close

Enter

Log in using OpenID

Boračko jezero 2012

embedDownload
Rezultati istraživanja faune ptica sa
Drugog međunarodnog biološkog kampa
“Boračko jezero 2012“
Miloš Radaković1, Danijela Ćetković2, Anita Babić2, Azra Karadža2,
Adis Čorbo2, Mersed Omanović2, Igor Jurić2
Radaković, M., Ćetković, D., Babić, A., Karadža, A., Čorbo, A., Omanović, M.,
Jurić, I., 2013: Results of research of bird fauna from 2nd International Biological
Camp „Boračko Lake 2012“
This paper presents the data of 52 bird species recorded in the Boračko lake
area and its surroundings, lower course of Rakitnica river, confluence of Rakitnica
and Neretva, and Prenj Mountain. Out of total 52, 7 species were recorded for the
first time in the Boračko lake and the surrounding area. The data were collected
during the Second International Biological Camp „Boračko Lake 2012“ organised by
the Association of biology students from Faculty of Science, University of Sarajevo.
The research was conducted from 6th to 11th August 2012.
Key words: ornithofauna, ringing birds, Boračko lake, Prenj Mountain, Rakitnica
and Neretva River
Uvod
Područje Boračkog jezera i planine Prenj se nalazi u južnom dijelu Bosne i
Hercegovine. Prvi podaci o pticama područja Boračkog jezera, a naročito Prenja
i okolnih područja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, datiraju od ornitologa dr.
Othmara Reisera, koji je bio kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu u periodu 1888.1914. godine. Dr. Svjetoslav Obratil u periodu od 1973. do 1987. daje nove podatke
o fauni ptica ovog područja uz dopunu i analizu prethodnih podataka (Redžić,
2007). Podatke o pticama, sa posebnim osvrtom na lešinare ovog i okolnih područja
daju ornitolozi iz Srbije i Bosne i Hercegovine (Grubač, 1990; Grubač & Gašić, 2001;
Marinković et al., 2005, 2007; Puzović, 2000; Kotrošan et al., 2009).
Područje Boračkog jezera je 2000. godine prepoznato kao IBA (Important Bird
Area) na osnovu kriterijuma B2 - područja gdje se nalaze vrste sa nepovoljnim
statusom zaštite u Evropi i kojima se glavnina populacije nalazi izvan Evrope
- Spec 2, Spec 3 (Koordinate područja: 18o 1.00’ E 43o 34.00’ N). Nisu precizirane
granice područja, pa samim tim ni površina, kao ni ključne vrste ptica po kojima je
nominovano i proglašeno za IBA (BirdLife International, 2013). IBA (međunarodno
značajna područja za ptice) su ključna područja za očuvanje diverziteta ptica i
ostalih taksona i mreža ovih područja u svijetu predstavlja osnovu za globalnu
zaštitu prirode. Strategija očuvanja faune ptica se razvija u nekoliko pravaca, a
jedan od glavnih je identifikacija i zaštita njihovih najvažnijih životnih područja, uz
obezbjeđivanje adekvatnog i dugoročnog upravljanja i monitoringa.
Institut za biologiju i ekologiju, PMF, Univerzitet u Kragujevcu, Radoja Domanovića 12, 34000 Kragujevac;
Kraljevsko akademsko prirodnjačko društvo „Balkan“, Žička 34, 36000 Kraljevo, Srbija; E-mail: radakovic.
[email protected]
2
Društvo studenata biologije, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
1
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 94
Područje Prenja sa okolinom je istraživano sporadično. U Studiji za potrebe
vrednovanja područja na nacionalnom nivou (Redžić, 2007) navodi se ukupno 127
vrsta ptica prema literaturnim i podacima istraživanja 2007. godine.
Metodologija rada
Istraživanja su vršena na izabranim lokacijama na Boračkom jezeru, u donjem
toku rijeke Rakitnice i ušću Rakitnice u Neretvu i na planini Prenj u periodu od 06. do
12. avgusta 2012. Spisak vrsta u radu dat je po Sibley i Monroe (1990-1993).
