Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE KOTOR Novembar-decembar 2012. MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE SRBIJE I POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA Veze bokeljskih kapetana sa Srbijom sklopu programa proslave Dana opštine Kotor i obilježavanja 60 godina postojanja Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru 23. novembra je otvorena međunarodna izložba Kapetani rijeka i mora koja je tokom dvije nedjelje trajanja posjetiocima nudila odgovor na pitanje - kakve veze bokeljski kapetani imaju sa Srbijom. Organizatori su na uvid ponudili jednu od najnovijih muzejskih zbirki sa 77 eksponata koju je formirala autor izložbe Gordana Karović, muzejski savjetnik Muzeja nauke i tehnike, kustos zbirke riječnog brodarstva u Beogradu. U Izložbu su organizovali Muzej nauke i tehnike u Beogradu, Generalni konzulat Republike Srbije sa sjedištem u Herceg Novom i naš Pomorski muzej Crne Gore Kotor. Upriličena je kao doprinos obilježavanja 150 godina od uspostavljanja riječnog brodarstva u Srbiji, 1862. godine, ali i obilježavanju jubileja 60 godina postojanja Pomorskog muzeja u Kotoru. Još nije prikazana u Srbiji, a prije Kotora bila je priređena u Herceg Novom i u Tivtu. Nakon našeg grada upriličena je i u Budvi. Izložbu je otvorila gospođa Marina Jovićević, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom. Prema njenim riječima, realizacija ovog zahtjevnog projekta u najboljem duhu međudržavne saradnje omogućena je, osim zaslugom Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, koji je izložbu pripremio, i ljubaznošću kolega iz Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje je dalo finansijsku podršku. Više od godinu dana od kada se rodila ideja da Republika Srbija doprinese obilježavanju Jubileja 60. godina od osnivanja Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, večeras imam posebnu čast da otvorim izložbu o kapetanima, vječnoj temi Boke Kotorske, rekla je gospođa Jovićević i dodala da će ova izložba posjetioce provesti kroz istoriju veza između Srbije i Boke Kotorske Večeras će vam biti ispričana priča o 43 kapetana, bokelja, koji su svoj radni vijek i dobar dio svog živFoto: S. Dabinović otnog vijeka proveli ploveći Marina Jovićević, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom, na srpskim rečnim brodoviotvara izložbu Kapetani rijeka i mora ma. Ova izložba je upriliNa početku ceremonije otvaranja goste je pozdravila direktoričena i u čast obeležavanja 150 godina od uspostavljanja rečnog ca našeg muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević koja je tom pribrodarstva u Srbiji, 1862. godine, kada je prvi državni parobrod likom izrazila zadovoljstvo organizacijom izložbe. Posebno se zakneževine Srbije pod zapovedništvom pomorskog kapetana Boža hvalila direktorici Muzeja nauke i tehnike Maji Zimonjić koja je Radončića iz Dobrote Dunavom doplovio u Srbiju. Verujem da ćete sa svojim timom omogućila da vidimo i doživimo ovu izložbu. kroz ovu izložbu spoznati nove činjenice o vašim sunarodnicima, rekla je gospođa Jovićević. Zadovoljstvo što nas povezuju kapetani koji nijesu bili poznati samo po plovidbi morima, već i po rijekama, rekla je Pejaković U muzičkom dijelu programa nastupili su sopran Milica ZdravVujošević, naglasivši da je izložba veliki doprinos jubileju 60 godiković i Dragana Krgović pratnja na klaviru. na postojanja. Dodatak izložbe bilo je predavanje o temi koje je u Pomorskom Istakavši da je prva saradnja Pomorskog muzeja sa beogradmuzeju, 27. novembra, održala autorka izložbe Gordana Karović. skim Muzejom nauke i tehnike, gospođa Zimonjić je izrazila zadoDogađaju su prisustvovale gospođe Marina Jovićević, generalni voljstvo što će se ona nastaviti izložbom koja će biti organizovana konzul Srbije, i mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica našeg u aprilu ove godine u Beogradu. Takođe se zahvalila Pomorskom Pomorskog muzeja. nastavak na stranama 4,5 i 6 muzeju, kao i autorki izložbe Gordani Karović. MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Novembar-decembar 2012. godine Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Milja Radulović mr Stevan Kordić Don Anton Belan Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar Pokloni sveštenicima Kotorske biskupije U znak zahvalnosti za uspješnu saradnju, a posebno za realizaciju projketa izložbe Zavjetni darovi Kotorske biskupije koja je bila postavljena u septembru ove godine u sklopu centralne proslave obilježavanja jubileja Pomorskog muzeja - 60 godina njegovog uspješnog postojanja - naš kolektiv je četvorici vjerodostojnika Kotorske biskupije 21. decembra dodijelio kopije slika jedrenjaka slikara mariniste Vasilija Ivankovića Bazija. Radovi slikarke konzervatora Smiljke Strunjaš, koja radi u našem muzeju, dodijeljeni su biskupu kotorskom Monsinjoru Iliji Janjić, generalnom vikaru Kotorske biskupije don Antun Belanu, ovogodišnjem dobitnuku nagrade našeg muzeja Merito Navali, monsinjoru Srećku Majiću, peraškom župniku i don Antu Dragobratoviću, župniku crkve Svetog Mateja. Trojici prisutnih sveštenika poklone je uručila direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Don Srećko Majić se biranim riječima zahvalio kolektivu Pomorskog muzeja. Poslije uručivanja poklona, u ugodnoj atmosferi i prigodnu zakusku, sa predstavnicima Kotorske biskupije razgovaralo se o daljoj saradnji na više projekata u narednom periodu. Poklon sliku biskupu Iliji Janjiću