STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE
FARMACEUTSKI
TEHNIČAR
Ožujak 2011
1
Nakladnik
Predsjednik HDFT-a
Glavna i odgovorna urednica
HRVATSKO DRUŠTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIČARA
Zagreb, Capraška 1
e. pošta: [email protected]
Mat. br. 3253414
Marija Žužak
Jastrebarsko, Petrovina 1d,
e. pošta:
[email protected]
099/2285905
Sanja Schiller
Zagreb, Jakova Gotovca 14
e. pošta: [email protected]
091/7207 993
Uređivački odbor
Vesna Anić
Ivanka Bogdan
Marina Cundeković
Miroslav Čizmić
Martina Gal
Svjetlana Jakovac
Josip Varga
Nada Vraneković
Adresa uredništva
Zagreb, Capraška 1
Žiroračun 2360000-1101240952
s naznakom za “Tehničar”
e. pošta: [email protected]
Lektor
Mira Jelić, prof.
Tehnička urednica
Gordana Vinter
Tisak
Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb
Trg m. Tita 14
Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka
Bočica od aragonita, Kraljevo Selo (Duga Resa), 1.-4. st.
slika s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva”
1997., prof. dr. Vladimira Grdinića
2
Priroda nam je svima dala jezik
i dva uha, da bi nas opomenula
da manje govorima a viπe sluπamo.
Latinska uzreËica
3
Sretan Uskrs
želi Vam
uredništvo Ëasopisa
Farmaceutski tehniËar
4
UVODNIK
Poštovane kolegice i kolege!
Godinu smo počeli radno. Održani su brojni stručni sastanci - ne samo u
središnjici podružnica nego i drugim gradovima, kako bismo omogućili edukaciju
što većem broju farmaceutskih tehničara. Molimo kolegice i kolege da svoje dolaske
na predavanja potvrde telefonom, kad je to naznačeno na pozivu. Za tvrtku koja drži
predavanje - to je važan podatak.
Održana je VIII. sjednica Središnjeg odbora HDFT-a u Tuheljskim Toplicama,
25. i 26. veljače 2011. Izvještaj sa sjednice objavljujemo u rubrici “Iz rada društva”.
Nastavljamo s člancima - komunikacija s pacijentima u ljekarni. Moderan način
života, stres, užurbanost, nedostatak vremena, velik broj obveza na poslu i privatno
- preopterećenost i misli su nam na novim zadacima, te katkad površno čujemo pacijenta. Od iznimne je važnosti znati saslušati pacijente, pokazati svoje razumijevanje
i brigu za njihove probleme. Time dobivamo njihovo povjerenje i lakše im možemo
pomoći.
Krajem prošle godine donesen je novi Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika te ga donosimo u ovom broju. Izostavili smo dijelove članka 12. i
13. koji se odnose na druge profile zdravstvenih radnika, a ostavili smo dio koji se
odnosi na farmaceutske tehničare.
Svi zdravstveni radnici srednje i više spreme imaju svoje strukovne komore, osim
farmaceutskih tehničara. Kada se prihvati Zakon o ljekarništvu koji je u proceduri
(čekamo ga već dvije godine), farmaceutski tehničari će unutar Ljekarničke komore imati formiran svoj razred te će tada biti reguliran status farmaceutskih tehničara.
Za naš časopis i suradnju s društvom zainteresirana je studentska služba s privatnog Zdravstvenog fakulteta Travnik, gdje se školuju i farmaceuti po Bolonjskom
programu 3+2. Žele primati naš časopis za svoju biblioteku, surađivati sa stručnim
člancima i postati članovi društva. Farmaceutskim tehničarima u BiH jedina opcija
doškolavanja u struci je kao i u Hrvatskoj – farmaceutski fakultet.