Za opis sastava faune ptica u navedenom periodu na istraživanim područjima
Boračkog jezera i dijela masiva Prenja (sl. 1 i 2) korištena je metoda linijskog transekta
(Bibby et al., 1992), koja je u manjoj mjeri modifikovana i prilagođena terenu, kao
i metoda totalnog popisa vrsta. Za potrebe ove metode korišćeni su dvogledi
uveličanja 7x50 i 10x50. Pored faunističkih istraživanja, na Boračkom jezeru i rijeci
Rakitnici realizovano je i markiranje (prstenovanje) ptica u cilju praćenja migracije
ili distribucije istih. Za potrebe markiranja korištene su vertikalne ornitološke mreže
10x3 i 12x3 metara (proizvođač Ecoton, Poljska), kao i aluminijumski prstenovi
Centra za markiranje životinja u Beogradu (Srbija) sa natpisom NH MUSEUM
BELGRADE i odgovarajućom oznakom veličine prstena i serijskog broja, uslijed
nepostojanja Centra za markiranje životinja u Bosni i Hercegovini. Prstenovi su
stavljani na metatarsus odnosno na područje iznad metatarsusa (tibia) ptica na
lijevoj nozi. Mreže su bile postavljene u barsku trsku Pharagmites communis uz
jugoistočnu obalu jezera (sl. 1), kao i pregrađivanjem rijeke Rakitnice mrežom
Slika 1. Mapa Boračkog jezera sa linijom transekta (bijela linija), pozicijom vertikalnih
ornitoloških mreža (strelice) i pozicijom šireg područja istraživanja na mapi Bosne i
Hercegovine (Google Earth 7.1)
Figure 1. The map of Boračko lake with transect line (white line), position of mist nets
(pointers) and position of the widely research area on the map of Bosnia and Herzegovina
(GE 7.1)
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 95
(koordinate lokaliteta na Rakitnici: 43°33’18.99”N, 18°4’32.33”E). Pored hvatanja
ptica za potrebe markiranja, ptice su hvatane i za preciznu identifikaciju vrste, s
obzirom da se neke vrste mogu identifikovati na osnovu preciznih morfoloških i
morfometrijskih analiza.
Cilj biološkog kampa prevashodno je baziran na obuci studenata biologije u
oblasti terenskih metoda istraživanja uz teorijsku i praktičnu demonstraciju, u
ovom slučaju ornitološke grupe. Rezultati istraživanja faune ptica nastali su tokom
šest dana u avgustu 2012. i daju samo djelimičnu, nepotpunu sliku faune ptica
definisanog područja u postreproduktivnom periodu, te u analizu nije uključen broj
jedinki po vrstama, već je samo bilježena prisutnost vrsta na istraživanom području,
osim u slučaju rijetkih i vrsta značajnih za zaštitu.
Slika 2. Mapa dijela masiva Prenja sa linijom transekta-bijela linija (Google Earth 7.1)
Figure 2. The map of the part of Prenj Mountain with transect line (white line) (GE 7.1)
Opis istraživanog područja
Boračko jezero (sl. 3) se nalazi u sjeveroistočnoj podgorini planine Prenj, u
jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Jezero leži u donjem kraju Boračke
Drage i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se na nadmorskoj visini od
402 m. Dužina jezera je 762 m, a širina 408 m. Oko jezera i u samom jezeru razvijena
je karakteristična flora i vegetacija. U grupi hidrofita prisutne su trska Phragmites
communis i rogoz Typha sp., koje su posebno značajne za faunu ptica priobalnih
dijelova jezera. Dalje oko jezera se formiraju šikare, šibljaci i hidrofilne šume vrbe
Salix sp., jove Alnus sp. i topole Populus sp. Dalje ka strmim padinama od jezera slijedi
pojas hrasta Quercus frainetto, zatim bukva Fagus silvatica i u višem pojasu četinarske
šume, najčešće crnog bora Pinus nigra (Redžić, 2007; Sretenović et al., 2012).
Planina Prenj (sl. 4) sa okolnim planinskim masivima Čvrsnice i Čabulje predstavlja
u florističkom, vegetacijskom i faunističkom pogledu jednu od najznačajnijih tačaka
biološke raznovrsnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u jugoistočnoj Evropi.
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 96
Jedinstvena geološka podloga uslovljava razvoj vrlo raznovrsne i jedinstvene flore
i vegetacije, koju u niskom pojasu u podgorju pa sve do gorskog pojasa najčešće
formiraju termofilne šume hrasta klase Quercetea pubescentis. Iznad ovog pojasa
razvijene su bukove šume koje rastu do 1.800 m n.v. u okviru klase Querco-Fagetea,
na koji se nadovezuju ekosistemi reliktnih borovih šuma klase Erico-Pinetea sa
najčešćim predstavnicima Pinus heldreichii i Pinus nigra i ekosistemi klekovine
subalpinskog pojasa klase Roso Pendulinae-Pinetea Mugi sa karakterističnom
vrstom Pinus mugo (Redžić, 2007; Sretenović et al., 2012).