direktorica Muzeja uručila je odvojeno u prostorijama Biskupije. Fotografije: S. Dabinović Jedra Boke Dodjela poklona don Antonu Belanu, monsinjoru Sreću Majiću i don Anti Dragobratoviću Djed Mraz u palati Grgurina Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. ove godine je uoči božićnih i novogodišnjih blagdana u našem muzeju organizovana svečanost za djecu zaposlenih. U prostranom holu palate Grgurina 20. decembra okupili su se mali i veliki, bebe, predškolci i školarci, njihovi roditelji, cijeli kolektiv našeg Muzeja. U razdraganoj atmosferi Djed Mraz je djeci dijelio poklone. Tu ulogu uspješno je igrao glumac Dejan Đonović. Svi su bili veseli - djeca i odrasli. Na kraju slavlja uslijedila je zakuska i neizostavno zajedničko fotografisanje za "uspomenu i dugo sjećanje" na ovaj radostan dan. I Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada. Pomorski muzej je institucija kulture Republike Crne Gore. Grupni portret s Djeda Mrazom (fotografija dolje); Dolazak Djeda Mraza uz pozdrav najmlađim učesnicima dočeka (fotografija gore) 2 Jedra Boke - novembar-decembar/2012. Foto: S. Dabinović Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e-mail: [email protected] AKTIVNOSTI Novi projekti našeg muzeja omorski muzej Crne Gore Kotor dostavio je Minisatrstvu kulture 20. novembra četiri projekta za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara u 2013. godini, koji će zajedno sa ostalim projektima koje stignu na adresu ministarstva biti dostavljeni vladi Crne Gore na razmatranje i usvajanje. Projekti Pomorskog muzeja se odnose na zaštitu i očuvanje kulturnih dobara na prostoru Boke Kotorske. oraha. Postoji podatak da u Boki Kotorskoj postoji svega pet sekretera. Nalazi se u stalnoj postavci etnografskog odjeljenje Pomorskog muzeja. Restauracijom i konzervacijom sekreter bi bio vraćen u prvobitno stanje sa svim sada nedostajućim baroknim elementima. PROJEKT ZAŠTITA DRVENIH BARKI, MANDRAĆA, TIRADURA U BOKI KOTORSKOJ. Cilj projekta je zaštita ovih segmenata TOLJU. Urađen je od drveta, metala i plastike. Dimenzije modela su 178x 28 cm. Izrađen je u prvoj polovini XX vjeka a u Pomorski muzej je stigao kao poklon preduzeća Jugoagent iz Beograda. Projekat obuhvata konzervaciju i restauraciju. Cilj projekat je vraćanje modela ovog parobroda u stalnu postavku Pomorskog muzeja Crne Gore. Izlaganje ovog modela u stalnoj postavci muzeja doprinijelo bi prezentaciji crnogorsko brodarstvo u period između dva svjetska rata. P materijalne kulturne baštine koji svakim danom sve više nestaju i propadaju, ali i edukacija mlađe populacije o njima. Drvene barke, kojih danas ima samo oko deset u Boki Kotorskoj, mandraći i tiraduri u kojima su se ove barke vezivale jedan su od najvažijih indetiteta prostora Boke. Projekat je fokusiran u početnoj fazi na terenski rad - fotografisanje preostalih starih barki, bitvi, tiradura i mandraća, kao rijetkih primjeraka materijalne kulture Boke Kotorske i Crne Gore. Nakon toga, organizovala bi se na velikim panoima izložba fotografija drvenih barki, mandraća i bitvi. Ova izložba imla bi edukativni karakter - mlađoj populaciji predstavio bi se vrijedan segment materijalne kulture Boke. Izložbu bi pratio opsežni katalog koji bi sadržao popis i fotografije postojećih barki, bitvi, madraća i tiradura. PROJEKAT RESTAURACIJE I KONZERVACIJE SEKRETERA. Riječ je o veoma rijetkom primjerku baroknog namještaja iz 18. vijeka, dimenzija 245x148 cm, koji je pripadao porodici Tripkovic iz Dobrote. Uzdignut je od poda na četiri stilizovane noge sa tri ladice iznad kojih je ploča na kojoj se moglo pisati. Ispod ploče koja može da se pokreće nalaze se ladice, tj tajni pretinci u kojima su se čuvala pisma, nakit i dokumenta. Na gornjem dijelu dominiraju dvoja vrata koja sa prednje strane imaju ogledala. Otvaranjem vrata u gornjem dijelu nalaze se pretinci za flaše i veća dokumenta. Gornji dio pri vrhu ukrašen je barokno stilizovanim floralnim elementima. Furnir ovog baroknog komada namještaja urađen je od kavkaskog PROJEKAT KONZERVACIJE I RESTAURACIJE MODELA PUTNIČKOG PAROBRODA KRALJ ALEKSANDAR I NA DRVENOM POS- PROJEKAT KONZERVACIJA I RESTAURACIJA SVILENE ZASTAVE BOKELJSKE MOMARICE. Neophodna je što hitnija konzervacija i restauracija ove zastave kao izuzetno vrijedne kulturne zaostavštine i rijetkog, u Muzeju i šire jedinstvenog muzejskog predmeta. Cilj projekta je vraćanje restaurirane i konzervirane zastave u stalnu prezentaciju-postavku odjeljenja Bokeljske Mornarice u Pomorskom muzeju u Kotoru. Svilena zastava sa prikazom mladog mučenika sv. Tripuna koji je stradao u prvim progonima hrišćana, zaštitnika grada Kotora, jedna je od najstarijih zastava ovog tipa i nastala je u prvoj polovini XIX vijeka. Zastava je od osnivanja muzeja bila sastavni dio odjeljenja vezanog za uspomenu na humanitarno, vojno i esnafsko udruženje, bratovština pomoraca - Bokeljsku mornaricu. Muzejski predmet naslijeđen je od Bokeljske Mornarice. Značaj prezentacije ove zastave je upoznavanje stranih i domaćih posjetilaca sa slavnom pomorskom prošlošću Kotora i Boke Kotorske koja vuče korijene od davne 809. godine. Proces realizacije svih navedenih projekata bio bi detaljno praćen u našem njuzleteru Jedra Boke. Medijska pokrivenost se očekuje od lokalnih i republičkih elektronskih i pisanih medija. Rezime 2012. godine a kraju 2012. godine, 28. decembra, u Pomorskom muzeju u Kotoru održan je sastanak zaposlenih na kome je direktorica Muzaja mr Mileva Pejaković Vujošević rezimirala sve što je rađeno u 2012. godini. Gospođa Pejaković Vujošević zaposlenim se zahvalila na saradnji koja je bila vrlo uspješna. U godinii kada je Muzej slavio svoj jubilej – 60 godina rada, bilo je izuzeno puno aktivnosti u kojima su zaposleni dali veliki doprinos. Poželjela im je dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću sa željom da se uspješna saradnja nastavi i u 2013. godini. Na kraju ovog sastanka za zaposlelene je organizovan je prigodni koktel. Fotografija: D. Brdar N Jedra Boke - novembar-decembar/2012. 