Stagnacija gospodarstva: uzroci i posljedice

Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb
ISSN 0537 6645
TISKANICA
©
www.novi-informator.net
ZAGREB, 1. i 4. 5. 2013.
instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja
BROJ 6172-6173
prof. dr. sc. LJUBO JURČIĆ, profesor na Ekonomskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
interview
Stagnacija gospodarstva
uzroci i posljedice
Pokazatelji o stanju u našem
gospodarstvu i državnom
proračunu nikako nisu
ohrabrujući. Bilježimo pad
BDP-a, pad potrošnje, izostale su
najavljivane investicije, stečajevi
se učestalo otvaraju, seoska
gospodarstva, mljekarske
farme i ukupna poljoprivredna
proizvodnja su na zabrinjavajuće
niskoj razini, gotovo pred
obustavom proizvodnje.
Broj nezaposlenih
nezaustavljivo raste.
Kakvo je zapravo stanje, gdje
su uzroci i kakve posljedice
možemo očekivati, za čitatelje
našeg lista govori gospodin
prof. dr. sc. LJUBO JURČIĆ,
profesor na Ekonomskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
na stranicama
2.
3.
3.
4.
5.
7. 8. 9.
Informator: Gospodine Jurčiću, državni proračun izraz je politike koju vodi Vlada. Dakako, ona treba osiguravati dovoljno
novca za financiranje društvenih potreba i
poticati razvoj gospodarstva.
Državni proračun mora biti uravnotežen, no i ove je godine nužan njegov rebalans. Kao uzrok, između ostalog, navodi se
izostanak očekivanih investicija, slabiji dotok novca na prihodovnoj strani proračuna
kao i smanjenje vanjskotrgovinske razmjene zbog globalne ekonomske krize.
Kako Vi ocjenjujete to stanje?
LJ. JURČIĆ: Stanje je u najmanjoj mjeri zabrinjavajuće. Vlada se očito ne snalazi u
postojećoj situaciji. Nisu pokazali da su prepoznali izvore naših problema niti da imaju
rješenje. Iako financijska situacija nije ništa
posebno kritična, Vladino lutanje izaziva
zabrinutost. Naime, zahvaljujući krizi, potrošnja u Republici Hrvatskoj je pala, što je
rezultiralo padom uvoza sa 22 milijarde na
16 milijardi eura. Izvoz roba se drži na 9-10
milijardi eura, tako da prihodom od turizma
i drugih usluga, od približno 7 milijardi, pokrivamo robni deficit, zbog čega se za našu
tekuću potrošnju ne trebamo zaduživati u
inozemstvu. Javni dug države je među najmanjim u Europi (oko 60%), a proračunski
deficit će se kretati oko 4%, što uz sve prije navedeno ne predstavlja osobit problem.
Problem je akumulirani, ukupni vanjski dug
koji je veći od sto posto bruto domaćeg proizvoda. Budući da kuna nije konvertibilna
prema van, opasnost - financijska, ekonomska i politička - dolazi iz dugova prema inozemstvu i izostanka vladine politike upravljanja tim dugom, sa svrhom smanjivanja
te opasnosti. Dakako, takav razvoj situacije
platili su građani svojim standardom.
DEVIZNO TRŽIŠTE
TRADITIO IURIDICA, br. 237, prof. dr. sc. Marko Petrak, Zagreb
DOGAĐAJI: Prikaz savjetovanja »Novela Zakona o parničnom postupku«
SUDSKA PRAKSA
FINANCIJE: Profitabilnost, rizik i rast, mr. sc. Baldo Hreljac, dipl. oec., Crikvenica
OBITELJSKO PRAVO: Ususret najavljenoj reformi obiteljskog zakonodavstva - neka sporna
mjesta postojećeg Obiteljskog zakona, Alan Mostovac, dipl. iur., ustavnosudski savjetnik
PRAVO DRUŠTAVA: Osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću
mr. sc. Zorislav Kaleb, sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
MALE STRANICE INFORMATORA - USTAVNO PRAVO: Ustavni vidici, br. 13
Ustavni vidici, br. 13, mr. sc. Iris Gović, Zagreb
prof. dr. sc. LJUBO JURČIĆ
Informator: Rast proračunskih prihoda
teško je očekivati kad se predviđa daljnji
pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje kao i potrošnje. U javnosti ekonomski
analitičari često ukazuju na nedostatak razvojne strategije, na parcijalne poteze Vlade i, moglo bi se reći, lutanje.