Slika 3. Boračko jezero (detalj sa jugozapadne obale) (Foto: D. Ćetković)
Figure 3. Boračko lake (detail from southwest coast) (Photo: D. Ćetkovic)
Slika 4. Detalj sa masiva Prenja (Foto: M. Radaković)
Figure 4. Detail from Prenj Mountain (Photo: M. Radaković)
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 97
Rezultati
1.
Pregled zabilježenih vrsta na Boračkom jezeru
Na Boračkom jezeru ukupno je zabilježeno 37 vrsta u toku tri dana, 07., 08. i
09.08.2012. Zabilježene su sljedeće vrste: Anas platyrhynchos, Buteo buteo, Picus
viridis, Picus canus, Hirundo rustica, Delichon urbica, Motacilla alba, Turdus merula,
Sylvia atricapilla, Ficedula hypoleuca, Parus major, Parus palustris, Sitta europaea,
Lanius collurio, Garrulus glandarius, Passer montanus, Passer domesticus, Fringilla
coelebs, Carduelis carduelis, Carduelis chloris, Coccothraustes coccothraustes, Corvus
corax, Dendrocopos major, Circaetus gallicus, Ardea cinerea, Bubo bubo, Hirundo
daurica, Turdus philomelos, Upupa epops, Dendrocopos medius, Phylloscopus sibilatrix.
Prilikom prstenovanja ptica na Boračkom jezeru je prstenovano 57 jedinki (Tab. 1).
Tabela 1. Pregled prstenovanih jedinki na Boračkom jezeru
Table 1. Overview of ringed birds on the Boračko lake
Vrsta
Species
Acrocephalus
arundinaceus
Broj
prstena Krilo
Number Wing
of ring
D009618 86,00
D009619
95,00
81,00
U
4
U
2
4
0
08.08.2012.
BB22105
63,00
49,00
U
3
U
2
5
1
07.08.2012.
Acrocephalus
BB22110
schoenobaenus
BB22120
Acrocephalus
scirpaceus
Alcedo atthis
Garrulus
glandarius
Hirundo rustica
Tjelesno
Mišići Mast mitarenje
Datum
Pol Starost
Status
Muscles Fat
Body
Date
Sex Age
molt
77,00 U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
Rep
Tail
62,00
50,00
U
4
U
2
5
0
07.08.2012.
68,00
54,00
U
3
U
2
1
0
08.08.2012.
BB22106
65,50
59,00
U
3
U
2
1
1
07.08.2012.
BB22117
65,00
55,00
U
3
U
1
2
0
07.08.2012.
BB22118
63,00
55,00
U
3
U
2
1
0
07.08.2012.
BB22121
64,00
56,00
U
3
U
2
0
1
09.08.2012.
C011430
76,00
40,00
M
4
U
2
1
0
08.08.2012.
3X02288 185,00 152,00
U
4
U
2
0
0
07.08.2012.
A25227
125,00 73,00
U
3
U
2
1
0
07.08.2012.
A25228
123,00 74,00
U
3
U
2
1
0
07.08.2012.
A25229
117,00 71,00
U
3
U
2
3
0
07.08.2012.
A25230
121,00 73,00
U
3
U
2
1
0
07.08.2012.
A25231
121,00 76,00
U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
A25232
130,00 99,00
U
4
U
2
2
0
07.08.2012.
A25233
123,00 75,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25234
120,00 75,00
U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
A25235
120,00 72,00
U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
A25236
118,00 76,00
U
3
U
1
0
0
07.08.2012.
A25237
123,00 75,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25238
116,00 72,00
U
3
U
1
0
0
07.08.2012.
A25239
121,00 70,00
U
3
U
2
1
0
07.08.2012.
A25240
120,00 75,00
U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 98
Tabela 1. Pregled prstenovanih jedinki na Boračkom jezeru
Table 1. Overview of ringed birds on the Boračko lake
Vrsta
Species
Hirundo rustica
Lanius collurio
Motacilla alba
Parus caeruleus
Parus major
Tjelesno
Broj
Mišići Mast mitarenje
Datum
prstena Krilo
Rep Pol Starost
Status
Muscles Fat
Body
Date
Number Wing
Tail Sex Age
molt
of ring
A25241 121,00 75,00 U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
A25242
120,00 69,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25243
124,00 75,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25244
119,00 73,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25245
120,00 70,00
U
3
U
1
0
0
07.08.2012.