3 IZLOZBe Publika na otvaranju izložbe Kapetani rijeka i mora Foto: S. Dabinović MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE SRBIJE I POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA PREDAVANJE GORDANE KAROVIĆ U POMORSKOM MUZEJU Kapetani Bokelji na Dunavu Brod imena važnog za Srbiju, koje je dobio po bojevima sa Turcima u Deligradskom šancu, obezbjeđivao je kontinuitet plovidbe pod nacionalnom zastavom pa se trenutak njegovog uplovljavanja u srpske vode Dunava danas obilježava kao početak savremenog brodarstva u Srbiji. Izložbom Kapetani rijeka i mora - Srbija i Boka Kotorska, Muzej nauke i tehnike iz Beograda želi da obilježi ovaj važan datum za istoriju plovidbe i brodarstva u Srbiji i da ujedno pruži doprinos proslavi šezdesetogodišnjice postojanja i uspješnog rada Pomorskog muzeja u Kotoru. Zato ćemo istorijsku priču o rijčnom brodarstvu u modernoj srpskoj državi, u hronološkom okviru koji obuhvata vrijeme od početka 19. do 20. vijka, ispričati stavljajući akcenat na učešće pomoraca iz Boke Kotorske u njenom stvaranju, kazala je autor izložbe Gordana Karović na početku predavanja održanog 27. novembra u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru. Kao jedno od najznačajnijih imena Karović je navela Toma Milinovića Morinjanina (1770-1846) prvog pomorca iz Boke, porijeklom iz kapetanske i brodovlasničke porodice, nastanjenog u Trstu, koji je pomagao Karađorđev ustanak protiv Turaka, dokazavši se i kao hrabri artiljerac. Za Spiridona Gopčevića tršćanskog trgovca rodom iz Poda u zaleđu Herceg 4 Jedra Boke - novembar-decembar/2012. Novog, izgrađeni su brodovi Cerere i Valaco, kojim je po Dunavu uspješno trgovao solju, a kasnije je obilježio i početak parobrodarstva u Srbiji poklonivši joj jedan od dva svoja parobroda izgrađena u Engleskoj. Pomorskom kapetanu Aleksandru Poznanoviću iz Herceg Novog bila je povjerena značajna istorijska misija. Nakon sporazuma turskog sultana i kneza Mihaila, na proljeće 1867. brodom Deligrad kapetan Poznanović je niz Dunav izveo iz Srbije posljednje čete Turaka među kojim su bile i posade iz Beogradske citadele, podsjetila je između ostalog Karović. U katalogu koji prati izložbu i predavanje bilježimo imena šestorice pomoraca Bokelja koji su se u Prvom svjetskom ratu borili u redovima srpske dobrovoljačke vojske, a zatim i na rijekama proveli svoj radni vijek. To su: Ljubomir Gopčević, Petar Šparović, Jovan Barbić, Krsto Brguljan, Daro Pasinović i Slavko Želalić. Na rukovodećim mjestima u kapetanijama između dva rata bili su pomorci, a čak 13 ih je bilo iz Boke: Antun Antunović, Nikola Bravo, Krsto Brguljan, Jovan Gakavac, Tihomir Dabinović, Špiro Zmajević, Milan B. Kosović, Nikola Lazari, Đuro Pasinović, Tomo Radulović, Tripo Simović, Metod Staničić i Nikola Filipović. U periodu između dva rata, ispit za kapetana riječne plovidbe položili su: Jovan Barbić 1921. godine, Ljubomir Gopčević, Mato Kosović, i Slavko Želalić 1922. g. Petar Šparović 1926.g. Nikola Bravo 1927.g. Vladimir P. Mitrović, Božo Rosović i Šime Rudan 1928.g. Milovan Petričević 1929.g. Vaso Ivošević i Ćiro Pasinović 1930.g. Filip Krželj i Jakov Vukičević 1932.g. Luka Radimiri 1933.g. Aleksandar Dedić 1934.g. Bogdan Lješković i Vukašin Vukadinović 1935.g. Anton Andrić 1937.g. Ivan Petričević 1939.g. Branko Vukadinović 1940.g. Jovan Meštrović, Petar Popović i Predavanje Gordane Karović u Pomorskom muzeju Foto: S. Dabinović otor, prije 150 godina, u ljeto 1862. godine, pod zapovedništvom pomorskog kapetana Boža Radoničića iz Dobrote kod Kotora, Dunavom je do Prahova doplovio Deligrad, prvi državni parobrod Kneževine Srbije. K Nikola Stojković u martu 1934. godine, navela je gospođa Karović. Interesantno je da su u Srbiji između dva rata bili veoma aktivni opštinski odbori Jadranske straže, naročito po pitanju prikupljanja sredstava za nabavku školskog broda Jadran. Prema podacima iz Glasnika Jadranske straže najveće iznose priložili su oblasni odbori iz unutrašnjosti, a ne iz primorja Kraljevine Jugoslavije (Sarajevo-310.850 dinara, Veliki Bečkerek 190.000, Beograd 150.000, Split 32.203, Dubrovnik 3000, Ljubljana 918, Priština 33.613 dinara ...) Tokom Drugog sjvetskog rata bokeljski kapetan Jovan Barbić 1941. godine stradao je od ustaša u Sisku, Branko Vukadinović 1942. godine u logoru Mauthauzen-Gisenu, Darko Pasinović 1944. godine u njemačkom logoru u Kelebiji u Mađarskoj i Petar Popović 1944. godine u ustaškom logoru Jase- novac. Sin kapetana Slavomira, Nenad Želalić, poginuo je 16. aprila 1945. godine na Sremskom frontu. Bokeljski pomorski kapetani sa rijeka bili su na dužnostima i nakon Drugog svjetskog rata. Tako je kapetan Luka Radimiri bio član komisije za prijem plovnih objekata jugoslovenske zastave u američkoj okupacionoj zoni Dunav (sektor LincRegensburg). Komandant Ćiro Pasinović je bio jedan od službenika Državnog riječnog brodarstva raspoređenih na brodovima u američkoj zoni na gornjem Dunavu. Na potrebu obnove flote u poslijeratnom periodu u Brodarskom glasniku ukazuje Milan B. Kosović, dok Tihomir Dabinović piše o izuzetno važnoj vezi sa Evropom luke Trst za koju bi najbolje rešenje bilo da pripadne Jugoslaviji. Kapetani Bokelji su i u predratnom i u poslijeratnom periodu bili članovi nastavnih i ispitnih komisija za sticanje zvanja poručnika i kapetana unutrašnje plovidbe i drugih zvanja iz oblasti plovidbe i Kopija molbe kapetana Boža navigacije. Radoničića Ministarstvu finanObjavljivali sija Kraljevine Srbije, 13. 