srpanj 2013. ISSN-1512-827X [email protected] www.fircom.biz godina XIX INFORMIRA VAS VELIKA PODUZEĆA SREDNJA PODUZEĆA NAPOMENA: MALA PODUZEĆA sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji nisu obvezni raditi reviziju financijskih izvještaja. Međutim , u praksi se pojavljuje da Uprava Društva ili vlasnik imaju zahtjeve za revizijom financijskih izvještaja kako bi imali kompletniji uvid u poslovanje Društva ili ukoliko im to traži Banka zbog ispitivanja kreditne sposobnosti Društva. su pravne osobe koje na dan sastavljanja financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od tri uvjeta: - prosječan broj zaposlenih u tijeku godine je od 50 do 250, - prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000 KM do 4.000.000 KM i - ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000 KM do 8.000.000 KM. NAPOMENA: U srednje pravne osobe razvrstavaju se i one čije vrijednosti su veće od gornjeg iznosa jednog od navedenih uvjeta su pravne osobe koje prelaze navedene vrijednosti u kriterijima srednjih poduzeća iz najmanje dva uvjeta navedena za srednje pravne osobe. Osim pravnih osoba klasificiranih na ovaj način, velike pravne osobe u smislu obveze revizije su banke, mikro-kreditne organizacije, štednokreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije. OSTALA PODUZEĆA Obvezi revizije podliježu i financijski izvještaji svih ostalih pravnih osoba čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, te financijski izvještaji pravnih osoba ukoliko je to propisano posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje. FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 6 • SRPANJ 2013. TKO SU OBVEZNICI REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Radujemo se budućoj suradnji! REVIZIJA FIRCON d.o.o. MOSTAR DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE Kneza Višeslava 77A Telefon: 036/318-360; 333-243; 333-244; Fax: 036/318-360 e-mail: [email protected] Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Višeslava 77a, 88000 Mostar Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11 časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH. SADRŽAJ srpanj 2013. TRENDOVI I OSCILACIJE Europa na najdužoj granici Mr.sc. Mirjana Popović................................................3 RAČUNOVODSTVO Polugodišnji obračun za razdoblje I.-VI. 2013. godine Dragan Gabrić, dipl.oec. Zoran Ćorić, dipl.oec...................................................6 Financijski pokazatelji u funkciji procjene rizika Dr. sc. Jozo Piljić.......................................................25 REVIZIJA Dokaz kao revizijski dokument u reviziji financijskih izvještaja Mr. oec. Ljubica Marković..........................................29 JAVNE FINANCIJE Novi način oporezivanja usluga u građevinskoj djelatnosti nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju Maja Bubalo, dipl. oec. .............................................35 Oporezivanje privremenog uvoza na temelju ugovora o najmu Frano Dogan, dipl. oec. ............................................41 Obvezne poslovne i porezne evidencije prema propisima Republike Srpske Žarko Mionić, dipl. oec. ............................................48 Treća faza reforme oporezivanja usluga: najam prijevoznih sredstava u EU od 1. 1. 2013. Dr. sc. Dinka Antić ....................................................65 GOSPODARSTVO Propisi o cijenama i njihova primjena mr. sc. Zlatko Glavinić ..............................................73 Osvrt na zakonsku regulativu osnivanja predstavništava u BiH i inozemstvu mr. sc. Ivica Cvjetković.............................................82 Postojeća zakonska regulativa nedovoljan pravni okvir za privatizaciju javnih komunalnih poduzeća Ivan Milinković, dipl iur. .............................................87 1 ODGOVORI NA PITANJA Pitanja i odgovori iz oblasti carine Tihana Bevanda, dipl. iur. .........................................90 Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ..............................108 Vi ste pitali – Fircon odgovara................................. 112 NOVI PROPISI Službene novine FBIH............................................. 118 Službeni glasnik BIH............................................... 119 GOSPODARSKA STATISTIKA Vanjskotrgovačka razmjena BIH..............................121 Vanjska trgovina .....................................................123 Turizam....................................................................123 Industrijska proizvodnja.........................................124 Cijene......................................................................126 Zaposlenost i nezaposlenost...................................127 Plaće.......................................................................128 Mirovine...................................................................128 POSLOVNE OBAVIJESTI Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza...................................................129 Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak...................................................................132 Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine ...........................133 Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa...134 Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda.......136 Šifre općina.............................................................148 Prosječne plaće uposlenih .....................................149 Koeficijenti rasta cijena u 2012. god....................149 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda................................................................150 Zatezne kamate na novčana potraživanja...............151 Pregled konformnih kamatnih stopa 12% ...............152 Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH ..........................153 Obavještavamo cijenjene klijente – pretplatnike časopisa "Financijski propisi i praksa" da će uposlenici društva "FIRCON" d.o.o. Mostar koristiti kolektivni godišnji odmor u razdoblju od 5. do 19. kolovoza 2013. godine. Svim našim pretplatnicima želimo ugodan odmor broj: 06/13 2 srpanj 2013. 06/13 Fircon d.o.o. Mostar FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE POSJETITE NAŠE WEB STRANICE www.fircon.biz Kneza Višeslava 77a, Mostar, BiH Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000 Šifra djelatnosti: 22. 110 Unicredit bank d.d. Mostar Transakcijski račun: 3381002201671975 Devizni račun: 3380604815675816 HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar Transakcijski račun: 3060010000794933 Devizni račun: 3060203700736103 OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065 SAVJETNIČKA SLUŽBA: Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar su: - 090 840-700 za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa - 090 850 701 za ostale, Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: BH Telekom d.d. Sarajevo su: - 090 250-523 za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa - 090 260-524 za ostale ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067 KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM: [email protected] (za opće informacije); [email protected] (za savjetničku službu) OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz Glavni urednik: Augustin Mišić Uređuje: Uređivački kolegij Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar Časopis izlazi u deset brojeva godišnje. Godišnja pretplata za 2013. godinu iznosi 234 KM (s uračunatim PDV-om). Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku. broj: 06/13 SAVJETNIČKE ULUGE Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge: • poreznog savjetovanja i poreznog zastupanja • savjetovanja iz oblasti računovodstva i financija i vođenja poslovnih knjiga • pravne pomoći u upravnom postupku i izradi općih normativnih akata, izradi ugovora i sl. • stručne pomoći u procjeni, preuzimanju i statusnim promjenama društva NAKLADNIČKA DJELATNOST SEMINARI I SAVJETOVANJA srpanj 2013. TRENDOVI I OSCILACIJE 3 Mr.sc.Mirjana Popović EUROPA NA NAJDUŽOJ GRANICI Događaj se ne tiče izravno Bosne i Hercegovine, a opet je se itekako tiče. I to na neki neobičan način možda čak drastičnije nego da je upravo ona glavni akter. Riječ je, dakako, o ulasku Hrvatske u Europsku uniju odnosno o širenju Unije sve do samih granica Bosne i Hercegovine. Hrvatska se, i to intenzivno, duže od jednoga desetljeća pripremala za pridruživanje zajednici zemalja pretežito razvijenijih od sebe. Proces prilagodbi europskim standardima nije bio bezbolan, niti socijalno niti ekonomski, a često niti politički. Bespoštedna konkurencija i prinudna privatizacija resursa poput onih iz financijskog sektora i brodograđevne industrije, a od kojih se država osobito teško rastajala, samo je dio cijene koju je valjalo platiti za ulaznicu u EU. Cijena je i čišćenje do tada čvrsto zabrtvljenih Augijevih štala hrvatske korupcije, suočavanje sa silnim manjkavostima pravosudnog sustava, s podjednako drskom koliko i neefikasnom i svemoćnom državnom administracijom… Cijena Ulaska u EU bio je i izlazak iz CEFTE, kojoj se Hrvatska kasno priključila, ali joj zato rastanak od nje odnosno od država koje okuplja pod okriljem zajedničkih probitaka Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, nije bio ništa lakši. Naprotiv! U vrijeme teškog i dugotrajnog oporavka od krize, svaki poremećaj u poslovnim odnosima ili, što je još gore, makar i kratkotrajni gubitak poslovnih partnera, neusporedivo teže pada nego u vrijeme prosperiteta. No, to je tek jedna, hrvatska strana priče kojoj novinske naslovnice, nakon 1. srpnja, slavljenički prigodno dodjeljuju epitete intonirane, ako već ne pobjednički, a ono svakako naglašeno optimistički. Europska unija bi, čak se i najtvrđi euroskeptici oko toga sad uglavnom slažu, Hrvatskoj trebala donijeti vjetar u leđa, kada je riječ o gospodarskom razvitku. Ili barem psihološku prednost u odnosu na vrijeme dok je bila u europskoj čekaonici i svako malo primala izravne i neizravne kritike na nedostatke sustava i na sporost prilagodbi. A nije nikakva tajna, da je u poduzetništvu psi- hologija jedan od ključnih resursa. Ona pokreće i zaustavlja, motivira ili demotivira poduzetničke pothvate, koji su svugdje i svagda motori razvitka. Hrvatskoj kao 28. članici Europske unije, nema sumnje, nakon svečanoga 1. srpnja, slijede ni približno toliko razigrani, ali svakako nešto bolji dani u svakom pogledu. Silna energija koja se proteklo desetljeće iscrpljivala više u dokazivanju kako se Hrvatska promijenila nego u samim promjenama, sada će moći biti usmjerena na poboljšavanje gospodarstva i ukupnoga života u njoj. Što će za to vrijeme biti sa susjednom joj državom, s kojom je, poput blizanca, fizički srasla tisućkilometarskim graničnim tkivom, mišljenja su podijeljena. Variraju u rasponu od velikih očekivanja kako će se sada BiH i sama ubrzano početi mijenjati na bolje do opskurnih prognoza o njezinom izglednom raspadu. Ili bankrotu. Kao i obično, pobornici svake od tih prosudbi raspolažu svojim argumentima. JOŠ JEDNI NEUGODNI INDEKSI Oni koji smatraju svojim poslanjem svako malo najavljivati smak svijeta kako bi se ljudi eventualno trgnuli i promijenili, u Bosni i Hercegovini imaju materijala za svoje teorije na pretek. I ne samo zato što su crne kronike prepune događanja koja mogu nadahnuti i najmorbidnije nastrojene scenografe horor filmova, pa čak niti zato što takve vijesti nerijetko zauzimaju pretežiti dio dnevnoga medijskog prostora. Prognostičari crne bosanskohercegovačke budućnosti svoje najuvjerljivije argumente mogu naći čak i na stranicama domicilne centralne banke, u sve dužem popisu tvrtki koje ne plaćaju preuzete obveze. Ništa manje traumatičnu sadašnjost, a bez mnogo izgleda da će se u skoroj budućnosti bitno promijeniti, nije teško iščitati niti iz pola milijunskog ešalona nezaposlenih što je stopa od enormnih 45 posto. Među mladima je još gore, statistika pokazuje da ih je oko 58 posto bez šansi da svojim radom zarađuju za život. A zna se, da je statistika, poslovično, broj: 06/13 4 TRENDOVI I OSCILACIJE točan zbroj samo približno točnih podataka, te da je život nerijetko mnogo grublji i teži nego što to brojke kazuju. No, ako im nije to dovoljno, domaći katastrofičari sada su dobili još argumenata za svoje crne prognoze. Ovoga puta, međutim, dolaze s druge strane granice. Riječ je o popisu zemalja razvrstanih prema takozvanom “Indeksu propalih država 2013.” (“The Failed States Index 2013”), koji sastavljaju urednici časopisa “Foreign Policy” i “Fond za mir”. Zemlje su bodovane i razvrstane na osnovi dvanaest socijalnih, ekonomskih, političkih i vojnih indikatora. Na svjetskoj rang listi od ukupno 178 analiziranih zemalja, Bosna i Hercegovina je uvrštena na 83. mjesto i tako je svrstana među najnestabilnije i najmanje uređene zemlje svijeta. Ocjenjuju se, naime, društveni, ekonomski i politički čimbenici (uz ostalo stupanj migracija i potreba za humanitarnom pomoći, ekonomski razvoj, funkcioniranje i sigurnost države te razina ljudskih prava, kvaliteta javnih usluga, količina kriminala itd). Broj bodova veći od 80 govori da je riječ o državi u kojoj je stanje «kritično», od 70 do 79,9 bodova dobivaju zemlje koje su u opasnosti, a najstabilnije i najuređenije imaju manje od 30 bodova. Bosna i Hercegovina sa 76,5 bodova svrstala se veoma blizu zone koja se smatra kritičnom za opstanak neke zemlje. Istina, niti istočna joj susjeda, Srbija, nije mnogo bolja, pa se sa svojih 74,4 poena nalazi na 92. mjestu “najviše propalih” država svijeta. Najteže je stanje u Bjelorusiji, koja je prema tom indeksu najlošija evropska država u 2013. i svrstana je na 81. mjesto. Inače, lošije rezultate od Bjelorusije, Bosne i Hercegovine i Srbije imaju još samo politički krajnje nestabilne i ekonomski nerazvijene afričke, južnoameričke i azijske države. Samo usporedbe radi, prema «Indeksu propalih država 2013.” Hrvatska zauzima 135. mjesto i svrstana je u skupinu “stabilnih” država. Dobila je 54,1 bod i spada među uređenije zemlje svijeta, a među balkanskima je dobila status i najuređenije. Odmah iza nje je Crna Gora, koja je također dobila relativno visoke ocjene. Susjedna Slovenija 163. je po redu na rang listi što znači da prednjači u regiji, ali i sa 32,3 boda zauzima i visoko mjesto među najuređenijim europskim zemljama. Bolje je uređena čak i od Francuske i Velike Britanije, koje zauzimaju 161. i 160. mjesto. Zanimljivo je da su najbolje uređene zemlje svijeta Norveška, Švedska i na prvom mjestu Finska. Od 20 najbo- broj: 06/13 srpanj 2013. lje uređenih zemalja, čak 16 ih je europskih što svakako svjedoči o Europi kao politički i ekonomski najstabilnijem kontinentu na Globusu. EUROPA IMA VREMENA S takvim statusom i s ekonomskim i političkim problemima koji je muče kod kuće, Bosna i Hercegovina doista nema razloga za slavlje. Čak i kad je Europska unija dolazi na prag, a što će za znatan dio njezine hrvatske populacije, ako ništa drugo, biti nova šansa. No, ostaje politička situacija u zemlji kao akutan i težak problem, a dok se ona ne riješi na optimalni način, nema nikakvih mogućnosti ni da se ekonomija sredi. Osim toga, Europa, koja je i Srbiji upalila zeleno svjetlo na trasi za članstvo u EU, na BiH gleda kao na možda i najranjivije mjesto u europskom tkivu. Indeks «Foreign Policy» pritom je samo indikator, lakmus papir za situaciju kojoj je dijagnoza postavljena znatno ranije. Bosna i Hercegovina, a prema sudu čimbenika Europske unije, ne čini dovoljno napora kako bi se i sama u skoroj budućnosti pridružila zajednici udruženih europskih zemalja. Nakon što je, još u lipnju 2008. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, da bi potom BiH bio potvrđen status potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU, pregovori su češće zapinjali nego što su se odvijali. Čak se u prvim mjesecima ove godine počelo govoriti i o sankcijama protiv BiH kao mogućem pokretaču bržih promjena. No, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju kao da se situacija u određenoj mjeri promijenila. Pala je na stol karta za koju optimisti smatraju da bi mogla biti ključna za daljnji razvitak događaja. Uniji je silno stalo da na granici ima stabilnu i sigurnu situaciju, te susjeda s kojim može dobro surađivati. Bosna i Hercegovina pak, mnogo bolje nego dok je Hrvatska bila tampon zona između nje i Unije, sada dnevno gleda u susjedov zeleniji vrt, kao to se to kod susjeda uvijek pričinja, pa i sama možda ozbiljnije poželi imati sličan. Poticaj, ali i situacija koja tjera na akciju moglo bi se pokazati i to što su Hrvatska i BiH, kao zemlje oduvijek tradicionalno ekonomski upućene jedna na drugu, sada razdvojene granicom koja više nije samo njihova. S jedne strane, naime, i dalje je Bosna i Hercegovina, ali s druge je strane umjesto (samo) Hrvatske sada cijela Europska unija. To više nisu bilateralni odnosi već multilateralni odnosi, koji nužno mijenjaju sve strane u tom dvostranom trokutu. Dakako, manje zbog puke, dobrosusjedske želje da srpanj 2013. TRENDOVI I OSCILACIJE se surađuje, mada ni to ne treba zanemariti, ali znatno više zbog ekonomskog interesa koji povezuje gospodarstva toga dijela Europe. SPORAZUMI PRIJE I DOGOVORI POSLIJE Već i mnogo prije 1. srpnja znalo se da će pomicanje vanjskih granica Europske unije sve do Bosne i Hercegovine utjecati na dotadašnji protok robe, ljudi i usluga između BiH i Hrvatske. Kako bi se koliko toliko osigurao budući promet, a u skladu s pravilima Europske unije, između BiH i Hrvatske potpisani su novi sporazumi o graničnome prometu i o graničnim prijelazima te zajednička izjava o tumačenju i primjeni Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij BiH. Ne u Zagrebu niti u Sarajevu, već u Bruxellesu, što dodatno govori o novom ustroju. Europska unija se, naime, morala složiti sa svime ispod čega je hrvatska strana stavila svoj potpis. Pritom je, kako osobit znak dobre volje Bruxellesa, naglašeno da je EU napravila iznimku kakvu obično ne čini odnosno da je mijenjala neka svoja pravila zbog interesa treće strane. Složila se, naime, da BiH nastavi koristiti hrvatsku luku Ploče kao da je bosanskohercegovačka luka. Nakon što je BiH omogućila Hrvatima da bez mnogo komplikacija prolaze kroz Neum, BiH će moći preko Ploča izvoziti u treće zemlje svoje poljoprivredne proizvode životinjskog porijekla koji inače nisu dozvoljeni u EU. «Ovo je drugi put u povijesti EU da se vrši promjena pravne stečevine kako bi se udovoljilo jednoj zemlji koja nije članica EU. Prvi puta to je učinjeno s Kalinjingradom u korist Rusije, pri čemu je to bio blaži slučaj. Oni su tada dobili pristup kroz EU do vlastite luke, a mi sad dobivamo pristup kroz EU do hrvatske luke!» postignuti su dogovor zadovoljno prokomentirali bosanskohercegovački dužnosnici. No, graničiti s Europskom unijom nije tako jednostavno. Bruxelles je dozvolio Bosni i Hercegovini da preko luke Ploče u treće zemlje uvozi hranu i druge proizvode koji ne zadovoljavaju standarde EU, ali joj nije dozvolio i da takvu hranu izvozi. U jednom pravcu roba može ići, u drugome ne. I 5 tu nema više pogađanja. Zato će ipak biti još pogađanja oko graničnih prijelaza. Budući da je hrvatska granica sada postala vanjskom granicom Europske unije, na njoj vrijede pravila Unije. Tako će u buduće Hrvatska i BiH imati dva velika granična prijelaza, tzv. BIP-a ili inspekcijske granične postaje. To su Gradiška-Stara Gradiška na sjeveru i Bijača-Metković 2. na jugu. Ti će prijelazi biti opremljeni za sanitarne i veterinarske inspekcije i preko njih će se moći prevoziti roba biljnog i životinjskog podrijetla. Treći veliki prijelaz kod Ličkog Petrovog sela, koji je u pregovorima tražila BiH, zasada nije predviđen, ali je u budućnosti, steknu li se uvjeti za to, i njegovo otvaranje moguće. Barem je takvo obećanje u Bruxellesu palo. Osim dvaju tzv. BIP-ova, postojat će i četiri granična prijelaza preko kojih će se moći izvoziti voće i povrće. To su prijelazi Županja-Orašje, Ličko Petrovo selo-Izačić, Vinjani Donji i Gornji Brgat-Ivančica. Svi drugi, manji granični prijelazi također ostaju, na nekima će stalno biti policijska i carinska kontrola, a na nekima samo povremeno, ali se preko njih se neće moći uvoziti ili izvoziti roba. Što se pak tiče ljudi, njima je Sporazumom o pograničnom prometu predviđen lakši prelazak granice u oba pravca, ali pod uvjetom da žive u pojasu do pet kilometara s obje strane granice. No, već je sada predviđena mogućnost da se ta povlaštena zona proširi do 30 kilometara. Odnos EU prema Bosni i Hercegovini, nakon što su se našle na zajedničkoj graničnoj crti dugoj tisuću kilometara, od 1. srpnja nesumnjivo ulazi ipak u novu fazu. «Zadaća Unije je stvarati veće i snažnije veze sa susjedstvom!», izjavio je tako povjerenik za Europske komisije za proširenje i europsku politiku susjedstva čestitajući Hrvatskoj na ulasku u Uniju. Tom je prigodom ponovio obećanje da će EU raditi i dalje na pomicanju svojih granica prema zapadnom Balkanu i ohrabrivati zemlje regije na putu prema Uniji. „Uvjeren sam da će Hrvatska, 28. članica EU-a, putem svojih vladinih i nevladinih institucija i organizacija, pomoći BiH na njenom europskom putu“, dodao je povjerenik. Hrvatska je to odavno obećala. Preostaje još samo da i Bosna i Hercegovina na tome putu nađe dovoljno interesa kako bi ga ubrzala. www.fircon.biz broj: 06/13 računovodstvo 6 srpanj 2013. Dragan Gabrić, dipl.oec. Zoran Ćorić, dipl.oec. POLUGODIŠNJI OBRAČUN ZA RAZDOBLJE I.-VI. 2013. GODINE Osim podsjetnika na obveznike, obrasce i rokove njihovog dostavljanja u ovom se tekstu navode i napomene vezane za sadržaj i način popunjavanja novih obrazaca financijskih izvještaja za pravne osobe koje knjigovodstvo vode po kontnom okviru za gospodarska društva – poduzeća. 1. SASTAVLJANJE POLUGODIŠNJEG OBRAČUNA ZA 2013. GODINU 1.1. Obveznici, rokovi i dostavljanje polugodišnjeg obračuna za 2013. godinu Člankom 38. stavak 1. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09 – dalje u tekstu: Zakon), regulirano je da obvezu sastavljanja i podnošenja polugodišnjeg financijskog izvješća za razdoblje I.-VI. Kriterij Pravna osoba MALE pravne osobe SREDNJE pravne osobe VELIKE pravne osobe 2013. godine imaju sve pravne osobe, koje su razvrstane u velike i srednje pravne osobe, a koje su registrirane sukladno propisima Federacije BiH. Pravne osobe razvrstavaju se na male, srednje i velike, ovisno o pokazateljima utvrđenim na dan sastavljanja godišnjeg financijskog izvješća, a prema kriterijima: a) visine prihoda; b) prosječne vrijednosti imovine; i c) prosječnog broja uposlenih tijekom poslovne godine. Zakon se primjenjuje na sve pravne osobe koje se klasificiraju na male, srednje i velike, i to na način da ispunjavaju dva od tri kriterija: Visina prihoda (u KM) Prosječna vrijednost imovine (u KM) Prosječan broj uposlenih < 2.000.000 < 1.000.000 < 50 2.000.000 – 8.000.000 1.000.000 – 4.000.000 50 do 250 > 8.000.000 > 4.000.000 > 250 www.fircon.biz broj: 06/13 srpanj 2013. računovodstvo U srednje pravne osobe razvrstavaju se i one pravne osobe čija je vrijednost veća, od jednog uvjeta, predviđenih za srednje pravne osobe. Međutim, bez obzira na propisane uvjete velike pravne osobe, u smislu Zakona su: banke, mikrokreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obveznim, odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije. Neovisno od kategorije u koju su razvrstana, sukladno s odredbama članka 4. ovog zakona, pravne osobe čijim se vrijednosnim papirima trguje na tržištima kapitala ili su u postupku pripreme za izlazak na ta tržišta obvezna su sastavljati i prezentirati polugodišnje financijske izvještaje ako je takva obveza predviđena propisima kojim se uređuje poslovanje vrijednosnim papirima. Pravne osobe koje su razvrstane u velike i srednje, kao i pravne osobe čijim se vrijednosnim papirima trguje na tržištima kapitala ili su u postupku pripreme za izlazak na ta tržišta, dužne su sastavljati i prezentirati polugodišnje financijske izvještaje za obračunsko razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine. Zakonom o financijsko-informatičkoj agenciji («Sl. novine FBiH», br.80/11) osnovana je Financijsko-informatička agencija ( Skraćeni naziv: FIA). Jedna od djelatnosti FIA-e je da zaprima, kontrolira, obrađuje i publicira financijska izvješća pravnih osoba (članak 4., stavak 1., točka 6 Zakona). Bez obzira što je za prijem i obradu financijskih izvješća za 2013. godinu formalno nadležna Financijsko-informatička agencija, financijski iskazi o uspješnosti poslovanja, kao i svi ostali obrasci uz polugodišnja financijska izvješća, će se predavati u poslovnicama FIP-a d.d. Mostar i AFIP-a d.d. Sarajevo, prema mjestu sjedišta pravne osobe. Također, naknada se i dalje (za 2013. godinu) uplaćuje na postojeće transakcijske račune agencija. Financijske izvještaje i ostale obrasce polugodišnjeg obračuna obveznici predaju poslovnicama Agencije za pružanje financijskih, informatičkih i posredničkih usluga (FIP) d.d. Mostar, odnosno Agenciji za financijske, informatičke i posredničke usluge (AFIP) d.d. Sarajevo, prema mjestu sjedišta pravne osobe. Za prijem, kontrolu i ovjeru računovodstvenih iskaza pravne osobe plaćaju 7 naknadu. Propisana je visina naknade za prijem, kontrolu i ovjeru obračuna računovodstvenih iskaza u iznosu od 81,90 KM (70,00 KM + 11,90 KM PDV-a) koja se uplaćuje na: transakcijski račun Agencije «FIP» d.d. Mostar: - 338-100-22012492-49 UniCredit Bank d.d. Mostar - 161-020-00085601-54 Raiffeisen bank d.d. Sarajevo, odnosno transakcijski račun Agencije «AFIP» d.d. Sarajevo: - 338-320-22505105-89 UniCredit Bank d.d. Mostar. Od plaćanja ove naknade oslobođene su pravne osobe koje ostvaruju prihod preko 50% iz proračuna. Rok za dostavljanje polugodišnjeg obračuna za obveznike je 31. srpanj 2013. godine (srijeda). Za knjigovodstvo i računovodstvo pravne osobe odgovorni su direktori, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe i koja je upisana u sudski registar. Ove osobe dužne su osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na temelju dokumentacije po osnovi nastalog poslovnog događaja. Oni su zakonski odgovorni za točnost, kompletnost, istinitost, fer prezentiranje i pravovremeno podnošenje financijskih izvješća. Financijska izvješća pravne osobe, pa i ona tiskana na računaru, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv: «certificirani računovođa», njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istodobno, financijsko izvješće mora biti potpisano od strane direktora pravne osobe i ovjereno pečatom iste. Novoosnovane pravne osobe (osnovane u 2013. godini) nisu obveznici predaje polugodišnjih financijskih izvještaja. Oni će biti obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja, sukladno razvrstavanju na temelju članka 4. Zakona. Ako su pravne osobe imali statusne promjene u tijeku 2013. godine, obveznik za predaju polugodišnjeg obračuna je pravni slijednik istih. Tom prigodom treba imati u vidu da svaka promjena u organizaciji nastala podjelom, izdvajanjem ili pripajanjem ima svojstvo statusne promjene, te je pravni slijednik dužan sastaviti i dostaviti financijske izvještaje i na datum statusne promjene. broj: 06/13 8 računovodstvo 1.2. Obrasci koje pravne osobe dostavljaju mjerodavnoj agenciji Financijski izvještaji pravne osobe podnose se na setovima obrazaca, i to za: 1. gospodarska društva (d.d.; d.o.o.; k.d.; d.n.s.o.) 2. banke i druge financijske organizacije, 3. društva za osiguranje i reosiguranje, 4. investicijske fondove, 5. udruge i druge neprofitne organizacije i Bilančne sheme i ostali računovodstveni obrasci financijskog izvještavanja propisani su u «Službenim novinama FBiH», broj 82/10, za većinu već spomenutih pravnih osoba, osim za udruge i druge neprofitne organizacije, čiji su financijski izvještaji objavljeni u «Službenim novinama FBiH», br. 82/06 i 3/07. Pravne osobe koje knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, sukladno članku 39. Zakona, financijske izvještaje mogu predati na propisanoj formi obrazaca, tiskanim na računalu, uz obvezu da podatke podnose i na elektronskom mediju. Polugodišnji obračun se, sukladno Zakonu i pravilnicima federalnog ministra financija, podnosi se na sljedećim propisanim obrascima financijskih izvještaja: - Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja, - Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje, - Izvještaj o gotovinskim (novčanim) tokovima, - Izvještaj o promjenama na kapitalu (samo za d.d. i d.o.o.) odnosno Izvještaj o promjenama neto imovine Fonda (za investicijske fondove), - Bilješke uz financijske izvještaje, pripremljene prema MRS 1 i MRS 34, - Aneks - dodatno računovodstveno izvješće (samo za pravne osobe koje vode knjigovodstvo sukladno kontnom okviru za gospodarska društva). Sukladno točki 20. MRS-a 34, na odgovarajućim obrascima trebaju se iskazati i podaci iz prethodne godine i to na sljedeći način: u obrascima “Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja” iskazuje se stanje sredstava, obveza i kapitala na datum zadnje bilance, tj. 31.XII.2012. godine; broj: 06/13 srpanj 2013. u obrascu “Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje” iskazuju se podaci o prihodima i rashodima, te financijskom rezultatu za razdoblje od 1.I. do 30.VI. 2012. godine; u obrascu “Izvještaj o gotovinskim tokovima” iskazuju se podaci o novčanim primicima i izdacima za razdoblje od 1.I. do 30.VI. 2012.godine; u obrascu “Izvještaj o promjenama na kapitalu”, na odgovarajućim rednim brojevima, iskazuju se stanja pojedinih oblika kapitala na dan 31.XII.2011. i 31.XII.2012. godine, kao i promjene na kapitalu između navedenih datuma; Svi obveznici predaje polugodišnjeg obračuna, zajedno s obrascima financijskih izvještaja, Agenciji FIP / AFIP trebaju dostaviti i posebni (statistički) obrazac o visini plaća, čiji je naziv „Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih“. Svi ili pojedini obveznici sastavljanja polugodišnjeg obračuna dostavljaju i sljedeće obrasce (obračune) općih i posebnih naknada i članarina: -Obrazac „OVN“ – Obračun vodnih naknada, sukladno odredbama Zakona o vodama («Sl. novine FBiH», br. 70/06) i Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada («Sl. novine FBiH», br. 92/07 i 46/09). Obveznici obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade su sve pravne osobe koje su registrirane na sudu ili kod mjerodavnih ministarstva kada su u pitanju udruge, fondacije, kao i fizičke osobe koje su registrirane kod nadležnih općinskih tijela. Naknada se obračunava po stopi od 0,5% na osnovicu koju čine neto plaća uposlenika (bruto plaća umanjenja za doprinose iz plaće i porez na dohodak) u radnom odnosu na neodređeno i određeno vrijeme, odnosno ugovorena cijena usluge iz ugovora o djelu bez poreza. -Obrazac „TZ“ – Obračun članarina turističkim zajednicama, sukladno odredbama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH («Sl. novine FBiH», br. 19/96 i 28/03), Uredbom o članarinama i turističkim zajednicama («Sl. novine FBiH», broj 18/09 i 2/12), Uredbom o boravišnoj pristojbi («Sl. novine FBiH», broj 18/09), Pravilnikom o proglašenju i raz- srpanj 2013. računovodstvo vrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl. novine FBiH», broj 50/03) i Pravilnikom o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama («Sl. novine FBiH», broj 50/03). Obveznici obračuna i plaćanja članarine turističkoj zajednici jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost (prema novim šiframa djelatnosti) iz Uredbe o članarinama turističkoj zajednici („Sl. novine FBiH“, br. 18/09 i 2/12). Osnovica za obračun članarine turističkoj zajednici je ostvareni ukupan prihod. Na osnovicu, tj. ukupan prihod, primjenjuju se pripadajuće stope koje su propisane Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama, a one ovise o razredu u koji je razvrstano turističko mjesto, sukladno Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede. Međutim, najnovijom Presudom Ustavnog suda Federacije BIH broj:U-28/10 od 23.3.2011.godine, koja je objavljena u «Sl. novinama FBiH», broj 34/11 od 6.6.2011.godine, Ustavni sud Federacije BIH je odlučio da se osporena Uredba može primjenjivati do zakonskog reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana objave ove presude u «Sl. novinama FBiH», a to je do 6.12.2011. godine. Dok Federacija BiH ne donese novi zakon o šumama usklađen sa presudama Ustavnog suda FBiH,pojedine županije (Tuzlanska, Unsko-sanska, Zapadnohercegovačka, Sarajevska i Bosansko-podrinjska) su donijele vlastite zakone i propi- 9 sale naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma. Županijski zakoni o šumama kao i uputstva za provođenje istih propisuju način obračuna i uplate naknada, kao i Obrazac obračuna naknada za korištenje šuma i ostalih prihoda. U obrascu predviđene su dvije vrste naknada, i to a) naknada za korištenje državnih šuma,a koje obračunava i plaća korisnik državnih šuma (županijsko šumsko-gospodarsko društvo) i b) naknada za općekorisne funkcije šuma koje obračunavaju i plaćaju sve pravne osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti na teritoriji županije kao i dijelovi pravnih osoba čije je sjedište van županije,a obavljaju djelatnost na teritoriji županije. Naknade se plaćaju,kod većine donesenih županijskih zakona, tromjesečno odnosno u roku 30 dana za proteklo tromjesečje i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću. Pravne osobe, obveznici obračunavanja i uplate posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, nisu obvezni dostavljati uz polugodišnji financijski izvještaj (Obrazac ZS), a sukladno Uputi o načinu obračunavanja i uplate posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda («Sl. novine FBiH», broj 81/08). 1.3. Tabelarni pregled obrazaca i rokova dostavljanja U tablici 1. Su prikazani obrasci koje u sklopu polugodišnjeg obračuna pravne osobe dostavljaju Agenciji FIP ili AFIP, kao i zakonski rok dostavljanja tih obrazaca. www.fircon.biz broj: 06/13 računovodstvo 10 srpanj 2013. Tablica 1. – Obrasci koje pravne osobe dostavljaju mjerodavnoj organizaciji Obrazac/izvješće Gospod. društva (d.d.,d.o.o., d.n.s.o.,k.d) Banke i druge finc.org. (d.d.,d.o.o.) FINANCIJSKA IZVJEŠĆA - RAČUNOVODSTVENI ISKAZI*: Bilanca stanja da da Bilanca uspjeha da da Izvješće o novč.gotov. tijekovima da da Izvješće o promjenama na kapitalu*** da da Bilješke uz financijska izvješća (nema da da obrasca) Aneks-dodatno računovodstveno da ne izvješće1) STATISTIČKI OBRASCI*: Posebni podaci o plaćama i broju da da zaposlenih POSEBNI OBRASCI*: Obrazac TZ** da/ne ne (turističke zajednice) Obrazac OVN:** Društva za osiguranje i reosigur. Udruge Investicijski fondovi Rokovi (d.d.) i druge neprofitne organizac. da da da da da da da ne da da da da do 31.7.2013. do 31.7.2013. do 31.7.2013. do 31.7.2013. da ne da do 31.7.2013. ne ne ne do 31.7.2013. da da da do 31.7.2013. da/ne ne ne do 31.7.2013. (d.d.) do 31.7.2013. - opća vodna naknada - posebne vodne naknade Obrazac ONŠ** -naknada za korištenje državnih šuma2) -naknada za opće korisne funkcije šuma POREZNI OBRASCI*: da da/ne da da/ne da da/ne da da/ne da da/ne da/ne ne ne ne ne da da da ne da Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoh. pića u ugostiteljstvu (obrazac PR-PP) da/ne ne ne ne ne do 15.7.2013. ili do 31.7.2013. za preth.mj Potvrda o obračunanom i plaćenom porezu po odbitku (Obrazac P-OD)3) da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne prilikom isplate a za više isplata do 10. u mjesecu za preth. mj. do 31.7.2013. *Obrasci koji se dostavljaju Financijsko-informatičkoj agenciji **Posebni i porezni obrasci koji se dostavljaju i nadležnim ispostavama Porezne uprave Federacije BiH. *** Obveznici izrade su sve pravne osobe (velike i srednje) registrirane kao društvo kapitala (d.d. i d.o.o.), a investicijski fondovi popunjavaju obrazac „Izvješće o promjenama neto imovine fonda“. 1) Podnose samo pravne osobe koje svoje računovodstvo vode po kontnom planu za gospodarska društva. 2) Obveznik ove naknade je pravna osoba, korisnik šuma, kojoj su ugovorom preneseni poslovi gospodarenja državnim šumama. 3) Potvrda se predaje samo nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH. Obrasci koje pravne osobe dostavljaju nadležnoj organizaciji dostavljaju se u JEDNOM PRIMJERKU. Federalna porezna uprava obvezna je sve porezne prijave besplatno ustupiti svim poreznim obveznicima. 2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI GOSPODARSKIH DRUŠTAVA (PODUZEĆA) 2.1. Svrha i sadržaj financijskih izvještaja Financijski izvještaji predočavaju financijsku strukturu, financijski položaj i transakcije koje je poduzelo neko gospodarsko društvo. Cilj je financijskih izvještaja opće namjene pružiti informacije o financijskom stanju, uspješnosti poslovanja i promjenama u financijskom položaju, te druge informacije koje su od koristi širokom krugu korisnika. Financijski izvještaji, također, prikazuju rezultate koje je menadžment ostvario u upravljanju povjerenim mu izvorima. U tu svrhu, financijski izvještaji moraju osigurati informacije o sredstvima, obvezama, prihodima i rashodima (zajedno s dobiti ili gubitkom), te o novčanim tokovima gospodarskog društva. Za financijsko izvještavanje poslovnih subjekata relevantan je MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja (revidiran 2007., a u Federaciji BiH se primjenjuje od 1. siječnja 2010. godine). Ovaj računovodstveni standard propisuje osnovu za prezentiranje financijskih izvještaja opće namjene čime se broj: 06/13 srpanj 2013. računovodstvo omogućuje usporedba kako financijskih izvještaja gospodarskog društva kroz više uzastopnih razdoblja, tako i usporedba s financijskim izvještajima različitih subjekata u istom razdoblju. Prema točki 10. MRS-a 1 potpuni set financijskih izvještaja čine: (a)izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja; (b)izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja; (c)izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja; (d)izvještaj o novčanim tokovima tijekom razdoblja; (e)bilješke, koje obuhvaćaju sažetak važnih računovodstvenih politika i druga objašnjenja; i (f)izvještaj o financijskom položaju na početku najranijeg usporednog razdoblja, ako subjekt neku računovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim financijskim izvještajima ili ako stavke u financijskim izvještajima reklasificira. Gospodarska društva sastavljaju financijske izvještaje, osim izvještaja o novčanim tokovima, prema načelu nastanka događaja, tj. prema obračunskoj (akrualnoj) osnovi računovodstva. To znači da se transakcije i događaji priznaju po njihovom nastanku (a ne po primitku ili isplati novca i novčanog ekvivalenta), bilježe u poslovnim knjigama, te iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblja na koja se odnose. 2.2. Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine Financijski izvještaj za razdoblje u tijeku godine je financijski izvještaj koji sadrži ili potpuni set financijskih izvještaja (kako su opisani u MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja) ili set skraćenih financijskih izvještaja (kako su opisani u MRS 34, t. 4) za razdoblje u tijeku godine. MRS 34 ne propisuje obvezu koji subjekti trebaju objavljivati financijske izvještaje u tijeku godine, kako često i u kojem roku nakon završetka nekog razdoblja u tijeku godine (o tome trebaju odlučiti vlade država, tijela mjerodavna za računovodstvo, vrijednosne papire, burze) (MRS 34, UV3.) Minimum sadržaja financijskog izvještaja za razdoblje u tijeku godine su: (a) skraćeni izvještaj 11 o financijskom položaju, (b) skraćeni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, (c) skraćeni izvještaj o promjenama kapitala, (d) skraćeni izvještaj o novčanim tokovima, i (e) odabrane bilješke. Ako gospodarsko društvo u svom financijskom izvještaju za razdoblje tijekom godine objavi cjelovit skup financijskih izvještaja, oblik i sadržaj tih izvještaja usklađuje se sa zahtjevima MRS-a 1 za cjelovit skup financijskih izvještaja. Ako gospodarsko društvo u svom financijskom izvještaju za razdoblje tijekom godine objavi skup skraćenih financijskih izvještaja, ti skraćeni izvještaji će sadržavati barem nazive stavki i međuzbrojeve koji su bili navedeni u posljednjem godišnjem financijskom izvještaju kao i objašnjenja u bilješkama koje zahtjeva MRS 34 (t.10.). Prema tome, ako im to važeći propisi dopuštaju, gospodarski subjekti mogu birati između dva načina sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine: - sastaviti i objaviti cjelovit set financijskih izvještaja (prema MRS 1); ili - sastaviti i objaviti set skraćenih financijskih izvještaja (prema MRS 34). S obzirom da su u Federaciji BiH objavljene samo sheme financijskih izvještaja usklađene sa zahtjevima MRS-a 1, to će obveznici sastavljanja financijskih izvještaja za obračunsko razdoblje 1.I.-30.VI. 2013. godine koristiti „cjeloviti set financijskih izvještaja“ (prema MRS-u 1). U točkama 2.3.-2.6. dane su kratke upute vezane za sadržaj i način popunjavanja propisanih temeljnih financijskih izvještaja pravnih osoba koje knjigovodstvo vode po kontnom planu za poduzeća, a u točki 2.7. napomene o svrsi i sadržaju računovodstvenih politika i bilježaka uz financijske izvještaje. 2.3. Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje Bilanca uspjeha je financijski izvještaj koji prikazuje poslovni rezultat nekog subjekta tijekom određenog razdoblja. Bilanca uspjeha ili Račun dobiti i gubitka (Income Statement or Profit and Loss Account) prikazuje prihode i rashode (uključivši i poreze) tijekom izvještajnog razdoblja, te razliku između prihoda i rashoda između dva datuma bilance. Poslovno razdoblje može rezultirati s dobiti ako su prihodi veći od rashoda, ali i gubitkom ako su rashodi veći od prihoda. broj: 06/13 12 računovodstvo Struktura i sadržaj financijskog izvještaja koji se u MSFI navodi pod nazivom Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (Statement of comprehensive income for the period), određeni su u toč. 81.-105. MRS-a 1. Subjekt je dužan sve stavke prihoda i rashoda priznate u razdoblju prikazati (MRS 1, toč. 81.): (a)u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao jedinom izvještaju ili (b) u dvama izvještajima: izvještaju koji predočava sastavne dijelove dobiti ili gubitka (zaseban račun dobiti i gubitka) i drugom izvještaju, koji započinje s dobiti ili gubitkom i predočava sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti (izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti). Prema tome, bilanca uspjeha kakvu smo do sada poznavali, prema revidiranom MRS-u 1 postaje dio izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti i naziva se jednostavno “dobit ili gubitak razdoblja”. Dobit ili gubitak razdoblja je ukupan prihod umanjen za rashode, isključujući sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti. Tu se, dakle, radi uglavnom o realiziranim dobicima i gubicima. Za razliku od izvještaja koji je bio propisan ranijom verzijom MRS-a 1 (iz 2003. godine), prema (2007.) revidiranom MRS-u 1 u ovom dijelu izvještaja posebno se prikazuje mjerenje imovine i dobitaka i gubitaka od zaustavljenog (prekinutog) poslovanja. Pored toga, velika je novost uvođenje posebnog izvještaja (ako se stavke prihoda i rashoda prezentiraju u dvama izvještajima), odnosno „dodatka“ u okviru cjelovitog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, kojim se prezentira „ostala sveobuhvatna dobit“. Ostala sveobuhvatna dobit obuhvaća stavke prihoda i rashoda, uključujući usklade prilikom reklasifikacije, koje se ne priznaju kao dobit ili gubitak kako to nalažu ili dopuštaju drugi MSFIjevi. Stavke ostale sveobuhvatne dobiti uključuju (MRS 1, t.7): (a)promjene revalorizacijskih rezervi (v. MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 – Nematerijalna imovina); (b)aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po planovima definiranih primanja koji se priznaju u skladu s točkom 93.A MRS-a 19 – Primanja zaposlenih; (c)dobitke ili gubitke proizašle iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21 – Učinci promjena tečajeva stranih valuta); broj: 06/13 srpanj 2013. (d)dobitke ili gubitke proizašle iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju (v. MRS 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje); (e)dobitke ili gubitke koji se odnose na učinkoviti dio zaštite novčanog toka (v. MRS 39): (f)udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih pothvata obračunanih metodom udjela (MRS 1, t. 82h.). Propisana shema Bilance uspjeha – Izvještaja o ukupnom rezultatu za razdoblje za gospodarska društva – poduzeća u Federaciji BiH, koja se koristi za svrhe polugodišnjeg financijskog izvještavanja za 2013. godinu, sačinjena je prema metodi prirodnih vrsta rashoda i sadrži čak 144 AOP pozicije. Ovaj se financijski izvještaj sastoji od dva glavna dijela, i to: - Računa dobiti ili gubitka razdoblja (AOP 201 do 312) i - Izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku (AOP 314 do 331) 2.3.1. Dobit ili gubitak razdoblja U postupku utvrđivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuju se odvojeno rezultati – dobit ili gubitak od sljedećih aktivnosti neprekinutog poslovanja: 1) dobit ili gubitak od poslovnih aktivnosti 2) dobit ili gubitak od financijskih aktivnosti 3) dobit ili gubitak od redovitih (poslovnih + financijskih) aktivnosti 4) dobit ili gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda 5) dobit ili gubitak od usklađivanja vrijednosti te, kao posebna stavka: - dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja U nastavku dajemo opisne napomene o sadržaju najvažnijih pozicija „Dobiti ili gubitka“ po AOP brojevima: AOP 201 – Poslovni prihodi Na ovoj AOP poziciji iskazuje se zbrojni iznos poslovnih prihoda iskazanih na skupinama konta 60, 61, 62 i 65. Pritom se u okviru AOP pozicija 202 – Prihodi od prodaje robe i 206 – Prihodi od prodaje učinaka posebno iskazuju prihodi ostvareni: (a) s povezanim osobama, (b) na domaćem tržištu, i (c) na stranom tržištu. srpanj 2013. računovodstvo AOP 212 – Poslovni rashodi Na AOP 212 iskazuje se zbrojni iznos rashoda evidentiranih tijekom razdoblja na skupinama konta 50, 51, 52, 53, 54 i 55, korigiranih „naniže“ za povećanje vrijednosti učinaka ili „naviše“ za smanjenje vrijednosti učinaka. 13 njeg) gubitka po osnovi druge aktivnosti, iskazuje se na AOP 242 kao dobit od redovitih aktivnosti. Gubitak od redovitih aktivnosti, na AOP 243, može biti utvrđen kao zbroj gubitaka od poslovne i od financijske aktivnosti, odnosno kao razlika (većeg) gubitka po osnovi jedne vrste ovih aktivnosti i (manje) dobiti po osnovi druge aktivnosti. AOP 225 – Dobit od poslovnih aktivnosti AOP 244 – Ostali prihodi i dobici AOP 226 – Gubitak od poslovnih aktivnosti AOP 254 – Ostali rashodi i gubici Na AOP poziciji 225 iskazuje se rezultat od poslovnih aktivnosti koji predstavlja razliku između većih poslovnih prihoda (AOP 201) i nižih poslovnih rashoda (AOP 212). Ako su, pak, poslovni rashodi iskazani u većem iznosu od poslovnih prihoda, iskazuje se (negativan) rezultat od poslovnih aktivnosti na AOP 226. AOP 227 – Financijski prihodi AOP 234 – Financijski rashodi Zbroj financijskih prihoda od: povezanih osoba, kamata, pozitivnih tečajnih razlika, efekata valutne klauzule, učešća u dobiti zajedničkih ulaganja, te ostalih financijskih prihoda – evidentiranih tijekom razdoblja na kontima skupine 66 iskazuje se na AOP 227. Na AOP 234 iskazuje se zbrojni iznos financijskih rashoda priznatih tijekom razdoblja na kontima skupine 56. Zbroj prihoda i dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda, priznatih tijekom razdoblja na kontima skupine 67 (osim na kontu 673) iskazuje se na AOP 244. Na AOP 254 se iskazuje zbroj rashoda i gubitaka koji udovoljavaju definiciji rashoda, a koji su tijekom razdoblja evidentirani na kontima skupine 57 (osim na kontu 573) AOP 264 – Dobit po osnovi ostalih prihoda i rashoda AOP 265 – Gubitak po osnovi ostalih prihoda i rashoda U slučaju kad su ostali prihodi i dobici utvrđeni u većem iznosu od ostalih rashoda i gubitaka, (pozitivna) razlika se iskazuje na AOP 264. U suprotnom slučaju, (negativna) razlika se iskazuje na AOP 265. AOP 240 – Dobit od financijskih aktivnosti AOP 266 – Prihodi iz osnove usklađivanja vrijednosti AOP 241 – Gubitak od financijskih aktivnosti AOP 276 – Rashodi iz osnove usklađivanja vrijednosti U slučaju kad su financijski prihodi utvrđeni u većem iznosu od financijskih rashoda, (pozitivna) razlika se iskazuje na AOP 240. U suprotnom slučaju, (negativna) razlika se iskazuje na AOP 241. AOP 242 – Dobit od redovitih aktivnosti AOP 243 – Gubitak od redovitih aktivnosti Poslovne i financijske aktivnosti predstavljaju tzv. redovite aktivnosti. Zbroj dobiti od poslovne i od financijske aktivnosti, odnosno razlika (veće) dobiti po osnovi jedne vrste ovih aktivnosti i (ma- Na AOP 266 iskazuje se zbroj prihoda iz osnova usklađivanja vrijednosti sredstava, priznatih tijekom razdoblja na kontima skupine 68 (osim konta 688.) Zbroj rashoda od umanjenja vrijednosti sredstava evidentiranih tijekom razdoblja na kontima skupine 58 (osim konta 588) iskazuje se na AOP 276. www.fircon.biz broj: 06/13 14 računovodstvo srpanj 2013. AOP 285 – Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava AOP 297 – Dobit neprekinutog poslovanja prije poreza AOP 289 – Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava AOP 298 – Gubitak neprekinutog poslovanja prije poreza Ukupan iznos procijenjenog povećanja vrijednosti investicijskih nekretnina (mjerenih po fer vrijednosti), biološke imovine i ostalih specifičnih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju, evidentiran tijekom razdoblja na kontima 640, 641 i 642, iskazuje se na AOP 285. Na AOP 289 iskazuje se ukupan iznos smanjenja vrijednosti specifičnih stalnih sredstava koja se ne amortiziraju, koji je tijekom razdoblja evidentiran na kontima 643, 644 i 645. Ako se u postupku zbrajanja (dobiti) i oduzimanja (gubitaka) rezultata od: (1)redovitih aktivnosti (AOP 242 ili AOP 243), (2)ostalih prihoda i rashoda (AOP 264 ili AOP 265) i (3)usklađivanja vrijednosti (AOP 293 ili AOP 294), uvećanih za prihode iskazane na AOP 295 i umanjenih za rashode iskazane na AOP 296, dobije iznos koji je veći od nule, na AOP 297 se iskazuje dobit od svih aktivnosti neprekinutog poslovanja prije poreza. Ako se, po opisanom postupku, dobije rezultat s predznakom minus, na AOP 298 se iskazuje gubitak od neprekinutog poslovanja prije poreza. AOP 293 – Dobit od usklađivanja vrijednosti AOP 294 – Gubitak od usklađivanja vrijednosti Dobit od usklađivanja vrijednosti bit će iskazana na AOP 293 u slučaj kad je izračun iznosa upisanih na AOP-ima 266, 276, 285 i 289 (prema formuli: AOP 266 – AOP 276 + AOP 285 – AOP 289) veći od nule. Ako je izračun po navedenoj formuli manji od nule, bit će iskazan gubitak od usklađivanja vrijednosti na AOP 294. AOP 295 – Prihodi s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka neznačajnih grešaka iz ranijih godina Efekti promjena računovodstvenih politika i ispravaka pogrešaka iz ranijih razdoblja, tijekom razdoblja evidentirani u korist konta 690 i 691, iz razloga što nisu materijalno značajni, te ne zahtijevaju primjenu postupaka opisanih u odredbama MRS-a 8, iskazuju se na AOP 295. AOP 296 – Rashodi s osnove promjene računovodstvenih politika i ispravaka neznačajnih grešaka iz ranijih godina Rashodi priznati uslijed promjena računovodstvenih politika (na kontu 590) i ispravaka neznačajnih pogrešaka iz ranijih razdoblja (na kontu 591), koji ne zahtijevaju primjenu postupaka prema MRS-u 8, iskazuju se na AOP 296. broj: 06/13 AOP 302 – Neto dobit neprekinutog poslovanja AOP 303 – Neto gubitak neprekinutog poslovanja Na AOP 302 iskazuje se financijski rezultat od neprekinutog poslovanja poslije oporezivanja po formuli: AOP 297 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 > 0 ili – AOP 298 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 > 0 Na AOP 303 iskazuje se financijski rezultat od neprekinutog poslovanja poslije oporezivanja po formuli: AOP 297 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 < 0 ili – AOP 298 – AOP 299 – AOP 300 + AOP 301 < 0 AOP 306 – Dobit od prekinutog poslovanja prije poreza AOP 307 – Gubitak od prekinutog poslovanja prije poreza Ako je gospodarsko društvo tijekom razdoblja ostvarilo prihode i rashode iz osnove prodaje i usklađivanja vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja (prema MSFI 5), te su pritom iskazani veći prihodi / dobici od rashoda / gubitaka, na AOP 306 bit će iskazana dobit od prekinutog poslovanja. Ako su pak, po srpanj 2013. računovodstvo navedenoj osnovi, iskazani veći iznosi rashoda / gubitaka (od prihoda / dobitaka), na AOP 307 bit će iskazan gubitak od prekinutog poslovanja. AOP 309 – Neto dobit od prekinutog poslovanja AOP 310 – Neto gubitak od prekinutog poslovanja Dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja prije oporezivanja se treba korigirati za iznos poreza na dobit od prekinutog poslovanja, te se u neto iznosu iskazuje kao dobit od prekinutog poslovanja (na AOP 309) ili kao dobit od prekinutog poslovanja (na AOP 310). AOP 311 – Neto dobit razdoblja Neto dobit razdoblja može biti utvrđena kao: - zbroj neto dobiti od neprekinutog poslovanja i neto dobiti od prekinutog poslovanja; ili - razlika (većeg iznosa) neto dobiti od neprekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto gubitka od prekinutog poslovanja; ili - razlika (većeg iznosa) neto dobiti od prekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto gubitka od neprekinutog poslovanja. AOP 312 – Neto gubitak razdoblja Neto gubitak razdoblja može biti utvrđen kao: - zbroj neto gubitka od neprekinutog poslovanja i neto gubitka od prekinutog poslovanja; ili - razlika (većeg iznosa) neto gubitka od neprekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto dobiti od prekinutog poslovanja; ili - razlika (većeg iznosa) neto gubitka od prekinutog poslovanja i (manjeg iznosa) neto dobiti od neprekinutog poslovanja. 2.3.2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak Prema odredbi sadržanoj u točki 88. MRS-a 1 „subjekt je dužan sve stavke prihoda i rashoda razdoblja uključiti u dobit ili gubitak, osim ako neki MSFI ne nalaže ili dopušta drukčije“. Stavke prihoda i rashoda, uključujući usklade prilikom reklasifikacije, koje se prema odredbama „drugih“ MSFI ne priznaju u dobit ili gubitak uključuju se u sklopu jednog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti 15 (zajedno s Računom dobiti ili gubitka) ili kao poseban financijski izvještaj. U Federaciji BiH propisan je jedan izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (službenog naziva „Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu“), prema kojem se ostala sveobuhvatna dobit (dobici i gubici utvrđeni direktno u kapitalu) iskazuje u drugom dijelu (pod II.) ovog izvještaja. Prema propisanom obrascu „Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu“ za gospodarska društva – poduzeća u Federaciji BiH na AOP pozicijama 314 do 331 iskazuju se i dobici i gubici utvrđeni direktno u kapitalu, te (kao njihova razlika) ostala sveobuhvatna dobit ili ostali sveobuhvatni gubitak. AOP 314 – Dobici utvrđeni direktno u kapitalu Na ovoj AOP poziciji iskazuje se zbrojni iznos: - dobitaka od realizacije revalorizacijskih rezervi stalnih sredstava (v. MRS 16 i MRS 38), - dobitaka od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za prodaju (v. MRS 39), - dobitaka s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21), - aktuarskih dobitaka po planovima definiranih primanja (v. MRS 19), - dobitaka s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka (v. MRS 39), - ostalih nerealiziranih dobitaka i dobitaka utvrđenih direktno u kapitalu. AOP 321 – Gubici utvrđeni direktno u kapitalu Na ovoj AOP poziciji iskazuje se zbrojni iznos: - gubitaka od promjene fer vrijednosti financijskih sredstava raspoloživih za prodaju (v. MRS 39), - gubitaka s osnove prevođenja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21), - aktuarskih gubitaka po planovima definiranih primanja (v. MRS 19), - gubitaka s osnove efektivnog dijela zaštite novčanog toka (v. MRS 39), - ostalih nerealiziranih gubitaka i gubitaka utvrđenih direktno u kapitalu. broj: 06/13 16 računovodstvo AOP 327 – Ostala sveobuhvatna dobit prije poreza AOP 328 – Ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza Ako je gospodarsko društvo tijekom razdoblja iskazalo dobitke i gubitke utvrđene direktno u kapitalu, te su pritom iskazani veći dobici od gubitaka, na AOP 327 bit će iskazana ostala sveobuhvatna dobit prije poreza. Ako su pak, po navedenoj osnovi, iskazani veći iznosi gubitaka (od dobitaka), na AOP 328 bit će iskazan ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza. AOP 329 – Obračunani odgođeni porez na ostalu sveobuhvatnu dobit Subjekt je dužan objaviti iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti, uključujući usklade temeljem reklasifikacije, bilo u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti ili u bilješkama (MRS 1, t.90). Prema propisanom obrascu u Federaciji BiH obračunani odgođeni porez na ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuje se na AOP 329. AOP 330 – Neto ostala sveobuhvatna dobit AOP 331 – Neto ostali sveobuhvatni gubitak Nakon što se ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prije poreza korigirati za iznos poreza (10% od ostale sveobuhvatne dobiti prije poreza), u neto se iznosu iskazuje kao neto ostala sveobuhvatna dobit (na AOP 330) ili kao neto ostali sveobuhvatni gubitak (na AOP 331). 2.3.3. Ukupna neto sveobuhvatna dobit ili gubitak Kako propisani obrazac u Federaciji BiH predviđa da se u njemu iskažu i prihodi i rashodi koji su iskazani u Računu dobiti i gubitka (I. dio bilance uspjeha) i prihodi/dobici i rashodi/gubici koji su iskazani u okviru Ostale sveobuhvatne dobiti, to je predviđeno i iskazivanje ukupne neto sveobuhvatne dobiti ili gubitka razdoblja. broj: 06/13 srpanj 2013. AOP 332 – Ukupna neto sveobuhvatna dobit razdoblja Ukupna neto sveobuhvatna dobit razdoblja može biti utvrđena kao: - zbroj neto dobiti razdoblja i neto ostale sveobuhvatne dobiti; ili - razlika (većeg iznosa) neto dobiti razdoblja i (manjeg iznosa) neto ostalog sveobuhvatnog gubitka; ili - razlika (većeg iznosa) neto ostale sveobuhvatne dobiti i (manjeg iznosa) neto gubitka razdoblja. AOP 333 – Ukupni neto sveobuhvatni gubitak razdoblja Ukupni neto sveobuhvatni gubitak razdoblja može biti utvrđen kao: - zbroj neto gubitka razdoblja i neto ostalog sveobuhvatnog gubitka; ili - razlika (većeg iznosa) neto gubitka razdoblja i (manjeg iznosa) neto ostale sveobuhvatne dobiti; ili - razlika (većeg iznosa) neto ostalog sveobuhvatnog gubitka i (manjeg iznosa) neto dobiti razdoblja. 2.4. Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja Bilanca stanja, odnosno prema revidiranom MRS 1 „Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja“ predstavlja računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i izvora imovine promatranog subjekta u određenom trenutku (na određeni dan) izraženih u financijskim terminima. Drugim riječima, bilanca stanja je trenutačni snimak financijskog položaja subjekta u određenoj vremenskoj točki, a sastoji se od popisa njegove imovine (sredstava), obveza i vlasničkog kapitala (glavnice). U propisanoj shemi Bilance stanja za poduzeća u Federaciji BiH grupiranje pozicija u aktivi izvršeno je prema kriteriju rastuće likvidnosti (najprije se unose stalna sredstva, zatim tekuća sredstva), dok je grupiranje pozicija u pasivi izvršeno prema kriteriju opadajuće ročnosti (najprije se unose pozicije kapitala, potom dugoročne obveze, te na koncu tekuće obveze). srpanj 2013. računovodstvo 2.4.1. Aktiva bilance stanja Poslovna aktiva u okviru bilance stanja klasificirana je u pet dijelova, i to: A) Stalna sredstva i dugoročni plasmani B) Odgođena porezna sredstva (dugoročna) C) Tekuća sredstva D) Odgođena porezna sredstva (kratkoročna) E) Gubitak iznad visine kapitala (A) STALNA SREDSTVA I DUGOROČNI PLASMANI (AOP 001), raspoređena su u okviru aktive na sljedećih osam kategorija: (I) Nematerijalna sredstva (AOP 002) Stalna nematerijalna sredstva uključuju imovinu bez fizičke supstance (nedodirljiva imovina) za korištenje u poslovanju i za koju se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u gospodarsko društvo. Računovodstveni okvir za stalna nematerijalna sredstva reguliran je najvećim dijelom odredbama MRS-a 38 – Nematerijalna sredstva. Međutim, ako neki drugi računovodstveni standard obrađuje posebnu vrstu nematerijalnog sredstva, treba primijeniti taj standard. Stalna nematerijalna sredstva evidentiraju se na odgovarajućim kontima skupine 01. Ovaj oblik imovine uključuje: kapitalizirana ulaganja u razvoj (AOP 003); koncesije patente, licence i druga prava (AOP 004), goodwill (AOP 005), ostala nematerijalna sredstva (AOP 006), te predujmove i nematerijalna sredstva u pripremi (AOP 007). U stupcu 5. obrasca „Bilanca stanja“ iskazuje se bruto iznos stalnih nematerijalnih sredstava tekuće godine iskazan na kraju izvještajnog razdoblja na kontima 010 do 017. U stupcu 6. iskazuje se ispravak vrijednosti u iznosu akumulirane amortizacije i umanjenja vrijednosti nematerijalnih sredstava. Razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa i ispravka vrijednosti predstavlja neto knjigovodstveni iznos koji se upisuje u stupac 7. (II) Nekretnine, postrojenja i oprema (AOP 008) Sukladno točki 6. MRS-a 16 nekretnine, postrojenja i oprema su materijalne stavke koje se: - drže za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci robe i usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe; i - za koja se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog razdoblja (godine). 17 Na AOP 009 iskazuje se vrijednost zemljišta, koje se evidentira na kontu 020. Bruto knjigovodstvena vrijednost građevinskih objekata, s konta 0210 do 0218 upisuje se na AOP 010 u stupac 5. obrasca. U stupac 6. upisuje se iznos u visini akumulirane amortizacije i umanjenja vrijednosti objekata (s konta 0219), a u stupac 7. razlika između iznosa iz stupca 5. i stupca 6. Na AOP 011 upisuju se zbrojne vrijednosti postrojenja i opreme (strojeva), alata, pogonskog inventara i uredskog namještaja, te transportnih sredstva. Prema kontnom okviru predviđena su tri konta (022, 023 i 024) za navedene oblike imovine. Vrijednost stambenih zgrada i stanova, evidentiranih na kontu 026, upisuje se na AOP 012, a zbrojni iznos danih predujmova i nekretnina, postrojenja i opreme u pripremi na AOP 013. (III) Investicijske nekretnine (AOP 014) Ulaganja u nekretnine iskazane na kraju izvještajnog razdoblja na skupini konta 03, sukladno MRS-u 40 – Ulaganja u nekretnine, iskazuju se na AOP 014. (IV) Biološka imovina (AOP 015) Biološka imovina (sredstva) su žive životinje ili biljke. U bilancama stanja naših gospodarskih društava, biološka imovina se obično iskazuje kao: gospodarske šume, višegodišnji nasadi i osnovno stado. Računovodstveni tretman biološke imovine tijekom razdoblja rasta, opadanja (degeneracije), proizvodnje i stvaranja (oplodnje), kao i početno mjerenje poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve, odnosno ubiranja propisuje MRS 41 – Poljoprivreda. Standard zahtjeva mjerenje po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, od početnog priznavanja bioloških sredstava pa sve do trenutka ubiranja (žetve), osim kada se fer vrijednost pri početnom priznavanju ne može pouzdano utvrditi. Vrijednost gospodarskih šuma (evidentiranih na kontu 040) iskazuje se na AOP 016, višegodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi, hmeljnici, plantaže brzorastućeg drveća, ukrasni drvoredi i dr.) na AOP 017, a osnovnog stada (priplodna stoka, stoka za vuču, trkaća stoka i sitna stoka, i to kako odrasla tako i stočni pomladak) na AOP 018. broj: 06/13 18 računovodstvo Na AOP 019 iskazuje se zbrojni iznos predujmova za sve vrste biološke imovine (evidentiran na kontu 047) i biološke imovine u pripremi (s konta 045). (V) Ostala (specifična) stalna materijalna sredstva (AOP 020) Na AOP 020 iskazuje se zbrojni iznos ostale stalne materijalne imovine evidentirane na odgovarajućim kontima skupine 05. (VI) Dugoročna financijski plasmani (AOP 021) U okviru dugoročnih financijskih plasmana odvojeno se iskazuju sljedeći iznosi: AOP 022 – Učešća u kapitalu povezanih pravnih osoba (konto 060); AOP 023 – Učešća u kapitalu drugih pravnih osoba (konto 061); AOP 024 – Dugoročni krediti dani povezanim pravnim osobama (konto 062); AOP 025 – Dugoročni krediti dani u zemlji (konto 063); AOP 026 – Dugoročni krediti dani u inozemstvo (konto 064); AOP 027 – Financijska sredstva raspoloživa za prodaju (konto 065); AOP 028 – Financijska sredstva koja se drže do roka dospijeća (konto 066); i AOP 068 – Ostali dugoročni financijski plasmani (konto 068). Iznosi s navedenih (u zagradama navedenih) konta upisuju se u stupac 5. obrasca, dok se u stupac 6. (na AOP 021 do 029) upisuju iznosi ispravka vrijednosti koji su na 30.VI. 2013. godine bili iskazani na kontu 069. (VII) Druga dugoročna potraživanja (AOP 030) U okviru dugoročnih potraživanja (iskazanih na kontima skupine 07) posebno se iskazuju dugoročna potraživanja od povezanih društava (AOP 031) i dugoročna potraživanja od drugih osoba (AOP 032). (VIII) Dugoročna razgraničenja (AOP 033) U okviru stavke dugoročnih razgraničenja iskazuje se zbrojni iznos dugoročno razgraničenih broj: 06/13 srpanj 2013. unaprijed plaćenih troškova (konto 091) i ostalih dugoročnih razgraničenja (konto 098). (B) ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA, utvrđena na kraju izvještajnog razdoblja sukladno MRS 12, iskazuju se na AOP 034. (C) TEKUĆA SREDSTVA (AOP 035) u kontnom okviru nalaze se u sklopu razreda 1 i razreda 2, a u bilanci stanja se klasificiraju na: (I) Zalihe i sredstva namijenjena prodaji (AOP 036) Zalihe predstavljaju vrijednost svih tekućih sredstava u obliku stvari, što uključuje: sirovine i materijal, rezervne dijelove i sitan inventar (AOP 037), proizvodnju u tijeku, poluproizvode i nedovršene usluge (AOP 038), gotove proizvode (AOP 039), robu (AOP 040), stalna sredstva namijenjena prodaji i obustavljeno poslovanje (AOP 041), te dane predujmove za nabavu zaliha (AOP 042). Zalihe se u kontnom planu evidentiraju na razredu 1. Kod iskazivanja zaliha robe (i proizvoda) u prodavaonicama u Bilanci stanja na kraju izvještajnog razdoblja, u stupac 5 upisuje se iznos zaliha robe po maloprodajnim cijenama, a u stupac 6 iznosi iskazani na korektivnim kontima ukalkulirane razlike u cijeni i ukalkuliranog PDV-a (u slučaju evidentiranja zaliha robe u veleprodaji po veleprodajnim cijenama u stupcu 6 iskazuje se iznos ukalkulirane razlike u cijeni). Neto iznos upisuje se u stupcu 7. (II) Gotovina, kratkoročna potraživanja i kratkoročni plasmani (AOP 043) Na AOP 043 iskazuje se iznos koji je zbroj: gotovine i gotovinskih (novčanih) ekvivalenata, kratkoročnih potraživanja, kratkoročnih financijskih plasmana, potraživanja za PDV i kratkoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja. Na AOP 044 iskazuje se zbrojni iznos stanja na novčanim računima i računima novčanih ekvivalenata (odvojeno se ove dvije stavke iskazuju na AOP 045 i 046. Na AOP 047 kratkoročnih potraživanja sa skupina konta 21, 22 i 23. U okviru ove stavke pojedinačno se iskazuju iznosi potraživanja od kupaca (povezanih, domaćih i ino kupaca), potraživanja od specifičnih poslova i drugih kratkoročnih potraživanja. Pritom je u slučajevima kad je na kraju izvještajnog razdoblja iskazan (potražni) saldo na srpanj 2013. računovodstvo kontima 219, 229 ili 239, potrebno ga je upisati u stupac 6, te u stupcu 7 iskazati neto iznos (5-6). Na AOP 053 iskazuju kratkoročni financijski plasmani, u vrijednosti koja predstavlja zbroj sljedećih stavki: AOP 054 – Kratkoročni krediti dani povezanim osobama (konto 240), AOP 055 – Kratkoročni krediti dani u zemlji (konto 241), AOP 056 – Kratkoročni krediti dani u inozemstvo (konto 242), AOP 057 – Kratkoročni dio dugoročnih plasmana (konta 243 i 244), AOP 058 – Financijska sredstva namijenjena trgovanju (konto 245), AOP 059 – Druga financijska sredstva po fer vrijednosti (konto 246), AOP 060 – Ostali kratkoročni plasmani (konto 248). Ako je na datum bilance na kontu 249 bio iskazan (potražni) saldo, potrebno ga je upisati u stupac 6, te u stupcu 7 iskazati neto iznos. Na AOP 061 iskazuju potraživanja za PDV, iskazana na kraju izvještajnog razdoblja, po osnovi razlike (većeg) ulaznog i (manjeg) izlaznog poreza na dodanu vrijednost. Aktivna vremenska razgraničenja (kratkoročna) evidentirana na kraju izvještajnog razdoblja na kontima skupine 28 (bez konta 288) iskazuju se na AOP 062. (D) ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA, evidentirana kao kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja (na kontu 288), iskazuju se na AOP 063. (E) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA (AOP 064) iznimno dobiva značenje aktive i to u slučaju kada se pojavi gubitak koji premašuje zbroj iznosa upisanog kapitala, rezervi i zadržane (akumulirane) dobiti, tj. kada nastane gubitak na teret obveza. Gubitak iznad visine kapitala evidentira se na skupini konta 29. 