A25246
120,00 68,00
U
3
U
2
1
0
07.08.2012.
A25247
118,00 86,00
M
4
U
1
0
1
07.08.2012.
A25248
120,00 73,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25249
124,00 74,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25250
122,00 77,00
U
3
U
1
0
0
07.08.2012.
A25251
128,00 78,00
U
3
U
1
0
0
07.08.2012.
A25252
121,00 71,00
U
3
U
1
0
0
07.08.2012.
A25253
120,00 75,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25254
122,00 77,00
U
3
U
2
2
0
07.08.2012.
A25255
121,00 70,00
U
3
U
1
0
1
07.08.2012.
A25256
123,00 71,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
A25257
122,00 63,00
U
3
U
1
1
0
07.08.2012.
D009617
94,00
89,00
M
3
U
2
0
0
07.08.2012.
D009620
86,00
75,00
U
3
U
1
0
0
09.08.2012.
BB22119
90,00
93,00
U
3
U
1
0
3
07.08.2012.
BB22113
65,00
56,00
U
3
U
2
0
3
07.08.2012.
BB22114
67,00
54,00
U
4
U
2
0
3
07.08.2012.
BB22104
73,00
61,00
F
3
N
2
0
0
07.08.2012.
BB22107
76,00
65,00
F
3
U
1
0
2
07.08.2012.
BB22108
75,00
65,00
F
3
U
2
1
3
07.08.2012.
BB22111
74,00
68,00
F
3
U
1
0
2
07.08.2012.
BB22116
75,00
69,00
M
3
U
2
0
3
07.08.2012.
BB22115
65,00
58,00
U
3
U
2
0
3
07.08.2012.
G001979 142,00 105,00
U
3
U
2
0
3
07.08.2012.
Sitta europaea
BB22122
87,00
49,00
M
4
U
2
0
2
09.08.2012.
Sylvia
atricapilla
BB22109
69,00
62,00
M
3
U
1
0
3
07.08.2012.
Sylvia curruca
BB22112
66,00
61,00
U
3
U
2
0
2
07.08.2012.
Parus palustris
Picus canus
Pregled kodova (prema EURING) korištenih prilikom prstenovanja:
Pol: U-nepoznat pol, M-mužjak, F-ženka
Starost: 3-prva godina: odrasla ptica koja se izlegla u tekućoj kalendarskoj godini; 4-poslije
prve godine izleganja: odrasla ptica koja se izlegla prije tekuće kalendarske godine, ali je
godina izleganja nepoznata
Status: U-status ptice nepoznat; N-ptica se gnijezdi
Mišići: skala od 0 do 3; Mast: skala od 0 do 8; Tjelesno mitarenje: skala od 0 do 3
Overview of the codes (according EURING) used during ringing:
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 99
Sex: U-unknown sex, M-male, F-female
Age: 3-first year: young bird which was born in this calendar year; 4-after first year of hatching:
adult bird which hatched before current calendar year, but the year of hatching is unknown
Status: U-status unknown; N-breeding bird
Muscle: scale from 0 to 3; Fat: scale from 0 to 8; Body molt: scale from 0 to 3
2.
Pregled zabilježenih vrsta na Prenju
Na Prenju je ukupno zabilježeno 16 vrsta tokom dva dana, 10. i 11.08.2013.
Zabilježene su sljedeće vrste: Saxicola rubetra, Phylloscopus collybita, Hirundo
rustica, Pyrrhocorax graculus, Parus ater, Oenanthe oenanthe, Falco tinnunculus,
Ptyonoprogne rupestris, Corvus corax, Loxia curvirostra, Sylvia curruca, Emberiza cia,
Pheonicurus ochruros, Corvus cornix, Garrulus glandarius i Anthus spinoletta.
3.
Pregled zabilježenih vrsta na Rakitnici
Na Rakitnici su zabilježene tri vrste tokom jednodnevne posjete 08.08.2012., i to
Alcedo atthis, Motacilla cinerea i Cinclus cinclus. Alcedo atthis je uhvaćen u ornitološku
mrežu pregrađivanjem toka rijeke Rakitnice u donjem toku ispred ušća u Neretvu i
prstenovan.