4. su stručne 1863. i kopija uverenja istog ministarstva kapetanu članke u Radoničiću većem broju časopisa, bili saradnici Pomorske enciklopedije i drugih enciklopedijskih izdanja. Mnogi su za svoj rad bili odlikovani i novčano nagrađivani, sarađivali su i bili darodavci Muzeja riječnog saobraćaja u Beogradu, čulo se između ostalog na predavanju Kapetani rijeka i mora - Srbija i Boka Kotorska u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, nakon kojeg je najavljen i nastavak istraživanja. KAPeTANI BOKeLJI U RIJeCNOM BRODARSTVU BIJELA Slavomir (Simeona) Želalić, 1890-1962 BRGULI, HERCEG NOVI Bogdan (Gavrila) Lješković , 1905-? BUDVA Vladimir (Nikole) Mitrović, 902-197 DOBROTA Anton (Mata) Andrić, 1903-1981 Nikola (Mata) Bravo, 1901-1966 Tihomir (Špira) Dabinović, 1886-1974 Mato (Jakova) Kosović, 1896-1966 Milan (Boža) Kosovič, 1886-1966 Đuro (Filipa) Pasinović, 1893-1970 Ćiril (Filipa) Pasinović, 1893-1970 Ćiril (Filipa) Pasinović, 1903-1994 Ivan (Pava) Petričević, 1907-1992 Milovan (Josipa) Petričević, 1903-1984 Božo (Vida) Radoničić, 1830-1881 Božo (Ivana) Rosović, 1898- ? Šime (Toma) Rudan, 1901-1957 MORINJ Božidar (Rada) Dučić, 1921-1987 MUO Anton (Gracija) Pasković, 1912-1984 Tomo (Uroša) Radulović, 1899-1989 Tripo Simović, ? - ? KOTOR ORAHOVAC Jakov (Antuna) Vukičević, 1904-1974 Luka (Nikole) Radimiri, 1902-1959 Nikola (Jovana) Stojković, 1911-1984 Ljubomir (Vasilija) Gopčević, 1894-1972 KRTOLI Jovan (Luke) Barbić, 1895-1941 Vaso (Ivana) Ivošević, 1903-1987 Jovan (Špira) Meštrović, 1908-1987 LASTVA Špiro (Joza) Zmajević, ? - ? Pano sa portretima riječnih kapetana porijeklom iz Boke Kotorske. Pano je sastavni dio izložbe Kapetani rijeka i mora PERAST Antun Antunović, ? - ? Emer Vicko, 1885-1933 POBORE, BUDVA Petar (Ilije) Popović, 1908-1944 RATIŠEVINA, HERCEG NOVI Aleksandar (Vasa) Poznanović, 1817-1888 RISAN Branko (Vasilija) Vukadinović, 1909-1942 Vukašin (Vasilija) Vukadinović, 1907-? Jovan (Boža) Grkavac, 1910-2002 Filip (Jurja) Krželj, 1905-1965 Aleksandar (Nikole) Tisinović, 1919-2003 Petar (Nikole) Šparović, 1887-1967 STOLIV PRČANJ Nikola Filipović, ? - ? Krsto (Vjekoslava) Brguljan, 1891-1978 Lazari (G.) Nikola, 1817-1888 Metod (Krsta) Staničić, 1890-1971 TIVAT Jedra Boke - novembar-decembar/2012. 5 IZLOZBe Fotografije: S. Dabinović PRIZORI IZLOŽBE: Prije samog otvaranja izložbe direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević uručila je poklon maketu bracere - direktorici beogradskog muzeja Maji Zimonjić (fotografija 1); Na fotografiji br. 2 vidi se trenutak kada gospođa Pejaković Vujošević pozdravlja prisutne, a na slijedećoj - nastup Milice Zdravković i Dragane Krgović. Na fotografijama 4, 5, 6, 7, 8, 9 su razni eksponati (na fotografiji 8 - uniforma kapetana Janka Popovića iz prve polovine 20-tog vijeka i slika parobroda Deligrad; Na fotografijama 10 i 11 je dolazak eksponata u naš muzej; Na fotografija br. 12 je autorica izložbe Gorgana Karović a na slijedećoj je scena raspakivanja eksponata; Na fotografiji 12 je kustos našeg muzeja Radojka Abramović u uniformi kapetana Janka Popovića. 6 Jedra Boke - novembar-decembar/2012. U SEVILJI 9. DECEMBRA ZAVRŠENA IZLOŽBA BLAGO CRNE GORE – ZAVJETI IZ GOSPE OD ŠKPJELA I BOKE Stari zavjeti Bokelja vraceni iz Španije Sevilji je 9. decembra zatvorena izložba Blago Crne gore – zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Boke koja je u tom španskom gradu bila otvorena 11. oktobra. Na ovoj izložbi, kojom se Crna Gora prvi put predstavila Španiji, bile su izložene 923 srebrne zavjene pločice iz epohe baroka koje se čuvaju u crkvama Gospe od Škrpjela i u Bogorodičnom hramu na Prčanju. Prezentaciju manjeg dijela bokeljskog blaga je organizovala Ambasada Crne Gore pri Svetoj Stolici i Malteškom Redu u saradnji sa Kotorskom Biuskupijom, Ministarstvom kulture Crne Gore, Opštine Kotor, Turističkom organizacijom Kotora I Pomorskim muzejom Crne Gore u Kotoru. Autor izložbe je ugledni stučnjak za zlatarstvo i primijenjenu umjetnost iz Venecije Piero Paci (Pazzi), a jedan od glavnih promotera i organizatora postavke u Španiji bio je don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, laureat nagrade Merito Navali našeg muzeja. U Pomorski muzej Crne Gore bio je angažovan u obimnom poslu pripreme izložbe. Naš konzervatorski tim obavio je svu potrebnu muzeološku obradu vrijednih eksponata, uz komplikovanu ali neophodnu proceduru dokumentovanja i osiguranja eksponata. Obrada predmeta trajala je dva mjeseca, za svaki od njih urađen je karton sa osnovnim podacima i istorijatom, zatim je Muzej dobio dozvolu od Uprave za kulturna dobra Crne Gore i nalog od Ministarstva kulture, pa je uslijedila procedura osiguranja. Potpisan je i ugovor o prevozu specijalnim vozilima, koja su putovala do Španije tri dana, preko pet država. Izložba je pobudila zapaženu pažnju španskih pisanih i elektronskih medija. Na više Internet portala, kao i na sajtu