2.4.2. Pasiva bilance stanja Poslovna pasiva u okviru bilance stanja klasificirana je u sedam dijelova, i to: A) Kapital B) Dugoročna rezerviranja C) Dugoročne obveze D) Odgođene porezne obveze (dugoročne) E) Kratkoročne obveze 19 F) Pasivna vremenska razgraničenja G) Odgođene porezne obveze (kratkoročne) (A) KAPITAL (AOP 101) bilančna je pozicija na koju se upisuje zbrojni iznos vlastitih izvora sredstava. Kapital (uključujući i rezerve) prema kontnom okviru se evidentira na odgovarajućim skupinama konta (30-36), odnosno osnovnim (troznamenkastim) kontima razreda 3, te predstavlja zbroj sljedećih bilančnih pozicija: (I) Temeljni kapital (AOP 102) Na AOP 102 se unosi iznos temeljnog kapitala koji je upisan u registar društava i koji je „uplaćen“, a predstavlja zbroj konta kapitala po vrstama sa skupine konta 30. Temeljni kapital je iskazan po nominalnoj vrijednosti. (II) Upisani neuplaćeni kapital (AOP 109) Na AOP 109, kao negativna stavka, iskazuju se iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih dionica, upisanih neuplaćenih udjela i ostali oblici upisanog neuplaćenog kapitala (trajnih izvora). (III) Emisijska premija (AOP 110) Emisijska premija, kao pozitivna razlika između postignute prodajne vrijednosti dionica i njihove nominalne vrijednosti, iskazuju se na AOP 110. (IV) Rezerve (AOP 111) Na AOP 111 se iskazuju zakonske (obvezne), statutarne i druge rezerve. (V) Revalorizacijske rezerve (AOP 114) Revalorizacijske rezerve s osnove revalorizacije nematerijalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme, investicijskih nekretnina koje se amortiziraju i bioloških sredstava koja se amortiziraju, te ostale revalorizacijske rezerve, iskazuju na AOP 114. (VI) Nerealizirani dobici (AOP 115) Pozitivne (tečajne) razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja u valutu prezentacije, nerealizirani dobici s osnove financijskih sredstava raspoloživih za prodaju i ostali nerealizirani dobici iskazuju se na AOP 115. broj: 06/13 20 računovodstvo (VII) Nerealizirani gubici (AOP 116) Negativne (tečajne) razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja u valutu prezentacije, nerealizirani gubici s osnove financijskih sredstava raspoloživih za prodaju i ostali nerealizirani gubici iskazuju se na AOP 116. (VIII) Neraspoređena dobit (AOP 117) Na AOP 117 iskazuje se neraspoređena dobit (gospodarskih društava), odnosno neraspoređeni višak prihoda (neprofitnih pravnih osoba) iz ranijih godina i izvještajnog razdoblja. (IX) Gubitak do visine kapitala (AOP 122) Na AOP 118 iskazuje se gubitak do visine kapitala (gospodarskih društava), odnosno neraspoređeni višak rashoda (neprofitnih pravnih osoba) iz ranijih godina i izvještajnog razdoblja. (X) Otkupljene vlastite dionice i udjeli (AOP 127) Na AOP 127 iskazuju se, po nominalnoj vrijednosti, otkupljene vlastite dionice i udjeli, otkupljene vlastite dionice ili vlastiti udjeli namijenjeni prodaji ili poništavanju. (B) DUGOROČNA REZERVIRANJA za troškove i rizike koji se priznaju i vrednuju sukladno MRS 37 i drugim relevantnim MRS/MSFI i usvojenom računovodstvenom politikom, kao i dugoročna razgraničenja, iskazuju se na AOP 128. (C) DUGOROČNE OBVEZE (AOP 131) jesu obveze koje dospijevaju u roku dužem od jedne godine od dana činidbe, odnosno od datuma izvještavanja. Dugoročne obveze se priznaju i vrednuju sukladno MRS 32, MRS 39, MSFI 7 i drugim relevantnim MRS/MSFI. (D) ODGOĐENE POREZNE OBVEZE (AOP 139) su razgraničene obveze priznate sukladno MRS 12 i važećim propisima o porezu na dobit, čije se podmirenje očekuje u razdoblju duljem od dvanaest mjeseci. (E) KRATKOROČNE OBVEZE (AOP 140) dospijevaju u roku do jedne godine od dana činidbe, odnosno od datuma bilance. Na AOP 140 se iskazuje zbroj sljedećih kratkoročnih obveza: broj: 06/13 srpanj 2013. (I) Kratkoročne financijske obveze (AOP 141) Na AOP 141 iskazuje se zbrojni iznos sljedećih kratkoročnih financijskih obveza: AOP 142 – Obveze prema povezanim osobama (konto 420), AOP 143 – Obveze po kratkoročnim vrijednosnim papirima (konto 421), AOP 144 – Kratkoročni krediti uzeti u zemlji (konto 422), AOP 145 – Kratkoročni krediti uzeti u inozemstvu (konto 423), AOP 146 – Kratkoročni dio dugoročnih obveza (konta 424 i 425), AOP 147 – Kratkoročne obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (konto 427), AOP 148 – Ostale kratkoročne financijske obveze (konto 429). Kratkoročne financijske obveze se priznaju i vrednuju sukladno MRS 32, MRS 39, MSFI 7 i drugim relevantnim MRS/MSFI. (II) Obveze iz poslovanja (AOP 149) Zbrojni iznos obveza iz poslovanja (sa skupine konta 43) uključuje obveze po osnovi primljenih predujmova, depozita i kaucija, obveze prema dobavljačima (povezanim, domaćim i ino), te ostale obveze iz poslovanja. (III) Obveze iz specifičnih poslova (AOP 155) Na AOP 155 upisuje se iznos obveza iz specifičnih poslova, iskazanih na kraju izvještajnog razdoblja na kontima skupine 44. (IV) Obveze po osnovi plaća, naknada i ostalih primanja zaposlenih (AOP 156) Zbrojni iznos obveza po osnovi neisplaćenih plaća (uključujući i porez na dohodak i doprinose), naknada plaća i ostalih primanja zaposlenih iskazuje se na AOP 156. (V) Druge obveze (AOP 160) Obveze za kamate, troškove financiranja, dividende, učešća u dobiti, obveze prema članovima raznih odbora, komisija i sl. i prateće propisane obveze, obveze prema fizičkim osobama za na- srpanj 2013. računovodstvo knade prema ugovorima i prateće propisane obveze, kao i ostale obveze, iskazuju se u zbrojnom iznosu na AOP 160. (VI) Obveze za PDV (AOP 161) Obveze za obračunani (izlazni) PDV i po drugim osnovama, kao i obveze za uplatu PDV-a po poreznim prijavama za porezna razdoblja, iskazuju se zbrojno na AOP 161. (VII) Obveze za ostale poreze i druge dažbine (AOP 162) Zbrojni iznos obveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine, obveze za trošarine, obveze za poreze i doprinose koji terete troškove i ostale obveze za poreze, doprinose i druge propisane dažbine, iskazuje se na AOP 162. (VIII) Obveze za porez na dobit (AOP 163) Obračunani porez na dobit tekućeg razdoblja, evidentiran na kontu 481, iskazuje se u bilanci stanja odvojeno od drugih poreznih obveza. (F) PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA (AOP 164) Kratkoročna pasivna vremenska razgraničenja evidentirana na kontima skupine 49 (osim 495) upisuju se na AOP 164 u zbrojnom iznosu koji uključuje: obračunane rashode tekućeg razdoblja za koje nije primljena odgovarajuća knjigovodstvena isprava, unaprijed naplaćene prihode narednog razdoblja, odgođene prihode za primljenih donacija i druga kratkoročna pasivna vremenska razgraničenja. (G) ODGOĐENE POREZNE OBVEZE (AOP 165) evidentirane kao kratkoročna pasivna vremenska razgraničenja (na kontu 495), iskazuju se na AOP 165. 2.5. Izvještaj o promjenama na kapitalu Izvještaj o promjenama na kapitalu prikazuje stanje i promjene vrijednosti ukupnog kapitala, kao i njegovih pojedinih sastavnica na kraju izvještajnog razdoblja, kao i na više datuma koji se odnose na ranija izvještajna razdoblja. Struktura i sadržaj Izvještaja o promjenama na kapitalu definirani su u točkama 106. do 110. revidiranog MRS-a 1. 21 Propisana shema, sadržaj pozicija u obrascu Izvještaj o promjenama na kapitalu, obveznici izrade ovog Izvještaja i način njegove prezentacije definirani su Pravilnikom o sadržaju i formi obrazaca izvješća o promjenama na kapitalu (“Sl. novine FBiH”, broj 82/10). Propisani obrazac „Izvještaj o promjenama na kapitalu“ predstavlja tablicu sačinjenu po principu unakrsne klasifikacije i to tako da se za potrebe polugodišnjeg obračuna za 2013. godinu: - u redcima tablice (red. br. 1. do 23) iskazuju podaci o kretanju i promjenama vrijednosti kapitala na više datuma bilance (u ovom slučaju 31.XII.2011., 31.XII.2012. i 30.VI.2013.), - u stupcima tablice (stupci 3 do 8)1 iskazuju pojavni oblici kapitala po vrstama i izvorima. Na pozicijama (redcima) br. 1. i 12. (AOP 901 i AOP 912) iskazuju se stanja po vrstama kapitala i ukupno na dva datuma godišnjih bilanci stanja koje prethode ovom datumu bilance stanja (u svrhu polugodišnjeg, ali i bilo kojeg drugog obračuna za 2012. godinu ti su datumi 31.XII.2011. i 31.XII.2012. godine. Na poziciji br. 23 (AOP 923) upisuju se stanja kapitala na posljednji datum bilance (u ovom slučaju 30.VI.2013.). U slučaju da je u 2011. ili u 2012. godini izvršena promjena u računovodstvenim politikama ili ispravak grešaka (prvenstveno u stupcu 7 – Akumulirana neraspoređena dobit / nepokriveni gubitak), sukladno odredbama MRS-a 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, učinci tih promjena odnosno ispravaka trebaju se iskazati na pozicijama br. 2. i 3. (ako se odnose na 2011. godinu i/ili ranija razdoblja), odnosno na pozicijama br. 13. i 14. (ako se odnose na 2012. godinu). U slučajevima kada nastanu promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka koje imaju retroaktivne učinke na financijske izvještaje prethodnih razdoblja (godina), na rednom broju 4. (AOP 904) iskazuju se korigirana stanja („ponovno iskazana stanja“) po vrstama kapitala i ukupno (na 31.XII.2011.), dok se na rednom broju 15. (AOP 915) iskazuju korigirana stanja po vrstama kapitala i ukupno (na 31.XII.2012.). Učinci revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava (AOP 905 i AOP 916), koji se sukladno odredbama MRS-a 16 i MRS- 38 pri1. Stupci 9 i 10 obrasca popunjavaju se samo u konsolidiranim izvještajima. broj: 06/13 22 računovodstvo znaju kao nerealizirani dobici u revalorizacijskim rezervama, iskazuju se na rednim brojevima 5. (za 2012.) i 16. (za razdoblje 1.I.-30.VI.2013.) – unakrsno u stupcu 4 (Revalorizacijske rezerve). Nerealizirani dobici/gubici po osnovi dugoročne financijske imovine raspoložive za prodaju (AOP 906 i AOP 917), koji se sukladno točki 55.b) MRS-a 39 priznaju izravno u kapitalu („ostale sveobuhvatne dobiti“), iskazuju se na rednim brojevima 6. (za 2012.) i 17. (za razdoblje 1.I.-30. VI.2013.) – unakrsno u stupcu 5 (Nerealizirani dobici/gubici po osnovi financijskih sredstava raspoloživih za prodaju). Tečajne razlike nastale prevođenjem transakcija u stranoj valuti priznate izravno u kapital (prenesene rezerve), sukladno odredbi sadržanoj u točki 35. MRS-a 21 iskazuju se na rednom broju 7. (za 2012.) i 18. (za razdoblje 1.I.-30.VI.2013.) – unakrsno u stupcu 4 (Revalorizacijske rezerve). Neto dobit / gubitak razdoblja iskazan u bilanci uspjeha (AOP 908 i AOP 919) je pozicija na koju se upisuju vrijednosti neto dobiti ili gubitka za iskazanih u bilanci uspjeha za razdoblje 1.I.-31. XII. 2012. (na rednom broju 8.) odnosno za razdoblje 1.I.-30.VI. 2013. (na rednom broju 19.). Neto dobici / gubici razdoblja priznati izravno u kapitalu (AOP 909 i AOP 920) naziv je stavke na koju se upisuju (na rednom broju 9. za 2012. i na rednom broju 20. za razdoblje 1.I.-30.VI.2013 godinu) iznosi priznati u neki od oblika kapitala u svim drugim slučajevima (osim onim navedenim u red. br. 5. do 7., odnosno 16. do 18.) koje dopuštaju (ili zahtijevaju) odredbe bilo kojega važećeg MSFI/MRS-a. Objavljene dividende i drugi oblici raspodjele dobiti i pokriće gubitka (AOP 910 i AOP 921) je pozicija na koju se (na rednim brojevima 10. i 21.) upisuju iznosi rasporeda dobiti (za dividende i u razne oblike kapitala) odnosno pokrića gubitka. Emisija dioničkog kapitala i drugi oblici povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala (AOP 911 i AOP 922) je pozicija gdje se na rednim brojevima 11. (za 2012.) i 22. (za 2013. godinu) upisuje iznos povećanja (ili smanjenja) osnovnog kapitala (iznos koji se evidentira u sudskom registru), bez obzira povećava li se on iz vanjskih izvora ili iz unutarnjih izvora (preraspodjelom drugih pozicija kapitala – npr. za zakonskih ili statutarnih rezervi i akumulirane dobiti). Iznos povećanja ili smanjenja temeljnog kapitala unakrsno se upisuje u stupac 3 – Dionički kapital i udjeli u društvu sa ograničenom odgovornošću. broj: 06/13 srpanj 2013. Na koncu, na rednom broju 23 (AOP 923) upisuju se stanja kapitala (nakon svih korekcija) na posljednji datum bilance (u ovom slučaju 30.VI.2013.). U stupcima br. 3. do 8. obrasca izvještaja o promjenama u kapitalu, unakrsno na odgovarajućim pozicijama redaka (1. do 23.), upisuju se podaci po vrstama kapitala i to: u stupac 3 – podaci o dioničkom kapitalu i udjelima u društvu s ograničenom odgovornošću (skupina konta 30); u stupac 4 – podaci o stanju i promjenama revalorizacijskih rezervi materijalne (prema MRS 16) i nematerijalne imovine (prema MRS 38) i revalorizacijskih rezervi priznatih po osnovi tečajnih razlika nastalih prevođenjem transakcija u stranoj valuti (prema MRS 21); u stupac 5 – podaci o nerealiziranim dobicima/gubicima po osnovi financijskih sredstava raspoloživih za prodaju; u stupac 6 –podaci o svim ostalim rezervama, a što uključuje: dioničku premiju (skupina konta 320), zakonske rezerve (konto 321), statutarne rezerve i ostale (konto 322), u stupac 7 – podaci o akumuliranoj neraspoređenoj dobiti (konto 340) i nepokrivenom gubitku (konto 350) iz ranijih godina, kao i podaci o dobiti ili gubitku tekućeg obračunskog razdoblja. Zbroj svih iznosa po vrstama kapitala (zbroj iznosa iskazanih u stupcima 3 do 7) po odgovarajućim pozicijama (redcima) upisuje se u stupac 8 obrasca. Stupci 9 i 10 obrasca popunjavaju se u konsolidiranim izvještajima, na način da se u stupcu 9 iskaže manjinski interes, dok u stupcu 10 (ukupni kapital) matične pravne osobe prilikom izrade konsolidiranog financijskog izvještaja unose zbrojeve pozicija iskazanih u stupcima 8 i 9, za svaki AOP pojedinačno. 2.6. Izvještaj o gotovinskim (novčanim) tokovima Izvještaj o gotovinskim ili novčanim tokovima treba pokazati koliko je pravna osoba primila novca ili novčanih ekvivalenata tijekom određenog razdoblja, te koliko je novčanih izdataka učinjeno za sve poduzete aktivnosti. Pritom novčane toko- srpanj 2013. računovodstvo ve tijekom razdoblja potrebno je izvijestiti razvrstane na poslovne, ulagateljske (investicijske) i financijske aktivnosti. Poslovne aktivnosti gospodarskog društva uključuju novčane transakcije koje utječu na neto dobit, kao što su primici od prodaje proizvoda ili roba, odnosno pružanja usluga ili isplate prema dobavljačima i zaposlenima. Prema tome, novčani tokovi od poslovnih aktivnosti ponajprije proizlaze od glavnih aktivnosti gospodarskog društva koje stvaraju prihode, te je izvještaj o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti pokazatelj opsega u kojem su poslovne aktivnosti gospodarskog društva ostvarile dostatne gotovinske dotoke za očuvanje njegove poslovne sposobnosti. Ulagateljske aktivnosti gospodarskog društva obuhvaćaju transakcije u svezi sa stjecanjem i otuđivanjem stalnih sredstava i drugih ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente (ulaganja u stjecanje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira drugih društava, kao i primici s osnove njihove prodaje). Financijske aktivnosti gospodarskog društva čine transakcije s njegovim vlasnicima i transakcije s kreditorima. Financijske aktivnosti obuhvaćaju primitke novca od vlasnika (emisija dionica) kao i povrat novca vlasnicima na uloženu imovinu (dividende), kao i zaduživanje (krediti, emisija obveznica) i povrat dugova kreditorima. Postoje dvije prihvatljive metode koje se mogu rabiti za izradu izvještaja o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti i to: izravna (direktna) metoda i neizravna (indirektna) metoda. Prilikom izrade izvještaja o novčanim tokovima prema izravnoj metodi prikazuju se glavne skupine bruto novčanih primitaka i bruto novčanih izdataka, te rezultat u neto iznosu. Prema neizravnoj metodi neto novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrđuje se usklađivanjem neto dobiti (ili gubitka) za učinke transakcija nenovčane prirode, za bilo koja razgraničenja ili iskazivanja nastalih događaja proteklih ili budućih novčanih primitaka ili izdataka, te za pozicije prihoda i rashoda koji su vezani za ulagateljske ili financijske novčane tokove. 23 Za potrebe polugodišnjeg obračuna za razdoblje I.-VI. 2013. godine gospodarska društava – poduzeća FIP-u / AFIP-u mogu dostaviti obrazac izvještaja o novčanim tokovima sastavljen bilo po neizravnoj metodi ili po izravnoj metodi. 2.7. Bilješke uz financijske izvještaje i računovodstvene politike Bilješke uz financijske izvještaje, koje uključuju kratak pregled računovodstvenih politika i druge bilješke kojima se objašnjavaju određene stavke, sastavni su dio seta financijskih izvještaja. Za razliku od bilance stanja, bilance uspjeha, izvještaja o promjenama u kapitalu i izvještaja o novčanim tokovima, bilješke se ne objavljuje na propisanim obrascima (jer ih propisati nije niti moguće). Stoga, svaka pravna osoba treba kreirati vlastiti oblik sastavljanja bilješki uvažavajući pritom odredbe MRS-a 1 i drugih relevantnih MSFI. 2.7.1. Bilješke Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju potanju razradu i dopunu podataka iz bilance stanja, bilance uspjeha (računa dobiti i gubitka), izvještaja o novčanim tokovima i izvještaja o promjenama u kapitalu. Pomoću bilježaka se na prikladan način korisnicima financijskih izvještaja pružaju one informacije kojih nema u temeljnim financijskim izvještajima ili one informacije koje pružaju pojašnjenje (dodatne informacije) pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja. Svrha je bilježaka da pomognu u čitanju i boljem razumijevanju podataka iskazanih u temeljnim financijskim izvještajima u smislu potpunijeg sagledavanja cjeline poslovanja gospodarskog društva. Prema točki 112. revidiranog MRS-a 1, bilješke trebaju: (a)prikazati informacije o osnovama za sastavljanje financijskih izvještaja i specifičnim računovodstvenim politikama; (b)objaviti informacije koje zahtijevaju MSFIovi a koje nisu prikazane drugdje u financijskim izvještajima; i www.fircon.biz broj: 06/13 24 računovodstvo (c)osigurati dodatne informacije koje nisu prikazane drugdje u financijskim izvještajima, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih izvještaja. Svaka stavka prikazana na glavnom obrascu bilance stanja, bilance uspjeha, izvještaja o promjenama u kapitalu i izvještaja o novčanim tokovima, treba imati oznaku koja upućuje na povezane informacijama u bilješkama. Uobičajeni redoslijed prikazivanja bilježaka, koji pomaže korisnicima u shvaćanju financijskih izvještaja i uspoređivanju s financijskim izvještajima drugih subjekata naveden je u točki 105. MRS-a 1. To su: (a)izjava o sukladnosti s MSFI-ima; (b)sažetak primijenjenih važnih računovodstvenih politika; (c)informacije koje potkrjepljuju stavke prikazane u izvještaju o financijskom položaju te izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, u odvojenom računu dobiti i gubitka (ako je prezentiran), izvještaju o promjenama kapitala i izvještaju o novčanim tokovima, po redoslijedu prema kojemu su ti izvještaji i stavke prikazani; i (d)druga objavljivanja, uključujući: (i) nepredviđene obveze (prema MRS 37) i nepriznate ugovorno preuzete obveze; i (ii)nefinancijske informacije, primjerice, ciljeve i politike subjekta koji se odnose na upravljanje financijskim rizikom (v. MSFI 7). 2.7.2. Računovodstvene politike Računovodstvene politike su specifična načela, konvencije, pravila i prakse koje je gospodarsko društvo usvojilo u procesu pripreme i prezentiranja financijskih izvještaja. Menadžment društva treba odabrati i primijeniti računovodstvene politike, tako da su financijski izvještaji u skladu sa zahtjevima naznačenim u MSFI. U okviru pregleda značajnih računovodstvenih politika, pravna osoba treba objaviti (MRS 1, t.117.): broj: 06/13 srpanj 2013. (a)osnovu (ili osnove) mjerenja korištenu(e) u sastavljanju financijskih izvještaja; i (b)druge korištene računovodstvene politike, koje su važne za razumijevanje financijskih izvještaja. Za korisnike je veoma važno da budu obaviješteni o osnovi ili osnovama mjerenja u financijskim izvještajima (primjerice, povijesni trošak, tekući trošak, neto prodajna vrijednost, fer vrijednost ili nadoknadivi iznos), jer osnova na kojoj su sastavljeni financijski izvještaji značajno utječe na njihovu analizu. Kada je u financijskim izvještajima korišteno više od jedne osnove mjerenja, primjerice kada je revalorizirana određena skupina stalnih sredstava, dovoljno je ukazati na kategorije sredstava i obveza na koje se primjenjuje konkretna osnova mjerenja (MRS 1, t. 118). U odlučivanju hoće li se određena računovodstvena politika objaviti, menadžment treba uzeti u obzir hoće li to objavljivanje pomoći korisnicima da shvate na koji način se transakcije, ostali događaji i uvjeti, odražavaju na objavljenu financijsku uspješnost i financijski položaj. Za korisnike je osobito korisno objavljivanje onih odabranih računovodstvenih politika, koje su dane kao alternative u MSFI. Računovodstvena politika može biti značajna zbog prirode poslovanja pravne osobe, čak i kada iznosi u tekućem i u prethodnim razdobljima nisu značajni. Također je poželjno da se objavi svaka računovodstvena politika koja nije posebno zahtijevana nekim od MSFI-ova, nego je odabrana i primijenjena u skladu s MRS-om 8 (MRS 1, t. 121). Pravna osoba treba objaviti, u okviru pregleda računovodstvenih politika ili u ostalim bilješkama, okvirne procjene, odvojeno od onih koje uključuju konkretne procjene koje je menadžment izvršio u procesu primjene računovodstvenih politika pravne osobe, a koje imaju najvažniji utjecaj na iznose koji su priznati u financijskim izvještajima (MRS 1, t. 122). srpanj 2013. računovodstvo 25 Dr. sc. Jozo Piljić FINANCIJSKI POKAZATELJI U FUNKCIJI PROCJENE RIZIKA 1. UVOD Kako procijeniti rizik, na koje činjenice obratiti pažnju, kako donijeti odluku prihvatiti određeni rizik ili ne, posebno u nestabilnom i nelikvidnom okruženju, u slučaju odgode plaćanja? Do kojeg stupnja prihvatiti određeni rizik, u kom je trenutku bolje povući se iz posla? Postoji čitav niz različitih modela procjene rizika, od vrlo jednostavnih koji sadrže nekoliko varijabli do sofisticiranih modela za koje je potrebna jaka informatička podrška. Svaki model ima za cilj da se na što jednostavniji i pouzdaniji način, često matematičkim putem, dođe do odluke da li prihvatiti određeni rizik. Razvojem ekonomske znanosti razvijali su se i modeli procjene rizika koji su bili sve pouzdaniji. Međutim, svaki model ovisi od kvalitete i pouzdanosti podataka koji se u model unose. Netočni podaci u bilo kojem modelu dat će iskrivljenu sliku rizičnosti poslovanja poduzeća. Isto tako, primjena određenog modela može da bude primjerena određenom vremenu, prostoru, djelatnosti itd. 2. RIZIK Rizik predstavlja mogućnost nastupa situacije koja se može negativno odraziti na poslovanje poduzeća. Ovisno o vrsti rizika, njegovom intenzitetu poduzetim aktivnostima za preduhitrivanje rizika ovisit će kakve i kolike posljedice će imati na poslovanje poduzeća. Vrsta i intenzitet rizika kojem je izloženo određeno poduzeće ovisi od mnogo faktora među kojima su: vrsta djelatnosti, geografskoj pripadnosti, mikro i makro okruženju, itd. Rizici se teško mogu izbjeći, ali se mogu ublažiti i nadzirati. Kada poduzeće ulazi u poslovni odnos s drugim poduzećem, bilo kroz izravno investiranje, odgođeno plaćanje ili financiranje postaje izloženo riziku. Poduzeće je izloženo sa više vrsta rizika. Sve te vrste rizika mogu se svrstati u slijedeće skupine: Ø Poslovni rizik, Ø Rizik izvlačenja novca iz poduzeća (engl. Tunneling risk), Ø Rizik financiranja, Ø Financijski rizik, Ø Strukturalni rizik Poslovni rizik predstavlja mogućnost nastupa situacije na tržištu koja bi se mogla negativno odraziti na poslovanje poduzeća. Poslovni rizik uključuje niz rizika: rizik tržišta, cijena, proizvoda, poslovanja, dobavljača, kupaca, naplate, uprave, vlasništva i sl. Rizik izvlačenja novca iz poduzeća predstavlja mogućnost da vlasnik ili povezana poduzeća izvlače novac iz njegova poslovanja. Izvlačenje novca iz poduzeća moguće je na različite načine: kroz isplatu dividendi, preko kredita, nepovoljnih među kompanijskih cijena, smanjenjem kapitala i sl. Takvo izvlačenje negativno se odražava na financijski položaj poduzeća. Rizik financiranja predstavlja rizik da poduzeće neće biti u mogućnosti zatvoriti financijsku konstrukciju poslovanja. Do rizika financiranja dolazi najčešće nakon naglog rasta poduzeća, financiranjem velikih investicijskih projekata i sl. Financijski rizik odnosi se na rizik koji se javlja vezano za financijske aktivnosti poduzeća kao što su rizik kamatne stope i rizik promjene tečaja valute. Strukturni rizik odnosi se na utjecaj okruženja na poslovanje poduzeća, a obuhvaća politički rizik, socijalni rizik, pravni rizik, rizik osiguranja i sl. 3. MODEL PROCJENE RIZIKA Model obuhvaća parametre na temelju kojih se vrši procjena rizika. Parametri mogu biti pokazatelji koji utječu na rizičnost: financijski pokazatelji, pokazatelji zaposlenih i sl. Pokazateljima se do- broj: 06/13 26 računovodstvo djeljuje određeni ponder koji pokazuje kolika je važnost pojedinog pokazatelja u modelu. Modeli nastaju na osnovi teorijskih saznanja i empirijskih istraživanja kojima se nastoji uočiti najvažnije odrednice koje mogu ukazati na buduću uspješnost poslovanja poduzeća. Izdvajaju se ključni faktori poslovanja poduzeća, te se analiziraju vrijednosti koje oni pokazuju. Mora se voditi računa o dostupnosti određenih podataka i brzini koja je potrebna za prikupljanje podataka. Modeli uobičajeno izražavaju stupanj rizika u vidu brojke ili slova koji su logički poredani. Npr. konačna ocjena rizika može biti izražena brojem koji se nalazi između 1 i 10, gdje ocjena rizika 1 predstavlja najnižu razinu rizika, a ocjena 10 predstavlja najveću. Ø Pokazatelj aktivnosti srpanj 2013. novčanog 5. KVANTITATIVNA OCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI Kod kvantitativne procjene ocjenjuju se karakteristike poduzeća koje proizlaze iz njegova poslovanja, a kvantificirane su u financijskim izvještajima. Kvantitativna procjena temelji se najčešće na kapitalu dužnika, imovinskoj snazi, likvidnosti i profitabilnosti. Pri ocjeni boniteta poduzeća najčešće se koriste slijedeći pokazatelji: Ø Pokazatelji kapitala, Ø Pokazatelji zaduženosti, Ø Pokazatelji aktivnosti, Ø Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti, Ø Pokazatelji likvidnosti i broj: 06/13 poslovnih Pokazatelji kapitala predstavlja omjer vlastitih uloženih sredstava u poslovanju poduzeća. Pokazatelj kapitala Kapital --------------------Ukupna sredstava = Veći omjer pokazatelja kapitala predstavlja veću sigurnost. Pokazatelji zaduženosti predstavljaju omjer financiranja poslovanja poduzeća iz tuđih izvora. 1. Koeficijent zaduženosti 2. Koeficijent vlast. financiranja 3. Koeficijent financiranja = 4. OCJENA BONITETA Ocjena boniteta predstavlja procjenu poduzeća i njegove sposobnosti podmirenja preuzetih obveza u zadanim rokovima. Procjena se vrši pomoću kvalitativne i kvantitativne analize poslovanja poduzeća, analize okruženja, procjene osiguranja plasmana i sl. Obično se koriste analitički postupci pri analiziranju komparativnih financijskih izvještaja koji omogućavaju utvrđivanje promjena u toku vremena (horizontalna analiza), strukturnih financijskih izvještaja (vertikalna analiza), utvrđivanje tendencija promjena pomoću indeksa, analiza pomoću pokazatelja, specijalizirane analize kao što su predviđanje novčanih tokova, analiza promjene financijskog položaja i sl. Pri utvrđivanju rizičnosti poduzeća, polazište predstavlja vrsta poduzeća koje je predmet analize i grana djelatnosti. toka 4. Pokriće troškova kamata Ukupne obveze --------------------Ukupna sredstava Kapital = --------------------Ukupna sredstava Ukupne obveze = --------------------Kapital Dobit prije poreza i kamata ------------------------------- = Kamate 5. Koeficijent pokrića ukupnog duga Dobit prije poreza i kamata -----------------------------Kamate + (otplata glavnice x 1/1-p) = p = stopa poreza na dobit 6. Faktor zaduženosti 7. Stupanj pokrića1 8. Stupanj pokrića2 Ukupne obveze --------------------Zadržana dobit + amortizacija = = = Kapital --------------------Dugotrajna sredstava Kapital + dugoročne obveze ---------------------------------Dugotrajna sredstava računovodstvo srpanj 2013. Pokazatelji aktivnosti pokazuje uspješnost korištenja imovine, upućuje na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Koeficijent obrtaja ukupnih sredstava = Koeficijent obrtaja potraživanja = Koeficijent obrtaja zaliha = Koeficijent obrtaja obveza = --------------------Prosječna potraživanja 3. Prihod od prodaje --------------------Prosječne zalihe Prihod od prodaje --------------------Prosječne obveze Broj dana u godini (365) = = Koeficijent obrtaja obveza = 4. 5. 6. ----------------------------Koeficijent obrtaja zaliha ----------------------------- Financijski jaz 1. Trajanje naplate u danima + trajanje obrtaja zaliha = Trajanje poslovanja - trajanje podmirivanja obveza Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti predstavljaju mjere povrata sredstava. Oni pokazuju kolika je uspješnost poslovanja poduzeća na određenim razinama kao što su neto dobit, bruto dobit i sl. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti ukazuju na uspješnost upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća. Bruto marža profita Marža rezultata redovne djelatnosti poduzeća = = Rentabilnost vlastitog kapitala Dobit prije poreza i kamate --------------------------Ukupan prihod Rezultati poslovnih i financijskih aktivnosti = ---------------------------Ukupan prihod Neto rentabilnost sredstava Bruto rentabilnost sredstava Neto dobit + kamate -----------------------Ukupan prihod = Neto dobit + kamate -----------------------Ukupna sredstva Dobit prije poreza + kamate ------------------------ = Ukupna sredstva = Neto dobit -----------------------Kapital Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća da izmiruje svoje obveze. 2. 9. Neto marža profita ----------------------------Koeficijent obrtaja potraživanja Broj dana u godini (365) Trajanje podmirivanja obveza Trajanje poslovanja = 2. Prihod od prodaje Broj dana u godini (365) Trajanje naplate u danima Trajanje obrta zaliha Prihod od prodaje --------------------Prosječna ukupna sredstava 1. 27 3. 4. Koeficijent trenutne likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent tekuće likvidnosti Koeficijent financijske stabilnosti = = = Novac -----------------------Kratkoročne obveze Novac + kratkoročna potraživanja ----------------------------Kratkoročne obveze Kratkotrajna sredstva -----------------------Kratkoročne obveze Dugotrajna sredstva = ----------------------------------Kapital + dugoročne obveze broj: 06/13 računovodstvo 28 Pokazatelj aktivnosti novčanog Pokazatelj novčanog toka poslovnih aktivnosti toka poslovnih Novčani tok poslovnih aktivnosti = -------------------------Ukupan prihod 6. KVALITATIVNA PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI U kvalitativnoj procjeni ocjenjuju se karakteristike poduzeća a koje su u glavnom subjektivne naravi. To su: karakter dužnika, opći uvjeti poslovanja, perspektiva dužnika i sl. Najčešće se koriste slijedeći faktori kao parametri koje koriste modeli: Ø Kvaliteta uprave, Ø Broj zaposlenih, Ø Poslovna strategija i planiranje, Ø Dužina poslovanja poduzeća u branši, Ø Vlasnička struktura, Ø Kvaliteta financijskih izvještaja, Ø Rizik djelatnosti i Ø Položaj na tržištu. Kvaliteta uprave ogleda se u dobroj referenci uprave, uspješnosti izvršenih promjena u poduzeću i sl. Broj zaposlenih bitan je kod manjih poduzeća, međutim, veliki broj zaposlenih sam po sebi ne garantira uspješno poslovanje. Poslovna strategija i planiranje ogleda se u jasnoj viziji dajući odgovor na pitanje, kako će poduzeće izgledati na kraju određenog razdoblja?, dugoročnoj strategiji kroz jasno postavljene ciljeve i definirane načine ostvarenja tih ciljeva te preciznim poslovnim planovima. Dužina poslovanja poduzeća u branši ukazuje na sposobnost prilagođavanja i opstanka poduzeća. Vlasnička struktura može da bude od poznatih osoba ili od nepoznatih i sumnjivih osoba. Kvaliteta financijskih izvještaja ovisi od pouzdanosti i točnosti podataka koji su sadržani u financijskim izvještajima što treba da potvrde revizijski izvještaji. Rizik djelatnosti ogleda se u cikličnosti i riziku različitih grana djelatnosti. Npr. manje su rizične državne institucije, energetika od trgovine, poljoprivrede i sl. Položaj na tržištu ogleda se u veličini udjela i agresivnom nastupu na odgovarajućem tržištu. 7. ZAKLJUČAK Za kvalitetnu procjenu boniteta nije dovoljno samo poznavanje pokazatelja i njihova značenja, financijskoj analizi i slično, već je neophodno iskustvo, poznavanje poduzeća i okruženja u kojem ono posluje. Treba biti svjestan nesavršenosti modela i uvijek postojanje rizika u većoj ili manjoj mjeri. LITERATURA 1. Prof. dr. sc. Vinko Belak, Financijski i nefinancijski pokazatelji u procesu povećanja poslovne izvrsnosti, Zbornik referata Računovodstvo kao podrška poslovnoj izvrsnosti, Hrvatski računovođa. Zagreb, 2007. 2. Piljić dr Jozo, Analiza financijskih izvještaja,“OFF-SET“, Tuzla, 2012. 3. Piljić mr Jozo i drugi, Analiza i razumijevanje financijskih izvještaja, Udruženja -Udruga računovođa i revizora Tuzlanskog kantona i «Econ», Tuzla, 2007. 4. Mr. sc. Srđan Šverko, Financijski pokazatelji u funkciji poslovnog odlučivanja, Zbornik referata Financije i računovodstvo u funkciji rasta Hrvatskog gospodarstva, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007. 5. Žager dr Katarina i Žager dr Lajoš, Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 2000. www.fircon.biz broj: 06/13 srpanj 2013. srpanj 2013. REVIZIJA 29 Mr. oec. Ljubica Marković DOKAZ KAO REVIZIJSKI DOKUMENT U REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA *Gledam i vidim relevantno za vidjeti. Kao što uvaženi profesor, doktor Ratko Zelenika, naučava: „...treba vidjeti samo ono što je u danom trenutku relevantno za vidjeti.“ Što vidjeh predadoh pamćenju na čuvanje da bih o tom sačinio pismenu zabilješku. Osluškujem, ali čujem samo relevantno za čuti u tom vremenu. Što čuh unesoh u istu bazu s istim ciljem. Spoznaje ne dokumentiram bilo kako, a u sadržaj ne unosim bilo što. Pri tom se rukovodim uredbenom revizijskom regulativom (zakon i revizijski standardi), poštujem profesionalnu etiku i uvažavam načela u obavljanju revizijskog posla.* Riječi dobrog revizora su Uvod u spoznaje o revizorskoj dokumentaciji, s osvrtom na dio sadržaja - revizijski dokaz. 1. ZNAČAJKE REVIZIJSKE DOKUMENTACIJE Tematiku revizijske dokumentacije uređuje Međunarodni revizijski standard MRevS 230, a u definiciji pojašnjava da su to „podaci o obavljenim revizijskim postupcima, pribavljenim relevantnim revizijskim dokazima i zaključcima koje je revizor stvorio.“1 Zahtjev Standarda je dokumentirati aktivnosti u reviziji financijskih izvještaja, odnosno sačiniti pismenu revizorsku zabilješku. Iako revizor mnoge zaključke izvodi na temelju viđenja, razgovora sa zaposlenicima i klijentima poduzeća čije financijske izvještaje revidira, te profesionalne prosudbe često vođene intuicijom, načelo dokumentiranosti upućuje na potrebu i značaj revizijskog dokumenta u pismenoj formi. Dokumente koje revizor osobno sastavlja u postupku revidi1. Međunarodni revizijski standardi, SRRFBiH,dostupno na http:// www.srr-fbih.org/pdf/2012/05/1_MRevS.pdf (13.03.2013.), MRevS 230. ranja nemaju propisanu formu, osim da trebaju sadržavati potrebne elemente pisane revizijske isprave. Revizorova domišljatost i umijeće pismenog izražavanja ovdje imaju priliku pokazati se. Za izvođenje zaključaka i izražavanje mišljenja o financijskim izvještajima, revizoru treba kvalitetna dokumentacijska osnova. Da bi imala takvo obilježje njezini sadržaj trebaju biti relevantni, pouzdani i pravovremeni dokumenti sa snagom dokaza: - tvrdnji da je revizija obavljena u skladu s uredbenom regulativom i - izraženom mišljenju u revizorskom izvještaju da je opravdano. Vrsta, obujam i vrijeme prikupljanja revizijske dokumentacije su određeni programom revizije. Prikupljena dokumentacija se odlaže u registre: stalni i tekući. Dokumenti što nisu podložni čestim izmjenama se odlažu u stalni registar. Takvi dokumenti su pravna akta poduzeća. Dio ove baze broj: 06/13 30 REVIZIJA podataka mogu biti dugoročniji računovodstveni dokumenti kao što su: pravilnik o računovodstvu, pravilnik o računovodstvenim politikama i kontni plan. Dokumenti tekućeg poslovanja, financijski izvještaji za predmetnu poslovnu godinu, zaključni list, plan i program revizije, revizijske zabilješke i dokazi, se odlažu u tekući registar. Ustraje li se u reviziji kod istog klijenta, valjanost revizorskog registra dolazi do izražaja. Dokumente iz stalnog registra treba samo prekontrolirati i eventualne izmjene ažurirati. Sadržajan i kvalitetan tekući dosje, učinit će da kontrolni postupci zahtijevaju manje vremena, a tehnike supstantivnog testiranja se odrede brže i za manje vremena rezultiraju kvalitetnim spoznajama. U konačnici, kontinuirana revizija financijskih izvještaja kod istog klijenta, ostvaruje uštede vremena i uštede materijalnih troškova kod oba ugovarača iz ugovora o obavljanju revizije. Ovim se doprinosi troškovnom vodstvu kao značajnoj odrednici za ostvarenje konkurentskih prednosti, a konkurentnost i profit i kad ne idu zajedno, uvijek su jedno drugom blizu. Važeći zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, u članku 54. kazuje: “Radna dokumentacija i spisi nastali tijekom revizije povjerljive su prirode, vlasništvo su revizorskog društva i revizora koji je obavljao reviziju i mogu se koristiti samo za potrebe revizije i podliježu zaštiti i trajnosti podataka.”2 Na rok do kojeg treba čuvati revizorsku dokumentaciju, upućuje članak 32. istog Zakona u kom se kaže: “Revizorska društva čuvaju šest godina dokumentaciju na temelju koje je obavljena revizija.”3 2. POJAM I OBILJEŽJA REVIZIJSKOG DOKAZA U reviziji financijskih izvještaja svaka tvrdnja treba biti predmet dokazivanja. Dokaz je sredstvo kojim se potvrđuje ili osporava tvrdnja. “Dokazivanje je jedna od najvažnijih znanstvenih metoda u kojoj su inkorporirane gotovo sve metode i svi posebni metodski postupci: analiza i sinteza, generalizacije i specijalizacija, indukcija i dedukcija, apstrakcija i konkretizacija ..., kao i svi oblici mišljenja: poimanja, zaključivanja.”4 2. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH,Službene novine FBiH, 2009., 83. članak 54. 3. Ibidem, članak 32. 4. Zelenika,R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenih i stručnih djela, četvrto izdanje, 2000.g., p.306. broj: 06/13 srpanj 2013. Riječima se može puno kazati, ali malo toga time, i svima, tako dokazati. Revizijska praksa je prihvatila odrednice nadležnih standarda da validan dokaz tvrdnji mora biti u pisanoj formi, jer kao takav može svjedočiti činjenice u svakom vremenu. U reviziji je često intuicija saveznik istraživanju čiji rezultati se zapisuju i potkrepljuju dokazima. Revizijske dokaze MRevS 500. definira kao „sve informacije koje je revizor koristio pri donošenju zaključaka na kojima zasniva mišljenje“.5 Standard dalje kaže da „revizijski dokazi obuhvaćaju informacije sadržane u računovodstvenim evidencijama na kojima se zasnivaju financijski izvještaji i druge informacije.“6 Revizijski dokaz ima kvalitativna i kvantitativna obilježja. Pod kvalitativnim obilježjima se podrazumijevaju: - relevantnost i - pouzdanost. „Relevantnost predstavlja logičnu povezanost sa svrhom provođenja revizijskog postupka i, kada je prikladno, s tvrdnjom koju se razmatra.“7 Pouzdanost je značajno obilježje dokaza. Ovisna je o okolnostima u kojima je dokaz prikupljen i o izvoru od kojeg je dobiven. Radi kvalitete pouzdanosti dokaza, treba više vrsta dokaza prikupiti iz različitih izvora. U skladu s MRevS 330. revizor na temelju profesionalne prosudbe ocjenjuje dostatnost i primjerenost pribavljenih revizijski dokaza. Pod kvantitativnim obilježjem revizijskog dokaza se podrazumijeva dostatnost dokaza koja se može promatrati s dva aspekta. Prvi je broj dokumentiranih dokaza, a drugi je broj elemenata u dokazu što idu u prilog dokazivanju tvrdnje. Na kvantitetu revizijskih dokaza utječu procjena revizijskog rizika i kvaliteta dokaza. Rizik procijenjen na veću vrijednost obvezuje revizora na pribavljanje većeg broja dokaza tvrdnji. Veća kvaliteta revizijskih dokaza dopušta manju količinu dokaza. Međutim, većom količinom dokaza ne može se pravdati slaba kvaliteta dokaza. Prikupljanjem relevantnih i pouzdanih, ali i obujmom dostatnih revizijskih dokaza, umanjuje se rizik od izražavanja pogrešnog mišljenja o tvrdnjama financijskih izvještaja. „Većina rada revizora u formiranju mišljenja uključuje pribavljanje i ocjenjivanje revizijskih dokaza.“8 5. 6. 7. 8. Međunarodni revizijski standardi, op. cit., MRevS 500., p.378. Ibidem, p.378. Ibidem, p.384. Ibidem, MRevS 500., točka A2. srpanj 2013. REVIZIJA 3. VRSTE REVIZIJSKIH DOKAZA Tvrdnje u reviziji financijskih izvještaja moguće je dokazivati s više vrsta dokaza: fizički dokaz, iskazi trećih osoba, matematički dokaz, dokument kao dokaz, izjave menadžmenta i ostalih zaposlenika kod klijenta revizije, usporedbe podataka predmetnog obračunskog razdoblja s podacima iz ranijih razdoblja. U nastavku je kratak osvrt na svaki od navedenih dokaza. FIZIČKI DOKAZ je prisutan u svakoj reviziji financijskih izvještaja i predstavlja temeljnu vrstu revizijskog dokaza. Vizualno prikupljen i dokumentiran, vrijedi za dobar revizijski dokaz: uvjerljiv i objektivan. Primjeren je dokazivanju fizičkog postojanja aktive iz bilance stanja. Na primjer, revizor će odlaskom na lokaciju opreme čije postojanje ispituje, provjeriti da li predmetna oprema zaista fizički postoji, postoje li odstupanja od njezine stvarne vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost, je li oprema aktivna ili je izvan uporabe ili je nema na lokaciji. ISKAZI TREĆIH OSOBA kao revizijski dokazi se prikupljaju od komitenata izvan poduzeća. Jačina ovih dokaza ovisi o znanju i spremnosti komitenta na suradnju. Primjer ove vrste dokaza je konfirmacija salda. Nepristranost je odlika ovih dokaza ali treba voditi računa o njihovoj relevantnosti za tvrdnju koja se dokazuje. MATEMATIČKI DOKAZI su neizostavni u reviziji financijskih izvještaja. Rezultat su provjera matematičke ispravnosti obračuna. Na primjer, kod prijenosa marže u realiziranoj trgovačkoj robi, pogrešno obračunat postotak marže u zalihama robe se odražava na rashode od prodate trgovačke robe obračunskog razdoblja. U konkretnom slučaju matematički dokaz je potvrda o ispravnosti vrednovanja rashoda. DOKUMENTACIJA kao revizijski dokaz važi za pouzdan dokaz tvrdnji koja se ispituje. Ovi dokazi mogu sadržavati interne dokumente klijenta revizije ili dobivene dokumente od eksternih izvora. Interni se smatraju manje pouzdanim. ISKAZI ZAPOSLENIH prikupljeni u svrhu revizijskog dokaza su manje pouzdani jer su pod sumnjom pristranosti. Primjer ovog dokaza su Izjave menadžmenta i Zabilješke uz financijska izvješća završnog računa. 31 MEĐUSOBNI ODNOSI PODATAKA su revizijski dokazi koji se prikupljaju analitičkim postupcima. Bilo da se radi o financijskim ili nefinancijskim podacima, njihovi odnosi i usporedba se vrše radi spoznaja o trendu. Financijska racia dobivena analitičkim postupcima mogu usmjeravati revizora u njegovim aktivnostima u revidiranju financijskih izvještaja. 4. TVRDNJE ZA DOKAZIVANJE U REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Revizor od aktivnosti u reviziji očekuje dovoljno dokaza da bi mogao izraziti ispravno mišljenje o tvrdnjama u financijskim izvještajima. Zato složeni postupak revizije financijskih izvještaja dekomponira na tri postupanja: 1. financijske izvještaje razlaže na izvještajne stavke, 2. knjiženja obračunskog razdoblja razlaže na poslovne transakcije i 3. fokusira se na tvrdnje svake pozicije financijskog izvještaja. Tvrdnje koje revizor ispituje su izjave menadžmenta o poslovnim transakcijama predmetnog obračunskog razdoblja i njihovim učincima na vrijednost izvještajnih pozicija. Temeljne tvrdnje koje revizor ispituje u reviziji financijskih izvještaja su: - tvrdnja o postojanju transakcija i stanja knjigovodstvenih računa, - tvrdnja o obuhvatnosti (kompletnosti) transakcija, njihovog praćenja i evidentiranja, - tvrdnja o ispravnom vrednovanju i alokaciji poslovnih promjena, - tvrdnja o vlasništvu nad imovinom (materijalnom i nematerijalnom), - tvrdnja o ispravnosti izvještavanja u financijskim izvještajima i objavama uz izvještaje. Tvrdnja o postojanju kod testiranja transakcija znači da se evidentirana transakcija zaista desila i ispravno dokumentirano zabilježila, a dokument proknjižio u knjigovodstvu te je saldo knjigovodstvenog računa opravdan. Tvrdnja o kompletnosti kazuje da su obuhvaćene sve nastale poslovne transakcije i dokumentacija ima sve priloge te je kao takva evidentirana u knjigovodstvu. Tvrdnja o ocjeni i alokaciji podrazumijeva ispravno evidentiranje nastalih poslovnih transakcija: - svaka transakcija pravilno vrednovana, broj: 06/13 32 REVIZIJA - poslovne promjene knjižene na odgovarajuća knjigovodstvena konta, - promjene proknjižene po akrualnoj metodi. Tvrdnje o pravima i obvezi se odnose na raspolaganje imovinom poduzeća, materijalnom i nematerijalnom, sukladno imanju ovlasti za to. Na primjer, vlasnici udjela u društvu ograničene odgovornosti imaju pravo na ostvarenu dobit ako su zakonski vlasnici gospodarskog društva, što dokazuju Rješenjem suda o registraciji tog društva. Tvrdnja o ispravnosti objavljivanja informacija podrazumijeva da su poslovne transakcije predmetnog obračunskog razdoblja ispravno evidentirane na odgovarajuća knjigovodstvena konta važećeg kontnog plana, konta ispravno sintetizirana i vrijednost identično prenesena na odgovarajuću poziciju financijskog izvještaja. Revizor u reviziji provjerava transakcije i salda na knjigovodstvenim računima glavne knjige. Međutim, revizor ne provjerava sve nastale transakcije i saldo svakog računa, već kombinira aktivnosti po profesionalnoj prosudbi u nastojanju prikupiti što više kvalitetnih dokaza o tvrdnji koju ispituje. Za tvrdnje financijskih izvještaja odgovoran je menadžment poduzeća, a za izraženo mišljenje o tvrdnjama financijskih izvještaja sažeto u revizorskom izvještaju, odgovoran je revizor. 5. PRIKUPLJANJE DOKAZA U REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA Revizijski dokazi sadrže informacije pribavljene iz više različitih izvora. „Revizijski su dokazi kumulativni po prirodi te su primarno pribavljeni iz revizijskih postupaka provođenih tijekom obavljanja revizije.“9 U reviziji financijskih izvještaja, u programu revizije se određuju metode testiranja za provjeru svake tvrdnje menadžmenta, prezentirane u financijskim izvještajima. Svaka bilančna pozicija ima svoje tvrdnje. Na primjer, na poziciji stalnih sredstava u bilanci stanja su tvrdnje o stalnim sredstvima: postojanju, pravu, vrednovanju i objavljivanju. Na pozicijama rashoda u bilanci uspjeha su tvrdnje o rashodima određenog vremenskog razdoblja: događanju, potpunosti, alokaciji, pravu i obvezi. Revizija ispituje istinitost ovih tvrdnji različitim revizijskim postupcima. Rezultati ovih postupaka se dokumentiraju i oblikuju u revizijski dokaz koji potvrđuje ili osporava valjanost tvrdnje koja se revidira. 9. Ibidem, MRevS 500., točka A2. broj: 06/13 srpanj 2013. “Tehnike revizije predstavljaju metode koje revizori koriste da bi prikupili dokaze”.10 U primjeni je više metoda pribavljanja potrebnih revizijskih dokaza, a “mogu se klasificirati u 10 osnovnih tehnika koje sačinjavaju osnovu izrade programa revizije: 1. fizičko ispitivanje; 2. konfirmacija; 3. postupak s dokumentima; 4. praćenje evidencije dokumenta; 5. ponavljanje aktivnosti; 6. promatranje; 7. usuglašavanje; 8. istraga; 9. inspekcija; 10. analitičke procedure.” 11 U praksi se najčešće primjenjuju: promatranje, inspekcija, konfirmacija salda i analitički postupci. Iz tog razloga ove metode su izdvojene za predstavljanje. a) Promatranje kao revizijska aktivnost na prikupljanju dokaza podrazumijeva vizualnu nazočnost revizora provedbi poslovnog događaja koji se revidira. Revizijska metoda promatranja dolazi do izražaja kod popisa klijentove imovine na kraju poslovne godine, kome revizor prisustvuje da bi mogao izraziti pozitivno mišljenje u izvještaju. b) Inspekcija u funkciji prikupljanja revizijskih dokaza podrazumijeva provjeru klijentove dokumentacije: vjerodostojnost, ispravnost sastavljanja, potpunost, ažurnost s nastalim događajem kojeg svjedoči, udovoljenje propisanom sadržaju dokumenta i druge značajke. Inspekcija se primjenjuje i u prikupljanju dokaza o usklađenosti analitičkih evidencija s glavnom knjigom i usklađenosti stanja glavne knjige s izvješćem na bilančnoj poziciji. U inspekciji se razlikuju tracing i vouching pristup. Prvi za polazište ima dokument, a provjera se vrši u smjeru od izvora k odredištu, odnosno od mjesta nastanka dokumenta ka proknjiženom iznosu na kontima glavne knjige. Drugi pristup za polazište ima stavku dokumenta, knjigovodstveno evidentiranu u poslovne knjige, a provjera se vrši u smjeru podloge za njeno evidentiranje. c) Konfirmacija salda je revizijski postupak na provjeri salda na kontima glavne knjige klijenta revizije, sa saldom istih knjigovodstvenih računa njegovih komitenata (kupaca, dobavljača). Konfirmacija se provodi u formi pismenog zahtjeva, a 10. Stanišić,M.: Metodologija Singidunum,Beograd,2009. p.16. 11. Ibidem, p.16. revizije,Univerzitet srpanj 2013. REVIZIJA može biti formulirana kao pozitivna ili negativna, ovisno o zauzetom stavu revizora za povrat poslanih zahtjeva. d) Analitički postupci u funkciji prikupljanja revizijskih dokaza su procedure istraživanja odnosa među podacima u vremenu (analiza trenda), usporedbe odnosa vrijednosnih iskaza na pozicijama financijskih izvještaja (racio analiza) i provjere stanja knjigovodstvenih računa na temelju nefinancijskih podataka (testovi logičnosti). 6. POVEZANOST REVIZIJSKIH DOKAZA S TVRDNJAMA ZA DOKAZIVANJE I METODAMA PRIKUPLJANJA Nakon predstavljanja vrsta revizijskih dokaza, tvrdnji koje se njima dokazuju i metoda za prikupljanje revizijskih dokaza u reviziji financijskih izvještaja, pažnja je usmjerena spoznajama o njihovoj povezanosti. Revizijska literatura i revizijska praksa upućuju na znatno veći broj primjenljivih metoda za prikupljanje dokaza. Nastojanje revizora je prikupiti dobar revizijski dokaz, sadržajno obilat kvalitetnim obilježjima. Da bi to ostvario, revizor primjenjuje metodu koja će rezultirati relevantnim dokazima za tvrdnju koju revidira. U ovom radu o povezanosti: dokaza, tvrdnji i metoda prikupljanja, pozornost je fokusirana na vrste dokaza i metode prikupljanja predstavljene u ovom radu, a spoznaje su slikovno zabilježene u nastavku kazivanja. Slika 1. > Povezanost revizijskih dokaza, tvrdnji koje se dokazuju i revizijskih metoda Izvor: Kreacija autora Kao što igrač Rubikovom kockom nastoji posložiti elemente u ispravno rješenje, tako revizor nastoji dokaz, tvrdnju i metodu dovesti u vezu koja bi rezultirala izražavanjem mišljenja najbližem potpunoj sigurnosti. Dozu nesigurnosti pravda prihvaćenim revizijskim rizikom. 33 Za revidirati ispravnost tvrdnje potreban je adekvatan dokaz tvrdnji, a prikupiti takav dokaz moguće je adekvatnom metodom. Znači da su određenoj tvrdnji primjereni određeni dokazi, a dokazima primjerene određene metode prikupljanja. U nastavku to je slikovno predstavljeno elementima pokazane Rubikove kocke. Komentar o slikama je dan primjerima iz revizijske prakse. Izvor: Kreacija autora Tvrdnje o postojanju trgovačke robe na zalihi, najjači dokaz je fizički dokaz, koji se pribavlja metodom promatranja koja se provodi osobnom nazočnošću revizora popisu robe na kraju poslovne godine za koju se revidiraju financijski izvještaji. Ispitivanju tvrdnje o potpunosti knjigovodstvene isprave - izlazne fakture za robu iz veleprodaje, najučinkovitije je pristupiti metodom inspekcije kontrolirajući kompletan sadržaj izlazne fakture, to jest fakturu i sve obvezne priloge. Izvor: Kreacija autora Revidiranju tvrdnje o postojanju salda na knjigovodstvenom računu potraživanja, pouzdano je prići metodom konfirmacije salda sa kupcem, što za dokaz ima pismeni iskaz treće osobe o saldu računa potraživanja (konfirmaciju). Je li dugotrajna materijalna imovina ispravno vrednovana, ovisi i o obračunanom amortizacijskom trošku. Zato revizor provjerava ispravnost obračuna amortizacije, za što je najprikladnija metoda ponavljanja aktivnosti koja rezultira matematičkim dokazom ispravnosti ili nepravilnosti obračuna. Analitički postupci su primjenjivi u svim fazama revizije financijskih izvještaja. Njima se pribavljaju dokazi međusobnih odnosa podataka i prati trend pojave u duljem vremenu. Analizom trenda mogu se predvidjeti stanja u narednim razdobljima poslovanja. broj: 06/13 REVIZIJA 34 Izvor: Kreacija autora Na temelju spoznaja predočenih u ovom radu, mogu se izvoditi moguće valjane kombinacije dokaza i tvrdnji. Neke tvrdnje mogu se dokazati s više dokaza. Na primjer, tvrdnja o vrednovanju može imati dokaz: dokument, matematički dokaz i konfirmaciju. Također je moguće tvrdnju o pravima i obvezama revidirati metodama: ispitivanja, konfirmacijom i inspekcijom interne dokumentacije klijenta revizije. Kod odluke o “miksu” tvrdnje, dokaza i metode, prednost treba dati opciji koja će proizvesti revizijski dokaz s većom dokaznom snagom. 7. ZAKLJUČAK Različite su potrebe gospodarskih društava za revizijom financijskih izvještaja: udovoljenje zakonskoj obvezi, pouzdan dokaz o rezultatima poslovanja i informacionoj podlozi planovima aktivnosti i ostvarenja, za apliciranje financijskim potporama, za potrebe investicionih programa i ostale potrebe. Naručioci revizije - klijenti revizorskih društava, revizijski izvještaj vide kao rješenje navedenim potrebama. Očita je odgovornost revizora za izraženo mišljenje o objektivnosti izvještavanja i fer vrednovanja na pozicijama financijskih izvještaja. Izražavanje mišljenja, neadekvatnog stvarnom stanju, može ostvariti negativne poslje- broj: 06/13 srpanj 2013. dice koje se teško ili nikako daju ispraviti. Zato revizor s oprezom i „budnim“ skepticizmom obavlja revizorski posao. Aktivnostima iz programa revizije, revizor prikuplja dokaze kojima sužava prostor skepticizmu u ispravnost računovodstvenog postupanja i financijskog izvještavanja. Revizor svaku tvrdnju testira odgovarajućom metodom da bi pribavio relevantne dokaze za ocjenu tvrdnji menadžmenta. Revizijska literatura naučava a revizijska praksa primjenjuje više revizijskih metoda za provođenje kontrolnih i supstantivnih testiranja. Vođen profesionalnom prosudbom, revizor se opredjeljuje za najprimjereniji „mix“: tvrdnje, dokaza i metode, koji će rezultirati najuvjerljivijim dokazom. Ocjena svake tvrdnje ima utjecaj na ocjenu cjelokupnog financijskog izvještavanja i na izražavanje mišljenja u revizorskom izvještaju. Količina revizijskih dokaza ovisi o riziku kog je revizor prihvatio u reviziji i kvalitetu dokaznog materijala: relevantnosti i pouzdanosti. LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. Međunarodni revizijski standardi SRR FBIH, dostupno na: http://www.srr-fbih.org/ pdf/2012/05/1_MRevS.pdf (13.03.2013.) Stanišić, M.: Metodologija revizije, Univerzitet Singidunum,Beograd,2009. Tušek, B.et al.: Revizija podrška poslovnom upravljanju, Revicon, Sarajevo,2006. Zelenika, R: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, četvrto izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Ekonomski fakultet Univerzitet u Ljubljani, Rijeka, 2000. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, Službene novine FBiH, 2009.,83. srpanj 2013. javne financije 35 Maja Bubalo, dipl. oec. NOVI NAČIN OPOREZIVANJA USLUGA U GRAĐEVINSKOJ DJELATNOSTI NAKON ULASKA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU 1. UVOD Republika Hrvatska postala je 01. srpnja 2013. punopravna članica Europske Unije odnosno dio jedinstvenog europskog tržišta sačinjenog od 28 država članica na čijem se tržištu, među ostalim, primjenjuju usklađeni propisi vezani uz oporezivanje porezom na dodanu vrijednost (dalje: PDV) implementirani u nacionalna zakonodavstva država članica temeljem Direktive Vijeća 2006/112/ EZ (dalje: Direktiva Vijeća). U skladu s time je na sjednici hrvatskog sabora, dana 14. lipnja 2013., usvojen Zakon o porezu na dodanu vrijednost (dalje: Zakon), koji je također usklađen s pravnom stečevinom Europske unije te je isti objavljen u Narodnim novinama broj 73 iz 2013. godine (dalje: Zakon). Navedenim Zakonom propisani su mnogi noviteti, osobito u pogledu oporezivanja transakcija na zajedničkom tržištu Europske unije. Naime, pri prijenosu dobara između Hrvatske i drugih država članica više neće biti carinske kontrole, stoga će dosadašnji pojam uvoza, pri trgovini na zajedničkom tržištu, zamijeniti pojam „stjecanje dobara“, a redovni porezni obveznici neće biti obvezni uplaćivati PDV pri stjecanju dobara, već će svoju poreznu obvezu iskazati kroz prijavu PDV-a te u istom obračunskom razdoblju izvršiti i odbitak pretporeza po navedenoj transakciji. Iz navedenog je razvidno da će obveza PDV-a temeljem navedene transakcije poreznog obveznika biti nula. Također, kod primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica porezna obveza će sa stranog poreznog obveznika prelaziti na domaćeg poreznog obveznika ili osobu koja nije redovni porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, koji će metodom obrnutog zaduživanja obračunati PDV. Navedena metoda obračuna PDV-a se na zajedničkom tržištu EU uobičajeno naziva „reverse charge“. Međutim, u određenim slučajevima, sukladno Zakonu, prijenos porezne obveze vršit će se i kod transakcija između dva domaća porezna obveznika. Navedeno će se, među ostalim, provoditi i kod usluga u građevinarstvu. U nastavku članka bit će opširnije pojašnjeno o kojim uslugama se konkretno radi te na koji način će se primjenjivati naprijed navedena metoda. 2. TEMELJNE NAČELA 2.1. Definiranje poreznog obveznika Kako bi mogli razumjeti u kojem slučaju i tko će obračunavati PDV metodom prijenosa porezne obveze potrebno je razumjeti temeljna načela Zakona o definiranju poreznog obveznika. Članak 6. Zakona definira poreznog obveznika kao svaku osobu koja samostalno obavlja bilo koju gospo- broj: 06/13 36 javne financije darsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti te, za potrebe PDV-a, definira gospodarsku djelatnost kao svaku djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja, ali i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Preduvjet da se gospodarska djelatnost obavlja “samostalno” isključuje iz PDV-a zaposlene i druge osobe, ukoliko su one vezane za poslodavca ugovorom o radu ili bilo kakvim drugim zakonskim obvezama na temelju kojih nastaje odnos između poslodavca i posloprimca u pogledu uvjeta rada, naknada i odgovornosti poslodavca. Obzirom na navedeno razvidno je da kada bilo koja osoba samostalno obavlja neku gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultate te djelatnosti, ta osoba će se smatrati poreznim obveznikom. Navedeno znači da porezni obveznik može biti bilo koja osoba bez obzira na njeno formalno ustrojstvo, pa čak i fizička osoba ukoliko ta osoba obavlja samostalno neku djelatnost koja će se smatrati gospodarskom djelatnosti prema odredbama Zakona o PDV-u. Bitno je napomenuti da se ulaskom Republike Hrvatske na zajedničko tržište Europske unije pojam „porezni obveznik“ mora razmatrati na jedan univerzalni način jer će se poreznim obveznikom u Republici Hrvatskoj smatrati i strani porezni obveznik koji u tuzemstvu obavlja isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza, stječe dobra unutar Europske unije u tuzemstvu ili uvozi dobra. Kao porezni obveznici izuzeta su samo javnopravna tijela u odnosu na djelatnosti koje obavljaju na temelju javnih ovlasti. Međutim, Dodatkom I. Zakona propisan je niz djelatnosti u pogledu kojih će se ta tijela u svakom slučaju smatrati poreznim obveznicima. 2.2. Predmet oporezivanja Predmet oporezivanja prema novom Zakonu PDV-om je isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik, zatim obavljanje usluga u tu- broj: 06/13 srpanj 2013. zemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav te uvoz dobara1. Kroz novi Zakon o PDV-u često se naglašava izraz „porezni obveznik koji djeluje kao takav“ što bi ustvari trebalo značiti da porezni obveznik obavlja transakcije u okviru svoje gospodarske djelatnosti. Zakonom se definira i isporuka dobara kao prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, a obavljanje usluga kao svaka transakcija koja se, sukladno Zakonu, ne smatra isporukom dobara. Potrebno je također napomenuti da su Zakonom propisane iznimke u pogledu plaćanja PDV-a pri stjecanju pa će kod stjecanja novih prijevoznih sredstava PDV plaćati svi stjecatelji, dakle, porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik, a u slučaju proizvoda koji podliježu trošarinama, ako se trošarina na stjecanje unutar Europske unije obračunava u RH u skladu sa propisima koji uređuju trošarine, PDV će plaćati porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja. 2.3. Sjedište poreznog obveznika Uobičajeni način razmatranja sjedišta odnosno poslovne jedinice kao i prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika će se ulaskom u Europsku uniju morati razmatrati na način kako je to propisano provedbenom Uredbom Vijeća (EU) 282/2011. Naime, kada navedeni pojmovi razmatraju u smislu i za potrebe PDV-a, u skladu s odredbama provedbene Uredbe Vijeća, morat će se tumačiti na način da je mjesto u kojem je porezni obveznik osnovao svoju poslovnu djelatnost ono mjesto u kojem se obavljaju funkcije središnje uprave tog poslovnog subjekta. Da bi se odredilo to mjesto u obzir se uzima mjesto na kojem se donose najvažnije odluke o općem upravljanju poslovnim subjektom, mjesto sjedišta tog poslovnog subjekta i mjesto u kojem se sastaje uprava tog poslovnog subjekta. Međutim, kada temeljem navedenih kriterija nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje je mjesto osnivanja poslovnog subjekta, smatrat će se da je to mjesto ono u kojem se donose odluke o općem upravljanju poslovnim subjektom. U svakom slučaju, prema 1. Članak 4. stavak 1. Zakona srpanj 2013. javne financije odredbama Uredbe samo postojanje poštanske adrese neće se moći smatrati mjestom osnivanja poreznog obveznika, već će se smatrati da porezni obveznik ima sjedište tamo gdje taj porezni obveznik ima poslovanje koje u dostatnom smislu ima obilježje trajnosti te ima odgovarajuću strukturu u smislu tehničkih i ljudskih resursa koji mu omogućuju obavljanje isporuka odnosno primanje i korištenje usluga za njegove potrebe2. 3. NOVE ODREDBE ZAKONA U VEZI OPOREZIVANJA NEKRETNINA Zakonom su propisane odredbe o oporezivanju nekretnina koje se bitno razlikuju od dosadašnjeg načina oporezivanja. Naime,odredbama članka 40. stavak 1. točka j. i k. novog Zakona propisano je porezno oslobođenje za isporuku građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od 2 godine. Za potrebe PDV-a građevina se definira kao objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta, također će biti oslobođena PDV-a. Nadalje, odredbama članka 40. stavka 4. Zakona propisana je i mogućnost izbora za oporezivanje kod isporuke nekretnina pa će porezni obveznik imati pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u stavku 1. točkama j. i k. članka 40. Zakona, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza moći će se primijeniti u trenutku isporuke, o čemu će isporučitelj i kupac morati izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave. Međutim, odredbe članka 40. stavak 1. točke j) i k) i stavka 4. Zakona stupaju na snagu tek 1. siječnja 2015. godine3. Vezano uz navedeno u prijelaznim odredbama odnosno u članku 135. Zakona propisana je odredba u skladu s kojom se PDV neće plaćati na nekretnine koje su do dana 31. prosinca 1997. godine izgrađene (gotove - dovršene), isporučene ili plaćene i na koje se obračunava porez na promet nekretnina u smislu odredbe članka 25. Zakona o porezu na promet nekretnina te na ispo2. Članak 10. Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 3. Članak 143. stavak 2. Zakona 37 ruku poljoprivrednog zemljišta i građevinskog zemljišta sa ili bez građevine na njemu. Članak 135. Zakona prestaje važiti 1. siječnja 2015. godine. Što se tiče definiranja pojma građevine za potrebe PDV-a potrebno je razmotriti i odredbe posebnih propisa vezanih uz građevine4, prema kojima se „građevine“ definiraju kao objekti povezani s tlom za koje se obavljaju građevinski radovi, napravljeni od građevinskih materijala i gotovih proizvoda za ugradnju. Građevine se nadalje dijele na dva osnovna područja - “zgrade” i “ostale građevine”. Pri tome se zgrade dijele na stambene i nestambene, „ostale građevine“ se definiraju kao građevine koje nisu zgrade, npr. ceste, mostovi, željezničke pruge, zrakoplovne staze, magistralni i gradski (lokalni) cjevovodi, električni i telekomunikacijski vodovi, brane, luke, različiti objekti za rudarstvo, prerađivačku industriju, elektrane i sl. Temeljem navedenog razvidno je da su odredbe Zakona o PDV-u u skladu i sa propisima u građevinarstvu. 4. PRIJENOS POREZNE OBVEZE ZA GRAĐEVINSKE USLUGE U RH U skladu sa Zakonom, PDV mora plaćati svaki porezni obveznik koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga, osim kada je, u skladu s odredbama članka 75. Zakona, PDV obvezna plaćati druga osoba. Sukladno navedenom, a prema odredbama članka 75. stavka 3. Zakona, porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj bit će obvezan platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke: a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge, b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija, c) isporuka nekretnina, prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) Zakona, ako se ispo4. Klasifikacija vrsta građevina - KVG i Metodološke upute za mjesečni i tromjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/M, GRAĐ-21/M/OBRT, GRAĐ-21/3M), Narodne novine br.: 11 / 1998 - 29.01.1998, broj: 06/13 38 javne financije ručitelj odlučio za oporezivanje u skladu s člankom 40. stavkom 4. Zakona, d) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe, e) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. U vezi navedenog svakako treba imati u vidu da se točka c) navedenog članka Zakona može primjenjivati tek od 01. siječnja 2015. godine. Porezni obveznik mora obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja definiranog u odredbama članka 84. stavka 2. i 3. Zakona, kao i sve osobe navedene u članku 75. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona5. Međutim, smatrat će se da je PDV u smislu članka 75. stavka 1. točaka 3., 6. i 7. te članka 75. stavaka 2. i 3. Zakona plaćen ako je u prijavi PDVa iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a. U situaciji kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV, isporučitelj u računu mora naznačiti da se radi o prijenosu porezne obveze ili navesti engleski izraz „reverse charge“.6 Obzirom na navedeno, razvidno je da će se u isporukama u građevinskoj djelatnosti isporučitelj biti oslobođen plaćanja PDV-a, a primatelj obvezan obračunati odnosno platiti PDV. Međutim, primatelj usluga će od obračunatog PDV koji će biti iskazan u poreznoj prijavi odbiti isti iznos kao pretporez tako da će u konačnici njegova obveza temeljem navedene transakcije biti nula. Pri tome svakako treba voditi brigu o ograničenjima prava na odbitak pretporeza ako će građevina koja se gradi biti namijenjena za poslovne i neposlovne svrhe poreznog obveznika te je potrebno voditi brigu i o tome jesu li ispunjeni svi ostali Zakonom propisani uvjeti kako bi se ostvarilo pravo na odbitak. 4.1.Prijenos porezne obveze za građevinske usluge koje obavi strani porezni obveznik U naprijed navedenom izlaganju opisan je postupak prijenosa porezne obveze za usluge u građevinarstvu koje se obavljaju između dva domaća 5. Članak 76. Zakona 6. Članak 79. Zakona broj: 06/13 srpanj 2013. porena obveznika. Međutim, Zakonom je propisana i odredba članka 75. stavak 2. koja je također propisana Direktivom Vijeća kao mogućnost te se implementira u nacionalne zakone država članica kako bi se izbjegla registracija stranih poreznih obveznika na njihovom području, a obveza plaćanja poreza prenijela na domaćeg poreznog obveznika. U vezi s navedenim prijenosom porezne obveze, a u pogledu usluga vezanih uz nekretnine, PDV će plaćati hrvatski porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kada im oporezive usluge u RH obavi porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Primjer 1. Društvo za projektiranje koje je redovni porezni obveznik u Republici Hrvatskoj naručuje izradu idejnog rješenja za izgradnju zgrade u Zagrebu od poreznog obveznika iz Italije. U skladu sa Zakonom,riječ je o usluzi vezanoj uz nekretninu koja je prema osnovnom načelu za oporezivanje usluga vezanih uz nekretnine oporeziva u RH. Načelno bi se stoga porezni obveznik iz Italije koji pruža uslugu vezanu uz nekretninu u RH bio obvezan registrirati u RH i platiti PDV na obavljenu uslugu. Međutim, zbog implementiranja mogućnosti za prijenos porezne obveze iz Direktive Vijeća u članak 75. stavak 2. Zakona, u konkretnom slučaju porezni obveznik iz Italije neće se morati registrirati za potrebe PDV-a u tuzemstvu i neće plaćati PDV, već će prijenosom porezne obveze PDV plaćati društvo za projektiranje, porezni obveznik iz Republike Hrvatske. 5. PRIMJENA ODREDBI ZAKONA O PRIJENOSU POREZNE OBVEZE Odredbe članka 75. stavak 3. Zakona pružaju jedan široki obuhvat u vezi građevinskih usluga,stoga porezne obveznike koji će primjenjivati navedene odredbe Zakona svakako zanimaju detaljnija tumačenja navedenih usluga. U vrijeme pisanja ovog članka nije bio objavljen Pravilnik o PDV-u međutim, obzirom da je Zakonom propisana obveza objašnjenja navedenih odredbi u Pravilniku, one će zasigurno biti detaljnije pojašnjene putem Pravilnika. Općenito, u državama članicama EU navedene usluge se odnose na sve usluge vezane uz gradnju, od projektiranja, izgradnje, rušenja, uklanjanja, renoviranja, završnih radova u graditeljstvu i slično pa sve do usluga zaštitara. srpanj 2013. javne financije Zanimljivo je da je Europski sud pravde, u slučaju broj C-395/11 donio presudu da se pojam „construction work“ iz članka 199. Direktive kojim je i propisana mogućnost prijenosa porezne obveze za usluge u gradnji između dva domaća porezna obveznika, odnose ujedno i na dobra i na usluge u građevini. Primjer 2. Porezni obveznik, investitorA iz Splita, gradi poslovni objekt u Splitu te sklapa ugovor sa društvom za projektiranje B iz Zagreba za izradu projektne dokumentacije. Nadalje, investitor A sklapa ugovor s društvom C iz Splita te ga angažira kao glavnog izvođača radova. Izvođač C iz Splita je redovni porezni obveznik u Republici Hrvatskoj te je po ugovoru dobilo nalog za izvršenje svih građevinskih radova. Obzirom na navedeno izvođač C naručio je od društva D obavljanje usluga iskopa i pripreme terena, od poreznog obveznika E instalacijske radove te poreznog obveznika F završne građevinske radove. U navedenom primjeru opisan je slučaj u kojem će se primjenjivati prijenos porezne obveze. Naime, pri izgradnji poslovnog objekta u konkretnom slučaju dio usluga vezanih uz gradnju građevinskog objekta (projektantske usluge, usluge glavnog izvođača) će biti obavljene investitoru, a ostale navedene usluge će obaviti podizvođači koji sklapaju ugovor sa glavnim izvođačem. Stoga će se sve usluge opisane u navedenom primjeru smatrati građevinskim uslugama za koje će porezni obveznik biti obvezan platiti PDV. U skladu s time, društvo A iz Splita bit će obvezno obračunati PDV temeljem prijenosa porezne obveze za usluge koje mu je obavilo društvo B iz Zagreba te društvo C iz Splita. Isto tako, društvo C bit će obvezno obračunati PDV na usluge koje su mu obavili podizvođači, društva D, E i F za obavljene usluge zemljanih, instalacijskih i završnih građevinskih radova. Kod ispostavljanja računa društvo koje je obavilo uslugu koja je oslobođena PDVa mora na računu navesti „prijenos porezne obveze“ ili engleski izraz „reverse charge“ pri čemu će porezni obveznik primatelj usluge obračunati PDV kroz poreznu prijavu odnosno od obračunatog PDV koji će biti iskazan u poreznoj prijavi isti iznos odbit će kao pretporez, tako da će u konačnici njegova obveza temeljem navedene transakcije biti nula. Obzirom da je navedeni primjer opisan na način kako se to primjenjuje u državama čla- 39 nicama EU potrebno napomenuti da sve navedene usluge nisu detaljno propisane Zakonom o PDV-u, stoga će za precizne odredbe o tome koje će se sve usluge smatrati uslugama iz članka 75. st. 3. točka a. Zakona biti potrebno pričekati objavu Pravilnika. U pogledu navedenog, potrebno je razmotriti i odredbe propisa koji uređuju građevinsku djelatnost. Naime, u Republici Hrvatskoj postoji niz propisa iz područja gradnje kojima se uređuju uvjeti obavljanja građevinske djelatnosti. Primjerice, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) propisano je da se gradnjom smatra projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina. Također, navedenim Zakonom je definirano građenje kao „izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina“. Obzirom da Zakon o prostornom uređenju i gradnji propisuje i tko su sudionici u gradnji (investitor,projektant, revident, izvođač i nadzorni inženjer) razvidno je da usluge koje pružaju navedene osobe smatraju uslugama u gradnji. Potrebno je također imati u vidu i povezanost isporuka navedenih u članku 75. stavku 2. Zakona kojim se propisuje prijenos porezne obveze kod isporuka rabljenog materijala sa uslugama u gradnji. Naime, kod obavljanja građevinskih radova, primjerice rušenja starih objekata, izvođač odnosno investitor (ovisno o njihovim ugovornim odnosima) dolaze u posjed rabljenog materijala, primjerice željeza, bakra, i ostalog otpada koji daju na zbrinjavanje ili prodaju ovlaštenim otkupljivačima. Direktiva Vijeća, u Dodatku VI., nudi izbor isporuka koje na koje se može primijeniti naprijed navedeni članak Zakona. To su naime: 1. Isporuka željeznog i neželjeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih materijala, uključujući poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili taljenja željeza ili neželjeznih metala i njihovih slitina; 2. isporuka željeznih i neželjeznih poluobrađenih proizvoda, te određene s time povezane usluge obrade; 3. isporuka ostataka i drugog reciklažnog materijala koji se sastoji od željeza i neželjeznih metala, njihovih slitina, troske, pepela, kamenca i industrijskih ostataka koji sadrže metale broj: 06/13 40 javne financije i njihove slitine, te pružanje usluga sortiranja, rezanja, usitnjavanja i prešanja tih proizvoda; 4. isporuka, i određene usluge obrade, željeznog i neželjeznog otpada, strugotina, lomljenog željeza, te rabljenog i reciklažnog materijala koji sadrži krhotine, staklo, papir, karton i ljepenku, krpe, kosti, kožu, umjetnu kožu, pergament, sirove kože i krzna, tetive i ligamente, špagu, užad, konopce, kablove, gumu i plastiku; 5. isporuka materijala iz Dodatka nakon obrade u vidu čišćenja, poliranja, sortiranja, rezanja, usitnjavanja, prešanja ili lijevanja u poluge; 6. isporuka metalnih otpadaka koji nastaju kod obrade sirovina. Međutim, kao što je ranije navedeno, za opširnije informacije o navedenim isporukama će također biti potrebno pričekati odredbe Pravilnika. Primjer 3. Fizičke osobe prodaju metalni otpad ovlaštenom otkupljivaču koji je redovni porezni obveznik u RH. Otkupljivač metalnog otpada prodaje navedenu sekundarnu sirovinu drugom poreznom obvezniku iz RH koji se bavi preradom iste. Obzirom da se navedena isporuka ubraja u isporuke za koje se primjenjuje prijenos porezne obveze, isporučitelj, ovlašteni otkupljivač, pri is- broj: 06/13 srpanj 2013. poruci metalnog otpada neće biti obvezan zaračunati PDV, već će prerađivač navedenog otpada temeljem prijenosa porezne obveze obračunati PDV te ga na naprijed navedeni način obračunati putem svoje porezne prijave. 