Zašto je to tako – tko i kako treba inicirati i definirati razvojnu strategiju jer imamo
i resurse i radnu snagu, povoljan geografski
i posebno prometni položaj?
LJ. JURČIĆ: Za stanje u svakoj zemlji najodgovornija je vlada. Primjerice,
za krizu u Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj,
Italiji, Mađarskoj, itd nije odgovorna Europska unija niti su oni u krizi zato što su
u EU, nego zato što su ih vodile nesposobne vlade. Te vlade očito nisu bile sposobne
djelotvorno vodite svoje države. One su se
nadale da će se dogoditi neko čudo ili da
će netko drugi rješavati probleme njihovih
država i ostvarivati njihove ciljeve, iako su
oni od naroda izabrani za te poslove. Naša
Vlada se također nada, očekuje i predviđa,
a ne kreira politiku u skladu s problemima
i ciljevima. U Republici Hrvatskoj politika je oslobođena od kreativnog i bitnog
sadržaja. Proizvode se problemi koji to u
stvari nisu, onda se sva snaga usmjeri za
rješavanje tih »nazoviproblema« i na taj se
način pažnja javnosti skreće s bitnih stvari. Uz to država i gospodarstvo jedni su od
najsloženijih sustava koje čovjek svjesno
izgrađuje. I u izgradnji države i u izgradnji
gospodarstva postoji, kroz povijest akumuNastavak na 2. stranici
14. OBRAZOVANJE: Primjena Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja
Davor Rajčić, dipl. iur., Zagreb
15. UPRAVNO PRAVO: Neka zapažanja o postupku za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti
prema novom Zakonu o upravnim sporovima
mr. sc. Mihovil Rismondo, dipl. iur., Zagreb
16. VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI: Čine li imovinu oduzetog poduzeća i dionice drugih poduzeća?
dr. sc. Robert Peček, Zagreb
17. POREZI: Primjena Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja
Davor Rajčić, dipl. iur., Zagreb
19. VI PITATE - MI ODGOVARAMO
Nakladnički savjet Novog informatora predsjednik: Mladen Žuvela, dipl. iur.
članovi: prof. dr. sc. Mate Babić • akademik Jakša Barbić • dr. sc. Ivo Grbin • Damir Kontrec, dipl. iur. • mr. sc. Hrvoje Momčinović
br. 6172-6173 1. i 4. 5. 2013.
Stagnacija gospodarstva
Informator: Kad se govori o razvoju gospodarstva, Vlada očekuje veći priljev inozemnih investicija i dinamiziranje proizvodlirano, sistematizirano i potvrđeno iskustvo nje i zapošljavanja.
i znanje. Osim inovacija u proizvodnji proU javnosti se iznose ocjene da su ulagači,
izvoda i usluga, kroz povijest je bilo dosta domaći i inozemni, zapravo demotivirani
kvalitetnih inovacija u izgradnji političkog zbog brojnih administrativnih prepreka te
sustava i vođenja države. Danas su razvi- promjenjivih uvjeta poslovanja, od brojnih
jene one države koje koriste ta povijesna komunalnih i drugih davanja, do poreza.
iskustva, odnosno jednom riječju, znanje.
