okruga (u Glini i Zagrebu) st ajao je zast upnik Velikog majst ora
(Comendat or). Koncem 1779. godine na t rećoj Skupšt ini Velike lože Hrvatske u dvorcu
Klenovniku prihvaćena je Konst it ucija kojom je proglašena nezavisnost od st ranih loža, a
usvojeni su novi St at ut i Rit uali. Na t emelju Draškovićevih naput aka ut vrđen je način primanja
svakog novog člana kao i način svečanog prisezanja. Kod prisege je svaki kandidat prisezao
svojoj masonskoj braći na vječno prijat eljst vo i ljubav, t e čuvanje masonske t ajne koju ni u kom
slučaju ne može odat i profanima, u koje spada i njegova najuža obit elj, uz prist anak na najgore
uništ enje ako drugačije post upi. Veliki majst or je prigodom inicijacije prijet io kandidat u za slučaj
izdaje neizbježnom osvet om, od koje ga, kako mu je izričit o naglašeno, ne će moći zašt it i ni
oltari, ni crkve, ni kraljevska prijestolja. (Ivan Mužić: Masonstvo u Hrvata, Knjigot isak, Split ,
2001., st r. 20.)
Konst it uiranjem Velike lože Hrvatske, Veliki majst or post ao je grof Ivan Drašković, Prvi
nadzornik post ao je Aleksandar pl. Past ori, a Drugi nadzornik pukovnik Knežević iz Gline. Pod
pat ronat om Velike lože radilo je devet loža: Sloboda iz Varaždina, Mudrost iz Zagreba, Ratno
prijateljstvo iz Gline, Nepobjediva ruka vojske iz Ot očca, Budnost iz Osijeka, Velikodušnost iz
Budimpešt e, Šutljivost iz Brat islave, Zeleni lavovi iz Praga i Tri bijela ljiljana iz Temišvara. Druga
varaždinska loža Prijateljstvo nije se priključila Draškovićevom sust avu, već je ost ala radit i pod
okriljem Velike zemaljske ložeu Berlinu. Međut im Velika loža Hrvatske nije dugo samost alno
djelovala jer je na Prvom kongresu slobodnih zidara iz Habsburške Monarhije 1784. godine u
Beču ut vrđeno da će cijela Monarhija imat i samo jednu veliku ložu. Tu su delegat i osnovali Veliku
ložu, sast avljenu od čet iri provincijalne lože. U Ugarsku provincijalnu ložu prist upile su sve lože
iz Ugarske, Hrvat ske, Slavonije i Dalmacije.
Zanimljivo je akt ivno članst vo zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca, t ada još kanonika, u
masonskoj loži Razboritost (Prudentia). Teško je dokučit i poriv kanonika Vrhovca za prist up u
članst vo masonerije. Moguće da se radilo i o neznanju o iskonskoj okult noj naravi, luciferijanst vu
i st varnim ciljevima masonerije. Činjenica je da samo masoni na najvišem st upnju masonskih
loža, pravi okult ist i i ezot erici, poznaju ishodišni cilj masonst va, dok masoni na nižim
st upnjevima masonske ljest vice obično iz nekog cilja, prečest o i osobnog probit ka, prist upaju
masonst vu. Razloge svakako t reba t ražit i u sveopćem pokret u koji je zahvat io cijelu Europu
gdje je masonst vo post alo pomodnost , a koji je krenuo od jakobinskih prosvjet it elja u doba
Francuske revolucije. Vrhovec nije prepoznao da je duhovni pokret prosvjet it eljst vo i nast alo po
nadahnuću „nosit elja svijet la“ Lucifera.
To vrijeme bilo je i doba približavanja svih južnih Slavena kao i t ežnja za federalizacijom
Habsburške Monarhije. Vrhovec je znao da je bez članst va u masonst vu t o nemoguće ost varit i.
Osim t oga, kod dijela hrvat skog svećenst va, a t ako i kod kanonika Vrhovca, post ajala je vječna
dvojba t reba li st vorit i St arokat oličku hrvat sku crkvu kojoj na čelu ne bi bio vat ikanski Papa nego
hrvat ski poglavar, t ako da se i u t om event ualnom ot klonu od Svet e St olice kriju razlozi
Vrhovčevog prist upanja masonst vu.