vaše uredništvo
5
6
AZITROMICIN – SUMAMED®
U LIJEÿENJU SPOLNO
PRENOSIVIH INFEKCIJA
V. Škerk*
Dvadeset godina je prošlo od prve registracije tada novog orginalnog hrvatskog
antimikrobnog lijeka azitromicina. Nakon niza godina istraživanja, otkriven je i proizveden u hrvatskoj tvornici lijekova PLIVA, te je u Hrvatskoj prisutan pod zaštiþenim
imenom - Sumamed®. Ispitivan je u nizu kontroliranih kliniĀkih studija, primalo
ga je više milijuna bolesnika, pokazao se djelotvornim prema brojnim uzroĀnicima
razliĀitih kliniĀkih sindroma, razmatrane su i uklonjene predrasude i dvojbe o njegovoj primjeni. KliniĀkom primjenom Sumameda® postignut je u svjetskim razmjerima bitan napredak u lijeĀenju spolno prenosivih infekcija SPI. Sumamed® se dobro
apsorbira nakon oralne primjene i brzo distribuira u tijelu, postižuþi visoke koncentracije u tkivima. Kao slaba baza lako prolazi kroz staniĀnu membranu, nakuplja
se intracelularno, uglavnom u lizosomima. U visokim koncentracijama nalazi se u
upalno promijenjenom tkivu i zbog toga što ga fagociti, polimorfonuklearni leukociti i makrofazi prenose na mjesto infekcije i tamo otpuštaju. Tkivne su koncentracije
znatno više od serumskih i ostaju visoke pet do sedam dana nakon posljednje doze,
iz Āega proistjeĀe produženi antimikrobni uĀinak unatoĀ tome što se uzima kratko.
MIC90 Sumamed® za C. trachomatis je 0,12-0,25 mg/L, a za U.urealyticum je 0,5
mg/L. Znatna je kliniĀka prednost Sumameda® jednokratno doziranje u lijeĀenju
akutnih nekompliciranih uretritisa i cervicitisa. Tkivne koncentracije u prostati i
uterusu ostaju visoke i do deset dana nakon uzimanja lijeka i višestruko premašuju
minimalne inhibitorne koncentracije za C. trachomatis.
Sumamed® zadovoljava kriterije propisane od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za izbor lijeka u lijeĀenju SPI uzrokovanih osjetljivim uzroĀnicima (tablica 1).
Tablica 1 Kriteriji za izbor lijeka u lijeĀenju spolno prenosivih infekcija
1. visoka djelotvornost (najmanje 95% mikrobiološke uĀinkovitosti)
2. niska cijena
3. prihvatljiva toksiĀnost i podnošljivost
4. mala moguþnost poticanja razvoja rezistencije uzroĀnika na antimikrobna sredstva
5. jednokratna primjena
6. peroralna primjena
7. moguþnost primjene kod trudnica
*
prof. dr. Višnja Škerk, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljeviþ” Zagreb
7
UĀinkovit je kod simptomatskog i asimptomatskog tijeka infekcije, njegova
primjena minimalno utjeĀe na naĀin života bolesnika, postoji mala moguþnost
sluĀajnog propuštanja uzimanja lijeka, aktivan je na više razliĀitih uzroĀnika SPI.
Protuupalno djelovanje Sumameda® utjeĀe na više inÁamatornih procesa kao
što je migracija neutroÀla, oksidativno raspadanje fagocita, kao i na produkciju proinÁamatornih citokina, a dokazano je njegovo djelovanje i na bakterijski bioÀlm.
NEGONOKOKNI URETRITIS I MUKOPURULENTNI CERVICITIS
NajĀešþe su kliniĀke manifestacije SPI Chlamydiom trachomatis. Asimptomatska klamidijska infekcija Āesta je kod oba spola i sreþe se kod 70 % inÀciranih
žena i 50 % muškaraca. Asimptomatski inÀcirane osobe glavni su izvor infekcije u
populaciji.
Akutni uretritis oĀituje se polakizurijom, dizurijom, ejakulatornim tegobama i
uretrorejom mukopurulentnog ili purulentnog iscjetka. C. trachomatis uzrokuje
15-55 % negonokoknih uretritisa (NGU). UzroĀnici NGU nadalje su Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma genitalium, Trichomonas vaginalis, herpes simplex
virusi, adenovirusi, a rjeāe i enterobakterije. Za lijeĀenje akutnog NGU preporuĀuje
se azitromicin 1,0 g p.o. jednokratno ili doksiciklin 2x100 mg p.o. tijekom 7 dana ili
oÁoksacin 2x300 mg p.o. tijekom 7 dana.