Je li doista tako, jer i u postojećim uvjetiTe države zovemo pametne države. Sretni
ma neka trgovačka društva ostvaruju dobre
su oni narodi koji imaju političku elitu koja
poslovne rezultate?
je prepoznala snagu znanja. Takve države i
LJ. JURČIĆ: Sve to ima utjecaja, ali
kad uđu u krizu, brže i s manjim troškovima izlaze iz krize. Informacije o potenci- to nije glavni problem. Postojeći hrvatski
jalima, problemima i sustavu države, ciljevi sustav temelji se na potrošnji, zaduživanju
društva i okviri u kojima se mogu rješavati i uvozu. Takav sustav stvorio je uvjete da
problemi i ostvarivati ciljevi sastavni su di- se u Republici Hrvatskoj ne isplati raditi,
jelovi strategije nacionalnog razvoja. Nje- proizvoditi i izvoziti. Ako su najveće tvrtke
zina uloga je informirajuća i kordinirajuća. u maloj zemlji velike isključivo zbog plaBez nje nema cjelovitog sagledavanja vla- smana na domaćem tržištu, što je uglavnom
stitog sustava i efekata pojedinačnih mjera slučaj Hrvatske, onda se iz svemira vidi da
na cjelokupnih sustav. Budući da Republi- s tim gospodarstvom nešto nije u redu. U
ka Hrvatska nema strategiju, onda je rad gospodarstvo koje ne funkcionira ozbiljni
Vlade, bez obzira na njezin trud i najbolju investitori ne dolaze, jer nije njihov zadatak
volju, nedjelotvoran i neefikasan. To je me- organizirati gospodarstvo nego u sređenom
toda pokušaja i pogrešaka koja u složenim gospodarstvu zarađivati. Tako da su admisustavima kao što je gospodarstvo i država, nistrativne prepreke manji problem, a neuvijek ima negativne posljedice. Naši resur- funkcioniranje sustava temeljni je problem.
si, prirodni, ljudski i infrastrukturni imaju Tamo gdje se ostvaruju monopolski profiti,
potencijal za više nego dva puta veći nacio- tamo administracija ili nešto drugo nije bio
nalni dohodak, ali ne postoji strategija kroz problem. U nedjelotvornom se gospodarkoju bi se sve to uskladilo da se to i ostvari. stvu uglavnom javljaju špekulanti i investiHrvatska samo od ekonomike svoje ljepote tori koji kroz »nazoviinvesticije« preuzimamože imati dva puta veći dohodak nego što ju rentu, a ne stvaraju dodatnu vrijednost.
ga danas ima. Da bi se to ostvarilo potrebno Zbog toga su najglasniji investitori kojima
je političko vodstvo države koje prepoznaje trebaju velike površine zemlje (čitaj renta),
a investitori čiji bi projekti na maloj povrsnagu znanja.
Nastavak sa 1. stranice
šini stvarali visoke dodane vrijednosti (čitaj
tehnologija i izvoz) u Hrvatskoj nema ni u
tragovima.
Dobre pozitivne rezultate ostvaruju
uglavnom monopolisti, a ostali se kreću
prema sve lošijim rezultatima. Uz to, teško je motivirati investitore u državi u kojoj
osobna potrošnja kontinuirano pada, gdje
Vlada na sve strane reže svoju potrošnju,
gdje nema porasta izvoza. Postavlja se pitanje za koga bi investitor radio kapacitete. U
postojećem gospodarskom sustavu i politici
jedini zainteresirani investitori će biti oni
za ulaganje u infrastrukturu i energetiku
gdje, direktno i indirektno, država jamči
povrat uloženog, a Hrvatskoj je od životne
važnosti povećanje proizvodnih kapaciteta
za robe finalne potrošnje ili za izvoz, a takvih nema na vidiku.
Informator: Je li Vlada dovoljno učinila da opće povoljnim uvjetima privuče
potencijalne investitore ili ih, prema Vašem
mišljenju, treba još snažnije i cjelovitije motivirati?
LJ. JURČIĆ: Motiviranje je samo na
komunikacijskoj razini. Interes investitora
je jasan: siguran, brz i velik povrat uloženog. Pogledajte obnovljive izvore gdje se
ostvaruju golemi povrati na uloženo, interesa ima deset puta više nego što je Republici Hrvatskoj potrebno, jer država jamči
goleme zarade kroz sustav potpora kao iz
razloga zaštite okoliša. Da bi se povećala
ulaganja, u Hrvatskoj nije dovoljna priča
nego je potrebna promjena cijelog sustava
ekonomske politike s ispravno postavljenim ciljevima i, u skladu s njima, pravilnim
izborom instrumenata, mjera, procedura i
organizacijom političkih i ekonomskih institucija s odgovarajućim stručnjacima koji
bi provodili takvu politiku.
