close

Enter

Log in using OpenID

Čitajte u ovom broju: Seminar o kulturi Utakmica za

embedDownload
Broj 165 | septembar-oktobar | Norrköping | 1993-2013 | cijena 25 Kr
Utakmica za pamćenje
Litvanija - BiH
Čitajte u
ovom broju:
Seminar o kulturi
Završen
popis u BiH
Diskriminacija u
švedskom društvu
Visočke piramide
u bh. labirintu
Safetove škole
počele sa radom
Linköping
29-og u mjesecu
Tranås
29-og u mjesecu
Örebro
28-og u mjesecu
Malmö
30-og u mjesecu
Trollhättan
27-og u mjesecu
Landskrona
30-og u mjesecu
Motala
29-og u mjesecu
Uppsala
28-og u mjesecu Helsingborg
30-og u mjesecu
Norrköping
29-og u mjesecu
Varberg
30-og u mjesecu Halmstad
30-og u mjesecu
Skultunna
28-og u mjesecu
Värnamo
29-og u mjesecu Göteborg
30-og u mjesecu
Stockholm
28-og u mjesecu
Västerås
28-og u mjesecu
27-og u mjesecu
Strängnäs
28-og u mjesecu
Växjö
29-og u mjesecu Alvesta
Borås
29-og u mjesecu
OSNOVAN / GRUNDAT 1993
Izdavač / Utgivare
Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i
Sverige
Glavni i odgovorni urednik /
Chef redaktör och
ansvarig utgivare
Elmin ZEBA
Grafički urednik /
Grafisk redaktör
LARs
Lektor /
Korrekturläsare
Dr. Izet Muratspahić
Redakcija / Redaktion
Muhamed Mujakić
Sadeta Murić
Muharem Numanspahić
Almedina Sačić
Adresa redakcije /
Redaktionens adress
Glas BiH, Box 2293
600 02 Norrköping
tel 0046 (0)11 16 66 22
fax 0046 (0)11 16 69 33
www.bhsavez.org
e-mail: [email protected]
List izlazi tromjesečno.
Godišnja pretplata (4 broja):
100 SEK
Švedska: PG 621 69 04-0
Pretplata i reklame:
0046 (0)11 16 66 22
Rukopisi, crteži i fotografije
se ne vraćaju
Štampa / Tryck
UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac
Naslovnica / Omslag
Elmin Zeba
I
storijski, historijski
ili povijesni 15. oktobar 2013. godine,
u fudbalskom ili nogometnom
žargonu
sportskih novinara, mogao bi
se opisati kao „Dan najvećeg
uspjeha jedne reprezentativne
selekcije iz BiH, pri tome ne zaboravljajući velike uspjehe naših zlatnih momaka u sjedećoj
odbojci“. Ipak, bilo bi to previše
jednostavno objašnjenje.
Dan ponosa i hrabrosti, dan
oduševljenja i sreće, najbolji
dan u životu, možete ovaj bajramski 15. oktobar opisivati na
sve moguće načine, ali ga ne
možete i nećete zaboraviti. Bio
je dovoljan samo jedan gol pa
da se sjetite riječi popularnog
komentatora Marjana „...bosanski zmajevi, bosanski dijamanti,
bosanski heroji, bosanski ratnici...“.
Sudbina je valjda htjela da
veliki dan bude ove 2013. godine i to u litvanskom gradu Kaunasu, a da centralna figura bude
baš on, Vedad Ibišević – Vedo.
Ne tako davno „američki“ dječak sa bosanskim srcem maštao
je o dresu Zmajeva i onda pretvorio bosanski kolektivni san
u javu. Vedo je „samo“ strijelac
najsretnijeg pogotka, a iza njega
je cijela armija ponosnih navijača „Bh. Fanatikosa“, stručni
štab i dirigent Pape Sušić sa
dvadesetak fudbalskih dječaka
sličnih priča.
Bosna i Hercegovina, ta mala
zemlja velikog srca, stiže narednog ljeta u centar svijeta – u
Brazil. A onda, ma sve je moguće...
23
6
8
Završen popis u BiH
Diskriminacija
u Švedskoj
4 Sedma sjednica GO BHRF-a
7 Dolazak investitora u BiH
10Kolumna: Popisasmo se!
13 BHŠSŽ Novi projekt
14Kulturnatten Norrköping
18 Visočke piramide
20Kabilova bolnica
24 Foto Album: Navijači BiH
Utakmica u Litvaniji
5 Likovi aktivista
9 Nyheter från NBV
12 Safetove škole
14 Likovi aktivista
15 Seminar o kulturi
19Predstavljamo: Folksam
22 Gostovanje Ibrice Jusića
Naslovnica: Fotografija vjernog navijača Bosne i Hercegovine
kombinovano s fotografijom prijateljskog susreta fudbalskih reprezentacija BiH i Švedske u Stockholmu 29. maja 2010. godine.
www.bhsavez.org 3
Sedma sjednica Glavnog odbora BHRF-a
Prioritet konstituisanje Odbora za kulturu
Redovnu sedmu sjednicu Glavni
odbor BHRF-a održao je krajem avgusta u prostorijama NBV-a u Jönköpingu. Sastanku su prisustvovali
Azra Jelačić, predsjednik, i Melina
Glavaš, dopredsjednik, članovi: Fahrudin Muratagić, Jasmin Bajrić
i Almedina Sačić, te zamjenici u
svojstvu članova: Jasim Selimagić,
Elmin Zeba i Muhamed Cerić.
Kandidacionu komisiju predstavljali su Sadeta Murić i Edib Poljo, a u
ime Revizione komisije na sjednici
su bili Ferid Suljanović i Ekrem Šehić. U ime redakcije magazina ”Glas
BiH” sastanak je pratio Muhamed
Mujakić, a zapisničar je bila Sadeta
Pašović.
Kako je ovo bilo prvo okupljanje
nakon sezone odmora (prethodna
dva sastanka održana su u toku desetog Svjetskog prvenstva dijaspore
BiH u malom fudbalu u Västeråsu i
Seminara o kulturi u Norrköpingu),
veći dio sjednice protekao je u ”sređivanju” zapisnika, odluka i zaključaka sa pomenutih sjednica. Dio te dokumentacije predložen je za dodatnu
obradu, dok su dopunjeni i usvojeni
izvještaji s dvije manifestacije: Svjetskog prvenstva SSDBiH u Västeråsu
i Savezne smotre u Malmöu.
Diskusija o protekloj Saveznoj
motri i budućim smotrama, te za-
ključci sa Seminara o kulturi, pokrenuli su niz pitanja vezanih za kulturne aktivnosti, sadržaj regionalnih
i saveznih smotri i budućnost ovog
segmenta u radu Saveza. Zaključeno
je da se konstituira Odbor za kulturu
koji će predložiti program rada, sadržaj i pravila održavanja regionalnih i
saveznih smotri. Kao podloga ovim
promjenama trebalo bi da posluže
materijali radnih grupa sa seminara u
Norrköpingu. Donijeta je i odluka da
se već sada svim udruženjima pošalje
obavijest o narednoj smotri kako bi u
svojim sredinama od matičnih komuna na vrijeme tražili pomoć u finansiranju i organizaciji Savezne smotre.
Odbor za kulturu trebao bi u svom
sastavu imati i predstavnike oblasnih
organizacija, te referente za kulturu
BHŠSŽ-a i BHUF-a. Predloženo je
da se u aktivnost uključi i Odbor za
školstvo. Prihvaćena je i inicijativa
iz udruženja ”Most” iz Västeråsa da
bude domaćin proslave Dana državnosti BiH. Glavni odbor prihvatio je
kandidaturu Elmina Zebe za urednika lista ”Glas BiH”, te donio odluku
o njegovom imenovanju.
Kako je u toku izrada dokumentacije za Ungdoms styrelse, od udruženja se traži da budu ažurna u dostavljanju potrebne dokumentacije.
M.M.
Bh. omladinski savez u Švedskoj
u subotu 30. novembra ove godine
organizuje peti po redu Studentski
susret s temom ”Napiši svoju priču”. Biće ovo prilika za još jedno
zanimljivo druženje i razmjenu mišljenja mladih intelektualaca koji će
se ovaj put okupiti u Jönköpingu.
”Druženje će trajati do nedjelje, prvog decembra, a i ove godine se očekuje prijava najmanje 30 studenata
iz svih dijelova Švedske”, kazala
nam je predsjednica saveza Elvisa
Deumić.
Osim studentskog susreta, omladinski savez planira gostovanje Fikreta Hodžića, pisca knjige ”I ja
sam iz Srebrenice”. U oktobru mjesecu dio glavnog odbora posjetiće
dječije domove u Sarajevu, Pazariću
i Mostaru.
Omladinski savez priprema i tradicionalni turnir u malom fudbalu
koji će se ovaj put održati u Götebo-
rgu. Datum odigravanja turnira još
uvijek nije preciziran. Više informacija o aktuelnostima iz omladinskog
saveza možete pronaći na www.bhuf.
org.
E.Z.
4 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
Likovi aktivista Štefica Andrijević
“Imam dvije domovine – u jednoj živim, a drugu nosim u srcu.”
Izborom novog Glavnog odbora
BHŠSŽ-a prestao je mandat Štefici
Andrijević, delegatu iz Stockholma,
u ovom organu Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena.