6. ZAKLJUČAK Države članice Europske unije, pa tako i Republika Hrvatska, propisuju naprijed navedene odredbe o prijenosu porezne obveze kako bi se zaštitile od poreznih prijevara koje se često događaju kod obavljanja usluga odnosno isporuka u navedenim djelatnostima. Propisivanjem navedenih odredbi izbjegava se registracija stranih poreznih obveznika za potrebe PDV-a jer bi u slučaju neplaćanja PDV-a bilo teško provesti naplatu. Također, u pogledu prijenosa porezne obveze između domaćih poreznih obveznika izbjegava se već ustaljeno stanje u kojem zbog neplaćanja od strane naručitelja radova, porezni obveznik pružatelj usluge uslijed smanjene likvidnosti nije u mogućnosti podmirivati svoja porezna dugovanja. Novi način oporezivanja građevinskih usluga stoga će predstavljati veliko porezno rasterećenje za sudionike u gradnji, a posljedično i sigurnije prihode od PDV-a u građevinskoj djelatnosti. srpanj 2013. javne financije 41 Frano Dogan, dipl. oec. OPOREZIVANJE PRIVREMENOG UVOZA NA TEMELJU UGOVORA O NAJMU Ugovorom o najmu između domaće osobe i strane pravne ili fizičke osobe zaključuje se trgovački posao, pri čemu je bitno da će najmodavac isporučiti najmoprimcu dobro što je predmet ugovora radi uporabe na određeno vrijeme, za što će se najmodavcu, u ugovorenim obrocima, isplatiti određena svota na ime najamnine. Uvjet je da ugovor o najmu predvidi rok do kojeg je najmoprimac obvezan predmet ugovora vratiti u inozemstvo i da dobro ostane u vlasništvu strane osobe sa sjedištem/prebivalištem izvan Bosne i Hercegovine. Primijenjeno na carinske okolnosti, riječ je o postupku privremenog uvoza dobara s djelomičnim oslobođenjem predviđenim odredbama članka 138. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), dalje u tekstu: Zakon. Može se postaviti pitanje je li oporezivanje najma prema carinskim propisima putem postupka privremenog uvoza dobara sukladan oporezivanju prema poreznim odredbama o oporezivanju usluge, na temelju vrijednosti naknade što je najmoprimac plaća najmodavcu u ugovorenim obrocima, s obzirom da porezni propisi razlikuju oporezivanje dobara od oporezivanje usluga. Prema članku 3. točka 2) Zakona o porezu na dodatnu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 9/05, 35/05 i 100/08) predmet oporezivanja porezom na dodatnu vrijednost (u daljem tekstu: PDV) je uvoz dobara u BiH. Prema članku 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) predmet oporezivanja je i unos dobara u carinsko područje BiH. Su- kladno tome, valja razlučiti unutar samih poreznih propisa kada je posrijedi isporuka dobara, a kada obavljena usluga. U carinskom postupku privremenog uvoza dobara carinsko tijelo obračunava PDV-e s obračunom carine prema carinskim propisima, kao da je PDV-e uvozna carinska pristojba, jer je to izrijekom navedeno u odredbi članka 63. stavka (2) Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Za obračun PDV-a propisano je jednako terećenje kao i za obračun carine -3 % za svaki mjesec ili dio mjeseca. Carinska osnovica za obračun u visini 3 % svota je što je se dobije primjenom carinske stope iz Carinske tarife, na carinsku vrijednost dobra (robe). Osnovica za obračun PDV-a, također u visini 3 %, je svota što je se dobije obračunavanjem PDV-a na poreznu osnovicu koju čini carinska vrijednost dobra uvećana za svotu plaćene carine. Dakle osnovica za obračunavanje obaju davanja temelji se na carinskim propisima odnosno na carinskoj vrijednosti dobra. To se može potvrditi doslovnim prenošenjem odredbi članka 139. stavak (1) Zakona: „ Svota uvoznih pristojbi koja se djelomično plaća na privremeno uvezenu robu, utvrđuje se u visini 3 % od svote uvoznih pristojbi koje bi se platile za robu kad bi se ona stavila u slobodan promet, na dan prihvaćanja prijave za privremeni uvoz, za svaki mjesec ili dio mjeseca za vrijeme dok je roba privremeno uvezena“. Iz prednjeg proizlazi da se svotu uvozne carine i PDV-a što je se plaća za robu u postupku privremenog uvoza s djelomičnim oslobođenjem od plaćanja uvozne pristojbe određuje za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojem je roba u postupku, u visini 3 % od svote što bi je se naplatilo da broj: 06/13 42 javne financije je za robu na dan prihvaćanja prijave za postupak privremenog uvoza bio odobren postupak stavljanja robe u slobodan promet. Obračun carinskog duga obavlja se po mjesecima, ovisno je li roba korištena za puni mjesec ili samo za dio mjeseca (nekoliko dana), pri čemu se mjesec dana ne smatra kalendarski mjesec, nego, sukladno članku 91. Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09), razdoblje od mjesec dana počinje od dana kada je roba stavljena u postupak, a završava se na isti dan sljedećeg mjeseca, primjerice ako je roba stavljena u privremeni uvoz 04. 05. 2013. godine razdoblje od mjesec dana završava 04. 06. 2013. godine. Ako je roba stavljena u postupak privremenog uvoza u razdoblju od 03.01.2013. godine do 05.05.2013. godine, svota carinskog duga u tom slučaju se obračunava i plaća za pet mjeseci, pošto je roba bila u postupku puna četiri mjeseca i dio petog mjeseca. Prema članku 39. stavak (6) Zakona o porezu na dodatnu vrijednost kod uvoza dobara PDV-e se obračunava i naplaćuje, prema carinskim propisima o obračunu carine i drugih pristojbi koji dospijevaju prilikom uvoza. Premda spomenuta odredba ne govori izravno o privremenom uvozu, to ne znači da se ista neće primijeniti u okolnostima kada se privremeni uvoz neće završiti uvozom nego izvozom i da se dobro neće oporezivati. Privremeni uvoz dobara u najam uz djelomično oslobođenje može završiti carinjenjem za domaću uporabu što s motrišta poreznog sustava znači uvoz, ali može završiti i izvozom, carinski rečeno ponovnim izvozom (izraz za stranu/carinsku/robu koja nije bh. roba koja se vraća u inozemstvo), što se prema poreznim propisima ne može smatrati uvozom, pa svakako ni predmetom oporezivanja sukladno odredbi članka 11. stavak (1) Zakona o porezu na dodatnu vrijednost koja glasi da se pod uvozom smatra svaki unos dobara u carinsko područje BiH. Dakle, carinu i PDV-e naplatit će se prema carinskoj vrijednosti za ono razdoblje dok je roba bila u statusu privremenog uvoza. U trenutku prihvaćanja uvozne carinske prijave radi carinjenja za domaću uporabu-stavljanje robe u slobodan promet, carinsko tijelo sukladno poreznim, a na temelju carinskih propisa zajedno s carinom obračunava i PDV-e. U okolnostima ponovnog izvoza, naplata carine i PDV-a obuhvatit će samo razdoblje privremenog uvoza, a PDV-e se obračunava kao da je predmet oporezivanja uvoz, premda se dobro broj: 06/13 srpanj 2013. izvozi. U kontekstu carinskog postupka privremenog uvoza uz djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi to znači kako je riječ o oslobođenju od plaćanja carine i PDV-a na neamortizirani dio vrijednosti. U ovom slučaju privremenog uvoza uz djelomično oslobođenje uvoz je nastao i tada će se obaviti uvozno carinjenje samo za „amortizirani“ dio vrijednosti tj. na preneseni dio vrijednosti dobra za kojeg se smatra da je vrijednosno uvezen, odnosno „vrijednosno odvlašćen“ od prethodnog vlasnika u korist korisnika odobrenja privremenog uvoza, pri čemu je dobro i dalje vlasništvo strane osobe-najmodavca. U slučaju da je dobro bilo u uporabi 24 mjeseca tada će se naplatiti 72% (24 mjeseca x 3%) od ukupne svote carinske i porezne obveze. U ovom slučaju „amortizacija“ nije računovodstvena kategorija koja se bazira na vijeku uporabe dobra, izabranoj politici otpisa, stopi amortizacije itd., nego znači otpis od pune carinske vrijednosti dijela carinske vrijednosti što pripada određenom razdoblju uporabe, na koji se carina i PDV-e obračunava i naplaćuje. Točnije rečeno „amortizacija“ znači otpis od ukupne svote carine i PDV-a što bi je se obračunalo i naplatilo da je roba bila uvezena za carinjenje, umjesto za privremeni uvoz. Prema prethodnom primjeru otpisujemo 72 % od ukupne svote carine i PDV-a radi naplate. Znači, s carinskog motrišta može se govoriti o amortiziranom i neamortiziranom razdoblju, s tim da je amortizirano razdoblje predmet carinjenja i oporezivanja, a drugi tek može postati preko carinjenja za domaću uporabu. U poreznim propisima o oslobođenju od plaćanja PDV-a, pri isporuci dobara u članku 30. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost se navodi da je ista oslobođena od plaćanja PDV-a u slučaju dobivanja odobrenja za određeni carinski postupak, a privremeni uvoz je jedan od tih postupaka. Ova odredba se odnosi samo na privremeni uvoz dobara uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine. Međutim, kako su predmet ugovora o najmu oprema, strojevi i slično, namijenjeni obavljanju registrirane djelatnosti, s kojima najmoprimac ima nakanu stjecati dobit, to se u slučaju najma dobra ne može raditi o privremenom uvozu uz potpuno oslobođenje, već o privremenom uvozu uz djelomično oslobođenje uz plaćanje pristojbi. Prema članku 7. stavak (2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost u slučaju kada se, prema ugovoru zaključenom sukladno Dodatku 1 spomenutog Pravilnika, promet klasi- srpanj 2013. javne financije ficira kao promet dobara, u svezi s obračunom porezne osnovice primjenjuju se taksativno nabrojana pravila pod: a), b), c) i d). Prema članku 8. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost prometom usluga, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti a koji ne čine promet dobara iz članka 4. - 7. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Znači, može se reći da se pod „obavljenom uslugom“ podrazumijeva sve ono što se ne smatra isporučenim dobrima, sukladno članku 4. - 7. spomenutog Zakona, u kojima između ostalog stoji da se isporukom dobra omogućuje kupcu raspolaganje dobrom kao vlasnikom istog. Pri ugovaranju najma, ugovara se privremena uporaba i s njim najmoprimac stječe pravo raspolaganja. Makar i bila predviđena kupoprodaja ugovorom o najmu, to ne znači da će se ona i provesti jer tada carinsko tijelo može čak i odbiti zahtjev za odobrenje privremenog uvoza, uz primjedbu da je riječ o fiktivnom ugovoru o najmu iza kojeg se krije nakana stjecanja pogodnosti odgode plaćanja, odnosno plaćanja u ratama. Članak 3. stavak (1). Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost koji glasi: „Isporukom dobara omogućava se prijenos prava raspolaganja na dobrima osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik“, propisuje da je omogućavanje raspolaganja dobrima pretežito činjenične naravi i obično je ali i ne nužno, u vezi s prijenosom vlasničkih prava s motrišta imovinsko-pravnih odnosa, s tim da je pri tome odlučujuće postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjed kao stvarna vlast nad dobrom. Članak 17. stavak (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost koji glasi: „Sve isporuke koje se vrše u okviru obavljanja djelatnosti, koje se ne smatraju isporučenim dobrima, smatraju se prometom usluga i podliježu obračunavanju PDV-a, osim u slučajevima koji su posebno propisani člancima 24. do 30. Zakona“, propisuje da se uslugama glede PDV-a smatra sve isporuke što nisu isporuke dobara. Stavak (2) spomenutoga članka predviđa-ako jedinstvena isporuka ima istodobno obilježje prometa dobra i usluge - da su za razvrstavanja bitna ona obilježja što određuju stvarni gospodarski sadržaj isporuke, uzimajući u obzir volju ugovornih stranaka. To bi značilo da volja stranaka iskazana ugovorom o najmu može odrediti narav isporuke, time i primjenu propisa oporezivanja usluge ili dobra. Prednje upućuje na to da nije izrijekom propisa- 43 no kada treba primijeniti propise o oporezivanju usluge, a kada carinske propise o oporezivanju privremenog uvoza dobara. Međutim, u carinskim okolnostima bitan je gospodarski sadržaj-uporaba opreme u djelatne svrhe i to je odlučujući čimbenik što usmjeruje k oporezivanju prema carinskim propisima. Gospodarski sadržaj važan je i za najmodavca i najmoprimca i on utječe na određivanje naravi isporuke i na cijenu najma. Cijene najamnine, što će je se plaćati u mjesečnim obrocima, određuju ekonomski vijek, cijena dobra, ugovorena provizija i kamata. Cijena najamnine neće biti jednaka kada se privremeno uvozi građevinski stroj radi iskušavanja sa ograničenim brojem sati uporabe za određeno razdoblje i kada ga se uvozi za jednako razdoblje radi uporabe u gradnji građevinske infrastrukture s neograničenim brojem sati uporabe. Najam znači privremenu uporabu dobra (robe), bez promijene vlasništva u imovinsko –pravnom smislu, a sukladno tome izostaje i transakcija prema osnovi kupoprodaje. Stoga, carinsku vrijednost, temeljem propisa o utvrđivanju carinske vrijednosti, valja utvrditi prema transakcijskoj cijeni za istu ili sličnu robu što je već bila kupljena, tj. prodana u istoj zemlji radi izvoza u BiH i već je bila predmet carinjenja u BiH. Znači, vrijednost privremeno uvezene robe u najam utvrđuje se na sljedeći način, polazeći od cijene: - iste robe kupljene radi uvoza u BiH, u isto ili približno isto vrijeme i u približno istoj količini, slične robe kupljene radi uvoza u BiH, u isto ili približno isto vrijeme, u istom obliku kupoprodaje i približno istoj količini, - ugovorene cijene iste ili slične robe, - u istom obliku kupoprodaje, a u različitim količinama, - u različitom obliku kupoprodaje, a u približno istim količinama, - u različitom obliku kupoprodaje i u različitim količinama, - na drugi odgovarajući način na temelju raspoloživih podataka. Prema studijama međunarodnih tijela ovlaštenih za davanje mišljenja i tumačenja o utvrđivanju carinske vrijednosti, u slučaju da takvog uvoza nije bilo, carinska vrijednost se može utvrditi i prema cijeni mjesečne najamnine. Tehnički odbor za carinsku vrijednost pri WCO-u postavio je temelje tretmana robe uzete u najam ili leasing. Tehnič- broj: 06/13 44 javne financije ki odbor polazi od stava da leasing ili najam ne predstavlja prodaju, čak ako ugovor obuhvaća i opciju kupnje robe. Prema Sporazumu o primjeni članku VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini-GATT za robu uvezenu u zakup ili leasing ne smatra se da je u pitanju kupoprodaja, pa čak i kad ugovor sadrži klauzulu o tzv. opciji kupnje iste robe. Iz tog razloga pri utvrđivanju carinske vrijednosti ne može se polaziti od transakcijske vrijednosti, tj. stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, jer ugovor daje najmoprimcu samo pravo uporabe, uz uvjete navedene u ugovoru. Ukupna leasing naknada može biti prihvaćena kao carinska vrijednost samo u slučajevima kada se ista ne može utvrditi na drugi način. Dakle, mora se u svakom slučaju najprije utvrditi carinska vrijednost na način utvrđen carinskim propisom, a tek u slučaju kada to nije moguće zbog nedostatka odgovarajućih elemenata za odnosnu opremu dolazi u obzir ukupna leasing naknada. U carinskim propisima ozakonjena je visina carine 3 % za svaki mjesec ili dio mjeseca. Naplata 100 % ukupnih davanja podijeljena visinom carine 3 % daje razdoblje u trajanju 33,33 mjeseca. Decimalni broj 33,33 mjeseca znači razdoblje privremenog uvoza u trajanju od 33 mjeseca i 10 dana. Čak kad bi se i odobrilo produljenje roka 24 mjeseca za još 9 mjeseci i 10 dana, ukupna svota što bi je se naplatilo temeljem postupka privremenog uvoza ne smije premašiti obračunanu svotu kakva bi se mogla naplatiti da je roba bila stavljena u slobodan promet. Carinski propisi predviđaju privremeni uvoz u trajanju 24 mjeseca, što se prema potrebi može produljiti u opravdanim slučajevima prema članku 136. stavak (3) Zakona, s time da najdulje može biti do 33,33 mjeseca i u tom će se razdoblju naplatiti punu carinu i PDV-e. Usprkos činjenici da će se uvozna i druga davanja naplatiti u cijelosti ne mora se udovoljiti zahtjevu da privremeni uvoz završi postupkom stavljanja robe u slobodan promet, jer ako se dobro ponovno izveze, pa se isto opet privremeno uveze prema jednakoj osnovi-ugovor o najmu, utvrđuje se nova carinska i porezna osnovica. Te osnovice će biti drukčije od utvrđenih u prethodnom postupku privremenog uvoza, a ukupna svota uvoznih davanja što će se naplatiti premašit će obračunanu svotu prijašnjeg privremenog uvoza kao najveću dopuštenu svotu u svrhe naplate. U praksi su moguće dvije broj: 06/13 srpanj 2013. situacije u zavisnosti od trajanja ekonomskog vijeka dobra i razdoblja privremenog uvoza, pa tako imamo: a) slučaj kada je ekonomski vijek trajanja dobra duži od razdoblja privremenog uvoza; Kada se privremeni uvoz završi ponovnim izvozom, te se potom isto dobro naknadno uveze radi stavljanja u slobodan promet, kompenzatorna kamata se neće naplatiti, ali će se uvozna davanja obračunati prema novoj carinskoj vrijednosti dobra što je se može utvrditi ili prema transakcijskoj cijeni konkretnog dobra ili prema prethodno utvrđenoj carinskoj vrijednosti ili prema raspoloživim podacima o carinskoj vrijednosti toga dobra. Tada se za carinsku vrijednost može uzeti, u nedostatku drugih saznanja, svota preostalih najamnina što bi ih najmoprimac bio u obvezi platiti da je odobren privremeni uvoz za trajanje ekonomskog vijeka dobra, a obračun i naplatu uvoznih davanja se vrši prema carinskoj vrijednosti utvrđenoj na temelju preostalih mjesečnih najamnina, iako je možda već naplaćena ukupna svota davanja za razdoblje 33,33 mjeseca u ranijem postupku privremenog uvoza. b) slučaj kada je ekonomski vijek trajanja dobra jednak razdoblju privremenog uvoza; Tada su u istom razdoblju najmodavcu isplaćena ukupna potraživanja što ih je najmoprimac sukladno ugovoru o najmu bio obvezan isplatiti najmodavcu na ime najamnine. U tom slučaju je razumno očekivati da najmodavac, naplativši ukupnu cijenu predmeta ugovora, nije više zainteresiran za predmet ugovora, te je voljan odvlastiti ga. U takvim okolnostima ne bi trebalo odobriti zahtjev za završetak postupka privremenog uvoza ponovnim izvozom, jer bi svrha ponovnog izvoza očito bila mogućnost izbjegavanja plaćanja kompenzatorne kamate što se naplaćuju samo kada se privremeni uvoz završava postupkom stavljanja robe u slobodan promet. Utvrđivanje carinske vrijednosti Prema odredbi članka 127. stavak (1) točka d) Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni srpanj 2013. javne financije glasnik BiH“, broj 63a/04, 60/06 i 57/08), dalje u tekstu: Odluka, za postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi sljedeća dokumenta se trebaju priložiti uz carinsku prijavu IM5: - račun na temelju kojeg je prijavljena carinska vrijednost, - deklaracija vrijednosti D.V.1, - dokumenta potrebita za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera i - sva ostala dokumenta. Prilikom utvrđivanja carinske vrijednost, osim elemenata kao što su cijene najamnina, montaže, kamata i drugo, važan je ekonomski vijek dobra i isti treba uvažavati kao mjerilo visine carinske vrijednosti. Za carinsku vrijednost temeljem cijene najamnine ne treba uzeti svotu mjesečnih najamnina što će se isplatiti najmodavcu u razdoblju dok traje privremeni uvoz, već onu svotu što bi je se najmodavcu isplatila da je odobren privremeni uvoz za trajanje cijelog ekonomskog vijeka odnosno do potpune eksploatacije. Praktično to znači da u okolnostima kada je privremeni uvoz odobren na 24 mjeseca, a ekonomski vijek dobra je 60 mjeseci, uz mjesečnu najamninu 300,00 KM, carinska vrijednost utvrdit će se prema svoti ukupne najamnine u visini 18.000,00 KM za 60 mjeseci ekonomskog vijeka dobra. Znači, ako bi se carinska vrijednost utvrdila prema ukupnoj svoti najamnine što će se isplatiti samo za trajanje privremenog uvoza, u odnosu kada je carinska vrijednost utvrđena prema istoj ili sličnoj robi, nastala bi nedopustiva razlika u visini obračunanih uvoznih davanja, kada privremeni uvoz završava ponovnim izvozom ili carinjenjemstavljanjem robe u slobodan promet. Prednje navedeno prikazujemo kroz dva sljedeća primjera: Primjer broj 1. Mjesečna najamnina je 300,00 KM, te se carinska vrijednost dobra za razdoblje privremenog uvoza 24 mjeseca, u slučaju da druge elemente važne za utvrđivanje carinske vrijednosti zanemarimo, utvrđuje na razini 7.200,00 KM, pod uvjetom da je trajanje razdoblja privremenog uvoza jednako ekonomskom vijeku trajanja dobra, a što se u praksi vrlo rijetko sreće. Ako pojednostavimo određujući stopu carine «0» %, tada računski imamo sljedeći obračun carinskog duga u trenutku prihvaćanja prijave: 7.200,00 KM x 17 % 45 PDV-a = 1224,00 KM. U slučaju da se dobro privremeno uveze na razdoblje od 24 mjeseca, prema članku 139. Zakona, trebalo je biti naplaćeno, kroz mjesečne rate, 72 % (3%x24 mjeseca) od ukupne svote 1224,00 KM, što daje svotu 881,28 KM. U slučaju da se odobri postupak stavljanja dobra u slobodan promet, zajedno sa već izvršenim uplatama trebala se naplatiti ukupna svota 1224,00 KM, kao i kompenzatorna kamata. Primjer broj 2. Mjesečna najamnina je 300,00 KM, a carinska vrijednost utvrđuje se prema ekonomskom vijeku 60 mjeseci, na razini 18.000,00 KM, pod uvjetom da je trajanje razdoblja privremenog uvoza nije jednako ekonomskom vijeku trajanja dobra. Stopa carine je i dalje «0»%, tada računski imamo sljedeći izračun: 18.000,00 KM x 17,00 % PDV-a =3.060,00 KM. U slučaju da se dobro privremeno uveze na razdoblje od 24 mjeseca, prema članku 139. Zakona, trebalo je biti naplaćeno, kroz mjesečne rate, 72 % (3%x24 mjeseca) od ukupne svote 3.060,00 KM, što daje svotu 2.203,20 KM. U slučaju da se odobri postupak stavljanja dobra u slobodan promet, zajedno sa već izvršenim uplatama trebala se naplatiti ukupna svota 3060,00 KM, kao i kompenzatorne kamate. Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje je donio Naputak o privremenom uvozu („Službeni glasnik BiH“, broj 61/12) koji je stupio na snagu osmog dana -15. 08. 2012. godine od dana objavljivanja - 07. 08. 2012. godine, koji se primjenjuje tridesetog dana od dana stupanja na snagu - 15. 09. 2012. godine. Naputak o privremenom uvozu (dalje u tekstu: Naputak) bliže je regulirao provođenje carinskog postupka privremenog uvoza, kako uz potpuno oslobođenje, tako i uz djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi, u svim slučajevima privremenog uvoza propisanih Konvencijom o privremenom uvozu (poznatija kao Istanbulska konvencija) donesena u Istanbulu 26. lipnja 1990. godine („Službeni glasnik BiHMeđunarodni ugovori“, broj 1/10), što uključuje i Dodatke te Konvencije i njihove privitke, kao i važećim carinskim propisima BiH. Spomenutim Naputkom propisana je provedba carinskog postupka privremenog uvoza robe, način prijavljivanja robe za privremeni uvoz - putem druge radnje, putem usmene carinske prijave uz „popis robe“, putem carinske prijave u pisanom obliku JCI, sve ovisno od slučaja privremenog uvoza, broj: 06/13 46 javne financije zatim koji dokumenti se prilažu u tom postupku, carinski nadzor u privremenom uvozu, obračun carinskog duga i način njegovog knjiženja i plaćanja i drugo. Prema članku 32. Naputka, a sukladno članku 7. stavak (1) Dodatka E Konvencije o privremenom uvozu, propisano je da se stvarni carinski dug nastao u postupku privremenog uvoza uz djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi obračunava (utvrđuje) i plaća u cjelokupnoj svoti odjednom, a ne mjesečno, na završetku tog postupka, kada je isti i stvarno poznat. Nadalje, u slučaju da je privremeni uvoz uz djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi započeo i nije okončan do početka primjene Naputka, carinski dug koji je mjesečno obračunavan i plaćan (za svaki ili dio mjeseca u svoti od 3%), dalje se u takvim slučajevima, počev od dana primjene Naputka, carinski dug više ne naplaćiva na taj način, nego se stvarna svota carinskog duga u tom postupku obračunava a preostali dio tog duga naplaćuje u cjelosti na završetku (razduživanju) tog postupka, s time da preostala svota carinskog duga mora biti osigurana valjanim jamstvom do završetka navedenog postupka. Na završetku tog postupka, uz carinsku prijavu kojom se isti razdužuje, deklarant, u svakom konkretnom slučaju, na obrascu iz Privitka 4. Naputka, podnosi obračun carinskog duga (ukupno obračunatu svotu carinskog duga za svo vrijeme trajanja tog postupka umanjen za svotu do tada plaćenog dijela tog duga kroz mjesečne uplate prema podatcima iz programa „Račun“ i dokaza o plaćanju-članak 32. stavak (7) Naputka. Prednje navedeno prikazujemo kroz sljedeći primjer: Primjer broj 3. Domaći porezni obveznik proizvodi namještaj za domaće i inozemno tržište i on unajmljuje stroj koji će koristiti za proizvodnju namještaja. Transakcija je pokrivena ugovorom o najmu koji su potpisale obje strane, a istim je utvrđeno da će najmoprimac mjesečno plaćati 2.000,00 KM najma za stroj na razdoblje od 24 mjeseca. Vrijednost stroja je 100.000,00 KM. Međutim, nakon 18 mjeseci porezni obveznik sa vlasnikom stroja postiže dogovor o kupovini stroja za 75.000,00 KM. U ovom slučaju uvjet za privremeni uvoz prestaje da važi i stroj će biti preusmjeren u slobodni promet. Stroj je privremeno uvezen u BiH 1. siječnja, broj: 06/13 srpanj 2013. a konačno se uvozi za slobodni promet 30. lipnja naredne godine. Kao što je već navedeno, vrijednost stroja je 100.000 KM, carinska stopa iznosi 10% , a stroj je uvezen u BiH 1. siječnja, a isti je prijavljen za privremeni uvoz uz djelomično oslobođenje od plaćanja pristojbi (IM5), šifra carinskog postupka je 5300. Jamstvo za stroj se obračunava na sljedeći način: Carina: 10 % od 100.000 10.000,00 KM PDV na uvoz je 17 % od 110.000,00 KM 18.700,00 KM Ukupno 28.700,00 KM Prije puštanja stroja u slobodan promet od uvoznika ili od njegova punomoćnika se traži da dostavi jamstvo (polog) koji pokriva svotu od 28.700,00 KM, a isto se daje u obliku bankarskog jamstva. Kada se jamstvo prihvati, stroj se može uvesti u BiH. Mjesečne najamnine utvrđene su člankom 15. stavkom 2 točka (4) pod h) Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (prenos obaveze plaćanja). To znači da se u slučajevima kao što je ovaj – kada strani vlasnik nema stalno sjedište i slično u BiH i nije registriran u BiH – obveza obračunavanja izlaznog poreza na svotu najma prenosi sa vlasnika (najmodavca) na najmoprimca. Najmoprimatelj, odnosno domaći proizvođač, obračunat će izlazni porez iz mjesečne najamnine. Izlazni porez se izračunava kao 17% od 2.000,00 KM, što iznosi 340,00 KM. Izlazni porez će se upisati u polje 51 mjesečne PDV prijave, a vrijednost pruženih usluga – 2.000,00 KM – bit će upisana u polje 11. Domaći proizvođač će unijeti spomenutu svotu PDV-a i svotu najamnine u svoje knjige i u PDV prijave za svaki mjesec u kojem unajmljuje stroj. Domaći proizvođač će čuvati originalnu ispravu (predračun i dr.) stranog vlasnika u svojim knjigama kao dokumentaciju. Proizvođač će unijeti svotu obračunatog PDV-a u ispravu. Ovo proizilazi iz članka 70. stavka (2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Budući da proizvođač porezni obveznik (najmoprimac) stroj koristi za svoju oporezivu gospodarsku djelatnost, on ima pravo da mu se svota PDV-a odbije kao ulazni porez. On će koristiti istu originalnu ispravu vlasnika kao dokumentaciju za odbitak po osnovu ulaznog poreza. Ulazni porez (340,00 KM) će biti uključen u polje 41, a vrijednost usluge (2.000,00 KM) će biti uključena u polje 21. srpanj 2013. javne financije Strani vlasnik prodaje stroj bh. najmoprimcu 30. lipnja naredne godine. Od tog nadnevka stroj mora biti ocarinjen za slobodni promet i podnosi se prijava uvoza, IM 4, šifra carinskog postupka je 4053. Obračunavanje carinskih pristojbi i PDV-a na uvoz bit će izvršeno sukladno članku 140. Zakona. U spomenutom članku stoji da kada carinski dug nastaje u vezi s uvoznom robom, svota takvog duga se utvrđuje na osnovu elemenata za obračun pristojbi koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvatanja prijave za prijavljivanje robe za postupak privremenog uvoza. Drugim riječima, vrijednost robe i priroda robe će predstavljati vrijednost i prirodu stroja na dan kada je ona uvezena u BiH, tj. 01. siječnja prethodne godine. Izračunavanje vrši se na sljedeći način: Carina: 10 % od 100.000,00 KM 10.000,00 KM PDV na uvoz je 17 % od 110.000,00 KM 18.700,00 KM Ukupno 28.700,00 KM Kao što je već navedeno, na završetku tog postupka, uz carinsku prijavu kojom se isti razdužuje, deklarant, u svakom konkretnom slučaju, na obrascu iz Privitka 4. Naputka, podnosi obračun carinskog duga - ukupno obračunatu svotu carinskog duga za svo vrijeme trajanja tog postupka umanjen za svotu do tada plaćenog dijela tog duga kroz mjesečne uplate prema podatcima iz programa „Račun“ i dokaza o plaćanju. Na koncu uvoznik stroja plaća i kompenzatornu kamatu za 17 mjeseci, čija naplata proizilazi iz članka 317. Odluke. U stavku (1) spomenutog 47 članka, stoji da kada carinski dug nastaje u vezi sa uvoznom robom koja je pod privremenim uvozom, kompenzatorna kamata se plaća na svotu uvoznih pristojbi za dato razdoblje. U stavku (3) spomenutog članka, stoji da se kamata obračunava mjesečno, počevši od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je uvozna roba u vezi sa kojom je nastao carinski dug po prvi put prijavljena za postupak. Razdoblje se završava zadnjim danom mjeseca u kojem je nastao carinski dug. U ovom konkretnom slučaju to znači da se kompenzatorna kamata obračunava za razdoblje od 1. veljače prve godine do 30. lipnja druge godine – 17 mjeseci. Stopa kompenzatorne kamate koja se primjenjuje jeste 12%, što preračunato na svotu carinskih pristojbi koja iznosi 10.000,00 KM, za 17 mjeseci, iznosi 1.700,00 KM. Kompenzatorna kamata se naplaćuje zajedno sa carinskim dugom. Jamstvo se može osloboditi kada bh. proizvođač plati carinski dug i tada se smatra da je stroj u slobodnom prometu u BiH, a stavljanjem u slobodni promet prestaje postupak privremenog uvoza. Budući da je domaći proizvođač uvoznik stroja, te da je platio PDV na uvoz, on na osnovu članka 32. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost ima pravo da zatraži odbitak PDV-a na uvoz kao ulaznog poreza. Domaći proizvođač unosi PDV na uvoz u svoja PDV konta u trenutku kada je carinski dug naplaćen, odnosno nakon što je stroj ocarinjen za slobodan promet, a PDV na uvoz plaćen. www.fircon.biz broj: 06/13 javne financije 48 srpanj 2013. Mionić Žarko, dipl. oec. OBVEZNE POSLOVNE I POREZNE EVIDENCIJE PREMA PROPISIMA REPUBLIKE SRPSKE U časopisu „Financijski propisi i praksa“ –broj 3/13 Objavljen je članak istog autora pod nazivom „procedure osnivanja gospodarskih društava u RS i osnove poslovanja“. Cilj članka jeste zainteresiranim iz FBiH i RS- pretplatnicima časopisa,pruži osnovne informacije o osnivanju i poslovanju društava u RS. Ustroj i vođenje zakonom propisanih evidencija za gospodarska društva je važan segment poslovanja, pa je iz razloga kompletiranja cjelovite slike poslovanja u RS važno imati i osnovne informacije koje se odnose na ovu vrstu obveze. U članku koji slijedi autor daje kratak prikaz obveznih evidencija propisanih svakim posebnim propisom. 1. PRIMJENA RAČUNOVODSTVENIH PROPISA Podrazumijeva se da bilo koji oblik organiziranja gospodarskih društava treba voditi računovodstvene evidencije, koje su osnova za donošenje poslovnih odluka vlasnika tih gospodarskih društava. Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 36/09 i 52/11)- (u daljnjem tekstu Zakon o računovodstvu i reviziji): - propisuje primjenu međunarodnih računovodstvenih standarda, - propisuje obvezu vođenja poslovnih knjiga, - utvrđuje kriterije za razvrstavanje pravnih osoba u cilju utvrđivanja obujma podnošenja financijskih izvještaja, - propisuje oblik i sačinjavanje knjigovodstvenih isprava, - propisuje oblik i način izrade financijskih izvještaja, broj: 06/13 - propisuje obveznike i proces revizije financijskih izvještaja, - utvrđuje način osnivanja i rada društava za reviziju, - utvrđuje način stjecanja certifikata i licenci za računovodstvena i revizorska zvanja fizičkih osoba, - itd. Osnovne odredbe Kao značajna odredba definiran je pojam propisa iz oblasti računovodstva i revizije koji se primjenjuju u Republici Srpskoj isti podrazumijevaju Međunarodne računovodstvene standarde (IAS), Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS), Međunarodne standarde revizije (ISA), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSAS), Kodeks etike za profesionalne računovođe i prateće upute, objašnjenja srpanj 2013. javne financije i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB)i sve prateće upute, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (IFAC). Dakle, u Republici Srpskoj se primjenjuju međunarodni računovodstveni standardi, pri čemu će se male i srednje pravne osobe moći opredijeliti da svoje poslovne knjige vode i financijske izvještaje sačinjavaju u skladu s MSFI za MSE (za male i srednje entitete). Prema članku 3. Zakona o računovodstvu i reviziji, odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva gospodarska društva, uključujući društva za osiguranje, mikrokreditna društva, lizing društva, investicijske fondove, društva za upravljanje investicijskim fondovima, brokersko-dilerska društva, burze i banke, na druge financijske organizacije, zadruge, druge profitne i neprofitne pravne osobe sa sjedištem u Republici, poduzetnike koji svoje poslovne knjige vode po sustavu dvojnog knjigovodstva na obračunskoj osnovi, kao i na korisnike prihoda proračuna Republike, proračuna općina i gradova i proračunskih fondova. Prema članku 5. Zakona o računovodstvu i reviziji, pravne osobe se za potrebe financijskog izvještavanja razvrstavaju u male, srednje i velike pravne osobe, u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih, ukupnog godišnjeg prihoda i vrijednosti imovine utvrđene na dan sastavljanja financijskih izvještaja u poslovnoj godini. U male pravne osobe razvrstavaju se one pravne osobe koje na dan sastavljanja financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od sljedećih kriterija: a) da im je prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi financijski izvještaj manji od 50, b) da im prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi manje od 1.000.000 KM i c) da im ukupan godišnji prihod iznosi manje od 2.000.000 KM. U srednje pravne osobe razvrstavaju se one pravne osobe koje na dan sastavljanja financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od sljedećih kriterija: a) da im je prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi financijski izvještaj od 50 do 250, b) da im prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000 KM do 4.000.000 KM i 49 c) da im ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000 KM do 8.000.000 KM. U velike pravne osobe razvrstavaju se pravne osobe čije vrijednosti su veće od najvećih vrijednosti koje opredjeljuju kategoriju srednjih pravnih osoba. Izuzetno, mikrokreditna društva, štedno-kreditne zadruge, osiguravajuća društva, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obveznim, odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima, burze, brokerskodilerska društva i druge financijske organizacije, smatraju se velikim pravnim osobama. Na dan sastavljanja financijskih izvještaja uprava pravne osobe samostalno vrši razvrstavanje u skladu s navedenim kriterijima. Podaci o razvrstavanju pravnih osoba koriste se prilikom izrade financijskih izvještaja za godinu okončanu na taj dan. Zakonom o računovodstvu i reviziji definirani su subjekti od javnog interesa i to: a) pravne osobe čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, b) banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje, lizing društva, burze, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije, c) javna poduzeća, definirana u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim poduzećima i d) sve pravne osobe od posebnog značaja za Republiku, nezavisno od njihove pravne forme i oblika organiziranja. Definiranje subjekata od javnog interesa je potrebno zbog: - propisivanja obveznosti podnošenja polugodišnjih i godišnjih financijskih izvještaja i - posebne pozicije navedenih subjekata u postupku revizije financijskih izvještaja. Poslovne knjige U člancima 10. do 13. Zakona o računovodstvu i reviziji detaljno su propisane vrste i način vođenja poslovnih knjiga. Poslovne knjige predstavljaju jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obvezama i vlastitom kapitalu, kao i ostvarenim prihodima i nastalim rashodima. Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. Dnev- broj: 06/13 50 javne financije nik i glavna knjiga vode se po sustavu dvojnog knjigovodstva. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se poslovni događaji nastali tijekom obračunskog razdoblja unose kronološki, prema redoslijedu njihovog nastanka. Glavna knjiga je sistematska evidencija u kojoj se prikazuju stanje i promjene na imovini, obvezama, vlastitom kapitalu, prihodima i rashodima tijekom obračunskog razdoblja i koja predstavlja osnovu za izradu financijskih izvještaja. Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, financijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obveze, kapital i druge bilančne pozicije. Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i povezivanja s glavnom knjigom i slično, pravna osoba ili poduzetnik uređuju svojim općim aktom u skladu s ovim zakonom. Poslovna godina jednaka je kalendarskoj godini. Prema odredbama članka 12. Zakona o računovodstvu i reviziji pravna osoba i poduzetnik općim aktom propisuje potreban stupanj školske spreme, radno iskustvo i ostale uvjete za osobu koja vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje. Financijski izvještaji Člankom 17. Zakona o računovodstvu i reviziji je propisana obveza podnošenja godišnjih obračuna. Naime, godišnje financijske izvještaje čine: a) Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja, b) Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje, c) Bilanca tokova gotovine – Izvještaj o tokovima gotovine, d) Izvještaj o promjenama na kapitalu i e) Napomene uz financijske izvještaje. Prema odredbama članka 18. Zakona o računovodstvu i reviziji, pravne osobe razvrstane u velike pravne osobe i svi subjekti od javnog interesa dužni su da sastavljaju i prezentiraju polugodišnje financijske izvještaje, tj. financijske izvještaje pripremljene za obračunsko razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. Također, nezavisno od kategorije u koju su razvrstane pravne osobe čijim se vrijednosnim papirima trguje na tržištima kapitala ili su u postupku pripreme za izlazak na ta tržišta obve- broj: 06/13 srpanj 2013. zna su sastavljati i prezentirati polugodišnje financijske izvještaje ako je takva obveza predviđena propisima kojima se uređuje poslovanje vrijednosnim papirima. Polugodišnji financijski izvještaj obuhvaća: a) Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja, b) Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje, c) Bilanca tokova gotovine – Izvještaj o tokovima gotovine, d) Izvještaj o promjenama na kapitalu i e) Napomene uz financijske izvještaje, pripremljene u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 1 – Prezentacija financijskih izvještaja ili Međunarodnim računovodstvenim standardom 34 – Periodični financijski izvještaji. Financijski izvještaji se obvezno predaju u Jedinstveni registar financijskih izvještaja koji se vodi kod APIF-a. Godišnji financijski izvještaji se u Jedinstveni registar predaju najkasnije do posljednjeg dana veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvještaja je travanj tekuće za prethodnu godinu. Konačno, polugodišnji financijski izvještaji se predaju najkasnije 31. srpnja tekuće godine. Prema članku 28. Zakona o računovodstvu i reviziji obveznoj reviziji podliježu financijski izvještaji subjekata od javnog interesa, dok ostale pravne osobe mogu odlučiti da se revizija njihovih financijskih izvještaja vrši u skladu s odredbama naprijed navedenog zakona. Računovodstveni propisi i statusne promjene Pravna osoba kod koje nastanu statusne promjene, financijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene, što je u skladu s odredbama Zakona o gospodarskim društvima. Člankom 17. Zakona o računovodstvu i reviziji je propisano da se poslovne promjene nastale između dana bilance i dana upisa u sudski registar obuhvaćaju u poslovnim knjigama prethodne pravne osobe ili nove pravne osobe, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. Financijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka likvidacije pravne osobe. Gospodarsko društvo iz RS koje prestaje s poslovanjem je dužno, prije svega, na temelju odredaba članka 15. Zakona o računovodstvu i reviziji srpanj 2013. javne financije izvršiti cjelokupan popis imovine i obveza s ciljem utvrđivanja stvarnog stanja. Računovodstveni propisi kod poslovne jedinice Iz odredaba članka 3. Zakona o računovodstvu i reviziji proizlazi da se na poslovne jedinice ne odnosi navedeni zakon, u smislu razvrstavanja, predaje polugodišnjih i godišnjih financijskih izvještaja, obveze revizije financijskih izvještaja itd. Međutim, poglavlje zakona koje regulira knjigovodstvene isprave se u svakom slučaju mora primjenjivati, jer su knjigovodstvene isprave osnova za knjiženje poslovnih promjena u društvu osnivaču, kao i za potrebe poreznih organa. U skladu s odredbama članka 7. Zakona o računovodstvu i reviziji: - knjigovodstvena isprava je pisani dokument u materijalnom ili elektronskom obliku o nastalom poslovnom događaju kojim su obuhvaćeni svi podaci neophodni za knjiženje u poslovnim knjigama, potpisan od osoba koje su ovlaštene za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava i - knjigovodstvene isprave se sastavljaju na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u knjigovodstvu pravne osobe. Nadalje je propisano da: - knjigovodstvena isprava mora biti potpuna, istinita, računski točna i uredna, sastavljena tako da omogućava potpun uvid u vjerodostojnost dokumenta, - kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu vršiti osobe koje su materijalno zadužene za imovinu na koju se isprave odnose, - odgovorna osoba u pravnoj osobi dužna je da ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave ovjeri svojim potpisom prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, - osobe koje sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava dužne su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi s nastalim poslovnim događajem knjigovodstvu dostave odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno dana kad je knjigovodstvena isprava primljena i - osobe koje vode poslovne knjige dužne su da knjigovodstvene isprave u poslovnim 51 knjigama proknjiže narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema. 2. PRIMJENA PROPISA O TRGOVINI Pravne osobe (i poduzetnici) koji su registrirani ili se žele registrirati za obavljanje trgovinske djelatnosti dužni su poštovati prije svega opće odredbe o trgovini, voditi računa o vođenju evidencija u obavljanju te djelatnosti, te osigurati i tehničke uvjete, ne samo u pogledu prostorija i opreme, nego i u smislu registracije za promet preko fiskalne kase. 2.1. Primjena Zakona o trgovini Opće odredbe o trgovini Zakonom o trgovini (Službeni glasnik RS, broj 6/07 i 52/11) uređuju se: uvjeti za obavljanje trgovine i oblici trgovine, uvjeti za obavljanje trgovinskih usluga, način obrazovanja cijena, trgovačka evidencija, narušavanje konkurencije, zabrana ograničavanja tržišta, privremene mjere ograničenja tržišta, nadzor, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriju Republike Srpske. Pod trgovinom se smatraju kupovina i prodaja robe i obavljanje trgovinskih usluga na tržištu Republike Srpske. Trgovinom se mogu baviti pravne osobe i fizičke osobe (poduzetnici) koje su registrirane za obavljanje te djelatnosti. Prema odredbama članka 3. Zakona o trgovini, trgovac koji obavlja djelatnost u prodajnom objektu namijenjenom za obavljanje trgovine različitim robnim grupama prehrambenih i neprehrambenih proizvoda dužan je da u pogledu asortimana osigura ravnomjerno učešće robe domaćeg i stranog porijekla. Za rad trgovine moraju biti osigurani poslovni prostor, uređaji i oprema. Poslovni prostor su prostorije izgrađene u skladu s urbanističko-građevinskim propisima, a što utvrđuje nadležni organ rješenjem o uporabnoj dozvoli. Postojanje rješenja o uporabnoj dozvoli nije uvjet za izdavanje rješenja o odobravanju obavljanja djelatnosti, ali se ova činjenica provjerava zajedno sa utvrđivanjem postojanja ostalih uvjeta. Trgovac može da otpočne obavljanje djelatnosti, da obavlja djelatnosti i da mijenja uvjete njezinog obavljanja kada od nadležnog organa jedinice lokalne samouprave dobije rješenje kojim mu se odobrava obavljanje djelatnosti. broj: 06/13 52 javne financije Trgovac je obvezan da nadležnom organu podnese dokaze o ispunjenosti uvjeta za obavljanje trgovinske djelatnosti i to: - ovjerenu kopiju upisa u registar nadležnog suda (za pravne osobe), - ovjerenu pismenu izjavu da su ispunjeni propisani uvjeti koje moraju ispunjavati sjedište trgovca, - dokaze za poslovne prostorije, opremu, uređaje i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina i - dokaze u pogledu stručne spreme osoba koje rade u trgovini. Pravna osoba koja obavlja promet na veliko i malo naftnim derivatima, promet na veliko prerađevinama od duhana, špediterske usluge i usluge tržnice na veliko može da otpočne obavljanje djelatnosti, da obavlja djelatnost i da mijenja uvjete njezinog obavljanja kada od Ministarstva za trgovinu i turizam dobije rješenje kojim mu se odobrava obavljanje navedene djelatnosti (članak 5. Zakona o trgovini). Naprijed navedena pravna osoba je obvezna da Ministarstvu za trgovinu i turizam podnese dokaze o ispunjenosti uvjeta za obavljanje trgovinske djelatnosti, i to: - ovjerenu kopiju upisa u registar nadležnog suda, - ovjerenu pismenu izjavu da su ispunjeni propisani uvjeti koje mora ispunjavati sjedište trgovca, - dokaze za poslovne prostorije, opremu, uređaje i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina i - dokaze u pogledu stručne spreme osoba koje rade u trgovini. Trgovac je dužan da na prodajnom objektu istakne firmu onako kako je registriran kod nadležnog organa. Trgovac se može baviti trgovinskom djelatnošću (predmet poslovanja) za koju ispunjava propisane uvjete i dužan je da u poslovnim prostorijama, odnosno na svakom prodajnom mjestu gdje se djelatnost obavlja drži ovjerenu pismenu izjavu o ispunjavanju propisanih uvjeta za obavljanje trgovine i rješenje kojim se odobrava obavljanje djelatnosti (original ili ovjeren prijepis). Prema članku 8. Zakona o trgovini oblici obavljanja trgovine su: a) trgovina na veliko, b) trgovina na malo i c) pružanje trgovinskih usluga. broj: 06/13 srpanj 2013. Međutim, postoje i posebni načini trgovine, a to su: trgovina javnim nadmetanjem (licitacije, aukcije), trgovina na robnim burzama, trgovina na otkupnim stanicama ili otkupnim mjestima i obiteljskim poljoprivrednim gazdinstvima, trgovina osobnim nuđenjem (prodaja na pragu, prodaja od vrata do vrata), trgovina na pijacama, tržnicama na veliko, sajmovima i drugim privremenim i povremenim izložbama i prodaja na daljinu - daljinska trgovina. Pod obavljanjem trgovine na veliko podrazumijeva se kupovina robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama, te drugim trgovcima na veliko kada kupuju robu radi daljnje prodaje, uz obvezno izdavanje fakture. Trgovinom na veliko smatra se i kupovina i prodaja na stranom tržištu. Trgovina na veliko obavlja se u posebnim prodajnim prostorijama, skladištima ili u stovarištima i na drugim mjestima koja ispunjavaju uvjete propisane za trgovinu na veliko. Pod trgovinom na veliko u tranzitu podrazumijeva se kupovina robe i njezina prodaja bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko. Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije obvezno posjedovanje skladišta. Prema odredbama članka 13. Zakona o trgovini, trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potrošačima radi zadovoljavanja njihovih osobnih i obiteljskih potreba ili potreba domaćinstva. Trgovina na malo se obavlja u prodajnom objektu ili na drugom prodajnom mjestu koje ispunjava propisane uvjete, a prodajni objekti u kojima se obavlja trgovina na malo su: prodavaonice, samoposluge, dragstori, diskontne prodavaonice, butici, robne kuće, kiosci, pokretne prodavaonice, benzinske crpke, skladišta i stovarišta. Ostala prodajna mjesta u kojima se obavlja trgovina na malo su: automati, rashladne vitrine, prodaja na pokretnom stolu, stočne pijace, tržnice na malo, obiteljska poljoprivredna gazdinstva, sajmovi, vašari, prodaja s ponudom od vrata do vrata, kataloška prodaja – otprema poštom, telefonska prodaja i prodaja putem elektronskih medija. Trgovina na malo je i diskontna prodaja krajnjim potrošačima. Trgovinske usluge su djelatnosti kojima se uz naknadu potiče obavljanje razmjene robe od proizvođača do krajnjeg potrošača. Trgovinske usluge su: posredničke, zastupničke, komisione, franšizing, usluge uskladištenja, otpremanje i dopremanje robe, transport i špedicija, kontrola kvalitete i kvantitete robe, marketing, usluge iznajmljivanja nosača zvuka i slike, usluge tržnica srpanj 2013. javne financije na veliko, usluge tržnica na malo, burzanske usluge, trgovinski centar, stočna pijaca, vašar i sajam. Način obrazovanja cijena Trgovci i proizvođači formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uvjetima tržišta, ako nije drugačije regulirano posebnim propisom. Trgovac je dužan da formira cijene robe u prometu putem kalkulacija i da na osnovu njih istakne cijene za svaku robu i da robu prodaje u skladu s tim kalkulacijama. Trgovac na malo može potrošačima da daje popust na cijenu na način umanjenja maloprodajne cijene utvrđene kalkulacijom, a prilikom plaćanja robe uz obvezu trgovca da takav popust evidentira u trgovačkoj knjizi na malo. Trgovac koji se bavi otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda dužan je da na svakom otkupnom mjestu istakne otkupne cijene, kao i vrijeme važenja tih cijena. Trgovac koji nudi robu na prodaju preko kataloga dužan je da u katalogu označi prodajnu cijenu robe i druge uvjete prodaje, kao i vrijeme važenja te cijene i tih uvjeta. Međutim, kada je riječ o načinu obrazovanja cijena na području Republike Srpske se primjenjuje i Zakon o reguliranju cijena (Službeni glasnik RS, broj 106/09), po kojem Vlada Republike Srpske može ograničavati maržu u prometu robe i time izravno uticati na formiranje cijena određenih artikala. U tom smislu Vlada Republike Srpske je donijela Uredbu o ograničavanju marže u prometu robe (Službeni glasnik RS, broj 116/09 i 25/11) prema kojoj poduzeća i druge pravne osobe i poduzetnici koji se bave prometom robe na veliko i malo moraju primijeniti marže propisane uredbom na nabavne cijene. Pod nabavnom cijenom proizvoda u prometu na veliko, odnosno na malo, prema naprijed navedenoj uredbi, podrazumijeva se fakturna cijena proizvođača, odnosno dobavljača, uvećana za zavisne troškove nabavke. Uredbom su obuhvaćeni uglavnom prehrambeni proizvodi i lijekovi. Vođenje trgovačkih evidencija i knjiga Ispravno obavljanje trgovinske djelatnosti podrazumijeva vođenje trgovačkih evidencija i knjiga. Trgovac koji obavlja djelatnost trgovine na veliko, pored knjigovodstvene evidencije propisane zakonom i drugim propisima koji reguliraju oblast računovodstva, obvezan je voditi trgovačku knjigu. 53 Važna činjenica je da trgovac koji obavlja trgovinu na veliko ne može prodavati robu za koju nema isprave o njezinoj nabavci, za koju nije sačinjena kalkulacija cijena i nije evidentirana u trgovačku knjigu i dužan je u svakom poslovnom prostoru držati i točno i ažurno voditi trgovačku knjigu (koja se može voditi i elektronski). Prema odredbama članka 50. Zakona o trgovini, trgovac koji obavlja trgovinu na malo dužan je da u svakom prodajnom objektu ili drugom prodajnom mjestu drži trgovačku knjigu koja sadrži evidenciju o kupovini i prodaji robe i da osigura dostupnost te evidencije. Evidencija o kupovini robe vodi se na temelju otpremnice, fakture, dostavnice i prijemnice, odnosno drugog dokumenta o kupovini robe. Evidencija o prodaji robe vodi se na temelju odgovarajućeg računa, fakture i drugih dokumenata koji sadrže podatke o njezinoj vrijednosti. Vrijednost kupljene i prodane robe evidentira se po maloprodajnim cijenama. Također, trgovac koji obavlja trgovinu na malo ne može prodavati robu za koju nema isprave o njezinoj nabavci (otpremnicu, dostavnicu, račun i sl.), za koju nije sačinjena kalkulacija cijena i koja nije evidentirana u trgovačku knjigu. Pravilnikom o obliku i načinu vođenja trgovačke knjige (Službeni glasnik RS, broj 48/11- pročišćeni tekst) uređuju se oblik i način vođenja trgovačke knjige za trgovinu na veliko, trgovačke knjige za trgovinu na malo, trgovačke knjige za trgovinske usluge i vrsti robe koja se od fizičke osobe ne može uzeti u komisijsku prodaju. Trgovačka knjiga je knjiga u kojoj se vodi evidencija nabavke i prodaje robe i proizvoda i evidencija izvršenih trgovinskih usluga. Prema članku 2. naprijed navedenog pravilnika: - trgovačka knjiga za trgovinu na veliko vodi se na Obrascu TKV, - trgovačka knjiga za trgovinu na malo vodi se na Obrascu TKM, - trgovačka knjiga za trgovinske usluge vodi se na Obrascu TKU, a za komisijske usluge i na Obrascu TKK. Trgovačka knjiga vodi se odvojeno za trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Trgovačka knjiga za trgovinske usluge vodi se posebno za svaku vrstu trgovinske usluge. Trgovci su dužni da vode odgovarajuće trgovačke knjige za svaki prodajni objekt, poslovnu jedinicu i drugo prodajno mjesto. Trgovac koji u okviru prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta ima više odjeljenja ili prodajnih mjesta trgovačku knjigu vodi posebno za svako broj: 06/13 54 javne financije odjeljenje ili prodajno mjesto. Za prodaju izvan prodavaonica trgovac vodi trgovačku knjigu u sjedištu trgovca. Trgovačka knjiga ima karakter javne isprave. U trgovačku knjigu unose se podaci o nabavci i prodaji, kao i podaci o drugim promjenama u pogledu vrste, količine i cijene robe (vraćanje, otpis, rashod, manjak, višak, promjene cijena i sl.). Roba se ne može prodavati prije nego što se evidentira u trgovačkoj knjizi. Knjiženje u trgovačkoj knjizi vrši se na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. Konačno, prema odredbama Pravilnika o obliku i sadržaju knjige reklamacija (Službeni glasnik RS, broj 71/12), trgovci su dužni da vode Knjigu reklamacija u svakom prodajnom objektu i da na vidno mjesto istaknu obavještenje gdje se navedena knjiga nalazi (početak primjene pravilnika je 04. 10. 2012. godine). 2.2. Primjena Zakona o fiskalnim kasama Opće odredbe o fiskalizaciji Jedna od značajnih obveza pravnih osoba koje obavljaju određene gospodarske djelatnosti jeste i proces fiskalizacije, odnosno registriranje prometa preko fiskalne kase. Najjednostavnije pojašnjenje pojma ‘’fiskalne kase’’ bi se moglo svesti na određenje da je to uređaj koji po komandi operatera (trgovca, blagajnika, konobara, komercijaliste) tiska račune, unoseći podatke s izlistanih računa u memorijski čip, s tim da su memorirani podaci nedostupni operateru, serviseru ili drugoj neovlaštenoj osobi. Memorirani podaci o izvršenom prometu moraju biti trajno dostupni jedino poreznim vlastima. Krajnji rezultat rada fiskalnog sustava jeste strogo propisana zbrojna evidencija o izvršenom prometu, što se i ne čini kompliciranim. Međutim , priprema fiskalnog uređaja za rad je dosta složenija nego što to iz opće definicije proizlazi1. Zakonom o fiskalnim kasama (Službeni glasnik RS, broj 69/07 i 1/11) se uređuje obveza registriranja prometa preko fiskalne kase, karakteristike fiskalne kase, karakteristike terminala, karakteristike softverske aplikacije, fiskalni dokumenti, stavljanje u promet fiskalnog sustava, fiskalizacija fiskalne kase, evidentiranje, storniranje i rekla1. Daničić Duško, dipl. ek.- Fiskalizacija prometa u Republici Srpskoj- Obveznici i postupak fiskalizacije, Finrar broj 09/2008, Finrar d.o.o. Banja Luka, str. 37 broj: 06/13 srpanj 2013. miranje prometa, servisiranje fiskalnog sustava, kontrola fiskalnog proizvoda, kontrola registriranja prometa preko fiskalne kase i kontrola ovlaštenog servisa. Nadalje, pod fiskalnim proizvodima podrazumijevaju se posebni proizvodi za evidentiranje prometa robe i usluga. Navedenim zakonom su definirane i fiskalne kase kao uređaji koji omogućavaju registriranje prometa artikala koji su unijeti u njezinu bazu artikala, praćenje od klijenta registriranja prometa artikala pomoću displeja i tiskanog isječka papirne trake uz istovremeno tiskanje na kontrolnoj papirnoj traci, dnevno registriranje ostvarenog evidentiranog prometa i ostvarenog reklamiranog prometa u fiskalnoj memoriji, očitavanje podataka iz fiskalne memorije na terminalu, formiranje i tiskanje fiskalnih i nefiskalnih dokumenata, Prema odredbama članka 5. Zakona o fiskalnim kasama, osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet robe, odnosno za pružanje usluga, dužna je da registrira svaki pojedinačni promet robe i usluga preko fiskalne kase i prijenos podataka preko terminala do servera Porezne uprave RS, a u slučaju da koristi nadređeni računar, zadavanje komandi fiskalnoj kasi je dužna vršiti pomoću softverske aplikacije. U članku 5. stavak 2. Zakona o fiskalnim kasama su navedene djelatnosti koje su oslobođene od obveze registriranja prometa preko fiskalne kase i to su samostalni poljoprivredni proizvođači, vlasnici samostalnih zanatskih radnji, odvjetničke djelatnosti, djelatnosti obrazovanja i sl. Oblast fiskalizacije uređena je Zakonom o fiskalnim kasama, ali i nizom pravilnika koje je donijelo resorno ministarstvo, koji se uglavnom odnose na tehničke i funkcionalne karakteristike fiskalnih kasa i pisača, terminala, softverske aplikacije i dr., a što je od značaja za proizvođače, distributere i servisere fiskalnih sustava. Fiskalna kasa može biti realizirana kao: a) fiskalna registar kasa koja prima komande od kasira preko tastature fiskalne registar kase, b) fiskalni pisač koji prima komande od nadređenog računara preko porta fiskalnog pisača ili c) fiskalna registar kasa - pisač koja prima komande od kasira preko tastature fiskalne registar kase - pisača i od nadređenog računara preko porta fiskalne registar kase - pisača. srpanj 2013. javne financije Za obavljanje prometa, odnosno pri tehničkom korištenju fiskalne registar kase, također je važan i porezni status pravne osobe ili poduzetnika. Naime, oznake važećih poreznih stopa u fiskalnoj kasi su: ‘’A’’, ‘’E’’, ‘’J’’ i ‘’K’’. Obveznici obavljanja prometa preko fiskalne kase koji nisu upisani u registar obveznika PDV dodjeljuju oznaku porezne stope ‘’A’’ svim artiklima. Međutim, obveznici obavljanja prometa preko fiskalne kase koji su upisani u registar obveznika PDV dodjeljuju oznaku porezne stope: a) ‘’E’’ artiklima na čiji promet se plaća PDV po općoj stopi propisanoj zakonom kojim se uređuje PDV, b) ‘’J’’ artiklima na čiji promet se plaća PDV po posebnoj stopi propisanoj zakonom kojim se uređuje PDV (za sada je to neprimjenjivo u Republici Srpskoj), c) ‘’K’’ artiklima koji su oslobođeni PDV. Nadalje, oznake sredstava plaćanja u fiskalnoj kasi su: a) ‘’gotovina’’, ako se plaća gotovim novcem, novčanim bonovima, novčanim poklon čestitkama, internim karticama i sličnim instrumentima plaćanja, b) ‘’ček’’, ako se plaća čekom, c) ‘’kartica’’, ako se plaća platnom karticom i d) ‘’virman’’, ako se plaća općim nalogom za prijenos (virmanom). Fiskalni dokumenti Da bi se podaci iz dnevnih, periodičnih, ili drugih izvještaja mogli prihvatiti u elektronskom obliku i prenijeti na terminal Porezne uprave, zakonodavac je propisao oblik svih fiskalnih dokumenata koji se mogu dobiti (tiskati) iz fiskalnog uređaja. To se, prije svega, odnosi na oblike maloprodajnog i veleprodajnog fiskalnog računa, računa kojim se reklamira ili stornira već obavljeni promet, te izvještaji koji se mogu sačiniti kao presjek stanja, dnevni ili periodični izvještaji. Najznačajniji fiskalni dokumenti su: fiskalni račun, reklamirani račun, dnevni i periodični izvještaj. Fiskalni račun je fiskalni dokument na kome se nalazi otiskan svaki pojedinačno evidentiran promet i svaki pojedinačno storniran evidentiran promet. Fiskalni račun obvezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv obveznika, 55 b) naziv i adresu prodajnog mjesta, c) IBO (to je zapravo JIB), d) IBFM identifikacijski broj fiskalnog modula), e) naziv fiskalnog dokumenta, f) listu pojedinačnih evidentiranih prometa, od kojih svaki sadrži: naziv evidentiranog artikla, jedinicu mjere, količinu, cijenu po jedinici mjere, vrijednost pojedinačnog evidentiranog prometa i oznaku porezne stope, ukoliko je uopće obavljeno evidentiranje prometa, g) listu pojedinačnih storniranih evidentiranih prometa, od kojih svaki sadrži: naziv storniranog evidentiranog artikla, jedinicu mjere, količinu sa negativnim predznakom, cijenu po jedinici mjere, vrijednost pojedinačnog storniranog evidentiranog prometa s negativnim predznakom i oznaku porezne stope, ukoliko je uopće evidentiran promet, a zatim storniranje bar jednog dijela evidentiranog prometa, h) specifikaciju poreznih stopa, i) iznos ostvarenog evidentiranog poreza po poreznim stopama, j) ukupan iznos ostvarenog evidentiranog poreza, k) vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa po poreznim stopama, l) ukupnu vrijednost ostvarenog evidentiranog prometa, m)ukupan iznos za uplatu od klijenta, n) listu sredstava plaćanja izabranih od klijenta i uplaćen iznos od klijenta po svakom izabranom sredstvu plaćanja, o) ukupan uplaćen iznos od klijenta, jednak zbroju uplaćenih iznosa po svim sredstvima plaćanja, p) iznos za vraćanje klijentu, jednak razlici ukupno uplaćenog iznosa od klijenta i ukupnog iznosa za uplatu, q) vremensku odrednicu formiranja fiskalnog računa, r) redni broj fiskalnog računa i s) fiskalni logo. Reklamirani račun je fiskalni dokument na kome se nalazi otiskan svaki pojedinačno reklamiran promet i svaki pojedinačno storniran reklamiran promet. Dnevni izvještaj je fiskalni dokument koji se formira i ispisuje na kraju rada, jednom dnevno, a u kome se sumiraju podaci zabilježeni od trenutka formiranja prethodnog dnevnog izvještaja. broj: 06/13 56 javne financije Periodični izvještaj je fiskalni dokument koji se formira i ispisuje na kraju rada, posljednjeg dana svakog poreznog razdoblja i po potrebi, a u kome se sumiraju podaci zabilježeni u zadatom izvještajnom razdoblju. Fiskalizacija fiskalne kase Obveznik može početi obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga, poslije nabavke fiskalnog sustava i: a) fiskalizacije fiskalne registar kase, njezinog povezivanja s terminalom i instaliranja na prodajnom mjestu ili b) fiskalizacije fiskalnog pisača ili fiskalne registar kase - pisača, njegovog povezivanja s terminalom i nadređenim računarom sa softverskom aplikacijom i instaliranja na prodajnom mjestu. Obveznik je dužan da prilikom nabavke fiskalnog sustava: a) nabavi tip fiskalnog sustava s odgovarajućim odobrenjem i b) zaključi ugovor s ovlaštenim servisom o servisiranju i tehničkoj podršci za korištenje nabavljenog fiskalnog sustava. U sustavu fiskalnih kasa kakav je usvojen u Republici Srpskoj, predviđena je i stroga evidencija o svim intervencijama servisera, te se posebno vodi servisna knjižica za terminal (GPRS predajnik), fiskalnu kasu i softversku aplikaciju. Na svaku fiskalnu kasu ili pisač koji evidentira promet priključuje se terminal – GPRS uređaj koji će u zadanim intervalima putem mobilne mreže Telekomunikacija Republike Srpske d.d. slati podatke o prometu koji je izvršen u razdoblju od zadnjeg slanja tih podataka do nove naredbe o uspostavljanju veze sa serverom Porezne uprave. Prema pravilima koja su propisana zakonom, nije moguće spajanje podataka s više fiskalnih uređaja (npr. kod obveznika fiskalizacije koji imaju 2, 3, 4 ili više desetina uređaja), već će se sa svakog uređaja posebno vršiti prijenos podataka. Dakle, da bi se odgovarajuća gospodarska djelatnost obavljala na zakonit način, potrebno je fiskalizaciji posvetiti dužnu pažnju, jer je ona ne samo povoljan proces za prikupljanje javnih prihoda, nego u znatnoj mjeri doprinosi ispravnom sačinjavanju knjigovodstvenih isprava i blagovremenosti knjiženja istih u skladu s računovodstvenim propisima. broj: 06/13 srpanj 2013. 3. PRIMJENA PROPISA O IZRAVNOM OPOREZIVANJU 3.1. Porezni postupak Registracija za izravne poreze Člancima 20. do 29. Zakona o poreznom postupku Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 102/11 i 108/11) uređuje se postupak registracije i identifikacije poreznih obveznika u Poreznoj upravi RS. Svi porezni obveznici dužni su se registrirati u Poreznoj upravi, a sve obveznike doprinosa, uplatitelj doprinosa dužan je registrirati u Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Porezni obveznici osim fizičkih osoba dužni su imati Jedinstveni identifikacijski broj (JIB) poreznog obveznika, s kojim se mogu pojavljivati u pravnom prometu, te prilikom izvršavanja svojih poreznih obveza. Prema članku 22. Zakona o poreznom postupku Republike Srpske (u daljnjem tekstu Zakon o poreznom postupku), JIB poreznog obveznika, obvezne su imati sljedeće osobe: a) pravna osoba ili drugi subjekt sa sjedištem u Republici Srpskoj, b) strana pravna osoba ili drugi subjekt koji ostvaruje prihode u Republici Srpskoj, c) fizička osoba koja nema prebivalište ili boravište u Republici Srpskoj, a tu ostvaruje prihode, d) fizička osoba – poduzetnik, e) stalna poslovna jedinica strane pravne osobe u Republici Srpskoj i f) poslovne jedinice pravnih osoba sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu. Porezni obveznici, fizičke osobe registriraju se u Poreznoj upravi na temelju Jedinstvenog matičnog broja građana ili im se dodjeljuje Osobni identifikacijski broj (OIB) u Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Prijava za registraciju obveznika podnosi se Poreznoj upravi u roku od osam dana od dana registracije kod organa nadležnih za registraciju pravne osobe, drugog subjekta, odnosno poduzetnika. [članak 25. stavak (1) Zakona o poreznom postupku]. Prijavu za registraciju zaposlenog u Jedinstveni sustav podnosi poslodavac u roku od osam dana od dana zasnivanja radnog odnosa. Dobrovoljni uplatitelj doprinosa registrira se kod Porezne srpanj 2013. javne financije uprave prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana početka osiguranja. Prijavljivanje i utvrđivanje poreznih obveza Člancima 30. do 33. Zakona o poreznom postupku definira se pojam porezne prijave i podnošenje porezne prijave. Porezna prijava je izvještaj poreznog obveznika Poreznoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini i drugim činjenicama i aktima bitnim za utvrđivanje porezne obveze. Porezna prijava podnosi se na propisanom obrascu i u roku propisanom poreznim zakonima. Porezna uprava može na zahtjev obveznika produžiti rok za podnošenje prijave iz opravdanih razloga. Porezni obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poreznu prijavu do dospijeća, a najkasnije u roku do isteka godine u kojoj se prijava podnosi (članak 32. Zakona o poreznom postupku). Također, postoji mogućnost podnošenja izmijenjene obavještajne i prijave poreza po odbitku, bez roka za podnošenje izmijenjene prijave, u slučaju da porezni obveznik uvidi da podnesena prijava sadrži grešku ili propust zbog kojeg je neophodno istu izmijeniti. Porezna obveza smatra se dospjelom na dan utvrđen poreznim propisima. Poreznu obvezu izmiruje neposredno porezni obveznik, osim u slučaju kada je Zakonom o poreznom postupku ili drugim poreznim propisima određeno da je druga osoba odgovorna za ispunjenje porezne obveze poreznog obveznika. Člancima 35. do 37. Zakona o poreznom postupku regulira se odgovornost drugih osoba za poreznu obvezu poreznog obveznika. U smislu ovih članaka poreznu obvezu poreznog obveznika izmirit će porezni posrednik u skladu sa zakonom, pravni nasljednik pravne osobe koja se ugasila kao posljedica statusnih promjena, te nasljednik umrle osobe iz nasljedstva. Postupak plaćanja poreznih obveza Prema odredbama Zakona o poreznom postupku naplata poreza može biti: a) redovita naplata i b) prinudna naplata. Redovita naplata poreza podrazumijeva plaćanje porezne obveze u propisanom roku ili u roku naloženom rješenjem za plaćanje. Prinudna naplata poduzima se nakon isteka roka za plaćanje 57 poreznih obveza utvrđenog izvršnim rješenjem za plaćanje poreznih obveza. Prema odredbama članka 44. Zakona o poreznom postupku danom plaćanja porezne obveze smatra se dan kada je uplata obveze primljena na odgovarajući račun (javnih prihoda), a danom plaćanja porezne obveze obveznika smatra se i dan kada je banka od obveznika primila nalog za prijenos sredstava sa računa obveznika na odgovarajući račun, pod uvjetom da postoje dovoljna sredstva na računu obveznika, a banka je ovlaštena da prenese sredstva na odgovarajuće račune. 