Informator: Nastojeći da se uočene poteškoće otklone, Vlada je predložila mjere kojima se otklanjaju nepotrebne prekobrojne
administrativne procedure, osobito kad je
riječ o velikim investicijskim ulaganjima.
U javnosti je to ocijenjeno kao pogodovanje i ozakonjenje neujednačenih uvjeta
poslovanja. Tko je u pravu?
LJ. JURČIĆ: Taj je Zakon nepotreban
i ako se donese prouzročit će velike društvene štete. U Hrvatskoj vlada »investicijska iluzija« ili euforija koja nema previše
veze sa stvarnošću. Republika Hrvatska
je proteklih desetak godine imala najveću
stopu investiranja od svih tranzicijskih zemalja, a imala je najmanju prosječnu stopu
gospodarskog rasta. Nakon 500 milijardi
kuna investiranih sredstava imamo 200 tisuća manje radnih mjesta, proizvodnja pada,
nezaposlenost raste, a izvoz stagnira… Na
vlastitom primjeru gledamo, a ne vidimo,
kakav je rezultat pogrešne strukture investicija, i unatoč tome nastavljamo istom
politikom. Danas imamo problem otplate
kredita koji su krivo uloženi i svejedno, radi
stvaranje atmosfere radimo iste pogreške.
Političari vjerojatno misle kad te pogreške
budu u budućnosti vidljive i dođu na naplatu,
ja više neću biti tu, a danas to lijepo izgleda.
Dugoročan i održiv razvoj neke zemlje temelji se na očuvanju prirode, očuvanju kulturnih dobara i obrazovanju vlastitog naroda
da ovlada suvremenim tehnologijama s pomoću kojih na najdjelotvorniji način mogu
vlastite resurse pretvarati u konkurentne
proizvode kako bi povećao vlastiti dohodak. Predloženi Zakon sušta je suprotnost
tim načelima. Na kraju krajeva, rezultat se
svodi na prodaju teritorija s opravdanjem
uzvišenosti investicija, kao da se narodi bore
za vlastitu državu da stvore u njoj povoljne uvjete za investitore, a ne za bolji život
vlastitih građana. Ako sadašnja generacija
devizno tržište
HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE
Srednji tečajevi valuta u KUNAMA (kn) prema tečajnim listama Hrvatske narodne banke
Šifra Oznaka
valute valute Jedinica
Tečaj
30.5.94.
Australija
036
AUD
1
Canada
124
CAD
ČeškaRep.
203
Danska
Zemlja
PRIMJENA NA DANE
Prosjek
izvj.razd. Prosj.izv.raz.
Prosj.pred. Teč.30.5.94.
izvj.razd.
%
%
za koju se, također, nije očekivalo
da će bilo što promijeniti u svojoj kreditnoj politici, a tako je i
bilo. Temeljna je kamatna stopa
u Velikoj Britaniji već pune 4 godine na povijesno niskoj razini od
0,5%. Njezino dodatno sniženje
praktički više uopće nije moguće
pa se, kad se razmišlja o promjeni,
onda misli o mogućnosti porasta.
No, prema riječima britanskoga
premijera Davida Camerona i s
povećanjem kamatne stope treba
biti krajnje obazriv jer bi prebrzi tempo porasta mogao imati
katastrofalne posljedice na britansko gospodarstvo. Tečaj funte
nije osobito reagirao na vijest da
kamatna stopa ostaje nepromijenjena.
Dakako da nije moglo ostati nezamijećeno da je Dow Jones indeks
Newyorške burze ovih dana dostignuo povijesni rekord nadmašivši
14.164 indeksna boda, što je bio
rekord dostignut u listopadu 2007.