Diskusija
Tokom šest dana istraživanja u periodu od 06. do 12.08.2012. godine registrovane
su ukupno 52 vrste ptica na istraživanom području Boračkog jezera, dijela toka rijeke
Rakitnice pri ušću u Neretvu i dijela masiva planine Prenj. Na području Boračkog
jezera registrovano je 37 vrsta ptica metodama totalnog popisa vrsta ptica,
odnosno metodama transekta i markiranja uz korišćenje vertikalnih ornitoloških
mreža. Kako je u Studiji (Redžić, 2007) navedeno 127 vrsta ptica za ovo područje,
52 vrste zabilježene tokom ovog istraživanja predstavljaju 41% od ukupnog broja
vrsta poznatih u literaturi, a na osnovu dosadašnjih istraživanja, odnosno 15,43%
od ukupnog broja (338 vrsta) vrsta registrovanih u Bosni i Hercegovini (Kotrošan
& Drocić, 2012). Kako je na Boračkom jezeru i na jednoj lokaciji na rijeci Rakitnici
sprovedeno markiranje ptica, pored podataka o migraciji i distribuciji markiranih
jedinki koji se očekuju, markiranje, odnosno hvatanje ptica vertikalnim ornitološkim
mrežama, doprinjelo je identifikaciji teško uočljivih vrsta, naročito u periodu ovog
istraživanja, a to su novopribilježene vrste za područje Boračkog jezera i rijeke
Rakitnice, sedam vrsta za faunu ptica ovog područja i to šest na području Boračkog
jezera (siva žuna Picus canus, crnovrata muharica Ficedula hypoleuca, srednji djetlić
Dendrocopos medius, trstenjak rogožar Acrocephalus schoenobaenus, trstenjak
cvrkutić Acrocephalus scirpaceus, veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus) i jedna
vrsta za područje rijeke Rakitnice (vodomar Alcedo atthis) (Redžić, 2007). Sve nove
vrste za faunu ovog područja identifikovane su hvatanjem u ornitološke mreže, dok
je vrsta F. hypoleuca zabeležena prilikom popisa vrsta na Boračkom jezeru i okolici.
Posebno treba naglasiti prisustvo i slušanje teritorijalnog oglašavanja jedne jedinke
buljine Bubo bubo na stijenama iznad jugozapadne obale Boračkog jezera. Uz
dodatna istraživanja trebalo bi potvrditi gnijezdeći status ove vrste, što području
daje na značaju kao mjesto gniježđenja ove vrste i ide u prilog vrednovanju za
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 100
potrebe zaštite na nacionalnom nivou. Pored ove vrste potvrđeno je gniježđenje
daurske laste Hirundo daurica, čije je gnijezdo pronađeno tokom ovog istraživanja
na privatnom objektu uz jugozapadnu obalu jezera.
Od ukupno 16 vrsta zabilježenih na Prenju (sl. 2 i sl. 4), vrijedan podatak
predstavlja posmatranje jata žutokljunih galica Pyrrhocorax graculus na grebenu
Sivadija. Jato od oko 250 jedinki je posmatrano u letu i na samom grebenu
Sivadija 10.08.2012. u poslijepodnevnim satima. Ostale vrste bilježene na Prenju su
uobičajene i obične vrste u fauni ptica Prenja.
Šest (Bubo bubo, Circaetus gallicus, Picus canus, Dendrocopos medius, Lanius
collurio i Alcedo atthis) od ukupno registrovane 52 vrste ptica su na Aneksu I Direktive
o pticama Evropske unije, koja je osnov za vrednovanje područja na međunarodnom
nivou za potrebe IBA programa, ali i u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Ovim
vrstama u budućnosti treba posvetiti posebnu pažnju, ali i mnogim drugim koje
nisu registrovane, a potencijalno se mogu naći na ovim područjima, što treba da
potvrde buduća istraživanja.
Pošto je područje planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja ušlo u proceduru za
vrednovanje za zaštitu na nacionalnom novou (Redžić, 2007), treba potencirati
inicijativu za zaštitu ovog područja, ali uz prethodni nastavak istraživanja sa ciljem
uspostavljanja monitoringa. Područja planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja svakako treba
predložiti za koncept IBA (Important Bird Areas), kako bi se prilikom definisanja
ekološke mreže NATURA 2000 našla na spisku područja za ovu mrežu. Neophodna su
prije svega detaljna istraživanja faune ptica u reproduktivnom periodu i definisanje
statusa mnogih vrsta, kao i veličine njihovih populacija na ovim područjima, a na
osnovu toga posebno označiti i štititi reproduktivna područja. Također, istraživanja
treba vršiti i u vrijeme proljećne i jesenje migracije, kako bi se, eventualno, utvrdile
najvažnije lokacije migracije ptica i njihove brojnosti u cilju propisivanja posebnih
mjera zaštite za ta područja.