Štefica Andrijević svojim radom
i rezultatima stekla je nepodijeljeno
povjerenje ljudi koji su godinama
sarađivali s njom. Predstavićemo
kratku biografiju ove vrijedne žene
rođene u srcu Bosne, u Varešu – gradu rudara i metalurga.
Nakon školovanja u rodnom gradu i Sarajevu, svoj radni vijek provodi kao nastavnik matematike i fizike
sve do 1994. godine kada kao izbjeglica stiže u Švedsku (Stockholm).
Kao i druge bh. izbjeglice, ponovno je u školskoj klupi i uči švedski
jezik. Štefica ne zaboravlja ni svoj
osnovni poziv, te radi kao nastavnik
maternjeg jezika u Dopunskoj bh.
školi. Također, šest godina radi kao
predavač maternjeg jezika i u redovnoj švedskoj školi.
Prije 13 godina grupa entuzijasta
osnovala je u Stockholmu udruženje
”Žena”, a Štefica je u udruženju
obavljala skoro sve funkcije. Zahvaljujući svom radu i angažmanu, delegirana je i u Glavni odbor
BHŠSŽ-a, gdje je obavljala dužnost
potpredsjednika Saveza.
Na konstituirajućoj sjednici, prilikom podjele zaduženja, Štefica je
izjavila:
- Imam dvije domovine – u jednoj živim a drugu nosim u srcu. Kao
član GO pokušaću da doprinesem
uspjehu Saveza i to će mi biti veliko
zadovoljstvo!
Štefica Andrijević nastojala je
da bude što više aktivna u Glavnom
odboru.
- Nadam se da sam bila koristan
član. Druženje sa divnim ljudima
me obogatilo, pa obećavam da ću stečeno prijateljstvo održati i očuvati.
Nema sumnje da će Štefica Andrijević, prosvjetni radnik ”starog
kova”, svoje obećanje ispuniti svim
srcem. Kao i uvijek do sada.
Muhamed Mujakić
Redovna sjednica GO Saveza žena
Glavni odbor BHŠSŽ-a održao
je redovnu sjednicu u Boråsu 14.
septembra ove godine. Na dnevnom
redu bile su aktivnosti Saveza, među
kojima su domimirale najvažnije tačke iz zapisnika sa posljednje
sjednice i planovi za naredni period.
Posebno je naglašena važnost pravovremene informisanosti o dešavanjima u organizaciji, s ciljem da svaki
aktiv i svaka osoba u aktivu trebaju
na vrijeme dobiti informacije o svim
događajima u Savezu žena.
Glavni odbor zauzeo je stav da
se ubuduće pokaže maksimalno
poštivanje demokratskih principa
organizacije, a da je za dobre međusobne odnose u aktivima odgovorna
prije svih izabrana predsjednica
svakog aktiva.
Sredstva u iznosu od 6.000 kruna, koja su u suradnji sa Merhametom Švedske prikupljena za humanitarne svrhe, uplatiće se za stipendiranje dva učenika iz BiH.
A.S.
Redovni godišnji seminar za
članove Bosanskohercegovačkošvedskog saveza žena održaće
se devetog i desetog novembra
2013. godine u gradu Växjöu.
Planirana su predavanja na
teme:
- Kako se ponašamo u Bosni i
Hercegovini i zašto nas tamo
doživljavaju negativno – predavanja i diskusija na osnovu istraživanja provedenih u BiH;
- Ručni rad u kulturi švedskih
žena – gost predavač Marita Jönsson, odjel za razvoj zanatstva i
umjetnosti u regiji Halland;
- Aktuelne teme iz BHŠSŽ-a.
www.bhsavez.org 5
Popis 2013
Koliko građana živi u BiH?
Prvi rezultati za tri mjeseca. Popis nije prošao bez problema.
Prvi popis stanovništva u BiH
nakon 1991. godine obavljen je od
1. do 15. oktobra. Nakon 22 godine
država Bosna i Hercegovina dobiće
konkretnu demografsku i ekonomsku sliku stanovništva, kao i brojne
druge statističke podatke potrebne
za razvoj države. Također, popis će
omogućiti i ispunjavanje nekoliko
uslova na putu BiH ka evropskim
integracijama. Naime, da bi neka
lokalna zajednica uopšte aplicirala
za razvojne projekte kod EU, mora
imati precizne podatke o broju stanovnika.
U Agenciji za statistiku BiH procijenjeno je kako u BiH živi blizu
3,8 miliona stanovnika. Prvi rezultati popisa stanovništva u BiH bi,
prema zakonu, trebali biti poznati
90 dana nakon njegovog završetka,
ali za cjelovitu obradu podataka trebat će više od godinu dana.
Konačan posao u vezi sa popisom
mora biti završen do polovine 2016.
godine, a Agencija za statistiku BiH
objavljivaće sukcesivno sljedeće
rezultate: nacionalnu i vjersku pripadnost, obrazovnu strukturu stanovništva, ekonomske karakteristi-
ke, starosne karakteristike i slično...
Sam popis nije prošao bez problema. U centru pažnje našlo se nepostojanje centralne popisne lokacije u prvim danima popisa, zbog čega
su građani izražavali bojazan da bi
njihovi podaci mogli biti zloupotrijebljeni. Međutim, glasnogovornica
Agencije za statistiku BiH Mirsada
Adambegović objasnila je kako su
lični podaci građana u BiH kodirani
6 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
i zaštićeni u bazi podataka, te ih nije
moguće zloupotrijebiti u bilo kojoj
fazi obrade podataka.
Također, pitanje koje je brinulo
građane i bilo u žiži interesovanja,
jest ono o etničkoj i vjerskoj pripadnosti. Kampanje su vođene i prije
samog popisa ali i u vrijeme trajanja
popisa, i građanima je sugerirano da
se ne boje izjašnjavanja i da ne podliježu pritiscima, kao i da se dobro
informiraju o validnim odgovorima
koji će biti priznati ili u krajnjem
slučaju nevalidni.
U toku popisa bilo je žalbi i na
rad popisivača, s čim je upoznata i
Agencija za statistiku BiH, čija je
glasnogovornica istakla da su svi
popisivači koji su prekršili pravila
zamijenjeni drugima.
Aktivisti Međunarodne promatračke misije pratili su rad popisivača i jedini bili ovlašteni ulaziti u
domaćinstva s popisivačima.
Alema Pendek
Sarajevo domaćin drugog po redu Seed Foruma
U Sarajevo stiže vodeći skandinavski investitor ”Argentum”
Seed Forum međunarodna je
platforma za ulaganje u kompanije
sa potencijalom značajnog rasta. Kao
stalni proces, funkcionira u više od
30 zemalja i okuplja preko 30.000
individualnih i institucionalnih investitora. Kroz partnerstvo Društva
za tržišne studije iz Sarajeva i Seed
Forum International iz Londona, od
2013. godine kompanije i ulagači iz
BiH i regije imaju otvoren pristup.
Tako su održana dva Seed foruma, u
maju i oktobru ove godine.
“Razlog zašto ulagači na razvijenim tržištima koriste Seed forum
je uvid u brzorastuće kompanije”,
kazao je Irfan Polimac, predsjednik
Društva za tržišne studije.
“Suština je potaknuti razvoj finansijskih tržišta ulaganjem u kapital kompanija tako da brže postanu
sposobne izlaziti na lokalne berze i
uključivati se na međunarodna tržišta kapitala, javna i privatna. To
istodobno znači i obogaćivanje investicionog prostora u BiH sa standardizovanim nekotiranim investicija-
ma u realnom sektoru. Što se tiče dijaspore, kroz Seed forum ljudi mogu
jednostavno doći u najbliži grad gdje
se investiciono atraktivne bh. kompanije sreću sa investitorima. U ovoj
godini to će biti evropski finansijski
centri”, dodaje Polimac.
U povodu oktobarskog Seed foruma u Sarajevu, Steinar Hoel Korsmo,
predsjednik Seed Forum International je istakao da je kvalitet kompanija koje su do sada vidjeli u BiH interesantan, te dodao da su otvorili prve
slotove za bh. kompanije na Seed
forumima u Stockholmu i Londonu
ove jeseni.
O interesu za Seed Forum Sarajevo van države, Irfan Polimac kaže:
“Iako mobilnost investitora nije
običaj Seed Foruma, u Sarajevo, između ostalih, dolazi Argentum, vodeći skandinavski investitor u private equity sektoru. Sa sredstvima
pod upravljanjem od preko milijardu eura, Argentum bilježi prosječan godišnji povrat od preko 16%
od 2001.godine, a to je period koji
uključuje godine recesije u Evropi.
Ponašanje konzervativnog i uspješnog investitora sa razvijenog tržišta
može biti model za svakoga ko razmišlja o ulaganju u BiH. Chris Golden, predsjednik Evropske komisije
za obveznice je među najkompetentnijim u investicionoj industriji na
kontinentu. Osnovao je fixed-income
odjele američkog Lehman Brothers i
japanske Nomura Group, u vrijeme
njihovog brzog uspona, a u Sarajevu
je govorio o najboljim investicionim
praksama”, kazao je Polimac, dodajući kako ove godine očekuju investitore iz Saudijske Arabije, Kraljevine
Norveške, Italije itd.
Za efikasnije upravljanje investicionim procesima u BiH, pripremu
kompanija i investitora, osnovana je
Seed Forum Fondacija čiji predsjednik Samir Delić kaže da je operativno izvođenje plana zahtjevno, ali to
što u BiH dolaze investitori i stručnjaci za upravljanje investicijama iz
Evrope dobar je znak.