3.2. Porez na dobit Osnovne odredbe Prema odredbama članka 3. Zakona o porezu na dobit i članka 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (Službeni glasnik RS, broj 129/06, 110/07, 114/07, 62/08, 9/09, 122/09 i 73/10 - u daljnjem tekstu Pravilnik o porezu na dobit), porezni obveznici poreza na dobit su: - svaka pravna osoba koja obavlja djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti u Republici Srpskoj, a koja nije izuzeta kao porezni obveznik u skladu s navedenim zakonom, - pravna osoba iz Republike Srpske je porezni obveznik poreza na dobit u Republici Srpskoj za dobit ostvarenu u Republici Srpskoj i u inozemstvu. Stranim pravnim osobama oporezuje se dobit koja je rezultat djelatnosti u okviru Republike Srpske preko stalnog mjesta poslovanja strane pravne osobe. Prihod strane pravne osobe ostvaren u Republici Srpskoj oporezuje se porezom po odbitku u slučajevima kada ta strana pravna osoba nema stalno mjesta poslovanja u Republici Srpskoj. Poslovna jedinica pravne osobe iz Federacije Bosne i Hercegovine ili iz Brčko Distrikta BiH je porezni obveznik poreza na dobit u Republici Srpskoj za dobit ostvarenu poslovanjem u Republici Srpskoj. Utvrđivanje porezne osnovice Prema odredbama članka 5. Zakona o porezu na dobit porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja predstavlja razliku oporezivih prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, korigiranu u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit. Poreznu osnovicu pravne osobe iz Republike broj: 06/13 58 javne financije Srpske čini dobit ostvarena u Republici Srpskoj i izvan njezinog teritorija. Poreznu osnovicu strane pravne osobe koja ima stalno mjesto poslovanja u Republici Srpskoj čini samo dobit ostvarena na području Republike Srpske, dok poreznu osnovicu poslovne jedinice pravne osobe iz Federacije BiH ili iz Brčko Distrikta BiH čini samo dobit ostvarena na području Republike Srpske. Oporezivi prihod je prema članku 6. Zakona definiran kao ‘’sav prihod iz bilo kojih izvora’’, u novcu i naturi i nezavisno od toga je li ostvaren iz djelatnosti pravne osobe ili drugih izvora. Člankom 7. Zakona su propisani prihodi koji se ne uključuju pri obračunu porezne osnovice. Usklađivanje rashoda Prilikom obračuna porezne osnovice, od prihoda se odbijaju oni rashodi koji se izravno odnose na ostvareni prihod. Rashodi koji se priznaju i odbijaju od prihoda su i: - 30% troškova reprezentacije u vezi s poslovnom djelatnošću pravne osobe, - nagrade djelatnicima do iznosa propisanih u Pravilniku, - troškovi za putovanje, hranu i smještaj, preseljenje i dnevnice do iznosa propisanih u Pravilniku, - troškovi za istraživanje i razvoj u skladu s Pravilnikom, - gubici zaliha obračunavaju se posebno kako je propisano Pravilnikom; - donacije javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini, s tim što se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi u naredne tri godine umanjujući buduće donacije, - rashodi po osnovu sponzorstva u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini i - stipendije studenata do 75% prosječne mjesečne neto plate po zaposlenom u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike. Konačno, člankom 8. Zakona propisane su odredbe o usklađivanju rashoda i to na način da su rashodi podijeljeni u 3 skupine i to: - rashode koji se izravno u punom iznosu odbijaju od prihoda, broj: 06/13 srpanj 2013. - rashode koji se djelomično priznaju i odbijaju od prihoda i to na bazi nekih apsolutnih ili relativnih odnosa i - rashode koji se ne priznaju prilikom utvrđivanja porezne osnovice, odnosno rashode koji se ne mogu priznavati kao odbitna stavka pri utvrđivanju obveze za porez na dobit. Odbitak po osnovi amortizacije dozvoljen je samo u vezi s imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi u skladu s odredbama članka 11. Zakona o porezu na dobit. Zemljište i imovina čija vrijednost se ne umanjuje tijekom prirodnog trošenja ili zastarijevanja ne smatra se imovinom koja se amortizira. Za strojeve i opremu koja se amortizira, dozvoljava se odbitak za ubrzanu amortizaciju koja se obračunava na slijedeći način: prva godina: 40%, druga godina: 30% i treća godina: 30% Linearna metoda amortizacije je jedina metoda koja se može primijeniti za amortizaciju građevinskih objekata koji se koriste u poslovne svrhe poreznog obveznika. Porezne olakšice Najznačajnije izmjene Zakona o porezu na dobit u 2012. godini se odnose na umanjenje porezne osnovice za ulaganja u proizvodnju i za zapošljavanje. Naime, prema članku 14.a Zakona o porezu na dobit, obveznik koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za obavljanje vlastite registrirane proizvodne djelatnosti ima pravo na umanjenje porezne osnovice za vrijednost izvršenog ulaganja (ministar financija je donio rješenje kojim utvrđuje popis djelatnosti koje se smatraju proizvodnom djelatnošću). Opremom i postrojenjem se smatra oprema i postrojenja koja se neposredno koriste u procesu proizvodnje i prerade, a nepokretnostima se smatraju novi građevinski objekti i zemljište ispod njih koji neposredno služe obavljanju djelatnosti. S praktičnog aspekta, porezni obveznici koji žele koristiti ovu mogućnost, trebaju znati sljedeće: - da bi se koristila mogućnost umanjenja porezne osnovice za ulaganja u opremu, postrojenja i nepokretnosti poreznog obveznika koji vrši vlastitu proizvodnu djelatnost, potrebno je da se u poreznoj godini izvrši nabavka opreme, postrojenja i nepokretnosti, srpanj 2013. javne financije - nadalje je potrebno izvršiti prijenos na opremu, postrojenja i nepokretnosti u upotrebi (dakle, obvezan uvjet, bez obzira je li izvršeno plaćanje dobavljaču za nabavku opreme, postrojenja i nepokretnosti) i - potrebno je koristiti u procesu proizvodnje navedenu opremu, postrojenja i nepokretnosti najmanje 3 godine. Prema članku 14b. porezni obveznik koji u jednoj kalendarskoj godini zaposli najmanje 30 novih djelatnika na neodređeno vrijeme ima pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos plaćenog poreza na dohodak i doprinosa za te djelatnike. Također, ovim člankom se određuje da se pod novozaposlenim djelatnicima smatraju djelatnici koji su zaposleni kod poreznog obveznika neposredno, a koji su se prije zapošljavanja nalazili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Porezna stopa i porezna godina Porezna stopa poreza na dobit je 10% na poreznu osnovicu za tu godinu. Porez po odbitku koji je uveden Zakonom o porezu na dobit također se obračunava i plaća po stopi od 10%, dok je porezna stopa za male porezne obveznike 2%, ali na ukupan prihod malog poreznog obveznika. Porezna godina za pravne osobe je kalendarska godina, te se porezna i računovodstvena godina poklapaju. U slučaju kada pravna osoba postane porezni obveznik tijekom porezne godine ili prestane biti porezni obveznik tijekom porezne godine, porezna godina je razdoblje u kalendarskoj godini kada je dana pravna osoba bila porezni obveznik. Podnošenje porezne prijave i plaćanje poreza Porezna prijava za poreznu godinu se podnosi Poreznoj upravi, najkasnije u roku od 90 dana nakon završetka porezne godine, a u slučaju kalendarske porezne godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće za prethodnu godinu (članak 22. Zakona o porezu na dobit), te je porezni obveznik dužan u tom roku platiti porez na dobit po konačnoj prijavi. Porez na dobit plaća se akontativno, mjesečno, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a na osnovu podataka iz godišnje porezne prijave za prethodnu poreznu godinu. 59 Porez po odbitku Svaka pravna i fizička osoba iz Republike Srpske, kao i svaka strana pravna i fizička osoba sa stalnim mjestom poslovanja u Republici Srpskoj, koja isplaćuje prihode iz članka 28. Zakona o porezu na dobit stranoj pravnoj osobi (riječ je o nekim vrstama usluga), dužna je odbiti porez od ukupnog iznosa uplate prihoda i odbijeni porez uplatiti na račun javnih prihoda Republike Srpske. Oporezivanje pravne osobe sa statusom malog poreznog obveznika Mali porezni obveznik je pravna osoba iz Republike Srpske koja ispunjava svaki od slijedećih uvjeta tijekom cijele porezne godine: - da ta pravna osoba obavlja djelatnost, izuzev bankarskih ili financijskih usluga ili poslova osiguranja i reosiguranja, - da mali porezni obveznik ne zapošljava više od devet djelatnika, - da ukupan godišnji prihod pravne osobe ostvaren u prethodnoj godini, po bilo kojoj osnovi, ne prelazi iznos od 100.000 KM, - da pravna osoba nije ostvarila više od 50% od svog ukupnog prihoda od jednog klijenta, odnosno kupca, ili osobe povezane s tim klijentom, odnosno kupcem i - da udjel u vlasništvu te pravne osobe imaju najviše dvije fizičke osobe. Mali porezni obveznik plaća porez po stopi od 2% na ukupan mjesečni prihod, u roku od 10 dana po isteku mjeseca. 3.3. Porez na dohodak i doprinosi socijalnog osiguranja Opće odredbe o porezu na dohodak Porez na dohodak se obračunava i plaća na dohodak iz svih izvora, izuzev dohotka (prihoda) koji su izuzeti samim Zakonom o porezu na dohodak (Službeni glasnik RS, broj 91/06, 128/06, 120/08, 75/10 i 1/11). Porez na dohodak se obračunava i plaća na: - osobna primanja, - prihod od samostalne djelatnosti, - prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, - prihode od kapitala i broj: 06/13 60 javne financije - prihode od kapitalnih dobitaka. Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, porez na dohodak plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju dohodak, predmet oporezivanja je dohodak koji ostvari fizička osoba u poreznom razdoblju, dohodak fizičke osobe je zbroj svih dohodaka koje ona ostvari iz svih izvora tijekom porezne godine i dohodak koji je predmet oporezivanja je dohodak primljen u gotovom novcu, uslugama ili stvarima. Prema odredbama članka 5. Zakona o porezu na dohodak: - porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje oporezivi dohodak, - obveznik poreza na dohodak je rezident Republike Srpske, za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj, drugom entitetu, Brčko Distriktu i drugoj državi i - obveznik poreza na dohodak je nerezident Republike Srpske za dohodak ostvaren u Republici Srpskoj. Porez na dohodak se plaća po stopi od 10 % (članak 4. Zakona o porezu na dohodak). Porezna osnovica, prema odredbama članka 6. Zakona o porezu na dohodak je razlika između ukupnih prihoda ostvarenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji su nužni za ostvarivanje prihoda. Porezna oslobađanja su pored odredaba članka 7. Zakona o porezu na dohodak, propisana i člankom 9-16a. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Službeni glasnik RS, broj 22/11). Porezna oslobođenja, koja će se vjerojatno najčešće pojavljivati u praktičnoj primjeni zakona su: - na iznos otpremnine koju poslodavac isplati zaposlenom prilikom odlaska u mirovinu ne plaća se porez na osobna primanja, niti se taj iznos uključuje u poreznu osnovicu, - otpremnina koju poslodavac isplati djelatniku prilikom otpuštanja s posla ne uključuje se u oporezivi dohodak, - naknade za prijevoz nisu oporeziva osobna primanja do određenih iznosa, - troškovi dnevnica za službeno putovanje u Bosni i Hercegovini, po nalogu poslodavca, priznaju se kao troškovi umanjenja porezne osnovice do iznosa koji Vlada Republike Srpske propiše svojim aktom (prema odredbama članka 5. Uredbe o naknadama za službena putovanja u zemlji i inozemstvu za zaposlene u javnom sektoru Republike broj: 06/13 srpanj 2013. Srpske - Službeni glasnik RS, broj 73/10, dnevnica iznosi 20 KM), - troškovi dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo priznaju se kao troškovi umanjenja porezne osnovice, iskazani u konvertibilnim markama po važećem tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine, do iznosa koje Vlada Republike Srpske propiše svojim aktom (Uredba o naknadama za službena putovanja u zemlji i inozemstvu za zaposlene u javnom sektoru Republike Srpske) i - topli obroci pripremljeni u vlastitim restoranima kod poslodavca ili topli obroci isporučeni poslodavcu od strane osoba registriranih za usluge keteringa (engl. ’’Catering’’), nisu oporeziva osobna primanja do iznosa od 3,50 KM dnevno po zaposlenom, odnosno najviše do iznosa od 77 KM mjesečno po zaposlenom. U članku 10. Zakona o porezu na dohodak i članku 21. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu Pravilnik o porezu na dohodak) je definirano što se smatra osobnim primanjima: Prihod od osobnih primanja su sva izravna i neizravna plaćanja za izvršeni rad i obuhvaćaju: a) isplate bruto plaće i druge bruto isplate zaposlenom, uključujući regres, topli obrok, plaćanje prekovremenog rada, bonuse, naknade i dodatke na uvjete rada, b) posredne olakšice, kao što je prodaja dobara ili usluga po cijeni nižoj od tržišne, davanje beskamatnih pozajmica ili pozajmica po kamatnoj stopi nižoj od bankarske, oslobađanje od dužničke obveze ili oprost duga, ustupanje na korištenje imovine poreznog obveznika bez naknade ili po cijeni nižoj od tržišne, c) skrivene isplate osobnih primanja kao što su: plaćanja koja vrši poslodavac u korist zaposlenog ili bilo kog člana njegove obitelji, uključujući troškove života, stanarinu, komunalije, plaćanja za troškove reprezentacije, ljetovanja, zimovanja, troškove turističkih putovanja, d) korištenje službenog vozila u privatne svrhe predstavlja prihod od osobnih primanja u visini 20% cijene litre goriva po prijeđenom kilometru (vjerojatno za iznos veći od 20%, ako se uzmu u obzir odredbe članka 13. točka g) Pravilnika o porezu na dohodak), srpanj 2013. javne financije e) bilo koje plaćanje ili povrat troškova koje ostvari zaposleni, f) poklone koje je poslodavac dao bivšem ili sadašnjem zaposlenom, a čija vrijednost prelazi iznos 100 KM, povodom praznika jednom tijekom godine, g) vrijednost dionica primljenih bez naknade ili razlika vrijednosti dionica do njihove tržišne cijene. Prema prednjem, sasvim je jasno da su oporezive najznačajnije kategorije osobnih primanja kao što su: plaća, naknada za topli obrok, naknada za regres, i sl. Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, propisano je pravo na umanjenje porezne osnovice u iznosu od 900 KM godišnje za svakog izdržavanog člana uže obitelji; iznos kamate plaćene na stambene kredite; i iznos uplaćenog mirovinskog doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje do 1.200 KM godišnje. Porezni obveznik ostvaruje ova prava na osnovu porezne kartice izdane od strane Porezne uprave RS. Opće odredbe o doprinosima Člankom 4. Zakona o doprinosima (Službeni glasnik RS, broj 31/09 i1/11) je pojam poreznog obveznika definiran u 33 skupine, te je propisano da se smatra da je fizička osoba obvezna da se osigura na sve ili samo na neke vidove osiguranja. Osnovica za obračun doprinosa, prema članku 6. Zakona o doprinosima, između ostalog, je: - osobno primanje po Zakonu o porezu na dohodak koje podliježe plaćanju poreza na dohodak; - osobno primanje po Zakonu o porezu na dohodak koje podliježe plaćanju poreza na dohodak vlasnika ili suvlasnika poduzeća, radnje ili drugog oblika obavljanja samostalne djelatnosti, ako po toj osnovi ostvaruje pravo na obvezno mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje; - bruto prihodi obveznika na osnovu kojih ostvaruje pravo na obvezno mirovinsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje; - mirovina za državljane Republike Srpske koji u cijelosti ili djelomično ostvaruju mirovinu i invalidninu od inozemnog isplatitelja, dok imaju prebivalište na teritoriji Republike. U članku 6. Zakona o doprinosima je propisano da osnovica doprinosa za zaposlene u oblasti proizvodnje tekstila, odjeće, kože i proizvoda od 61 kože u skladu s klasifikacijom djelatnosti Republike, iznosi 25% prosječne mjesečne bruto plate u Republici, prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku. Zakonom o doprinosima propisane su stope doprinosa i iste iznose ukupno 33,0%, odnosno prema odredbama članka 8. Zakona o doprinosima, zbirnu stopu čine sljedeći doprinosi: - doprinos za MIO 18,0 % - doprinos za zdravstveno osiguranje 12,5 % - doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 1,0 % - doprinos za dječju zaštitu 1,5 % Člankom 10. i 11. Zakona o doprinosima je propisan način obračuna i uplate doprinosa: - isplatitelj - rezident Republike Srpske prilikom svake isplate, na osnovicu utvrđenu zakonom, - uplatitelji doprinosa dužni su najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec dostaviti obračun doprinosa Poreznoj upravi Republike Srpske i - uplatitelji doprinosa dužni da uplate doprinose na propisane uplatne račune najkasnije dva mjeseca od isteka mjeseca za koji se doprinosi obračunavaju. Pravilnikom o registraciji u jedinstveni sustav registracije, kontrole u uplate doprinosa (Službeni glasnik RS, broj 110/09 i 78/10) uređen je način i postupak podnošenja prijava za upis i registraciju u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji se vodi u Poreznoj upravi RS, postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja (OIB) obveznicima doprinosa, postupak promjene podataka o obvezniku doprinosa, kao i postupak odjave i promjene statusa obveznika doprinosa. Prijavu obveznika doprinosa u Jedinstveni sustav vrši uplatitelj doprinosa podnošenjem prijave za upis u Jedinstveni sustav na Obrascu PD 3100 - Prijava/promjena/odjava uplate doprinosa, koji se podnosi u roku od pet radnih dana od dana početka rada obveznika. Mjesno nadležna područna jedinica Porezne uprave RS se određuje prema sjedištu uplatitelja doprinosa, odnosno sjedištu poslovne jedinice uplatitelja doprinosa, za zaposlene u zajedničkim organima BiH prema prebivalištu obveznika doprinosa, a za fizičke osobe prema prebivalištu, odnosno boravištu obveznika doprinosa. broj: 06/13 62 javne financije Obračun redovite plaće Primjenom propisane stope poreza na dohodak od 10%, propisanih stopa doprinosa socijalnog osiguranja od ukupno 33,0%, uz primjenu odredaba: - da se doprinosi plaćaju na bruto osnovicu, a - porez na osnovicu koju čini bruto osnovica umanjena za doprinose, - te primjenom koeficijenta za preračun sa neto na bruto od 0,603, - proizlazi da ukupno opterećenje porezom i doprinosima u odnosu na neto primanja iznosi 65,837% Slijedi primjer obračuna za neto plaću od 1.000 KM R. br. Opis Stopa % Iznos Bruto plaća (neto 1. 1.658,37 plaća/0,603) 2. Doprinosi 33,00 547,26 - doprinos za MIO 18,00 298,51 - doprinos za 12,50 207,30 zdravstvo - doprinos za osiguranje od 1,00 16,58 nezaposlenosti - doprinos za 1,50 24,88 dječju zaštitu Osnovica za porez 3. 1.111,11 (r.br. 1- r.br. 2) 4. Porez na dohodak 10,00 111,11 Neto plaća – za 5. isplatu (r.br. 3- r.br. 1.000,00 4) Pored naprijed navedenog oporezivanja osobnih primanja, po odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak oporezuju se i: - prihodi od samostalne djelatnosti, - prihodi od autorskih prava i prava industrijske svojine, - prihodi od kapitala, - prihodi od kapitalnih dobitaka, itd. 3.4. Porez na imovinu (nepokretnosti) U Republici Srpskoj je u primjeni poseban oblika oporezivanja imovine. Naime, Zakon o porezu na nepokretnosti (Službeni glasnik RS, broj 110/08 i 118/09) donesen je 2008. godine, ali je njegova primjena počela od 1. siječnja 2012. godine. broj: 06/13 srpanj 2013. Porez na nekretnine se ubire na vlasništvo/korištenje nekretnina na području gdje se nekretnina nalazi i uglavnom obuhvaća: izgrađeno i neizgrađeno zemljište i građevinske objekte. Navedeni porez je uglavnom prihod jedinica lokalne samouprave, koji se plaća periodično. Osnovica poreza na nekretnine može biti tržišna, procijenjena ili rentna vrijednost nekretnine. Porez na nekretnine je izravni porez i isti tereti neto (ili bruto) vrijednost imovine iskazane vrijednosno. Opće odredbe Predmet oporezivanja porezom na nepokretnosti su nepokretnosti u Republici Srpskoj koje nisu izuzete od oporezivanja u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti. ‘’Nepokretnost’’ je zemljište sa svim što je trajno spojeno sa njim, ili što je izgrađeno na površni zemljišta, iznad ili ispod njega. Građevinski objekti i zemljište koji čine jednu cjelinu, a nisu vlasništvo iste osobe mogu se pojedinačno oporezivati, dok se stambene i poslovne jedinice koje su u sastavu zgrada oporezuju pojedinačno. Poreznu osnovicu za obračun poreza na nepokretnosti predstavlja tržišna vrijednost nepokretnosti koja je utvrđena u skladu sa Zakonom. ‘’Tržišna vrijednost nepokretnosti’’ predstavlja novčani iznos za koji nepokretnost može biti razmijenjena u danom trenutku na tržištu slobodnom voljom kupca i prodavatelja. Za svaku poreznu godinu tržišna vrijednost nepokretnosti koja predstavlja osnovicu za obračun poreza je njezina vrijednost na dan 31. prosinca prethodne godine. Utvrđivanje porezne obveze poreza na nepokretnosti Porezni obveznik poreza na nepokretnosti je vlasnik nepokretnosti. ‘’Porezni obveznik’’ je osoba odgovorna za plaćanje poreza u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti, pri čemu pojam “osoba” označava fizičku ili pravnu osobu. Obveza plaćanja poreza na nepokretnosti nastaje danom kada porezni obveznik stekne ili počne da koristi nepokretnost, zavisno od toga koji od uvjeta bude prije ispunjen. Vrlo je značajna odredba da nepokretnost u izgradnji podliježe plaćanju poreza prema postotku izgrađenosti na dan procjene vrijednosti. srpanj 2013. javne financije Nastankom porezne obveze, porezni obveznik je dužan da Poreznoj upravi RS podnese prijavu za upis u fiskalni registar nepokretnosti. ‘’Fiskalni registar nepokretnosti’’ (porezna baza podataka nepokretnosti) označava javnu evidenciju u pisanom ili u elektronskom obliku koju uspostavlja Porezna uprava radi čuvanja poreznih podataka. Prijava za upis u fiskalni registar nepokretnosti se podnosi područnoj jedinici Porezne uprave prema lokaciji nepokretnosti u roku od trideset dana od dana nastanka porezne obveze, a Porezna uprava je dužna u roku od dva dana od dana prijema prijave izvršiti upis podataka u fiskalni registar nepokretnosti i svakoj nepokretnosti dodijeliti porezni broj nepokretnosti. Porezna stopa poreza na nepokretnosti ne može biti manja od 0,05% od procijenjene vrijednosti nepokretnosti, niti veća od 0,50% od procijenjene vrijednosti nepokretnosti. ‘’Procijenjena vrijednost’’ označava procijenjenu tržišnu vrijednost nepokretnosti radi oporezivanja u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti. Skupštine općina i gradova utvrđuju poreznu stopu koja će se primjenjivati za oporezivanje nepokretnosti na njihovoj teritoriji najdalje do 31. prosinca tekuće godinu za narednu poreznu godinu. Također, općine i gradovi su obvezni da o donošenju propisa kojima se uvodi ili mijenja porezna stopa na nepokretnosti obavijeste Poreznu upravu RS u roku od deset dana od dana stupanja na snagu. Vrlo je značajna i povoljna odredba da se porezna stopa poreza na nepokretnosti ne može mijenjati tijekom jedne porezne godine. Konačno, u slučaju obavljanja deficitarne proizvodno-zanatske gospodarske djelatnosti, obveznik može biti oslobođen obveze, o čemu posebnu odluku donosi skupština općine, odnosno grada. Zahtjev se podnosi u roku koji je propisan za podnošenje prijave za upis. Jednim zahtjevom može se tražiti oslobađanje za više nepokretnosti u vlasništvu jedne osobe. Porezna uprava poreznom obvezniku izdaje ovjerenu potvrdu o prijemu Prijave za upis. 3.5. Ostali porezi, takse i naknade Pored naprijed navedenih obveza obračuna izravnih poreza pravne osobe i poduzetnici u Republici Srpskoj trebaju obračunavati i plaćati i ostale specifične poreze, naknade i takse, kao na primjer: - republičku taksu, - boravišnu taksu, - vodnu naknadu, - naknade za šume, - koncesijske naknade, - naknade za korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, - protupožarnu i protugradnu naknadu, - lokalne takse, itd. LITERATURA: 1. 2. 3. 4. 5. Fiskalni registar nepokretnosti Na osnovu ovlaštenja koja su mu dana Zakonom, ministar financija Republike Srpske je donio Pravilnik o upisu u fiskalni registar nepokretnosti (Službeni glasnik RS, broj 16/09 i 87/09). Pravilnikom o upisu u fiskalni registar nepokretnosti propisan je Porezni broj nepokretnosti (u daljnjem tekstu PBN). PBN se dodjeljuje svakoj nepokretnosti za koju je podnesena Prijava za upis. Pravo na oslobađanje plaćanja poreza stiče se od dana podnošenja Zahtjeva za oslobađanje. 63 6. 7. 8. Zakoni i podzakonski akti navedeni u tekstu, Mirko S. Vasiljević, Kompanijsko pravo, Pravo gospodarskih društava, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2009. Mionić Žarko, Primjena novog Zakona o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj, Financijski propisi i praksa broj 6/2010, Fircon d.o.o., Mostar Mionić Žarko, Primjena izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj, Financijski propisi i praksa broj 5/2011, Fircon d.o.o., Mostar Daničić Duško, dipl. ek.- Fiskalizacija prometa u Republici Srpskoj- Obveznici i postupak fiskalizacije, Finrar broj 09/2008, Finrar d.o.o. Banja Luka Slavko Petković, Hajrudin Lagumdžija, Komentar Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Nezavisne novine, Banja Luka, 2005 Dejan Rakić, Vladimir Milinović, Zbirka propisa iz oblasti PDV-a i akciza (prečišćeni tekstovi) sa primjerima iz prakse, Banja Luka, septembar 2010. godine Mr Goran Glamočanin, Deset najčešćih grešaka koje čine porezni obveznici prilikom prijavljivanja PDV-a, Finrar broj 6/2012, Finrar d.o.o., Banja Luka broj: 06/13 javne financije 64 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Jozo Piljić, PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu, Tuzla, 2006, Goran Šćepanović, Novi Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza, Finrar broj 7/2012, Finrar d.o.o., Banja Luka Mionić Žarko, Primjena Zakona o poreznom postupku Republike Srpske, Financijski propisi i praksa broj 10/2011, Fircon d.o.o., Mostar Primjena Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak - Seminarski materijal, Kontinuirana edukacija, maj 2008. godine, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, Banja Luka Persa Paić, dipl. ek., Komentar izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit, Finrar broj 8/2012, Finrar d.o.o., Banja Luka Mionić Žarko, Primjena izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit u Republici Srpskoj, Financijski propisi i praksa broj 6/2012, Fircon d.o.o., Mostar Mr Duško Daničić, Siniša Radonjić, dipl. ek., (Ne)priznavanje pojedinih načela MSFI po poreznim propisima i uticaj tih razlika na broj: 06/13 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. srpanj 2013. novčani tok i finansijski položaj gospodarskih društava, Savez računovođa i revizora Republike Srpske, 15. Kongres, Banja Vrućica, 22-24.09.2011. godine Persa Paić, dipl. ek., Godišnja porezna prijava za porez na dohodak za 2011. godinu, Finrar broj 1/2012, Finrar d.o.o., Banja Luka Mionić Žarko, Obračun poreza i doprinosa na plaće i naknade za privremene i povremene poslove u Republici Srpskoj od 1. veljače 2011, Financijski propisi i praksa broj 6/2012, Fircon d.o.o., Mostar Mionić Žarko, Primjena Zakona o porezu na nekretnine u Republici Srpskoj, Financijski propisi i praksa broj 2/2012, Fircon d.o.o., Mostar Oliver Đajić, dipl. ek., Obračun, prijavljivanje i plaćanje naknada po posebnim propisima za period januar- jun 2012. godine, Finrar broj 6/2012, Finrar d.o.o., Banja Luka Duško Šnjegota, Primjena MSFI kroz bilansni kontni okvir, Banja Luka, septembar 2010. godine mišljenja Porezne uprave Republike Srpske www.investsrpska.net srpanj 2013. javne financije 65 Dr. sc. Dinka Antić TREĆA FAZA REFORME OPOREZIVANJA USLUGA: NAJAM PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U EU OD 1. 1. 2013. Reforma oporezivanja usluga u Europskoj uniji implementira se u članicama u četiri faze. Opsežnost reforme, kojom su iz temelja izmijenjena pravila oporezivanja rastućeg sektora usluga, zahtijevala je dvogodišnje pripreme pred uvođenje, te duži horizont implementacije od pet godina. U cilju osiguranja jednakog tempa usklađivanja nacionalnih propisa članica EU iz sfere PDV-a sa novim europskim pravilima oporezivanja usluga izmjenama Smjernice je precizirana dinamika implementacije reforme u četiri faze. Nova pravila oporezivanja usluga u EU iz prve faze stupila su na snagu u svim članicama 1. 1. 2010. godine. Druga faza reforme je startala 1. 1. 2011., a početkom 2013. g. stupila su na snagu i nova pravila oporezivanja usluga iz treće faze dinamičkog plana reforme. Treća faza reforme oporezivanja usluga obuhvaća izmjenu pravila oporezivanja usluga najma prijevoznih sredstava. Prema usvojenoj dinamici reforma oporezivanja usluga u EU trebala bi se okončati početkom 2015.godine. 1. REFORMA OPOREZIVANJA USLUGA U EU (2010-2012) Reforma oporezivanja usluga u EU podrazumijeva radikalnu izmjenu temeljnih načela sustava oporezivanja usluga koja su bila na snazi više od tri desetljeća, od uspostave harmoniziranog sustava PDV-a u EU 1977. godine, pa sve do 31. 12. 2009. g., kada su stupile izmjene Smjernice 2006/112/EC1. Prema „starom“ općem pravilu, utemeljenom člankom 9(1) Šeste smjernice2, mjestom gdje se pruža usluga podrazumijevalo se „mjesto gdje je pružatelj usluga ustanovio svoje po1. Council Directive 2008/8/EC of 12 February 2008 amending Directive 2006/112/EC as regards the place of supply of service, OJ L 44, 20.2.2008. 2. Sixth Council Directive of 17 May 1977 on the harmonization of the laws of the Member States relating to turnover taxes – Common system of value added tax: uniform basis of assessment - 77/388/ EEC duzeće ili ima stalnu tvrtku iz koje se pruža usluga ili, u odsustvu takvog mjesta poslovanja ili stalne tvrtke, mjesto gdje ima stalnu adresu ili gdje uobičajeno prebiva“. Ista pravila prenesena su i u novu redizajniranu Smjernicu 2006/112/EC3. Od 2010. g. propisano je novo opće pravilo (novi čl. 44), prema kojem oporezivanje prema sjedištu primatelja postaje temeljno pravilo oporezivanja usluga u EU). Druga novina jeste da osnovno pravilo nije jedinstveno, nego se pravi distinkcija s obzirom na porezni status primatelja usluge ovisno o tome da li se usluga pruža oporezivoj osobi (tzv. B2B transakcije4) ili neoporezivoj osobi (tzv. B2C transakcije5). Novo osnovno pravilo oporezivanja 3. Čl. 43-59 Smjernice 2006/112/EC (Council Directive 2006/112/EC on the common system of value added tax, OJ L 347, 11.12.2006.). 4. Business-to-business 5. Business-to-consumer broj: 06/13 66 javne financije usluga podrazumijeva da se mjesto oporezivanja usluga koje se pružaju oporezivoj osobi utvrđuje prema mjestu gdje je kupac (tj. primatelj usluge) uspostavio svoje poslovanje. Međutim, ukoliko se usluge pružaju primatelju usluga u mjestu koje se razlikuje od uobičajenog mjesta poslovanja mjesto oporezivanja se utvrđuje prema sjedištu primatelja usluga. U ostalim slučajevima oporezivanje usluga se vrši prema mjestu gdje primatelj usluga ima prebivalište ili gdje uobičajeno boravi. U slučaju da se usluge pružaju neoporezivoj osobi mjesto oporezivanja se utvrđuje prema mjestu gdje je isporučitelj usluge uspostavio poslovanje, gdje se nalazi sjedište pružatelja usluge ili gdje ima prebivalište i uobičajeno boravi (novi čl. 45). Od 2010. definicija obveznika PDV-a kod pružanja usluga je proširena i na: - oporezive osobe koje obavljaju i druge aktivnosti koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga u smislu općih pravila sustava PDV-a; - neoporezive pravne osobe koje su registrirane za PDV (novo pravilo iz čl. 43 de facto podrazumijeva primjenu mehanizma „reverse charge“ ili „obrnutog terećenja“, odnosno prijenosa obveze za PDV sa prodavatelja na kupca6). Izmjenama Smjernice propisana je i primjena načela „efektivne uporabe i uživanja“ kod oporezivanja usluga. Prema novom čl. 59a članice prilikom oporezivanja usluga koje se svrstavaju pod čl. 56 (najam prijevoznih sredstava) i čl 59 (ostale razne usluge) mogu smatrati da je mjesto oporezivanja: - izvan EU, iako je usluga pružena u EU, u slučaju da se efektivna uporaba i uživanje usluge dešava izvan EU, ili, - EU, iako je usluga pružena izvan EU, u slučaju da se efektivna uporaba i uživanje usluge dešava unutar EU U skladu sa čl. 59b odredbe o „efektivnoj uporabi i uživanju“ primjenjuju se i na telekomunikacijske usluge i usluge radio i TV emitera koje se pružaju neoporezivoj osobi u EU od strane isporučitelja usluge koji nema sjedište u EU. Međutim, ove odredbe se ne primjenjuju na elektronske usluge koje se pružaju neoporezivoj osobi sa sjedi6. U određenim slučajevima oporezivanja usluga mehanizam obrnutog terećenja podrazumijeva obveznost, odnosno da oporeziva osoba sama utvrđuje poreznu obvezu na primljene usluge. Primjenu ovog mehanizma u BiH nalazimo u posebnoj građevinskoj shemi. broj: 06/13 srpanj 2013. štem izvan EU. U Prilogu je predstavljena praksa članica u pogledu primjene kriterija za oporezivanje usluga najma prijevoznih sredstava na kratki i dugi rok. Druga faza reforme oporezivanja usluga odnosila se na usluge koje su se oporezivale prema mjestu gdje su fizički izvršene (usluge i sporedne usluge koje se odnose na kulturne, umjetničke, obrazovne, znanstvene, sportske, zabavnoestradne i slične aktivnosti, kao što su izložbe i sajmovi, uključujući usluge organiziranja takvih aktivnosti; sporedne usluge transporta, kao što su usluge utovara, istovara, rukovanja i sličnih aktivnosti; usluge procjene vrijednosti pokretne imovine ili usluge rada na takvoj imovini). Nova pravila oporezivanja gore navedenih usluga, koja se primjenjuju od 1. 1. 2011. g., pored razlikovanja poreznog statusa primatelja usluge, uključuju i pojmovno drugačije definiranje određenih usluga, odnosno razdvajanje oporezivog tretmana usluga pristupa događajima i usluga organiziranja tih događaja. Nova pravila uključuju sljedeće situacije: (i) Mjesto oporezivanja usluga pristupa kulturnim, umjetničkim, obrazovnim, znanstvenim, sportskim, zabavno-estradnim i sličnim događajima, uključujući i usluge pristupa sajmovima i izložbama, kao pomoćne usluge koje se odnose na pristup događajima, a koje se pružaju oporezivim osobama jeste mjesto gdje su se događaji stvarno održali (novi članak 53). Iz ovog pravila implicira da se usluge iz ove grupacije, u situaciji da se pružaju neoporezivim osobama, oporezuju prema novom osnovnom pravilu iz članka 45, odnosno prema sjedištu pružatelja usluge; (ii) Mjesto oporezivanja osnovnih i sporednih usluga organiziranja događaja, koje se odnose na kulturne, umjetničke, obrazovne, znanstvene, sportske, zabavno-estradne i slične aktivnosti, kao što su izložbe i sajmovi, a koje se pružaju neoporezivim osobama jeste mjesto gdje su se ove aktivnosti stvarno odvijale (novi članak 54 (1)). Iz ovog pravila implicira da se usluge iz ove grupacije, u situaciji da se pružaju oporezivim osobama oporezuju prema novom osnovnom pravilu iz članka 44, odnosno prema sjedištu primatelja usluge; (iii) Od 2011. g. mjesto oporezivanja sporednih usluga transporta, kao što su usluge utovara, istovara, rukovanja i sličnih aktivnosti, te usluga procjene vrijednosti pokretne imovine ili usluga rada na takvoj imovini, ukoliko su te usluge pružene neoporezivoj osobi, je mjesto gdje je usluga fizič- srpanj 2013. javne financije ki izvršena (novi članak 54 (2)(a) i (b)). Iz ovog pravila implicira da se usluge iz ove grupacije, u situaciji da se pružaju oporezivim osobama oporezuju prema novom osnovnom pravilu iz članka 44, odnosno prema sjedištu primatelja usluge. 2. PRAVILA OPOREZIVANJA NAJMA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA OD 2013 2.1. Osnovna pravila Treća faza reforme oporezivanja usluga u EU, koja je stupila na snagu 1. 1. 2013., odnosi se isključivo na oporezivanje najma prijevoznih sredstava. Zanimljivo je da je oporezivanje najma prijevoznih sredstava bilo predmetom i prve faze reforme oporezivanja usluga. Prije reforme usluge najma prijevoznih sredstava su se oporezivale prema sjedištu pružatelja usluge. Međutim, prema redefiniranim pravilima koja su bila na snazi od 1 .1. 2010. do 31. 12. 2012. godine, koja su propisana čl. 56 Smjernice, najam prijevoznog sredstva se dvojako oporezuje. Smjernica pravi distinkciju između najma na kratki rok i najma na dugi rok. Pri tome, kratak rok se definira kao kontinuirano posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva u razdoblju ne dužem od 30 dana, a u slučaju plovila, ne dužem od 90 dana. Posljedično, najam na dugi rok prijevoznog sredstva se smatra kontinuiranim posjedovanjem ili korištenjem sredstva u razdoblju dužem od 30 dana, a kod plovila u razdoblju dužem od 90 dana. Prema redefiniranim pravilima prve faze reforme najam prijevoznih sredstava se oporezivao na način da se najam na kraći rok oporezovao prema mjestu gdje je sredstvo stavljeno na raspolaganje (čl. 56(1)) bez obzira na porezni status primatelja usluge. Međutim, oporezivanje na dugi rok je ovisilo o poreznom statusu primatelja najma. Ukoliko se radi o oporezivoj osobi najam se oporezuje prema općem pravilu iz čl. 44 (prema sjedištu primatelja usluge), a ukoliko se radi o neoporezivoj osobi najam se oporezuje prema sjedištu pružatelja usluge (čl. 45). Treća faza reforme podrazumijeva uvođenje kompleksnog oporezivanja najma prijevoznih sredstava na dugi rok osobama koje nisu obveznici. Od 1. siječnja 2013. usluge najma prijevoznih sredstava u prometu između članica se oporezuju na sljedeći način: 67 - mjesto oporezivanja najma prijevoznih sredstava na kratki rok je mjesto gdje je sredstvo stvarno stavljeno na raspolaganje kupcu; - mjesto oporezivanja najma na dugi rok prijevoznih sredstava neoporezivim osobama je mjesto gdje primatelj usluge ima stalno prebivalište, stalnu adresu ili uobičajeno prebiva. Iz gornje odredbe implicira da se za najam na duži rok oporezivoj osobi primjenjuje opće pravilo oporezivanja usluga prema sjedištu primatelja usluge. Međutim, mjesto najma broda za zabavu neoporezivoj osobi, koji se ne može podvesti pod najam na kratki rok, predstavlja mjesto gdje je brod stavljan na raspolaganje primatelju usluge, ukoliko je usluga pružena od strane pružatelja usluge u mjestu gdje mu je sjedište poslovanja ili stalna tvrtka. 2.2. Kriterij „efektivne uporabe i uživanja“ Izmjenama Smjernice redefinirana je primjena kriterija „efektivne uporabe i uživanja“ kod oporezivanja usluga. Prema novom čl. 59a članice prilikom oporezivanja usluga koje se svrstavaju pod čl. 56 (najam prijevoznih sredstava) i čl. 59 (ostale razne usluge) mogu smatrati da je mjesto oporezivanja izvan EU, iako je usluga pružena u EU, u slučaju da se efektivna uporaba i uživanje usluge dešava izvan EU, ili, unutar EU, iako je usluga pružena izvan EU, u slučaju da se efektivna uporaba i uživanje usluge dešava unutar EU. S obzirom na odredbe oporezivanja usluga kratkoročnog najma prijevoznih sredstava prema mjestu gdje se sredstvo stavlja na raspolaganje postavlja se pitanje moguće kolizije sa mjestom efektivne uporabe i uživanja. Stoga, primjena odredaba članka 59a zahtijeva preciznije reguliranje od strane članica. U praksi se mogu desiti situacije da članice na različite načine interpretiraju pojam „efektivne uporabe i uživanja“, te mogu smatrati da je to mjesto gdje je usluga pružena, mjesto gdje primatelj usluge ostvaruje prihode koristeći primljene usluge ili mjesto gdje je usluga konačno konzumirana od strane primatelja. S obzirom da je uporaba čl. 59a opcionalna, a ne obvezna, nije moguće propisati jedinstvene kriterije na razini EU. Međutim, harmonizacija kriterija između članica doprinijela bi jedinstvenoj primjeni odredbe Smjernice, što bi spriječilo moguće devijacije (neoporezivanje, dvostruko oporezivanje) i broj: 06/13 68 javne financije smanjilo troškove poštivanja propisa koje snose obveznici. Iako su posljednje izmjene Smjernice 2006/112/ EC od 1. 1. 2010. imale za cilj da se dosadašnje kompleksno oporezivanje usluga u EU pojednostavi, ono je postalo još kompleksnije, iz dva razloga: - dodatni kriterij „efektivne uporabe i uživanja“ kod oporezivanja usluga odnosi se samo na kompanije koje imaju sjedište izvan EU i koje nisu uvijek upoznate sa novim propisima u EU; - propisivanje opcionalne primjene kriterija podrazumijeva da članice mogu autonomno odlučivati o tome da li će prilikom oporezivanja određene usluge primijeniti osnovna pravila oporezivanja ili kriterij „efektivne uporabe i uživanja“. Opcionalna primjena kriterija „efektivne uporabe i uživanja“ u članicama nameće kompanijama sa sjedištem izvan EU obvezu praćenja nacionalnih propisa članica da bi bile upoznate o pravilima oporezivanja određenih usluga u pojedinim članicama. Osim što je skoro nemoguće pratiti propise 27 članica, propisivanje opcionalne primjene kriterija ne samo da proizvodi dodatne troškove kompanijama izvan EU, nego de facto predstavlja fiskalnu prepreku poslovanju kompanija uslužnog sektora iz trećih zemalja na tržištu EU. Kompanije izvan EU ne mogu formirati cijene svojih usluga, a time ni kreirati strategiju nastupa na tržištu EU, ukoliko nemaju saznanja da li se određena usluga oporezuje u EU. Međutim, određene posljedice mogu nastati i za europske kompanije koje pružaju spomenute usluge na domaćem tržištu, budući da ne mogu u cijelosti sagledati konkurentnu poziciju kompanija iz EU na određenom nacionalnom tržištu. 3. ULOGA SAVJETODAVNOG PDV KOMITETA U razdoblju između objave izmjena Smjernice u veljači 2008. i njihove primjene 1. 1. 2010. g. tijekom procesa inkorporiranja novih pravila oporezivanja usluga u nacionalne propise članice neke od članica su zatražile mišljenja od Savjetodavnog broj: 06/13 srpanj 2013. PDV Komiteta (engl. Advisory VAT Committee)7, koji je nadležan za ispitivanje pitanja iz sfere primjene odredaba Zajednice o PDV-u. Komitet ne donosi pravno obvezujuća akta, nego smjernice koje nemaju zakonsku snagu i koje nisu ni u kojoj mjeri obvezujuće za Europsku komisiju, niti za članice. Međutim, u dosadašnjoj tridesetogodišnjoj pravnoj praksi primjene pravila oporezivanja PDV-om u EZ (EU) Europska komisija i Europski sud pravde su se u svojim aktima i presudama pozivali na smjernice Komiteta. Savjetodavni PDV komitet ne objavljuje svoje odluke, niti zapisnike sa održanih sjednica tako da su smjernice donedavno bile poznate samo uskom krugu osoba koje su bile izravno involvirane u proces konsultacija, uglavnom povezanih sa Komitetom i članicom koja je tražila savjet Komiteta o određenom pitanju. Europska komisija je prvi put 2008. g. objavila pregled do tada usvojenih smjernica, a posljednji put prije nekoliko mjeseci8. U međuvremenu se promijenio i način glasanja Komiteta. Promjena pravila odlučivanja je bila očekivana imajući u vidu da je procesom širenja Unije sve teže bilo postići apsolutni konsenzus svih članica oko nekog pitanja. Vremenom je dio smjernica Komiteta transformiran iz neobvezujuće najbolje prakse u obvezujuće provedbene propise, na temelju procedure propisane čl. 397 Smjernice 2006/112/EC. Veliki broj smjernica Komiteta, koje su se odnosile na mjesto pružanja usluga, a koje su usvojene u razdoblju od objave izmjena Smjernice, u veljači 2009., do ožujka 2011., inkorporiran je u provedbenu Regulaciju Vijeća EU br. 282/20119. Regulacija, koja de facto predstavlja ”Pravilnik o PDV-u”, stupila je na snagu 1. 7. 2011. Ona predstavlja obvezujući akt za sve članice. 7. Komitet je uspostavljen je istodobno sa usvajanjem zajedničkog pravnog okvira sustava PDV-a u EU. U odnosu na druge ekspertne grupe koje se osnivaju ad hoc i temeljem podzakonskih akata, Komitet je uspostavljen kao stalno tijelo, a njegova uspostava je formalizirana čl. 29 Šeste smjernice EZ o PDV-u. Redizajnom Šeste PDV smjernice odredbe u vezi sa radom Komiteta transponirane su u čl. 398 Smjernice 2006/112/EC. Komitet se sastoji od predstavnika svih članica i predstavnika Europske komisije, koji je, ujedno, i predsjedavajući Komiteta. Komitet djeluje kao ekspertna grupa u okviru Direktorata Europske komisije za oporezivanje i carine. U skladu sa odredbama Smjernice Savjetodavni komitet je nadležan za konsultacije u vezi sa primjenom Šeste smjernice (odnosno Smjernice 2006/112/EC) i za ispitivanje pitanja iz sfere primjene odredaba Zajednice o PDV-u 8. European Commission, TAXUD, Guidelines resulting from meetings of the VAT Committee, Up until 1 January 2013. 9. VAT Implementing Regulation (Council Implementing Regulation (EU) No 282/2011 of 15 March 2011. srpanj 2013. javne financije 69 Uloga Savjetodavnog PDV komiteta i način glasanja Konzultativna uloga Savjetodavnog komiteta podrazumijeva obvezu članica da pribave mišljenje Komiteta prilikom primjene specifičnih odredaba Smjernice 2006/112/EC, npr. kod uspostave PDV grupa, donošenja mjera za sprječavanje distorzija na tržištu i ugrožavanja konkurencije, donošenja mjera u cilju sprječavanja porezne evazije i izbjegavanja plaćanja poreza, prilikom uvođenja određenih oslobađanja, kod uvođenja mehanizma prijenosa obveze za PDV na kupca i sl. Regulatorna uloga Komiteta rezultat je široke primjene smjernica prilikom oporezivanja u članicama. U procesu redizajna Šeste smjernice koncem 2006.godine odredbe iz čl. 29 Šeste smjernice su smještene u čl. 398, u poglavlje “Mjere za provođenje” nove Smjernice 2006/112/EC, čime je naglašen izvršni i obvezujući karakter smjernica koje donosi Komitet. Prilikom donošenja odluka članovi Komiteta ne glasaju, već se nastoji postignuti konsenzus oko spornog pitanja. Do 1998.g. (55. sjednice Komiteta) smjernice su se donosile jednoglasno, dok od 1999.g. Od tada se uvodi odlučivanje „skoro jednoglasno“ i „velikom većinom“. Nova pravila odlučivanja Komiteta su data u sljedećoj tabeli: Odlučivanje Od 1999 Od 2005 Od 2007 Jednoglasno 15 članica 25 članica 27 članica Skoro jednoglasno 13-14 članica 22-24 članice 24-26 članica Velikom većinom 10-12 članica 17-21 članice 18-23 članica Očekuje se da će broj glasova potreban za donošenje odluka Komiteta biti revidiran nakon ulaska Hrvatske u EU. 3.1. Smjernice Komiteta koje su transformirane u obvezujuća pravila U svezi s oporezivanjem usluga najma prijevoznih sredstava PDV komitet je raspravljao na dvije sjednice. Na 86. sjednici, održanoj 18. i 19. ožujka 2009., Komitet je skoro jednoglasno usvojio sljedeće smjernice koje su kasnije u cijelosti inkorporirane u provedbenu Regulaciju br. 282/2011 : - smjernicu o općoj definiciji prijevoznih sredstava, - smjernicu o definiciji prikolica, poluprikolica i željezničkih vagona. - smjernicu o ilustrativnoj listi prijevoznih sredstava, - smjernicu o definiciji kontejnera. Na istoj sjednici Komitet je raspravljao i o pojmu „kontinuiranog posjedovanja ili uporabe“ čija primjena je izazvala najviše dvojbi u članicama. Već prilikom objave izmjena Smjernice 2006/112/ EC pretpostavilo se da će primjena novog članka 56 otvoriti nove dvojbe u interpretaciji s obzirom na nepreciznu definiciju kontinuirane uporabe. Kontinuitet uporabe vozila se može vezati za ugovor o najmu (de iure), ali vremensko razdoblje najma se može de facto razlikovati od ugovorenog razdoblja ukoliko se ugovor otkaže naknadno prije isteka, a prethodno se obveza za PDV-e prenese na oporezivu osobu – primatelja usluge iz druge članice. Različitim poreznim tretmanom i manipulacijama razdoblja najma vozila stvorio bi se prostor za porezne prijevare, što će dovesti do neoporezivanja ili dvostrukog oporezivanja i u konačnici ugroziti funkcioniranje internog tržišta i proračune članica. Komitet je skoro jednoglasno donio smjernicu, koja je kasnije skoro u cijelosti inkorporirana u odredbe provedbene Regulacije. U početku su se javile dvojbe i oko interpretacije mjesta davanja vozila na raspolaganje. Jedni su tumačili da je mjesto davanja vozila na raspolaganje mjesto gdje se nalazi vozilo u trenutku kada ga primatelj najma preuzima, drugi da je to mjesto gdje su primatelju najma uručeni dokumenti vozila i ključevi, a treći da je to mjesto gdje je sjedište najmodavca. Komitet je jednoglasno odlučio da je mjesto koje se smatra mjesto gdje je prijevozno sredstvo stvarno stavljeno na raspolaganje primatelju usluge ono mjesto gdje je primatelj najma preuzeo stvarnu kontrolu nad sredstvom. Komitet je bio izričit da se pravna kontrola, u smislu potpisa na ugovoru, preuzimanja ključeva i sl, nije sama po sebi dovoljna u smislu punog raspolaganja prijevoznim sredstvom. Kako proces reforme oporezivanja usluga u EU i dalje teče uloga Komiteta nije iscrpljena stupanjem na snagu provedbene Regulacije. Iako je broj: 06/13 70 javne financije donošenjem provedbene Regulacije br. 282/2011 dat odgovor na određeni broj pitanja koja su dolazila iz članica u vezi sa primjenom novih pravila oporezivanja usluga, uključujući i usluga najma prijevoznih sredstava iz čl. 56 Smjernice, Komitet se već 1. srpnja 2011., na dan stupanja na snagu provedbene Regulacije, očitovao sa setom smjernica vezanih za primjenu novih pravila oporezivanja određenih usluga. To sve ukazuje na sveprisutnu i kontinuiranu dinamičnost rastućeg sektora usluga koju je skoro nemoguće pratiti izmjenama pravnog okvira. Rastući dinamizam ovog sektora u punoj mjeri opravdava ulogu i značaj koje smjernice Savjetodavnog PDV komiteta imaju za obveznike i porezne uprave iz članica. pravne eksperte, suce i odvjetnike, te Europsku komisiju i Europski sud pravde kao sekundarni izvor prava EU u ovoj oblasti. 3.2. „Sive zone“ razlikovanja usluga prijevoza i usluga najma prijevoznih sredstava PDV Komitet je koncem 2010. donio nekoliko smjernica u vezi sa razlikovanjem oporezivanja usluga najma prijevoznih sredstava i usluge prijevoza10. PDV komitet se usuglasio velikom većinom da ukoliko pružatelj usluge najma prijevoznih sredstava stavlja sredstvo na raspolaganje primatelju usluge, sa ili bez osoblja potrebnog za upravljanje njima, te na taj način dozvoljava primatelju najma da vrši usluge prijevoza, i ukoliko pružatelj usluga ne preuzima odgovornost za vršenje prijevoza, već samo za stavljanje prijevoznog sredstva na raspolaganje, usluga se treba tretirati uslugom najma prijevoznog sredstva. Međutim, ukoliko se prijevozno sredstvo, zajedno sa osobljem potrebnim za upravljanje vozilima, stave na raspolaganje primatelju najma Komitet velikom većinom zaključuje da se pretpostavlja da pružatelj usluge preuzima i odgovornost za vršenje prijevoza i pružanje usluga prijevoza. Pretpostavka da je navedeni promet usluga potpada pod usluge prijevoza može se potvrditi na bilo koji načina, činjenicama ili zakonom, da bi se ustanovila prava narav usluge. PDV komitet je skoro jednoglasno odlučio da ukoliko, pored stavljanja na raspolaganje prijevoznog sredstva, pružatelj usluge poduzima prije10. 92. sjednica Komiteta održana 7/8 decembra 2010. broj: 06/13 srpanj 2013. voz primatelja usluge ili neke druge osobe koju on odredi ili prijevoz njegovih dobara do nekog mjesta, usluga se treba svrstati u usluge prijevoza putnika i/ili dobara. Isti slučaj je i kada pružatelj usluga u cijelosti organizira i planira putovanje za svog primatelja usluge, a dio ili sve usluge nužne za obavljanje ove usluge prema primatelju usluge suštinski vrše njegovi podugovarači. 4. OBVEZUJUĆA PRAVILA IZ PROVEDBENE REGULACIJE Novi koncept oporezivanja usluga najma prijevoznih sredstava zbog svoje kompleksnosti zahtijevao je preciznije definiranje pojmova i pravila koja su uvedena izmjenama čl. 56. U tu svrhu Vijeće EU je usvojilo provedbenu Regulaciju br. 282/2011. U dijelu koji se odnosi na oporezivanje usluga najma prijevoznih sredstava propisan je sadržaj pojma „prijevozno sredstvo“ i date su definicije pojmova iz čl. 56 Smjernice vezane za lokaciju primatelja usluge u svrhu oporezivanja. Pored toga, pojašnjen je rok najma u smislu „sivih zona“ kod razlučivanja da li je najam na kratak ili na dugi rok, te su dodana pravila oporezivanja vezana za osobe primatelje usluge izvan EU. Regulacijom su propisana sljedeća pravila: - Pružanje usluga najma na duži rok neće biti oporezovano PDV-om ukoliko pružatelj usluga dokaže da je mjesto pružanja usluge izvan EU (čl. 3 Regulacije); - Mjesto gdje je prijevozno sredstvo „stvarno stavljeno na raspolaganje“ primatelju usluge podrazumijeva mjesto gdje je primatelj usluge ili treća osoba koja djeluje u njegovo ime fizički preuzima sredstvo u posjed (čl. 40 Regulacije); - Pojam „stalna adresa“ za fizičku osobu, neovisno o poreznom statusu, podrazumijeva adresu koja je unesena u popis stanovništva ili sličan registar ili adresa koju je osoba dostavila poreznoj upravi, ukoliko nema dokaza da adresa ne odražava stvarno stanje čl. (čl. 12 Regulacije); - Pojam „uobičajeno prebiva“ za fizičku osobu, neovisno o poreznom statusu, podrazumijeva mjesto gdje fizička osoba uobičajeno živi kao posljedica osobnih ili profesionalnih veza. U slučaju da se država u kojoj postoje profesionalne veze fizičke osobe razlikuje od države gdje postoje osobne veze osobe ili ukoliko ne postoje profesionalne veze mjesto uobičajenog boravka određuje se srpanj 2013. javne financije prema osobnim vezama koje pokazuju bliske veze fizičke osobe i mjesta gdje živi (čl. 13 Regulacije); - U načelu, informaciju o mjestu (prebivalištu, boravištu, gdje uobičajeno boravi, gdje ima osobne ili profesionalne veze) pružatelj usluge pribavlja od primatelja usluge. Pri tome pružatelj usluge je dužan da provjeri navode primatelja usluge pomoću standardnih sigurnosnih provjera poput onih kada se radi o provjeri identiteta ili provjerama kod plaćanja (čl. 23 Regulacije); - U slučaju da primatelj usluge ima prebivalište, boravište ili stalnu adresu u jednoj članici, a uobičajeno prebiva u drugoj, prednost se daje mjestu koje je u najboljem smislu osigurava primjenu koncepta oporezivanja koji podrazumijeva oporezivanje u državi gdje je stvarna potrošnja (čl. 24 Regulacije). Regulacijom je dana definicija prijevoznog sredstva. Prema čl. 38 pod prijevoznim sredstvom podrazumijevaju se vozila, sa ili bez motora, i druga oprema i uređaji koji su napravljeni u svrhu prijevoza osoba ili stvari sa jednog mjesta na drugo, vozila koja se mogu vući, povlačiti ili gurati pomoću drugih vozila i koja su napravljena za potrebe prijevoza i koja se stvarno koriste za prijevoz. U istom članku pobrojane su sljedeće vrste prijevoznih sredstava: - vozila koja se koriste na površini zemlje (automobili, motocikli, bicikli, tricikli, karavani) - prikolice i poluprikolice - željeznički vagoni - plovila - avioni - vozila napravljena za prijevoz bolesnika ili povrijeđenih osoba - poljoprivredni traktori i ostala poljoprivredna vozila - invalidska kolica, sa mehaničkim ili elektronskim pogonom. Međutim, vozila koja su stalno van uporabe i kontejner ne smatraju se prijevoznim sredstvom u smislu čl. 56 Smjernice. Iz navedene odredbe proizlazi da uvjeti da bi se sredstvo smatralo prijevoznim sredstvom u smislu čl. 56 Smjernice – namjena sredstva i njihova uporaba - trebaju biti ispunjeni kumulativno. Nije dovoljno da sredstva mogu poslužiti za prijevoz, već je nužno da se sredstva kontinuirano koriste za prijevoz. Regulacijom je bliže definiran pojam roka najma prijevoznog sredstva. Rok najma se prema čl. 39 71 Regulacije utvrđuje na osnovu ugovora između najmodavca (pružatelja usluge) i najmoprimca (primatelja usluge). Rok najma iz ugovora se koristi kao presumpcija koja se može oboriti redovitim pravnim putem kako bi se ustanovio stvarno trajanje najma, odnosno kontinuirane uporabe ili posjedovanja stvari (prijevoznog sredstva). Ukoliko se ugovorno razdoblje najma na kratki rok produži zbog više sile ta činjenica neće imati značaja za utvrđivanje trajanja kontinuiranog posjedovanja ili uporabe prijevoznog sredstva. Ukoliko se najam istog prijevoznog sredstva regulira uzastopnim ugovorima, odnosno ugovorom koji se kontinuirano produžava, između istih strana rok najma se određuje prema vremenu kontinuiranog posjedovanja ili uporabe prijevoznog sredstva za ugovore u cijelosti. Iz ove odredbe implicira da u slučaju da postoje prekidi između isteka prethodnog ugovora i njegovog produžavanja tada se rok najma određuje za svaki pojedinačni ugovor. U vezi sa rokovima najma prijevoznih sredstava Savjetodavni PDV komitet je donio nekoliko smjernica u ožujku 200911. Iako nije preuzeta u odredbe provedbene Regulacije korisno je spomenuti smjernicu PDV komiteta o kontinuiranom posjedovanju ili uporabi prijevoznog sredstva. Komitet je skoro jednoglasno zaključio da u slučaju da dva ili više ugovora o najmu istog prijevoznog sredstva slijede jedan iza drugoga sa prekidom od dva dana ili manje tada se rok najma drugog ugovora ocjenjuje prema roku najma iz prvog ugovora. Drugim riječima, ukoliko se nakon ugovora o najmu prijevoznog sredstva na rok duži od 30 dana, odnosno 90 dana za plovila, zaključuje drugi ugovor o najmu istog prijevoznog sredstva odmah ili najdalje za dva dana od isteka prvog ugovora drugi najam prijevoznog sredstva smatrat će se najmom na dugi rok. Prilikom produžavanja ugovora o najmu istog prijevoznog sredstva uvijek se treba procjenjivati rok najma prethodnog ugovora da bi se moglo odrediti pravilo oporezivanja. Komitet je bio izričit i sa produžavanjem ugovornog odnosa između istih strana, ali u pogledu najma različitih prijevoznih sredstava. U takvim slučajevima svaki ugovor se ispituje zasebno u pogledu roka najma. Prema odredbama provedbene Regulacije vještačko produžavanje ugovora o najmu u cilju ostvarenja poreznih pogodnosti smatra se nedozvoljenom praksom koja se sankcionira. U sluča11. Ibid. 86. sjednica Komiteta, održana 18. i 19. marta 2009. broj: 06/13 javne financije 72 ju da se to dokaže ugovori o najmu između istih strana neće se smatrati uzastopnim ugovorima, te će se usluge najma oporezovati prema pravilima oporezivanja najma prijevoznih sredstava na kratak rok. 5. ZAKLJUČAK Složena pravila oporezivanja najma prijevoznih sredstava koja su nedavno stupila u EU potvrdila su do sada iznesene ocjene reforme oporezivanja usluga u EU od strane poslovne zajednice i stručne javnosti u EU. Prvobitna namjera Europske komisije je bila da temeljnom izmjenom pravila oporezivanja poboljša konkurentnu poziciju obveznika iz EU, na način da ih, eliminacijom dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja usluga, stavi u ravnopravan položaj srpanj 2013. sa konkurencijom na nacionalnom, europskom i globalnom tržištu. Međutim, pretjerana kompleksnost pravila oporezivanja različitih vrsta usluga, nametanje dodatnih administrativnih obveza obveznicima, uključujući i provjere poreznog statusa primatelja usluge, pogotovo onih u drugim članicama i trećim zemljama izvan EU, te, konačno, omogućavanje članicama da primjenom kriterija „efektivne uporabe i uživanja“ derogiraju nova opća pravila, umanjuju šanse za ostvarenje veće konkurentnosti kompanija iz EU. Štoviše, mnoštvo pravila oporezivanja usluga djeluje kontraproduktivno sa aspekta funkcioniranja jedinstvenog tržišta Unije, stvarajući dodatne troškove kompanijama iz EU, otežavajući širenje njihovog poslovanja unutar EU, ali i ulazak kompanijama iz trećih zemalja na tržište Unije. PRILOG: Primjena kriterija „efektivne uporabe i uživanja“ u članicama EU AT BE BG CY CZ DE DK EE EL ES FI GB HU LT LU LV MT NL PL PT RO SE SI SK Mjesto isporuke se prijenosi sa mjesta izvan EU u Mjesto isporuke se prijenosi iz članice u mjesto članicu stvarne uporabe i uživanja stvarne uporabe i uživanja izvan EU -> oporezuje se u EU -> oporezuje se izvan EU B2B dugoročni B2C dugoročni kratkoročni B2B dugoročni B2C dugoročni kratkoročni najam vozila (čl. najam vozila (čl. najam vozila (čl. najam vozila (čl. najam vozila (čl. najam vozila (čl. 44) 45) 56) 44) 45) 56) DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE DA DA DA DA NE NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA DA DA NE NE NE DA DA DA NE NE NE NE DA NE NE DA NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE Samo najam DA NE Samo najam DA plovila za plovila za rekreaciju rekreaciju NE NE NE NE NE NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE DA Samo B2C NE NE NE najam NE NE NE NE NE NE NE DA Samo B2C NE NE NE najam DA DA DA DA NE DA NE DA DA NE DA DA NE NE DA NE DA DA NE DA DA NE Legenda: B2B - pružanje usluga oporezivim osobama (Business-to-business) B2C – pružanje usluga neoporezivim osobama (Business-to-consumer) Napomena: podaci za Francusku, Irsku i Italiju nisu raspoloživi Izvor: Corput van der W., “New EU VAT Rules Applicable from 1 January 2010”, International VAT Monitor Vol. 20, No. 6, IBFD, Amsterdam, November/December 2009, pp. 446-449. broj: 06/13 srpanj 2013. GOSPODARSTVO 73 mr. sc. Zlatko Glavinić PROPISI O CIJENAMA I NJIHOVA PRIMJENA Učestale rasprave pitanja koje se odnose na način formiranja i isticanje cijena su razloga da se ovim pitanjima posveti pozornost i u časopisu. U tekstu koji slijedi autor raspravlja relevantna pitanja vezana za cijene pozivajući se na važeće propise iz oblasti trgovine. 1. UVOD Za većinu ekonomskih teoretičara cijena robe predstavlja broj novčanih jedinica koji u kupoprodajnim transakcijama kupac plaća prodavatelju po jedinici proizvoda, dok cijena usluge predstavlja broj novčanih jedinca koje korisnik usluga plaća pružatelju usluga za pruženu uslugu. Vrlo su rijetke situacije kada gospodarski subjekti mogu samostalno i neovisno odrediti cijene svojih proizvoda i usluga. To se dešava jedino u situaciji kod monopola nad robama i uslugama, a i kada se dogodi zakonodavstvo je propisalo mjere za njegovo suzbijanje. Pri donošenju odluke o cijeni proizvoda i usluga neophodno je da gospodarski subjekti uzmu u obzir djelovanje velikog broja čimbenika različitih osobina i jačina djelovanja od kojih je dosta njih izvan kontrole tih gospodarskih subjekata. Ti čimbenici mogu biti: stanje troškova, potražnja i konkurencija, propisi koje je propisao zakonodavac i javno mjenje. Ovaj osvrt će biti baziran samo na onom utjecaju koji na cijene proizvoda i usluga ima zakonodavac, odnosno navesti će se propisi koji reguliraju segment cijena prikazan kroz tri zakona i njihove podzakonske akte koji su doneseni na raznim razinama državne vlasti, a gospodarski subjekti ih se moraju pridržavati jer će u suprotnom biti izložene represivnom državnom aparatu. Odredbama Zakona o unutarnjoj trgovini1, gospodarski subjekti koji se bave trgovinom na temelju registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovinskih usluga smatraju se trgovcem. Odredbe ovoga zakona, kojim se uređuju prava, obveze i sankcije za trgovca odgovarajuće se primjenjuju i na: - pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom mimo registracije, odnosno odobrenja za obavljanje trgovine, - pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje i obavljanje usluga, kada svoje proizvode i usluge prodaju na tržištu, - fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaju na tržnici na malo, - fizičke osobe koje na temelju ugovora s trgovcem obavljaju za trgovca trgovinu na malo izvan prodavaonice, - fizičke osobe – građani koji se bave trgovinom bez odobrenja za obavljanje trgovine tijela grada, donosno općine mjerodavne za oblasti trgovine. Iz gore navedenog da se zaključiti da se samo na mali broj gospodarskih subjekata koji cjenovno 1. Članak 2. Zakon o unutarnjoj trgovini („Službene novine Federacije BiH“ broj 40/10) broj: 06/13 74 GOSPODARSTVO vrjednuju svoje proizvode i usluge ne primjenjuju odredbe aktualnog Zakona o unutarnjoj trgovini. 2. ZAKON O KONTROLI CIJENA Zakonom o kontroli cijena2 uređuju se odnosi u kontroli cijena proizvoda i usluga na jedinstvenom tržištu Federacije Bosne i Hercegovine i utvrđuju prava i obaveze nadležnih organa Federacije, županije, grada i općine u vršenju kontrole cijena. Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti na praćenju i analiziranju kretanja cijena pojedinih proizvoda i usluga na domaćem i svjetskom tržištu i njihov utjecaj na stabilnost tržišta i cijena, kao i životni standard stanovništva, predlaganje mjera ekonomske politike za održavanje stabilnosti tržišta i cijena, analiziranje djelovanja mjera ekonomske politike na razinu cijena i opskrbljenost tržišta, kao i predlaganje mjera izravne kontrole cijena u slučajevima nastanka poremećaja u proizvodnji, pružanju usluga i prometu određenih proizvoda, odnosno usluga. Nadležni organi u vršenju kontrole cijena, svaki iz svoje nadležnosti, poduzimaju mjere ekonomske politike kojima se utječe na odnos ponude i potražnje, poduzimaju mjere za suzbijanje monopolističkog ponašanja, nelojalne utakmice i špekulacije na tržištu, utvrđuju zaštitne cijene (garantirane i minimalno - otkupne) pojedinih poljoprivrednih proizvoda u skladu sa aktima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i propisuju mjere izravne kontrole cijena. Za pojedine poljoprivredne proizvode mogu se propisati najniže cijene po kojima su određeni gospodarski subjekti dužni da kupuju te proizvode (garantirane cijene) i cijene ispod kojih se od poljoprivrednih proizvođača ne mogu kupovati određeni poljoprivredni proizvodi (minimalno-otkupne cijene). 2.1. Mjere izravne kontrole cijena Kao mjere izravne kontrole cijena mogu se, za pojedine proizvode i usluge, propisati: • određivanje najviše razine cijena; • zadržavanje cijena na zatečenoj, odnosno određenoj razini (zatečene cijene); • davanje suglasnosti na cijene, odnosno tarife; • utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene); 2. Zakon o kontroli cijena („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: broj: 06/13 srpanj 2013. • obavješćivanje o promjeni cijena i marži za proizvode i usluge (evidencija cijena) Mjere izravne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije i mjerodavna tijela županije, grada i općine, svako u okviru svoje mjerodavnosti. Nadležni organ koji je propisao mjeru izravne kontrole cijena dužan je poduzeti mjere kojima se otklanjaju uzroci zbog kojih je mjera propisana. Mjere izravne kontrole cijena zasnivaju se, po pravilu, na ekonomskim kriterijima i propisuju se izuzetno, i to: 1. ako i pored poduzetih mjera, ekonomske politike nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i u kretanju cijena; 2. radi sprečavanja monopolskog obrazovanja cijena; 3. radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda iz robnih rezervi, koje se koriste za intervenciju na tržištu. Kao proizvodi i usluge od interesa za Federaciju, u smislu Zakona o kontroli cijena, jesu svi proizvodi i usluge, osim proizvoda i usluga koji su stavljeni u nadležnost županija, grada i općine, i to: - Županija: sve vrste brašna, sve vrste kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda od brašna žitarica, tjestenine, pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko, sve vrste svježeg mesa i ribe, proizvodi grafičke industrije, cijene lokalnih novina, prijevoz putnika izmjenu dvije i više općina iste županije, jezerski i riječni promet i usluge u oblasti obrazovanja i zdravstva. - Grad i općina: sve vrste zanatskih i osobnih usluga, stambeno-komunalna djelatnost, uključujući i stambenu izgradnju i uređenje naselja i prostora, prijevoz putnika i robe u gradskom i prigradskom prometu, usluge autobusnih kolodvora, pretovarne usluge i usluge javnih skladišta, tržnica na veliko i pijaca na malo, izrada lijekova u apotekama, grafičke usluge, pecivo i posebni pekarski proizvodi i turističko-ugostiteljske usluge. Organi Federacije Bosne i Hercegovine, županije, grada i općine, svaki iz svoje mjerodavnosti, određuje proizvode i usluge za koje su im gospodarski subjekti dužni dostavljati obavještenja o promjeni cijena i marži. Da bi pojasnili situaciju kako se mjere izravne kontrole cijena primjenjuju u praksi prikazati ćemo dva slučaja izravnog utjecaja nadležnih organa Federacije Bosne i Hercegovine na cijene, GOSPODARSTVO srpanj 2013. 75 način na koji djeluju, i navesti ćemo načine na koje gospodarski subjekti nastoje te mjere izigrati ili njihove efekte iskoristiti u svoju korist. Slučaj broj 1. Federalni ministar trgovine je donio Uputu o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavještenja o promjeni cijena i marži pojedinih proizvoda i usluga3, kojom su propisane obveze gospodarskih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba u pogledu načina rokova dostavljanja obavještenja o promjeni cijena i marži u maloprodaji pojedinih proizvoda i usluga radi evidentiranja i praćenja. Temeljem točke III. Odluke o mjerama izravne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za Federaciju BiH4 gospodarski subjekti su dužni, Federalnom ministarstvu trgovine dostavljati radi evidentiranja, obavještenja o promjeni cijena i marži na malo za proizvode i usluge i to za: - pogonska motorna goriva sa unutrašnjim sagorijevanjem i ulja za loženje (LUEL), čiji se promet vrši u maloprodajnom objektu (benzinska crpka), - sol za ljudsku prehranu, šećer kristal, mlijeko u prahu, jestivo ulje u jediničnoj mjeri (kilogram odnosno litra) i margarin od 250 grama. Gospodarski subjekti koji u maloprodajnom objektu vrše promet pogonskog motornog goriva i lož ulja dužni su radi ovjere dostaviti Ministarstvu obrasce OPC i OPM, putem faksa, radnim danom najkasnije do 12,00 sati dan prije stupanja na snagu novih cijena i marži. Dostavljene OPC i OPM obrasce Ministarstvo ovjerava i isti putem faksa vraća gospodarskom subjektu. Cijene stupaju na snagu naredni dan nakon ovjere Ministarstva, sa početkom primjene od 00 sati. Važeće ovjereno obavještenje gospodarski subjekti su dužni istaknuti na vidnom mjestu u prodajnom objektu (benzinska crpka) i ista mora biti uočljiva za kupca. Primjerak obrasca: OBRAZAC O PROMJENI CIJENA I MARŽI U MALOPRODAJI NAZIV GOSPODARSKOG SUBJEKTA: ___________________ SJEDIŠTE : ________________ Telefon: ____________________ Fax: ___________________ DATUM: _______________ Adresa prodajnog objekta (benzinske pumpe) i drugo: _______________________________ Obrazac o promjeni cijena (OPC) Redni Broj Naziv Proizvoda ili usluge Jedinica mjere Ranija cijena MPC Nova cijena MPC Datum početka primjene nove cijene 1. 2. 3. 4. 5. 3. Uputa o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavještenja o promjeni cijena i marži pojedinih proizvoda i usluga („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 38/09) 4. Odluka o mjerama izravne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za Federaciju BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj 34/09) broj: 06/13 GOSPODARSTVO 76 Obrazac o promjeni marži (OPM) Redni Naziv broj proizvoda ili usluga 1. Jedinica mjere % ranija marža MPC srpanj 2013. % nova marža MPC Datum početka primjene nove marže 2. 3. 4. 5. Gospodarski subjekti koji imaju više benzinskih postaja, na kojima je prethodna i nova cijena ista mogu koristiti jedan obrazac OPC u kojem su dužni navesti sve benzinske postaje na koje se cijene odnose. PEČAT GOSPODARSKOG SUBJEKTA Obveza gospodarskih subjekata sukladno navedenim zakonskim procedurama je da prije promjene cijene navedenih roba dostavi obavijest o cijenama i maržama, Federalnom ministarstvu trgovine koje ovjerava navedene obrasce, evidentira nove cijene i ovjerene obrasce vraća gospodarskom subjektu. U obavljanju navedene djelatnost uočeno su i određene zlouporabe od strane gospodarskih subjekata na način da isti prikazuju niže cijene od stvarnih, ali samo u cilju dobivanja ovjerene obavijesti od Ministarstva koju prilažu uz razne dokumente kao npr. uz tendersku dokumentaciju kako bi sebe prikazali kao najpovoljnijeg dobavljača i to koriste kao razlog žalbe ukoliko ne budu najpovoljniji dobavljač, a te cijene nikada ne primjenjuju. Zakonodavac je propisao sankcije za gospodarske subjekte koji krše odredbe Zakona o kontroli cijena, pa će tako u slučaju da pravna osoba u određenom roku ne dostavi obavijest o promjeni cijena i marži i ako obavijest ne sadrži propisane podatke ista biti kažnjena za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM, odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za isti prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Slučaj broj 2. Federalni ministar zdravstva je donio Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova5 kojim je propisao da veleprodajna marža 5. Pravilniku o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova («Službene novine Federacije BIH», br. 40/02, 50/02 , 15/06 i 9/08). broj: 06/13 ______________________ Potpis ovlaštene osobe lijekova u veleprodajama može biti u maksimalnom iznosu do 8%, a u maloprodajnim objektima – ljekarnama u maksimalnom iznosu do 25%. Gospodarski subjekti koji se bave veleprodajom i maloprodajom lijekova dužni su se pridržavati navedene marže. Marža se utvrđuje tako da se iz veleprodajnih i maloprodajnih kalkulacija, čiji su sastavni elementi propisani zakonom, iščitava marža i ona ne smije biti veća od propisane. Svakodnevno se u ljekarnama može vidjeti da su za pojedine lijekove iskazane različite cijene, iako je u načelu isti dobavljač tih lijekova. Zlouporabe se čine na način da gospodarskim subjektima koji se bave veleprodajom ili maloprodajom lijekova dobavljači lijekova prilikom prodaje robe iskazuju račun bez rabata i taj račun prati robu, a u isto vrijeme dobavljač šalje kupcu drugi račun na kome je iskazan rabat po tom računu. Kupci robe koji zlouporabljuju navedeni zakon sastavljaju kalkulaciju, a kao polazni element koristi se račun koji je dobio uz robu ne uključujući rabat koji je dobio naknadno za tu robu. Robu normalno umanjuje za rabat u financijskom knjigovodstvu i ostalim dokumentima koje je obvezan voditi ali ne i u kalkulacijama, pa se tek detaljnom kontrolom može utvrditi je li gospodarski subjekti koji se bave veleprodajom i maloprodajom lijekova ostvaruju maržu veću od dopuštene i time oštećuje korisnike koje je nadležni organ Federacije Bosne i Hercegovine svojom izravnom kontrolom cijena namjeravao zaštititi. Zakonodavac je propisao sankcije kada se gospodarski subjekti ne pridržavaju propisanih mjera izravne kontrole cijena, pa će se tako pravna srpanj 2013. GOSPODARSTVO osoba kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM, odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.500,00 KM, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Za ovaj prekršaj pored navedene kazne pravnoj i fizičkoj osobi izreći će se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. U ovom osvrtu su navedena dva slučaja kada je jedan od organ vršio izravnu kontrolu cijena. Treba naglasiti da postoje i ostale intervencije Federacije, županija, gradova i općina koje donose svoje Odluke, Pravilnike i ostale podzakonske akte kojima izravno vrše kontrolu cijena 2. 2. Slobodno formiranje cijena Zakonom o kontroli cijena je propisano da su u uvjetima slobodnog formiranja cijena gospodarski subjekti, dužni utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i pridržavati se utvrđenog načina formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Svi gospodarski subjekti koji iskazuju cijenu svojih proizvoda i usluga, a u iskazivanje te cijene nadležni organi nisu se izravno ili neizravno uplitali, dužni su utvrditi pravila o formiranju cijena gdje se će prikazati što je to utjecalo da ona bude baš takva. Za utvrđivanje tog pravila bitna je djelatnost kojom se gospodarski subjekti bave, kao i već doneseni podzakonski akti kojima je propisan način i elementi koji trebaju biti prikazani prilikom određivanja cijene proizvoda i usluga. 2.2.1. Utvrđivanje cijene u veleprodajnim objektima Roba koja se prodaje ima svoju cijenu. Ukoliko je roba od dobavljača, ona ima nabavnu cijenu, a ukoliko je vlastiti proizvod, mjerodavna je planska odnosno druga prodajna cijena po kojom se zadužuje prodajno mjesto. Proizvođač vlastito prodajno mjesto zadužuje internim dokumentom koji sadrži vrstu, količinu i prodajnu cijenu proizvoda, bez PDV-a, a dobavljač izdanim računom koji posjeduje sve elemente propisane zakonom. 