Zahvalnica
Autori se zahvaljuju dr. Milanu Stankoviću i mr. Draženu Kotrošanu na pomoći,
oblikovanju i ustupljenoj literaturi prilikom pisanja ovog rada, kao i organizatoru
kampa, Društvu studenata biologije u Sarajevu na pozivu i organizaciji terenskih
istraživanja.
Literatura
Bibby, J.C., Burgess, D.N. & Hill, A.D., 1992: Bird Census Techniques. British Trust for Ornithology
and the Royal Society for the Protection of Birds.
BirdLife International, 2013 Important Bird Areas factsheet: Boracko jezero. Downloaded from
http://www.birdlife.org on 23/11/2013.
Grubač, B., 1990: Bradan - Gypaetus barbatus. Edicija «Ugrožene životinje Jugoslavije». Svjetlost
i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo-Beograd.
Grubač, B. & Gašić, B., 2001: Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih
područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.
EURING: http://www.euring.org/data_and_codes/euring_code_list/index.html
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 101
Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne
i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski
pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i
zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348.
Kotrošan, D., Marinković, S., Šimić, E. & Viada, C., 2009: LEŠINARI - Priručnik za edukaciju
posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, OD „Naše ptice“ (Sarajevo, BiH), Black Vulture
Conservation Foundation - BVCF (Majorka, Španija) i Fond za zaštitu ptica grabljivica
(Beograd, Srbija).
Marinković, S., Orlandić, Lj., Karadžić, B., 2005: Area of Griffon Vultures Gyps fulvus in
Herzegovina before balkans civil conflict. I Simpozij biologa Republike Srpske, Banja
Luka, knjiga sažetaka, pp: 31-32.
Marinković, S., Orlandić, Lj., Micković, B., Karadžić, B., 2007: Census of vultures in Herzegovina
Vulture news, 56: 14-28.
Puzović, S., (eds.) 2000: Atlas ptica grabljivica Srbije. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd.
Redžić, S., (eds.) 2007: Biodiverzitet endemnih razvojnih centara na području Hercegovine
kao doprinos stremljenjima Targets 2010. Studija za projekat Revizija konzervacijskog
statusa područja Prenj, Čvrsnica, Čabulja. EKOBiH, Sarajevo.
Sibley, C. & Monroe, B., 1990-1993: Distribution and taxonomy of the birds of the world. Yale
University Press, New Haven.
Sretenović, J., Durović, T., Egzokue G. I., Šečić, E. & Medicus, U., 2012: Izveštaj botaničke
sekcije; Drugi međunarodni biološki kamp „Boračko jezero 2012“, Društvo studenata
biologije, PMF, Sarajevo.
Summary
Territory of Boračko lake, mountains Prenj, Čvrsnica and Čabulja represent
biodiversity hotspots, not only in Bosnia and Herzegovina, but also in Southeast
Europe. Unique geological substrate caused development of specific flora and
vegetation, which resulted in specific and diverse fauna composition. In the period
from 6th to 11th August 2012. during the Second international biological camp
„Boračko Lake 2012“ organized by Association of biology students from Faculty
of Science, University of Sarajevo, ornithological group collected data for total of
52 bird species in the area of Boračko lake and its surroundings, lower course of
River Rakitnica and its mouth into Neretva and part of Prenj Mountain. Transect
and total list of species were used methods in defined areas, together with bird
marking with vertical ornithological mist nets that were set in common reed
Phragmites communis in southeast part of Boračko lake. Total of 57 individuals of 15
species were ringed. During these research seven species were recored in the area
of Boračko lake and Rakitnica for the first time (Boračko lake: Picus canus, Ficedula
hypoleuca, Dendrocopos medius, Acrocephalus schoenobaenus, Acrocephalus
scirpaceus, Acrocephalus arundinaceus; Rakitnica: Alcedo atthis). Six species recorded
in researched area are listed in the Annex I of the Birds Directive (Bubo bubo, Circaetus
gallicus, Picus canus, Dendrocopos medius, Lanius collurio i Alcedo atthis). According
to the literature, 127 bird species are known in this area, so 52 species, that are
result of this research represent 41% of total known species, or 15,43% of the total
number of species registered in Bosnia and Herzegovina (337 species). These data
do not represent total species list of the researched area, and more intensive future
research are needed to prove that. These data and results of future research should
be used for evaluation of the areas on the national and international level in order
to protect and to include them into the European ecological network of protected
areas (IBA and NATURA 2000).
Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 102
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
1 133 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content