Alema Pendek
www.bhsavez.org 7
INTERVJU: Katrin Stjernfeldt Jammeh, gradonačelnica grada Malmöa
Veliki broj onih kojima su zbog izgleda ili slabog znanja švedskog jezika vrata uvijek zatvorena
Katrin Stjernfeldt Jammeh (39),
magistar društvenih nauka, preuzela je u drugom polugodištu 2013. godine funkciju gradonačelnika grada
Malmöa od Ilmara Repalu, koji je
funkciju gradonačelnika obavljao 19
godina. Malmö je grad kojim danas
rukovode socijaldemokrati i koji je
po mnogo čemu, posebno po višekulturalnosti, specifičan u Švedskoj.
Katrin Stjernfeldt Jammeh porede sa Monom Sahlin. Sa mužem
i dvoje djece živi u prigradskom
naselju Oxie. Opisuju je kao mladu
ženu bez predrasuda i prijateljem
doseljenika.
Prilikom govora na ustoličenju
imala je hrabrosti kazati:
- Malmö je grad za sve one koji
u njemu žive i žele živjeti. Ovo je
grad sa korijenima iz 170 nacija koji
žive na relativno malom prostoru i
govore preko 140 različitih jezika,
a ipak se razumiju. Polovina naših
učenika u osnovnim školama govori
kod kuće najmanje još jedan jezik,
što predstavlja ogromnu snagu u
globalnom društvu. U zadnjih deset
godina u gradu je živjelo pola miliona osoba koji su mu dali pečat.
Danas u užem dijelu grada ima više
od 300.000 stanovnika, dok u regiji
Öresund živi preko 4 miliona ljudi.
Za nekoliko godina ovaj će se region povezati čvrstom vezom-mostom
preko Fehmarn-Bälta sa Hamburgom i Njemačkom. Ovdje postoji
potencijal baš zahvaljujući višenacionalnom načinu života, naglasila je
Stjernfeldt Jammeh.
U razgovoru za ”Sydsvenskan”
Stjernfeldt Jammeh je još više iznenadila neposrednošću.
- Budem veoma ljuta kada vidim
diskriminaciju i druge nepravde. Ne
možemo na to zažmiriti i praviti se
da ne vidimo dok se mnogi osjećaju
diskriminisani. Jedini način je da
sve naše građane tretiramo kao rav-
nopravne, da ih srcem primimo kao
jednake nama. Podvojenost među
narodom možemo najbolje izbjeći
ako živimo zajedno. Sada nažalost
nije tako, djeca i mladi koji žive u
područjima gdje njihovi roditelji nemaju kontakt sa radnim kolegama jer
nemaju posao. Djeca i roditelji imaju kontakt samo sa ljudima sličnim
sebi, ljudima koje društvo nije radno
angažiralo. To je bacanje ogromnih
resursa jer postoji masa obrazovanih
i kompetentnih osoba kojima nismo
dali nikakvu radnu šansu i to tako
više ne možemo raditi.
— Jezik je tipičan primjer?
- Upravo tako. Živimo u globalnom svijetu. Svakome je jasno da je
to ogromno bogatstvo i iskustvo za
sve nas, taj pristup prema više jezika. Važno je da postoji neki drugi jezik kao maternji u odnosu na
švedski, koji je veoma važan, ključ
za snagu i utjecaj. Maternji jezici
su posebno važni, oni bi trebali biti
prednost u zapošljavanju. Ogroman
broj djece i mladih živi s različitim
socijalnim kodovima, poznaju druge
kulture velikog broja zemalja i time
su oni naša perspektiva i budućnost,
ali mi to slabo iskorištavamo.
— Drugačije su tretirani građani na
osnovu izgleda i znanja švedskog?
- Nažalost to je tako. Možda to
nije tako u radu granične policije,
ali imamo još uvijek reagiranja po
osnovu izgleda osoba i njihovog poznavanja švedskog. Sama sam doživjela da me puste na neki skup
”jer izgledam povjerljivo”, ali
postoji veliki broj onih kojima su samo zbog izgleda
ili slabog švedskog vrata
uvijek zatvorena. Onda se
kod njih stvara frustracija
koja postaje jako opasna
za naše društvo. Imamo
puno omladine, koja raste u teškim socijalnim
8 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
uslovima i koja vidi da se posao dobija kontaktima i vezama, koje oni
nemaju. Oni stalno doživljavaju da
ih drugi procjenjuju prema izgledu,
pred njima je uvijek prepreka, pa se
moraju zapitati je li ovaj sistem i država za njih. Tako onda imamo pravi
demokratski problem jer znatan broj
osoba uopće nema pristup moći i
utjecaju u društvu.
— Je li to paradoks?
- Svakako. Malmö je grad s puno
stanovnika koji ne izgledaju tipično švedski. Čak i kad je to kazano
u dobroj namjeri, na kraju ti ljudi
budu označeni, te se onda zapitaju:
”Pripadam li ja zaista ovdje?”. Ja želim da se sve uradi tako da svi zaista
pripadaju ovdje, da osjete da im je
ovo kuća i domovina te da višekulturalnost zaista zaživi!
Nyheter från NBV
Ny studiecirkel material från NBV.
Oscarpriset kommer att delas ut årligen
För att en samhällsmedborgare
skall vara utrustad för ett aktivt deltagande i sin tids samhälls- och kulturdebatt, krävs bland annat kunskaper
och insikter om dessa områden för att
kritiskt kunna ta en del av och ifrågasätta vad som sägs och skrivs i dessa
sammanhang. I boken ”Bildning då
och nu” låter vi ett antal folkbildningsivrare beskriva folkbildningens intåg och segertåg i Sverige. Här
avhandlas de tankeströmmingar och
ideal som lade grunden för de första
folkbildningsinsatserna i vårt land.
Även bildmaterial och information
om dess främste förgrundsgestalt Oscar Olsson, och några tankar om hur
folkbildningen utvecklats det senaste
halvseklet ges var sitt avsnitt.
Boken är tänkt att kunna andvändas som studiemateriel till en studiecirkel med syfte att ge en lättillgänglig introduktion till folkbildningen
och belysa några av dess centrala föreställningar idag.
För att starta cirklar i din föreningoch få en bättre kännedom om
folkbildningens kärna kontakta ditt
lokala NBV kontor så berättar de
mer.
Alma Mešić
Studieförbundet NBV, Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet,
får i höst en ny logotyp och grafisk
profil.
– NBV:s tidigare logotyp, den
blå triangeln, togs fram som ett provisorium för 42 år sedan. I samband
med NBVs pågående utvecklingsarbete har det känts naturligt med
en uppfräschning av vår logotyp.
Den nya logotypen, som tar tillvara
den blå triangeln passar bra för ett
modernt studieförbund som NBV.
Den har ett mer samtida uttryck
och kommunicerar vårt namn på
ett tydligare vis. På så sätt blir den
Oscarpriset
Oscarspriset i svensk folkbildning är ett nyinstiftat pris av Oscar
Olsson museet i Malmö. Priset kommer att delas ut årligen till en
person eller förening som särskilt utmärkt sig för ett gott folkbildningsarbete eller för att på annat sätt ha verkat i god folkbildningsanda. Syftet med priset är att uppmärksamma goda förebilder i folkbildningssammanhang och öka medvetenheten om folkbildningens
insatser. Priset består av ett stipendium på 10 000 kr.
också enklare att använda för våra
medarbetare i vår kommunikation,
säger Peter Axelsson, förbundssekreterare på NBV.
Tillsammans med logotypen så
lanserar NBV också en ny grafisk
profil. I den återkommer användandet av trianglar i olika blå nyanser.
Manéret är tänkt att vara flexibelt
och kunna användas på olika sätt
beroende på målgrupp och sammanhang. NBV gör därtill en fotosatsning som ska dokumentera den
egna verksamheten. Dessa bilder
ska användas i kommunikationsarbetet.
NBV Press
www.bhsavez.org 9
N
akon 22 godine, od
1. do 15. oktobra,
konačno je obavljen
popis stanovništva
i domaćinstava u
Bosni i Hercegovini. Za devedest
dana trebali bismo znati preliminarne rezultate, a konačne u roku
od dvije godine. Zamašan je to
projekt i značajan posao, s jasnim
ciljem da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim
njenim teritorijalnim nivoima naseljima, općinama, gradovima,
kantonima i entitetima, njihova
demografska, etnička, obrazovna,
ekonomska, migraciona i druga obilježja, broj domaćinstava,
porodica i njihove karakteristike, kao i činjenice o stambenom
fondu. Zbog cjelokupne situacije
u BiH i njene nakaradne ustrojenosti, podaci sadašnjeg našeg popisa imaju višestruko značenje i
oni će u velikoj mjeri oblikovati
ne samo privredni nego i politički
sistem BiH. Jer, buduća brojčana
nacionalna struktura poslužit će
nacionalnim vođama u sljedećoj
raspodjeli ministarskih fotelja,
pravosudnih funkcija, direktorskih položaja i dobro plaćenih
poslova u javnim institucijama.
To je zapravo i glavni razlog zbog
čega su se oni u najvećoj mjeri i
fokusirali u cijelom popisnom
procesu, a ne nekakva briga za
razvojem BiH i njenom uključivanju u evropsku zajednicu uređenih državnih sistema. Da su na
to mislili, imali su već dvije decenije da pomaknu ovu zemlju s
mrtve tačke i učine je prosperitetnijom za život.