U svakom slučaju t aj veliki humanist i gradit elj, biskup Maksimilijan Vrhovec, ost at će upamćen
po mnogim crkvama i građevinama koje je dao izgradit i. Svakako je najznačajniji zagrebački park
Maksimir koji je svečano ot voren 1794. godine. Od hrast ove šume nast ao je najst ariji javni
perivoj u ovom dijelu Europe. Možda je manje poznat o da je Maksimir projekt iran prepun
masonskih simbola i kodova. Nakon smrt i biskupa Vrhovca uređenje parka i brigu o njemu
nast avio je nadbiskup dr. Juraj Haulik. Nadbiskup Haulik rodio se u Trnavi u Slovačkoj, a nama
Hrvat ima posebice je omiljen svojom dragom rečenicom: „Rodio sam se kao Slovak, a umrijet
ću kao Hrvat.“ Godine 1843. nadbiskup Haulik je dao izgradit i crkvicu svet og Jurja i, koliko je t o
bilo moguće, ispravio je masonske t locrt e perivoja. U Haulikovo vrijeme t aj se zagrebački
perivoj zvao Jurjaves, upravo po izgrađenoj crkvici. Smrt dr. Haulika zagrebački slobodni zidari su
željno očekivali i odmah nakon njegove smrt i promijenili su ime najljepšem zagrebačkom perivoju
u Maksimir, prema njegovu ut emeljit elju biskupu Maksimilijanu Vrhovcu.
Prist upanjem hrvat skih masonskih loža Ugarskoj provincijalnoj loži ubrzano je rashrvaćenje
hrvat skih masona koji će sve više naglašavat i svoj kozmopolit izam i sve više se odnarođivat i od
hrvat skog polit ičkog i kult urnog bit ka. Sve se t o poklopilo s odlukom Hrvat skog sabora da se
Hrvat ska podvrgne Ugarskom namjesničkom vijeću. Naime, nakon požara u Varaždinu 1776.
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/povijest/11989-masonstvo-u-hrvatskoj-od-pomodarstva-do-okultizma-kozmopolitizma-i-juznoslavenstva
2/3
Masonstvo u Hrvatskoj od pomodarstva do okultizma, kozmopolitizma i južnoslavenstva
25. 10. 2014.
godine, t radicionalno glavni grad Zagreb ponovo je post ao upravnim središt em. Hrvat ski st ališi
su u Hrvat skom namjesničkom vijeću, osnovanom 1767. godine (Vijeće su sačinjavali ban i pet
savjet nika imenovanih od carskog dvora, a zasjedalo je u Varaždinu), vidjeli opasnost za
t radicionalna prava Sabora t e su se, uz svesrdnu pot poru ugarskih st aleža, založili za ukidanje
t e ust anove. Tako je hrvat sko plemst vo, pot pomognut o hrvat skim masonima kojih je već
znat an broj bilo i u Saboru, Hrvat sku 1790. godine izručilo ugarskoj hegemoniji. U t oj su odluci
Mađari vidjeli ost varenje svog sna o st varanju mađarske nacionalne države od Karpat a do
Jadrana.
Grof Ivan Drašković
Hegemonist ičke pret enzije Ugarske uskoro će izazvat i permanent ni sukob Hrvat a i Mađara koji
će obilježit i hrvat sku polit iku sve do propast i Habsburške Monarhije. Pošt o hrvat ski narod nije
širit eljski ni osvajački, a poglavit o ne asimilat orski, već je više očuvat eljski i et nički dist anciran
narod čiji se praet nikum sa 120.000 kvadrat nih kilomet ara sveo na reliquiae reliquiarum, počinje
se okret at i svom zlokobnom južnoslavenst vu. Paradoksalan je dualni ment alit et Hrvat a. S jedne
st rane imamo najvit eškije junašt vo i najčvršću vjeru, a na drugoj st rani got ovo lirsku pasivnost ,
naivnu povodljivost i nekrit ičnost prema svakom t uđincu koji želi ukrast i novi komad hrvat ske
zemlje. Hrvat i kao polit ički nemit ot vorni narod koji svakome vjeruje bez imalo promišljanja i koji
lako zaboravljaju krivce za sve zlo koje su mu učinili, pokleknut će pred novim, još surovijim
uzurpat orom s ist oka.