77 Zakonodavac je propisao Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige6 da trgovci koji se bave trgovinom na veliko za nabavljenu robu prilikom utvrđivanja veleprodajne cijene sastavljaju kalkulaciju koja sadrži najmanje ove podatke: 1. naziv i sjedište trgovca, 2. naziv i sjedište prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta, 3. broj kalkulacije, 4. datum sastavljanja kalkulacije, 5. naziv i sjedište dobavljača, 6. naziv, broj i datum dokumenta po kome je nabavka izvršena, 7. redni broj, 8. naziv proizvoda ili robe, 9. jedinicu mjere, 10. količinu, 11. nabavnu cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, 12. nabavnu vrijednost bez PDV-a, 13. zavisne troškove bez PDV-a, 14. stopu razlike u cijeni, 15. vrijednost razlike u cijeni, 16. prodajnu vrijednost proizvoda ili robe bez poreza na dodatnu vrijednost (porezna osnovica), 17. prodajna cijena bez PDV-a 18. prodajna cijena sa PDV-om. Trgovac (odgovorna osoba) je obvezan točnost izrađene kalkulacije cijena ovjeriti svojim potpisom i pečatom. Kalkulacije se sastavljaju prije nego što se roba stavi u promet. 2.2.2. Utvrđivanje cijene u maloprodajnom objektu Kod trgovine na malo za vlastite proizvode, kao nabavna, mjerodavna je planska odnosno druga prodajna cijena po kojoj se zadužuje prodajno mjesto. Proizvođač vlastito maloprodajno mjesto zadužuje maloprodajnom kalkulacijom s elementima koji su neophodni da se sačini maloprodajna cijena proizvoda sa PDV-om, a dobavljač izdanim računom sa svim elementima propisanih zakonom. Kod trgovine na malo obveza trgovaca je da za nabavljenu robu sastavi kalkulaciju cijena, koja 6. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige („Službene novine Federacije BiH“ broj 28/06) broj: 06/13 78 GOSPODARSTVO čini sastavni dio dokumenta o nabavci robe, kalkulacija cijena sadrži najmanje: 1. naziv i sjedište trgovca, 2. naziv i sjedište prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta (odjela, odjeljenja, etaže i dr), 3. broj kalkulacije, 4. datum sastavljanja kalkulacije, 5. naziv i sjedište dobavljača odnosno podatak da je roba isporučena iz vlastitog skladišta, 6. naziv, broj i datum dokumenta po kome je nabavka izvršena, odnosno broj i naziv internog dokumenta, 7. redni broj, 8. naziv proizvoda ili robe, 9. jedinicu mjere, 10. količinu, 11. nabavnu odnosno cijenu po jedinici mjere bez PDV-a, 12. nabavnu odnosno vlastitu veleprodajnu vrijednost bez PDV-a, 13. zavisne troškove bez PDV-a 14. stopu razlike u cijeni, 15. vrijednost razlike u cijeni, 16. prodajnu vrijednost proizvoda ili robe bez poreza na dodatnu vrijednost (porezna osnovica), 17. stopu PDV-a, 18. iznos poreza na dodatnu vrijednost, 19. prodajnu vrijednost s ukalkuliranim porezom na dodanu vrijednost i 20. maloprodajnu cijenu s porezom na dodanu vrijednost. Trgovac (odgovorna osoba) je obvezan točnost izrađene kalkulacije cijena ovjeriti svojim potpisom i pečatom. Kalkulacija cijena sastavlja se prije nego što se pristupi prodaji. Zakonodavac je propisao da ukoliko kalkulacija ne sadrži sve propisane elemente povrijeđene su odredbe Pravilnika o obliku sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige što se tretira kao netočno vođenje trgovačke knjige i za to je zapriječena kazna trgovcu - pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM i odgovornoj osobi u pravnoj osobi, novčana kazna u iznosu od 400,00 KM do 2.000,00 KM. Ukoliko je prekršaj napravio trgovac - fizička osoba biti će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Gospodarski subjekt dužni su se pridržavati navedenih podzakonskih akata kada utvrđuju pravilo o formiranju cijena, odnosno kada donosi broj: 06/13 srpanj 2013. Pravilnik o formiranju cijena i on treba da definira na koji način je gospodarski subjekt utvrdio cijene svojih proizvoda i usluga i da li se pridržava utvrđenog pravila, te na vidnom mjestu istakne cjenik ili cijene pojedinačnih proizvoda. Zakonodavac je i za slučaj da gospodarski subjekt, koji je registriran kao pravna osoba, ne utvrdi pravila, ili se ne pridržava pravila o formiranju cijena i ako se ne pridržava istaknute cijene na proizvodu, odnosno usluzi biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM, odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM., za isti prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. 3. ZAKON O UNUTARNJOJ TRGOVINI 3.1. Akt o uvjetima prodaje Kada trgovac utvrdi pravilo o formiranju cijena, odnosno donese Pravilnik o formiranju cijena sukladno Zakonu o kontroli cijena mora se pridržavati utvrđenog načina formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Gospodarski subjekti moraju svim kupcima prodavati robu i pružati usluge pod istim uvjetima odnosno cijenama koje je istakao u cjeniku ili na svakom pojedinačnom proizvodu. Pojedinim kupcima koji su im stari partneri i žele im prodati robu po povoljnijim uvjetima odnosno odobriti im popuste ili neke druge povlastice to ne smiju uraditi sukladno Zakonu o kontroli cijena. Često se dešava da, kada mjerodavne službe vrše inspekcijski nadzor poslovanja pravnih i fizičkih osoba i nađu različite cijene za iste proizvode, u knjizi izlaznih računa traže razlog zašto se to dešava. Da bi uskladili svoje poslovanje s važećim zakonskim odredbama gospodarskim subjektima je u obvezi prije odobravanja popusta, i drugih povlastica kupcima navesti parametre u kojim slučajevima može to uraditi. Zakonodavac je propisao odredbama Zakona o unutarnjoj trgovini7 da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuke, bonifikacije i sl.) i na prikladan 7. Članak 11. stavak 6. Zakon o unutarnjoj trgovini („Službene novine F BiH“ broj: 41/10) srpanj 2013. GOSPODARSTVO način učiniti kupcu dostupnim i pridržavati se tih uvjeta. Trgovac je u obvezi donijeti akt koji može nazvati i Pravilnik o uvjetima prodaje gdje obično navede sve slučajeve kada se odstupa istaknute cijene na cjeniku ili pojedinačno na svakom artiklu i to treba da bude istaknuto na vidnom mjestu i da vrijedi za sve kupce u uobičajenoj prodaji. Kupac zna da gospodarski subjekt prodaje robu po istaknutom cjeniku pod uvjetom da robu plaća prije preuzimanja i da se roba preuzima franco skladište trgovca, ali je od poslovnih partnera doznao da je jednom kupcu odobren rabat od 20%, plaćanje je odgođeno i dostava robe je franco kupac. Kada se kupac obrati gospodarskom subjektu i želi da dobije iste uvjete za tu robu trgovac mu ne smije reći da mu neće prodati robu pod tim uvjetima već mu mora predočiti akt u kome su navedeni uvjeti koje on kao kupac mora ispoštivati da bi dobio navedene povlastice. Ukoliko mu nije predočio taj akt trgovac je u prekršaju i kupac može zatražiti zaštitu od nadležnih organa uz obrazloženje da trgovac vrši diskriminaciju kupaca na način da svim kupcima ne prodaje robu pod istim uvjetima. Zakonodavac je propisao da će novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit kažnjen trgovac pravna osoba ako: ne utvrdi pisana pravila o uvjetima prodaje i na prikladan način ih ne učini kupcu dostupnim ili se ne pridržava tih uvjeta, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Ukoliko prekršaj učini trgovac fizička osoba biti će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.200,00 KM. 3.2. Zaokruživanje cijena Cijena robe koja se stavlja u promet formira se i iskazuje u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini, a trgovac je dužan formirati i istaknuti cijenu robe, koju stavlja u promet, u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u Bosni i Hercegovini i izdati račun za prodanu robu. Trenutno su u Bosni i Hercegovini nalaze u opticaju najniža novčanica u iznosu od 5 feninga, pa je ovdje očito da cijene moraju biti svedene na taj iznos. Uočavajući ovaj problem koji zadaje dosta problema u poslovanju u Bosni i Hercegovini, Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine, na sjednici od 28. studenog 2007.godine, 79 donijelo je Smjernice o zaokruživanju iznosa za plaćanje u gotovinskom platnom prometu i isti je objavljen u „Službenom glasniku BiH“ broj 94/07. Smjernicama je reguliran način zaokruživanja iznosa za plaćanje u gotovinskom platnom prometu i to za iznose: 1 i 2 feninga – na 0 feninga, 3 i 4 feninga - na 5 feninga, od 6 i 7 feninga – na 5 feninga i 8 i 9 feninga – na 10 feninga. Ovim smjernicama se pokušalo izjednačiti poslovanje u Bosni i Hercegovini, ali se problem nije ni izdaleka riješio jer sada dolazimo u situaciju da na primjer trgovci na malo naftom i naftnim derivatima kada se mijenja cijena goriva povećavaju odnosno smanjuju cijenu goriva za najmanje 0,05 feninga, što nije realno povećanje ili smanjenje goriva kada se to usporedi s istim promjenama cijena goriva u okruženju. Ostaje dosta i drugih nedorečenosti, a samim tim i mogućih kršenja ove odredbe zakona, na primjer kada kupujemo robu koja ima zaokruženu cijenu i to za količinu od 1 kg, i kada se taj proizvod izvaga i u principu nikad ne bude zaokružen na 1 ili više kg (meso, voće i povrće itd.) dobiva se nova cijena koja se svjedoci smo u prodajnim objektima iskazuje u apoenima koji se ne koriste u Bosni i Hercegovini i na kasama su svakodnevne rasprave između kupaca i prodavače vezano za povrat 1 ili 2 feninga. Svjedoci smo i da Javna poduzeća izdaju račune koji nisu zaokruženi, pa ima slučajeva da potrošač sam zaokruži iznos koji plaća tada taj iznos se računa kao plaćanje starog duga jer nije identičan računu koji je trebao platiti. Za nepridržavanje ove odredbe zakonodavac je propisao sankcije u vidu prekršaja, pa se tako za navedeni prekršaj trgovac pravna osoba kažnjava novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 2.000,00 KM. Ukoliko navedeni prekršaj počini trgovac fizička osoba predviđena novčana kazna je u rasponu od 500,00 KM do 1.500,00 KM. 3.3. Evidencijski broj Trgovinska knjiga na malo ima karakter javne isprave, mora biti uvezana jamstvenikom, prošivena, zapečaćena pečatnim voskom, svaka strana mora biti numerirana rednim brojem, ovjerena od strane ovlaštene osobe trgovca i organa općine, grada ili županijskog organa nadležnog za poslove gospodarstva. broj: 06/13 80 GOSPODARSTVO Kada trgovac utvrdi maloprodajnu cijenu robe i njenu vrijednost i na robu istakne cijenu, mora uz oznaku cijene istaknuti i evidencijski broj. Evidencijski broj je broj pomoću kojega možemo na najlakši način utvrditi podrijetlo, točnost istaknute cijene i ostale elemente vezane za navedenu robu. On se dobije tako da se sastavi kalkulaciju na osnovu ulaznog računa ili na osnovu drugog dokumenta ukoliko je roba iz vlastite proizvodnje, ta kalkulacija se unosi u prvu slobodnu kolonu na strani zaduženja u trgovinskoj knjizi na malo. Broj kolone iz trgovinske knjige u koju je upisana kalkulacija i godina u kojoj je kalkulacija zadužena u trgovinsku knjigu na malo je taj evidencijski broj koji se ističe uz cijenu robe. U praksi se često dešava da trgovci uz oznaku cijene robe stavljaju evidencijske brojeve koji se odnose na dokumente koji predstavlja popis robe na kraju godine kada zaključuju trgovinsku knjigu na malo i taj iznos stavlja kao početno stanje u narednoj godini npr. 01/13. Takva praksa nije zasnovana na zakonu i zakonodavac kada je propisivao ovu odredbu nije ju tako zamislio. Naime, Trgovinska knjiga na malo se mora čuvati najmanje 10 godina po isteku poslovne godine pa je zakonodavcu za donošenje ove odredbe zakona vodilja bila pojednostaviti nadzor i poslovanje trgovaca na način da se jednostavno očita redni broj iz TKM i godina za koju se vodi TKM, na osnovu toga pronađe se kalkulacija koja je upisna u tu kolonu. Iz kalkulacije i popratnih dokumenata se kasnije očitaju svi potrebiti elementi. Kada je u evidencijski broj upisan dokument koji označava popisnu listu iz nje se pak ne zna za koju kalkulaciju je vezana i kada je zadužena ta roba. Ispravno postupanje je da svi evidencijski brojevi koji su se isticali uz robu koja je nabavljena u toj godini ostaju, kada se nabavlja nova roba evidencijski brojevi se mijenjaju kada se proda roba i dopunjuju u slučaju kada se nabavlja nova roba, a takve robe još ima u prodaji po cijeni koja je utvrđena ranije sastavljenom kalkulacijom. I zakonodavac je u jednom slučaju vezanom za primjenu evidencijskog broja ostao nedorečen, a odnosi se na usklađivanje odredbi Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige i Zakona o unutarnjoj trgovini. U članku 7. stavak 1. navedenog pravilnika je propisano da se u trgovinsku knjigu unose podaci o nabavci i prodaji kao i podaci o drugim promjenama najkasnije narednog dana za prethodni broj: 06/13 srpanj 2013. dan, a u stavku 3. istog članka pravilnika da se te odredbe ne odnose na nabavku odnosno proizvodnju proizvoda koji se dnevno dostavljaju, odnosno prodaju i to: kruh, peciva, kratkotrajno mlijeko dnevni tisak čije se zaduženje u trgovinskoj knjizi mora izvršiti dekadno tj. do 10, 20 i zadnjeg dana u mjesecu za proteklu dekadu. Za navedene proizvode, sukladno pravilniku trgovac posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju iz koje se nedvojbeno može utvrditi podrijetlo i vlasništvo nad istom, pa se sukladno pravilniku ne mora unositi u trgovinsku knjigu svakodnevno već dekadno, ali ostaje nedorečeno koji evidencijski broj staviti uz robu koja je zadužena na taj način. Zakonodavac je jednostavno propisao da je na temelju Zakona o unutarnjoj trgovini članak 25. stavak 8. trgovac dužan uz oznaku cijene robe za prodaju ili pripremljene za prodaju označiti redni broj iz trgovinske knjige i godinu zaduženja na temelju koje se može istaknuta cijena povezati sa prijamnim listom odnosno zapisnikom. Kako odredbe Zakona imaju veću snagu od odredbi Pravilnika i ostalih podzakonskih akata i na svoj robi u prodaji ili onoj pripremljenoj za prodaju trebaju biti uz cijenu istaknuti i evidencijski brojevi. Način na koji trgovci koji obavljaju trgovinu robama spomenutim u stavku 3. članka 7. Pravilnika mogu ispuniti te zahtjeve su nedorečeni i trgovci i nadležni inspektori su prepušteni vlastitom tumačenju, što je i za jednu i drugu stranu najgora opcija. Za nepridržavanje ove odredbe zakonodavac je propisao sankcije u vidu prekršaja, pa se trgovac, pravna osoba, ukoliko uz cijenu označenu na robi za prodaju ne istakne i evidencijski broj kažnjava novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Ukoliko navedeni prekršaj počini trgovac fizička osoba predviđena novčana kazna je u rasponu od 400,00 KM do 1.200,00 KM 4. ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI Zakonom o zaštiti potrošača u BiH8 su uređeni odnosi između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriju Bosne i Hercegovine. U ovom osvrtu samo ćemo komentirati one odredbe koje definiraju problematiku cijene proizvoda i usluga. 8. Članak 127. Zakona o zaštiti potrošača u BiH, („Službeni glasnik BiH“ broj 25/06) srpanj 2013. GOSPODARSTVO 4.1. Obavljanje trgovinske djelatnosti na pošten način Odredbom članka 7. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini je propisano da je trgovac obvezan da prodaje proizvode, odnosno pruža usluge svim potrošačima pod istim uvjetima. Ako pojedinim grupama odobrava posebne uvjete (porodilje, mladenci, invalidna lica, umirovljenici i dr.), oni treba da budu jasno istaknuti na prodajnom mjestu. Također je trgovcu zabranjena diskriminacija bilo kojeg potrošača, naročito odbijanjem prodaje proizvoda koji je izložen ili na drugi način pripremljen za prodaju, ili odbijanjem pružanja usluga koje se mogu obaviti, ili uvjetovanjem prodaje proizvoda ili pružanjem usluga prodajom drugih proizvoda ili pružanjem drugih usluga. Jasno vidimo da su odredbe ovog zakona identične odredbama već spomenutih zakona i pravilnika samo što su ovim zakonom kaznene odredbe nešto rigoroznije, pogotovo za trgovce fizičke osobe koje su ovim zakonom izjednačene s pravnim osobama. Sukladno ovom zakonu ukoliko trgovac ne prodaje robu ili ne pruža usluge svim potrošačima pod istim uvjetima, a to nije propisao uvjete prodaje i jasno ih nije istaknuo na prodajnom mjestu, trgovac, bio on pravna i fizička osoba, biti će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od po 4.000,00 KM do 8.000,00 KM, odgovorna osoba u pravnoj osobi 1.000,00 KM do 2.000,00 KM. 4.2. Prodaja proizvoda i pružanje usluga Zakonom o zaštiti potrošača u BiH su propisani uvjeti pod kojim trgovci mogu prodavati proizvode i pružati usluge. Ti uvjeti su već propisani zakonskim i podzakonskim aktima koje smo naveli u ovome osvrtu, pa se nećemo ponavljati u njihovom tumačenju, a oni su navedeni u članku 11. istog zakona pa ćemo ih samo navesti:. 1. Trgovac je obvezan na vidnom mjestu istaknuti prodajnu cijenu proizvoda i usluga u službenoj valuti Bosne i Hercegovine. 2. Prodajna cijena proizvoda i usluga je konačna cijena u koju su uključeni svi porezi, doprinosi i takse i jednaka je prodajnoj cijeni iz knjige popisa. 81 3. Osim prodajne cijene proizvoda, treba biti vidljivo istaknuta cijena za jedinicu mjere istog proizvoda, te naziv i tip proizvoda. 4. Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno isticati ako je jednaka prodajnoj cijeni proizvoda. 5. U rasutom stanju su oni proizvodi ponuđeni na prodaju, koji nisu prethodno zamotani i koji su izmjereni u prisustvovanje potrošača. Za proizvode u rasutom stanju ističe se samo cijena za jedinicu mjere. 6. Prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere treba da budu jasno, vidljivo, čitko i jednoznačno napisani na proizvodu, odnosno omotu, te na prodajnom mjestu proizvoda i usluge, kao i na proizvodu u izlogu. Na proizvodu, osim prodajne cijene iz stava (2) ovog člana, ne smiju se isticati druge cijene, osim u slučaju rasprodaje. 7. Trgovac je dužan za prodani proizvod, odnosno pruženu uslugu, izdati račun potrošaču, u skladu sa zakonom i posebnim propisima. 8. Osim Zakonom propisanih sadržaja, račun može sadržavati i druge sadržaje korisne za potrošače. 9. Trgovac je dužan potrošaču omogućiti provjeru ispravnosti zaračunatog iznosa u odnosu na kvalitetu i količinu kupljenog proizvoda, odnosno pružene usluge. 10. Trgovac je dužan pridržavati se prodajne cijene proizvoda usluga. Sankcije propisane za nepridržavanje navedenih odredbi su pobrojane u članku 125. 126. i 127. istog zakona. Sankcije na primjer za nepridržavanje odredbe stavka 2. navedenog članka gdje je propisano da je prodajna cijena proizvoda i usluga je konačna cijena u koju su uključeni svi porezi, doprinosi i takse i jednaka je prodajnoj cijeni iz knjige popisa, a trgovac u prodajnu cijene ne uključi sve poreze, doprinose i takse i ako prodajna cijena nije jednaka prodajnoj cijeni iz knjige popisa bio on pravna i fizička osoba biti će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od po 4.000,00 KM do 8.000,00 KM, odgovorna osoba u pravnoj osobi 1.000,00 KM do 2.000,00 KM. broj: 06/13 GOSPODARSTVO 82 srpanj 2013. mr. sc. Ivica Cvjetković OSVRT NA ZAKONSKU REGULATIVU OSNIVANJA PREDSTAVNIŠTAVA U BIH I INOZEMSTVU Svjetsko tržište postaje izrazito tržište kupca, što uvjetuje stalnu prisutnost prodavatelja u najrazličitijim vidovima. Kontinuirani poslovi koji se zaključuju i održavanje odgovarajuće jake mreže predstavništava u inozemstvu su oblici stalne prisutnosti prodavatelja na inozemnom tržištu. U dijelu rada dan je prikaz Odluke o osnutku i radu predstavništava stranih osoba u BiH. U odnosu na ranije zakonsko rješenje u Federaciji BiH u vezi osnutka i rada predstavništva strane osobe ovom Odlukom ostvarene su slijedeće promjene: predstavništvo se upisuje u Upisnik samo u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i time stječe pravo djelovanja na cijelom teritoriju BiH. Značajno je skraćen postupak upisa s 30 dana na 10 dana od dana podnošenja zahtjeva za upis, pod uvjetom da je podnesena meritorna dokumentacija. Predstavništva stranih zrakoplovnih prijevoznika mogu vršiti prodaju prijevoznih dokumenata sukladno međudržavnim ugovorima i konvencijama koje je zaključila ili kojima je pristupila BiH, a stranci koji su zaposleni u predstavništvu obvezni su pribaviti radnu dozvolu sukladno posebnim propisima. Novim zakonskim rješenjima nije predviđena mogućnost osnivanja poslovnice predstavništva u BiH. U drugom djelu rada dan je prikaz Odluke o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan BiH u svrhu osnivanja predstavništva i poslovnih jedinica, a na temelju članka 28. i 29. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici. Istom su propisani uvjeti za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan BiH na temelju kojih domaća pravna osoba osniva predstavništvo i poslovnu jedinicu u inozemstvu kao oblik osnivanja gospodarskih djelatnosti bez svojstva pravne osobe. U inozemstvu predstavništvo može obavljati sve poslove po nalogu domaće pravne osobe, odnosno osnivača, a koji su suglasni s propisima zemlje u kojoj se osnivaju. 1. UVOD U suvremenim uvjetima vanjskotrgovinska razmjena roba i usluga po svojoj strukturi postaje sve složenija tako da se uz klasični akt razmjene na duži vremenski period sve više uključuju i drugi vidovi odnosa. To je prvenstveno u cilju širenja postojećeg i osvajanja novih tržišta. Dakle, u svijetu je prisutna tendencija za sve većim uključiva- broj: 06/13 njem proizvoda u vanjskotrgovinsko poslovanje, naime, poslovi slučajne kupoprodaje polako pripadaju prošlosti. Nesumnjivo da izbor strategije izvoza poduzeća u ovom kontekstu ima veliki značaj. To su kreativne akcije koje predviđaju i stvaraju procese na inozemnom tržištu, odnosno dugoročni program srpanj 2013. GOSPODARSTVO planiranja postupaka u izvoznim tržištima za ostvarenje ciljeva poduzeća.1 Za praćenja stanja na svim tržištima od značaja za gospodarski subjekt neophodna je trajna prisutnost i uspostava odgovarajućeg kontakta. Stoga postoji veliki izbor mogućnosti, a cilj je da se pronađe poslovno najsvrhovitije i ekonomski najopravdanije rješenje. U ovom slučaju bitna je ne samo organizirana forma poslovnih ispostava u inozemstvu nego i njihov optimalan broj i najpogodnija lokacija. Na to nesumnjivo utječu i vrsta proizvoda kao i stupanj njegove obrade, te njegova namjena prema vidu potrošnje (sirovine, poluproizvodi, roba široke potrošnje ili investicijska dobra). U nekim zemljama, gdje takva mogućnost postoji, izvoznik može biti zainteresiran organizirati montažu ili čak i djelomičnu proizvodnju na licu mjesta u inozemstvu. Ovo rješenje je prihvatljivo ako je apsorpcijska moć tržišta dovoljno jaka i uz odgovarajuće garancije sigurnosti ulaganja za izvoznika. Izvozom proizvoda u dijelovima izbjegavaju se teškoće po osnovi utvrđenih izvoznih kontingenata i viših carinskih zaštita i time se postižu i niži troškovi tako organizirane proizvodnje. Ovakvo rješenje u nekim slučajevima može biti nametnuto i stavom lokalnih vlasti, posebno kroz proizvodnu suradnju s nekim lokalnim poduzećima po ugovoru na duže vrijeme. Na koji će način poduzeće organizirati svoju lokalnu mrežu u inozemstvu, ovisi umnogome i od vrste proizvoda koji su u pitanju. Ni prodaja ni prateće djelatnosti se ne organiziraju na isti način kad se, prema tim mjerilima, radi o različitim proizvodima. Artikli široke potrošnje će, po pravilu, biti uvedeni na tržište posredstvom neke velike robne kuće s velikim brojem poslovnica ili prodavaonica, ili u krajnjoj liniji, preko uvoznika veletrgovca. Ostali proizvodi, posebno kad se radi o opremi, često zahtijevaju individualnu obradu potencijalnih kupaca. U tom slučaju i mreža prodajnih jedinica mora biti odgovarajuće organizirana, odnosno osigurana adekvatna materijalna sredstva i osposobljeni odgovarajući kadrovi. Prateće djelatnosti su posebna briga izvoznika pri organiziranju tržišta perspektivnije prirode. I u ovom segmentu se mora ići u korak s inozemnom konkurencijom i već ustaljenim navikama kupaca. To povećava troškove prodavatelja te zbog toga 1. Albert J. Ficher – Erfolgreiche techniken in Export – Marketing, Munchen, str. 1 83 rješenja moraju biti krajnje racionalna i poslovno svrhovita. Ove službe imaju za cilj da kupac ima mogućnost vidjeti proizvod i prije kupovine, a da ga u slučaju hitne potrebe može brzo nabaviti, da se svaki kvar može brzo otkloniti i istrošeni ili pokvareni dijelovi zamijeniti novim, originalnim. Ovime prodavatelj garantira kupcu svoju trajnu prisutnost na tržištu, a to je jedan od važnijih čimbenika kada se kupac odlučuje između više ponuđača. U tom cilju prodavatelj organizira i uredno šalje stručnjake i opskrbljuje robom. Dakle, ovisno od konkretnih potreba i interesa za određeno tržište u svijetu i kod nas se susreće više vidova poslovnih ispostava u inozemstvu. Organiziranje vanjskotrgovačke mreže u inozemstvu može počivati na dva segmenta. Jedan je segment da se na bazi ugovornih odnosa koriste postojeća domaća trgovačka poduzeća, kao svoje poslovne ispostave. Drugi vid organiziranja trgovačke mreže u inozemstvu se sastoji u uspostavljanju vlastitih poslovnih ispostava. Nesumnjivo da za jedan i drugi pristup zainteresirani moraju detaljno proučiti odgovarajuće uvijete reguliranja ove materije u svojoj zemlji i zemlji gdje namjeravaju organizirati poslovnu ispostavu u bilo kojem vidu ili opsegu, pa u tom kontekstu i predstavništva. 2. MOGUĆNOST OTVARANJA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH OSOBA U BIH 2.1 . Ciljevi reformi upisa predstavništva Problem koji se manifestirao ogledao se u Odlukama BiH i Entiteta o upisu predstavništva u Upisnik koje su bile na snazi. Bilo je nemoguće registrirati predstavništvo stranih kompanija za čitav teritoriji države kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a da se ne registrira kod oba entiteta. Ovakva situacija je bila neopravdana uzimajući u obzir aktivnosti predstavništva koje se u velikoj mjeri odnosi na istraživanje tržišta. U velikom bruju slučajeva predstavništvo je samo prvi korak za ulaganje stranih investitora. Naime do donošenja Odluke o osnutku i radu predstavništva strane osobe u BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 15/03) postupak se odvijao tako da je strana kompanija svoje predstavništvo morala registrirati kod tri različita ministarstva. Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bo- broj: 06/13 84 GOSPODARSTVO sne i Hercegovine i dva entitetska ministarstva trgovine. U cilju prevladavanja ovakvog stanja donesena je nova Odluka o osnutku i radu predstavništva stranih osoba u Bosni i Hercegovini koja je objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 15/03. Osnovni temelj za donošenje ove su članci 1. i 43. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici. Člankom 1. spomenutog zakona se između ostalog reguliraju osnove sustava za izvoz i uvoz roba i usluga i određuju opći i posebni uvjeti za izvršavanje gospodarskih djelatnosti od strane stranih fizičkih i pravnih osoba u BiH. 2.2. Izmjene u odluci o osnivanju i radu predstavništava U odnosu na ranije zakonsko rješenje u Federaciji BiH u svezi osnutka i rada predstavništva strane osobe u Bosni i Hercegovini ovom Odukom ostvarene su slijedeće promjene: • predstavništvo se upisuje u Upisnik samo u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i time stječe pravo djelovanja na cijelom teritoriju BiH, • značajno je skraćen postupak upisa s 30 dana na 10 dana od dana podnošenja zahtjeva za upis, pod uvjetom da je podnesena meritorna dokumentacija, • predstavništva stranih zrakoplovnih prijevoznika mogu vršiti prodaju prijevoznih dokumenata sukladno međudržavnim ugovorima i konvencijama koje je zaključila ili kojima je pristupila BiH, • stranci koji su zaposleni u predstavništvu obvezni su pribaviti radnu dozvolu suglasno posebnim propisima, • novim zakonskim rješenjima nije predviđena mogućnost osnivanja poslovnice predstavništva. 2.3 . Osnovna zadaća predstavništva Strana osoba utemeljuje predstavništvo radi istraživanja tržišta, obavljanja propagandne, informacijske djelatnosti i radi svog predstavljanja. Predstavništvo je sastavni dio strane osobe osnivača, nema status pravne osobe, obavlja poslove po nalogu osnivača, pod njegovim nazivom i sa naznakom da se radi o predstavništvu. Stoga ne može zaključivati ugovore u ime utemeljitelja predstavništva izuzev predstavništva stranih zra- broj: 06/13 srpanj 2013. koplovnih prijevoznika koji mogu vršiti prodaju prijevoznih dokumenata. Predstavništvo može obavljati samo one poslove za koje je upisano u Upisnik koji se vodi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Odlukom je posebno definirano da je predstavništvo dužno da se u svom radu pridržava domicilnih propisa. 2.4 . Postupak otvaranja predstavništva Predstavništvo strane osobe u Bosni i Hercegovini može utemeljiti sama strana osoba ili u suradnji s drugom stranom osobom, upisana u odgovarajući upisnik zemlje u kojoj strana osoba ima sjedište. Strana osoba otvara predstavništvo u Bosni i Hercegovini upisom u Upisnik predstavništva stranih osoba u BiH koje se vodi pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Prijava za upis sadrži naziv i sjedište utemeljitelja, upisnik ili drugi očevid i njegov broj u koji je upisan utemeljitelj i država u kojoj se vodi, podatke o osobi odgovornoj za rad predstavništva, poslove predstavništva i sjedište predstavništva u Bosni i Hercegovini. Osim navedenog u Upisnik se upisuje i brisanje predstavništva, odnosno prestanak rada predstavništva. Zakonodavac je prijavu definirao da stana osoba može prijavu podnijeti izravno ili putem ovlaštenog punomoćnika. Uz prijavu za upis podnosi se: • odluka o osnutku predstavništva i odluka o imenovanju osobe odgovorne za rad predstavništva, • program rada predstavništva u BiH, • isprava o upisu strane osobe u upisnik koji se vodi u zemlji u kojoj strana osoba ima sjedište ili druga isprava o osnutku prema propisima zemlje u kojoj utemeljivač ima sjedište. Navedeni dokumenti se dostavljaju Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u izvorniku sa ovjerenim prijevodom na jedan od jezika koji je u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je dužno da o prijavi za upis u Upisnik odluči u roku od 10 dana od dana podnošenja. Upisom u Upisnik predstavništvo stječe pravo rada u Bosni i Hercegovini, temeljem rješenja koje donosi Ministarstvo. Ako su uposlenici u predstavništvu strani državljani obvezni su pribaviti radnu dozvolu sukladno posebnim propisima. Strana osoba koja je otvori- srpanj 2013. GOSPODARSTVO la predstavništvo u Bosni i Hercegovini dužna je u roku od 60 dana od dana primitka rješenja obavijestiti Ministarstvo o početku rada predstavništva. Potrebno je istaći da je Odlukom definirana obveza da se rješenje o upisu u Upisnik, izmjene i dopune podataka upisanih u Upisnik i brisanje i istog objavljuje u „Službenom glasniku BiH“. 2.5 Nadzor nad primjenom odluke i brisanje predstavništva iz upisnika U praksi se dešava da strani subjekt donese i odluku o prestanku rada predstavništva. Odlukom je definirano da će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijeti rješenje o brisanju predstavništva iz Upisnika ako: • u svom radu ne primjeni propise Bosne i Hercegovine, entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili ne udovoljava uvjetima propisanim Odlukom o osnutku i radu predstavništva stranih osoba u BiH i utvrđenih u rješenju o upisu u Upisnik, • strana osoba prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedište, • strana osoba donese odluku o zatvaranju predstavništva, • u roku od 60 dana nakon prijave o prestanku rada osobe odgovorne za rad predstavništva ne imenuje novu osobu i o tome ne obavijesti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, • ne udovoljava uvjetima propisanim ovom Odlukom. Nadzor nad primjenom propisa Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH u radu predstavništva obavljaju mjerodavne inspekcije. 3. MOGUĆNOST OSNIVANJA PREDSTAVNIŠTAVA U INOZEMSTVU OD STRANE DOMAĆIH SUBJEKATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE 3.1. Zakonski okvir Organiziranje vlastitih poslovnih ispostava u inozemstvu moguće je ostvariti pod uvjetima i na način kako je to regulirano domaćim zakonodavstvom. Naime, ovisno od poslovnog cilja (vid proizvoda, uvođenje proizvoda, apsorpcijska moć tržišta, udaljenost tržišta, lokalni običaji i navike potrošača i sl.) poslovna ispostava izvoznika 85 može biti formirana u vidu predstavništva ili vlastitog poduzeća. Daytonski mirovni sporazum ima Aneks 4, to je USTAV BiH, u čijem su članku III definirane nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i to: a) Vanjska politika, b) Vanjskotrgovinska politika, c) Carinska politika, d) Monetarna politika, e) Financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, f) Politika useljavanja, izbjeglica i azila, kao i donošenje propisa o tome, g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravih propisa, uključujući i odnose s Interpolom, h) Postavljanje i rad zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih uređaja, i) Donošenje propisa o transportu među entitetima, j) Kontrola zračnog prometa.2 Na temelju članka III USTAVA BiH definirane su nadležnosti BiH u određenim segmentima, a između ostalog i u segmentu vanjskotrgovinske politike. Na tom temelju donesen je Zakon o vanjskotrgovinskoj politici koji je objavljen u „Sl. glasniku BiH“ br. 7/98. Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici reguliraju se osnovni elementi sustava za izvoz i uvoz roba i usluga i određuju opći i posebni uvjeti za izvršavanje gospodarskih djelatnosti. Ovim Zakonom je definirana mogućnost osnivanja predstavništava i poslovnih jedinca odnosno prodavaonica, servisa, konsignacija, gradilišta i sl. od strane domaćih subjekata u inozemstvu. Također ovim zakonom je dana mogućnost obavljanja bankarskih i financijskih poslova u inozemstvu i obavljanja poslova osiguranja i reosiguranja u inozemstvu. Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici definirano je člankom 28. stavak 2. da se iznošenje sredstava u navedene svrhe može vršiti na temelju dozvole date od strane entitetskog ministarstva trgovine. Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku kojom se reguliraju uvjeti za dobivanje dozvole za iznošenje sredstva izvan BiH, a na temelju članaka 28. i 29. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici. Odluka je objavljena u „Sl. glasniku BiH“, broj 22/98. Istom su propisani uvjeti za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan Bosne i Hercegovine na temelju kojih domaća pravna osoba osniva 2. Ustav BiH, čl. III. 1. broj: 06/13 86 GOSPODARSTVO predstavništvo i poslovnu jedinicu u inozemstvu kao oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti bez svojstva pravne osobe. U inozemstvu predstavništvo može da obavlja sve poslove po nalogu domaće pravne osobe, odnosno osnivača, a koji su suglasni sa propisima zemlje u kojoj se osnivaju. Predstavništvo može otvoriti više poslovnica u istoj zemlji suglasno domicilnim zakonskim propisima što se upisuje u evidenciju entitetskog ministarstva trgovine na temelju prijave osnivača. 3.2. Uvjeti za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan bih u svrhu osnivanja predstavništva u inozemstvu Zahtjev za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava u srhu osnivanja predstavništva i u inozemstvu podnosi se entitetskom ministarstvu trgovine. Zahtjev sadrži: • naziv i sjedište osnivača, • iznos sredstava koja se koriste za osnivanje predstavništva sa obrazloženjem o izvoru sredstava po osnivačima, • naziv, sjedište i predmet djelatnosti predstavništva, • podatke o osobi odgovornoj za rad predstavništva. Uz zahtjev za dobivanje dozvole prilaže se akt o osnivanju predstavništva. Otklanjanje nedostataka ili nepotpunih zahtjeva ne može biti duže od 15 dana od dana izvješćivanja podnosioca zahtjeva. Entitetsko ministarstvo trgovine izdaje dozvolu u roku od 15 dana od dana podnošenja kompletiranog zahtjeva. Osnivač predstavništva je dužan u roku od 30 dana od upisa predstavništva u evidenciju zemlje u kojoj je osnovano o tome obavijestiti entitetsko ministarstvo trgovine, dostavljanjem odgovarajućeg dokumenta i njegovog službeno ovjerenog prijevoda. U entitetskom ministarstvu trgovine vodi se evidencija odobrenih dozvola i svih promjena u svezi osnivanja predstavništva u inozemstvu. Zakonodavac je Odlukom o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inozemstvu u dva slučaja predvidio mogućnost brisanja predstavništva iz evidencije entitetskog ministarstva trgovine. broj: 06/13 srpanj 2013. U prvom slučaju je predviđeno da predstavništvo mora prestati sa radom po propisima zemlje u kojoj je otvoreno, odnosno osnovano, a drugi slučaj je brisanje predstavništva iz evidencije na temelju odluke osnivača. Brisanje predstavništva iz evidencije etnitetskog ministarstva trgovine izvršiti će se najkasnije 60 dana po prijemu zahtjeva osnivača ili diplomatsko konzularnog predstavništva, a na temelju priloženih dokaza. 4. ZAKLJUČAK Organiziranje vanjskotrgovačke mreže u inozemstvu može počivati na dva segmenta. Jedan je segment da se na bazi ugovornih odnosa koriste postojeća domaća trgovačka poduzeća kao svoje poslovne ispostave. Druga mogućnost je organiziranje trgovačke mreže u inozemstvu putem vlastitih trgovačkih ispostava. Nesumnjivo da za jedan i drugi pristup zainteresirani moraju detaljno proučiti odgovarajuće uvijete reguliranja ove materije. Da se zaključiti kako postoje zakonske mogućnosti odnosno adekvatna zakonodavno – pravna regulativa na nivou BiH koja omogućava reguliranje osnivanja predstavništava stranih osoba u Bosni i Hercegovini, kao i zakonske mogućnosti za iznošenje sredstava u cilju osnivanja vlastitih predstavništava u inozemstvu od strane domaćih subjekata. Literatura: - Andrijanić, I. : Vanjskotrgovinsko poslovanje, Zagreb, 1993., - Andrijanić, I.; Pavlović, D. : Menadžment međunarodne trgovine, Zagreb, 2012. - Albreht J. Ficher – Erfolgreiche Techniken im Export – Marketnig, Munchen, - Ljubić F. : Vanjska trgovina, Školska knjiga, Zagreb, 1994, - Ustav Bosne i Hercegovine, OHR, 1994, - Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH, „Službeni glasnik BiH“, broj 7/97, - Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju, „Službene novine FBiH“, broj 2/95, - Odluka o osnutku i radu predstavništva strane osobe u BiH, „Sl. Glasnik BiH“, broj 15/03, - Odluka o dobivanju dozvole o iznošenju sredstava izvan BiH u svrhu osnivanja predstavništava i poslovne jedinice u inozemstvu, „Službeni glasnik BiH“, broj 22/98. srpanj 2013. GOSPODARSTVO 87 Ivan Milinković, dipl iur. POSTOJEĆA ZAKONSKA REGULATIVA NEDOVOLJAN PRAVNI OKVIR ZA PRIVATIZACIJU JAVNIH KOMUNALNIH PODUZEĆA Postojeći propisi, zakoni i podzakonski akti, iz oblasti privatizacije predstavljaju pravni okvir kako za privatizaciju tzv. komercijalnih tako i za privatizaciju javnih komunalnih poduzeća, odnosno državnog kapitala u ovim poduzećima. Ipak do sada je samo manji broj ovih poduzeća odnosno manjinski državni kapitala u ovim poduzećima privatiziran javnim upisom dionica. Više je razloga za to, a svakako jedan od njih je i nedostatak još nekih propisa, s obzirom na društveni značaj i specifičnost djelatnosti javnih komunalnih poduzeća. STVARI I DOBRA U OPĆOJ UPORABI, POJMOVNO ODREĐENJE I IZUZIMANJE IZ POČETNE BILANCE Člankom 8. Zakona o privatizaciji poduzeća („Sl. novine Federacije BIH“, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) regulirano je da se u početnoj bilanci stanja poduzeća prilikom privatizacije ne iskazuju prirodna bogatstva, dobra u općoj upotrebi i objekti od opće kulturnog i povijesnog značaja koje poduzeće koristi za obavljanje svoje djelatnosti. S druge strane odredba čl. 7. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima („Sl. novine Federacije BiH“, br. 6/98) kaže da stvari u općoj upotrebi nisu u prometu što znači da ne mogu biti predmet vlasništva. Nadopunjujući ovu odredbu čl. 10. istog Zakona definirano je da se posebnim zakonom određuju stvari u općoj upotrebi i način njihova korištenja, a nakon promjene namjene postaju vlasništvo Federacije, županije, općine ili grada. Također je i iz pravne teorije poznato da su opća dobra stvari koje su izvan pravnog pro- meta i ne mogu biti objektom prava vlasništva i stvarnih prava, već služe zadovoljavanju određenih zajedničkih potreba svih građana. Postoje dvije vrste općih dobara, ona dobra koja kao dio prirode zbog svojih osobina ne mogu biti u vlasti fizičkih i pravnih osoba pojedinačno, ali svakom mogu služiti za zadovoljenje njegovih potreba. Takva opća dobra su zrak, riječne, jezerske i morske vode, morska obala i sl. Druga su ona dobra koja predstavljaju stvari kojima su zakonske norme uskratile sposobnost da budu predmetom stvarnih prava radi toga da bi služile svima za opće potrebe. Tu se, dakle, radi o stvarima koje bi, da nema zakonskih ograničenja koja ih u potpunosti ili djelomično isključuju kao objekte subjektivnih stvarnih prava, mogle biti u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba. Na ovakvim stvarima fizičke ili pravne osobe mogu imati koncesiju radi njihova iskorištavanja. Javnim dobrima smatraju se stvari koje su vlasništvo pravnih osoba javnog prava, države Bosne i Hercegovine, entiteta, županija, gradova i broj: 06/13 88 GOSPODARSTVO općina. Svatko ima pravo služiti se javnim dobrima u općoj upotrebi na način koji je radi ostvarivanja te namjene odredio organ ili ustanova kojima su dane na upravljanje. Kao primjer javnog dobra u općoj upotrebi možemo navesti trgove, ulice javne ceste i sl. Odredbama čl. 4. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima definirano je da se posebnim zakonom u javnom interesu, a osobito radi zaštite prirodnih bogatstava, okoliša i kulturno historijske baštine, može ograničiti ili posebno urediti način korištenja i raspolaganja određenim stvarima. S tim u vezi su i odredbe čl. 11. istog Zakona kojima je regulirano da se posebnim zakonom u javnom interesu, može odrediti da određene stvari mogu biti samo vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine ili druge pravne osobe, a u vlasništvu fizičke osobe samo po odobrenju nadležnog organa. PRIMJENA ZAKONSKE ODREDBE O IZUZIMANJU IZ POČETNE BILANCE OBJEKATA OD OPĆE KULTURNOG I POVIJESNOG ZNAČAJA Kad je riječ o ne iskazivanju odnosno izuzimanju iz početne bilance stanja (čl.8.Zakona o privatizaciji) prirodnih bogatstava i objekata od općeg kulturnog i historijskog značaja koja poduzeća koriste za obavljanje svoje djelatnosti, ne bi trebalo biti nekih većih nejasnoća u primjeni ove zakonske odredbe. Postoji potreban broj pojedinačnih zakona (lex specialis), a također i podzakonskih akata kojima su u potpunosti definirana prirodna bogatstva (šume,vode, rude i minerali, lovna divljač i sl.) . Slična je situacija i kad su u pitanju objekti od općeg kulturnog i povijesnog značaja. Istina Bosna i Hercegovina nema propis koji bi na razini države regulirao zaštitu i očuvanje kulturnog i povijesnog nasljeđa. Međutim pravni okvir za to postoji. To je Aneks br. 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i više drugih propisa. Ova materija je u nadležnosti županija i većina županija u Federaciji BiH je donijela svoje zakone. U Federaciji BiH primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, povijesnog i prirodnog nasljeđa iz 1985. god. koji je dopunjen 1987. te 1993. i 1994. god. Ovaj zakon primjenjuju one županije koje nisu donijele svoje zakone. Ovi zakoni, uz postojanje određenih podzakonskih akata i pojedinačno određivanje objekata od kulturnog i historijskog značaja od strane posebnih komisija, su sasvim dovoljni i jasni za primjenu čl. 8. st. 2. Zakona o privatizaciji podu- broj: 06/13 srpanj 2013. zeća temeljem čega se takvi objekti izuzimaju iz početne bilance odnosno privatizacije. NEJASNOĆE KOD IZUZIMANJA IZ POČETNE BILANCE STANJA DOBARA U OPĆOJ UPORABI Zakon o privatizaciji poduzeća opći je pravni okvir i za privatizaciju poduzeća koja obavljaju javnu komunalnu djelatnost. Odlukom o utvrđivanju postotka državnog kapitala poduzeća za prodaju u velikoj privatizaciji, toč. III („Sl. novine Federacije BiH“, br. 36/00 i 47/00) bilo je propisano je da će se poduzeća iz komunalnih djelatnosti prodavati do 49% od ukupnog kapitala svakog poduzeća, a 51% postaje državni kapital. Koristeći ove mogućnosti jedan broj javnih komunalnih poduzeća, odnosno njihov manjinski državni kapital je privatiziran metodom javne ponude dionica. Međutim Odlukom o prestanku važenja Odluke o utvrđivanju postotka državnog kapitala poduzeća za prodaju u velikoj privatizaciji („Sl. novine FBiH“, br. 54/02) ukinuta je prethodna Odluka kojom je bio limitiran državni kapital (do 49%) koji se mogao privatizirati u javnim komunalnim poduzećima. Drugim riječima stvorena je zakonska mogućnost potpune privatizacije javnih komunalnih poduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine. S druge strane Odluka o registru poduzeća veterinarske i komunalne djelatnosti iz 2007. god. („Sl. novine Federacije BiH“, br. 6/07 i 86/08) poimenično određuje javna komunalna poduzeća i županijske agencije koje su nadležne za njihovu privatizaciju. Istim aktom kao metoda privatizacije određen je tender te obveza da se njihova privatizacija mora okončati u roku od tri godine od stupanja na snagu ove odluke. Iako je ovaj rok davno prošao privatizacija javnih komunalnih poduzeća se ne vrši. Postavlja se pitanje koji su razlozi za to. Svakako je jedan od razloga i nedefiniranost dobara u općoj upotrebi koja ovakva poduzeća koriste u obavljanju svoje djelatnosti. Zbog toga postoji bojazan kod izrade korektne početne bilance za privatizaciju (dvojba tipa da li u početnu bilancu unijeti vrijednost vodovodnih cijevi, javnih parkova, objekata javnih groblja i sl.) ZAKLJUČNI OSVRT Činjenica je da, bez obzira što postoji osnovni zakonski okvir, uopće se ne odvija privatizacija poduzeća iz oblasti komunalnog gospodarstva u Federaciji BiH. Preko stotinu javnih komunalnih srpanj 2013. GOSPODARSTVO poduzeća u čijoj je strukturi preko 50% državnog kapitala je neprivatizirano. Mnoga od tih poduzeća su neefikasna, sa zastarjelom opremom i tehnologijom, posluju s gubicima i s velikim teškoćama, neka su pred stečajem i likvidacijom ili su takvi procesi u njima provedeni i sl. Takvi problemi bi se zasigurno, barem djelomično, riješili njihovim restrukturiranjem, privatizacijom ili davanjem u koncesiju. Problem se sistemski ne rješava nego samo odlaže. U svakom slučaju radi trajnog rješenja statusa i poslovanja javnih komunalnih poduzeća čija je djelatnost nezamjenjiv uvjet života i rada određene društvene zajednice, treba postići širi društveni konsenzus, a aktivnosti u tom smislu mora voditi federalna vlada uvažavajući stavove i mišljenja županijskih vlada i vlasti lokalnih zajednica. Osnovni je zahtjev da se stvore jednaki i obvezujući uvjeti za provođenje postupka transformacije i privatizacije javnih komunalnih poduzeća na teritoriji cijele Federacije BiH svakako uz bezrezervnu političku volju da se taj proces provede. U tom smislu potrebno je donijeti zakone i druge propise kojima se jasno regulira: - vlasništvo nad imovinom komunalnih poduzeća (prijenos vlasništva na lokalnu upravu), - institucionalno jačanje i osposobljavanje javnih komunalnih poduzeća, 89 - da se status svih segmenata komunalnog gospodarstva jasno definira kao strateški bitan - transparentnost i javnost u pripremama i provođenju transformacije komunalnih poduzeća. Iz navedenog se nedvosmisleno može zaključiti da bi, prije nastavka ili poduzimanja bilo kakvih aktivnosti na privatizaciji javnih komunalnih poduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo potrebno donijeti: - jedinstvenu strategiju za restrukturiranje i privatizaciju ovog sektora gospodarstva koja će osigurati dovođenje svih javnih komunalnih poduzeća u Federaciji BiH u jednake uvjete i tretman u procesu privatizacije, - zakone o komunalnoj djelatnosti i podzakonske propise na razini svih županija, - potpun i jasan propis kojim će se definirati tzv. dobra u općoj uporabi u skladu sa čl. 8. st. 2. Zakona o privatizaciji poduzeća. U pripremama i provođenju transformacije javnog komunalnog gospodarstva u Federaciji BiH neophodno je primjenjivati norme i standarde Europske unije čije zemlje članice imaju zavidna iskustva i rezultate u provođenju transformacije odnosno privatizacije komunalnih djelatnosti. www.fircon.biz broj: 06/13 90 odgovori na pitanja srpanj 2013. Tihana Bevanda, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE RAZDUŽIVANJE POSTUPKA PRIVREMENOG UVOZA UZ POTPUNO OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA PO KARNETU ATA, ROBE KOJA NIJE NAMIJENJENA IZLOŽBAMA I SAJMOVIMA, CARINSKI DUG KOD STAVLJANJA U SLOBODAN PROMET OBRAČUNAVA SE NA TEMELJU PODATAKA ZA OBRAČUN UVOZNIH DAŽBINA KOJI ODGOVARAJU TOJ ROBI U TRENUTKU PRIHVAĆANJA KARNETA ATA PO KOJEM JE ROBA STAVLJENA U PRIVREMENI UVOZ 1. Kako se određuje carinski dug za robu koja je privremeno uvezena uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina po karnetu ATA, ali ista nije namijenjena izlaganju ili uporabi na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim priredbama? Pravna osnova za korištenje ATA karneta u Bosni i Hercegovini je: Konvencija o privremenom uvozu - Istambul, 26. lipnja 1990. godine („Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori“, broj: 1/10), što uključuje i sve njezine Anekse, članak 88. stavak 2. točka b. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), članak 197., članak 288., članak 295. do članka 297., članak 377. do članka 379., članak 400., članak 401. i članak 422. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08) i Uputa o provođenju carinskog postupka po karnetu ATA (‘’Službeni glasnik BiH’’, broj: 34/11). Karnet ATA je carinski dokument sa kojim se može na lak način kretati s različitim robama, namijenjenim u određene svrhe u više od 70 zemalja koje su prihvatile karnet ATA. Karnet ATA pojednostavljuje prelazak granice i omogućava izvoznicima i uvoznicima korištenje samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti. Određene robe mogu se vrlo lako privremeno broj: 06/13 izvoziti iz Bosne i Hercegovine, provoziti preko različitih država, privremeno uvoziti u odredišne države i vraćati u Bosnu i Hercegovinu. Carinski postupak po karnetu ATA je vrlo jednostavan i brz na izlazu iz države, provozu i uvozu popunjavaju se određeni listovi karneta ATA, tako da angažiranje međunarodnih otpremnika i polaganje garancije nije potrebno. Trgovci, izlagači i ostali poslovni ljudi sa karnetom ATA mogu posjetiti više zemalja, upotrijebiti isti karnet ATA više puta tijekom godine dana njegovog važenja, vratiti se u zemlju s robom bez problema i odgađanja. Karnet ATA koristi se prilikom međunarodnih izložbi i sajmova, koje na taj način olakšavaju proceduru za strane izlagače, turizam i prijevoz zbog putovanja poslovnih ljudi, priredbe i koncerti i drugo. Za carinsku službu karnet ATA znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne dažbine i PDV ako ne dođe do ponovnog izvoza privremeno uvezene robe, jer karnet ATA uključuje i međunarodno priznatu garanciju za pokriće tih dažbina. Na području Bosne i Hercegovine korištenje karneta ATA je započeto počevši od 18. 04. 2011. godine. U praksi karnet ATA najviše se koristi za robu namijenjenu izlaganju ili korištenju na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim priredbama (Aneks B.1), zatim za stručnu opremu za snimanje filmova i opremu koja se koristi u pojedinim profesijama,opremu kazališta, opremu glazbenih grupa (Aneks B.2), uzorci i druga roba koja se uvozi u vezi s nekom komercijalnom operacijom (Aneks B.3), proizvodi koji se uvoze za potrebe obrazovanja, nauke i kulture (Aneks B.5), kao i životinje, koje se uvoze u različite svrhe, što podrazumijeva dresuru, izložbe, testiranja, takmičenja, učestvovanja (Aneks D). Osnovno pravilo za primjenu karneta ATA je da se roba koja se privremeno uvozi s karnetom ATA mora vratiti, odnosno ponovno izvesti u nepromijenjenom stanju. Karnet ATA se ne može se koristiti prilikom: srpanj 2013. odgovori na pitanja - privremenog uvoza materijala i predmeta za uporabu u proizvodnom procesu, za popravku, - oplemenjivanje, kada je roba namijenjena za preradu, obradu ili popravku, - za opremu koja bi bila upotrijebljena u procesu proizvodnje i za druga slična korištenja (roba iz Aneksa E Konvencije), - za hranu, alkoholna pića, duhanske proizvode koji bi se koristili na izložbama u određenim takmičenjima ili operacijama, - za robu namijenjenu za izložbu organiziranu u privatne svrhe u privatnim trgovinama ili poslovnim prostorima (koji nisu dio sajma, izložbe javnog značaja) radi prodaje inozemne robe, - za robu čiji je izvoz ili uvoz zabranjen po važećim propisima, - za pošiljke u poštanskom prometu i - za nepraćene pošiljke. Odredbom iz članka 26. Upute o provođenju carinskog postupka po karnetu ATA propisan je obračun carinskog duga nastalog za privremeno uvezenu robu i kompenzatorna kamata, koji glasi: „(1.) U slučajevima nastanka carinskog duga za robu privremeno uvezenu uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina po karnetu ATA, prema odredbama članka 140. stavak 1. Zakona i članka 379. stavak 1. Odluke, samo se u slučaju kada se navedeni postupak koji je bio odobren za robu iz članka 373. Odluke (roba namijenjena izlaganju ili uporabi na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim priredbama, umjetnički predmeti i drugo), odnosno prema odgovarajućem aneksu Konvencije koji obuhvaća robu iz navedenog članka, razdužuje stavljanjem te robe u slobodan promet ili kada carinski dug nastane na drugi način, iznos carinskog duga utvrđuje na osnovu elemenata za obračun dažbina koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvaćanja prijave za slobodan promet, odnosno u trenutku nastanka carinskog duga. (2.) U svim drugim slučajevima (koji nije slučaj iz stavka (1.) ovoga članka) razduživanja postupka privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina stavljanjem robe iz tog postupka u slobodan promet ili kada carinski dug za tu robu nastane na drugi način, iznos tog duga se obračunava na temelju elemenata za obračun dažbina koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvaćanja karneta ATA po kojem je stavljena u privre- 91 meni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. (3.) U slučaju iz stavka (1.) i (2.) ovoga članka, odredbe mjerodavne za uvozne dažbine u tim slučajevima se primjenjuju i za obračunavanje i naplaćivanje poreza na dodanu vrijednost. (4.) U pogledu obračuna, naplate i izuzeća od naplate kompenzatorne kamate primjenjuje se članak 317. Odluke. Ne isključujući i druga izuzeća u pogledu obračuna i naplate kompenzatorne kamate propisana člankom 317. stavak 4. Odluke, kompenzatorna kamata se ne plaća ni u slučajevima iz članka 317. stavak 4. točka (i.) Odluke, a to su slučajevi kada carinski dug nastane stavljanjem u slobodan promet one robe za koju je prethodno bio odobren postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prema članku 353., do 358., 360., 362., 365., 370. točka (b.) i 373. Odluke, odnosno prema odgovarajućim aneksima Konvencije kojima je obuhvaćena roba na koju se odnose navedeni članci Odluke”. Prema navedenom kod carinskog postupka po karnetu ATA propisan je obračun carinskog duga nastalog za privremeno uvezenu robu namijenjenu izlaganju ili uporabi na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim priredbama, umjetnički predmeti i drugo, a utvrđuje se na temelju podataka za obračun dažbina koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvaćanja prijave za slobodan promet, odnosno u trenutku nastanka carinskog duga. U drugim slučajevima kod razduživanja postupka privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina stavljanjem robe iz tog postupka u slobodan promet ili kada carinski dug za tu robu nastane na drugi način, iznos tog duga se obračunava na temelju podataka za obračun uvoznih dažbina koji odgovaraju toj robi u trenutku prihvaćanja karneta ATA po kojem je stavljena u privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. Kompenzatorna kamata se ne naplaćuje kada nastane carinski dug kod stavljanja u slobodan promet robe koja je prijavljena za postupke privremenog uvoza, a to su palete, kontejneri, sredstva cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prijevoza, te prijevoza unutarnjim vodenim tokovima, zatim za osobne stvari koje su neophodno potrebne za putovanje i robu za sportske svrhe koju putnik nosi, kao i tonski zapis ili slikovni zapis ili podatke za elektronsku obradu u svrhu besplatne ili komercijalne prezentacije prije broj: 06/13 92 odgovori na pitanja prodaje robe, dodavanja tona na filmskoj vrpci, sinkronizacije, kopiranja ili koja se isključivo koristi u reklamne svrhe, zatim robe koja treba proći zadovoljavajuće testiranje za prihvaćanje u vezi s kupoprodajnim ugovorom koji sadrži odredbe o zadovoljavanju testova za prihvaćanje i koja podliježe tim testovima i robe za manifestaciju ili prodaju. NOVČANA KAZNA I TROŠKOVI POSTUPKA BRIŠU SE IZ REGISTRA NOVČANIH KAZNI PO PROTEKU ROKA OD PET (5) GODINA OD DANA KADA SU PREKRŠAJNI NALOG I RJEŠENJE O PREKRŠAJU POSTALI KONAČNI I IZVRŠNI 2. U kojem roku se novčana kazna i troškovi postupka brišu iz Registra novčanih kazni i od kojeg dana se računa taj rok? Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u Registru novčanih kazni, dok kažnjenik ne plati puni iznos novčane kazne, kao i troškova postupka, s tim da evidencija takvog duga povlači određene posljedice. Odredbom iz članka 40. Zakona o prekršajima „Službeni glasnik BiH“, broj: 41/07) propisano je: “(1.) Sve novčane kazne i troškovi postupka koji su izrečeni na temelju konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog i izvršnog rješenja o prekršaju upisat će se u Registar novčanih kazni i biti evidentirani kao dug koji kažnjenik duguje odgovarajućoj razini vlasti kojoj se kazna plaća. (2.) Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u Registru novčanih kazni dok kažnjenik ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i troškovi postupka u svakom će slučaju biti brisani iz Registra novčanih kazni po proteku pet godina od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju postali konačni i izvršni.“ Odredbom iz članka 41. Zakona o prekršajima propisane su posljedice upisa kazne u Registar novčanih kazni, koja glasi: “(1.) Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi evidentirani u Registru novčanih kazni, kažnjeniku se neće dozvoliti: a.) registriranje ili produljenje važnosti registracije motornog vozila; b.) izdavanje ili produljenje važnosti vozačke dozvole; c.) sudjelovanje na javnom tenderu ili broj: 06/13 srpanj 2013. d.) promjena registracije pravne osobe ili registracije samostalne obrtničke djelatnosti”. U svakom slučaju novčana kazna i troškovi postupka će biti brisani iz Registra novčanih kazni po proteku pet (5) godina od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju postali konačni i izvršni. Odredbom iz članka 42. Zakona o prekršajima, propisan je postupak prisilne naplate koja glasi: “(1.) Svako ovlašteno tijelo odgovorno je za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili sporazumom o sankciji. (2.) Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o prekršaju. (3.) Ukoliko se utvrdi da kažnjenik izbjegava platiti novčanu kaznu, ovlašteno tijelo ili sud od porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine može zatražiti primjenu postupka prisilne naplate koji je određen u odgovarajućem zakonu o poreznoj upravi za bilo koji iznos evidentiran u Registru novčanih kazni, na isti način na koji je ovlaštena za naplatu poreznih obveza. Porezna uprava može provesti takav postupak prisilne naplate, bez potrebe da kažnjeniku uruči nalog za plaćanje. (4.) Ukoliko je novčana kazna izrečena pravnoj osobi ili ako se utvrdi da je to učinkovit način osiguranja naplate, Sud koji je izrekao novčanu kaznu izravno će provesti prisilnu naplatu blokiranjem računa pravne osobe, sukladno odredbama Zakona o ovršnom postupku”. Sudovi i ovlašteni organi dužni su da vode prekršajnu evidenciju o donesenim rješenjima i izdanim prekršajnim nalozima u elektronskoj formi kako je propisano odredbom iz članka 37. Zakona o prekršajima, a u prekršajnu evidenciju unose se podaci o sankcijama izrečenim fizičkoj, pravnoj i odgovornoj osobi. Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje, taj podatak bez odgode u elektronskom obliku unosi u prekršajnu evidenciju i briše sankcije izrečene odnosnim prekršajnim nalogom. Novčana kazna se neće brisati iz prekršajne evidencije dok se vodi kao dug u Registru novčanih kazni, sukladno članku 39. navedenog Zakona. Zaštitne mjere se neće brisati iz prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok zastare, s tim da se posebnim zakonom mogu propisati duži rokovi za brisanje sankcija iz prekršajne evidencije. srpanj 2013. odgovori na pitanja Odredbom iz članka 38. Zakona o prekršajima, propisana je mogućnost brisanja izrečenih kazni po proteku određenog vremena od dana utvrđivanja pravomoćnosti rješenja, ovisno od činjenice koliko je puta osoba bila kažnjavana, uz uvjet da se ne počini novi prekršaj i istom je propisano: “(1.) Kažnjavanje pravne osobe, fizičke osobe i odgovorne osobe na novčanu kaznu briše se iz evidencije ex lege ako kažnjena pravna osoba, fizička osoba i odgovorna osoba u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna ne počini novi prekršaj. (2.) Pravnoj osobi, fizičkoj osobi i odgovornoj osobi koja je više puta bila kažnjena za prekršaj brisat će se ranije kazne ako u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena posljednja kazna ne počini novi prekršaj”. Prema navedenoj odredbi ukoliko je u više navrata izrečena kazna pravnoj, fizičkoj i odgovornoj osobi za određeni prekršaj, uzima se u obzir i cijeni datum pravomoćnosti odluke kojom je izrečena posljednja kazna i drugi uvjet da se ne počini novi prekršaj. Zaštitne mjere ne brišu se iz prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok zastare. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH JE DUŽNA PLATITI CARINSKI DUG I ZATEZNU KAMATU U SLUČAJU NERAZDUŽENJA KARNETA TIR U ROKU OD TRI MJESECA OD DANA PRIJEMA ODLUKE CARINSKOG ORGANA, U PROTIVNOM ISTA ĆE BITI NAPLAĆENA IZ INSTRUMENTA OSIGURANJA GARANTNE UDRUGE PRISILNIM PUTEM 3. Ukoliko izravno odgovorni carinski dužnik ne plati nastali carinski dug koji je proistekao zbog nerazduženja karneta TIR, od koga se naplaćuje carinski dug u kom roku i koje se radnje poduzimaju radi realizacije naplate? Pravni temelj za primjenu sustava TIR u carinskom postupku je: Carinska konvencija o međunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR, prihvaćena 14. studenog 1975. godine u Ženevi u daljnjem tekstu: Konvencija TIR, članak 88. stavak 2. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 57/04,51/06, 93/08,54/10 i 76/11- u daljnjem tekstu: Zakon), članak 288. do članka 294. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04, 93 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka) i Uputa o provedbi postupka po karnetu TIR („Službeni glasnik BiH’’, broj: 2/10 i 82/11 - u daljnjem tekstu: Uputa). Konvencija TIR se primjenjuje samo za prijevoz robe izvršen bez pretovara, u cestovnom vozilu, zatim skupu vozila ili kontejnerima, preko jedne ili više granica između polaznog carinskog organa jedne ugovorne strane Konvencije TIR. Odredbe Konvencije TIR ne isključuju primjenu ograničenja i kontrola propisanih na temelju nacionalnih propisa ugovorne strane iz oblasti javnog morala, javne sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, veterinarske ili fitosanitarne kontrole, niti naplatu iznosa propisanih tim propisima. Ukoliko se u carinsko područje Bosne i Hercegovine, uz uporabu karneta TIR, unosi roba koja podliježe veterinarskoj, fitosanitarnoj ili drugoj propisanoj inspekcijskoj kontroli koja se provodi na graničnom prijelazu, carinski organ dužan je zadržati takve pošiljke do dolaska nadležnog inspektora. Nakon izvršenog pregleda na graničnom prijelazu od strane nadležnog inspektora, carinski organ je dužan staviti nova carinska obilježja (o kojima podatke unosi u polje 16. svih popunjenih kupona u karnetu TIR, a u polje 3. talona prvog raspoloživog bijelog lista od kojeg zadržava kupon broj 1.). Kasnije otvaranje vozila u provozu nije dozvoljeno, osim u posebnim slučajevima, kada to zahtjeva carinski organ. Kako bi utvrdio je li u pitanju pošiljka za koju je obvezna veterinarska, fitosanitarna ili druga propisana kontrola, carinski organ provjerava postoji li u karnetu TIR već navedena kakva napomena o tome ili u izuzetnim slučajevima može zahtijevati prijevod opisa robe. Alkoholna pića i duhanski proizvodi, neovisno od količine, osim piva, vina i sirovog duhana, ne mogu se prevoziti na temelju karneta TIR. Organizacija IRU takve karnete trenutno ne izdaje, a ni Sporazum o jamstvu između Uprave za neizravno oporezivanje - u daljnjem tekstu: UNO) i udruge jamca Vanjskotrgovinske komore BiH ne pokriva prijevoz alkohola i duhana po karnetu TIR. Odredbom iz članka 24. stavak 11. Upute je propisano da nakon što se utvrdi nerazduženje postupka provoza započetog po nerazduženom karnetu TIR, u tom slučaju sukladno članku 8. stavak 7. Konvencije TIR, te člancima 195., 207. i 208. Zakona, odlukom koju donosi Skupina za procedure u tom postupku će utvrditi je li nastao carinski dug, vrijeme i mjesto nastanka carinskog duga, tko je izravno odgovorni carinski dužnik i točan iznos carinskog duga i zatezne kamate, a broj: 06/13 94 odgovori na pitanja sukladno utvrđenom činjeničnom stanju zahtijevati plaćanje nastalog carinskog duga i zatezne kamate od osobe koja je utvrđena kao izravni odgovorni carinski dužnik, a na donesenu odluku izjavljena priziv ne odgađa njezino izvršenje. Rok u kojem izravno odgovorni carinski dužnik mora platiti obračunati carinski dug i zateznu kamatu je 10 dana od prijema odluke. U izreci spomenute odluke trebaju stajati podaci, da su udruga jamac Vanjskotrgovinska komora BiH i izravno odgovorni carinski dužnik solidarni dužnici za carinski dug i zatezne kamate utvrđene tom odlukom, te da u slučaju da navedena potraživanja ne plati izravno odgovorni carinski dužnik, ista mora platiti udruga jamac Vanjskotrgovinska komora BiH u roku od tri mjeseca od dana prijema navedene odluke, u protivnom ta potraživanja će biti naplaćena iz instrumenta osiguranja garantne udruge prisilnim putem. U tom slučaju, navedena odluka koja je dostavljena udruzi jamcu Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatra se i zahtjevom za plaćanje tih potraživanja u smislu članka 11. stavak 2. Konvencije TIR, ukoliko ta potraživanja ne plati izravno odgovorni carinski dužnik. Kada se utvrdi da postupak provoza nije završen po nerazduženom karnetu TIR otvorenom u Bosni i Hercegovini za robu koja je izvozno ocarinjena u Bosni i Hercegovini (bilo po EX 1, EX 2 ili EX 3), u tom slučaju istom odlukom Skupina za procedure će poništiti i izvoznu carinsku prijavu koja je u pitanju, te utvrditi je li nastao carinski dug (npr. ako se izvozna carinska prijava odnosi na ponovni izvoz robe nakon odgovarajućeg postupka s ekonomskim učinkom), zatim tko je carinski dužnik i točan iznos carinskog duga. Po jedan primjerak odluke s klauzulom izvršnosti, dostavlja se Odsjeku za pružanje usluga radi praćenja naplate carinskog duga utvrđenog odlukom i Sektoru za carine, radi evidencije istih i za druge službene potrebe u praćenju primjene Konvencije TIR. Ako carinski dužnik koji je izravno odgovoran za nastanak carinskog duga, u roku od 10 dana od prijema odluke iz članka 24. stavak 11. Upute, ne uplati utvrđeni carinski dug i zateznu kamatu po navedenoj odluci, Odsjek za pružanje usluga odmah će poduzeti sve propisane zakonske radnje u cilju naplate duga od izravno odgovornog carinskog dužnika, što znači da odmah obavještava udrugu jamca Vanjskotrgovinsku komoru BiH o tome da izravno odgovorni carinski dužnik nije platio carinski dug u roku određenom u odluci, te koje će naredne radnje poduzeti u cilju broj: 06/13 srpanj 2013. naplate duga od tog dužnika, kao i rezultatima poduzetih radnji,a što se odnosi na rezultate naplate potraživanja od izravno odgovornog carinskog dužnika. U istoj obavijesti treba da stoje i podaci o tome koji iznos navedenog potraživanja se nije uspio naplatiti od izravno odgovornog carinskog dužnika i da je taj iznos dužan platiti udruga jamac Vanjskotrgovinska komora BiH kao solidarni dužnik u roku iz članka 11. stavak 3. Konvencije TIR, odnosno u roku od tri (3) mjeseca od dana kada mu je dostavljena odluka. Plaćanje carinskog duga i zatezne kamate nastalih zbog nerazduženja karneta TIR, odnosno postupka provoza započetog po nerazduženom karnetu TIR, sukladno članku 11. stavak 2. Konvencije TIR, zahtijeva se od udruge jamca Vanjskotrgovinske komore BiH najranije tri (3) mjeseca po isteku datuma kada je to udruga jamac obaviješten da karnet TIR nije razdužen ili da je razdužen pod primjedbom ili da je potvrda o razduženju dobivena protuzakonito ili prijevarom, a najkasnije dvije (2) godine (u kom roku udruga jamac treba da je i primila obavijest), računajući od istog datuma. U slučajevima koji u tijeku navedenog roka od dvije godine, postanu predmetom sudskog postupka, plaćanje se mora zahtijevati u roku od godinu dana od dana kada je sudska odluka postala izvršna. Sukladno Sporazumu o jamstvu između UNO i garantne udruge Vanjskotrgovinske komore BiH od 25. 03. 