Kao i pri svakom našem prebrojavanju i ovoga puta bilo je
puno nepravilnosti, opstrukcija,
podvaljivanja, propusta i optužbi.
To je, uostalom, karakteristično
Piše: Dr. Izet Muratspahić
Posve drugačija
demografska slika od
one iz posljednjeg
popisa 1991. godine
za svaki posao u našoj domovini,
gdje se na svaki potez predstavnika jednog naroda gleda iz ugla
moguće podvale.
Ono što je već sada svakome
jasno jeste da će nakon zbira popisnih rezultata izaći na vidjelo
posve drugačija demografska slika od one iz posljednjeg popisa iz
1991. godine, kada je u BiH živjelo 4.377.033 stanovnika: 43,47 odsto Muslimana, 31,21 odsto Srba,
17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca.
Osim novih procentualnih odnosa među tri konstitutivna naroda,
bit će vidljive konsekvence agresije i poslijeratnog opstruiranja
povratka prognanika na njihova
ranija prebivališta. Etnička slika BiH više neće izgledati onako
šarena, “pirgava”, kako je slikovito predstavljao rahmetli Alija
Izetbegović, kakva je bila do rata,
kada je samo nekoliko općina bilo
10 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
“etnički čisto”. Nakon ovog popisa, biće vidljivo da je došlo do
pomjeranja stanovništva, odnosno do grupisanja Bošnjaka, Hrvata i Srba, što je u dobroj mjeri
i bio cilj agresije na našu zemlju
i “postdejtonskog” kontinuiranog
nasrtanja na njenu opstojnost kao
suverene države.
Dok se u većini normalnih država popis koristi za istraživanje
i planiranje razvoja, popis u našoj
zemlji bio je (i ostao) od početka
primarno političko pitanje. Postalo je to sasvim jasno već u periodu usvajanja Zakona o popisu,
kad su najviše pažnje izazvala tzv.
identitetska pitanja koja se tiču
etničke, odnosno nacionalne pripadnosti, vjeroispovijesti i jezika.
U skladu s takvim orijentacijama,
našem popisu nije se nikad prilazilo kao praktičnoj potrebi sakupljanja i sistematizacije podataka
o društveno-ekonomskoj situaciji
u BiH, koja bi poslužila vladama
svih nivoa za planiranje razvoja,
kako zemlje u cjelini, tako i svake
njene regije i lokalne zajednice.
Ni u jednom momentu naši političari nisu ubrzavali proces popisa kao temelja domaćim i stranim
kompanijama, naučnoj i akademskoj zajednici, da planiraju razvoj
i investicije, kako bi BiH krenula
bržim koracima naprijed i u dogledno vrijeme se priključila velikoj evropskoj zajednici.
Naprotiv, oni su rastezali s
rokovima i komplicirali naoko
jednostavne stvari, čekajući da
vrijeme učini svoje. Na koncu su
tempirali popis u predizbornu
godinu, kako bi mogli po potrebi
manipulirati s njegovim rezultatima i produžiti vlastitu političku
dominaciju. Stoga ne čudi da su
se oko ovog procesa uključili svi
segmenti društva, od političara,
vjerskih službenika, pa do svjetskih huškača i mutivoda svih vrsta. I svi u tome imaju neki svoj
interes.
Bilo kako bilo, popis je u startu modeliran da potvrdi dominaciju etničkog u BiH i legitimira
trenutni sistem podjele vlasti.
U očekivanju rezultata najviše
su nestrpljivi politički predstavnici tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, s obzirom da
strahuju od mogućih nepovoljnih
promjena. Srbi su prilično sigurni da će se svi “njihovi” izjasniti
kao Srbi. Imaju i značajan broj
tzv. krajiških Srba iz Hrvatske,
ali su nesigurni da li će se svi koji
su preselili u Srbiju odazvati obavezi. Hrvati su svjesni da je veliki
broj njihovih odselio u Hrvatsku
i da tamo žive, ali se nadaju da
ih to neće spriječiti da se popišu
i u BiH. Možda je najbolje ovu situaciju opisao hrvatski premijer
Zoran Milanović za vrijeme svoje
posjete 4. 10. Sarajevu, kada je u
jeku popisa konstatirao: “Nemam
ja što pozivati Hrvate da se popišu, znaju oni to i bez mene”.
Dakle, i kod jednih i drugih
se podrazumijeva da je normalno
da se nacionalno izjasne. Ostaje
samo treći konstitutivni narod –
Bošnjaci. U njih su sve oči uprte.
Koliko ih ima? Šta ako pređu famoznih 50 procenata?
Stoga, objektivno gledajući,
ovaj popis najviše zamki krije
upravo za Bošnjake, bilo da se
radi o Zakonu o popisu, vremenu
održavanja ili konstrukciji samih
pitanja. Njima je namijenjena
smutnja oko nacionalne pripadnosti, kao i konstantna aktivnost
raznih “stručnjaka” i mutivoda,
kako iz drugih naroda, tako i iz
samog bošnjačkog tabora, gdje
se daju tri mogućnosti: Bošnjak,
Bosanac i musliman, s nadom da
će se dobar broj uhvatiti na udicu
i različito popisati. Ako bi se to
dogodilo, onda bi najbrojniji narod, zvanično jedinog imena, Bošnjaci, matirao sam sebe i doveo se
na marginu budućeg utjecaja tri
manjine. Da stvar bude još ko-
mičnija, ima i onih koji preporučuju da se upišu kao “Ostali” je
će na taj način, prema njihovom
“mudrovanju”, pokazati da su
protiv dominacije etničkog, te da
predstavljaju opozicionu poruku
vlasti da su ignorirani. Taj scenario je javno obznanio Milorad
Dodik prije pola godine, računajući na bošnjačku razjedinjenost
i smutnje. Šta bi se dogodilo da
Srbi budu najbrojniji narod u
BiH, nije teško pretpostaviti jer
bi to bio kraj BiH i novo krojenje
granica na Balkanu.
Imaju još dva pitanja koja su
prioritirana u ovom popisu, a to
su vjeroispovijest i jezik. Vjerska
opredijeljenost, po mom mišljenju, neće donijeti neke spektakularne promjene, ali je zato pitanje
jezika krucijalna stvar za sve one
koji BiH doživljavaju kao svoju
državu. I tu je bila vrlo naglašena
popisna retorika i agitacije. Mada
je jasno da se u BiH zvanično ko-
risti jezik koji svako ima pravo
imenovati na svoj način, kao bosanski, hrvatski ili srpski, ipak
se po svaku cijenu želi dovesti u
pitanje priznatog bosanskog jezika i promijeniti njegov historijski priznat naziv u novosklepani i
nepostojeći “bošnjački jezik”. To
je svjesna igra još jednog rušenja
postojanja BiH i njenog jezika
kao temelja identiteta.
Osobno sam ubijeđen da će se
najveći dio populacije, bar one
bošnjačke, izjasniti da koristi
“bosanski jezik”, što će u budućnosti spriječiti sadašnja uporna
negiranja tog jezika.
Na koncu, uz sve zakulisne
igre i moguće nepravilnosti, popis je ipak pozitivan korak na
putu evropskih integracija i korišćenja sredstava iz IPA fondova,
a prikupljeni podaci biće međunarodno priznati i uporedivi sa
podacima drugih zemalja. Zasad
je i to značajan pomak.
www.bhsavez.org 11
Bosanske dopunske škole - Borås i Svenljunga
Bez obzira na uzrast, djeca bila i ostala najveća ljubav
Počela je nova školska godina i
učenici su u školskim klupama u bosanskim dopunskim školama. Lijepo
je vidjeti mnogo dječaka i djevojčica
koji žele ići u školu.
U školama u Boråsu i Svenljungi
nastavu pohađa ukupno 35 učenika i
sve to zahvaljujući neumornom nastavniku i doajenu bosanskih škola,
gospodinu Safetu Omeroviću. Ne
znam da li negdje postoji još jedan
takav čovjek koji u svojim već poodmaklim godinama gaji toliko entuzijazma i ljubavi u prosvjetnom radu.
Safeta svi poznaju i prepoznaju jer
cijelih 18 godina radi kao nastavnik
u našim dopunskim školama u Švedskoj. U početku bilo je i drugih na-
stavnika, ali par poslednjih godina
Safet je ostao sam. Ipak, ne pridikuje
i ne žali se. Pitala sam našeg Safeta
otkud crpi toliku volju i želju za radom sa djecom.
- Ja jednostavno volim djecu – odgovara - i bez obzira na uzrast, djeca
su mi bila i ostala najveća ljubav u životu. Osim predavanja na bosanskom
jeziku, tokom godina nastave primijetio sam da našoj djeci nedostaje domovina. Zato pokušavam kroz predavanja djeci donijeti i dio Bosne i
Hercegovine, a kao rezultat dobijem
zauzvrat ljubav i poštovanje.
Ponosni roditelji Hamida, Fadila i Hazima kazaše mi: ”Safet je tu i
biće uvijek tu, jer naša djeca mnogo
12 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
vole i respektuju svog učitelja”.
Našem Safetu želimo puno zdravlja i dug zivot. Safet je nagrađivan
više puta za svoj rad, kako od udruženja tako i od roditelja. On je to svakako i opravdao, a zaslužuje i mnogo
više.
Dok je Safeta, biće i dopunskih
škola u Svenljungi i Boråsu.