Kraljevskog dvorca (Real Alkazar) objavljeni su prikazi o bokeljskim zavjetima. Ovom prilikom u Jedrima Boke prenosimo tekst koji je povodom otvaranja izložbe objavio seviljski dnevnik ABC de Sevilla. Svetište Bogorodice od Stijene /Škrpjela/ u Alkazaru Ovo je prvi put da jedna izložba iz Montenegra gostuje kod nas u Sevilji U Real Alcazar-u/Kraljevskom dvorcu/ od juče /11. oktobra/ do 9. decembra održava se izložba Blago Crne Gore – zavjeti sa Gospe od Škrpjela i Boke. Zbirka od 923 srebrnih zavjetnih pločica sa pomorskim temama i motivima posvećenih Djevici Mariji nastala je uglavnom u periodu baroka i prvi put je izložena u Španiji. Cilj izložbe je da Špance upozna sa mladom Republikom Montenegro kroz njeno umjetničko i kulturno nasljeđe. Izabrane su i izložene 923 srebrne zavjetne pločice, uglavnom iz baroka, koje pripadaju Svetištu Gospa od Škrpjela u Perastu, mjesta na dalmatinskoj obali koje je danas dio Republike Crne Gore. Izložbu dopunjuje i dio oltara - antependij - iz crkve Bogorodičinog hrama na Prčanju gdje su uramljene zavjetne pločice. Zbirka izloženih zavjetnih pločica iz Svetišta Gospa od Škrpjela može se smatrati jedinstvenom, pošto u današnje vrijeme ne postoji hrišćanska crkva koja posjeduje kolekciju tako divnih srebrnih otisaka koji potiču iz XVII i XVIII vijeka. Zavjeti sa pomorskim temama u crkvama Španije, Italije i Francuske su često slikovni radovi na drvetu, rjeđe na platnu, a vrlo rijetko u srebru. S religiozne tačke gledišta eksponati su grupisani u šest kategorija, od čega pet prema različitim zazivima Blažene Djevice Marije koji su njima predstavljeni: Zvijezda Mora /Stela Maris/, za pločice darovane prigodom plovidbe: Majko Slatka /Mater Dulcedo/, za pločice na kojima je predstavljena sama Blažena Djevica Marija: Nado Jedina /Spes Unica/, za pločice darovane za posebne potrebe: Zdravlje Bolesnih /Salus Infirmorum/, pločice darovane Djevici poslije neke izliječene bolesti: Kraljica Presvete Krunice /Regina Sanctissimi Rosarii/, podrazumijeva pločice na kojima je predstavljena Djevica ili neka pobožna osoba sa krunicom, i kao poslijednje, Mješovita kategorija u koju su uključene zavjetne pločice sa različitom tematikom. Na fotogtafijama: Prikaz sa sajta Kraljevskog dvorca; stranica ABC de Sevilla; stranice portala Arte Sacro i Costaleros del Rosario Jedra Boke - novembar-decembar/2012. 7 LIBRI ZAJEDNO SA OPŠTINOM KOTOR I CENTAROM ZA ARHEOLOGIJU I KONZERVACIJU IZDALI SMO MONOGRAFIJU Graditeljstvo Kotora omorski muzej Crne Gore, Opština Kotor i Centar za arheologiju i konzervaciju – područno odjeljenje Kotor zajedno su izdali monografiju Graditeljstvo Kotora čiji je autor arhitekta Svetislav Vučenović. Knjiga ima više od 500 strana sa preko 100 crno-bijelih fotografija i velikim brojem kolor fotografija, autentičnih dokumenata, kao i rezime na engleskom jeziku. Vrijedno dijelo je 26. novembra promovisano u crkvi Svetog duha u Starom gradu. Promocija je održana povodom Dana opštine Kotor, a organizovali su je: Opština Kotor, Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. P U ime Pomorskog muzeja Crne Gore prisutnima se obratila njegova direktorica mr Mileva Pejaković Vujošević, rekavši da „smo ovu vrijednu knjigu podarili kao poklon našem gradu za njegov praznik“. „Nije slučajnost što se promocija dešava upravo u zdanju koje je svoje pravo mjesto našlo u istraživanju autora. Takođe, nije slučajnost ni što je izdavač Pomorski muzej Crne Gore jer su se davne 1980. godine u jednoj od prostorija u prizemlju, u palati Grgurina, sastali stručnjaci iz više univerzitetskih centara sa željom da svojim znanjem pomognu Kotoru u poslovima njegove obnove poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine“, kazala je direktorica Pejaković Vujošević. Ona je istakla kao posebno važno da je na ovom projektu, pored arhitekte Vučenovića, radio tim u kome su bili inženjer Stojan Ribnikar i arhitekta Franc Varga iz Ljubljane, dr Mirko Kovačević iz Beograda, te mr Jovan Martinović, dr Milenko Pasinović i dr Rajko Vujičić iz Kotora. „Autor knjige je brižljivo i stručno prikupljao i profesionalno obradio materiju kao što je graditeljstvo Kotora kroz vrijeme“ – rekla je Vujošević. Mr Vesna Vičević kazala je da je ovo dijelo „izuzetno vrijedno, i da je njegov autor svoju stručnost za istraživanje gradova ovog tipa gradnje, između ostalog, pokazao angažovanjem i rezultatima na istraživanjima Trogira, Hvara i Splita“. Ona je podsjetila da je Vučenović učestvovao u detaljnom ekipnom istraživanju ranjenih zdanja i sabiranju do tada poznatih činjenica sa novim tek otkrivenim,te da je cilj bio da re- Gospođa Vičević je podsjetila na staru latinsku izreku koja kaže da knjige imaju svoju sudbinu i dodala da vjeruje „da je sudbina ove knjige da bude dugo pročavana, čitana i citirana, te da će biti kamen temeljac mladim istraživačima da na njoj grade svoje građevine i knjige što će biti najbolji dokaz njene stručno-znanstvene vrijednosti. I mr Zorica Čubrović iznijela je pregršt pohvalnih ocjena o djelu Svetislava Vučenovića. „Naučna zasnovanost, spoznaja o vrijednostima graditeljstva Kotora, dokumentovanost nalaza i otkrića i dosljednost u sistemu analize uvrstiće ovu knjigu u krug ključnih djela kotorske istoriografije o vrijednostima graditeljstva Kotora, u ona dijela koja će biti od najveće koristi za svakodnevni rad na zaštiti i očuvanju kotorskog graditeljskog plana, kazala je mr Čubrović. Prema njenim riječima, djelo je nastajalo istovremeno sa formiranjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, „u saradnji sa njim doživljavalo je svoj rast kroz spoznaje koje je pružalo bavljenje graditeljskom baštinom ovog grada“. Angela Mijušković, profesorka Muzičke škole Vida Matjan pročitala je autorovo pisano obraćanje skupu u crkvi Sv. Duha, koji je bio spriječen da prisustvuje promociji knjige. U muzičkom dijelu programa učestvovala je učenica kotorske Muzičke škole Ivanka Muhadinović. Publika na prezentaciji monografije Fotografije: Radio DUX Crkva Sv. Duha: Mr Zorica Čubrović govori o monografiji; Angela Mijušković, mr Vesna Vičević i mr Mileva Pejaković Vujošević konstrukcija zaštiti nekadašnje i novootkrivene vrijednosti i da se time uvaže međunarodna praksa i propisi u zaštićenim kulturnim baštinama svijeta. 