Porast se indeksa nije ovdje zaustavio, već je nastavio rasti i u vrijeme
pisanja ovoga teksta kad se kretao
oko 14.300 indeksnih bodova. Zasad se ne govori dokle bi Dow Jones
mogao ići, ali se već javljaju oni koji
upozoravaju da prebrzi rast može
biti opasan jer bi moglo doći do
»puknuća balona« nakon čega bi ponovni oporavak trebalo čekati nekoliko godina. Rastu i ostali američki
burzovni indeksi kao što je Nasdaq
i S&P koji još nisu oborili povjesni
rekord ali su mu veoma blizu.
2.3.2013.
do
4.3.2013.
5.3.2013.
6.3.2013.
7.3.2013.
8.3.2013.
4,4878
5,937941
5,914278
5,950554
5,987214
5,981221
0,48
32,57
1
4,4146
5,642899
5,666340
5,672129
5,664994
5,653141
0,41
28,10
CZK*
1
0,2023
0,295671
0,295276
0,295765
0,297029
0,297256
-0,29
46,34
208
DKK
1
0,9490
1,017464
1,017088
1,017885
1,017959
1,017517
0,11
7,22
Mađarska
348
HUF*
100
3,6926
2,575386
2,556109
2,534819
2,537070
2,537767
-0,83
-30,78
Japan
392
JPY
100
5,8443
6,268645
6,235257
6,249993
6,236660
6,187605
0,60
6,86
Norveška
578
NOK
1
0,8583
1,011347
1,018769
1,019512
1,022388
1,022151
0,27
18,45
Švedska
752
SEK
1
0,7918
0,904220
0,906501
0,911582
0,913669
0,914309
1,35
14,72
Švicarska
756
CHF
1
4,3522
6,192909
6,188945
6,184289
6,166728
6,150977
-0,17
42,03
Datum
CAD
CHF
GBP*
AUD
SEK
JPY
EUR**
Vel.Britanija
826
GBP
1
9,2378
8,758155
8,826170
8,826170
8,790123
8,736910
0,02
-4,97
31.12.2012.
0,9927
0,9138
1,6240
0,9614
6,5254
84,44
1,3215
SAD
840
USD
1
6,1192
5,821297
5,833741
5,822712
5,825000
5,825949
1,16
-4,82
8.03.2013.
1,0306
0,9472
1,4997
0,9740
6,3720
94,16
1,3020
EMU
978
EUR
1
7,1561
7,586314
7,582696
7,588741
7,589392
7,585385
0,07
6,01
Poljska
985
PLN*
1
1,8282
1,830807
1,833784
1,834580
1,840299
1,831024
0,58
0,27
*Tečajevi CZK,HUF i SKK od 31. 12. 1996., tečaj PLN od 12. 6. 2000.
INOZEMNA DEVIZNA TRŽIŠTA
P
*USD za 1 GBP, **USD za 1 EUR
Kamatne stope na tržištu eurodeviza
na dan 8. 3. 2013. (LIBOR)
IZVOR: Tečajne liste HNB-a
U zadnjem je izvještajnom razdoblju kuna prema većini valuta oslabila a, najviše prema švedskoj kruni i američkome dolaru koji su ojačali i na
svjetskim tržištima. Hrvatska je valuta nešto manje oslabila i prema australskome i kanadskom dolaru te prema japanskom jenu, a istodobno je
ojačala prema švicarskome franku. Tečajevi eura i britanske funte nisu se osjetnije mijenjali. Postojanost tečaja kune prema euru nastavlja se, a
nema razloga da se ni u budućnosti ovdje dogode neke bitnije promjene.
rošloga je tjedna tečaj eura nakratko bio pao ispod 1,30 američkih dolara, a vratio se iznad
nakon što je tržište doznalo da Europska središnja banka nije mijenjala
Tečaj US dolara prema važnijim valutama
kamatnu stopu koja je i nadalje
0,75%. Doduše, nisu se ni očekivale nikakve promjene ali se tržište nije željelo upuštati u nikakve
rizike dok se to ne objavi. Neki
Rok
USD
EUR
CHF
GBP
JPY
7 dana
0,17
0,03
0,00
0,49
0,11
1 mj.