Emina Begović
Bh-švedski savez žena
Novi projekt BHŠSŽ-a koji mnogo obećava • Vezenje –
tradicija bosanskog i švedskog društva
Proljetne i jesenje kulturne manifestacije Bosanskohercegovačkošvedskog saveza žena tradicija su koja
je veoma popularna kod članstva. Na
ovim manifestacijama Odbor za kulturu BHŠSŽ-a prikuplja informacije
od aktiva žena u Švedskoj i drugim
državama, a onda pristupa osmišljavanju ideja koje se, u skladu sa mogućnostima, realizuju na manifestacijama. Učešćem na Međunarodnom
festivalu kulture u Kranju (Slovenija) ponovo je postala aktuelna ideja
prezentacije tradicije izrade rukotvorina, a posebno tehnike zidnjaka.
Velike mogućnosti u saradnji
sa švedskim udruženjima
Zidnjaci podsjećaju na porodičnu toplinu koje se rado sjećaju starije generacije. Kako zidnjaci osim
slikovnog izražavanja i tekstualne
poruke imaju i konotaciju na nekadašnji život, Glavni odbor saveza
odlučio je ovom projektu dati radni
naziv ”Kaži to sa vezom”. Nostalgični dekor zidnjaka kojeg su mnogi
od nas zapamtili kao ”krpu koju je
nana imala na zidu iznad šporeta“ ili
„krpu kod četki u hodniku“, dio je i
Är du intresserad av att delta i ett
projekt där vi träffas och broderar?
”Säg det med broderi” heter ett
projekt som vill föra oss samman
oavsett varifrån vi kommer, om vi
är unga eller gamla, män eller kvinnor. Alla är välkomna!
Vi utgår från de äldre väggbonaderna med sina ordspråk, moraliska deviser, kloka ord, drömmar och
förhoppningar. Hur ser våra framtidsdrömmar ut idag? Vilka kloka
ord följer vi nu och hur omvandlar
vi dem i broderi?
švedske tradicije. I danas u brojnim
kućama možete naći radove sa porukama koji izražavaju razmišljanja ili
stavove domaćina.
O tome koliko Šveđani poklanjaju
pažnje ovoj tradiciji govori podatak
o postojanju dvije akademije za vez.
Projekat ”Kaži to sa vezom“ osmišljen je u saradnji sa regijom Halland
i u fazi je realizacije, a uključeni su
“Broderiakademi” na saveznom nivou
i “Täcklebo Broderiakademi” na regionalnom nivou. Vrijedno udruženje
“Aktivitet centar BiH” u Halmstadu
u centru je zbivanja i veliki dio zajedničkih aktivnosti već je obavljen.
S obzirom da će grad Halmstad
biti domaćin manifestacije, u rad je
uključeno i regionalno Odjeljenje za
kulturu, te NBV na regionalnom i saveznom nivou. U toku su pregovori
za dolazak predavača iz BiH na temu
vezenja kao sastavnog dijela bh. tradicije, te dolazak izlagača rukotvorina iz BiH. Sva udruženja, članovi
BHŠSŽ-a, dobila su informacije na
koji način se mogu uključiti u projekt i veći dio članica već je formirao
kružoke u suradnji sa lokalnim NBV
kancelarijama.
Projektet är initierat av den bosniskhercegovinska kvinnoföreningen i Sverige på nationell nivå och
projektledare är Almedina Sacic.
Narednih dana aktivi žena biće
kontaktirani od švedskih aktiva koji
djeluju u okviru “Broderi akademije” s ciljem da se osmisli još zajedničkih aktivnosti. U okviru realizacije projekta biće zanimljivo pratiti
poruke na vezu žena iz BiH koje borave u Švedskoj. Također, moći ćemo
vidjeti i radove Šveđanki kojima je
ovo rodna gruda i gošći koje dolaze iz
naše domovine.
Nisu zaboravljeni ni muški članovi Saveza, pa će i oni uzeti učešće na
završnoj manifestaciji koja je planirana za april 2014. godine u okviru
kulturnih dana Halmstad komune.
Ovaj poziv važi i za sve druge koji
žele učestvovati i dati svoj doprinos
manifestaciji: Ispišite svoje poruke u
tehnici koja vam odgovara – u drvetu, na slikarskom platnu, olovkom i
slično.
Almedina Sačić
På nationell nivå inleds ett samarbete med Täcklebo Broderiakademi. Projektet kommer att slutföras
i Halmstad under april 2014 och
stöttas med medel från Region Halland. Avslutningen planeras innehålla utställningar, workshops och
föredrag med bl a föreläsare från
Bosnien och då hoppas vi att delaktiga från hela landet kommer hit.
Här i Halmstad samarbetar
Kultur i Halland – Slöjd med den
lokala broderigruppen kopplad till
Täcklebo Broderiakademi och den
bosniskhercegovinska föreningen,
Aktivitetscenter Bosnien Hercegovina i Halmstad. Är du intresserad
kontakta Marita Jönsson, 035-17 98
81 eller, [email protected]
www.bhsavez.org 13
Likovi aktivista Emira Suljić
Ko se jednom napije vode Drine nikad je ne zaboravlja
Kad je neko iz Divičana kod
Zvornika, prva asocijacija je na Seada Hambiralovića, koji pisaše u
Bosanskoj pošti „Divota je biti na
Diviču“ u serijalu „Ima (li) sa Drine
vedrine“. Ima, ako je suditi po Divičanki Emiri Suljić (53), članici brojnih kulturnih sekcija, unazad dvije
godine predsjednici Odbora kulture
u „Bosanskoj krajini“ iz Malmöa.
— Rođena sam na najljepšem
poluostrvu na svijetu koje se zove
Divič, a koji je dio Zvornika, - prvo
mi kao iz topa besjediti poče Emira
Suljić.
— Poslije škole radila sam kao
sekretarica u sudu u Zvorniku do
1992. godine. Moj otac je Ibro Mahmutović, majka Hajrija. Imam žive
sestru i dva brata i polusestru. Otac
je imao 90 godina kad sam se rodila, nisam ga zapamtila jer je umro
kad sam imala godinu. Završila sam
elektrotehničku školu, doduše nakon udaje.
• Napustili ste Divičane zbog rata?
— Da, u Švedsku sam došla 1992.
godine sa dva sina, muž Mustafa je
stigao poslije. Imamo sinove Emira
(32) i Edina (31), završili su faklultete, rade i oženjeni su, i najmlađeg
Edmira (17), rođen je u Örebru, gdje
smo prvo živjeli, te unuka Lea (3), a
čekamo još dvoje unučadi.
• Šta si radila u Švedskoj?
— U Fabrici sportskih hladnjaka, ali sam povrijedila prste i
sad sam u penziji. Kad smo živjeli
u Örebru, bila sam aktivna u bh.
udruženju ”Miris”, gdje je moj muž
bio predsjednik. Pomagala sam i
zavičajni klub Zvorničana koji je također vodio moj muž. Naši kontakti
sa bh. izbjeglicama počeli su još u
kampu gdje nam je dolazilo osoblje
bh. ambasade.
• Bosanska krajina?
— Od januara 2000. sam aktivna u udruženju Bosanska Krajina.
Počela sam u Aktivu žena, prije sedam godina smo oformili Hor žena
u kojem sam od početka. Sada sam
u glavnom odboru i predsjednica
Odbora kulture i još uvijek u Aktivu žena. Hor mi znači puno, prvenstveno zbog druženja sa ženama. Sa
udruženjem sam putovala po Švedskoj i u druge zemlje, posebno našu
BiH, a svako putovanje je poseban
doživljaj.
• Kako je biti na čelu kulture bh.
udruženja?
— Ponosna sam jer je ”Bosanska
krajina” bila pobjednik prošle godine na Saveznoj smotri bh. udruženja u Švedskoj. Inače smo uvijek u
vrhu sa našim radom i kvalitetom.
Ove smo godine bili veoma uspješan
organizator 18. Savezne smotre kulture i školstva. Vjerujem da će se to
14 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
pamtiti po izvanrednoj organizaciji,
masovnosti i uspješnosti, na što sam
ponosna.
• Angažovani ste u udruženju porodično?
— Moj muž Mustafa je blagajnik
i član glavnog odbora, te aktivan u
svim zbivanjima koje imamo kao
udruženje. Kao članovi glavnog odbora trudimo se da održimo udruženje radi naših ljudi koji su našli ono
malo parče naše BiH baš u prostorijama udruženja. Pošto je to čista ljubav i amaterizam, ne vidimo prepreke za naše angažovanje kao bračnog
para u glavnom odboru. Ovdje smo
radi udruženja.
• Tvoja poruka mladima?
— Da ne zaborave ko su, šta su
i odakle su, a odraslima da svoju
djecu podstiču na ljubav prema
jedinoj nam domovini BiH. Mladi
svojim obrazovanjem su najbolji
ambasadori naše zemlje. Svake godine odlazimo u moj Divič, posjetimo i Zvornik u kome je veoma
malo povatnika. Kupili smo stan u
Sarajevu i to je naše novo mjesto za
buduće odlaske u Bosnu. Živim u
Švedskoj od 1992. godine, ali sam
uvijek samo Bosanka i tu mi je
duša. Smatram da sam uspjela u životu i kada to kažem ne mislim na
materijalni uspjeh nego na najveće
bogatstvo koje majka može imati,
to su tri sina s kojima se ponosim,
kao i snahe, unuče i muž Mustafa.
Također, imam i dosta prijatelja
koje sam upoznala kroz aktivnosti
u udruženju, što je dokaz još jedne prednosti naših bh. udruženja u
Švedskoj.