8 Jedra Boke - novembar-decembar/2012. Recenzije godišnjim iskustvom proučavanja povijesnih jezgri Splita, Trogira, Herceg Novog i drugih značajnih istočnojadranskih urbanih cjelina, pa je svoja iskustva sada ugradio u monografiju graditeljskog nasljeđa grada Kotora. Na više od 500 stranica teksta Vučenović cjelovito obrađuje graditeljstvo grada Kotora koje je proučavao s aspekta povijesnog razvitka i današnje analize građevnih blokova povijesne jezgre. Koristeći se svim dostignućima suvremene historiografije, autor je vrlo sustavno iznio povijesni razvitak Kotora od prapovijesti i antike preko srednjega vijeka do novovjekovnih razdoblja mletačke, francuske i austrijske uprave te promjena u posljednjem stoljeću. DR MILOŠ MILOŠEVIĆ, naučni savjetnik: Iako su grad Kotor i područje njegove komune bili stoljećima u žiži pažnje stranih i naših istraživača arhitekture, njihovi radovi su većinom imali parcijalni karakter ispitivanja pojedinačnih sakralnih ili profanih građevina. Nedostajali su pokušaji cjelovitijeg sagledavanja problematike, s tako brojnim i još nepoznatim komponentama. Ali to je i sasvim razumljivo, jer je kompleksnije razmišljanje u tom pravcu zahtijevalo brojna istraživanja, sa arheološkim sondiranjem oko zgrada, po izmijenjenim fasadama zgrada i slično. A to se - u širem obimu - usred uravnoteženog pulsiranja DR MILKA ČANAK MEDIĆ, profesor Univerziteta u Beonormalnog života grada praktično nije dalo učiniti. Trebalo je gradu u penziji: Do Vučenovićevih istraživanja vjerovalo se da da se desi nešto "nemoguće", pa da se najedanput zaustavi taj su netragom nestale srednjovjekovne stambene zgrade i da normalni puls života, da stanovniKotor svoj Iik i sadržaj duguje ci svojevoljno napuste svoje doobnovama nastalim posle najramove, i da opustjeli grad bude zornijeg zemljotresa, 1667. gootvoren za sva moguća slobodna dine. Poslije Vučenovićevih naučna istraživanja. I to se neistraživanja spomenički sadržaj očekivano dogodilo kada je grada Kotora je znatno bogatiji. zemljotres 15. aprila 1979. god. Otkriveni su delovi srednjovekosnažno potresao grad i okolinu, vnih stambenih zgrada i naslućen uglavnom ne rušeći totalno zgraje tadašnji urbani sklop Kotora, a de i hramove... Na sreću, tadašntačnije su određene i promjene je jugoslavenske vlasti okupile su koje su u njemu nastale prije vebirane stručnjake iz više univerlike obnove. Izučavani graditeljszitetskih centara u zemlji da već ki fond Kotora je tumačen uz od 1980. g. otpočnu rad na obkorišćenje obimne komparativne novi Kotora koji će trajati godigrađe, što Vučenovićeve analize nama. Ali i pored svega toga, čini dobro utemeljenim. Kao odliIzgled Kotora prije 1584. godine opet je trebalo da se nađe jedan čan poznavalac struktura i razvoenergičan i požrtvovan stručnjak koji ima dovoljno znanja i ja nekolikih većih urbanih cijelina na Primorju, Vučenović je bio snage da brižljivo sredi toliko obimni i raznovrsni prikupljeni u mogućnosti da na najbolji način osvijetli razvoj grada Kotora. materijal o Kotoru kroz vjekove i da ga sustavno što šire obraTim prije što ga je tokom mnogo godina neposredno terenski di, sa svom neophodnom tehničkom i fotodokumentacijom. I takistraživao. Njegovo bogato iskustvo u proučavanju primorskih vo se djelo, koje je ostvario Svetislav Vučenović, danas nalazi u gradova: Trogira, Hvara, Splita, Herceg Novog došlo je do našim rukama pod naslovom Graditeljstvo Kotora. izraza u studiji o Kotoru koja je pred nama. To je omogućilo da se sva tumačenja geneze i prostornog razvoja ovog grada DR. SE. TOMISLAV MARASOVIĆ, profesor emeritus Sveučidobro utemelje i potkrijepe odgovarajućim paralelama. Prvolišta u Splitu: Knjiga Graditeljstvo Kotora jedna je od najcjelovirazrednom studijom knjigu čini i priložena građa o svim kotortijih urbanoloških studija istočnojadranskih povijesnih gradova. skim zgradama. Autor je vrlo istaknuti istraživač graditeljskog nasljeđa s dugo- SVETISLAV VUČENOVIĆ, AUTOR - se poslije studija arhitekture u Beogradu, 1954. g., zaposlio u Saveznom (Jugoslovenskom) institutu za zaštitu spomenika kulture. Usavršavao se u inostranstvu. Godine 1960. studirao je na Urbanističkom institutu Univerziteta u Parizu, a specijalizirao je urbanu i arhitektonsku konzervaciju u Međunarodnom centru za proučavanje očuvanja i obnove kulturne baštine (ICCROM) i na Arhitektonskom fakultetu u Rimu (1968-1969). Kao darovitom mladom saradniku Jugoslovenskog instituta za zaštitu spomenika kulture povjereni su mu složeni kozervatorsko-restauratorski poslovi na crkvi u Lipljanu i crkvi Svetog Petra Starog u Zadru. U periodu između 1954. i 1963. g. rukovodio je opsežnim projektima istraživanja istorijskih urbanih cjelina Trogira i Hvara. U periodu od 1964. do 1968. Vučenović je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Splita radio na istraživanju istorijskog jezgra Splita i na metodologiji stvaranja dokumentacije za Stari grad. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture Beograda od 1969. do 1988. g. svoja iskustva i metodologiju rada primjenio je pri izradi studije zaštite Varoši u šancu (područje Knez Mihajlove ulice i Kosančićev vjenac). Izradio je projekte obnove više spomenika kulture (Konak kneginje Ljubice, Konak Kneza Miloša) i adaptacije hotela Srpska kruna za Biblioteku grada Beograda i dr. Od 1980. do 1990. učestvovao je u obnovi primorskih gradova sa liste svjetske baštine oštećenih zemljotresom i izradio studije zaštite Kotora, Herceg Novog, Risna i drugih naselja u Boki Kotorskoj, kao i Metodologiju obnove Starog grada u Dubrovniku. Kao predavač po pozivu Vučenović je od 1968. g. svoje bogato iskustvo i veliko znanje prenosio mlađim kolegama na poslijediplomskim studijama organizovanim za graditeljsko naslijeđe na Sveučilištu u Zagrebu – Odsjek u Splitu. U periodu od 1988. do 2006. g. on je kao predsjednik Komisije za stručne (konzervatorske) ispite doprinio unaprijeđenju obrazovanja konzervatora u Srbiji. Jedra Boke - novembar-decembar/2012. 9 LIBRI PROMOCIJA KNJIGE BOKELJSKE BURE, JUGA I BONACE RADOJKE ABRAMOVIĆ, KUSTOSA NAŠEG MUZEJA Otisak zivota u Boki tokom dva vijeka U koncertnoj dvorani kotorske crkve Sv. Duha 3. decembra pred brojnom publikom promovisana je knjiga Bokeljske bure, juga i bonace čiji je autor Radojka Abramović, kustos istorisjko-umjetničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Riječ je o književnom prvijencu autorke, slikovitom opisu dva vijeka života u Boki omeđena sa dva plavetnila - nebom i morem. Ovaj roman koji se bavi se prošlošću našeg kraja i susretu i preplitanjima kultura u ovim prostorima promovisan je uz muzičku pratnju ženske klape Incanto. umjetnosti koja za sobom ima dugogodišnji rad u Pomorskom muzeju, istakao je Luković. On je posebno izdvojio kao vrijedan opis crnogorske svadbe u romanu sa svim običajima, ulogom svatova i etnološkom niti koja se prožima. Bokeljske bure, juga i bonace možemo tumačiti kao roman zbivanja kroz hroniku dešavanja šest generacija obitelji Andrić, zatim kao roman vremena kroz dva stoljeća, a Boka kao lokalitet i nepresušni izvor inspiracije ima jednu od glavnih uloga u romanu tako da ga možemo nazvati i romanom prostora. Dokumentaristička sfera romana koja obiluje etnografskim detaljima predstavlja jednu od najvrijednijih komponenti ovog djela, a to su autentični opisi običaja, mjesta, navika, poslovanja, svadbi, palaca, načina trgovine, povezanosti Boke i zaleđa, kazala je filološkinja Jasmina Bajo predstavljajući knjigu. Pročitajte ovu knjigu da biste vidjeli kako su nekada naši stari živjeli, sa kakvim su se nedaćama nosili, koliko su bili, silom prilika i života definisanog sa dva plavetnila – mora i neba, upućeni na to da što više se obrazuju i što više saznaju, da postanu vrsni kapetani i stručnjaci pomorskog osiguranja, vrsni pomorski pravnici, vrsni brodograditelji i izuzetni trgovci. Pročitajte knjigu i vidjećete kakva je bila istorija ovoga kraja u zadnja dva vijeka, ostaćete frapirani onim što je Boka bila i što nažalost u mnogim djelovima svojim više nije. Možda je patetika, ali naći ćete onaj stari bokeški život, bokeške užance koje danas sve manje i manje ima, kazao je Luković. Govoreći o knjizi novinar i publicista Siniša Luković je rekao da ona pruža sliku drevnih vremena, ali i pokazuje autorkino izuzetno poznavanje kulturoloških i etnoloških podataka, te istorijskih okolnosti u kojima se odvija radnja djela. Po riječima autorke, djelo se bavi simbiozom pridošlih dinarskih ljudi i romanske kulture njegovane u Kotoru tokom niza generacija porodice koju u romanu prati. Roman je sublimirao sve one podatke o bogatoj istoriji bokeškog pomorstva, brodovima, slavnim kapetanima, burama i neverama. Djelo obiluje velikim brojem istoriografskih etnografskih podataka, što ne čudi kada se zna da je autorka istoričarka Svoje viđenje sam maštom pretočila u priču i pokazala specifičan dolazak jedne porodice u Boku. Kroz jednu porodičnu istoriju opisala sam simbiozu dinarskog elementa i romanske kulture baštinjene u Kotoru, pojasnila je autorka Radojka Abramović. Fotografija lijevo: Radojka Abramović (u sredini) govori o svojoj knjizi, Jasmina Bajo i Siniša Luković (lijevo i desno); Fotografija desno: Publika na promociji; Fotografija dolje lijevo: Nastup klape Incanto; Fotografija dolje desno: Radojka Abramović sa cvijećem po završetku promocije 10 Jedra Boke - novembar-decembar/2012. Pomorstvo u KOTORU – danas Najveći brod koji je ikada uplovio u Crnu Goru, super-luksuzni megakruzer MSC Divina italijansko-švajcarske korporacije Mediteran šiping MSC (Mediterann Shipping), boravio je u Kotoru 5. novembra, od oko 6:50 časova do negdje poslije 21 čas, kada je isplovio iz Bokokotorskog zaliva. Kruzer je bio usidren ispred Luke. U Boku ga je uveo i odatle izveo pomorski pilot kapetan duge plovidbe Rajko Čavor iz Tivta. Divina je dugačka 333, širok 38 metara. Zbog impozantnih dimenzija, lošeg vremena i nemogućnosti da se okrene ispred Kotora, Divina je u 17 sati, atraktivno osvjetljena po cijeloj svojoj površini, isplovila sa sidrišta unazad do najšireg dijela zaliva, ispred dobrotskog naselja Sveti Stasije, gdje se okrenula u pravcu