Komplikacije NGU kod muškaraca su epididimitis, prostatitis i Reiterov sindrom.
Oko 50 % muškaraca s kroniĀnim nebakterijskim prostatitisom i sindromom
kroniĀne boli u zdjelici bez dokazane infekcije imaju upalu uretre bez identiÀkacije
infektivnog uzroĀnika. Tada uz metronidazol (1x2,0 g p.o. jednokratno) ili tinidazol
(1x 2,0 g p.o. jednokratno) treba primijeniti azitromicin (1x1,0 g p.o. tjedno, tijekom
3 tjedna - ukupno 3,0 g).
BAKTERIJSKI PROSTATITIS
Ispitivanjem 304 izolata C. trachomatis iz uretre i eksprimata prostate dokazano je da su azitromicin i oÁoksacin najdjelotvorniji lijekovi za infekciju uzrokovanu
C. trachomatis, a da je ciproÁoksacin slabo djelotvoran.
U lijeĀenju kroniĀne klamidijske infekcije prostate usporeāivali smo djelotvornost pulsne primjene Sumameda® primijenjenog u tjednoj dozi 1,0 ili 1,5 g tijekom 3
i 4 tjedna u usporedbi s doksiciklinom i ciproÁoksacinom primijenjenim u standardnim dozama za kroniĀni prostatitis kroz identiĀno vremensko razdoblje. Takoāer
smo usporedno ispitivali djelotvornost pulsne terapije Sumameda® primijenjenog u
dozi 1,5 g tjedno tijekom 3 ili 4 tjedna, dakle djelotvornost ukupne doze Sumameda®
od 4,5 i 6,0 g. Kada je Sumamed® primijenjen u ukupnoj dozi od 4,5 g odnosno 6,0 g,
bolesnici su ga primali kao trodnevnu terapiju 1x500 mg tjedno tijekom 3, odnosno
4 tjedna.
8
Kada je Sumamed® primijenjen u ukupnoj dozi od 4,0 g, bolesnici su ga primali
kao jednokratnu jednodnevnu terapiju 1x1,0 g tjedno tijekom 4 tjedna. Usporedbom
kliniĀke (72 %, 70 % i 72 %) i bakteriološke (79 %, 80 % i 81 %) djelotvornosti svih
ukupnih doza (4,0; 4,5; i 6,0) Sumameda®, pokazalo se da je u lijeĀenju kroniĀne
infekcije prostate uzrokovane C. trachomatis, jednako uĀinkovita bila primjena 4,0;
4,5 i 6,0 g Sumameda®. U lijeĀenju bolesnika s kroniĀnom infekcijom prostate uzrokovane U. urealyticum usporedno smo ispitivali djelotvornost 4,5 g azitromicina
primijenjenog u trodnevnoj dozi 1x500 mg tjedno tijekom 3 tjedna i doksiciklina
primijenjenog u dozi 2x100 mg u istom vremenskom razdoblju. KliniĀka (69 %,
68 %) i bakteriološka (78 %, 74 %) djelotvornost u obje grupe bolesnika nisu se
statistiĀki razlikovale.
Naše preporuke za lijeĀenje prostatitisa uzrokovanog C. trachomatis i U. ure-
alyticum prikazane su na tablici 2.
Tablica 2 Preporuke za primjenu Sumameda® u lijeĀenju prostatitisa uzrokovanog C. trachomatis i U. urealyticum
Indikacija
Prostatitis
akutni
kroniĀni
asimptomatski
Sumamed® doza i duljina lijeĀenja
1x500 mg - 3 dana u tjednu/ 3 tjedna
(ukupno 4,5 g)
ili
1x1,0 g tjedno / 4 tjedna (ukupno 4,0 g)
I drugi autori istiĀu da je za lijeĀenje klamidijskog prostatitisa potrebna
najniža doza Sumameda® 3,0 g, a da je optimalna doza 6,0 g.
Prostatitis je spolno prenosiva bolest s obzirom da ga mogu uzrokovati razliĀiti
spolno prenosivi mikroorganizmi. Sumamed® je lijek prvog izbora u lijeĀenju prostatitisa uzrokovanog spolno prenosivim bakterijama C. trachomatis i U. urealyticum. PreporuĀuje se ukupno 4,0 do 4,5 g Sumameda® primijenjenog interminentno
tijekom 3-4 tjedna.