0,20
0,06
0,00
0,49
0,13
3 mj.
0,30
0,12
0,02
0,51
0,16
6 mj.
0,45
0,23
0,09
0,61
0,26
0,27
0,92
0,45
ekonomisti smatraju da bi negdje do kraja prvoga polugodišta,
12 mj.
0,74
0,43
ipak, mogao početi polagani
proces porasta kamatne stope. *Na kratke rokove LIBOR na CHF je negativan.
Zasjedala je i Bank of England
Tomislav Crnogorac
br. 6172-6173 1. i 4. 5. 2013.
Traditio Iuridica
Za informator razgovarao: Božidar Majić
ne može djelotvorno iskoristiti neki resurs
onda to nije razlog za njegovu prodaju, nego
taj resurs treba sačuvati za buduće generacije i usput ih obrazovati da oni taj resurs
mogu djelotvorno iskoristiti za podizanje
svog standarda. Ukratko, taj je Zakon dokaz
nesposobnosti izgradnje održivog ekonomskog sustava pod pogrešnom pretpostavkom
da samo investicije rješavaju probleme. To
je duboko pogrešno i za nacionalnu državu
vrlo štetno. Uostalom, malo tko primjećuje
da nam proizvodnja stalno pada bez nekih
prirodnih katastrofam što znači da su neiskorišteni kapaciteti sve veći. Ekonomski je
puno isplativije naći načine kako s malim
ulaganjima postojeće kapacitet aktivirati
nego graditi grandiozne nove objekte s vrlo
velikim rizikom njihove isplativosti.
Informator: Nelikvidnost, neplaćanje
ugovorenih i dospjelih obveza prema vjerovnicima, rezultira brojnim stečajnim postupcima i prestankom poslovanja trgovačkih društava. Ta neželjena pojava traje desetljećima,
a ratna razaranja i loše provedena pretvorba,
dodatno su otežali odnose.
Ima li u takvim okolnostima mogućnosti
da stečajni postupak završi povoljnije, da se
dogovorom vjerovnika i preustrojem poslovanja omogući nastavak rada umjesto gašenja trgovačkog društva?
Informator: Gospodine Jurčiću, u Opatiji
se tradicionalno okupljaju hrvatski ekonomisti i raspravljaju o stanju u našem gospodarstvu, o ekonomskoj politici Vlade, o međunarodnoj politici.
Koliko su te ocjene i prijedlozi dostupni
javnosti, koliko ih Vlada uvažava i na toj
osnovi unapređuje društvene i, dakako, gospodarske odnose u praksi?
LJ. JURČIĆ: Naše ocjene i prijedlozi
dostupni su kroz naš časopis Ekonomski
pregled, kroz zbornik radova koji se izdaje
u povodu godišnjeg savjetovanja u Opatiji i
kroz javne nastupe naših članova. Osim toga,
Predsjednik vlade i članovi vlade kao i Guverner Hrvatske narodne banke imaju uvijek
poziv za prisustvovanje i sudjelovanje na našoj Konferenciji. Hrvatsko društvo ekonomista civilna je udruga sa svrhom promoviranja
ekonomske znanosti i struke i stoji na raspolaganju hrvatskoj vlasti za pomoć u kreiranju
ekonomske politike ili u analizi ekonomskih
procesa. Nažalost, osim deklarativno, neki
veći utjecaj na kreatore hrvatske ekonomske
politike do sada nismo imali, pa čak i kad
smo se izložili jednoj vrsti rizika za reputaciju, kad smo upozoravali i Vladu i javnost o
nadolazećoj krizi, prije nogoli je ona uopće
bila vidljiva. I sadašnju smo vlast prije godinu dana upozorili da će mjere rezanja samo
pogoršati, a ne poboljšati situaciju, što je svima danas vidljivo. To je zadatak znanosti da
analizira i upozorava, a zadatak političara je
da koristi rezultate znanosti i provodi promjene koje dovode do boljeg života. Kažem
ponovno, na žalost u hrvatskoj politici snaga
znanja još nije prepoznata zbog čega Hrvatska sve više zaostaje za državama u kojima to
politika prepoznaje. Mogli bismo reći da mi
vidimo i trpimo snagu neznanja.