Tako divani Divičanka Emira
Suljić, vedra i uvijek nasmijana, s
puno optimizma, omiljena među rajom, bez dlake na jeziku, a kad zaigra u kolu, ne prestaje lako. Baš joj
je mjesto u bh. kulturi, koju čuva i
njeguje ne samo organizirajući druge već i vlastitim primjerom.
Fikret Tufek
Kulturnatten Norrköping
Manifestacija za predstavljanje bosanske kulture i tradicije
Noć Kulture Norrköping jedna je
od najvećih manifestacija u ovom
gradu na kojoj učestvuje i Udruženje
Bosna i Hercegovina Norrköping još
od 1992. godine. Subota 28. septembar bio je dan u kojem se po dvadesetosmi put dešavao najveći kulturni
događaj u Norrköpingu.
Udruženje BiH svake godine
uspješno prezentuje kulturu Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Norrköpingu. Posljednje dvije godine tu
izrazito važnu ulogu preuzeo je Aktiv
žena „Safir” koji djeluje pri Udruženju BiH Norrköping.
Predsjednica aktiva žena Enisa
Huseinović reče nam da već drugu
godinu popularne Safirice svoju prezentaciju na manifestaciji Kulturnatten imaju u prostoru Gradske biblioteke.
„I ovaj put predstavile smo naša
kulinarska umijeća u pripremi bosanskih jela, kako kolača slatkih, tako
i pita slasnih. Naši gosti uglavnom
su Šveđani, ali i drugi kojima su jela
interesantna i koji cijene i uživaju u
našim bosanskim specijalitetima“,
istakla je Enisa Huseinović.
Na štandu Aktiva žena „Safir”
našlo se i tridesetak knjiga prodavanih po simboličnim cijenama. Između ostalog knjiga ”Ja sam Zlatan”,
autora Davida Lagercrantza, na bosanskom jeziku, a po priči Zlatana
Ibrahimovića. Većinu ostalih izloženih knjiga napisali su bosanski pisci,
a djela su prevedena na švedski jezik.
Jedna od takvih knjiga je i ”Noveller
från Bosnien och Hercegovina” po
izboru Izeta Muratspahića gdje su
predstavljene novele Alije Isakovića, Miljenka Jergovića, Petra Kočića,
Isaka Samokovlije, Dževada Karahasana i drugih pisaca.
Aktiv žena ”Safir”, uz pozitivnu
energiju svojih članica, ponovo je
uspio pokazati jedan dio bosanske
kulture i tradicije. Njihova misija se
nastavlja a Kulturnatten 2014. čeka na
nove ideje vrijednih Safirica.
S.H.
Manifestacija Kulturnatten svoj
početak bilježi još davne 1985. godine u Norrköpingu i po pravilu
se održava svake zadnje subote u
septembru. Tradicija je da jedan
od lokalnih umjetnika dizajnira
plakat manifestacije, a prvu priliku 1986. godine imao je umjetnik
Stefan Teleman.
Ove godine stotine aktivista i
entuzijasta, malih i velikih udruženja, dalo je svoj doprinos kako
bi kulturna noć, dvadesetosma
po redu, bila nešto izvan uobičajenog. U programu manifestacije
mogli ste pratiti nekoliko umjetničkih radionica, likovne izložbe,
poeziju, koncerte, ples na javnim
mjestima, Burlesque Show, modne revije, umjetnost grafita, P-art
Norrköping Guggenheim i još
mnogo toga. Centralno mjesto
kulturne noći bio je prostor Konstmuseuma u Norrköpingu koji
slavi stogodišnjicu postojanja.
www.bhsavez.org 15
Seminar u organizaciji BHRF-a
Uvod u buduće aktivnosti Saveza po pitanju kulture
”Kultura i očuvanje kulturne baštine” naziv je seminara održanog
u Norrköpingu 15. i 16. juna 2013.
godine u organizaciji BHRF-a i
NBV-a. Osim članova Glavnog odbora Saveza bh. udruženja u Švedskoj,
na seminaru su bili prisutni i predstavnici udruženja članova BHRF-a
zaduženi za obavljanje kulturnih aktivnosti. Svoje predavanje imala je i
Gunilla Zimmerman iz NBV-a koja
je govorila o svojoj knjizi i značaju
održavanja kulturnih manifestacija.
Održani seminar uvod je u buduće aktivnosti Saveza po pitanju kulture, s posebnim osvrtom na organizovanje saveznih smotri kulture.
Također, seminar je bio prilika da
se procijeni interesovanje udruženja
za edukacijom u oblasti kulture.
Azra Jelačić, predsjednik Saveza,
učesnicima je predstavila izvještaj
sa ovogodišnje 18. Savezne smotre
i predstavila mišljenje radne grupe
koja se bavila pitanjima: Treba li
nam smotra? Kakvu smotru želimo?
Budućnost smotre? Kontinuitet održavanja smotre...
Također, Muhamed Softić, predsjednik stručnog žirija Smotre, pojedinačno je ocijenio učešće svih
udruženja i predložio dalje korake.
Općenito je mišljenje da savezne
smotre trebaju biti održavane svake godine i u narednom periodu, s
obzirom da je to sada već tradicija
koju treba nastaviti u cilju očuva-
nja kulture i običaja naroda Bosne
i Hercegovine. Posebno je naglašena
angažovanost na informisanju o važnosti smotre, a akcenat je stavljen na
ljude koji vode udruženja i koji bi
trebali biti glavni protagonisti ove
manifestacije.
Organizacija Savezne smotre
Na seminaru se razgovaralo o
budućnosti Smotre u smislu organizacije, a zaključak je da bi Saveznu
smotru trebalo zajedno da realizuju
BHRF, Savez žena (BŠSŽ) i Savez
omladine (BHUF). Odbori za kulturu ovih organizacija trebaju napraviti plan kulturnih aktivnosti koji će
se realizovati tokom godine, s tim da
se u planu jasno naznači koje aktivnosti će biti organizovane zajednički
a koje u pojedinačnom aranžmanu.
Ovakav način saradnje povećao
bi kvalitet kulturnih manifestacija i
učvrstio saradnju među savezima.
Sadržaj i kvalitet Smotre
S obzirom na zaista brojne aktivnosti u okviru Smotre, prijedlog
je da ovaj događaj traje dva dana.
Također, potrebno je Smotru poboljšati u dramskom i muzičkom
smislu, gdje se treba voditi računa o
sadržajima koji će publici biti predstavljeni samo na bosanskom jeziku,
uz autentičnu bosansku muziku,
pjesmu i igru.
16 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
Učesnici seminara složili su se
sa mišljenjem da Odbor za kulturu
Saveza treba pregledati postojeće
propozicije takmičenja i napraviti
eventualne izmjene, te insistirati na
dosljednom poštovanju i primjeni
pravila Smotre.
Da bi se došlo do boljeg kvaliteta Smotre, udruženja moraju riješiti
pitanja kadrova u svojim sredinama
i učestvovati u predlaganju kulturnih aktivnosti. Posebno je važno
da udruženja uzmu učešće u semi-
narima gdje će se moći razmijeniti
mišljenja i dogovarati buduće aktivnosti
tre. Prijedlog je da se Smotra održava trećeg vikenda u maju mjesecu u
centralnoj Švedskoj.
Motivacija
Finansiranje
Jedan od problema u učešću na
saveznim smotrama motivacijske
je prirode. Aktivisti udruženja su
na seminaru iznijeli mišljenje da
je potrebno izbjegavati novčano nagrađivanje i da dovoljna motivacija
treba biti samo učešće na smotri i
čast predstavljanja kulturne baštine svoje domovine. Kao nagrade za
osvojena prva tri mjesta u svim kategorijama takmičenja učesnicima će
biti dodjeljivane prigodne diplome.
U radu seminara razmatrane su
i finansijske pretpostavke organizacije saveznih smotri. Sponzorisanje
Smotre od zainteresovanih firmi
samo je jedna od opcija, dok bi se
posebno obratila pažnja na traženje
sredstava od komuna u kojima se
održava manifestacija.
Vrijeme održavanja Smotre
Datume održavanja regionalnih
smotri trebalo bi u narednom periodu usaglasiti i napraviti detaljan
plan, dok bi mjesec maj bio aktuelan za organizovanje Savezne smo-
Također, novčana sredstva mogla bi se obezbijediti u projektima
sa švedskim institucijama ili potražnjom sredstava iz fondova koji su
zainteresovani za podršku kulturnih
aktivnosti.
Osim navedenog, i učesnici smotre mogli bi pomoći u finansiranju
– prijedlog je plaćanje ulaznica za
Smotru.
S.P.
www.bhsavez.org 17
Osma sezona u Dolini Piramida
Osmanagić: “Kada ne bi bilo suprostavljanja ovoj ideji u BiH, bilo bi mi mnogo lakše!”
Ovogodišnji arheološki radovi u
visočkoj Dolini Piramida ocijenjeni
su kao najuspješniji otkako postoji
Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“. Više od 400
volontera iz 40 zemalja svjedočili su
otkrivanju historije i naučnoj potvrdi
koja kaže da su piramide u Visokom
nastale prije 29.200 godina.