2009. godine, maksimalan iznos koji se može zahtijevati od udruge jamca Vanjskotrgovinske komore BiH, ne može prelaziti 50.000,00 USD po jednom običnom karnetu TIR. Plaćeni iznos carinskog duga i zatezne kamate se vraćaju udruzi jamcu Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ako se u roku od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva za plaćanje, utvrdi da u svezi s predmetnom prijevoznom postupkom nije bilo nikakvih nepravilnosti. Radi evidencije i za druge službene potrebe u praćenju primjene Konvencije TIR, redovito obavještava Sektor za carine o izvršenju odluke i dostavlja podatke kada, od koga, te na koji način redovito ili prisilno i visinu iznosa koja je naplaćena. srpanj 2013. odgovori na pitanja PRILIKOM PROMJENE VLASNIKA CESTOVNOG VOZILA ZA KOJE JE IZDANO UVJERENJE O ODOBRENJU U SUSTAVU TIR NOVI VLASNIK PODNOSI ZAHTJEV ZA IZMJENU POSTOJEĆEG UVJERENJA U ODNOSU NA PODATAK O VLASNIKU ILI ZAHTJEVA IZDAVANJE NOVOG UVJERENJA 4. Mora li, kod promjene vlasnika cestovnog vozila za koje je izdano Uvjerenje o odobrenju, novi vlasnik cestovnog vozila podnijeti zahtjev za izdavanje novog Uvjerenja o odobrenju za to vozilo ili je dovoljno zatražiti izmjenu ranije postojećeg Uvjerenja? Pravni temelj za odobravanje cestovnog vozila i kontejnera za međunarodni prijevoz robe pod carinskim obilježjem u sustavu TIR su odredbe članka 12. do članka 14. Carinske konvencije o međunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR, prihvaćene 14. studenog 1975. godine u Ženevi - u daljnjem tekstu: Konvencija TIR) i Prilozi Konvencije TIR (Prilog 2 - Pravilnik o tehničkim uvjetima za cestovna vozila kojima se može dozvoliti međunarodni prijevoz pod carinskim obilježjem, Prilog 3 - Postupak za odobravanje cestovnih vozila koja odgovaraju tehničkim uvjetima navedenim u pravilima iz Priloga 2, Prilog 4 - Obrazac Uvjerenja o odobrenju za cestovno vozilo, Prilog 7 (Dio I) - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kontejnere koji mogu da se odobre za međunarodni prijevoz robe pod carinskim obilježjem, Prilog 7 (Dio II) - Postupak za odobravanje kontejnera koji odgovaraju tehničkim uvjetima navedenim u Dijelu I tog Priloga) i Uputa o postupku odobravanja cestovnog vozila i kontejnera za prijevoz robe pod carinskim obilježjem u sustavu TIR („Službeni glasnik BiH”, broj: 3/10- u daljnjem tekstu: Uputa). Prema Konvenciji TIR, roba se uz uporabu karneta TIR, može prevoziti u cestovnom vozilu ili kontejneru čiji su prtljažni prostori oblikovani tako da onemogućavaju svaki pristup u njihovu unutrašnjost nakon stavljanja carinskog obilježja, te da je svaki pokušaj otvaranja jasno vidljiv i ostavlja vidljive tragove pokušaja otvaranja ili povrede carinskog obilježja. Sukladno članku 5. Upute, propisani su uvjeti i postupak odobravanja cestovnog vozila, kojim je propisano da za međunarodni prijevoz robe pod carinskim obilježjem u sustavu TIR, odobrava se cestovno vozilo koje je konstruirano i opremljeno na način: - da se nikakva roba ne može izvaditi iz ili unijeti u zapečaćeni dio vozila bez ostavljanja, 95 - vidljivih tragova pokušaja ili bez povrede carinskog obilježja, - da se na njega može lako i uspješno staviti carinsko obilježje, - da ne sadrži skriveni prostor u kome bi se roba mogla sakriti, - da svi prostori u koje se može staviti roba budu lako pristupačni za carinski pregled. Da bi cestovno vozilo udovoljilo navedenim uvjetima, mora u pogledu njegove konstrukcije i opreme ispunjavati tehničke uvjete koji su propisani u Prilogu 2 Konvencije TIR. Cestovno vozilo može se odobriti za prijevoz robe pod carinskim obilježjem pojedinačno ili prema tipu konstrukcije (serija cestovnih vozila), a postupak odobravanja bliže je propisan Prilogom 3 Konvencije TIR i navedenom Uputom. Odredbom iz članka 9. Upute, propisano je postupanje u slučaju promjena nakon izdavanja Uvjerenja o odobrenju vozila, koja glasi: „(1.) Po isteku roka važnosti Uvjerenja o odobrenju, isto se može produžiti (najviše tri puta na rok od po dvije godine - polje 9. Uvjerenja), a u slučaju kada su carinski organi stavili službenu zabilješku u polje 10. Uvjerenja (vidi članak 10. ove Upute), Uvjerenje se može obnoviti. Zahtjev za produženje (na obrascu iz Priloga 2. ove Upute), odnosno za obnavljanje Uvjerenja o odobrenju podnosi se Skupini za procedure, po kom se odgovarajuće postupa kao sa zahtjevom iz članka 6. ove Upute, a cestovno vozilo se mora pregledati. (2.) Ukoliko cestovno vozilo više ne ispunjava propisane tehničke uvjete za međunarodni prijevoz robe pod carinskim obilježjem (npr. na vozilu su izvršene neke prepravke uslijed kojih nisu više ispunjeni navedeni uvjeti, promijenjena je boja vozila, promijenjena je cerada i drugo), to vozilo mora se, prije ponovnog korištenja za prijevoz robe na temelju karneta TIR, dovesti u stanje koje je opravdalo izdavanje Uvjerenja o odobrenju, odnosno u stanje da ispunjava navedene tehničke uvjete. (3.) Ako se promijene osnovne karakteristike cestovnog vozila, izdano Uvjerenje o odobrenju za to vozilo više ne važi, u kom slučaju vlasnik tog vozila za isto mora ishoditi novo Uvjerenje o odobrenju prije nego što će to vozilo koristiti za prijevoz robe pod carinskim obilježjem, odnosno na temelju karneta TIR. (4.) U slučaju promjene vlasnika cestovnog vozila za koje je izdano Uvjerenje o odobrenju, novi vlasnik cestovnog vozila može podnijeti zahtjev za broj: 06/13 96 odgovori na pitanja izdavanje novog Uvjerenja o odobrenju za to vozilo ili zatražiti izmjenu postojećeg Uvjerenja o odobrenju u pogledu nastale promjene vlasnika vozila. Ako u navedenom slučaju, novi vlasnik cestovnog vozila zatraži izmjenu postojećeg važećeg Uvjerenja o odobrenju, Skupina za procedure će po tom zahtjevu, a na temelju priloženog dokaza o promjeni vlasništva nad predmetnim vozilom ovjerenog od notara, izvršiti ispravku podataka u polju 8. Uvjerenja o odobrenju, tako što će ranije upisane podatke precrtati i upisati podatke o novom vlasniku, koju izmjenu će službeno i ovjeriti. Navedenu izmjenu, Skupina za procedure će unijeti i u svoju službenu evidenciju”. Ima slučajeva kada nakon izdavanja Uvjerenja o odobrenju, tijekom uporabe odobrenog domaćeg cestovnog vozila koje vrši prijevoz robe na temelju karneta TIR, carinski organ utvrdi da cestovno vozilo u pogledu tehničkih uvjeta ima veće nedostatke, takvo vozilo ne može nastaviti prijevoz na temelju karneta TIR i isto se mora u što kraćem roku vratiti, odnosno dovesti u stanje koje zadovoljava tražene uvjete. U takvim situacijama obveza je carinskog organa da nedostatke u pogledu tehničkih uvjeta i primjedbe unese u polje 10 Uvjerenja o odobrenju za predmetno cestovno vozilo, uz označavanje datuma, što ovjerava potpisom i službenim pečatom. Cestovno vozilo za koje je u polju 10. Uvjerenja o njegovom odobrenju upisana primjedba, ne smije se koristiti za međunarodni prijevoz po karnetu TIR sve do trenutka stavljanja takve primjedbe izvan snage. Kada se domaće cestovno vozilo za koga su utvrđeni nedostaci, vrati u ispravno stanje koje opravdava njegovo odobravanje za prijevoz robe po karnetu TIR, imatelj Uvjerenja o odobrenju za to vozilo može, podnijeti zahtjev za obnavljanje važnosti Uvjerenja o odobrenju (u kom slučaju vozilo podliježe pregledu) ili može podnijeti zahtjev za izdavanje novog Uvjerenja o odobrenju. Kada se u postupku po zahtjevu za obnavljanje važnosti Uvjerenja o odobrenju, utvrdi da cestovno vozilo ispunjava tehničke uvjete propisane u Prilogu 2 Konvencije TIR, Skupina za procedure, obnavlja važnost odnosnog Uvjerenja o odobrenju, na način što u polje 11. tog Uvjerenja unosi napomenu: „Nedostaci otklonjeni’’, uz označavanje datuma i ovjeru potpisom i službenim pečatom, na koji način se stavljaju izvan snage ranije primjedbe unesene u polje 10. Uvjerenja o odobrenju koje je u pitanju. broj: 06/13 srpanj 2013. Ako je u pitanju strano cestovno vozilo koje vrši prijevoz robe na temelju karneta TIR, koje se već nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, a ima zbog nezgode ili kvara veće nedostatke, carinski organ o tome unosi odgovarajuću primjedbu u polje 10. Uvjerenja o odobrenju, uz stavljanje datuma i uz ovjeru potpisom i službenim pečatom, te odobrava da cestovno vozilo, iziđe iz Bosne i Hercegovine, uz primjenu mjera carinskog nadzora radi osiguranja istovjetnosti robe. U slučaju kada nije moguće primijeniti odgovarajuće mjere carinskog nadzora, carinski organ ne smije dozvoliti dalji prijevoz istim vozilom na temelju karneta TIR. Na zahtjev prijevoznika dozvoljava se pretovar robe na drugo vozilo ili se mora postupiti prema odredbama nacionalnih carinskih propisa o provoznom postupku. O svakom navedenom slučaju carinski organ sastavlja zapisnik o nalazu na propisanom obrascu, koji se nalazi u karnetu TIR (tanki žuti list koji se nalazi iza posljednjeg zelenog lista, a ispred zadnje korice karneta TIR), a nosi naziv Procès-verbal de constat (francuski) ili certified report (engleski). Prilikom utvrđivanja nedostataka koji su manjeg značaja, koje ne predstavljaju opasnost za mogućnost krijumčarenja, carinski organ može dozvoliti da vozilo nastavi prijevoz na temelju karneta TIR, a imatelju Uvjerenja o odobrenju ukazuje na obvezu da nedostatke otkloni u razumnom roku. KOD POSTUPKA VANJSKE OBRADE ZA KORISNIKA STANDARDNOG SUSTAVA RAZMJENE UZ PRETHODNI UVOZ ZAMJENSKOG PROIZVODA KOJI NE ISPUNI OBVEZU IZVOZA ROBE U ROKU OD DVA (2) MJESECA NASTAJE CARINSKI DUG PUŠTANJEM ZAMJENSKOG PROIZVODA U SLOBODAN PROMET 5. Kada korisnik standardnog sustava razmjene uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda ne ispuni preuzetu obvezu i bh. robu ne izveze u roku od dva (2) mjeseca, odnosno u dužem odobrenom roku, koji se datum određuje kao vrijeme nastanka carinskog duga kod puštanja zamjenskog proizvoda u slobodan promet sukladno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine? Postupak vanjske obrade reguliran je odredbama članka 81. do članka 87., članak 120. i članka 141. do članka 156. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u dalj- srpanj 2013. odgovori na pitanja njem tekstu: Zakon), odredbama članka 299. do članka 320. i članka 382. do članka 390. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka) što uključuje i Priloge Odluke) i Uputa o carinskom postupku vanjske obrade („Službeni glasnik BiH”, broj: 21/09 - u daljnjem tekstu: Uputa). Carinski propisi u okviru postupka vanjske obrade radi popravka u garancijskom roku (popravka koja je besplatna) omogućavaju i ponovni uvoz tako popravljenog proizvoda, bez obračuna uvoznih dažbina, pri čemu je potrebno podnijeti dokaze kako se radilo o popravku u garantnom roku - jamstveni list, te račun o besplatnoj usluzi. Uputom je posebno propisan popravak robe nekomercijalnog karaktera, a podrazumijeva popravak na robi, uključujući vraćanje robe u prvotno stanje, a takav popravak se obavlja povremeno i odnosi se isključivo na robu koja je namijenjena osobnim potrebama podnositelja zahtjeva i njegove obitelji i koja obzirom na vrstu i količinu, nema komercijalni karakter, a na koju se primjenjuju odredbe o robi, koja je predmet postupka vanjske obrade i odredbe o plaćanju ili eventualno o oslobađanju od plaćanja dažbina. Razlikuju se popravak robe prema standardnom sustavu razmjene u vanjskoj obradi ovisno od okolnosti da li je u pitanju bez ili uz prethodni uvoz. Odredbom iz članka 29. Upute, propisan je standardni sustav razmjene uz prethodni uvoz, koji glasi: „(1.) Carinski organ iz članka 5. stavak (2.) ove Upute može odobriti da se, pod određenim uvjetima, zamjenski proizvod uveze prije privremenog izvoza robe, u kom slučaju se radi o prethodnom uvozu zamjenskog proizvoda. Korisnik ovog sustava razmjene mora položiti osiguranje za namirenje eventualnog carinskog duga za zamjenski proizvod, koji bi mogao nastati ukoliko bh. roba za privremeni izvoz ne bude izvezena u roku iz stavka (2.) ovoga članka. (2.) Kod sustava razmjene uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda, bh. roba se mora privremeno izvesti u roku dva mjeseca od dana prihvaćanja carinske prijave za puštanje zamjenskog proizvoda u slobodan promet (i ne vraća se u BiH, jer je umjesto nje uvezen zamjenski proizvod), a korisnik ovoga sustava razmjene carinskom organu mora pružiti dokaz o fizičkom istupu bh. robe iz carinskog područja BiH. Iznimno, na temelju pravovremenog zahtjeva korisnika odobrenja i kada 97 to opravdavaju okolnosti konkretnog slučaja, carinski organ može produžiti rok za određeno razdoblje, najduže za dva mjeseca“. Ako se primjenjuje standardni sustav razmjene uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda, nadležnom carinskom organu korisnik ovoga sustava podnosi IM 6 carinsku prijavu za puštanje zamjenskog proizvoda u slobodan promet (u IM 6 prijavi u polju 37 šifra postupka 6121, a u polju 24 šifra 52 ili 53, prema činjeničnom stanju ). U trenutku puštanja zamjenskog proizvoda u slobodan promet, carinski organ, po IM 6 carinskoj prijavi utvrđuje elemente za obračun carinskog duga na obrascu iz Priloga 3. Upute, te potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, pri čemu postupa sukladno članku 30. stavak 3. i 4. Upute. Kod ovog sustava standardne razmjene nastaje obveza plaćanja iznosa carinskog duga obračunatog za plaćanje po IM 6 carinskoj prijavi (polje 47), dok je za razliku carinskog duga koji bi mogao nastati u slučaju da se ne ispuni obveza privremenog izvoza bh. robe (jer u tom slučaju carinski dug treba obračunati na zamjenski proizvod kao da se redovito uvozi), korisnik postupka dužan položiti osiguranje. Radi praćenja izvršenja obveze privremenog izvoza bh. robe u odobrenom roku iz članka 29. stavak 2. Upute, IM 6 carinska prijava se upućuje na plavi put selekcioniranja. Ako se zamjenski proizvod daje bez naknade bilo zbog ugovorene ili zakonske obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog greške u proizvodnji, tada se sukladno članku 150. Zakona, potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina utvrđuje sukladno članku 148. Zakona, odnosno članku 25. Upute. Ukoliko je ispunjena preuzeta obveza izvoza bh. robe od strane korisnika postupka i kada je privremeni izvoz bh. robe izvršen (EX 2 prijava, šifra postupka 2100) u roku od dva mjeseca, odnosno u produženom roku koji je carinski organ odobrio na temelju pravovremenog i opravdanog zahtjeva (uz predočenje dokaza o fizičkom istupu bh. robe iz carinskog područja, ovjeren primjerak 3 EX 2 prijave) i podaci o robi za privremeni izvoz prijavljeni u EX 2 prijavi se ne razlikuju od podataka koji su za istu robu uzeti u obzir pri utvrđivanju potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina po IM 6 carinskoj prijavi, carinski organ će osloboditi položeno osiguranje, a IM 6 carinsku prijavu s plavog puta selektiviteta uputiti u konačan status, te u polju C IM 6 carinske prijave (ručno) i u njezinom inspekcijskom aktu unijeti broj: 06/13 98 odgovori na pitanja podatke o broju i datumu EX 2 carinske prijave. U polju 31 IM 6 i EX 2 carinske prijave treba upisati naznaku: „Standardni sustav razmjene uz prethodni uvoz”. Carinski organ utvrđuje podatke za obračun carinskog duga, te potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, sukladno članku 147. Zakona, odnosno članku 22. i 23. Upute, tako da se od iznosa uvoznih dažbina obračunatih za zamjenski proizvod koji se pušta u slobodan promet oduzme iznos uvoznih dažbina koji bi se obračunao istog dana za privremeno izvezenu robu, kada bi se ona uvozila u BiH iz zemlje u kojoj je bila predmet proizvodnih radnji ili zemlje u kojoj je bila posljednja radnja. Iznos koji treba da se oduzme utvrđuje se na temelju podataka za obračun dažbina koji se primjenjuju na robu za privremeni izvoz u trenutku prihvaćanja carinske prijave po kojoj je ta roba stavljena u postupak vanjske proizvodnje. Obračun carinskog duga vrši se na obrascu iz Priloga 3. Upute i sastavni je dio carinske prijave IM 6, a sastavlja se u dva primjerka, od kojih jedan primjerak, nakon njegove kontrole, carinski organ vraća korisniku sustava razmjene bez prethodnog uvoza, a drugi primjerak zadržava uz carinsku prijavu. Ukupno obračunati iznos carinskog duga za plaćanje (razlika obračunatih uvoznih dažbina i drugi neizravni porezi) upisuje se u polje 47 carinske prijave, što se u obradi carinske prijave putem informatičkog sustava, postiže pravilnim popunjavanjem određenih drugih polja prijave na način kako je to propisano propisima o popunjavanju carinske prijave. U slučajevima u kojima korisnik standardnog sustava razmjene uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda ne ispuni preuzetu obvezu i bh. robu ne izveze u roku od dva (2) mjeseca, odnosno u dužem odobrenom roku, nastaje carinski dug puštanjem zamjenskog proizvoda u slobodan promet sukladno članku 193. Zakona. U tom slučaju carinski organ će na novom obrascu iz Priloga 3. Upute, za zamjenski proizvod stavljen u slobodan promet po IM 6 carinskoj prijavi prema članku 31. stavci 1. i 2. Upute utvrditi cjelokupan iznos carinskog duga za plaćanje na temelju podataka za obračun utvrđenih za zamjenski proizvod u IM 6 carinskoj prijavi, te sukladno tome modificirati carinsku prijavu IM 6 i uputiti je u konačan status, a položeno osiguranje se ne oslobađa dok se u cijelosti ne izvrši plaćanje carinskog duga utvrđenog po navedenoj carinskoj prijavi. broj: 06/13 srpanj 2013. CARINSKI ORGAN POKREĆE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI POSTUPAK ZA NAPLATU NASTALOG CARINSKOG DUGA ZA ROBU KOJA JE PRIJAVLJENA U POSTUPKU SKLADIŠTENJA A ZA KOJU CARINSKI OBVEZNIK NIJE PODNIO CARINSKU PRIJAVU ZA STAVLJANJE ROBE ZA ODREĐENI CARINSKI POSTUPAK 6. Ima li carinski organ obvezu da kod utvrđenog postojanja carinskog duga za robu koja je prijavljena u postupak skladištenja po službenoj dužnosti pokrene postupak za naplatu istog? Carinski dug u postupku skladištenja pojavljuje se kao posljedica izuzimanja robe ispod carinskog nadzora ili zbog neprijavljivanja, odnosno nepodnošenja dokumentacije za stavljanje u odgovarajući postupak robe smještene u skladište. U takvim slučajevima carinski dug utvrđuje se kako je propisano odredbama iz članka 195. i članka 196. Zakona o carinskoj politici Bosne Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljnjem tekstu: Zakon) i Uputom o odobravanju držanja carinskog skladišta i postupku carinskog skladištenja („Službeni glasnik BiH”, broj: 25/08,76/08, 12/08 i 43/10- u daljnjem tekstu: Uputa). Odredbom iz članka 31. Upute, uređen je postupak kod nastanka duga u postupku carinskog skladištenja, a ista glasi: „(1.) U slučajevima nastanka duga za robu u postupku carinskog skladištenja prema članku 195. i 196. Zakona, a deponent nije podnio carinsku prijavu za stavljanje robe u odgovarajuće carinski odobreno postupanje ili uporabu, nadzorni carinski organ će podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za naplatu duga. (2.) Zahtjev iz stavka (1.) ovoga članka, zajedno s carinskom prijavom IM 7 koja se odnosi na robu koja je u pitanju i ostalom raspoloživom dokumentacijom, nadzorni carinski organ dostavlja na upravni postupak Skupini za procedure regionalnog centra kojem organizacijski pripada. (3.) Postupak iz stavka (1.) i (2.) ovoga članka je, zbog eventualne naplate duga iz položenog jamstva za carinsko skladište, žurne prirode, te isti nadležni carinski organi moraju provoditi bez odgađanja. (4.) U slučaju da deponent ne plati nastali utvrđeni dug u propisanom roku, dužnikom za isti, sukladno članku 195., odnosno 196. Zakona, posta- srpanj 2013. odgovori na pitanja je držatelj carinskog skladišta i naplata utvrđenog carinskog duga će se izvršiti iz jamstva položenog za predmetno carinsko skladište”. Odredbom iz članka 195. Zakona, propisan je nastanak carinskog duga u slučajevima izuzimanja robe ispod carinskog nadzora, a glasi: “1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom nezakonitog izuzimanja ispod carinskog nadzora robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina. 2. Carinski dug nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog nadzora. 3. Dužnici su: (a.) osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora; (b.) sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; (c.) sve druge osobe koje su stekle ili zadržale takvu robu, a koje su u trenutku njezina stjecanja ili primanja znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; i (d.) kada je to primjereno, osoba koja je dužna da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili uporabe carinskog postupka u koji se ta roba stavlja”, a odredbom iz članka 196. istog Zakona propisano je: “1. Carinski dug pri uvozu, u slučajevima drukčijim od onih u članku 195. ovoga zakona, nastaje: (a.) zbog neispunjavanja jedne od obveza koje, u pogledu robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili uporabe carinskog postupka u koji se stavlja; ili (b.) zbog nepostupanja sukladno uvjetu kojim se regulira stavljanje robe u taj postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina na temelju krajnje uporabe robe, osim ako se ne utvrdi da ti propusti nemaju značajan utjecaj na pravilan tijek postupka privremenog smještaja ili određenog carinskog postupka. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prestanka ispunjavanja obveze čije neispunjavanje dovodi do nastanka carinskoga duga ili u trenutku stavljanja robe u određeni carinski postupak kada se naknadno ustanovi da uvjet kojim se regulira stavljanje robe u navedeni postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina na temelju krajnje uporabe robe, u stvari, nije bio ispunjen. 3. Dužnik je osoba koja je, prema danim okolnostima, dužna ili ispuniti obveze koje, u pogle- 99 du robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili iz primjene carinskoga postupka u koji je stavljena, ili postupati sukladno uvjetima kojima se regulira stavljanje robe u taj postupak”. U slučajevima kada dođe do nestanka ili krađe robe iz carinskog skladišta, nastaje dug koji se naplaćuje od deponenta, jer se takve situacije smatraju izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora, a kada deponent ne plati nastali utvrđeni dug u propisanom roku, dužnikom za isti sukladno članku 195. Zakona, postaje držatelj carinskog skladišta i naplata utvrđenog duga će se izvršiti iz jamstva položenog za predmetno carinsko skladište. Prilikom oštećenja, loma ili isteka roka trajanja robe, ona se i dalje nalazi u postupku carinskog skladištenja, pa se sukladno članku 174. Zakona i članku 417. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, može ponovno izvesti ili prijaviti nadzornom carinskom organu radi uništenja pod carinskim nadzorom ili staviti u neko drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu, uz ispunjenje propisanih uvjeta i primjenu pravila za takvo postupanje ili uporabu. Kada je do neopravdanog gubitka ili potpunog uništenja uskladištene robe došlo zbog stvarnog karaktera same robe (prirodni gubici), te da gubitak nije nastao zbog nemarnosti ili nekog postupka držatelja carinskog skladišta može se primijeniti članak 198. stavak 1. točka c. Zakona, odnosno članka 436. do članka 438. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. Kada se prilikom kontrole carinskog skladišta ili popisa robe na zalihama utvrdi da su stvarne zalihe robe veće, razlika se prikazuje kao ulaz robe i za istu deponent mora podnijeti carinsku prijavu IM 7, a ako su stvarne zalihe robe manje, a razlika je nastala zbog prirodnog gubitka kojeg je, sukladno člancima 436. do 438. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, prihvatio nadzorni carinski organ pri razduženju postupka carinskog skladištenja, količina robe za koju je prihvaćen prirodni gubitak prikazuje se u evidenciji kao otpis i razdužuje se uz naznaku da se radi o prihvaćenom prirodnom gubitku. Prihvaćeni prirodni gubitak robe (količina i vrsta robe) nadzorni carinski organ evidentira u carinskoj prijavi IM 7 na koju se ista odnosi (u polju C) i u njezinom inspekcijskom aktu, kako na primjerku te prijave koji se nalazi u broj: 06/13 100 odgovori na pitanja službenoj evidenciji tog organa, tako i na primjerku kojeg posjeduje deklarant (deponent). U slučaju ako su stvarne zalihe robe manje, količina i vrsta robe koja nedostaje prikazuje se u evidenciji kao puštanje robe u slobodan promet i obaveza je carinskog obveznika da podnese IM 4 carinsku prijavu i po istoj plati dug, najkasnije prvog radnog dana nakon vršenja kontrole ili popisa robe, u protivnom nadzorni carinski organ pokreće postupak po službenoj dužnosti. Prema iznesenom za izuzimanje robe ispod nadzora iz carinskog skladišta odgovorne su osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora i sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskog nadzora, zatim sve druge osobe koje su stekle ili zadržale takvu robu, a koje su u trenutku njezina primanja znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora i osoba koja je dužna da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili uporabe carinskog postupka u koji se ta roba stavlja. POKREĆE SE POSTUPAK ZA NAPLATU CARINSKOG DUGA ZA ROBU KOJA JE UVEZENA I PRIJAVLJENA ZA POSTUPAK KRAJNJE UPORABE, KADA JE DOŠLO DO PONIŠTENJA ODOBRENJA ZA NAVEDENI POSTUPAK, KAO I ZA SVU ROBU ILI ZA DIO ROBE KOJA NIJE STAVLJENA U ODOBRENI POSTUPAK KRAJNJE UPORABE 7. Ima li korisnik odobrenja za provedbu postupka krajnje uporabe, u slučaju poništenja navedenog odobrenja, obvezu plaćanja carinskog duga za uvezenu robu ili nadzorni carinski organ pokreće postupak za naplatu nastalog carinskog duga? Stavljanje robe u postupak krajnje uporabe propisan je odredbama članaka 17., 18., 79., 83., 84., 85., 87., 196. i 200. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljnjem tekstu: Zakon) i odredbama članka 198. do članka 207. i članka 471. do članka 477. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka), koje uključuju Priloge 43, 44 i 46 Odluke i Uputom o postupku stavljanja robe u slobodan promet na račun krajnje uporabe („Službeni glasnik BiH“,broj:74/06). Zahtjev za postupak krajnje uporabe, podnosi se na broj: 06/13 srpanj 2013. propisanom obrascu Priloga 43. Odluke, a može se podnijeti i pomoću carinske prijave kojom se roba stavlja u postupak krajnje uporabe sukladno članku 199. stavak 3. Odluke, u iznimnim slučajevima u kojima bi svako odgađanje ili kašnjenje krajnje uporabe moglo izazvati ozbiljne ekonomske poteškoće kao što je obustava proizvodnog procesa koji se mora u kontinuitetu odvijati, koje podnositelj zahtjeva mora dokazati ili učiniti vjerojatnim, uz uvjet da: podnositelj zahtjeva odredi propisanu krajnju uporabu cjelokupnoj robi i osigurava pravilno izvođenje radnji u svezi postupka krajnje uporabe. U odobrenju krajnje uporabe, određuje se rok njegovog važenja, ovisno o potrebama podnositelja zahtjeva, koji ne može biti duži od tri (3) godine,a računanje roka teče od dana stupanja na snagu odobrenja i u tom roku roba navedena u odobrenju se može prijaviti za postupak krajnje uporabe. Rok važenja odobrenja za istu vrstu radnje i robe, može iznositi i duže od tri (3) godine i to za vrijeme trajanja nepredviđenih okolnosti ili više sile ili poteškoća u procesu proizvodnje. U odobrenju se određuje i rok do kojeg se robi stavljenoj u postupak krajnje uporabe mora odrediti propisana krajnja uporaba koji počinje teći od dana prihvaćanja carinske prijave za ulazak robe u postupak krajnje uporabe. Nadzorni carinski organ, može produžiti rok razduženja postupka krajnje uporabe na zahtjev imatelja odobrenja, koji sadrži opravdane razloge za produženje roka, razdoblje produženja, količinu uvezene robe koja je preostala za razduživanje i druge podatke eventualno potrebne za odobravanje zahtjeva, a uz zahtjev se prilaže carinska prijava o ulasku robe u postupak krajnje uporabe za koju se traži produženje roka. Odluku o odobravanju zahtjeva nadzorni carinski organ donosi u skraćenom postupku, u vidu zabilješke na zahtjevu, a odobreni rok produženja upisuje u polje D/J (četvrti red) carinske prijave za koju je odobreno produženje roka njezinog razduživanja. Imatelj odobrenja je dužan voditi i čuvati evidenciju koja omogućava carinskim organima da provedu provjere koje smatraju neophodnim da se osigura uporaba robe za propisanu krajnju uporabu i da se u svemu pridržava važećih propisa koji se odnose na odobreni postupak krajnje uporabe. Roba se prijavljuje za postupak krajnje uporabe prijavnom carinskom organu podnošenjem uvozne carinske prijave IM 4, koja se popunjava u skladu sa propisima o popunjavanju carinskih prijava, s tim da se u polje 44 prijave, pored ostalih podataka, obvezno unosi i naznaka: „Krajnja uporaba”, zatim broj, datum i rok važenja odobrenja. Uz carinsku srpanj 2013. odgovori na pitanja prijavu prilaže se odobrenje za postupak i dokumenti propisani člankom 125. Odluke, kao i dokument koji sadrži podatke (ime i adresu podnositelja zahtjeva, deklaranta i operatera, karakter krajnje uporabe, tehnički opis robe koja se stavlja u postupak krajnje uporabe i proizvoda nastalih njihovom krajnjom uporabom i sredstava za njihovo identificiranje, procijenjeni normativ proizvodnje ili metoda pomoću kojeg se taj normativ može odrediti, procijenjeni period za određivanje krajnje uporabe robi, mjesto gdje se roba stavlja u krajnju uporabu) sukladno članku 5. stavak 2. Upute. Roba koja je po odobrenju stavljena u postupak krajnje uporabe, sukladno članku 79. Zakona i članka 207. Odluke, ostaje pod carinskim nadzorom i podliježe uvoznim dažbinama u slučaju robe koja se može koristiti samo jedanput - sve dok se prvi put, u odobrenom roku krajnje uporabe, ne odredi odobrena krajnja uporaba, u slučaju roba koje se mogu koristiti u ponovljenoj uporabi (višekratno) dvije (2) godine nakon što su prvi put korištene za odobrenu krajnju uporabu. Datum prve uporabe imatelj odobrenja unosi u evidenciju iz sve dok se ne izveze, uništi ili na drugi način iskoristi sukladno odredbama članka 205. i članka 206. Odluke. Otpaci i ostaci koji nastanu prilikom obrade ili prerade robe ili prirodni gubici, smatraju se kao roba korištena za odobrenu krajnju uporabu, a za otpatke i ostatke koji nastanu kao rezultat uništenja robe, carinski nadzor prestaje kada im se odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba. Nadzorni carinski organ obvezan je kod imatelja odobrenja uključujući i druge osobe koje su poslovno izravno ili neizravno uključene u radnje krajnje uporabe ili su u posjedu dokumenata u svezi s tim postupkom, ako je to potrebno, uz njegovu nazočnost ili nazočnost njegovog ovlaštenog zastupnika, izvršiti kontrolu krajnje uporabe, najkasnije u roku od deset (10) dana od dana isteka odobrenog roka krajnje uporabe. Kada je roba iskorištena za odobrenu krajnju uporabu postupak se smatra završenim, a razdužuje se i jamstvo, ako je po zahtjevu carinskog organa bilo podneseno. U slučaju poništenja odobrenja za postupak krajnje uporabe, te ukoliko na temelju rezultata provjera utvrdi da sva ili dio robe nije stavljen u odobrenu krajnju uporabu, nadzorni carinski organ, pokreće postupak za naplatu nastalog carinskog duga za predmetnu robu, sukladno članku 196. i članku 200. Zakona. Člankom 196. Zakona, propisano je da carinski dug pri uvozu nastaje zbog neispunjavanja jedne 101 od obveza u pogledu robe koja se nalazi u privremenom smještaju ili uporabe carinskog postupka u koji se stavlja, a koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, kao i zbog nepostupanja prema uvjetu kojim se regulira stavljanje robe u taj postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina na temelju krajnje uporabe robe, osim ako se ne utvrdi da ti propusti nemaju značajan utjecaj na pravilan tijek postupka privremenog smještaja ili određenog carinskog postupka. Carinski dug nastaje u trenutku prestanka ispunjavanja obveze, kao i prilikom stavljanja robe u određeni carinski postupak, pošto se naknadno ustanovi da nije bio ispunjen uvjet kojim se regulira stavljanje robe u navedeni postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dažbina na temelju krajnje uporabe robe. Dužnik je osoba koja je dužna ili ispuniti obveze u odnosu na robu koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, a koje proizlaze iz njezina privremenog smještaja ili iz primjene carinskog postupka u koji je stavljena. U ovom slučaju carinski dug nastaje za robu koja je stavljena u slobodan promet po sniženoj ili nultoj stopi na račun njezine krajnje uporabe, iznos koji je plaćen kada je roba stavljena u slobodan promet odbija se od iznosa carinskog duga, a na isti način utvrđuje se carinski dug u pogledu otpadaka i ostataka koji nastanu prilikom uništenja takve robe. KORISNIK PRIVREMENOG UVOZA UZ DJELOMIČNO OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA DUŽAN JE PLATITI IZNOS CARINSKOG DUGA KOJI ODGOVARA RAZLICI CARINSKOG DUGA PO CARINSKOJ PRIJAVI PO KOJOJ JE PREDMETNA ROBA PRVI PUT STAVLJENA U POSTUPAK PRIJE PRIJENOSA I CARINSKOG DUGA KOJI JE PLATIO PRETHODNI KORISNIK 8. Uzima li se u obzir, kod utvrđivanja carinskog duga za korisnika privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za robu koju je stavio u slobodan promet, obračunani iznos carinskog duga po carinskoj prijavi po kojoj je roba prvi put stavljena u postupak privremenog uvoza prije prijenosa, koji je platio prvi korisnik? Privremeni uvoz propisan je: odredbama Konvencije o privremenom uvozu - Istambul, 26. lipnja 1990. godine („Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori”, broj: 1/10), što uključuje i Anek- broj: 06/13 102 odgovori na pitanja se te konvencije i njihove priloge - u daljnjem tekstu: Konvencija), odredbama članka 61., članka 81. do članka 87., članka 133. do članka 140. i članka 193. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama članka 136., članka 139. do članka 143., članka 299. do članka 320. i članka 350. do članka 381. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljnjem tekstu: Odluka), uključujući i Priloge Odluke, zatim Uputom o provođenju carinskog postupka po karnetu ATA („Službeni glasnik BiH”, broj: 34/11), Uputom o privremenom uvozu („Službeni glasnik BiH”, broj: 61/12 - u daljnjem tekstu: Uputa) i propisima o popunjavanju carinske prijave. Sukladno članku 87. Zakona, prava i obveze korisnika privremenog uvoza, uz pisanu suglasnost drugog korisnika, mogu se u izuzetnim slučajevima sukcesivno prenijeti na drugu osobu koja ispunjava uvjete za korištenje privremenog uvoza za robu koja je u pitanju i namijenjena je ponovnom izvozu i kada drugi korisnik prihvaća obveze prvog korisnika privremenog uvoza za navedenu robu. Odluka o odobravanju prijenosa, sadržava podatke o prvobitnom korisniku privremenog uvoza i njegovom odobrenju za privremeni uvoz na obrascu iz Priloga 43 Odluke ako postoji, podatke o carinskoj prijavi IM5 prvobitnog korisnika privremenog uvoza i podatke o robi iz te prijave, podatke o drugom korisniku na koga se vrši prijenos, zatim obveze kod prijenosa prvobitnog i drugog korisnika privremenog uvoza, te preostalo vrijeme prvobitno odobrenog roka za ponovni izvoz, što uključuje i produženje tog roka eventualno odobrenog prije prijenosa. Za drugog korisnika odluka o prijenosu je istovremeno i odobrenje za korištenje prenesenog privremenog uvoza po istim podacima i uvjetima pod kojima je taj privremeni uvoz odobren prvom korisniku. Odluka o prijenosu privremenog uvoza prilaže se i sastavni je dio obe carinske prijave IM5 (i prvog i drugog korisnika) i odobrenja o privremenom uvozu na obrascu iz Priloga 43 Odluke prvog korisnika. Drugi korisnik na temelju odluke o prijenosu, podnosi novu carinsku prijavu IM5 za privremeni uvoz, a ako je u odobrenju za privremeni uvoz na obrascu iz Priloga 43 Odluke prvog korisnika već bio odobren prijenos, tada carinsku prijavu IM5 podnosi na temelju odobrenja. broj: 06/13 srpanj 2013. Drugi korisnik podnosi novu carinsku prijavu IM5 kod istog carinskog organa koji je prihvatio carinsku prijavu IM5 prvog korisnika, koju prijavu taj organ može prihvatiti tek pošto prvobitni korisnik ispuni obveze koje za njega proizlaze iz prenesenog privremenog uvoza. U polju 40 (prethodni dokument) nove IM5 carinske prijave upisuju se podaci o carinskoj prijavi IM5 prvog korisnika privremenog uvoza, a carinski organ obavezno u inspekcijskom aktu prvobitne IM5 prijave, kao i na zadržanom primjerku te prijave, u svrhe razduživanja navodi podatke o odluci o prijenosu i neophodne podatke o novoj IM5 carinskoj prijavi. Kod prijenosa privremenog uvoza drugi korisnik nastavlja korištenje privremenog uvoza po istim podacima i uvjetima pod kojima je privremeni uvoz bio odobren prvom korisniku (radi se o jednom privremenom uvozu). Zbog prijenosa privremenog uvoza ne mijenja se prvobitno odobreni rok za ponovni izvoz, što znači da roba ostaje u privremenom uvozu na drugog korisnika za preostalo razdoblje neiskorištenog prvobitno odobrenog roka za ponovni izvoz koje razdoblje nadležni carinski organ unosi u IM5 carinsku prijavu drugog korisnika privremenog uvoza(polje D/J peti red). Kod prijenosa privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prvi korisnik tog postupka obvezan je izmiriti iznos uvoznih dažbina i PDV obračunat sukladno članku 32. Upute, za razdoblje u kojem je koristio robu za koju je odobren prijenos, koji iznos čini carinski dug. Kada je izvršen prijenos privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, za oba korisnika koji imaju odobrenje za korištenje postupka tijekom istog mjeseca, imatelj početnog odobrenja (prvi korisnik) dužan je sukladno članku 139. stavak 4. Zakona, platiti iznos dospjelog carinskog duga za cijeli taj mjesec za robu za koju je odobren prijenos. Drugi korisnik privremenog uvoza preuzima obveze koje proizlaze iz privremenog uvoza, uključujući i obvezu ponovnog izvoza robe u odobrenom roku za ponovni izvoz, te obračun i plaćanje odgovarajućeg carinskog duga i pripadajuću kompenzatornu kamatu. Ako drugi korisnik privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina robu stavlja u slobodan promet, dužan je platiti iznos carinskog duga koji odgovara razlici carinskog duga obračunatog po carinskoj prijavi IM5 po kojoj je predmetna roba prvi put stavljena u postupak privremenog uvoza (prije prijenosa) i carinskog duga kojeg je platio prvi korisnik. Uz srpanj 2013. odgovori na pitanja navedeni carinski dug, drugi korisnik privremenog uvoza dužan je platiti i iznos kompenzatorne kamate (u slučajevima u kojima se ta kamata naplaćuje za cijelo razdoblje privremenog uvoza počevši od prvobitnog stavljanja robe u privremeni uvoz do razduživanja istog stavljanjem robe u slobodan promet, znači i za razdoblje kada je roba bila u privremenom uvozu kod prvog korisnika prije prijenosa. Ne radi se o prijenosu privremenog uvoza, pošto nije u pitanju jedan privremeni uvoz, nego se radi o razduživanju privremenog uvoza stavljanjem robe u drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu, koje započinje ispočetka za novog korisnika, a kao primjer navodimo slučajeve: - kada postupak započinje druga osoba privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, za tog korisnika važe novi podaci za obračun carinskog duga prema stanju robe na dan prihvaćanja njegove carinske prijave IM5 i postupak teče ispočetka s uobičajenim pravilima tog postupka, pošto je privremeni uvoz za prvog korisnika već bio završen stavljanjem robe u carinsko skladište. U slučaju kada drugi korisnik privremenog uvoza, nakon svog postupka, robu stavlja u slobodan promet ne može od carinskog duga odbiti iznos koji je platio prvobitni korisnik privremenog uvoza koji je robu ranije razdužio postupkom. - Kada nakon ponovnog privremenog uvoza, nakon postupka carinskog skladištenja, druga osoba stavlja robu u slobodan promet, kojoj je inozemni vlasnik prodao robu, u tom slučaju korisnik privremenog uvoza plaća carinski dug za svoj privremeni uvoz, a osoba koja stavlja robu u slobodan promet plaća carinski dug prema podacima koji odgovaraju stanju robe na dan njezinog stavljanja u slobodan promet od kojeg ne može odbiti iznos carinskog duga koji je platio prvobitni korisnik privremenog uvoza, s tim da ne plaća kompenzatornu kamatu, pošto se radi o novom postupku i novom imatelju postupka kao da se roba tada uvozi). Isto važi i kada nakon postupka privremenog uvoza bez prethodnog postupka za robu koju stavlja u slobodan promet druga osoba. - ako se privremeni uvoz uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prvog korisnika, razdužuje stavljanjem robe u isti postupak na drugu osobu (drugi ko- 103 risnik). Za drugog korisnika teče novi postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina uz primjenu uobičajenih pravila za taj postupak (uključujući i kompenzatornu kamatu za razdoblje trajanja njegovog postupka 5300 ako robu stavi u slobodan promet), a ne može od carinskog duga bilo kada odbiti iznos carinskog duga kojeg je platio prvi korisnik u svom postupku. U carinskoj prijavi IM5 drugog korisnika, u polju 40 (prethodni dokument) upisuju se podaci o carinskoj prijavi IM5 prvog korisnika privremenog uvoza, a carinski organ u inspekcijskom aktu IM5 carinske prijave prvog korisnika, kao i na zadržanom primjerku te prijave i u svrhe razduživanja iste, navodi podatke o carinskoj prijavi IM5 drugog korisnika. Sukladno članku 12. do članka 14. Konvencije i članku 86. Zakona, privremeni uvoz, osim ponovnim izvozom, može se na zahtjev korisnika postupka i uz suglasnost (prihvaćanjem carinske prijave za razduživanje ili drugog propisanog dokumenta) carinskog organa kod kojeg se završava postupak i uz ispunjenje propisanih uvjeta, razdužiti: - stavljanjem robe u slobodan promet, - smještajem robe u slobodnu zonu ili smještajem u carinsko skladište, kada se roba prije ponovnog izvoza treba skladištiti ili podvrgnuti uobičajenim oblicima postupanja, - stavljanjem robe u neki od ostalih postupaka sa obustavom plaćanja, - stavljanjem robe u slobodan promet kada je zbog nezgode ili više sile, roba u velikoj mjeri oštećena, uz naplatu carinskog duga na tu robu u oštećenom stanju u trenutku njezinog stavljanja u slobodan promet, - uništenjem ili potpunim gubitkom robe zbog nezgode ili više sile, - uništenjem pod carinskim nadzorom na teret korisnika privremenog uvoza i - ustupanjem robe (bez naknade) carinskom organu u korist Bosne i Hercegovine. Kod razduživanja privremenog uvoza u navedenim slučajevima, osim kod smještaja robe u slobodnu zonu ili smještajem u carinsko skladište, kada se roba prije ponovnog izvoza treba skladištiti, mora se podnijeti pisana suglasnost vlasnika robe. Kod razduživanja privremenog uvoza na način smještaja robe u slobodnu zonu ili smještajem u carinsko skladište ili neki od postupaka sa broj: 06/13 104 odgovori na pitanja obustavom plaćanja nadležni carinski organ dužan je dalje pratiti da li je roba nakon tog postupka ponovno izvezena, kako bi se osiguralo da eventualni carinski dug i kompenzatorna kamata budu plaćeni ako roba ne bude ponovno izvezena. Razduživanje privremenog uvoza stavljanjem robe u carinsko skladište ili smještajem u slobodnu zonu, nadležni carinski organ može odobriti u opravdanim slučajevima, npr. kada korisnik privremenog uvoza zbog opravdanih razloga ne može ponovno izvesti robu, a nije odobreno dalje produženje roka za ponovni izvoz ili nema potrebe za dalje korištenje robe u postupku do njezinog ponovnog izvoza ili se roba po nalogu vlasnika koji traži novog korisnika stavlja u carinsko skladište ili smješta u slobodnu zonu. U dokumente ili evidencije na temelju kojih se roba unosi u carinsko skladište ili smješta u slobodnu zonu ili stavlja u neki od ostalih postupaka sa obustavom plaćanja, osim u karnet ATA, sukladno članku 380. Odluke, unosi se oznaka “TA roba”, koja označava da je roba bila u privremenom uvozu, a to znači da u slučaju ako roba ne bude ponovno izvezena, da postoji eventualni carinski dug i kompenzatorna kamata, koji se trebaju naplatiti. PISANA IZJAVA O DATUMU PREMJEŠTANJA IZ STRANE ZEMLJE U BOSNU I HERCEGOVINU I PODATAK DA RANIJE NIJE KORIŠTENA CARINSKA POVLASTICA PROPISANA ČLANKOM 6. PRILOGA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE JE JEDAN OD PROPISANIH UVJETA ZA DONOŠENJE POZITIVNOG RJEŠENJA 9. Mora li se kod podnošenja zahtjeva za korištenje carinske povlastice iz članka 6. Priloga Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine obavezno podnijeti dokaz o danu premještanja u Bosnu i Hercegovinu i može li se po toj osnovi ostvariti carinsku povlasticu onaj tko je ranije po istoj osnovi dobio rješenje o oslobađanju od plaćanja uvoznih dažbina? Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu je povlastica propisana odredbom iz članka 6. Priloga - Robe oslobođene plaćanja uvoznih dažbina Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04, broj: 06/13 srpanj 2013. 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), isključivo je namijenjena za ona poduzeća ili poduzetništva koja su prekinula djelatnost u inozemstvu u namjeri da nastave sličnu, odnosno istu djelatnost u Bosni i Hercegovini. Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu je povlastica ograničena na vrstu robe, dužinu posjedovanja i što je veoma bitno istom svrhu korištenja uvezene opreme u Bosni i Hercegovini, kao i u zemlji izvoza (treća zemlja) gdje je korištena, a to znači: - povlastica se ograničava na osnovna sredstva i opremu koja je korištena u poduzetništvu najmanje dvanaest (12) mjeseci do dana kada je prestalo poslovati u stranoj zemlji, - da se namjerava koristiti u iste svrhe nakon prijenosa i dostavlja se dokaz o registraciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini i - da se radi o opremi koje odgovara prirodi poslova i obujmu predmetnog poduzetništva. Carinska povlastica ne odobrava se za prijevozna sredstva koja ne predstavljaju sredstva za proizvodnju ili uslužnu djelatnost, zatim za namirnice svih vrsta namijenjene za prehranu ljudi ili životinja, za gorivo, zalihe sirovina, gotovih ili polugotovih proizvoda i za žive životinje u posjedu trgovaca. Uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina sukladno članku 2. stavak 1. točka 4. Odluke o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine pod posebnim uvjetima („Službeni glasnik BiH“, broj: 19/05 i 52/05) korisnik povlastice podnosi carinskom organu: - dokaz o registraciji u Bosni i Hercegovini, - pisanu izjavu korisnika povlastice o danu premještanja iz strane zemlje u Bosnu i Hercegovinu i da ranije nije koristio carinsku povlasticu po istoj osnovi (članak 6. Priloga), - izvod iz sudskog registra ili drugi odgovarajući dokument, koji sadrži odobrenje za obavljanje gospodarske ili druge djelatnosti, odnosno predstavlja dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje iste, - specifikaciju korištenih sredstava za proizvodnju i druge opreme koja se uvozi iz inozemstva s oznakom njihovog trgovačkog naziva, tarifne oznake i količine za svaku stavku pojedinačno, te ukupnu vrijednosti robe koja se uvozi i - dokaz da su sredstva za proizvodnju i druga oprema korištena u tome poduzeću najma- srpanj 2013. odgovori na pitanja nje dvanaest (12) mjeseci do dana kada je to poduzeće prestalo da posluje u trećoj zemlji. Za osnovna sredstva i za drugu opremu uvezenu u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu, primjenjuje se rok ograničenja raspolaganja, koji iznosi dvanaest (12) mjeseci, a što znači da osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje, kao povlastica iz članka 6. Priloga Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, ne smije se pozajmljivati, davati kao jamstvo, iznajmljivati ili ustupati, bilo uz naknadu ili besplatno, bez prethodne suglasnosti carinskih organa, dok ne istekne rok od 12 mjeseci od dana kada je prihvaćena prijava za stavljanje u slobodan promet, osnovna sredstva i oprema koja je uvezena bez plaćanja dažbine. Prema navedenom bez suglasnosti carinskog organa, osnovna sredstva i oprema ne smiju se pozajmljivati, davati kao jamstvo iznajmljivati ili ustupati uz naknadu ili besplatno dok ne istekne rok od dvanaest (12) mjeseci od dana kada je prihvaćena prijava za stavljanje u slobodan promet. Pozajmica, davanje u vidu jamstva iznajmljivanje ili ustupanje prije isteka roka dvanaest (12) mjeseci povlači za sobom plaćanje odgovarajućih dažbina na određenu robu po carinskoj stopi koja se primjenjivala na dan kada je izvršeno pozajmljivanje, davanje u vidu jamstva iznajmljivanje ili ustupanje, a na temelju podataka koje je tog dana utvrdio carinski organ u pogledu vrste robe i carinske vrijednosti. Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu je ograničena, kako vrstom robe, dužinom posjedovanja, svrhom korištenja u Bosni i Hercegovini, kao i u zemlji izvoza (treća zemlja) gdje je korištena i da ista ranije po toj osnovi nije iskorištena i svi uvjeti su jednako bitni i moraju kumulativno biti ispunjeni radi provedbe carinskog postupka oslobađanja. 105 KADA SE UZ ZAHTJEV ZA ODGODU PLAĆANJA NE MOŽE PRILOŽITI SVEOBUHVATNO BANKOVNO JAMSTVO, PODNOSI SE IZJAVA DUŽNIKA O NEMOGUĆNOSTI OSIGURANJA JAMSTVA, BANKE ILI DRUGE FINANCIJSKE INSTITUCIJE, PROCJENA PONUĐENE IMOVINE U SVRHU JAMSTVA I BILANCA USPJEHA IZ PRETHODNE GODINE 10. Pošto uz zahtjev za odgodu plaćanja duga po osnovi neizravnih poreza ne mogu priložiti sveobuhvatno bankovno jamstvo, da li se može podnijeti druga dokumentacija na temelju koje se može provesti postupak za odlučivanje za odgodu plaćanja? Postupak prisilne naplate se provodi na način i pod uvjetima propisanim odgovarajućim odredbama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH”, broj: 89/05), Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza („Službeni glasnik BiH”, broj: 89/05 i 62/11) i Pravilnika o provođenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza „Službeni glasnik BiH”, broj: 27/12 - u daljnjem tekstu: Pravilnik) i podzakonskih akata donesenih u svrhu njegovog reguliranja. Odgođeno plaćanje i plaćanje u ratama propisano je odredbom iz članka 26. Pravilnika. Prema navedenoj odredbi plaćanje duga tijekom redovitog ili razdoblja prisilne naplate može se odgoditi, ukoliko financijska situacija dužnika, prema slobodnoj procjeni UNO, privremeno sprječava da izvrši svoje obveze po osnovi plaćanja, te ukoliko je dužnik podnio predmetni zahtjev. Iznosi za koje je odobrena odgoda, podliježu obračunu zatezne kamate kako je propisano u Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja, ali ne uključuju naknadni teret prisile. U slučaju da iznosi za koje je odobrena odgoda nisu plaćeni kao što je utvrđeno u rješenju kojim se odobrava odgoda, primjenjuje se članak 33. Pravilnika, kojim je određeno da ukoliko je odgoda zatražena tijekom redovitog razdoblja, odgođeni dug se potražu- broj: 06/13 106 odgovori na pitanja je u postupku prisilne naplate uz naknadni teret prisile i pripadajuću kamatu, a kada plaćanje nije izvršeno aktivira se podneseno jamstvo, a ukoliko je odgoda odobrena bez podnošenja jamstva, postupak se pokreće protiv cjelokupne imovine dužnika, što se primjenjuje i kod odobrene odgode zatražena tijekom razdoblja postupka prisilne naplate. Ukoliko je plaćanje u ratama zatraženo tijekom redovitog razdoblja, neplaćeni iznos se potražuje putem prisilne naplate uz naknadni teret prisile i pripadajuće kamate, a kada nije plaćena ni u roku prisilne naplate, odobrenje za plaćanje u ratama se poništava i provodi se postupak prisilne naplate za ukupan dug uz aktiviranje jamstva i svih drugih instrumenata prisilne naplate, što se primjenjuje kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom razdoblja postupka prisilne naplate. Iznos dobiven aktiviranjem jamstva se raspoređuje na plaćanje duga, uključujući troškove, naknadni teret prisile i kamate. Zahtjeve za odgodu plaćanja rješavaju službe za prisilnu naplatu, a odgoda plaćanja u okviru redovitog razdoblja može se odobriti samo za iznose preko 10.000 KM čiji razrez je izvršila UNO, a najduže razdoblje odgođenog plaćanja iznosi jednu (1) godinu, a za plaćanje u ratama tri (3) godine. Zahtjevi za odgodu plaćanja dostavljaju se nadležnom organu za prisilnu naplatu na rješavanje u rokovima, kako je propisano odredbom iz članka 28. Pravilnika, što se odnosi za dugove u razdoblju redovite naplate - prije isteka roka za plaćanje utvrđenog Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja i za dugove u razdoblju prisilne naplate - prije donošenja naloga za prodaju zaplijenjene imovine. Zahtjev za odgodu plaćanja treba sadržavati: ime i prezime podnositelja ili naziv tvrtke, identifikacijski broj i adresu sjedišta - prebivališta podnositelja zahtjeva, kao i zastupnika, te razloge za podnošenje zahtjeva za odgodu plaćanja, tražene uvjete, ponuđeno jamstvo, kako je propisano u članku 29., a uzimajući u obzir odredbe članka 30. Pravilnika, mjesto, datum i potpis podnositelja. Uz zahtjev za odgodu dužnik dostavlja izjavu o osiguranju neopozivog sveobuhvatnog jamstva banke ili druge financijske institucije, dokumentaciju o zastupanju kako je propisano Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja i svu ostalu dokumentaciju za koju dužnik smatra da je relevantna. Kada je nemoguće osigurati sveobuhvatno bankovno jamstvo, uz zahtjev za odgodu plaćanja treba podnijeti: broj: 06/13 srpanj 2013. - izjavu dužnika o nemogućnosti osiguranja sveobuhvatnog jamstva banke ili druge financijske institucije, - procjenu imovine ponuđene u svrhu jamstva, koju je izvršila specijalizirana neovisna tvrtka ili stručnjak i bilanca stanja i bilanca uspjeha iz prethodne godine i izvješće revizora ukoliko postoji. Ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen u razdoblju prisilne naplate, prodaja zaplijenjene imovine može se odgoditi dok odluka o odgodi plaćanja ne bude dostavljena zainteresiranoj strani. Nakon odobravanja odgode plaćanja, uvjeti odgode plaćanja se ne mogu mijenjati. U pravilu, kao sredstvo osiguranja plaćanja služi sveobuhvatno jamstvo banke ili druge financijske institucije, a ukoliko iz opravdanih razloga dužnik nije u mogućnosti osigurati jamstvo iz UNO može prihvatiti sredstva osiguranja plaćanja, prema redoslijedu prioriteta: hipoteku, zalog sa ili bez izmještanja pokretne imovine, sveobuhvatno jamstvo treće strane, te sva druga sredstva osiguranja plaćanja koja UNO smatra kao dovoljno jamstvo. Jamstvo pokriva glavnicu duga uključujući naknadne terete i već isplaćene troškove ako je odgoda plaćanja tražena u razdoblju prisilne naplate, kao i kamatu na odgodu plaćanja i 25% od oba navedena iznosa i izdaje se na razdoblje najmanje šest (6) mjeseci duže od odobrenog razdoblja odgode plaćanja. Jamstvo banke se podnosi UNO u roku od deset (10) radnih dana nakon što je dužnik obaviješten o odobrenju odgode plaćanja, a ukoliko se jamstvo banke ne podnese, odgoda plaćanja se automatski ukida. Ukoliko je odobrena odgoda plaćanja duga koji je osiguran hipotekom ili zalogom, dužnik je u obvezi na prvi poziv UNO pristupiti zaključenju ugovora o hipoteci, odnosno zalogu, u protivnom se odgoda automatski ukida. O ispunjenju ekonomskih i pravnih uvjeta jamstva odlučuje organ nadležan za rješavanje zahtjeva za odgodu plaćanja, a jamstvo se oslobađa nakon plaćanja sveukupnog iznosa duga. Obveznici po osnovi neizravnih poreza čija je glavnica duga, bez dodatnih naknadnih tereta prisile ili kamate, niža od 5.000 KM, izuzimaju se od obveze podnošenja jamstva prilikom odlučivanja o odgodi plaćanja. Rješenjem o odobravanju odgode plaćanja, utvrđuju se uvjeti navedene odgode, a mogu utvrditi uvjeti koji se srpanj 2013. odgovori na pitanja razlikuju od onih koje je dužnik naveo u zahtjevu, s tim da je rok za uplatu odgođenog duga je uvijek 5. ili 20. u mjesecu. U rješenju se obavezno navodi da se odgoda plaćanja ukida ukoliko dužnik ne izvršava svoje tekuće obveze. U izreci rješenja kojim se odobrava odgoda plaćanja, obavezno se navodi da će odgoda plaćanja biti ukinuta bez prethodne najave, ukoliko se odgovarajuće jamstvo ne podnese u roku od deset (10) radnih dana ili ukoliko dužnik sa UNO u zakazanom roku ne zaključi ugovor o hipoteci, odnosno zalogu, te upozorenje da će se u slučaju nepoštivanja uvjeta i odredbi odgode izvršiti prisilna naplata duga, obračun kamate koja dospijeva ili će dospjeti tijekom razdoblja odgode. U rješenju kojim se odbija zahtjev za odgodu plaćanja, određuje se da: - ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen i riješen tijekom redovitog razdoblja, dužnik je dužan platiti dug do utvrđenog krajnjeg roka za plaćanje, - ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja, a riješen nakon isteka tog roka, tada se dug plaća prema uvjetima utvrđenim Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja za plaćanje u razdoblju prisilne naplate, - ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom postupka prisilne naplate, postupak se nastavlja sukladno nalogu za prisilnu naplatu. Rješenje kojim se odobrava ili odbija odgoda plaćanja se donosi u roku od mjesec dana od dana prijema zahtjeva. Odredbom iz članka 32.Pravilnika, propisano je da u slučaju kada je odgoda plaćanja zatražena tijekom razdoblja prisilne naplate, osnovica za obračun kamate ne uključuje i naknadni teret prisile.Za svaku ratu odgođenog duga, kamata se obračunava od dana isteka roka za redovito plaćanje, do datuma kada je navedena rata plaćena, a iznos kamate se plaća zajedno s ratom na dan njezinog dospijeća. U slučaju da nije odobrena odgoda plaćanja, kamata se obračunava ovisno od činjenice da li je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja ili tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, a to znači: - ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja, kamata se računa od datuma isteka redovitog roka 107 za plaćanje do datuma donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za odgodu plaćanja. - ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, kamata se obračunava pri izmirenju duga sukladno članku 44. Pravilnika. U slučaju kada plaćanje nije izvršeno po isteku odobrenog razdoblja odgode, primjenjuje se slijedeći postupak: - kada je odgoda zatražena tijekom redovitog razdoblja, odgođeni dug se potražuje u postupku prisilne naplate uz naknadni teret prisile i pripadajuću kamatu, a ako plaćanje nije izvršeno, aktivira se podneseno jamstvo, a kada je odgoda odobrena bez podnošenja jamstva, postupak se usmjerava protiv cjelokupne imovine dužnika. - kada je odgoda zatražena tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, izvršava se jamstvo, a ukoliko je odgoda odobrena bez podnošenja jamstva, postupak prisilne naplate se nastavlja iz cjelokupne imovine dužnika. Kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom redovitog razdoblja, neplaćeni iznos se potražuje putem prisilne naplate uz naknadni teret prisile i pripadajuće kamate, a ukoliko rata nije plaćena niti u roku prisilne naplate, odobrenje za plaćanje u ratama postaje ništavno i putem prisilne naplate potražuje se ukupan dug uz aktiviranje jamstva i svih drugih instrumenata prisilne naplate. Kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, prisilna naplata se nastavlja u odnosu na cijeli preostali dug, uključujući aktiviranje jamstva i svih drugih instrumenata prisilne naplate. U navedenim slučajevima kada odobrenje za plaćanje u ratama postane ništavno i preostali iznos se naplati, obračun kamata unaprijed za razdoblje plaćanja u ratama se ukida i kamata se obračunava. Aktiviranje jamstva se vrši sukladno odredbi iz članka 46. Pravilnika, a iznos dobiven aktiviranjem jamstva se raspoređuje na plaćanje duga, uključujući troškove, naknadni teret prisile i kamate. Prema iznesenom odgađa se prodaja zaplijenjene imovine kada porezni obveznik podnese zahtjev za odgodu plaćanja u razdoblju provedbe postupka prisilne naplate do trenutka dostavljanja rješenja o odgodi plaćanja. broj: 06/13 108 odgovori na pitanja srpanj 2013. Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA 1. Možete li pojasniti članak 15. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine? Člankom 15 Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 54/05 i 62/08) utvrđeno je pravo zaposlenika na naknadu plaće za slučaj smrti zaposlenika ili uslijed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja. Stavkom 2. citiranog članka utvrđeno je pravo zaposlenika na naknadu plaće u slučaju smrti člana uže obitelji. Pod članom uže obitelji podrazumijevaju se bračni drug, djeca i roditelji kao i unučad bez roditelja, koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu. Prema mom mišljenju, uvjet zajedničkog življenja i izdržavanja odnosi se samo na unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu. Općim kolektivnim ugovorom utvrđeno je pravo zaposlenika na naknadu za gore navedene slučajeve, prema tome nije od utjecaja činjenica da kod poslodavaca živi više članova obitelji koji po istom slučaju (smrti člana obitelji) mogu ostvariti pravo na naknadu utvrđenu člankom 15. citiranog kolektivnog ugovora, izuzev da su pravilnikom o radu predviđeni ti slučajevi i ograničeno pravo na jednog člana obitelji. Pravo na naknadu plaće za slučajeve utvrđene člankom 15. nije vezano rokom, ali se podrazumijeva da se zahtjev za tu isplatu podnosi nastupanjem te okolnosti (smrti), odnosno kadrovska služba po saznanju za tu činjenicu, donosi rješenje ili odluku, o utvrđivanju tog prava. Što se tiče roka zastare, mišljenja sam da se i u ovom slučaju može primijeniti apsolutni rok zastare, sukladno Zakonu o obveznim odnosima. broj: 06/13 2. Radim na određeno radno vrijeme i u međuvremenu sam ostala u drugom stanju. Saznavši to, poslodavac mi je raskinuo radni odnos. Je li poslodavac postupio u skladu sa Zakonom, te je li mi mogao otkazati ugovor o radu zanemarujući činjenicu da sam u drugom stanju? Člankom 86. stavak 1. točka 6. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) propisano je da ugovor o radu prestaje istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na određeno radno vrijeme. Sukladno gore navedenom, trudnoća zaposlenice kao ni bolovanje ne može biti razlog za produženje ugovora o radu koji je sklopljen na određeno radno vrijeme. U ovom slučaju ne može doći do „prerastanja“ ugovora o radu na neodređeno radno vrijeme u smislu članka 19. stavak 4. Zakona o radu. 3. Odredbama članka 41. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine regulirano je pravo zaposlenika na godišnji odmor i to tako da zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, odnosno ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 lipnja naredne godine, i da se zaposleniku ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora. Pitamo, ima li zaposlenica koja u prethodnoj godini nije iskoristila godišnji odmor zbog bolovanja odnosno porodiljskog odsustva pravo na godišnji odmor za prethodnu godinu – puni ili u dijelovima? Člankom 41. stavak 1. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika na plaćeni godiš- srpanj 2013. odgovori na pitanja nji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana, dok je člankom 44. stavak 1. i 2. utvrđeno da se godišnji odmor može koristiti u dva dijela, s tim da se prvi dio godišnjeg odmora od najmanje 12 radnih dana koristi bez prekida u tijeku kalendarske godine. S obzirom na svrhu godišnjeg odmora čijim pravilnim korištenjem se osigurava zaštita zdravlja zaposlenika i kvalitetnije obavljanje poslova, godišnji odmor se koristi tijekom tekuće kalendarske godine. Međutim, uvažavajući proces rada, Zakonom je predviđena mogućnost korištenja godišnjeg odmora u dva dijela, s tim da se prvi dio od najmanje 12 radnih dana koristi u tijeku kalendarske godine. Ukoliko zaposlenica nije tijekom 2012. godine, zbog bolovanja, iskoristila najmanje 12 radnih dana nema pravo da ostatak odnosno cijeli godišnji odmor koristi u 2013. godini. 4. Zaposlenik radi s nepunim radnim vremenom. Ima li pravo na topli obrok odnosno naknadu naime ishrane u tijeku radnog vremena? Člankom 30. stavak 3. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika koji radi sa nepunim radnim vremenom u tom smislu da mu se osiguravaju sva prava iz radnog odnosa kao da radi sa punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena, kao što je pravo na plaću, naknadu plaće, topli obrok i sl). Naknada za ishranu tijekom radnog vremena regulirana je člankom 17.Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH“, br. 54/05 i 62/08). Pravo na naknadu na ime toplog obroka zavisi od dužine radnog vremena. Praksa je da se zaposlenicima koji rade nepuno radno vrijeme ne osigurava pravo na dnevni odmor, te mu ne pripada ni pravo na naknadu na ime toplog obroka. Međutim, polazeći od pravila da se mogu ugovoriti povoljnija prava, od poslodavca zavisi hoće li tom zaposleniku omogućiti pravo na topli obrok. www.fircon.biz 109 5. Poznato nam je da ugovor o radu prestaje sukladno odredbama članka 86. točka 3. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) kad zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja odnosno 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života ako se zaposlenik i poslodavac drugačije ne dogovore. U Društvu imamo zaposlenike s ukupno 40 godina radnog staža koji su po našem mišljenju ispunili uvjete za punu starosnu mirovinu. Hoćemo li ispravno postupiti ako tim zaposlenicima raskinemo ugovore o radu? Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH” br. br. 29/98, 49/00, 73/07, 59/06 i 4/09) utvrđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu mirovinu kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, odnosno kad navrši 40 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života. Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulirano je da ugovor o radu zaposleniku prestaje kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i na prestanak ugovora o radu, po sili Zakona, zaposlenik ne može uticati. Kako staž osiguranja čini doprinosni staž iz radnog odnosa, odnosno staž na koji je plaćen doprinos, zaposleniku ne može prestati ugovor o radu ukoliko nema 40 godina staža osiguranja, kojeg plaća obveznik uplate doprinosa, odnosno poslodavac, a kako su prava iz mirovinsko- invalidskog osiguranja neotuđiva, osobna i materijalna i ne mogu se prenositi na druge osobe, to osiguranik zaposlenik sam odlučuje hoće li pokrenuti postupak ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. Nadalje, poslodavac ne može zaposleniku otkazati ugovor o radu u smislu točke 3. članka 86. Zakona o radu, kada zaposlenik ima manje od 40 godina staža osiguranja, niti mu može utvrditi prestanak ugovora o radu u smislu citirane odredbe. U konkretnoj situaciji, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposlenicima koji nemaju 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja. Zakon o radu ne poznaje institut radnog staža, te u tom smislu osnova za prestanak ugovora o radu, odnosno ostvarivanje prava na mirovinu, ne mogu biti godine radnog staža. broj: 06/13 110 odgovori na pitanja 6. Koja su moja prava u slučaju da radim nepuno radno vrijeme. Koliko radnog staža mi se priznaje u mirovinski staž. Imam li pravo na puni godišnji odmor? Člankom 30. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) predviđena je mogućnost da se u slučajevima kada organizacija posla, odnosno opseg poslova radnog mjesta ne zahtijeva puno radno vrijeme, sa zaposlenikom sklopi ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom. Zakonom o radu nije predviđeni niti jedan izuzetak glede radnog mjesta za koje se ne bi mogao sklopiti ugovor o radu za nepuno radno vrijeme. Zaposlenik može ugovor o radu sklopiti s punim radnim vremenom samo s jednim poslodavcem. Međutim, ukoliko ugovor o radu sklapa s nepunim radnim vremenom, zaposlenik može sklopiti više takvih ugovora i na taj način ostvariti puno radno vrijeme. Kod svakog poslodavca zaposlenik ostvaruje prava razmjerno dužini radnog vremena koje kod njega provede, kao što je plaća, naknada plaće. sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Plaća zaposlenika zavisit će dužine radnog vremena, postignutih rezultata na radu i drugih mjerila koja se utvrđuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Neka prava ne zavise od dužine radnog vremena, npr. pravo na godišnji odmor i on se istovremeno koristi kod svih poslodavaca, o čemu se, kao i o drugim spornim pitanjima, poslodavci trebaju dogovoriti. Iz gore iznesenog može se zaključiti da zaposlenik koji ima sklopljen ugovor o radu s nepunim radnim vremenom ima pravo na puni godišnji odmor kao i zaposlenik koji ima sklopljen ugovor o radu sa punim radnim vremenom (ovo pod uvjetom ispunjenja zakonskih uvjeta glede neprekidnog radnog staža). Prava iz zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja zaposlenik ostvaruje sukladno posebnim propisima. Zaposlenik koji ima sklopljen ugovor o radu s nepunim radnim vremenom nema pravo na odmor u tijeku radnog dana, jer to pravo imaju samo zaposlenici koji rade puno radno vrijeme. Staž u mirovinskom osiguranju obračunava se u trajanju koje odgovora ukupnom broju sati tog rada ostvarenog za godinu dana i obračunatih na puno radno vrijeme. broj: 06/13 srpanj 2013. 7. Na temelju kojeg propisa mogu ostvariti pravo na plaćeno odsustvo i u kolikom trajanju. Tko se smatra članom uže obitelji? Prema Zakonu o radu odnosno na odsustvo sukladno članku 46. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) zaposlenik ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u tijeku kalendarske godine u slučaju stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti ili smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva. Članom uže obitelji uže obitelji smatraju se supružnici, odnosno izvanbračni supružnici, dijete bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje, otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baka po ocu i majci, braća i sestre. Iako su Zakonom o radu navedena tri slučaja odsustva zaposlenika s posla uz naknadu plaće, u praksi se dolazi do saznanja da poslodavci svojim aktima ili kolektivnim ugovorom utvrđuju i druge slučajeve odsustva, kao opravdane za korištenje tog dopusta. Nastupanjem događaja na temelju kojeg zaposlenik ima pravo zahtijevati plaćeno odsustvo, poslodavac svojom odlukom to pravo utvrđuje zaposleniku. Također, često se dešava u praksi da se zaposlenik nakon proteka tog događaja obraća poslodavcu sa zahtjevom da mu se odobri to odsustvo. U tim slučajevima poslodavac bi mogao uskratiti zaposleniku korištenje tog prava, jer je pravilo da se to odsustvo koristi nastupanjem tog događaja. U slučaju da se zaposlenik zatekne na godišnjem odmoru, a nastupi ta okolnost-događaj, imao bi pravo da od poslodavca zahtijeva prekid godišnjeg odmora i priznanje prava na plaćeni dopust. Zakonom o radu ostavljena je mogućnost da se propisom županije, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu mogu utvrditi i drugi slučajevi odsustva uz naknadu plaće i u dužem trajanju nego što je predviđeno ovim člankom. Ukoliko se drugi slučajevi ne utvrde propisom županije, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu onda zaposlenik ne bi mogao koristiti to pravo za druge slučajeve osim u slučaju stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti ili smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva. www.fircon.biz srpanj 2013. odgovori na pitanja 8. Imam sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Prema mojim saznanjima poslodavac ima namjeru da taj ugovor o radu promijeni u ugovor o radu na određeno vrijeme. Ima li pravo poslodavac na to, a njegovo obrazloženje je da to čini zbog manjih doprinosa kada se radi o ugovoru o radu na određeno radno vrijeme? Člankom 2. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“ br.43/99, 32/00 i 29/03) regulirano je da se sklapanjem ugovora o radu zasniva radni odnos. Člankom 21. Zakona određeno je da se ugovor o radu sklapa u pisanom obliku stoga i bilo kakve izmjene ugovora o radu moraju biti u pisanom obliku. Iz toga proizlazi da poslodavac ne može sam svojom voljom promijeniti ugovor o radu iz neodređenog u određeno radno vrijeme, jer je za to potrebna suglasnost zaposlenika. Najčešće poslodavci nude aneks ugovora o radu na neodređeno radno vrijeme ili novi ugovor o radu na određeno vrijeme, uz sporazumni raskid prethodnog ugovora o radu na neodređeno vrijeme. To je takozvani otkaz ugovora o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu. Ako zaposlenik prihvati ponudu, poslodavac zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene. Neosnovano odbijanje zaposlenika da prihvati takav ugovor o radu mogao bi biti razlog za otkaz ugovora o radu. U tim situacijama sud bi trebao da cijeni sve konkretne okolnosti slučaja, odnosno cijeniti poslovne interes poslodavca kao i dostojanstvo zaposlenika. Doprinosi na plaću i iz plaće kao i porezi i druga davanja se određuju i isplaćuju u zavisnosti od visine plaće zaposlenika. Međutim nije od utjecaja činjenica obračunavaju li se isti na ugovor sklopljen na neodređeno ili određeno radno vrijeme, što znači da vrsta ugovora nema utjecaja na visinu doprinosa na plaću i iz plaće, te na ostale doprinose. 9. Poslodavac ima namjeru da mi otkaže ugovor o radu. Koja su moja prava? Zaposlenik koji je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu. Pravo na otpremninu ima zaposlenik koji kod poslodavca ima najmanje dvije godine neprekidnog rada. Otpremnina se utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu i to u zavisnosti od duljine 111 prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod tog poslodavca. Otpremnina ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa i to za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Pravo na otpremninu ne može ostvariti zaposlenik kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog kršenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjenja obveza iz ugovora o radu. Otpremnina koja se utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu može biti veća od utvrđene ovom odredbom, odnosno može biti i veća od jedne trećine isplaćene plaće, što će zavisiti od ekonomske situacije poslodavac i postignutog dogovora stranaka u pregovaranju i sklapanju kolektivnog ugovora. Otpremnina se može isplatiti i u nekom drugom vidu naknade, što se utvrđuje pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca. 10. Radio sam kod jednog poslodavca. U međuvremenu se ta tvrtka pripojila drugom poslodavcu. Koja su moja prava? Sukladno članku 105. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) predviđena je mogućnost odnosno pravo zaposlenika da u slučaju statusne promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja, kao što je spajanje, pripajanje, prodaja, podjele, promjene oblika društava, njegov ugovor o radu se prenosi na novog poslodavca, uz suglasnost samog zaposlenika. Pripajanjem novom poslodavcu prenijeli su se svi ugovori o radu i ti zaposlenici zadržavaju sva prava koja su imali kod ranijeg poslodavca. Novi poslodavac treba da računa ukupan radni staž koji su zaposlenici ostvarili kod ranijeg poslodavca sukladno članku 13. Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br.54/05 i 62/08) i na taj staž zaposlenici imaju pravo na povećanje plaće za svaku tu godinu radnog (minuli rad) staža u visini od 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. broj: 06/13 112 odgovori na pitanja srpanj 2013. VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA VREDNOVANJE ZALIHA 1. Imamo ugovore o suradnji s dobavljačima u kojima je su dogovoreni trgovački i robni popusti. Neki popusti se odobravaju na samom računu a u nekim slučajevima se radi o naknadno odobrenom popustu. Pored popusta u ugovorima su navedeni oblici marketinške suradnje s ciljem poboljšanja prodaje određenih artikala. Za provedene marketinške aktivnosti se ispostavlja račun dobavljaču. Obzirom da se konačne obveze prema dobavljaču umanjuju i za troškove vezane za marketinške aktivnosti poboljšanja prodaje, interesira nas na koji način treba vrednovati zalihe - odnosno imaju li troškovi marketinga utjecaja na trošak nabave? Računovodstveni postupak za zalihe reguliran je odredbama MRS-a 2 – Zalihe. U trošak zaliha (nabavna vrijednost / cijena koštanja zaliha) treba uključiti sve troškove nabave, troškove konverzije i druge troškove koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. (MRS 2, t.10.) Troškovi nabave zaliha obuhvaćaju kupovnu cijenu, uvozne carine i druge poreze (osim onih koje subjekt kasnije može povratiti od poreznih vlasti) te troškove prijevoza, rukovanja zaliha, kao i druge troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju dobara i usluga. Trgovački i količinski popusti te druge slične stavke oduzimaju se kod određivanja troškova nabave. (MRS 2, t.11.) Temeljem dostavljenih informacija, mišljenja smo kako se naknadno odobreni rabati („rabati izvan fakture“) i odobrena cassa skonta („cassa sconto izvan fakture“), kao i naknadno odobreni popusti („varijabilni bonusi“) predstavljaju trgovačke i količinske popuste, koji se sukladno odredbi MRS-a 2 (t.11.) mogu oduzeti kod određivanja troškova nabave, pod uvjetom da su odobreni u obračunskom razdoblju u kojemu je roba nabavljena. Međutim, troškovi marketinga ne predstavljaju trgovačke popuste i ne mogu se oduzeti kod određivanja troškova nabave (trebaju se fakturirati kao posebna isporuka i priznati kao prihod). broj: 06/13 2. Bavimo se trgovinskom djelatnosti, a u svom programu prodaje imamo artikala kojima snižavamo vrijednost uslijed proteka sezone tih artikala, određenih oštećenja artikala ili zbog slabe prodaje. Rezultat ovih postupaka je da ove kategorije artikala prodajemo ispod troška nabave tih artikala. Obzirom da se zalihe artikala kojima je snižena vrijednost u jednom obračunskom razdoblju prenose i u drugo obračunsko razdoblje i da može doći do promjene jednom sniženih artikala na više interesira nas računovodstveni postupak u takvom slučaju? Zalihe treba mjeriti (vrednovati) po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. (MRS 2, t.9.). U slučaju sniženja vrijednosti ispod troškova nabave vrednovanje zaliha vrši se primjenom metode neto utrživa (prodajna) vrijednost (prema MRS 2). Trošak zaliha možda se neće moći nadoknaditi ako su zalihe oštećene, ako su u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. Nemogućnost nadoknade troška zaliha može biti prisutna ako je došlo do povećanja procijenjenih troškova dovršenja ili procijenjenih troškova koji tek trebaju nastati radi prodaje. Praksa otpisivanja zaliha ispod troška do njihove neto utržive vrijednosti u skladu je sa stajalištem da se imovina ne smije iskazivati u iznosima koji su veći od iznosa koji se očekuju realizirati njihovom prodajom ili upotrebom. (MRS 2, t.28.) Procjene neto utržive vrijednosti temelje se na najnovijim pouzdanim dokazima koji postoje u vrijeme davanja procjena iznosa zaliha za koje se očekuje da će biti realizirani. Ove procjene uzimaju u obzir promjene cijena ili troškova izravno povezane s događajima nakon kraja razdoblja u mjeri u kojoj ti događaji potvrđuju uvjete koji su postojali na kraju razdoblja. (MRS 2, t.30.) Neto utrživa vrijednost procjenjuje se iznova u svakom idućem razdoblju. Ako okolnosti koje su u ranijem razdoblju uzrokovale otpis zaliha ispod njihovog troška više ne postoje ili ako postoji nedvosmislen dokaz o povećanju neto utržive vrijednosti zbog promjena gospodarskih uvjeta, poništava se raniji otpis (npr. do iznosa koji je bio priznat prije otpisa) tako da nova knjigovodstvena vrijednost bude srpanj 2013. odgovori na pitanja niža od troška ili novoutvrđene neto utržive vrijednosti. Ovo je slučaj kad je, primjerice, predmet zaliha iskazan po neto utrživoj vrijednosti zbog smanjenja njegove prodajne cijene još uvijek na zalihama u idućem razdoblju i kad se njegova prodajna cijena povećala. (MRS 2, t.33.) Međutim, sukladno odredbama MRS-a 2 vrijednosno usklađenje zaliha može se vršiti (samo) do neto utržive vrijednosti (ne ispod nje). Umanjenje vrijednosti zaliha u slučaju kad se vrši do iznosa koji je niži od neto utržive vrijednosti, uz činjenicu što nije u skladu s odredbama MRS-a 2, dovelo bi i do pojave porezno nepriznatih rashoda (za razliku do neto utržive vrijednosti), jer su prema odredbama Zakona o porezu na dobit u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“ br. 97/07, 14/08 i 39/09) porezno priznati nerealizirani gubici iskazani sukladno MRS. Budući da se može smatrati kako je neto utrživa vrijednost (prema MRS 2) ekvivalent „tržišnoj vrijednosti“ prema odredbama Zakona o PDV-u, napominjemo kako se u članku 20. st. 8. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08) navodi da „ako je naknada za promet dobara i usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga u trenutku njihovog prometa bez PDV-a“ Prema tome, navedeno bi, za iznos razlike između (više) vrijednosti zaliha po neto utrživoj vrijednosti i (niže) vrijednosti koja se dobije po TWA modelu, moglo imati za posljedicu: - uvećavanje iznosa oporezive dobiti (porezne osnovice), odnosno povećanje iznosa tekuće obveze poreza na dobit; i - uvećavanje porezne osnovice PDV-a (prilikom prometa robe). 113 ODBITAK PDV-a U SLUČAJU NABAVE AUTOMOBILA NAMJENJENIH IZNAJMLJIVANJU 3. Registrirani smo za obavljanje turističko ugostiteljske djelatnosti. Osnovna djelatnost je turizam i hotelski smještaj gostiju. Pored navedene djelatnosti u registru je prijavljena i djelatnost iznajmljivanja automobila - šifra 71.1. Planiramo nabaviti automobil koji bi bio korišten za iznajmljivanje. Zanima nas imamo li pravo na odbitak ulaznog PDV-a za nabavu automobila koji će služiti za potrebe iznajmljivanja? Opća pravila za odbitak ulaznog poreza regulirana su odredbama članka 32. Zakona o PDV u BiH. Temeljni pristup jeste da obveznik može izvršiti odbitak ulaznog PDV-a koji mu je obračunat na promet dobara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara ako se radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja kojeg vrši. Svrha poslovanja se dokazuje registracijom društva kod mjerodavnog tijela i upisom djelatnosti koje će obavljati to društvo. Članak 32. regulira i izuzeća od pravila pa u ovom slučaju izrijekom navodi u kojim slučajevima obveznik ne može koristiti odbitak ulaznog poreza i u onim slučajevima kada mu nabava dobara ili usluga služi za obavljanje djelatnosti. Jedan od izuzetaka je, sukladno stavku 7. t.1, i nabava putničkih automobila. Međutim, ograničenje prava na odbitak ulaznog poreza kod nabave putničkih automobila je propisano samo u slučaju ako tako nabavljeni automobil služi za prijevoz „poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih“ (čl. 64. Pravilnika). Kako se u ovom slučaju radi o nabavi putničkih automobila koji će služiti za obavljanje registrirane djelatnosti-iznajmljivanja, a ne za prijevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih, smatramo da se može koristiti odbitak ulaznog PDV-a. Ovako nabavljene automobile bilo bi potrebno knjižiti na poseban konto u odnosu na automobile koji se namijenjeni prijevozu poslovodstva i zaposlenih i klasificirati ih kao automobili namijenjeni iznajmljivanju. broj: 06/13 114 odgovori na pitanja ULAGANJE OPOREZIVE DOBITI U INVESTICIJE-REINVESTIRANJE PRIJE PODNOŠENJA POREZNE PRIJAVE 4. Obveznik je dana 26. 03. 2008. godine donio Odluku o raspodjeli dobiti za 2007. godinu prema kojoj se dio dobiti u iznosu od 1,000.000,00 KM raspoređuje u kapital za reinvestiranje. Uz prijavu poreza na dobit za 2008. godinu dostavili su dokaze o izvršenom ulaganju na ime reinvestiranja dobiti iz 2007. godine u iznosu od 1.000.000,00 KM. Inspektori su osporili dio izvršenih ulaganja u smislu dokaza o izvršenom reinvestiranju, i po toj osnovi utvrdili obvezu poreza na dobit i pripadajuće zatezne kamate. Interesira nas jesu li imali pravo ako su osporili dio izvršenih ulaganja prije podnošenja porezne prijave i koji propis regulira ovakvo postupanje? Sukladno odredbama članka 28. stavak 2. i 3. Zakona o porezu na dobit gospodarskih društava (“Sl. novine FBiH“ broj: 32a/97 i 29/00): „st.2) obveznik koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za ostale vlastite djelatnosti umanjuje se porezna obveza najviše do 75% utvrđenog poreza. st.3.) Ako obveznik koji je koristio pravo na umanjenje porezne obveze u smislu stavka 1. i 2. ovog članka ne podnese dokaze o realiziranoj investiciji, naplatit će mu se neplaćeni porez u iznosu koji je revalorizirana primjenom stope zatezne kamate iz članka 56. ovog zakona“. Iz navedenih odredaba je nesporno da obveznik može koristiti umanjenje porezne obveze u iznosu do 75% utvrđenog poreza ako izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije. Sukladno odredbama članka 7.stavak 6. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dobit gospodarskih društava („Sl. novine FBiH“ broj:31/98; 36/98 i 4/03): „Gospodarsko društvo koje je koristilo umanjenje porezne obveze po osnovu ulaganja dobiti u investicije u prethodnoj godini kod podnošenja porezne prijave i porezne bilance za razrez poreza na dobit za narednu godinu, dužno je podnijeti dokaz o realiziranoj investiciji (virmanski nalog)“. Ravnajući se navedenim odredbama postupak za ostvarenje navedenog poticaja je sljedeći: 1. Obveznik prije sastavljanja porezne bilance i podnošenja prijave poreza na dobit, odnosno do 30. ožujka 2008. godine u ovom broj: 06/13 srpanj 2013. slučaju, ima obvezu donijeti odluku o raspodjeli dobiti iz koje se vidi koji iznos dobiti je namijenjen ulaganju u investicije. 2. Odluku o raspodjeli dobiti za 2007. prilaže uz prijavu poreza na dobit za 2007. godinu do 30. 03. 2007. godine 3. Vrši ulaganja u investicije u cijelom razdoblju 2008. godine. 4. Zakon o porezu na dobit niti Pravilnik o njegovoj primjeni ne reguliraju obvezu investiranja samo nakon donošenje odluke, pa prema tome nema pravnog temelja da se dio investicija izvršenih u 2008. godini smatra kao reinvestiranje a drugi dio ne. 5. Obveznik uz podnošenje porezne prijave i porezne bilance za 2008. godinu, najkasnije do 30. 03. 2009. godine, podnosi dokaze o izvršenom investiranju. Ako su ispunjeni svi naprijed navedeni uvjeti i proveden postupak obveznik je ispunio zakonom propisanu obvezu vezanu za oslobađanje plaćanja dijela dobiti temeljem reinvestiranja. Porezni propisi (Zakon o porezu na dobit i Pravilnik) koji su bili u primjeni u navedenom razdoblju nisu regulirali ograničenja ulaganja tek poslije podnošenja porezne prijave, pa prema tome nema jasnog pravnog temelja za takvo postupanje. Smatramo, da sve što nije zakonom ili službenim propisima regulirano kao ograničenje se može primjenjivati u praksi, pa bi i u ovom slučaju mogli zaključiti da inspektori nisu imali pravni temelj za ograničenje izvršenih ulaganja na ime izvršenih investicija. PDV STATUS PROMETA NEKRETNINE KOJA JE VEĆ KORIŠTENA 5. Molimo Vas, Vaše tumačenje po pitanju kupovine Poslovnog prostora i Vaš stav glede ulaznog PDV-a. Izvršili smo kupovinu Poslovnog prostora od našeg kupca (dužnika) i uradili otpravak izvornika kod Notara. Prostor je izgrađen 2009. godine i korišten je u poslovne svrhe i ovo mu je prvi predmet prodaje. Imamo spor s prodavateljem jer ne želi izdati račun s obračunanim PDV-om. Je li u ovom slučaju prodavatelj nekretnine ispravno postupa? PDV status nekretnina je reguliran na poseban način u odnosu na drugu imovinu obveznika. Sukladno odredbama članka 25. stavak 2. Zakona o PDV-u oslobađanje od plaćanja PDV- srpanj 2013. odgovori na pitanja a je regulirano za „promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom“. Iz dostavljenih informacija je očito da se u konkretnom slučaju ne radi o prvom prijenosu nekretnine, pa je stoga prodavatelj u pravu ako na izlaznom računu prilikom prodaje predmetne nekretnine ne obračunava PDV. Ako bi, suprotno, obračunao PDV na nekretninu koja je već bila u uporabi kupac takve nekretnine ne bi mogao, sukladno odredbama članka 55. Zakona o PDV, koristiti pravo na odbitak tako obračunanog poreza. Ako je prodavatelj nekretnine koristio odbitak ulaznog PDV-a pri nabavi (gradnji) iste, a istu prodao prije isteka razdoblja 10 godina od dana uporabe objekta bio bi u obvezi da izvrši ispravak ulaznog PDV-a za preostalo razdoblje. U ovom slučaju to je razdoblje od 5 godina. EVIDENCIJE KOJE JE OBVEZNO VODITI PREDSTAVNIŠTVO 6. Tvrtka je otvorila predstavništvo u Hrvatskoj i ima dva zaposlenika. Plaće se obračunavaju u predstavništvu po zakonima RH i isplaćuju se preko predstavništva. Moramo li u našim poslovnim knjigama knjižiti tako isplaćene plaće i doprinose na konta plaća i doprinosa? Mora li se u predstavništvu voditi neka posebna evidencija po njihovom kontnom planu? Predstavništvo se uobičajeno osniva radi istraživanja tržišta, obavljanja propagandne, informacijske djelatnosti i radi svog predstavljanja u drugoj državi. Predstavništvo je sastavni dio osobe - osnivača, te nema status pravne osobe, a poslove obavlja isključivo po nalogu osnivača, pod njegovim nazivom i s naznakom da se radi o predstavništvu. Stoga ne može zaključivati ugovore u ime utemeljitelja predstavništva. Iz uobičajene definicije predstavništva jasno je da ono nema status pravne osobe u zemlji u kojoj je osnovano, pa prema tome i u pogledu poslovnih evidencija ne pojavljuje se kao samostalan subjekt. Uobičajeno je da se propisima zemlje u kojoj se registrira predstavništvo utvrdi i obveza da je predstavništvo dužno da se u svom radu pridržava domicilnih propisa, pa je stoga razumljivo da ste kod obračuna plaća za zaposlenike u predstavništvu dužni poštovati propise zemlje 115 u kojoj je registrirano predstavništvo, a koje se odnose na obračun plaće i pripadajućih poreza i doprinosa. U tom kontekstu može biti propisana i obveza izvještavanja porezne vlasti u zemlji gdje je osnovano predstavništvo o obračunu plaće i pripadajućih poreza i doprinosa. Obveza obračuna poreza i doprinosa na plaće po propisima druge zemlje i izvještavanje njihove porezne vlasti o tome znači da je predstavništvo obvezno da ustroji porezne evidencije propisane zakonima zemlje u kojoj je osnovano, dok je osnivač predstavništva- matica, dužna u svojim poslovnim knjigama iskazati troškove nastale za potrebe djelovanja predstavništva, a koje uključuju i plaće i plaćene poreze i doprinose za zaposlenike u predstavništvu. ZA NAGRADNE IGRE KOJE ORGANIZIRA PODUZEĆE PRIMJENJUJU SE ODREDBE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK 7. Poduzeće ima predviđenu nagradnu igru u cilju poboljšanja prodaje, a nagrade se daju u novcu ili stvarima. Kao organizator igre preuzima sve zakonom propisane dadžbine umjesto dobitnika nagrade. Koji zakon treba primijeniti: Zakon o porezu na dohodak ili Zakon o igrama na sreću? Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 07/13) brisana je odredba članka 4. točka 5. ranijeg zakona prema kojoj je predmet oporezivanja porezom na dohodak bio i dohodak ostvaren od „sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreću“. Brisanjem navedene odredbe brisane su i sve druge odredbe iz Zakona o porezu na dohodak koje su regulirale pitanje oporezivanja dohotka ostvarenog od sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreću. Ravnajući se navedenim mogli bi zaključiti da je stupanjem na snagu navedenih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak prestala primjena zakona na ovu kategoriju dohotka. Međutim, odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak je regulirano : „Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a odredbe članka 2., članka 3. stavak (2), članka 4. stavak (2), članka 7., članka 10. i članka 11. stavak (3) ovog zakona počet će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Zakona broj: 06/13 116 odgovori na pitanja o igrama na sreću, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona“. Ravnajući se navedenom formulacijom članka 12. mogli bi zaključiti da će se izmjene zakona, koje se odnose na oporezivanje dohotka ostvarenog od sudjelovanja u nagradnim igrama i grama na sreću, početi primjenjivati tek od dana stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kako još nije usvojen niti je stupio na snagu Zakon o igrama na sreću (odgovor pisan 08. 07. 2013. godine) za primjenu navedenih izmjena bit će relevantan protok vremena šest mjeseci od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Ako uzmemo u obzir činjenicu da su izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak stupile na snagu 03. 02. 2013. godine, mogli bi zaključiti da će se odredbe Zakona o porezu na dohodak, koje reguliraju oporezivanje dohotka ostvarenog od sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreću, prestati primjenjivati najkasnije 03. 08. 2013. godine. Obzirom da još nije usvojen niti je stupio na snagu Zakon o igrama na sreću primjena zakona o porezu na dohodak, u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dohotka ostvarenog od sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreću, je obvezna do navedenog datuma, ili do stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, ako isti stupi na snagu prije 03. 08. 2013. godine. POREZ PO ODBITKU NA USLUGE IZNAJMLJIVANJA NEKRETNINA U BiH 8. Društvo iz R Hrvatske ima u svom posjedu nekretninu koja se nalazi u FBiH, a koju iznajmljuje društvu iz FBiH. Društvo iz Hrvatske nema registriranu djelatnost u FBiH već samo raspolaže nekretninom. Interesira nas je li isplata najamnine društvu u Hrvatskoj podliježe obračunu porezom po odbitku? Sukladno odredbama članka 2. točka 3. Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09), obveznik poreza na dobit je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju Federacije. „Nerezident, u smislu članka 2. stavak 3. ovoga Zakona, je pravna osoba koja je osnovana i čije je sjedište ili kojoj je stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem izvan teritorije Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno“ (čl. 4.t2.Z). broj: 06/13 srpanj 2013. Iz dostavljenog upita se može zaključiti da se u ovom slučaju radi o nerezidentu koji povremeno obavlja djelatnost na teritoriju Federacije i to djelatnost iznajmljivanja nepokretne imovine, pa bi stoga takav prihod podlijegao obvezi obračuna porezom na dobit. Porez na dobit koju ostvari nerezident na teritoriju Federacije povremenim obavljanjem djelatnosti, sukladno odredbi članka 42. Zakona o porezu na dobit, oporezuje se porezom po odbitku. „Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatitelj kod isplate prihoda. Isplatitelj je dužan u roku od 10 dana od dana isplate podnijeti izvješće Poreznoj upravi o obračunanom i uplaćenom porezu po odbitku. Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident.“. U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja obvezna je primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje je BiH potpisala s drugim državama. BiH i Republika Hrvatska su ratificirale ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pa će prema tome biti obveza da se kod poreznog statusa ove transakcije provjeri kako je oporezivanje ove vrste prihoda regulirano međunarodnim ugovorom zaključenim između ove dvije države. Sukladno odredbi članka 6. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenog između BiH i RH, dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od iznajmljivanja nekretnina može se oporezivati i u drugoj državi, odnosno državi u kojoj se nalazi nekretnina. Uzimajući u obzir Zakon o porezu na dobit i Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja može se zaključiti da bi prilikom isplate prihoda od najamnine društvu iz RH, isplatitelj iz FBiH imao obvezu obračunati porez po odbitku po stopi od 10%, na osnovicu koju čini bruto naknada. srpanj 2013. odgovori na pitanja POREZNI STATUS POKRETNE IMOVINE KOJI NEREZIDENT IZNAJMLJUJE DRUŠTVU U FBIH 9. Bavimo se građevinskom djelatnošću i trenutno smo angažirani kao kooperant na izvođenju radova u FBiH. Za potrebe obavljanja posla angažirali smo dizalicu od našeg partnera iz Hrvatske. kako je riječ o velikom stroju za čiji transport su potrebna specijalna vozila i tretman troškovi prijevoza će biti značajni u ukupnim troškovima najma. Partner iz Hrvatske će nam ispostaviti račun za iznajmljivanje stroja. Interesira nas kako postupiti u ovom slučaju i kakav je porezni status ove transakcije? Polazište za ostvarivanje ovakve suradnje jeste ugovor o suradnji - iznajmljivanju pokretne stvari koji će biti sačinjen između Vas i društva iz Hrvatske. U ugovoru treba da su regulirani svi važni elementi (predmet najma, vrijeme, uvjeti i sl.). Ugovor će biti potreban i za potrebe privremenog uvoza opreme iz druge države pa je stoga važno da isti zadovolji formu i da se kod transporta primjene propisane carinske procedure. Priroda poslovne suradnje su usluge iznajmljivanja pokretne imovine pa će u određivanju poreznog statusa biti potrebno identificirati vrstu transakcije-usluge. PDV status ove vrste usluge bit će određen propisima zemlje iz koje se vrši iznajmljivanje (RH). Ako se ova vrsta usluge prema PDV propisima Hrvatske oporezuje prema mjestu primatelja usluge onda bi najmodavac ispostavio račun bez 117 obračuna PDV-a uz poziv na konkretnu odredbu prema kojoj se ova vrsta usluge ne oporezuje PDV-om. Primatelj računa bi imao obvezu, a u smislu izbjegavanja neoporezivanja PDV-om, da izvrši obračun PDV-a primjenjujući stopu od 17% i tek po takvom obračunu račun tretira kao ulazni s pravom odbitka ulaznog PDV-a. S aspekta obračuna poreza na dobit na prihod koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem djelatnosti na teritoriju FBiH bit će relevantne odredbe članka 42. Zakona o porezu na dobit i odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenog između BiH i RH. U ovom slučaju bi se ova transakcija mogla tretirati kao ostale usluge koje nerezident ostvari na teritoriju Federacije pa bi, uvažavajući samo Zakon o porezu na dobit, bila obveza isplatitelja prihoda da obračuna porez po odbitku po stopi od 10%. Međutim, odredbom članka 7. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenog između BiH i RH je regulirano da se dobit od poslovanja, ako se ona ostvaruje povremenim obavljanjem djelatnosti i bez poslovne jedinice, može oporezivati samo u zemlji gdje je sjedište društva koje je ostvarilo dobit. Kako međunarodni ugovori imaju prioritet u odnosu na domaće propise, a uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta od strane primatelja prihoda, isplatitelj prihoda ne bi imao obvezu obračunati i obustaviti porez po odbitku. www.fircon.biz broj: 06/13 118 NOVI PROPISI srpanj 2013. NOVI PROPISI A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH Broj 41, od 29. svibnja 2013. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.n. FBiH“, br:41/13; str. 1. do str.60.) Broj 42, od 31. svibnja 2013. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.n. FBiH“, br:42/13; str. 1. do str.12.) Broj 43, od 5. lipnja 2013. Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o federalnim upravnim pristojbama i Tarifi federalnih upravnih pristojba Ovim Zakonom utvrđen je način plaćanja pristojbi za sva porezna uvjerenja, način zaokružavanja iznosa visine pristojbe te način i postupak povrata više ili pogrešno uplaćenih pritojbi. Također su utvrđeni iznosi pristojba za pojedine Tarifne brojeve. Prvotni tekst Zakona objavljen je u („Sl.n. FBiH“, br:6/98, 8/00 i 45/10). Zakon je stupio na snagu 13. lipnja 2013.godine. („Sl.n. FBiH“, br:43/13; str. 1.) Broj 44, od 7. lipnja 2013. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.n. FBiH“, br:44/13; str. 1. do str.112.) Broj 45, od 12. lipnja 2013. Uredba o izmjeni uredbe o naplati naknade za korištenje autoceste A1 Vlada FBiH ovom Uredbom utvrdila je naknade za korištenje autoceste u FBiH. Prvotni tekst Uredbe objavljen je u („Sl.n. FBiH“, br:50/12). Uredba je stupila na snagu 13. lipnja 2013. godine. („Sl.n. FBiH“, br:45/13; str. 2.) broj: 06/13 Broj 46, od 14. lipnja 2013. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.n. FBiH“, br:46/13; str. 1. do str.16.) Broj 47, od 19. lipnja 2013. Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za travanj 2013.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za travanj 2013.godine. („Sl.n. FBiH“, br:47/13; str. 7.) Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za travanj 2013. godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za travanj 2013.godine. („Sl.n. FBiH“, br:47/13; str. 7.) Broj 48, od 21. lipnja 2013. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.n. FBiH“, br:48/13; str. 1. do str.204.) Broj 49, od 26. lipnja 2013. Odluka o utvrđivanju novčanih iznosa koji će se naplaćivati u toku mjeseca listopada 2013. godine na teritoriji FBiH za „Dječji tjedan“ Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ovom Odlukom utvrdila je novčani iznos koji će se naplaćivati u toku mjeseca listopada 2013.godine na teritoriji FBiH za „Dječji tjedan“. Odluka je stupila na snagu 27. lipnja 2013. godine. („Sl.n. FBiH“, br:49/13; str. 48.) Broj 50, od 28. lipnja 2013. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o elementima i kontroli margine solventnosti (prečišćeni tekst) Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja FBiH ovim Pravilnikom regulirao je izmjene član- srpanj 2013. NOVI PROPISI ka 5, točke 3 koji se odnosi na potraživanja za koje društvo nije izvršilo procjenu i ispravku vrijednosti, utvrđivanje obrasca za iskazivanje margine solventnosti te obvezu dostavljanja obrazaca Agenciji. Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u („Sl.n. FBiH“, br:3/13). Pravilnik je stupio na snagu 29. lipnja 2013. godine. („Sl.n. FBiH“, br:50/13; str. 26.) B – SLUŽBENI GLASNIK BOSNE I HERCEGOVINE Broj 41, od 28. svibnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:41/13; str.1. do str.192.) Broj 42, od 3. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:42/13; str.1. do str.236.) Broj 43, od 4. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:43/13; str.1. do str.88.) Broj 44, od 10. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:44/13; str.1. do str.64.) Broj 45, od 11. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:45/13; str.1. do str.376.) Broj 46, od 14. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:46/13; str.1. do str.192.) 119 Broj 47, od 17. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:47/13; str.1. do str.88.) Broj 48, od 18. lipnja 2013. Uputa o carinskom postupku u putničkom prometu Ravnatelj UINO ovom Uputom propisao je način prijavljivanja robe u putničkom prometu, provođenje carinskog nadzora i postupka nad robom koju putnici nose sa sobom pri ulasku u i izlasku iz carinskog područja BiH, te druga pitanja u svezi s carinskim nadzorom i postupkom u putničkom prometu. Danom stupanja na snagu ove Upute prestaje da važi Uputa o carinskom postupku u putničkom prometu („Sl.g. BiH“, br:93/06) i Uputa o sadržaju i obliku potvrde o naplati neizravnih poreza za robu prijavljenu usmenim putem, br:01-18-46645/05 od 3. kolovoza 2005.godine. Uputa je stupila na snagu 26. lipnja 2013.godine. („Sl.g. BiH“, br:48/13; str.178.) Broj 49, od 24. lipnja 2013. Uputa o izmjenama Upute o lokalnom i izvoznom carinjenju Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje ovom Uputom regulirao je pravo na uputu o lokalnom i izvoznom carinjenju. Prvotni tekst Upute objavljen je u („Sl.g. BiH“, br:46/09 i 8/11). Uputa je stupila na snagu 30. travnja 2013. godine. („Sl.g. BiH“, br:49/13; str.47.) Uputa o izmjenama Upute o pojednostavljenjom carinskom postupku na temelju fakture Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje ovom Uputom regulirao je pravo na uputu o pojednostavljenjom carinskom postupku na temelju fakture. Prvotni tekst Upute objavljen je u („Sl.g. BiH“, br:2/10 i 26/12). Uputa je stupila na snagu 30. travnja 2013. godine. („Sl.g. BiH“, br:49/13; str.53.) Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za travanj 2013.godine broj: 06/13 120 NOVI PROPISI Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BiH za travanj 2013.godine. („Sl.g. BiH“, br:49/13; str.107.) Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za travanj 2013.godine Agencija za statistiku BiH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BiH za travanj 2013.godine. („Sl.g. BiH“, br:49/13; str.107.) Broj 50, od 25. lipnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:50/13; str.1. do str.256.) Broj 51, od 1. srpnja 2013. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. („Sl.g. BiH“, br:51/13; str.1. do str.24.) www.fircon.biz broj: 06/13 srpanj 2013. GOSPODARSKA STATISTIKA srpanj 2013. 121 GOSPODARSKA STATISTIKA VANJSKOTRGOVAČKA RAZMJENA BIH Vanjskotrgovački deficit u razdoblju I-V 2013. godine u BiH iznosi 2.544.681 KM, pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 1.1.-31.5.2013.g. iznosi 57,65 % ili na 100 KM uvoza dolazi 57,65 KM izvoza. U promatranom razdoblju ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 3.463.682 KM što je za 10,8% više u odnosu na isto razdoblje 2012.godine. U uvozu je ostvarena vrijednost od 6.008.363 KM, odnosno, što je za 0,5% manje u odnosu na isto razdoblje 2012.godine. Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip (u tisućama USD) IZVOZ UVOZ 491.719 2.323.527 I-V 2013 I-V 2012 111,3 866.034 4.030.565 I-V 2013 I-V 2012 99,9 A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV 9.099 34.065 106,5 34.529 191.490 100,7 B. RUDARSTVO 7.415 30.317 72,8 88.076 498.932 94,1 419.762 1.981.422 106,4 732.280 3.286.087 101,7 39.155 171.626 114,4 110.547 478.062 110,7 3.112 10.444 106,3 21.026 81.655 105,3 NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD UKUPNO C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja napitaka Proizvodnja duhanskih proizvoda V 2013 I–V 2013 V 2013 I–V 2013 731 3.378 159,7 5.124 23.694 86,5 Proizvodnja tekstila 4.442 22.184 109,6 32.029 129.156 110,2 Proizvodnja odjeće 16.456 75.080 107,2 14.891 70.623 97,5 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja Proizvodnja papira i proizvoda od papira 30.512 159.891 116,0 31.671 141.015 113,3 24.799 104.372 110,1 9.492 41.723 109,2 12.246 58.384 100,5 18.539 92.047 107,4 8 23 182,6 81 360 68,1 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 28.249 118.049 86,6 61.115 289.777 94,5 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 21.585 103.557 102,0 70.027 324.147 97,2 2.736 20.575 189,8 23.238 124.649 100,4 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proiz. osn. Farmac. proiz. i pripravaka Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa 13.771 57.927 119,5 38.707 163.140 103,1 Proiz. Ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 4.405 18.727 75,9 24.145 86.945 100,0 Proizvodnja baznih metala Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja računala, te elektroničnih i optičkih proizvoda Proizvodnja električne opreme 74.952 356.980 99,3 56.311 257.697 96,2 32.095 152.053 102,4 30.914 129.620 99,2 1.486 7.478 104,0 28.069 134.162 99,6 14.448 76.127 109,9 28.605 134.677 103,9 Proizvodnja strojeva i uređaja, d.n. 28.481 138.874 101,1 53.080 256.376 107,3 Proiz. Mot.voz., prikolica i poluprikolica 14.114 73.221 140,0 53.623 236.312 102,7 868 4.816 121,5 1.927 8.538 26,0 48.547 234.648 112,3 7.800 33.394 92,0 2.563 13.008 123,9 11.319 48.315 105,8 33.931 172.848 368,0 6.038 30.088 59,2 20.515 100.060 99,8 1.624 5.635 105,2 72,7 Proiz.ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Ostala prerađivačka industrija D. PROIZVODNJA I OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERG. I PLINOM E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 978 4.679 119,3 3.411 17.335 M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO. 1 108 20,7 73 905 43,7 R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC. 19 25 91,9 3 61 123,3 Izvor: Agencija za statistiku BIH Tečaj USD za 5.2013.g.: Tečaj USD za 4.2013.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-05.2013.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-05.2012.g.: 1.5066 KM za 1 USD 1.5034 KM za 1 USD 1.4907 KM za 1 USD 1.4974 KM za 1 USD broj: 06/13 122 GOSPODARSKA STATISTIKA srpanj 2013. Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla (u tisućama USD) IZVOZ OPIS UKUPNO (1+2+3) 1. RAZVIJENE ZEMLJE 1.1. ZEMLJE EU Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Irska Italija Latvija Litvanija Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunija Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo 1.2. ZEMLJE EFTA Island Lihtenštajn Norveška Švicarska 1.3. OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE Australija Japan Kanada SAD Turska Ostale zemlje 2. ZEMLJE U RAZVOJU 2.1. EUR. ZEMLJE U RAZ. 2.1.1. ZEMLJE CEFTA Crna Gora Hrvatska Makedonija Srbija OSTALE CEFTA ZEMLJE 2.1.2. OST. EUR.ZEMLJE Rusija Ostale zemlje 2.2. AFRI. ZEMLJE U RAZ. 2.3. AZIJ. ZEMLJE U RAZ. Kina 2.4. AMER. ZEM. U RAZ. 2.5. OCEAN. ZEM. U RAZ. 3. NERASPOREĐENO V 2013 491.719 305.492 284.632 37.853 1.941 5.431 42 10.876 675 43 16 4.829 3.163 6 54.993 48 2.332 5.528 11 6.393 68.645 9.062 191 11.521 12.378 36.378 6.417 3.957 1.904 7.237 2 463 6.771 13.623 149 119 261 1.486 11.050 558 174.026 162.483 160.826 15.699 81.652 6.102 42.629 14.744 1.657 1.176 481 8.504 2.818 407 221 12.202 Izvor: Agencija za statistiku BIH I–V 2013 2.323.527 1.492.058 1.379.677 183.436 10.232 23.960 4.748 42.256 3.374 132 328 28.216 5.428 6 266.821 397 242 11.650 35.287 706 32.708 363.009 28.922 3.325 41.355 40.029 190.316 31.300 19.124 12.373 46.062 2 1 3.750 42.308 66.319 499 272 1.587 6.052 54.194 3.715 781.472 701.851 685.951 73.639 351.938 24.540 186.142 49.693 15.900 13.312 2.588 35.469 43.395 2.190 756 49.997 I-V 2013 I-V 2012 111,3 111,3 110,8 106,6 113,3 297,2 64,1 159,7 128,7 221,6 46,9 117,6 246,9 2,4 107,1 130,1 34,2 100,6 105,1 1) 87,3 106,3 98,3 118,2 112,1 154,1 107,8 122,1 157,5 141,9 163,8 12,4 1,1 111,9 171,7 98,4 84,3 196,6 38,6 115,4 97,7 207,7 110,4 106,5 105,1 112,3 114,1 82,9 94,3 96,4 261,7 331,1 126,0 145,9 195,7 81,0 27,2 129,0 UVOZ V 2013 866.034 476.993 408.426 27.987 5.607 4.028 235 12.830 1.270 299 542 17.170 8.765 2.587 90.415 44 254 376 26.625 59 6.984 96.736 25.352 778 12.138 7.550 40.128 8.857 4.171 6.639 5.046 43 21 172 4.810 63.521 1.100 4.186 526 23.334 31.704 2.672 389.041 294.564 211.554 1.580 120.876 7.779 80.337 983 83.010 76.932 6.078 2.429 67.444 48.777 24.604 0 I–V 2013 4.030.565 2.217.370 1.906.107 137.061 25.588 18.168 637 59.787 8.087 1.473 3.600 80.770 49.923 11.657 393.168 467 969 1.632 119.525 303 44.339 451.091 118.287 3.971 47.060 32.988 207.379 38.524 19.508 30.143 27.871 339 102 1.400 26.030 283.392 4.760 20.567 2.843 109.585 130.802 14.835 1.813.191 1.370.511 913.904 7.513 510.797 35.149 357.283 3.162 456.608 433.681 22.926 12.452 319.656 229.807 110.570 2 5 Tečaj USD za 5.2013.g.: Tečaj USD za 4.2013.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-05.2013.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-05.2012.g.: broj: 06/13 I-V 2013 I-V 2012 99,9 100,8 101,2 100,1 107,6 107,6 84,6 80,7 107,0 249,6 83,3 102,4 85,5 98,8 109,0 165,0 72,5 87,6 108,2 142,1 105,7 98,6 118,9 133,8 95,8 114,2 96,7 69,4 134,4 101,2 97,9 91,8 793,6 138,6 96,1 98,0 92,2 90,7 117,4 83,9 113,0 118,9 98,9 97,4 92,8 52,3 90,2 102,8 97,2 107,7 108,0 106,6 146,1 99,2 97,9 110,9 128,3 21,2 25,1 1.5066 KM za 1 USD 1.5034 KM za 1 USD 1.4907 KM za 1 USD 1.4974 KM za 1 USD GOSPODARSKA STATISTIKA srpanj 2013. 123 Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti (u tisućama KM) OPIS UKUPNO A. POLJOP., ŠUMARS.,RIBOLOV B. VAĐENJE RUDA I KAMENA C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA D. OPS.ELEK.ENER. I PLINOM OSTALO Neraspoređeno po kategorijama IZVOZ V 2013 495.269 6.034 4.779 425.619 36.617 22.218 - I–V 2013 2.341.957 21.576 17.764 2.030.789 164.535 107.294 - I-V 2013 I-V 2012 112,3 103,3 94,9 107,8 353,8 92,3 - UVOZ V 2013 848.784 30.635 32.041 774.149 8122,707 3.836 - I–V 2013 3.915.257 160.206 251.689 3.442.144 41.285 19.934 - I-V 2013 I-V 2012 97,9 98,0 79,4 100,1 78,8 77,1 - Izvor: Federalni Zavod za statistiku VANJSKA TRGOVINA Federacija BiH je u svibnju 2013. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 495.269 tis. KM, što je za 32.817 tis. KM ili 6,2% manje u odnosu na travanj 2013., odnosno za 33.888 tis. KM ili 7,3 više u odnosu na svibanj prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 848.784 tis. KM, što je za 14.583hilj./tis. KM ili 1,7% više u odnosu na travanj 2013., odnosno za 16.988 tis. KM ili 2,0% manje u odnosu na svibanj prethodne godine. U razdoblju siječanj-svibanj 2013.izvoz je prosječno svakog mjeseca rastao za 4,2%,a uvoz je prosječno rastao za 5,6%. Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za svibanj 2013. je 66,9%, a u ukupnom uvozu 65,1%. U istom mjesecu procenat pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH je 58,4% i manji je za 4,9% u odnosu na travanj 2013. kada je pokrivenost iznosila 63,3%. Trgovinski deficit Federacije BiH za svibanj 2013. iznosi 353.516 tis. KM. U svibnju 2013. najviše se izvozilo u: Njemačku 83.242 tis. KM ili 16,8% ukupnog izvoza; Hrvatsku 86.092 tis. KM ili 17,4% i Italiju 49.207 tis. KM ili 9,9% ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 276.728 tis. KM ili 55,9% ukupnog izvoza. U istom mjesecu najviše se uvozilo iz: Hrvatske 164.856 tis. KM ili 19,4% ukupnog uvoza, Njemačke 107.094 tis. KM ili 12,6% i Italije 92.774 tis. KM ili 10,9% ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 484.060 tis. KM ili 57,0% ukupnog uvoza. TURIZAM Smještajni kapaciteti tj. broj stalnih ležaja u svibnju 2013. godine iznose 17.660 ležaja, i veći su za 26,0% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Neto stopa iskorištenosti kapaciteta na području Federacije BIH, u mjesecu svibnju 2013. godine iznosila je 21,8%. Ukupan broj dolazaka turista u svibnju 2013. godine iznosi 66.615 i veći je za 22,0% u odnosu na svibanj mjesec prethodne godine,a u odnosu na travanj 2013. godine veći je za 39,8%.Učešće domaćih turista je 28,0%,a stranih turista 72,0%. Ukupan broj noćenja turista u svibnju 2013. godine iznosi 119.382 noćenja što je za 16,7% veće u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na travanj 2013. godine veći za 38,0%. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 27,1%, a stranih turista 72,9%. U ukupnom broju noćenja stranih turista u svibnju 2013. godine, najveće sudjelovanje prema zemlji prebivališta ostvarili su turisti iz Turske 22,1%, Hrvatske sa 11,1%, Poljske sa 5,7%, Slovenije sa 5,1%, što je ukupno 50,6%.Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 49,1% noćenja. broj: 06/13 GOSPODARSKA STATISTIKA 124 srpanj 2013. Broj turista i noćenja u Federaciji BIH OPIS UKUPNO Domaći Strani Broj ležaja V 2013 66.615 18.662 47.953 17.660 DOLASCI TURISTA Indeks V 2013 I-V 2013 V 2012 122,0 195.733 98,4 65.857 134,5 129.876 - Izvor: Federalni Zavod za statistiku Indeks I-V 2013 I-V 2012 113,9 98,7 123,5 - V 2013 119.382 32.297 87.085 - NOĆENJA TURISTA Indeks V 2013 I-V 2013 V 2012 116,7 358.186 90,9 113.930 130,5 244.256 - Indeks I-V 2013 I-V 2012 112,1 95,6 121,9 - INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u svibnju 2013.godine u odnosu na travanj 2013.godine manja je za 2,5%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine veća je za 7,5%. Ukupna industrijska proizvodnja prema GIG agregatima u travnju 2013.godine u odnosu na ožujak 2013. godine, netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 4,5%, intermedijarni proizvodi ostali su isti, trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 11,6%, kapitalni proizvodi su veći za 30,3% i energija je manja za 18,5%. U travnju 2013.godine u odnosu na travanj 2012 godine., kapitalni proizvodi veći su za 670%, netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 16,5%, energija je manja za 9,8%, intermedijarni proizvodi su manji za 1,9%, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju manji za 24,5%. Prema područjima KD BiH 2010. industrijska proizvodnja u svibnju 2013.godine, u odnosu na travanj 2013.godine u proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom bilježi pad od 12,8%,prerađivačkoj industriji rast za 3,3%, te u vađenju ruda i kamena ostvaren je pad od 4,9%. U svibnju 2013. godine u odnosu na svibanj 2012. godine industrijska proizvodnja bilježi rast u prerađivačkoj industriji za 14,3%, u proizvodnji i opskrbi el.energije i plinom pad za 10,5%,dok u vađenju ruda i kamena bilježi pad od 10,5%. broj: 06/13 GOSPODARSKA STATISTIKA srpanj 2013. 125 Indeksi obima industrijske proizvodnje u Federaciji BIH 100,0 V 2013 q 2010 107,3 V 2013 q 2012 109,4 V 2013 IV 2013 97,3 Intermedijarni proizvodi - AI 29,1 112,2 109,7 103,3 Energija - AE 31,8 84,8 89,8 79,9 90,2 109,5 9,4 135,6 146,6 113,2 167,0 144,0 OPIS INDUSTRIJA UKUPNO Struktura V 2013 I-V 2013 V 2012 I-V 2012 107,0 109,2 Prema GIG-u 2009.* Kapitalni proizvodi - BB Trajni proizvodi za široku potrošnju - CD Netrajni proizvodi za široku potrošnju - CN 98,1 98,2 2,7 78,1 71,4 88,4 75,5 86,6 27,1 121,3 118,8 104,9 116,5 111,9 Prema područjima i oblastima KD BIH 2010 VAĐENJE RUDA I KAMENA 11,6 91,6 85,1 91,3 89,5 92,9 Vađenje ugljena i lignita 10,0 92,6 85,5 92,5 88,0 93,2 Vađenje metalnih ruda 0,3 103,5 107,9 81,3 83,6 98,9 Vađenje ostalih ruda i kamena 1,3 81,7 79,5 84,9 111,0 93,6 PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 68,8 117,3 120,1 104,7 114,3 111,6 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 10,3 114,1 117,7 103,1 114,2 103,3 Proizvodnja pića 4,7 122,7 126,7 111,5 116,8 98,1 Proizvodnja duhanskih proizvoda 1,2 69,5 91,9 101,8 94,0 105,9 Proizvodnja tekstila 3,8 126,8 150,6 99,5 150,3 123,5 Proizvodnja odjeće 2,6 128,8 145,0 101,2 152,0 114,1 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja Proizvodnja papira i proizvoda od papira 2,0 107,9 109,3 110,9 112,6 110,5 2,4 97,7 115,1 94,5 99,9 114,1 2,2 110,4 107,0 103,0 93,5 101,5 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 1,7 154,8 158,2 131,0 156,7 134,9 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 2,1 79,8 106,6 77,3 100,7 122,4 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 2,0 129,7 106,7 84,6 96,9 108,7 1,4 154,3 111,8 93,8 113,9 139,3 2,8 109,5 91,5 109,0 89,3 88,6 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 5,3 103,3 126,2 119,3 104,8 92,9 Proizvodnja metala Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda Proizvodnja električne opreme 8,6 119,7 106,1 104,7 93,6 101,8 6,7 123,9 140,8 107,4 131,3 130,8 0,5 43,4 85,9 123,2 93,4 80,0 1,4 106,7 86,0 105,8 63,5 71,0 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 2,3 168,6 152,9 137,8 202,3 123,9 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1,7 151,2 154,1 103,4 147,9 140,0 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 0,1 90,1 84,2 108,2 102,0 93,9 Proizvodnja namještaja 2,4 84,9 82,4 89,8 86,8 98,6 Ostala prerađivačka industrija 0,3 110,6 115,5 80,5 110,7 122,6 0,4 138,5 235,3 77,4 255,4 257,6 19,6 81,3 88,4 74,2 89,5 114,3 Popravak i instaliranje strojeva i opreme PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE/OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM I PLINOM Izvor: Federalni Zavod za statistiku * Al Proizvodi za međufaznu potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 05 - 09, 10.6, 10.9, 13.1 - 13.3, 16, 17, 20.1 - 0.3, 20.5, 20.6, 22 - 24, 25.5 - 25.7, 25.9, 26.1, 26.8, 27.1 - 27.4 i 27.9 AE Energija: oblasti KD BiH 2010: 05, 06, 19 i 35 (isključujući 35.3) BB Kapitalni proizvodi: oblasi i grane KD BiH 2010: 25.1 - 25.4, 26.2, 26.3, 26.5, 26.6, 28, 29, 30.1 - 30.4, 32.5 i 33 CD Trajni proizvodi za široku potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 26.4, 26.7, 27.5, 30.9, 31, 32.1 i 32.2 CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju: oblasti i grane KD BiH 2010: 10.1 - 10.5, 10.7, 10.8, 11, 12, 13.9, 14, 15, 18, 20.4, 21, 32.3, 32.4 i 32.9. broj: 06/13 GOSPODARSKA STATISTIKA 126 srpanj 2013. Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH OPIS Indeksi obima industrijske proizvodnje Indeksi obima građevinskih radova Indeksi potrošačkih cijena Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Prosječna neto plaća (u KM) Prosječna bruto plaća (u KM) Bruto domaći proizvod tekuće cijene, 000 KM Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM 2010 2009 104,2 86,4 101,8 2011 2010 102,5 114,0 103,6 2012 2011 95,6 97,3 102,1 V 2013 q 2012 109,4 107,5 100,3 V 2013 IV 2013 97,3 129,6 99,9 V 2013 V 2012 107,0 97,4 100,1 100,0 104,2 100,8 97,9 99,7 97,4 q 2010 q 2011 q 2012 II 2013 III 2013 IV 2013 438.949 360.512 804,37 1.223,27 440.747 367.515 819,36 1.248,37 437.331 377.707 829,92 1.266,17 433.439 386.432 817,00 1.246,00 432.853 386.091 828,00 1.263,00 433.729 384.781 836,00 1.276,00 16.401.821 - - - - - - 15.901.172 Živorođeni-Umrli Izvor: Federalni Zavod za statistiku 16.401.821 5.549 5.723 5.723 22.38220.482 21.228 – 20.208 21.104 – 19.581 1.534-1.670 1.531-1.915 1.431-1.733 CIJENE Indeks potrošačkih cijena Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u svibnju 2013.g. niži je za 0,1% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks potrošačkih cijena u svibnju 2013.g. viši je za 0,1% u odnosu na isti mjesec prethodne godine i za 0,1% u odnosu na prosinac 2012.godine. Za pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potrošačkih cijena viši za 0,4%,a u posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci viši je za 1,2%. Ukupan indeks potrošačkih cijena u svibnju 2013.god.viši je za 0,3% u odnosu na prosjek 2012.god.,a u odnosu na prosjek 2010.god.viši je za 6,0%. Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u svibnju 2013.g. niži je za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u svibnju 2013.g. u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 2,6%,a u odnosu na prosinac 2012.g. niži je za 1,8%. U svibnju 2013.god.indeks cijena proizvođača industrijskih poizvoda na domaćem tržištu niži je za 0,5%, u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 2,9%, i u odnosu na prosinac 2012.god. niži je za 2,7%. U svibnju 2013.god.indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu nije se mijenjao na prethodni mjesec,u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 2,1% i u odnosu na prosinac 2012.god.niži je za 0,5%. broj: 06/13 GOSPODARSKA STATISTIKA srpanj 2013. 127 Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini Pokazatelj Živorođeni / Umrli u BIH Podatak Razdoblje 7.028/9.339 I-III 2013 3.839.737 Procjena od 30.6.2011.g. Izvoz u tisućama KM 740.824 V 2013 Uvoz u tisućama KM 1.304.766 V 2013 Vanjskotrgovinski bilanc u tisućama KM 563.942 V 2013 6,5% V 2013 / V 2012 -2,7% V 2013 / IV 2013 Ukup. broj zapos. 684.656 IV 2013 Ukup. broj nezap. 549.567 IV 2013 Br.turista/Br.noć. 70.532/140.483 IV 2013 Populacija u BIH Stopa promjene indeksa obima industrijske proizvodnje Stopa broja turistabroj noćenja Mjesečna inflacija -0,1% IV 2013 IV 2012 V 2013 / IV 2013 0,4% V 2013 / V 2012 12,5%-16,4% Godišnja inflacija Izvor: Agencija za statistiku BIH Pokazatelj Podatak Bruto domaći proiz. 25.666 (GDP) u mil. KM Bruto domaći proiz. po stanovniku (GDP/C) u 6.684 KM Bruto domaći proiz. 16.402 (GDP) u mil. KM u FBiH Bruto domaći proiz. po stanovniku (GDP/C) u 5.723 KM u FBiH Bruto domaći proiz. (GDP) u mil. KM za RS Razdoblje 2011 2011 2011 2011 8.669 2011 6.063 2011 596 2011 7.881 2011 31,7 2012 28,0 2012 Izvoz u tisućama KM 7.857.962 2012 Uvoz u tisućama KM Vanjskotrgovinski bilans u tisućama KM 15.525.942 2012 -7.394.980 2012 Bruto domaći proiz. po stanovniku (GDP/C) u KM u RS Bruto domaći proiz. (GDP) u mil. KM za Brčko Distrikt Bruto domaći proiz. po stanovniku u BD (GDP/C) u KM Stopa zaposlenosti po ILO definiciji (ARS) Stopa nezaposlen. po ILO definiciji (ARS) ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji na kraju mjeseca travnja 2013.g. na području Federacije BiH je 433.729 osoba, što predstavlja smanjenje broja zaposlenih za 0,82% u odnosu na prosjek 2012.g,a u usporedbi sa prethodnim mjesecem 0,20%.U gospodarstvu ukupan broj zaposlenih je 255.233 (58,85%),a u uslugama 166.301 (38,34%). Krajem svibnja 2013. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 383.513 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje za 1.268 osobe ili 0,33% u odnosu na prethodni mjesec 2013.godine.Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 197.276 ili 51,44%. Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih osoba je: VSS 23.101 ili 6,0%, VŠS 5.229 ili 1,4%, SSS 94.831 ili 24,7%, VKV 2.251 ili 0,6%, KV 130.363 ili 34,0%, NKV 118.607 ili 30,9%, PKV 8.398 ili 2,2% i NSS 733 ili 0,2%. Sudjelovanje stručnih osoba u ukupnom broju registriranih nezaposlenih je 255.775 ili 66,7%, a nestručnih 127.738 ili 33,3%. Poslodavci su u svibnju 2013. godine iskazali potrebe za 1.796 radnika,što u odnosu na prethodni mjesec manje za 741, odnosno 29,2%. www.fircon.biz broj: 06/13 128 GOSPODARSKA STATISTIKA srpanj 2013. PLAĆE Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za travnju 2013. godine, u Federaciji BiH iznosi 836,00 KM i nominalno je viša za 1,0%, i realno za 1,0% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za travnju 2013. godine nominalno je viša za 1,1%, a realno za 1,0%. Prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za ožujak 2013. godine, u Federaciji BiH iznosi 1.276,00 KM, i nominalno je viša za 1,0%, i realno za 1,0% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za travnju 2013. godine nominalno je viša za 1,3%,a realno za 1,2%. MIROVINE U Federaciji BiH za mjesec svibanj 2013.g. mirovine su isplaćene za 384.123 umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 349,95 KM, a po vrsti prava starosnu mirovinu prima 183.084 umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 392,77 KM, invalidsku mirovinu prima 81.197 umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 310,81 KM i obiteljsku mirovinu prima 119.842 umirovljenika sa prosječnom isplaćenom mirovinom od 311,07 KM. Visina isplaćenih mirovina za mjesec svibanj 2013.g. je slijedeća: Prosječna isplaćena mirovina Najniža isplaćena mirovina Zajamčena mirovina Najviša isplaćena mirovina 349,95KM 310,73 KM 414,13 KM 2.071,50 KM Podaci o mirovinama preuzeti su od Federalnog zavoda MIO-PIO. broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 129 PREGLED NAKNADA, POTPORA I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH ODBITAKA, STOPA POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA, UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE OPĆINA I PRIHODA U 2013.GODINI I. Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12 i 27/13), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu dopušteni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi smatrat će se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaćenim po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima. PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA R. b VRSTA ISPLATE IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE I. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA 1.1. Člankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.n. FBiH”, broj:63/10 i 9/11, 80/11). regulirano je da se dnevnica za službena putovanja u zemlji utvrđuje u visini od najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno, visina dnevnice za službena putovanja u zemlji od 1.12.2011.g. iznosi 25,00 KM. Napomena:člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak,a stupio na snagu 8.3.2012.g. usklađen je tekst čl.14. citiranog pravilnika sa čl.5. Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja. 1.2. Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu 1.3. prema Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM –Vidjeti pregled po zemljama Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće dnevnice) 2. Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju u visini stvarnih troškova 3. Troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev de lux kategorije 4. Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe 20% cijene jedne litre utrošenog goriva po prijeđenom kilometru 5. Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog smještaja ili ako se ne koristi pripadajuća dnevnica uvećava se za 70% II. NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA 1.1 Naknada troškova prijevoza na posao i s posla (u čl.14 st.1 točka 2 nije regulirana udaljenost između stanovanja i posla). u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza 1.2 Naknada za korištenje osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu 20% cijene 1l benzina odgovarajućeg goriva po prijeđ. km, a max.do iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji 01.01.2013.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 25,00 KM broj: 06/13 poslovne obavijesti 130 2. Naknada za ishranu u tijeku rada (topli obrok) 1.1.13. - 17.1.13. (837,37x2%) - 16,75 KM dnevno srpanj 2013. 19.6.13.do objavljivanja novog podatka (836,00x2%)-16,72 KM dnevno 18.1.13. -21.2.13 2% prosječne neto (837,84x2%) - 16,76 KM dnevno plaće FBiH prema posljednjem objav- 22.2.13.-19.3.13. ljenom statističkom (837,30x2%)-16,75 KM dnevno podatku 20.3.13.-16.4.13. (836,00x2%)-16,72 KM dnevno 17.4.13.-16.5.13. (817,00x2%)-16,34 KM dnevno 17.5.13.-18.6.13. (828,00x2%)-16,56 KM dnevno 300 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 50% od prosj. mj. plaće 3. Naknada za smještaj rukovodećeg državnog službenika čije ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS. Pravo za je prebivalište udaljeno više od 70 km od sjedišta federalnog neoporezivi dio naknade za odvojeni život dozvoljeno je i za gospodarska organa društva. 4 Naknada za smještaj rukovodioca federalnog organa izvršne 500 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 70% od prosj. mj. plaće vlasti čije je prebivalište udaljeno više od 70 km od sjedišta ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS federalnog organa 5. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da -ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane dnevnice za služ. se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od putovanje 30 dana neprekidno. -ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za služ. -ako je osiguran smješ.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za služ.putovanje putovanje 6. Regres za godišnji odmor u visini prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plaće uposlenika utvrđene Rješenjem o plaći isplaćene u zadnja tri mjeseca 7 Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u predhodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBIH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika 8. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno člankom 100. Zakona o radu FBiH (čl.10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak) i Općim kolektivnim ugovorom do iznosa 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine 9. Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove uže obitelji (uža obitelj suklano članku 24. st.5. Zakona o porezu iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi na dohodak) 10. Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže obitelji–član.obitelji nave.u čl. 15 Uredbe, kao i smrti umirovljenog uposlenika 11. Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod istog poslodavca 5 godina………...0,5 prosječne mjesečne plaće Osnovica je prosječna mjesečna plaća u FBIH u predhodna tri mjeseca u 10 godina………….1 prosječna mjesečna plaća trenutku isplate, a prema posljednjem statističkom podatku. 15 godina………1,25 prosječne mjesečne plaće 20 godina………1,50 prosječna mjesečna plaća 25 godina………1,75 prosječne mjesečne plaće 30 godina………….2 prosječne mjesečne plaće 35 godina………..2,5 prosječne mjesečne plaće III NOVČANE POTPORE I DAROVI UPOSLENICIMA 1.1 Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta (min.60% ) uposlenika 1.2 Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana njegove uže obitelji (sukladno čl.24.5. Zakona) 1.3 Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika izvršene iz zdrav.razloga I po preporuci liječnika u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u FBIH za predhodna četiri mjeseca, prije donošenja rješenja o isplati naknade jednokratno godišnje u visini tri plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem stat. objavljenom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika. Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti navedene u čl. 5. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (Sl.n.FBiH, br: 63/10, 22/11 i 66/11). 2. Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih, vjerskih i jubileja tvrtke IV KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU NESAMOSTALNOG RADA - smatraju se plaćom (obračun poreza i svih doprinosa) 1. Korištenje vozila i drugih sredstava za osobne potrebe u visini 20% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom” km 2. Smještaj, hrana, kao i korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene. Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatnom stopom nižom od tržišne u visini tržišne cijene usluge ili dobra 3. broj: 06/13 ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBIH prema posljednjem objavljenom podatku u visini razlike do 10,03% kamate na godišjem nivou srpanj 2013. poslovne obavijesti 4. Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca u visini izmirenih privatnih troškova 5. Izmirenje ili oprost dužničke obveze od poslodavca u visini izmirene ili oproštene privatne obveze 131 Napomena: Ako primici koji se isplaćuju pod r.b. I, II, III i IV zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlika se smatra primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom. Bruto osnovica dobiva se množenjem ove isplate sa koef. 1,610305 odnosno 1,449275 ukoliko se za porez tereti uposlenik, ili primjenjivati formulu iz čl. 20 Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa za primanja gdje se može koristiti osobni odbitak. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez 10%, 4 % za zdravstvo („iz“), 6% za MOI („na“), opća vodna naknada i – 0,5% i prirodne nepogode – 0,5%). V PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK 1. Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona o porezu na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom državnih, vjerskih i jubileja tvrtke 2. ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBIH prema posljednjem objavljenom podatku Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno članku mjes.plaće isplaćene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora 100. Zakona o radu I Općem kolektivnom ugovoru o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, max.-vidi točku II.8. V PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK 1 prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli); prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda; 2 mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni I Hercegovini; prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida; 3 potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava rata, osim plaće; prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske štete; 4 socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim, nesreće na radu; dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem 5 dječji dodatak I novčana sredstava za opremu novorođenčeta; 6 nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim feder- naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno alnim ili županijskim propisima, – popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama; 7 prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe; 8 nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda; 9 isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na imovini, u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oštećene imovine; 10 nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim natjecanjima; 11 12 prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti I umjetnosti Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehničko-tehnološke inovacije; prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog čl.14 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma. mjesečni prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom školovanju, a najviše do 75% prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem statist. objavljenom podatku prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku; nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00 KM; naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji uposlenik nije kriv; prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice. 13 prihodi po osnovi zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama mjerodavnih sudova; 14 prihodi fizičkih osoba po osnovu isplaćenih osiguranih suma životnog osiguranja od strane društava osiguranja iz FBiH, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni doprinosi i porez na dohodak. VI PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC 1 Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca 3 Sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike 2 Posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih 4 propisa Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u vezi sa djelatnosti, koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl. Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::10/08, 9/10, 44/11 i 7/13) - Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12 i 27/13) - Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 22/11 i 66/11) - Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 9/11 i 80/11) - Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl.novine FBiH”, br:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10) broj: 06/13 132 poslovne obavijesti srpanj 2013. II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka Svota osobnog odbitka Mjesečno Godišnje Osnovni osobni odbitak 1,00 300,00 3.600,00 Uzdržavani bračni drug, odnosno uzdržavani partner u izvanbračnoj zajednici (zajednica najmanje 3 god.) 0,50 150,00 1.800,00 Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu obveznik plaća alimentaciju 0,50 150,00 1.800,00 Uzdržavano prvo dijete 0,50 150,00 1.800,00 Uzdržavano drugo dijete 0,7 210,00 2.520,00 Uzdržavano treće i svako sljedeće dijete 0,9 270,00 3.240,00 0,5; 0,7; 0,9 150,00-270,00 1.800,003.240,00 0,3 90,00 1.080,00 0,3 90,00 1.080,00 Uzdržavanje djece iz predhodnog braka, za koje obveznik plaća alimentaciju Ostali uzdržavani članovi uže obitelji koji sa obveznikom žive u zajedničkom kućanstvu(smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, te preci i potomci u prvoj liniji) Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena invalidnost svakog uzdržavanog člana uže obitelji Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak. Kad djecu uzdržavaju oba roditelja pojedinačni faktor za prvo dijete (najstarije) 0,5 dijeli se u dogovorenom omjeru i taj se postotak primjenjuje na zadati faktor osobnog odbitka.Dogovoreni omjer se primjenjuje i na pojedinačni faktor 0,7 za drugo dijete,odnosno 0,9 na treće i svako daljnje dijete. Ako je omjer np.30%-70%,za prvo dijete koeficijent iznosi 0,15,za drugo dijete 0,21,a za treće dijete 0,27.Isti način izra čuna primjenjuje se kad porezni obveznik sudjeluje u izdržavanju članova uže obitelji,plačanju alimentacije i izdržavanim članovima uže obitelji sa invaliditetom broj: 06/13 poslovne obavijesti srpanj 2013. 133 III. Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11), a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi: Rb NAZIV ZEMLJE 1. 9. AFGANISTAN ALBANIJA ALŽIR ANDORA ANGOLA ARGENTINA ARMENIJA AUSTRALIJA AUSTRIJA 10. 11. Iznos u KM Rb NAZIV ZEMLJE 90,00 90,00 90,00 120,00 120,00 90,00 90,00 125,00 140,00 34. IRAN IRSKA ISLAND ITALIJA IZRAEL JAMAJKA JAPAN JEMEN JORDAN AZERBAJDŽAN 90,00 43. 140,00 100,00 90,00 120,00 90,00 110,00 90,00 90,00 110,00 140,00 90,00 100,00 110,00 90,00 130,00 140,00 110,00 90,00 120,00 44. 29. BELGIJA BJELORUSIJA BOLIVIJA BRAZIL BUGARSKA CIPAR CRNA GORA ČILE ČEŠKA DANSKA EGIPAT ESTONIJA ETIOPIJA FILIPINI FINSKA FRANCUSKA GRČKA GRUZIJA HONGKONG 62. KANADA KAZAHSTAN KENIJA KINA KIRGISTAN KOLUMBIJA KONGO KOREJA KOREJA KUBA KUVAJT LATVIJA LIBANON LIBERIJA LIBIJA LITVIJA LUKSEMBURG MAĐARSKA MAKEDONIJA 30. HRVATSKA 100,00 63. MALEZIJA 31. INDIJA 100,00 64. 32. INDONEZIJA IRAK 100,00 110,00 65. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 33. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 66. Iznos u KM Iznos u KM Rb NAZIV ZEMLJE 110,00 120,00 150,00 130,00 100,00 90,00 150,00 90,00 90,00 67. 75. MONAKO MOZAMBIK NIZOZEMSKA NORVEŠKA NOVI ZELAND NJEMAČKA PAKISTAN PANAMA PERU 100,00 100,00 140,00 160,00 120,00 140,00 90,00 100,00 100,00 90,00 76. POLJSKA 100,00 120,00 90,00 90,00 100,00 90,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 100,00 110,00 150,00 100,00 90,00 77. PORTUGAL RUMUNIJA RUSIJA SAD SAUDIJSKA ARABIJA SENEGAL SINGAPUR SIRIJA SLOVAČKA SLOVENIJA SRBIJA SUDAN ŠPANIJA ŠVEDSKA ŠVICARSKA TAĐIKISTAN TUNIS TURKMENISTAN TURSKA 110,00 110,00 110,00 120,00 110,00 90,00 130,00 100,00 100,00 100,00 90,00 110,00 120,00 150,00 150,00 90,00 90,00 90,00 110,00 90,00 96. UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI 110,00 MALTA 120,00 97. UJEDINJENO KRALJEVSTVO 140,00 MEKSIKO MOLDOVA 100,00 100,00 98. UKRAINA UZBEKISTAN 120,00 90,00 JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 99. Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM broj: 06/13 134 poslovne obavijesti srpanj 2013. IV.1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA STOPA POREZA NA DOHODAK Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imov. pr- ava, ulaganje kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razl-ika između ukupnih oporezivih prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na doh. mogu plaćati u paušalnom iznosu. Porez se plaća sa isplatom doh.ili slijedećeg dana za doh.od nesamost. djelat., za rad kod stranih org.i predst.sa ili bez dipl.imuniteta,za rad u skupš.tijelima,za doh.od otudjenja nekretn-ina i imov.prava;u roku od pet dana za doh.pimljen iz inozem.;do 15-tog u mj.za protekli mj.za doh. od samost.djelat.,za naplaćenu najamninu;prilikom isplate nerez.za povrem.samost.djelatnost,za rad u skupš.i nadzornim odborima gosp.dr uštva te povrem.samost.djelat.,za ustupanja imov.prava,za iznaj.kuća,stanova, soba posjetiteljima,za primanja od kapitala;do 15-tog odnosno zadnjeg dana u mj.za doh.od igara na sreću i nagrada. Iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika-iz bruto plaće STOPE DOPRINOSA 17,0% za mir.invalid. osiguranje 12,5% za osnovno zdrav.osiguranje 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti 31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plaće Pl.dop. „iz“ i „na“ vrši se na dan isplate pla., a najk. posljednjeg dana narednog mj. Na teret poslodavca-na bruto plaću Stope doprinosa za samostalne poduzetnike 23,0% za mirovinsko i invalidsko osiguranje 16,5% za osnovno zdravstveno osiguranje 2,0% za osiguranje od nezaposlenosti 41,5% Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun Uplata dop. vrši se do 10. u mj. za protekli mjesec. Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2013.g. 6,0% za mir.invalid. osiguranje 4,0% za osnovno zdrav. osiguranje 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti 10,5% Ukupne stope dop.na bruto plaću Dopr. „na“ ne plaća se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava i vrhun.sport. Obveznik Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga Mj.osnovica 1.388,00 (1,1x1.262) Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga 820,00 (0,65 x 1.262) Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaća paušalno 694,00 (0,55 x 1.262) Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur. - 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža, - 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža, - 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža, Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion. esnafskih zanata utvrđene posebnim propisom kantonalne skupštine ukoliko osiguranik obavlja samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima o porezu na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaća paušalno samost.djelatnost taksi prevoza Osnovice doprinosa za : - za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,kož. i indust. obuće kojima se isplaćuje najniža plaća i nisko akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrđenim posebnim propisom župan.skupštine, iznosi min. 316,00 - za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH, zapos.u inozem., min.iznos 1.262,00, pl.dopr. do 10-tog u mj.za protekli mj. - zapos.upućene na rad ili struč.usav.u inozem. od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.262,00 i plaćanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade, pl..dopr. istodob.sa ispl.plaće. Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi 316,00 (0,25 x 1.262) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja porez na dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga 442,00 (0,35 x 1.262) 316,00 (0,25 x 1.262) Samostalni poduzetnici mogi izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva, odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec. Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.odbora, upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje Pl.doprinosa se vrši istov.sa isplatom primitka broj: 06/13 Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje Pl. doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka srpanj 2013. poslovne obavijesti 135 IV.2. NAJNIŽA SATNICA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA Najniža satnica Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrđena najniža plaća, nego je utvrđena najniža bruto i neto satnica koja ne može biti manja od propisanog iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine: Najniža neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263) Najniža bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555) Najniža bruto plaća Najniža bruto plaća koja služi i kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao proizvod najniže bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun plaće (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu). Najniža osnovica za obračun doprinosa Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kojima se isplaćuje najniža plaća i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrđenim posebnim propisima županijske skupštine, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne plaće u Federaciji BIH za razdoblje siječanj-rujan tekuće(2012) godine za narednu(2013) godinu i iznosi 316,00 KM (1262,00 x 0,25), a objavljen je u „Sl.n. FBiH, br: 107/12. www.fircon.biz broj: 06/13 136 poslovne obavijesti srpanj 2013. V. DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA 1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAĆAJU NA JEDINSTVENI RAČUN UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH * 2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH ** 1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH Račun za plaćanje obveza pri uvozuizvozu, koji se plaćaju na osnovu carinske prijave (A) Račun za plaćanje obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji carinska prijava (np. pristojba, trošarina, cestarine, PDV, te ostali prihodi i takse, kao jednok.uplate, naknade i sl.) (B) Račun za plaćanje PDV-a, trošarina i cestarina i poreza na promet na trošarinske proizvode domaće proizvodnje (C) Naziv banke Plaćanje se vrši platnim nalogom za Plaćanje se vrši Plaćanje se vrši svaku vrstu prihoda, jednim platnim platnim nalogom za osim PDV-a trošarina nalogom za sve svaku vrstu prihoda i cestarina gdje se obveze sa JCI radi jedan platni nalog 1320000000000155 1320000000000252 1320000000000446 NLB Tuzlanska banka DD Tuzla 5520020001634415 5520020001634512 5520020001637131 Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka 5550000007469891 5550000107469810 5550000407469858 Nova banka AD B.Luka 5510010002066420 5510010002066517 5510010002067778 UniCredit Bank AD Banja Luka 3380002200045141 3380002200046014 3380002200047954 UniCredit Bank DD Mostar 1600200020608636 1600200120608652 1600200220608668 Vakufska banka D.D. Sarajevo 1540012000331351 1540012000335037 1540012000342409 Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo 5620990001785197 5620990001785294 5620990001786555 NLB Razvojna banka AD B.Luka 5671628201111137 5671628202222272 5671628204444445 Volks banka AD B.Luka 5540010001370012 5540010002370082 5540010003370055 Pavlović International Bank AD Bijeljina 3060190000594037 3060190000594134 3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar 5681631200001243 5681631200001340 5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka 1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo Plaćanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i na naftne derivate domaće proizvodnje Broj bankovnog računa Naziv banke 1321002006922054 NLB Tuzlanska banka DD Tuzla 5520020002396350 Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka 5550000607469890 Nova banka AD B.Luka 5515001130708652 UniCredit Bank AD Banja Luka 3380002211109155 UniCredit Bank DD Mostar 1600200520608619 Vakufska banka D.D. Sarajevo 1549212001474036 Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo 5620998074850272 NLB Razvojna banka AD B.Luka 5671628206666618 Volks banka AD B.Luka 5540010007370044 Pavlović International Bank AD Bijeljina 1610000046470480 Raiffeisen bank DD Sarajevo 5681631200002310 Balkan Investment bank AD B.Luka 3060190000838186 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 137 NAPOMENA: Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je 722885, a u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”. Propisi koji reguliraju javni prihod: I II Zakon o carinskoj tarifi BIH (“Sl.g. BIH”, br:58/12) Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13) III Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda (“Sl.g. BIH”, br: 55/04, 34/07 i 49/09) IV Zakon o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BIH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) V Zakon o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BIH”, br: 9/05, 35/05 i 100/08) VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 49/09) VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (“Sl.g. BiH”, br 51/12) IX Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 50/09, 80/11 i 48/12) X Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino (“Sl.g. BIH”, br: 50/09) XI Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje uprava za neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, br: 99/07, 31/08 i 51/09 ) XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BiH”, br: 63a/04,60/06 i 57/08) XIII Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete za 2013.g. (“Sl.g. BiH”, br:80/12) XIV Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BIH za 2013.g. (“Sl.g. BiH”, br:106/12) 2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH 2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH UniCredit Bank d.d. Mostar Broj: 338-900-22115294-91 2.2.RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA 1) Unsko-sanska županija: 2) Posavska županija: 3) Tuzlanska županija: 4) Zeničko-dobojski kanton: 5) Bosansko-podrinjski kanton: 6) Srednjobosanska županija: 7)Hercegovačko-neretvanska županija: 8) Zapadnohercegovačka županija: 9) Sarajevski kanton: 10) Hercegbosanska županija: Banka Broj računa UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla Investiciono-komercijalna banka d.d.Zenica NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 338-000-22100058-77 306-042-00008780-90 132-100-02560000-80 UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen bank d.d. Sarajevo 134-010-00000016-72 132-731-04102931-54 132-010-20125367-50 338-000-22000059-53 338-000-22000040-13 338-000-22100192-63 161-020-00335600-61 broj: 06/13 138 poslovne obavijesti srpanj 2013. 2.3. JAVNI PRIHODI DRUŠTVENIH FONDOVA A. Zavodi za zdravstveno osiguranje Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje F BiH – Federalni fond Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000640-18 solidarnosti NAPOMENA: Uplaćuje se 9% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja: a) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja UniCredit Bank d.d. Mostar Unsko-sanske županije 338-500-22751661-53 154-921-20044910-27 b) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Intesa Sanpaolo banka DD Tuzlanske županije Sarajevo c) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Investiciono-komercijalna Zeničko-dobojske županije banka d.d. Zenica 134-010-00000021-57 d) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Raiffeisen bank BH d.d. 161-030-00049601-88 Bosansko-podrinjske županije Sarajevo, e) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100085-93 Županije Sarajevo f)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Nova banka AD Banja Luka 555-000-00048732-98 Hercegovačko-neretvanske županije g)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hypo Alpe Adria Bank d.d. 306-003-00006482-68 Mostar Zapadnohercegovačke županije h)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100307-09 Srednjo-Bosanske županije i)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hypo Alpe Adria Bank d.d. 306-009-00009077-40 Hercegbosanske županije Mostar j)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Raiffeisen bank BH d.d. 161-080-00026400-20 Posavske županije Sarajevo NAPOMENA: Uplaćuje se 91% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune propisane u RS i BD. Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu uplaćuju se na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.novine FBIH» br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08 ) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 i 7/13) IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u inozemstvu («Sl.novine FBIH» br. 74/08) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br. 107/12) VII Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2013.g. («Sl.novine FBIH» br. 1/13) broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 139 B. Zavodi za zapošljavanje Banka Broj računa 1) Zavod za zapošljavanje Federacije BiH, Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00285700-03 NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za zapošljavanje. 2) Županijske službe za zapošljavanje: a) Unsko-sanski kanton: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100129-58 b) Tuzlanski kanton: NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 132-100-03110200-32 c) Zeničko-dobojski kanton IK banka d.d. Zenica 134-010-00001075-96 Privredna banka d.d. Sarajevo, d) Bosansko-podrinjski kanton: 101-140-00004638-22 Filijala Goražde e) Kanton Sarajevo: Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00274600-32 f) Hercegovačko – neretvanska Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-020-00138001-91 županija: g) Zapadnohercegovačka županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000102-21 h) Srednjobosanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100281-87 i) Hercegbosanska županija: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000344-71 j) Posavska županija Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar 306-042-00009586-97 NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za zapošljavanje, prema mjestu prebivališta obveznika. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za zaposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune propisane u RS i BD. Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% najniže plaće za svakog volontera. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02 , 17/06 i 14/08) II Zakon o radu («Sl.novine FBIH» br.43/99, 32/00 i 29/03) III Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba («Sl.novine FBIH» br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 i 7/13) V Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br. 107/12) www.fircon.biz broj: 06/13 140 poslovne obavijesti srpanj 2013. C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje Banka Broj računa 1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000077-96 Raiffeisen banka d.d. Sarajevo 161-020-00357000-75 Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo 154-001-20003303-81 NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća se isključivo u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12) II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02 , 17/06 i 14/08) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 i 7/13) IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima («Sl.novine FBIH» br. 46/02) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br. 107/12) 2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA 1) Federalna turistička zajednica 2) Županijske turističke zajednice Turistička zajednicaŽupanija Sarajevo Turistička zajednica Tuzlanska županija Turistička zajednicaSrednjobosanska županija Turistička zajednicaUnsko-sanska županija Turistička zajednica Hercegbosanska županija Turistička zajednica Zapadnohercegovačka županija Turistička zajednica Zeničko-dobojska žup. Posavska županija Bosansko-Podrinjska županija Turistička zajednica Hercegovačkoneretvanska županija broj: 06/13 UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000512-52 338-000-22100110-18 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100156-74 Reiffeisen bank d.d. Sarajevo Filijala Tuzla 161-025-00025300-98 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100101-45 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000530-95 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000521-25 Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar 306-024-00000193-58 IK banka d.d. Zenica 134-010-00000243-70 UniCredit Bank d.d. Mostar Union banka d.d. Sarajevo 338-000-22000549-38 102-007-00000214-08 Raiffeisen banka BH d.d Sarajevo 161-020-00047400-03 srpanj 2013. poslovne obavijesti 141 Akontaciju članarine turističkim zajednicama pravne i fizičke osobe dužne su platiti u roku od 5 dana tekućeg mjeseca za predhodni mjesec i to jednim nalogom 80% sredstava turističkoj zajednici županije, a jednim nalogom 20% sredstava Turističkoj zajednici Federacije BIH. Za godišnju članarinu manju od 200 KM, članarina se uplaćuje tromjesečno, na isti način. - Naknada članarine turističkim zajednicama 722592 Boravišnu pristojbu, pravne i fizičke osobe dužne su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na račun Turističke zajednice županije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravišne pristojbe. - Naknada za boravišnu pristojbu 722593 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH («Sl.novine FBIH» br:19/96 i 28/03) II Uredba o boravišnoj pristojbi («Sl.novine FBIH» br:18/09) III Uredba o članarinama u turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:18/09 i 2/12) IV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl.novine FBIH» br:50/03) V Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:50/03) VI Pravilnik o obliku, sadržaju i nazivu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju («Sl.novine FBIH», broj:40/10) VII Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i posezone u turističkim mjestima («Sl.novine FBIH» , broj:21/98) VIII Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br:63/12) IX Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2013.godinu («Sl.novine FBIH» br:63/12) 2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate) Direkcija za ceste Federacije BiH Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo 161-000-00284400-23 154-001-20002139-81 Županijska direkcija za ceste: Županijska direkcija za ceste Unsko-sanske Union banka d.d. Sarajevo 102-022-00000558-84 županije Županijska direkcija za ceste NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-010-20122625-31 Srednjobosanske županije Županijska direkcija za ceste NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-100-03091552-07 Tuzlanske županije Županijska direkcija za ceste UniCredit Bank d.d. Mostar 138-130-22322400-55 Zapadnohercegovačka županija Posebne naknade za ceste i to: - Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba 722531 - Naknada za upotrebu ceste za vozila građana 722532 uplaćuju se na račun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na račun županijskih direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja Direkcija za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda županijskog proračuna. --------------------------------------------------------------Propisi koji reguliraju javni prihod: I. Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila («Sl. novine FBIH» br:87/10) broj: 06/13 142 poslovne obavijesti srpanj 2013. Cestovne naknade su: - Posebna naknada za službu «Pomoć-informacije na cestama» 722535 - Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta 722536 - Naknade za ceste što se plaćaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog 722537 opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz) - Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538 - Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 Navedene naknade uplaćuju se u korist računa Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplaćuju kantonalnim direkcijama za ceste u dijelu koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima. _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10) II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz («Sl.novine FBIH» br:87/10) III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne caste («Sl.novine FBIH» br:7/11) IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta («Sl.novine FBIH» br:75/10) V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama («Sl.novine FBIH» br:75/10) VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ («Sl.novine FBIH» br:5/11) ____________________________________________________________________ Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09), stanica za tehnički pregled vozila raspoređuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Stručnoj instituciji, i: - 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d. Mostar, broj: 338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416 - 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722424 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g.BIH“, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09) II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled («Sl.novine FBIH» 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10) _____________________________________________________________________ Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog poduzeća autoceste FBIH, i to: - Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen bank d.d. broj:161-020-00624702-32, - Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste, vrsta prihoda 722417, na račun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35 - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama FBIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10) II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH («Sl.novine FBIH» br:87/10) www.fircon.biz broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 143 2.6.NAKNADA ZA KORIŠTENJE, ZAŠTITU I UNAPREĐENJE ŠUMA Naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija utvrđene županijskim propisima uplaćuju se na račun i/ili općina javnih prihoda Proračuna županija i općina Ovi prihodi uplaćuju se sukladno županijskim propisima u korist računa javnih prihoda županijskog proračuna. Županijska riznica ove prihode raspoređuje županijskim i općinskim proračunima u omjeru i na način utvrđen Županijskim Zakonom o šumama. ___________________ ____________________________ -Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722471. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722472. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722473. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722474. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722475. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Naknada na temelju prava služnosti državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722476. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722477. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ -Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim propisima, a vrsta prihoda je 722479. ----------------------------------------------------------------Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o šumama („Sl.novine Tuzlanske županije“, br.9/12) II Uputa o načinu obračunavanja,rokovima i postupku plačanja naknada za zaštitu i unapredjenje šuma („Sl.novine Tuzlanske županije“,br.15/12) III Zakon o šumama („Sl.glasnik USŽ“, br.22/12) IV Uputa o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj („Sl.glasnik USŽ“,br.32/12) V Zakon o šumama Kantona Sarajevo („Sl.novine. KS“, br.5/13) VI Zakon o šumama („Sl.novine BPKG“,br.4/13) VII Zakon o šumama („Sl.novine ŽZH“,br.8/13) NAPOMENA: Presudom Ustavnog suda Federacije BiH br.U-26/08, Zakon o šumama («Sl. novine FBiH», br. 20/02, 29/03 i 37/04) prestao je važiti 27. 11. 2009. godine. Sud je ocijenio, kako je ovim zakonom povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu. Presuda je objavljena u («Sl. novinama FBiH», broj 36/09). Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu o šumama («Sl. novine FBiH», broj 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), a Ustavni sud FBIH je dao Mišljenje br: U-29/10 od 12.10.2010. godine, objavljeno u «Sl. novine FBiH», broj:77/10, da Vlada Federacije BiH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, kao i da nije imala ni ustavnu osnovu za donošenje ovakve Uredbe. Presudom Ustavnog suda Federacije BIH broj:U-28/10 od 23.3.2011.godine, koja je objavljena u «Sl. novinama FBiH», broj 34/11 od 6.6.2011.godine, Ustavni sud Federacije BIH je odlučio da se osporena Uredba može primjenjivati do zakonskog reguliranja ove materije, a najkasnije šest mjeseci od dana objave ove presude u «Sl. novinama FBiH», a to je do 6.12.2011.godine. Na temelju presuda Ustavnog suda FBiH pojedine županije donijele su svoje zakone o šumama, a koji su navedeni u propisima. broj: 06/13 144 poslovne obavijesti srpanj 2013. 2.7. VODNE NAKNADE Opća vodna naknada i posebne vodne naknade uplaćuju se na račun Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija javnih prihoda proračuna županije - Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba, osnovica za obračun je neto plaća, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada i plaća se u visini 0,5% na osnovice, a plaćanje se vrši zajedno sa isplatom. Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu podružnice. Vrsta prihoda je 722529 - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu, vrsta prihoda je 722523, za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje i za druge namjere, vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta prihoda je 722525. Plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije je pravna/ fizička osoba, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722526 -Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja posjeduju transportno sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vrši direktno ispuštanje otpadnih voda, osoba koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja proizvodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaćanje se vrši prilikom registracije motornih vozila, odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba koja vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722527. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, šumskog ili građevinskog zemljišta, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zaštićeni su objektima za zaštitu od poplava, plaćanje se vrši do kraja siječnja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528. - Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I. kategorije – vrsta prihoda 721225, prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije – vrsta prihoda 721226, kao i za ostale obveze prema Zakonu o vodama («Sl.novine FBIH» br.18/98) – vrsta prihoda 777776. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o vodama («Sl.novine FBIH» br.70/06), II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.92/07, 46/09, 79/11 i 88/12), III Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br.41/07), IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.46/07). ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplaćuju se jednim nalogom na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle se raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBIH i 40% nadležnoj Agenciji za vodno područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom VII Odluke o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti raspoređuje županijskom proračunu. www.fircon.biz broj: 06/13 srpanj 2013. 2.8. poslovne obavijesti 145 ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 18. veljače 2013.godine, a koja je stupila na snagu istog dana, i objavljena je u „Sl.g. BIH“, broj: 15/13 i ispravkom Odluke u „Sl.g. BiH“,broj:23/13, propisano je da članovi iz članka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaćaju članarinu Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom plaćaju članarinu na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj deklaraciji kvartalno,i to: a) 0,1% na ostvareni ukupni kvartalni uvoz do 10.000.000,01 KM,minimalno 20,00 KM mjesečno i ne više od 1.666,67 KM mjesečno. b) 0,05% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz od 10.000.000,01 KM do 50.000.000,00 KM ili maksimalno 3.333,34 KM mjesečno. c) 0,03% na ostvareni ukupan kvartalni uvoz veći od 50.000.000,01 KM fiksno 5.000,00 KM mjesečno. Visina članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju podataka o uvozu koje Komora dobija od Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Članarina se plaća na osnovu kvartalnih obavještenja koje Komora dostavlja svakom članu. Članarina se ne plaća za uvoz robe radi izvoza (poslovi unutarnje obrade,lohn poslovi) i uvoza opreme za vlastite potrebe. Banke, osiguravajuća društva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelatnosti i agencije u prometu), građevinarstva kao i drugi članovi Komore registrirani za obavljanje poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se članarina ne može utvrditi sukladno članku 2. Odluke (navedeno pod a.b.i c.), plaćaju članarinu od 2% na utvrđenu osnovicu. Osnovica za utvrđivanje članarine za ova gospodarska društva je iznos isplaćenih bruto plaća uposlenih, a članarina se plaća prilikom isplate plaće uposlenika.Minimalni iznos članarine za pravne osobe po ovom kriteriju je 20,00 KM mjesečno. Ova gospodarska društva ne plaćaju članarinu na vrijednost uvezene robe. Upravni odbor Vanjskotrgovinske komore BiH ili od njega ovlaštena osoba može zaključiti pravičan ugovor kojim će se utvrditi način i visina plaćanja članarine za pravne osobe koje imaju ekonomskih poteškoća u poslovanju. Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune: · · · · · Raiffeisen bank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar Volksbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank AD Banjaluka NLB Razvojna banka AD Banjaluka broj računa: 161-000-00026200-78 broj računa: 338-320-22501029-95 broj računa: 140-101-00004351-75 broj računa: 551-001-00011680-06 broj računa: 562-012-00000913-78 broj: 06/13 poslovne obavijesti 146 srpanj 2013. 2.9.UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA Općina UNSKO-SANSKI KANTON Banka Račun Šifra1 003 Bihać UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22001632-31 Bosan. Krupa UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000415-52 008 Bosan. Petrovac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-500-22004835-25 011 Bužim Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-035-00175606-31 124 Cazin Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo 141-411-00005395-71 019 Ključ Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-044-00020504-84 048 Sanski Most UniCredit Bank d.d. Mostar 338-540-22000369-17 076 Velika Kladuša Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 097 POSAVSKA Orašje Domalj.Šamac ŽUPANIJA UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100174-20 096 Visoko Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-047-00040183-70 098 Zavidović Union banka d.d. Sarajevo 102-032-00000270-70 102 Zenica IK banka d.d. Zenica 134-010-00000429-94 103 Žepče UniCredit Bank d.d. 338-000-22108354-21 105 Doboj-Jug UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22115701-96 132 Općina BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Banka Račun Šifra1 NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-500-20128299-30 033 Pale-Prača Union banka d.d. Sarajevo 102-007-00000188-86 136 FočaUstikolina 161-030-00021100-37 134 Goražde Općina Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo SREDNJOBOSANSKA Banka ŽUPANIJA Račun Šifra1 Šifra1 Bugojno 068 Privredna banka dd Sarajevo Busovača IK banka d.d. Zenica UniCredit Bank d.d. Mostar 338-330-22003324-84 066 Privredna banka dd Donji Vakuf Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000317-55 012 Dobretići Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar 306-045-00000009-66 050 Fojnica UniCredit Bank d.d. 338-900-22083675-82 030 G.VakufUskoplje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000246-74 034 Jajce Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar 306-025-00004808-35 042 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-340-22000450-68 046 Kreševo Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar 306-042-00000079-03 051 Općina Odžak 161-035-00429200-20 Vareš Banka Račun UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000228-31 TUZLANSKI KANTON Općina Banka Račun Šifra 1 101-130-00007708-32 017 134-040-00000083-50 018 101-133-00000069-07 026 Banovići NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-130-02961000-59 001 Gračanica Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-025-00342800-41 035 Gradačac Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-025-00298600-42 036 Kalesija NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-140-02917000-37 044 Kladanj NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-160-02950000-64 047 Novi Travnik Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-999-50004299-81 065 Sparkasse Bank d.d. Sarajevo Travnik UniCredit Bank d.d. 338-000-22100290-60 091 Čelić 199-050-00064895-89 056 Vitez UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000255-47 100 Lukavac Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-025-00233000-29 057 Srebrenik NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-150-02992800-97 085 Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-100-01850601-97 094 Živinice Post bank BIH d.d. Sarajevo 187-200-00000082-51 Doboj-Istok NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla Sapna Teočak Općina Kiseljak HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Općina Banka Račun Šifra1 Čapljina Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar 306-007-00010351-02 021 Čitluk UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000148-77 023 106 Neum UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000219-58 107 132-280-03092308-74 128 ProzorRama UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000139-07 073 NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-290-03092085-59 138 Stolac UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000200-18 086 Ravno UniCredit Bank d.d. Mostar 338-170-22000366-17 207 NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla 132-270-03092694-85 Jablanica Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-460-01468351-95 041 Konjic Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-460-03463315-06 049 Grad Mostar Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-020-00099507-46 180 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON Banka Račun 142 Šifra1 Breza UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22116336-34 016 Usora Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-999-50004336-67 025 Kakanj Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-055-00001007-18 043 Maglaj Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 199-046-00032516-34 060 Olovo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100272-17 067 Tešanj Vakufska banka d.d. Sarajevo 090 broj: 06/13 160-300-03300176-41 ZAPADNO-HERCEGOVAČKA Općina Široki Brijeg Grude Banka UniCredit Bank d.d. Mostar ŽUPANIJA Račun Šifra1 338-220-22571472-82 054 UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22103536-22 037 Ljubuški UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000442-68 059 Posušje UniCredit Bank d.d. Mostar 338-200-22615848-48 070 srpanj 2013. poslovne obavijesti KANTON SARAJEVO Općina 147 Banka Račun Šifra1 Novi Grad UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100325-52 108 Hadžići UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100254-71 038 Stari Grad Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-001-11006631-41 109 Grad Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00179200-82 - Općina Banka Račun Šifra 1 Ilijaš Vakufska banka d.d. Sarajevo 160-200-00007106-45 040 Centar UniCredit Bank d.d. Mostar 338-690-22965752-19 077 Ilidža UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100245-98 078 Novo Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100236-28 079 Vogošća UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100165-47 080 Trnovo Vakufska banka d.d. Sarajevo 093 Općina HERCEGBOSANSKA Banka ŽUPANIJA Račun Šifra1 Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-020-00631100-44 055 Tomislavgrad Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar 306-005-00001471-65 028 * Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, broj:99/07, 31/08 i 51/09). Kupres Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-999-50000005-62 052 Glamoč 154-999-50001593-51 032 ** Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.n. F BiH”, broj: 35/13) Intesa Sanpaolo banka dd BiH Bosan. Grahovo Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-999-50000002-71 013 Drvar Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-999-50005395-91 027 1) 160-200-00005016-10 Šifra općine za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (izravni porezi) Livno broj: 06/13 poslovne obavijesti 148 srpanj 2013. VI. Šifre općina a) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (izravni porezi) b) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi) OPĆINA Šifra općine A B BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Goražde 033 Foča 134 Pale 136 HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA Livno 055 Tomislavgrad 028 Kupres 052 Glamoč 032 Bosansko Grahovo 013 Drvar 027 HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Čapljina 021 Čitluk 023 Jablanica 041 Konjic 049 Grad Mostar 180 Neum 107 Prozor-Rama 073 Ravno 207 Stolac 086 POSAVSKA ŽUPANIJA Orašje 068 Odžak 066 Domaljevac-Šamac 012 KANTON SARAJEVO Hadžići 038 Ilijaš 040 Centar 077 Ilidža 078 N. Sarajevo 079 Vogošća 080 Novi Grad 108 Stari Grad 109 Trnovo 093 SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA Bugojno 017 Busovača 018 Donji Vakuf 026 Dobretići 050 Fojnica 030 Gornji Vakuf- Uskoplje 034 Jajce 042 Kiseljak 046 Kreševo 051 124 121 154 142 166 141 123 105 120 112 114 132 139 146 147 156 157 162 153 151 118 129 131 111 130 150 174 148 161 179 107 108 119 117 122 125 133 136 140 OPĆINA Novi Travnik Travnik Vitez Šifra općine A B 065 091 100 TUZLANSKI KANTON Banovići 001 Gračanica 035 Gradačac 036 Kalesija 044 Kladanj 047 Čelić 056 Lukavac 057 Srebrenik 085 Tuzla 094 Živinice 106 Doboj Istok 128 Sapna 138 Teočak 142 UNSKO-SANSKI KANTON Bihać 003 Bosanska Krupa 008 Bosanski Petrovac 011 Cazin 019 Ključ 048 Sanski Most 076 Velika Kladuša 097 Bužim 124 ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA Široki Brijeg 054 Grude 037 Ljubuški 059 Posušje 070 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON Breza 016 Kakanj 043 Maglaj 060 Olovo 067 Tešanj 090 Vareš 096 Visoko 098 Zavidovići 102 Zenica 103 Žepče 105 Doboj Jug 132 Usora 025 149 167 173 103 126 127 135 137 113 143 160 168 178 115 159 164 104 101 102 110 138 158 171 109 163 128 144 155 106 134 145 152 165 170 172 175 176 177 116 169 NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BIH, poreza na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima. Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do 31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih prihoda neizravnih poreza BIH. Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje. broj: 06/13 poslovne obavijesti srpanj 2013. 149 VII. PROSJEČNE PLAĆE UPOSLENIH a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH Razdoblje 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 XI/12 IX/12-XI/12 Prosjek neto/bruto 557,55 / 855,99 603,21 / 929,37 662,10 / 973,68 751,30 / 1.104,85 792,08 / 1.203,55 804,37 / 1.223,27 819,36 / 1.248,37 829,92 / 1.266,17 837,84 / 1.279,11 830,76 “Sl.novine FBiH” Razdoblje 7/06, 22.02.06. 10/07, 14.02.07. 8/08, 20.02.08. 10/09, 18.02.09. 7/10, 17.2.10. 8/11, 23.2.11. 14/12, 15.2.12. 15/13, 22.2.13. 5/13, 18.1.13. 5/13, 18.1.13. XII/12 X/12-XII/12 I/13 XI/12-I/13 II/13 XII/12-II/13 III/13 I/13-III/13 IV/13 II/13-IV/13 Prosjek neto/bruto 837,30/1.278,67 837,50 836,00/1.277,00* 837,00* 817,00/1.246,00 803,00 828,00/1.263,00 827,00 836,00/1.276,00 827,00 “Sl.novine FBiH” 15/13, 22.2.13. 15/13, 22.2.13. 22/13, 20.3.13. 22/13, 20.3.13. 30/13, 17.4.13. 30/13, 17.4.13. 38/13, 17.5.13. 38/13, 17.5.13. 47/13, 19.6.13. 47/13, 19.6.13. *Ispravka 26/13, 3.4.2013. b) prosječne plaće uposlenih u BIH Razdoblje 2008 2009 2010 2011 2012 I/12 II/12 III/12 IV/12 V/12 VI/12 Prosjek neto/bruto 752,00/1.113,00 790,00/1.204,00 798,00/1.217,00 816,00/1.271,00 816,00/1.290,00 826,00/1.287,00 818,00/1.278,00 823,00/1.286,00 823,00/1.286,00 836,00/1.306,00 822,00/1.283,00 “Sl.glasnik BiH” Razdoblje 24/09, 30.03.09. 17/10, 08.03.10. 15/11, 28.2.11. 32/12, 24.4.12. Priop.br.2,21.2.13 24/12, 27.3.12. 32/12, 24.4.12. 39/12, 22.5.12. 48/12, 25.6.12. 57/12, 24.7.12. 69/12, 4.9.12. VII/12 VIII/12 IX/12 X/12 XI/12 XII/12 I/13 II/13 III/13 IV/13 Prosjek “Sl.glasnik BiH” neto/bruto 827,00/1.292,00 830,00/1.298,00 813,00/1.268,00 831,00/1.299,00 832,00/1.300,00 831,00/1.299,00 829,00/1.294,00 815,00/1.272,00 819,00/1.278,00 824,00/1.287,00 77/12, 1.10.12. 85/12, 29.10.12. 94/12, 26.11.12. 103/12, 25.12.12. 5/13, 22.1.13. 14/13, 25.2.13. 22/13, 25.3.13. 34/13, 6.5.13. 40/13, 27.5.13. 49/13, 24.6.13. VIII. INDEKS RASTA CIJENA U 2013.GOD. a) potrošačke cijene u Federaciji BIH b) proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BIH a) Ø 2012 / Ø 2011 2,1% b) Ø 2012 / Ø 2011 0,8% Mjesec U odnosu na predhodni mjesec U odnosu na isti mjesec predhodne godine U odnosu na XII/2012 Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj a) +0,2 0,0 +0,1 0,0 -0,1 a) +1,0 +0,3 +0,3 +0,1 +0,1 a) +0,2 +0,3 +0,2 +0,1 b) 0,0 +0,8 -2,2 -0,1 -0,3 b) 0,0 +0,8 -1,9 -2,0 -2,6 b) +0,8 -1,6 -1,5 -1,8 U odnosu na prosjek predhodne godine a) +6,1* +0,4 +0,5 +0,4 +0,3 b) +0,5* +0,5 -1,7 -1,8 -2,1 Priopćenje FZS br: 7.1.1 7.1.2 7.1.3 7.1.4 7.1.5 i i i i i 7.2.1 od 19.2.2013 7.2.2 od 15.3.2013 7.2.3 od 15.4.2013 7.2.4 od 15.5.2013 7.2.5 od 17.6.2013 * U odnosu na prosjek 2010.godine pod a), odnosno na prosjek 2011.godine pod b) broj: 06/13 150 poslovne obavijesti srpanj 2013. IX. 1. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obračunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaća svih zaposlenika i obračunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaća. Naknada se obračunava i plaća na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr. djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost. Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i 15% pripada Federaciji BIH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaća se istovremeno sa isplatom plaće. - Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722581 osnovica zbrojni iznos neto plaća - Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722582 osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115. Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Sl.n F BiH”, br:39/03, 22/06 i 43/10). - Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda (“Sl.n F BiH”, br:81/08). IX. 2. Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba s invaliditetom Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s invaliditetom upošljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to: - do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika, - do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika, - do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika. Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.Gospodarski i drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne bruto plaće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju osobe s invaliditetom. Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom. - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju subjekti u državnim organima 722568 - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju privredni i drugi subjekti 722569 NAPOMENA: Račun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom : - UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21 - Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11 Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n. F BIH“, br: 9/10) broj: 06/13 poslovne obavijesti srpanj 2013. 151 X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko-vjerovničkih odnosa Po propisima RBIH Po propisima HZ HB – HR HB Razdoblje Stopa zat. kamate 01.07.93.-29.07.94. 30.07.94.-25.12.94. 26.12.94.-30.04.95. 01.05.95.-30.06.95. 01.07.95.-30.09.95. 01.10.95.-31.03.96. 01.04.96.-30.09.96. 52,80% mj. 48% mj. 24% mj. 12% mj. 12% tromj. 12% tromj. 24% g. Važeći propis Sl.list RBIH, 14/93 Sl.list RBIH, 19/94 Sl.list RBIH, 36/94 Sl.list RBIH, 14/95 Sl.list RBIH, 25/95 Sl.list RBIH, 38/95 Sl.list RBIH, 11/96 Razdoblje 01.09.92.-30.09.92. 01.10.92.-31.10.92. 01.11.92.-21.11.93. 22.11.93.-29.05.94. 30.05.94.-07.11.94. 08.11.94.-30.09.96. Stopa zat. kamate 26% mj. 29,4% mj. 34% mj. 9% mj. 30% g. 22% g. Važeći propis N.list HZHB, 4/92 N.list HZHB, 5/92 N.list HZHB, 1/93 N.list HRHB, 4/93 N.list HRHB, 18/94 N.list HRHB, 34/94 Po propisima BiH i FBiH Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko vjerovničkih odnosa Stopa zat. kamate Važeći propis 01.10.96.-05.07.98. 28% g. Sl.n.FBiH,18/96-25/96*** 06.07.98.-07.12.01. 18% g. Razdoblje Sl.n. FBiH, 27/98 Zakonska zatezna kamata na javne prihode po propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe, naknade, doprinosi i sl.) Razdoblje 10.11.01-02.08.06. 03.08.06.- Stopa zat. kamate 0,06% dne 0,04% dne Važeći propis Sl.n. FBiH, 48/01, 52/01, 42/06 i 28/13 Zatezne kamate na carinske dažbine* i neizravne poreze** 31.05.05 0,06% dne Sl.g. BIH, 31/05* 31.12.05.0,06% dne Sl.g. BIH, 89/05** *** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (“Sl.n.FBIH”, br:18/96), po kome dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obveze koja potječe iz dužničko-vjerovničkih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za dužničko-vjerovničke odnose iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici građansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH, održanoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zaključak: “Vjerovnicima tražbina koje ne potječu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obračuna reguliranim dotadašnjim propisima.”.Zatezne kamate iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu iznose: Po propisima RBIH Po propisima HRHB 01.10.96.-31.12.96. 24% g. 01.10.96.-05.07.98. 22% g. 01.01.97.-05.07.98. 12% g. -Vjerovnicima tražbina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima tražbina koje glase na BH dinare ili kune, ali je ugovoreno ispunjenje po tečaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domaće pravo, zatezna kamata obračunava se po stopi i metodu obračuna kao i na tražbine u domaćoj valuti i to za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo kuna, od 30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove tražbine obračunava se po stopi koju na štedne uloge po viđenju odnosne inozemne valute plaćaju komercijalne banke u prebivalištu, odnosno sjedištu vjerovnika. Na tražbine iz ove točke koje potječu iz ugovora u gospodarstvu, od 1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96). NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun zatezne kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vrši se konformnom metodom samo za periode docnje kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni godišnji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima. Također, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:Gž.70/01 od 16.10.01.g., presuđeno je da glavnica ranijeg dospjelog potraživanja u domaćoj valuti koja je zbog inflacije uvećana pripisivanjem obračunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada bez obzira na način obračuna, kamata se ne može pripisivati glavnici. NAPOMENA II: U Službenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do 07.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godišnje, a zatezna kamata, koja se obračunava za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obračunava se za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01 riješio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade štete određene ovršnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja društava za osiguranje za razdoblje od 18.09.1991.23.12.1996. plaća zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje. 08.12.01.- 12% g. Sl.n. FBiH, 51/01 broj: 06/13 poslovne obavijesti 152 srpanj 2013. XI. Dnevne konformne kamate za zateznu kamatu od 12% 1 0.031054 53 1.659209 105 3.313865 157 4.995453 209 6.704411 261 8.441186 313 10.206228 2 0.062117 54 1.690778 106 3.345948 158 5.028058 210 6.737547 262 8.474861 314 10.240452 3 0.093190 55 1.722357 107 3.378041 159 5.060673 211 6.770693 263 8.508546 315 10.274685 4 0.124273 56 1.753946 108 3.410144 160 5.093299 212 6.803850 264 8.542242 316 10.308930 5 0.155365 57 1.785544 109 3.442256 161 5.125934 213 6.837016 265 8.575949 317 10.343185 6 0.186467 58 1.817152 3.474379 162 5.158580 214 6.870193 266 8.609666 318 10.377451 110 7 0.217579 59 1.848770 111 3.506512 163 5.191235 215 6.903380 267 8.643393 319 10.411727 8 0.248700 60 1.880398 112 3.538654 164 5.223901 216 6.936578 268 8.677131 320 10.446014 9 0.279831 61 1.912036 113 3.570807 165 5.256577 217 6.969786 269 8.710879 321 10.480312 10 0.310972 62 1.943683 114 3.602970 166 5.289263 218 7.003004 270 8.744638 322 10.514620 11 0.342122 63 1.975341 115 3.635142 167 5.321960 219 7.036232 271 8.778407 323 10.548939 12 0.373282 64 2.007008 116 3.667325 168 5.354666 220 7.069471 272 8.812187 324 10.583269 13 0.404452 65 2.038685 117 3.699518 169 5.387383 221 7.102720 273 8.845978 325 10.617609 14 0.435631 66 2.070372 118 3.731720 170 5.420109 222 7.135980 274 8.879778 326 10.651960 15 0.466821 67 2.102069 119 3.763933 171 5.452846 223 7.169249 275 8.913590 327 10.686322 16 0.498019 68 2.133775 120 3.796155 172 5.485593 224 7.202530 276 8.947411 328 10.720694 17 0.529228 69 2.165492 121 3.828388 173 5.518351 225 7.235820 277 8.981244 329 10.755077 18 0.560446 70 2.197218 122 3.860631 174 5.551118 226 7.269121 278 9.015086 330 10.789470 19 0.591674 71 2.228954 123 3.892883 175 5.583896 227 7.302432 279 9.048940 331 10.823875 20 0.622911 72 2.260700 124 3.925146 176 5.616684 228 7.335753 280 9.082804 332 10.858290 21 0.654158 73 2.292456 125 3.957419 177 5.649481 229 7.369085 281 9.116678 333 10.892715 22 0.685415 74 2.324221 126 3.989701 178 5.682290 230 7.402427 282 9.150563 334 10.927152 23 0.716682 75 2.355997 127 4.021994 179 5.715108 231 7.435780 283 9.184458 335 10.961599 24 0.747958 76 2.387782 128 4.054297 180 5.747937 232 7.469143 284 9.218364 336 10.996057 25 0.779244 77 2.419578 129 4.086610 181 5.780775 233 7.502516 285 9.252280 337 11.030525 26 0.810540 78 2.451383 130 4.118932 182 5.813624 234 7.535899 286 9.286207 338 11.065004 27 0.841846 79 2.483198 131 4.151265 183 5.846483 235 7.569293 287 9.320145 339 11.099494 28 0.873161 80 2.515023 132 4.183608 184 5.879353 236 7.602698 288 9.354093 340 11.133995 29 0.904486 81 2.546857 133 4.215961 185 5.912232 237 7.636112 289 9.388052 341 11.168506 30 0.935820 82 2.578702 134 4.248324 186 5.945122 238 7.669538 290 9.422021 342 11.203028 31 0.967165 83 2.610557 135 4.280697 187 5.978022 239 7.702973 291 9.456000 343 11.237561 32 0.998519 84 2.642421 136 4.313080 188 6.010932 240 7.736419 292 9.489991 344 11.272104 33 1.029883 85 2.674295 137 4.345473 189 6.043852 241 7.769875 293 9.523991 345 11.306658 34 1.061256 86 2.706180 138 4.377877 190 6.076783 242 7.803342 294 9.558003 346 11.341223 35 1.092640 87 2.738074 139 4.410290 191 6.109724 243 7.836819 295 9.592025 347 11.375799 36 1.124033 88 2.769978 140 4.442713 192 6.142675 244 7.870306 296 9.626057 348 11.410385 37 1.155436 89 2.801892 141 4.475147 193 6.175636 245 7.903804 297 9.660100 349 11.444982 38 1.186848 90 2.833816 142 4.507590 194 6.208608 246 7.937312 298 9.694154 350 11.479590 39 1.218270 91 2.865749 143 4.540044 195 6.241590 247 7.970831 299 9.728218 351 11.514209 40 1.249703 92 2.897693 144 4.572507 196 6.274582 248 8.004360 300 9.762293 352 11.548838 41 1.281144 93 2.929647 145 4.604981 197 6.307584 249 8.037899 301 9.796378 353 11.583478 42 1.312596 94 2.961610 146 4.637465 198 6.340596 250 8.071449 302 9.830474 354 11.618129 43 1.344057 95 2.993584 147 4.669959 199 6.373619 251 8.105009 303 9.864580 355 11.652791 44 1.375529 96 3.025567 148 4.702463 200 6.406652 252 8.138580 304 9.898697 356 11.687463 45 1.407009 97 3.057561 149 4.734977 201 6.439695 253 8.172161 305 9.932825 357 11.722147 46 1.438500 98 3.089564 150 4.767501 202 6.472749 254 8.205753 306 9.966963 358 11.756841 47 1.470001 99 3.121577 151 4.800035 203 6.505813 255 8.239355 307 10.001112 359 11.791545 48 1.501511 100 3.153600 152 4.832580 204 6.538887 256 8.272967 308 10.035272 360 11.826261 49 1.533031 101 3.185633 153 4.865134 205 6.571971 257 8.306590 309 10.069442 361 11.860987 50 1.564561 102 3.217676 154 4.897699 206 6.605066 258 8.340223 310 10.103623 362 11.895724 51 1.596100 103 3.249729 155 4.930273 207 6.638171 259 8.373867 311 10.137814 363 11.930472 52 1.627650 104 3.281792 156 4.962858 208 6.671286 260 8.407521 312 10.172016 364 11.965231 broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 153 XII. NAZIVI I VRSTE JAVNIH PRIHODA U BIH 1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAČUNA BIH 2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH 1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH NAZIV PRIHODA A 1 2 3 4 5 B 1 2 3 4 5 6 7 C 1 2 3 4 5 6 7 8 D 1 2 3 4 E 1 2 3 4 5 F 1 2 3 4 VRSTA PRIHODA CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE Carine od pravnih osoba 716111 Carine od građana 716112 Carinsko evidentiranje 716113 Carina po jedinici mjere 716114 Posebna pristojba na izvezenu robu 716115 POSEBNI POREZI (TROŠARINE) NA UVOZNE PROIZVODE Poseban porez na naftu i naftne derivate 715421 Poseban porez na duhanske prerađevine 715422 Poseban porez na alkohol i alkoholna pića 715423 Poseban porez na bezalkoholna pića 715424 Poseban porez na pivo 715425 Poseban porez na kavu 715426 Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode 715428 POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po višoj stopi 715121 Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih prerađevina 715122 Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pića 715123 Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pića 715124 Porez na promet uvozne kave 715125 Porez na promet uvoznog piva 715126 Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz čl. 715128 3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Zatezna kamata 715129 POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA – pri uvozu Porez na promet proizvoda po višoj stopi osim proizvoda iz toč. C pod 1 do 7. 715131 Porez na promet proizvoda po nižoj stopi osim proizvoda iz toč. E pod 1 do 5. 715132 Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Zatezna kamata 715137 OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu Ostali porezi na promet proizvoda i usluga 715911 Porez na promet nafte i naftnih derivata po nižoj stopi 715912 Porez na promet energenata po nižoj stopi 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji 715914 služe za ljudsku ishranu po nižoj stopi Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo po nižoj stopi 715915 POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533 Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534 Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih 722535 derivata (0,10 KM) Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih 722536 derivata (0,10 KM) broj: 06/13 poslovne obavijesti 154 G 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 H 1 2 3 4 5 6 7 I 1 2 3 4 5 6 7 J 1 2 3a 3b 3c 4 5 6 7 8 9 10 K 1 srpanj 2013. OSTALI PRIHODI I TAKSE Ležarina 716116 Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe 716121 Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe 716122 Vanredni prihodi 716123 Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande 716124 Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i građana 716125 Uplate certifikata EUR-a 716127 Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena 716128 Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom 716129 prekršajnom postupku Prihodi od terminala 716131 Prihodi od zakupnina 716132 Prihodi od skladištenja 716133 Prihodi od prodaje JCI Obrazaca 716134 Ostali prihodi 716139 Troš.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.daž. u carin.postupku 716135 Troškovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dažbine 716136 Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.daž.u car. postupku 716137 POSEBAN POREZ (TROŠARINE) NA DOMAĆE PROIZVODE Poseban porez (trošarine) na domaću naftu i naftne derivate 715411 Poseban porez (trošarine) na domaći duhan i duhanske prerađevine 715412 Poseban porez (trošarine) na domaći alkohol i alkoholna pića 715413 Poseban porez (trošarine) na domaća bezalkoholna pića 715414 Poseban porez (trošarine) na domaću prženu kavu 715415 Poseban porez (trošarine) na domaće pivo 715416 Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode 715417 POREZ NA PROM. NA TROŠ.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet domaće nafte i naftnih derivata 715111 Porez na promet domaćeg duhana i duhanskih prerađevina 715112 Porez na promet domaćeg alkohola i alkoholnih pića 715113 Porez na promet domaćih bezalkoholnih pića 715114 Porez na promet domaće pržene kave 715115 Porez na promet domaćeg piva 715116 Zatezna kamata za porez na promet na trošarinske robe domaće proizvodnje 715117 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST PDV na uvoze 717111 PDV obveza prema PDV prijavama 717211 Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212 Povrat PDV-a međunarodnim organizacijama 717215 Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima 717216 PDV prema automatskom razrezu od strane UNO 717213 PDV - Jednokratne uplate 717214 PDV, zatezna kamata 717311 PDV, kazne 717312 Troškovi postupka prisilne naplate 717313 Troškovi naknadnog tereta prisile 717314 Zatezna kamata u postupku prisilne naplate 717315 POREZNE I KONTROLNE MARKICE Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni račun: 722885 338-000- 22100049-07 broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 155 2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.) Porez na promet proizvoda po stopi od 20% - (osim trošarinskih proizvoda i 1 715131 proizvoda na koje se porez plaća po drugim stopama) Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog 715132 2 broja 3., 4. i 5. Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i 3 715912 kontejnerima i mazuta) 4 Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin) 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji služe 5 za ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda, 715914 sokovi bez konzerv, osim kave) Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 6 715136 dokumentaciju Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga 7 715915 u građevinarstvu 8 Kaznena kamata 715137 9 Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915) 715141 Napomena:Porez na promet pod točkom 1 do 9, tj. svih proizvoda i usluga uplaćuje se na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije. POREZ NA DOBIT 1 Porez na dobit 711211 2 Porez po odbitku 711212 3 Porez na dobit banaka 711911 4 Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 711912 5 Porez na dobit društava za osiguranje 711913 6 Porez na dobit društava za reosiguranje 711914 7 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede 711915 8 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunilacije 711916 9 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći 711917 10 Porez po odbitku 711918 11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711919 Napomena: Porez na dobit pod točkom 1. i 2. uplaćuje se prema žup.prorač., a 3.do 11. prema Proračunu FBiH. POREZ NA DOHODAK 1 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od nesamostalne djelatnosti 716111 2 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od samostalne djelatnosti 716112 3 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od imovine i imovinskih prava 716113 4 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od ulaganja kapitala 716114 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara 716115 5 na sreću Prihodi od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12. 716116 6 stavak (4) Zakona o porezu na dohodak 7 Prihodi od poreza na dohodak po konačnom obračunu 716117 ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.) 1 Porez na plaću i druga osobna primanja 713111 2 Porez na dodatna primanja 713113 3 Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti 711111 4 Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti 711112 5 Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja 711113 6 Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba 711114 7 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava 711115 broj: 06/13 156 8 9 poslovne obavijesti Porez na dobitke od igara na sreću Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i dr. nesreća Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu 10 i privremenih i povremenih poslova POREZ NA IMOVINU 1 Porez na imovinu od fizičkih osoba 2 Porez na imovinu od pravnih osoba 3 Porez na imovinu za motorna vozila 4 Porez na nasljeđe i poklone 5 Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba 6 Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba 7 Ostali porezi na imovinu OSTALI POREZI 1 Ostali porezi 2 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba 3 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba NAKNADE I PRISTOJBE 1 Pristojbe za detašmane 2 Federalne administrativne pristojbe 3 Putničke pristojbe-naknade za unapređ.avio prometa u Federaciji BiH 4 Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina) 5 Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa 6 Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba 7 Federalne sudske pristojbe od fizičkih osoba Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kontrole kvaliteta 8 poljoprivrednih proizvoda u vanjskom prometu Naknade za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih 9 namirnica i predmeta opće upotrebe koji se uvoze 10 Naknade troškova branitelja po službenoj dužnosti 11 Naknade ostalih troškova kaznenog postupka Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti uz 12 auto ceste i brze ceste u FBIH Naknada prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora13 FUZIP Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri 14 uvozu u FBiH Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije 15 Federacije Federalne naknade za izvršeni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko 16 teritorija Federacije Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola 17 dodjeljenih domaćim prijevoznicima 18 Naknada po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita 19 Naknada za korištenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH 20 Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek 21 Naknade za polaganje stručnih ispita 22 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije 23 Naknade za baždarenje čamaca 24 Naknade za pregled čamaca 25 Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i stručnih publikacija 26 Naknade za privređivanje igara na sreću 27 Naknada za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje 28 Županijske administrativne pristojbe 29 Županijske sudske pristojbe 30 Županijske komunalne pristojbe broj: 06/13 srpanj 2013. 715211 719114 719115 714111 714112 714113 714121 714131 714132 714191 719111 719116 719117 722111 722112 722113 722114 722115 722211 722212 722411 722412 722414 722415 722417 722418 722419 722512 722513 722517 722518 722562 722563 722591 722594 722595 722596 722597 722598 722564 722121 722221 722311 srpanj 2013. poslovne obavijesti 157 31 32 33 Županijske naknade 722421 Naknade za korištenje poljoprivred. zemljišta u nepoljoprivredne svrhe 722422 Ostale županijske naknade 722429 Federalna naknada za uvjerenje o veterinarsko-zdravstvenom stanju životinja iz 34 722511 uvoza Federalna naknada za izvršenje veterinarsko–zdravstvenog pregleda i kontrolu u 35 722514 zemlji Napomena:Naknade pod brojem 34. i 35., ukoliko ih obavlja nadležna županijska veterinarska inspekcija , uplaćuju se na račun javnih prihoda županijskog proračuna kojem teritorijalno pripada županijska veterinarska inspekcija koja izdaje uvjerenje, a ukoliko kontrolu obavlja veterinarska organizacija javni prihod uplaćuje se na račun te ovlaštene organizacije. 36 Naknada za korištenje podataka izmjere katastra 722515 37 Naknada za vršenje usluga iz oblasti premjera i katastra 722516 38 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada Proračunu Federacije 722416 39 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županiji 722424 OPĆINSKE NAKNADE I PRISTOJBE 1 Općinske administrativne pristojbe 722131 2 Općinske pristojbe za držanje psa 722132 3 Pristojbe za ovjeravanje dokumenata 722133 4 Pristojbe za vjenčanje i druge civilne registracije 722134 5 Druge općinske administrativne pristojbe 722135 6 Općinske sudske pristojbe 722231 7 Općinske komunalne pristojbe 722321 8 Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku 722322 9 Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe 722329 10 Naknade za dodjeljeno zemljište 722431 11 Naknade za osiguranje od požara 722432 12 Naknada za uređenje građevinskog zemljišta 722433 13 Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 722434 14 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta 722435 15 Nankada po osnovu tehničkog pregleda građevina 722436 16 Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina 722437 17 Naknada za zauzimanje javnih površina 722461 18 Naknade i kazne za parkiranje 722462 19 Naknade za zakup javnih površina od kafea, restorana, kioska i pijaca 722463 Naknade za skladištenje građevinskih materijala, kampinga, pristaništa i javnih 20 722464 manifestacija 21 Naknade za reklame postavljene na javnim površinama 722465 Općinske komunalne naknade u skladu sa županijskim propisima za posebne 22 722441 namjene 23 Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa 722442 Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom 24 722443 području 25 Ostale općinske naknade 722449 POSEBNE NAKNADE Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon 1 722521 koriste naftu ili naftne derivate Posebna vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje odpadnih voda, uzgoj ribe, 2 722522 uporabu vještačkih đubriva i kemik.za zaštitu bilja) Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu 3 722523 vodoopskrbu Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje 4 vode i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge 722524 namjene Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za 5 722525 industrijske procese, uključujući i termoelektrane broj: 06/13 158 poslovne obavijesti srpanj 2013. Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u 722526 hidroelektranama 7 Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka 722527 8 Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava 722528 9 Opća vodna naknada 722529 10 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije 721225 11 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije 721226 12 Zaostale obveze na temelju posebnih vodnih naknada (Zakon o vodama – 18/98) 777776 13 Naknada za izvanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila 722534 14 Posebna naknada za službu “Pomoć-informacije na cestama” 722535 15 Naknada za izvanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji 722536 Naknada za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog 16 722537 opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz) 17 Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538 18 Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 19 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565 20 Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba 722531 21 Naknada za upotrebu putova za vozila građana 722532 22 Naknada za opće korisne funkcije šuma 722451 23 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama 722452 24 Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja 722453 25 Naknada za korištenje državnih šuma 722454 26 Nakn. u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 722455 27 Naknada po osnovu prava služnosti državnog šumskog zemljišta 722456 28 Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta 722457 29 Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište 722458 30 Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma 722459 Napomena: Naknade od broja 22 do 30 su zaostale obveze, koje su nastale primjenom Uredbe o šumama Sl.n FBiH, broj:83/09-60/11 od 31.12.2009.g. do prestanka primjene Uredbe o šumama 6.12.2011.g. 31 Naknada za korištenje općih korisnih funkcija šuma 722541 32 Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma 722542 33 Naknada za krčenje šuma 722543 34 Naknada za ograničenje korištenja šuma 722544 35 Sredstva za jednostavnu biološku repšrodukciju šuma 722545 36 Sredstva na promet šuma 722546 Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o šumama Sl.n. FBIH, br:20/02 – 37/04, tj. 27.11.2009.g. 37 Naknada za opće korisne funkcije šuma utvrđena županijskim propisima 722471 Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama utvrđena 38 722472 županijskim propisima Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja utvrđena županijskim 39 722473 propisima 40 Naknada za korištenje državnih šuma utvrđena županijskim propisima 722474 Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 41 722475 utvrđena županijskim propisima Naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) 42 722476 utvrđena županijskim propisima Naknada na temelju zakupa državnog šumskog zemljišta utvrđena županijskim 43 722477 propisima Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma utvrđeni županijskim 44 722479 propisima 45 Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba 722551 46 Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba 722552 47 Naknada korisnika okoliša pravnih osoba 722553 48 Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba 722554 6 broj: 06/13 srpanj 2013. poslovne obavijesti 159 Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji 722555 motornih vozila Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji 50 722556 motornih vozila 51 Posebne naknade za okoliš 722557 52 Opće naknade za okoliš 722558 Napomena: Naknade pod br. 45 i 46 plača se na poseban račun Fonda za okoliš FBiH, br.102-050-0000097871, pod br. 49 i 50 na br.102-050-00000977-74, pod br.51 i 52 za električni i elektronički otpad na br.102-05000001003-93,a za ambalažni otpad na br.102-050-00001002-96 53 Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora 722571 49 54 Naknada za utvrđ. osposob. zrakoplovnog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop. stručnog osoblja i org. za održavanje zrakoplova 722572 55 56 Naknada za provođenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe 722573 Naknada za izvršeni pregled zrakoplova 722574 Naknada za sigurnost plovidbe koju plaćaju strana plovila i naknada za odobrenje 57 722519 za plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica 722581 58 zbrojni iznos neto plaća Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica 59 zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog 722582 samostalnog rada 60 Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila 722583 Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne 722584 61 jedinice Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od 62 722585 požara i prirodnih sila Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih 63 722586 vozila 64 Prihodi crvenog križa od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.) 722561 65 Sredstva po osnovu nagradnih natječaja i nagradnih igara 722566 Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplaćuje: Crveni križ FBIH: 161-000-00008500-22; Caritas: 154-999-50000958-16; Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73 66 Članarine obrtničkim komorama 722567 Sredstva za poticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje 67 722568 plaćaju subjekti u državnim organima Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje 68 722569 plaćaju gospodarski i drugi subjekti 69 Članarine turističkih zajednica 722592 70 Boravišna pristojba 722593 OSTALI NEPOREZNI PRIHODI 1 Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i fin. institucijama 721111 2 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa 721112 3 Prihod od financijske i nefinancijske imovine (od Civilnog zrakoplovstva) 721113 4 Prihodi od patenata i autorskih prava 721114 5 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 721119 6 Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita 721192 7 Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH 721231 8 Prihodi ostvareni prodajom stanova 721232 9 Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležne razine vlasti 721233 10 Ostali prihodi od imovine 721239 11 Prihod od kamate za depozite u banci 721211 12 Prihodi od GSM licence 721214 13 Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva 721215 14 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 721219 broj: 06/13 poslovne obavijesti 160 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 Prihodi od iznajmljivanja zemljišta Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine Prihod od iznajmljivanja vozila Prihod od iznajmljivanja opreme Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine Kamate primljene od pozajmica državi Kamate primljene od pozajmica Federaciji Kamate primljene od pozajmica RS Kamate primljene od pozajmica županijama Kamate primljene od pozajmica gradovima Kamate primljene od pozajmica općinama Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama Kamate primljene od pozajmica pojedincima Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Prihodi od pružanja usluga građanima Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama Prihodi od pružanja usluga drugima Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe Prihodi od pružanja usluga drugima razinama vlasti-refundacija za tiskanje mat. knjiga i ostalih obrazaca Vlastiti prihodi proračunskih korisnika Prihodi od mjenica Prihodi od prodaje pristojbenih maraka Prihodi od prodaje mjeničkih blanketa Primljeni tekući transferi od inozemnih vlada Primljeni tekući transferi od međunarodnih organizacija Primljeni tekući transferi od Države Primljeni tekući transferi od Federacije Primljeni tekući transferi od Republike Srpske Primljeni tekući transferi od županija Primljeni tekući transferi od gradova Primljeni tekući transferi od općina Transferi od Federalnog Zavoda za zapošljavanje Transferi od Zederalnog Zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 2 Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 3 Primljeni tekući transferi od FBIH za razvojačene branitelje i članove njihove obitelji Primljeni tekući transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina-čl.94. Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Primljeni tekući transferi od FBIH za mirovine bivše JNA- čl.139 Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Primljeni tekući transferi od FBiH – Uredba 1. Primljeni tekući transferi od FBiH – Zakon o službi u vojsci FBiH Primljeni tekući transferi od FBiH – Izmjene i dopune zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu mirovinu Donacija od fizičkih osoba Donacija od pravnih osoba Donacija od inozemnih fizičkih osoba Donacija od inozemnih pravnih osoba Povrat invalidnina iz ranijih godina broj: 06/13 srpanj 2013. 721121 721122 721123 721124 721129 721311 721312 721313 721314 721315 721316 721317 721321 721322 721331 721511 722611 722612 722613 722621 722622 722623 722631 722632 722633 722634 731111 731121 732111 732112 732113 732114 732115 732116 732131 732132 732141 732142 732143 732144 732145 732146 732147 732148 732149 733111 733112 733121 733122 722711 srpanj 2013. poslovne obavijesti 65 Povrat pogrešno isplaćenih plaća 66 Povrat duplo plaćenih obveza 67 Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji 68 Povrati naknada troškova zaposlenih 69 Ostali povrati 70 Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga 71 Uplate anuiteta za dane zajmove pojedincima 72 Prihod od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate 73 Prihod od troškova zapljene u postupku prisilne naplate 74 Naplata premije osiguranja 75 Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu 76 Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina 77 Ostale neplanirane uplate 78 Prihodi od prekršenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva) 79 Prihodi od privatizacije stanova 80 Prihodi od privatizacije banaka 81 Prihodi od privatizacije poduzeća 82 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora 83 Prihodi od ostalih vidova privatizacije 84 Prihodi po osnovi obračunate premije za izdano jamstvo 85 Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdano jamstvo NOVČANE KAZNE (od 1-11 fed., os 12-15 žup., od 16-19 općinske) Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog 1 postupka od fizičkih osoba Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog 2 postupka od pravnih osoba 3 Novčane kazne za kaznena djela koje pripadaju Federaciji Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi 4 postupka Novčane kazne za gospodarske prestupe koje pripadaju Federaciji i troškovi 5 postupka 6 Novčane kazne za prometne prekršaje Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i 7 troškovi prekršajnog postupka 8 Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku Porezne uprave 9 Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnažnim rješenjima Novčane kazne koje su propisane u čl.16. Zakona o sukobu interesa u organima 10 vlasti u FBIH 11 Prihodi od imovinske koristi pribavljeni krivičnim djelom (čl.115 KZFBiH) 12 Novčane kazne po županijskim propisima 13 Ostale kazne Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i 14 troškovi prekršajnog postupka 15 Ostali prihodi 16 Novčane kazne po općinskim propisima 17 Ostale kazne Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i 18 troškovi prekršajnog postupka 19 Ostali prihodi DOPRINOSI 1 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje 2 Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju 3 županijske službe za zapošljavanje 4 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 161 722712 722713 722714 722715 722719 722721 722731 722732 722733 722741 722751 722761 722791 722792 721611 721612 721613 721614 721615 721711 721712 723111 723112 723113 723114 723115 723116 723117 723118 723119 723141 723142 723121 723122 723123 723129 723131 723132 723133 723139 712112 712114 712131 712111 broj: 06/13 poslovne obavijesti 162 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju županijske službe za zapošljavanje Doprinos za zdravstveno osiguranje osobama kojima je priznat izbjeglički status Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada www.fircon.biz broj: 06/13 srpanj 2013. 712115 712191 712132 712133 712134 712113 712124 712125 712126 712116
© Copyright 2024 Paperzz