izlaska iz zaliva. Tu se zadržala, kao i višestruko manji kruzer Siborn spirit (Seabourn Spirit), čekajući smirivanje kiše i jakog južnog vjetra. Iz luke Kotor na brod se ukrcalo i 40 putnika iz Crne Gore. Oni su obišli Pirej, Heraklion, Marmaris, Siciliju i Rim. Divinu su tokom njenog boravka u Kotoru obišli predstavnici Opštine Kotor, gradske Luke i kotorske agencije Balun čijim je posredstvom je u Kotor i Crnu Goru stigla. Kapetan broda Mario Stifa pohvalio je Kotor kao „jednu od najljepših destinacija na kojoj je do sada bio“. Agencije Balun je ovlašćeni agent za kruzere MSC od 2006. godine, kada je u Kotor po prvi put uplovio kruzer ove kompanije MSC Opera. Na brodu se nalaze restorani, barovi, kockarnica, četiri bazena, kuglana, dvorana za fitnes, spa centar. Od 18 brodskih paluba, 14 je namijenjeno putnicima, a one nose imena antičkih grčkih bogova. Posebna atrakcija ovog broda jesu stepeništa ukrašena Swarovski kristalima, a na palubi broj 16 je i najlukuzniji od svoih tzv. Sofija Loren apartman koji je dizajniran po sugestijama slavne istoimene italijanske glumice – inače kume MSC Divine i svih ostalih kruzera iz flote kompanije MSC. Kapacitet je 4,36 hiljada putnika i 1,33 hljade članova posade. Brod ima dizel-električni pogonski sistem koga čini pet agregata marke Wartsila ukupne snage preko 97 hiljada konja od čega na dva fiksna propelera promjera šest metara, dolazi „samo“ 59.400 konjskih snaga, dok na potrebe snabdijevanja strujom brojnih sadržaja na MSC Divini ide veći dio snage. Orijaški brod morem se kreće impozantnom maksimalnom brzinom od skoro 24 čvora. Datum Ime broda 01.11.Costa Classica Armonia 02.11.SS Mariner Artemis 03.11.Artemis 05.11.Seabourn Spirit MSC Divina 08.11.Costa Classica 09.11.Artania 10.11.Azamara Journey 13.11.Artania 15.11.Costa Classica 16.11.Arethusa 17.11.Arethusa 18.11. Athena BRT novembar novembar Vrijeme dolaska 13:30 7:00 8:00 10:30 58625 48075 1206 1206 9975 7:00 137936 8:00 13:30 44588 7:00 30277 10:00 44588 7:00 13:30 1206 9:30 1206 16144 7:00 odlaska 19:00 13:00 18:00 13:00 16:00 18:00 19:00 13:00 21:00 14:00 19:00 13:00 16:00 Datum Ime broda BRT 23.11. Pacific Princess 30.11. Arethusa 30277 1206 Posjete kruzera Luci Kotor Datum Ime broda 01.12.Arethusa 02.12 Arethusa 15.12.Arethusa 16.12.Atena 22.12.Atena 13.12.Athena 26.12.Atena 27.12.Athena Mega-kruzer MSC Divina 5. novembra na sidrištu ispred Luke Kotor; Na manjoj fotografiji Divina u sumrak tokom premještanja do šireg dijela zaliva Vrijeme dolaska odlaska 7:00 16:00 9:30 decembar BRT 1206 1206 1206 16144 16144 16144 16144 16144 Vrijeme dolaska odlaska 13:00 10:30 13:00 9:30 13:00 16:00 13:00 16:00 Foto: S. Dabinović Posjete kruzera Luci Kotor Jedra Boke - novembar-decembar/2012. 11 SJEĆANJA OMAŽ MAESTRU TRIPU TOMASU (1885 -1975.) - U Centru za kulturu Nikola Đurković 19. novembra Hrvatsko građansko društvo Crne Gore (HGD) priredilo je omaž glazbeniku i kompozitoru Tripu Tomasu (1885. – 1975.) pod nazivom Šjor Tripu s ljubavlju. U programu su učestvovali Gradska muzika Kotor, dječiji mandolinski sastav HGD-a Tripo Tomas, ženska klapa Bisernice Boke, muška klapa Bokeljski mornari, Kristina Katelan violina i maestrov unuk prof. Ivan Tomas. Tripo Tomas ostavio je neizbrisivi trag u muzičkom stvaralaštvu Boke kotorske te značajno doprinio širenju muzičke kulture, u vrijeme kada nije postojalo organizirano muzičko školstvo. Komponovao je preko 100 djela, većinom za duvače, od kojih je 80 autorski zaštićeno, jer je od 1935. god. bio član Udruženja jugoslavenskih muzičkih autora. O Tripu Tomasu i njegovom muzičkom stvaralaštvu govorili su mr. Vesna Vičević, član obitelji Dragica Tomas, direktorica Muzičke škole Marina Dulović, kapelnik Gradske muzike Kotor Petar Bukilica, Adam Cuca koji je započeo svirati u gradskoj muzici pod maestrovom dirigentskoj palici. Uz brojne Tomasove kompozicije jedno divno veče završilo se uz neizbježnu Šjoru Maru koju su zajedno otpjevali svi učesnici i organizatori večeri. RSTVO O M PO Riječnik VIZANTIJSKI KARAB /CORBITA/ - trgovački brod koji su razvili Vizantinci poslije 10 vijeka. Osim u trgovačke svrhe Karab se po potrebi upotrebljavao i za ratne potrebe. Pored karaba Vizantinci su za trgovinu prvobitno upotrebljavali i dromone, a poslije 10. vijeka taj tip broda su koristili samo za ratne namjene. Veliki karab 12. vijeka bio je dug oko 30 metara. Imao je dva jarbola i dva križna jedra. Pramac mu je bio okrugao, a na vrhu je nosio prostranu platformu. Krma karaba završavala se savijenim oštrim čunjem, a vrh joj je bio gotovo dvaput viši od pramca. Kada se krajem 12. vijeka trgovačkim brodovima na Sredozemlju naglo počela mijenjati snast, na karabu je prednji jarbol opreman latinskim jedrom. Karabi sa tri jarbola imali su glavno jedro križno, a pramčano i krmeno latinsko. Vizantija je inače, zahvaljujući Grcima, sačuvala pomorsku tradiciju Sredozemlja koja je na Zapadu potpuno bila uništena nakon što su varvarska plemena poslije seobe naroda prodrla do mora. Vizantija je postigla najveću pomorsku snagu za careva Mauricija Tiberija u 6. vijeku i Leona Filozofa u 9. vijeku, kad je zagospodarila pomorstvom Sredozemnog mora; to je doba dromona, koje je trajalo punih pet vijekova. Stari bokeljski jedrenjaci Brigantin Ana Lazarević, autor Vincenzo Luzzo, Venecija 1869.g. Vlasnici Nikola Lazarević iz Baošića, Anto Želalić iz Bijele i Savo Petković iz Đenovića. Brod se zapalio i potonuo 1880. g. Kolekcija Pomorskog muzeja u Kotor.