Zapanjujući podatak o starosti
piramida u Visokom zbunjuje i najbolje svjetske stručnjake i upravo
tu dolazimo do problema s kojim
se suočava bosanski arheolog Semir
Osmanagić. “Mnogi osporavaju istraživanja i posljednje podatke o bosanskim piramidama”, kaže Osmanagić
i nastavlja:
“Ove godine nismo dobili pomoć
ili donaciju s općinskog nivoa, Federacije BiH ili države. Kantonalna
vlada pomogla je u uređenju turističke strukture, najviše kod prilaza
podzemnom labirintu tunela. Morali
smo se osloniti isključivo na vlastite
izvore finansiranja i to kroz posjete
turista, prodaju donacijskih karata,
knjiga i DVD filmova o piramidama.”
Osmanagić naglašava da upravo
zbog silnih osporavanja, ali i zbog ne
tako jednostavne ekonomske situacije u BiH, projekt postaje sve složeniji
i zahtijeva veću pomoć od svih.
Popularni Sam smatra da bi mu
mnogo lakše bilo kada ne bi bilo suprostavljanja ovoj ideji u BiH. Više
ljudi bi se volonterski uključilo u
sami projekt, pa ni novac za istraživanja ne bi više predstavljao problem.
Semir Osmanagić posjetio je
brojne lokacije u svijetu na kojima
se već nalaze piramidalni kompleksi.
U ljeto 2005. godine svijetu je otkrio
postojanje pet kolosalnih kamenih
taj entuzijazam nailazi na prepreke
u BiH. Semir nam je odgovorio i na
pitanje o eventualnoj velikoj i brzoj
akciji iskopavanja piramida, kako bi
cijeli svijet za kratko vrijeme mogao
da se uvjeri da se zaista radi o jednom
važnom arheološkom nalazištu.
„Masovno iskopavanje zavisi od
dozvola privatnih vlasnika Piramide
Mjeseca (50%) ili Piramide Sunca
(30%). Ostalo je u državnim rukama. Na Suncu je kompletno državno
zemljiste proglašeno “zaštićenom
zonom” zbog ostataka male srednjevjekovne utvrde na samom vrhu piramide. Kada bismo mogli dobiti stotinjak rudara da nam čiste i podgrađuju prahistorijske tunele, to bi bio
pun pogodak. Ali, sve to košta puno
građevina u obliku piramida u okolini Visokog.
Oduševljenje i odobravanje projekta postala je svakodnevnica tokom
posljednjih godina diljem svijeta, ali
novaca“, govori Osmanagić.
Popularni Sam ipak ne odustaje u
svojim namjerama i već sada priprema narednu sezonu u Dolini Piramida u Visokom.
E. Zeba
18 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
Predstavljamo: “Folksam” - Kompanija u vlasništvu građana
Dautović: “U školama postoje osiguranja koja ne mogu pokriti troškove liječenja”.
Kompanija ”Folksam” je priča nastala prije više od stotinu godina. Riječ je o poznatom brendu
uosiguravajućim poslovima u svim
sferama ljudskog života: osiguranju
nekretnina, penzionom, saobraćajnom i životnom osiguranju. Današnji ”Folksam”u vlasništvu je osiguranika, kaže na početku razgovora
naš sagovornik i jedan od savjetnika
za osiguranje u kompaniji, Husejin
Dautović.
”To je jedna od osnovnih vrijednosti na današnjem tržištu, naše mušterije određuju i usmjeravaju budućnost kompanije. Upravo tako dobijamo na povjerenju i stabilnosti”, kaže
popularni Husko, te dodaje da sve
više ljudi u posljednje vrijeme shvata
koliko je bitnoimati osiguranje.
”Prije četiri godine počeo sam
raditi za ’Folksam’ i nisam mogao
ni zamisliti obimnost i zahtjevnost
posla. Moj rad zasniva se na savjetovanju potencijalnih kupaca i predlaganju odgovarajućih oblika osigura-
nja”, naglašava Dautović i kaže da je
njegova uloga procijeniti ekonomske
mogućnosti i izvršiti prognozu.
”Veoma je važno da kupci ne remete svoj životni stil i izaberu opciju koja im najviše odgovara. Moram
biti iskren i kazati da je to jedna vrsta provjere porodičnog stanja, prihoda i rashoda, sveukupne finansijske situacije. Ipak, jedino tako mogu
na pravi način pomoći kupcima”,
smatra Husejin Dautović i odgovara
na pitanje koje se odnosi na interesovanje naših ljudi za ”Folksam”.
”Kada razgovaram sa našim zemljacima osjećam njihovu bojaznost
i nesigurnost. Čudna je ta neka odbojnost i nedostatak volje. Nažalost, mnogi dolaze potpisati ugovor
sa nama kada se već desilo nešto
nepredviđeno. Za naše ljudevrlo
interesantno je penziono i životno
osiguranje, ali ne treba zaboraviti ni
osiguranje imovine i nekretnina, te
putničko osiguranje”, ističe Dautović i nastavlja svoju priču.
”Imamo dogovornost prema svojoj djeci i starijima, prema svojoj
porodici. Mnogi roditelji ne znaju
da u školama i obdaništima postoje samo osnovna osiguranja koja u
slučaju nesretnog događaja ne mogu
pokriti troškove liječenja. Zato ukoliko ste u mogućnosti svakako trebate izdvojiti određenu sumu za bolju
sigurnost vašeg djeteta”, govori Husejin Dautović i posebno potencira
na penziono i kapitalno osiguranje
gdje ljudi mogu početi sa štednjom
već danas i tako obezbijediti sebi sigurniju budućnost.
”Ja sam tu za sve zainteresovane
koji žele osigurati sebe i svoju porodicu. Mogu vam pomoći da pronađete najbolju opciju za sebe i svoju
porodicu, opciju koja će vam donijeti bolju i sretniju budućnost”, kaže
Husejin Dautović na kraju razgovora i stavlja na raspolaganje svoje
kontakt podatke: husejin.dautovic@
folksam.se, 011-289716.
E.Zeba
www.bhsavez.org 19
Tuzlanski Centar za kardiovaskularne bolesti
Danas je Centar za srce BH i edukativni centar
u kome se obrazuju ljekari i budući stručnjaci iz
kardiohirurgije i kardioanestezije
Saradnja, a poslije i prijateljstvo
između poznatog tuzlanskog ljekara prof.dr. Emira Kabila i prof. dr.
Jakoba Berkslanda iz Buffala počela je u vrijeme agresije na Bosnu i
Hercegovinu. U ratnom vihoru kada
20 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
na Gradini nije bilo mjesta za ranjene, zdravstveni radnici su u gotovo
nemogućim uslovima liječili bolesnike. Tako je bilo i na Klinici za
kardiovaskularne bolesti. Tuzlanski
ljekari i medicinski tehničari danas
organizovano odlaze na edukaciju u
Ameriku i tako Tuzla postaje mjesto
gdje se pruža vrlo kvalitetna medicinska uluga bolesnicima koji imaju
problema sa srcem i popratnim bolestima. U historiji zdravstva Bosne
i Hercegovine zabilježeno je da je
1998. godine urađena prva operacija na otvorenom srcu u Tuzli.
Sve uspješnija saradnja rezultirala je idejom da se otvori prva
privatna bolnica za kardiovaskularne bolesti u Bosni i Hercegovini. Potpisivanje kreditnog ugovora
2008. godine, vrijednog šest miliona
dolara između između članice grupacije Svjetske banke - Internacionalne finansijske korporacije (IFC)
i tuzlanskog Centra za srce označilo
je početak realizacije, za bh uslove,
vrlo smjele ideje.
Za godinu dana zaokružena je finansijska konstrukcija, obezbjeđena
lokacija, urađen projekat, pribavljena
sva odobrenja, i u avgustu 2006. godine počela je gradnja objekta. Kada su u
Slavinovićima počeli bagerima da pripremaju teren za temelje mnogi radoznali prolaznici su zastajali i posmatrali radove. Dvije godine kasnije prelijepa
bijela građevina dominirala je gornjim
dijelom ovog tuzlanskog naselja. Završen je najsavremeniji Centar za srce u
ovom dijelu Evrope.
Prvi ulazak u Centar za mnoge je
bio iznenađenje. Od samog ulaza u
prostrani hol Centra, kojeg Tuzlaci već
odavno nazivaju „Kabilovom bolnicom“, jasno je da se uložilo puno truda.
Posjetilac nema nelagodan osjećaj kakav se često ima kada se ulazi u bolnicu.
Umjesto mirisa sredstava za dezinfekciju i sterilne bjeline, svakog posjetioca
dočeka lagana muzika i vrlo prijatno
uređena unutrašnjost Centra.
Na svakom spratu je druga boja, od
zidova, opreme, do odjeće uposlenika.
Centar ima savremene operacione sale,
laboratorije, specijalističke ambulante,
najsavremenije aparate za dijagnostiku, bolesničke sobe sa kupatilima i
TV- prijemnicima. Centar posjeduje i
saune, fitnes centar, heliodrom, hotelski
dio, obdanište za djecu uposlenika i još
mnogo toga.
Danas je Centar za srce BH i edukativni centar u kome se obrazuju ljekari i budući stručnjaci iz kardiohirurgije i kardioanestezije. Tu borave mnogi
studenti iz evropskih zemalja koji stiču
nova saznanja iz ovih zdravstvenih
oblasti, ali i pronose dobar glas o našoj
zemlji što nije zanemarljivo.
Tim broji 158 uposlenika, od čega
je 112 medicinsko osoblje. Do sada su
uradili veliki broj vaskularnih složenih operacija a više od 20% bilo je
hitnog karaktera. Prednost Centra je
to što je otvoren24 sata na dan tokom
cijele godine i što ne postoje liste čekanja kao u sličnim ustanovama u zemlji
ali i inostranstvu.