Respektirajuþi djelovanje azitromicina na bakterijski bioÀlm i njegovo protuupalno djelovanje talijanski lijeĀnici istiĀu djelotvornost azitromicina kao dijela
6-tjedne kombinirane terapije (ciproÁoksacin i azitromicin) kroniĀnog bakterijskog
prostatitisa (8, 20).
MUKOPURULENTNI CERVICITIS
Mukopurulentni cervicitis (MPC) koji kod najĀešþe uzrokuje C. trachomatis
predstavlja ekvivalent NGU muškarca.
Širenje SPI-a iz endocerviksa u gornji dio spolnog sustava žene može dovesti do
zdjeliĀne upalne bolesti i do njezinih posljedica na plodnost, primjerice – prouzroĀiti
ektopiĀne trudnoþe i infertilitet.
9
Za lijeĀenje infekcije C. trachomatis u trudnoþi preporuĀuje se azitromicin 1,0
g p.o. jednokratno, eritromicin baza ili amoksicilin.
Uzorci za dokaz urogenitalne klamidijske infekcije su u žene obrisak endocerviksa ili uretre ili urin, a u muškaraca obrisak uretre ili urin. Kod sumnje na rektalnu
infekciju uzima se obrisak rektuma. Metode dokaza C. trachomatis su kultura, direktna imunoÁuorescencija, enzimatski imunotest, hibridizacija nukleinskih kiselina
i test ampliÀkacije nukleinskih kiselina. Osobe koje se lijeĀe od klamidijske infekcije i njihovi seksualni partneri koji se moraju istodobno lijeĀiti, moraju se suzdržati
od spolnih odnosa do kraja terapije ako su lijeĀeni 7 dana, odnosno 7 dana nakon što
su popili jednokratno 1,0 g p.o. azitromicina.
ZDJELIÿNA UPALNA BOLEST
KliniĀki je sindrom povezan s uzlaznim širenjem mikroorganizama iz rodnice.
Širokog je spektra kliniĀkih manifestacija od supkliniĀkog endometritisa do piosalpinksa i tuboovarijskog apscesa. Infekcija je najĀešþe polimikrobna.
C. trachomatis ima važnu ulogu u etiologiji i najvažniji je uzrok spreĀivog infertiliteta. Azitromicin se primjenjuje u kombiniranoj antimikrobnoj terapiji u ukupnoj dozi 3,0 g p.o. ili 500 mg i.v. tijekom 1-2 dana, zatim se nastavlja 1x250 mg p.o.
do ukupno 7 dana lijeĀenja.
DRUGE SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI
Azitromicin se preporuĀuje i u lijeĀenju klasiĀnih spolno prenosivih bolesti:
za šankroid 1,0 g p.o. jednokratno, za donovanozu 1x1,0 g p.o. tjedno tijekom 3
i više tjedana, za limfogranuloma venereum 1x1,0 g p.o. tjedno tijekom 3 tjedna.
Rani siÀlis trudnica može se lijeĀiti 10 dana u dnevnoj dozi 1x500 mg p.o. Nekomplicirana gonokokna infekcija cerviksa, uretre ili rektuma, uspješno se lijeĀi s 2,0 g
azitromicina jednokratno.
ZAKLJUÿAK
Azitromicin je uĀinkovit na najĀešþe uzroĀnike urogenitalnih i spolno prenosivih infekcija, ciljano djeluje na mjestu infekcije, siguran je za primjenu, jednostavan
za uzimanje, pa je s obzirom na niz godina kliniĀkog iskustva i na stotine provedenih
kliniĀkih studija lijek koji opravdano zaslužuje povjerenje lijeĀnika i bolesnika.
10
LITERATURA
1. Francetiþ I. Azitromicin – 10 godina od prve registracije – ponos i predrasude.
Pharmaca 1999;37:149-58.
2. Sumamed®. MonograÀja. PLIVA d.d., Zagreb.
3. World Health Organization. Guidelines for the management of sexually transmitted infection. Geneva:WHO;2003.
4. Centers for Diseases Control and Prevention. Sexally transmitted diseases treatment guidelines. MMWR 2006:55 (RR-11).
5. Sexually transmitted diseases treatment guidelines. Clin Infect Dis. 2007;44/
Suppl 3:73-129.