LJ. JURČIĆ: Postoje načini, ali oni se
nalaze u drukčijem gospodarskom sustavu
i drukčijoj ekonomskoj politici. U postojećem sustavu najveći broj stečajeva završava
likvidacijom. Ako se pristupa svakom slučaju izolirano, onda imamo sadašnji rezultat, a
kad bi se malo ozbiljnije proanaliziralo koji
su uzroci takvog stanja, onda bi se mogao
izgraditi sustav koji takve probleme rješava
s puno boljim rezultatom. Sustav koji proInformator: Gospodine Jurčiću, hvala
izvodi nelikvidnost i stečajeve ne može ih Vam na danim odgovorima.
rješavati s pozitivnim rezultatom.
Traditio Iuridica (237)
prof. dr. sc. MARKO PETRAK,* Zagreb
VIGILANTIBUS ET NON DORMIENTIBUS IURA SUBVENIUNT, lat. prava pomažu
budnima, a ne onima koji spavaju; u rimskoj pravnoj tradiciji, izreka koja sadržava
shvaćanje da bi samo osoba koja vodi računa o svojim subjektivnim pravima - njihovom
nastanku, promjeni i prestanku - trebala u punom smislu riječi imati ovlast ta prava i
ostvarivati. Izreka je nastala na temelju fragmenata klasičnih rimskih pravnika Ulpijana
(Ulpianus) (Digesta 15, 1, 21, pr.) te Cervidija Scevole (Cervidius Scaevola) (Digesta 42,
8, 24). Često je u uporabi i njezina kraća inačica: iura vigilantibus scripta (lat. »prava su
pisana za budne«). U suvremenom pravu, latinska izreka vigilantibus et non dormientibus
iura subveniunt napose se koristi u kontekstu građanskopravnog instituta zastare
(praescriptio) kao gubitka zahtjeva zbog neizvršavanja subjektivnog prava kroz zakonom
određeno vrijeme te u kontekstu slučajeva propuštanja u građanskom postupku
koji imaju za posljedicu gubitak prava na poduzimanje procesne radnje, ponajprije
prekluzije (praeclusio) (v. npr. Triva/Dika, Građansko parnično procesno pravo, Zagreb,
2004., str. 155 i 385 i sl.). Zanimljivo je spomenuti da postoje i važeći propisi u koje je
inačica navedene izreke explicite uključena, primjerice u članku 1031. crnogorskog
Opšteg imovinskog zakonika, čiji je autor znameniti hrvatski pravnik Baltazar (Baldo)
Bogišić (1834.-1908.), a koji glasi: Ko pravo svoje zapušta, nek sebe krivi ako ga izgubi.
Izreka vigilantibus et non dormientibus iura subveniunt ili njezine inačice, izravno se na
latinskom jeziku primjenjuju i u suvremenoj sudskoj praksi, kako nacionalnoj (v. npr.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, odluke u predmetima Pž-351/09-3 od 11.
veljače 2009.; Pž-8034/04-3od 21. prosinca 2005.; Pž-6451/05-3 od 8. studenoga
2005. i dr.), tako i u praksi sudbenih tijela EU (v. npr. Sud Europske unije, mišljenje
Glavnog odvjetnika u predmetu National Farmers’ Union v. Secrétariat général
du gouvernement, C-241/01, od 2. srpnja 2002.; mišljenje Glavnog odvjetnika u
predmetu Gut Springenheide GmbH and Rudolf Tusky v. Oberkreisdirektor des Kreises
Steinfurt, C-210/96, od 12. ožujka 1998.; mišljenje Glavnog odvjetnika u predmetu
TWD Textilwerke Deggendorf GmbH v. Bundesrepublik Deutschland, C-188/92, od 15.
rujna 1993. i dr.; v. i najnovije Europski sud za ljudska prava, izdvojeno mišljenje u
predmetu Laakso v. Finska, br. 7361/05 od 15. siječnja 2013.).
*
Profesor na Katedri za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Download Report