Šta tačno rade i kako je raditi u jednom ovakvom Centru pitali smo Mr sci
dr Muniba Softić, kardiohirurga:
— Centar za srce BH pokriva kompletnu kardiovaskularnu patologiju.
Krenut ću od kardiologije. Kompetna
kardiološka obrada pacijenata, interventna kardiologija (koronarna angiografija i PTCA stent procedure), danas
atraktvni program liječenja akutnog
infarcta miokarda, ugradnja pacemakera. Naša savremena laboratorija
vrši kompletnu laboratorijsku obradu.
Što se hirurškog dijela tiče radimo sve
vrste operacija na otvorenom srcu (by
pass, zamjena valvula, neke urođene
mane - ASD, VSD, ducrus aretriosus),
operacije na aorti u cirkulatornom arestu, minimalno invazivni tretman koro-
narnih pacijenata te hibrid procedure.
Također, radimo i sve vrste operativnih
zahvata na perifernim krvnim sudovima. Pacijenti dolaze iz svih dijelova
Bosne i Hercegovine, a imamo pacijenata i iz drugih zemalja kao što je
Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Turska.
Što se tiče uslova mogu reći da je lijepo
raditi na mjestu gdje su odlični uslovi
za rad za osoblje, dok se pacijentima
pruža usluga kao u klinikama u razvijenom svijetu, kazala je dr.Softić.
S ozirom da je u pitanju privatna
klinika, treba reći da troškove operacija na otvorenom srcu snose zdravstveni fondovi. U zavisnosti odakle
dolazi pacijent troškove plaća Fond
FBiH, Republike Srpske odnosno
Brčko Distrikta. Inerventnu kardiologiju pokrivaju nadležni fondovi
a vaskularne operacije kantonalni
zdravstveni fondovi. Centar ima potpisane ugovore sa Unsko-Sanskim,
Zeničko Dobojskim i Srednjebosanskim Kantonom. Kada se govori
o neinvazivnoj kardiologiji, zavisno
od ugovora sa nadležnim kantonom,
pacijenti participiraju u određenom
procentu. Svi pacijenti iz drugih država plaćaju operativni zahvat.
Prošle godine desila se jedna
zanimljiva situacija kada su trojica
Mustafá: Mustafa Barčić, Mustafa
Raščić i Mustafa Hubijar, svi iz Sarajeva, pet godina nakon operacije
na srcu, zajedno posjetili Centar
kako bi se zahvalili ljekarima i osoblju na ukazanoj pomoći.
Tuzlaci znaju reći, ne trebalo
nikome, ali su ipak svjesni činjenice da stresan način života doprinosi
povećanju broja kardiovaskularnih
bolesti. Danas Tuzlaci imaju i osjećaj sigurnosti kada žive u podnožju
savremenog Centra za srce.
Sabina Mešić
www.bhsavez.org 21
Muzički spektakl u Norrköpingu
Početkom novembra veliki koncert poznatog umjetnika
Pravi muzički spektakl očekuje nas 8. novembra
ove godine u Norrköpingu. U goste stiže Ibrica Jusić,
kantautor šansona i zabavne muzike, bosanskohercegovačkoga porijekla.
Bh. Udruženje Norrköping i Arbets Museum
Norrköping organizuju koncert Ibrice Jusića koji će
svojim izvedbama ”Šalom Sarah”, ”U svakom slučaju
te volim”, ”Na Stradunu” i mnogim drugim iz svog
bogatog repertoara, sigurno napraviti atmosferu za
pamćenje.
Prije tri godine Ibrica Jusić odao je počast i svojoj
duhovnoj domovini i zemlji svojih roditelja Bosni i
Hercegovini, snimivši u novim modernim aranžmanima čitav niz najljepših bosanskih sevdalinki, objavljenih u albumima ”Amanet” i ”Amanet 2”.
„Šansonjer Ibrica Jusić, čarobnjak pjevanog stiha, danas
već iskustvom estradnog zanata, ispunio je trideset godina
svojega burnoga puta po daskama scena širom svijeta. Gdje
je trenutno? Opet negdje luta!“
Novi film Jasmile Žbanić
Film kojim se obilježava 20 godina
od početka agresije na BiH.
Film bh. rediteljice Jasmile Žbanić “Za one koji ne mogu da govore”,
nakon svjetske premijere u Torontu
i evropske u San Sebastijanu, prikazan je i publici u Sarajevu.
“Za one koji ne mogu da govore”
inspirisan je stvarnom potresnom
pričom australske umjetnice Kym
Vercoe, koja posjećuje Višegrad u
potrazi za čuvenim mostom o kojem
je čitala u romanu “Na Drini ćuprija”, Ive Andrića, ne znajući šta se
u ovom gradu dešavalo tokom rata.
Nakon kraćeg boravka u Višegradu,
noćila je u hotelu “Vilina vlas”, gdje
je doživjela niz neprijatnosti. Po
povratku u Australiju, na internetu
pronalazi informacije o tome šta se
zapravo dogodilo u hotelu tokom
rata od 1992. do 1995. godine, u kojem je silovano najmanje 200 Bošnjakinja iz Višegrada i okoline.
Nakon što je tokom posjete Kym
na svojoj koži osjetila sav užas poslijeratne Bosne i Hercegovine,
krenula je sa predstavljanjem lične
priče, želeći odati počast žrtvama
silovanja i genocida. Napravila je
predstavu koja se zove “Sedam kilometara sjeveroistočno”, koja je
doživjela veliki uspjeh u Australiji.
Predstava je doživjela svoj uspjeh
22 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013.
i u BiH, na teatarskom festivalu
MESS. Nakon što je predstavu pogledala Jasmila Žbanić, odlučila je
snimiti film.
Ona je istakla kako je željela napraviti film kojim bi se obilježilo 20
godina od početka agresije na BiH.
“Željela sam snimiti film o tome
šta je moja zemlja danas, kakva su
osjećanja ljudi i šta je to ono o čemu
se ne govori”, rekla je rediteljka.
U filmu, pored Kym Vercoe, glume i Leon Lučev, Branko Cvejić,
Jasna Āuričić, Damir Kustura, Saša
Oručević...
Alema Pendek
Velika utakmica u Litvaniji: Vi ste ponos nacije!
Nije to bila samo fudbalska pobjeda, već kulminacija dugogodišnjih očekivanja jednog
naroda kojem treba tako malo da postane najsretniji na svijetu
IDEMO U BRAZIL: Bosna i
Hercegovina – Litvanija 1-0. Razmišljao sam napisati samo tu jednu
rečenicu preko cijele ove stranice.
Vjerovatno bi to bilo vrlo jednostavno i sasvim dovoljno za opisati sretni i nezaboravni utorak, 15. oktobar
2013. godine.
Svaka priča mora imati neki dobar početak a valjda to mora biti tako
kada dobiješ ulaznicu za meč stoljeća
na kojoj piše – sekcija „B“, što me,
par dana prije same utakmice, neodoljivo podsjećalo na Bosnu, Brazil,
Bajram...
Sjajna atmosfera
Kaunas, litvanski grad sa preko
300 hiljada stanovnika, dočekao je
bh. navijače pod oblačnim nebom i
uz prohladno vrijeme koje navijače
naše reprezentacije nije pretjerano
zanimalo. Sanjali smo o golu koji će
postići Džeko, Vedo, Pjanić ili zašto
ne i Asmir Begović, samo je bitno da
lopta pređe gol crtu.
Okupljanje u centru grada uz neprestano navijanje i pjevanje samo je
dodatno doprinosilo dobroj atmosferi
među navijačima. Nije bilo incidenata i problema što je već postalo jedna
lijepa tradicija svih reprezentativnih
destinacija.
Stadion i utakmica
Već sat vremena prije početka utakmice bosanski navijači bili su spremni. Hiljade ljudi stiglo je iz cijelog
svijeta samo da bi prisustvovali ovom
važnom događaju. Pobjeda i ništa
drugo! Niko to nije govorio, ali cilj je
bio kristalno jasan. Naši navijači davali su nevjerovatnu i gromoglasnu
podršku već od samog početka meča.
Igra reprezentacije bila je u jurišnom
ritmu, opsjedali smo gol Litvanije
tokom cijelog prvog poluvremena, ali
su domaćini bili uspješni i nisu dozvoljavali postizanje pogotka. Nakon
brojnih pokušaja tokom prvog perio-
da utakmice, nastavili smo u sličnom
ritmu i u drugom poluvremenu.
Erupcija sreće i
oduševljenja
Prošlo je petnaestak minuta utakmice drugog poluvremena i počeo
sam gledati lica navijača na mojoj
tribini. Svi su se nalazili u nekom
čudnom stanju. Miješali su se osjećaji iščekivanja i tuge. Još pola sata
utakmice i idemo u Brazil, a možda
i ne. Godine iščekivanja učinile su i
da tih šezdesetak minuta izgleda nestvarno i mnogi su valjda mislili da
cilj ipak nije dostižan. A onda, delirij
na tribinama. Lucidni Džeko dobacuje loptu do Ibiševića i nastaje haos
u Kaunasu, domovima bh. navijača
diljem svijeta, na ulicama u BiH, u
srcima i u glavama svakog od nas.
Vedo je pogodio „za pobjedu, za Brazil, za domovinu, za sreću cijelog naroda...“.
E. Zeba
www.bhsavez.org 23
Navijači BiH bez premca
u svijetu!
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
3 190 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content