Jasno da je t omu pridonijela i velikosrpska ideja st varanja Velike Srbije predvođena Srpskom
pravoslavnom crkvom, čiju asimilat orsku polit iku započinje u Hrvat skoj pat rijarh Arsenije
Crnojević koji na poziv Habsburgavaca 1690. godine sa 36000 obit elji naseljava Hrvat sku i južnu
Ugarsku. Srpska pravoslavna crkva, po svom pravilu Tko pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi, taj
je Srbin,pret varala je sve narode u svom okruženju u Srbe (kako nekad Rašane, Zečane,
Neret ljane i Humljane, t ako i od osnivanja svojih mit ropolija i eparhija u XVIII. st oljeću u
Hrvat skoj, i Hrvat e, Vlahe, Cincare, Rome it d.). Srbi su, poput Židova, poist ovjet ili svoju vjeru s
nacijom jer je njihovo pravoslavlje u st vari svet osavlje u službi velikosrpst va. Prema t ome
njihova pravoslavna crkva nije ist inska ekumenska Božja crkva kao većina pravoslavnih crkava,
budući da Srbi pret ežit o nisu vjernici, a dobar dio njih uopće nije nit i kršt en, već je njihova crkva
polit ička hegemonist ička inst it ucija. St oga za većinu Srba, vjerovanje u pravoslavlje nije
vjerovanje u Božje poslanje, već vjerovanje u svet osavsko srpst vo.
Ono sa čim se st opila Srpska pravoslavna crkva u svojim osvajačkim ambicijama je srpsko
masonst vo. Slobodno zidarst vo se najprije pojavilo u predust aničkom Beogradu krajem XVIII.
st oljeća. Osnovao ga je beogradski vezir Must afa-paša koji je gajio izrazit u naklonost prema
Srbima. Među najpoznat ijim članovima masonskih loža bili su Pet ar Ičko, Janko Kost ić i Pavle
Popović. Značajno je t o da su svi oni bili vođe srpskih ust anaka. Karađorđe Pet rović, vođa Prvog
srpskog ust anka, t akođer bio vrlo blizak masonskim organizacijama. Međut im, svakako je
najznačajniji srpski mason bio srpski iluminat ist , jakobinac i reformat or Dosit ej Obradović koji je
slobodnozidarski duh ut kao u javni život i javno mnijenje srpst va, povezujući ih na
int ernacionalnom planu s masonst vom Zapada. Prakt ički od osnut ka Kneževine Srbije 1815.
godine do danas, srpskom polit ikom dominiraju slobodni zidari koji imaju golemo uporišt e u
vladajućoj kast i Srbije, st varajući neraskidive polit ičke sveze sa brit anskim i francuskim
masonskim svijet om.
Nest alo je u Hrvat skoj za sva vremena „Draškovićevog masonst va“ iz XVIII. st oljeća koje je,
bez obzira na sve zablude i nat ruhe, bilo perjanica hrvat ske polit ičke zbilje. Draškovićevo
masonst vo je bilo hrvat sko masonst vo, pomalo prost odušno, ali nezat rovano okult izmom i
ezot erijom, a poglavit o ne halucinacijama o nekoj zajedničkoj državi sa ist očnim susjedima. Za
razliku od srpskog masonst va koje je ujedinjeno post alo nosit elj srpskog imperijalizma, hrvat sko
masonst vo je post alo obezglavljeno i razjedinjeno. Svakako da je jedan od razloga št o su lože u
banskoj Hrvat skoj pripadale pod Simboličku Veliku ložu Ugarske, a u južnoj Hrvat skoj Velikom
Orijentu Francuske ili Italije.
No, najt ragičnije je da je hrvat sko masonst vo pod izrazit im ut jecajem velikosrpske ideje u
pot punost i izgubilo hrvat ski karakt er, da bi post upno pot puno zat ajilo i t eško posrnulo u svom
kozmopolit izmu, ant ihrvat st vu, ant ikat olicizmu, okult izmu t e hrvat skoj samouništ avalačkoj
opsjeni južnoslavenst va. Takvo je ost alo do danas! (Korišt eni dijelovi iz knjige: Masoni protiv
Hrvatske)
Mladen Lojkić
Samo regis trirani ko ris nic i mo gu do davati ko mentare.
JCo mments
Co pyright © Hrvats ki Fo o kus . Sva prava pridrž ana.
Iz rada: Re nato Smokrović
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/povijest/11989-masonstvo-u-hrvatskoj-od-pomodarstva-do-okultizma-kozmopolitizma-i-juznoslavenstva
3/3

Download Report