6. Spolno prenosive bolesti – izabrana poglavlja. Medicus. 2003;12:155-256.
7. Urogenitalne infekcije – izabrana poglavlja. Medicus. 2006;15:207-344.
8. Smelov V, Perekalina T, Gorelov A, Smelova N, Artemenko N, Norman L. In vitro
activity of Áuoroquinolones, azithromycin and doxycycline against chlamydia
trachomatis cultured from men with chronic lower urinary tract symptoms. Eur
Urol 2004;46(5):647-50.
9. Škerk V, Krhen I, Lisiþ M, i sur. Comparative randomized pilot study of azithromycin and doxycycline efÀcacy in the treatment of prostate infection caused
by Chlamydia trachomatis. Int J Antimicrob Agents 2004;24:188-91.
10. Škerk V, Schönwald S, Krhen I, i sur. Comparative analysis of azithromycin
and ciproÁoxacin in the treatment of chronic prostatitis caused by Chlamydia
trachomatis. Int J Antimicrob Agents 2003;21:457-62.
11. Škerk V, Krhen I, Lisiþ M, i sur. Azithromycin: 4.5- or 6.0-gram dose in the
treatment of patients with chronic prostatitis caused by Chlamydia trachomatis-a randomized study. J Chemother 2004;16:408-10.
12. Škerk V, Marekoviþ I, Markovinoviþ L, i sur. Comparative randomized pilot
study of azithromycin and doxycycline efÀcacy and tolerability in the treatment of prostate infection cuased by Ureaplasma urealyticum. Chemotherapy
2005;52:9-11.
13. Škerk V, Krhen I, Francetiþ I, i sur. New View on Treatment of Sexually Transmitted Diseases with Azithromycin. Medicus 2004;13:247-53.
14. Ivanov DD, Osipenko ED, Ivanova TP. Doses of sumamed in the treatment of
genitourinary infections. KliniĀeskaja antibiotikoterapija 2003;24(4):1-3.
15. Gorpinchenko II, Boyko NI. STDs (sexually transmitted diseases) and TORCH
infections. Complicated genitourinary chlamydiosis. 2002:79-82.
11
12
CANESTEN – SAMODIJAGNOZA
I SAMOLIJEÿENJE VAGINALNIH
GLJIVIÿNIH INFEKCIJA
R. Dmitroviþ*
MEHANIZAM I SPEKTAR DJELOVANJA
Prva aktivna tvar razvijena za lijeĀenje gljiviĀnih infekcija je nistatin, polieni antibiotik izoliran poĀetkom pedesetih godina pr.st.1. Dvadeset godina kasnije,
klotrimazol, aktivni sastojak u Canestenu®, razvijen je u Bayeru, kao prva potpuno
nova vrsta tvari - derivat azola2. Ostale antimikotske tvari razvijene su u godinama
nakon toga. Derivati azola i polieni postali su najĀešþe upotrebljavana sredstva za
ginekološke aplikacije4. Derivati azola od tada su u velikoj mjeri zamijenjeni poliene u lijeĀenju gljiviĀnih vulvovaginalnih infekcija zahvaljujuþi njihovoj vrhunskoj
uĀinkovitost i kraþem razdoblju lijeĀenja.
Osnovni mehanizam djelovanja klotrimazola je inhibicija enzimske konverzije
lanosterola u ergosterol3. To dovodi do akumulacije prekursora sinteze, što rezultira
promjenom staniĀne propusnosti i u konaĀnici do citolize. Klotrimazol je takoāer
povoljniji u usporedbi s drugim antifungalnim tvarima zbog dodatnih naĀela djelovanja. Klotrimazol je najuĀinkovitija tvar za smanjivanje rizika od zaraze domaþina
tkiva stanicama kvasca: Āak i minimalna koncentracija 0,00038 mg/ml inhibira formiranje kvašĀevih klica6. Prijanjanje Candide albicans na vaginalne epitelne stanice
se takoāer inhibira uz pomoþ niske inhibitorne koncentracije manje od 0,01 mcg/ml3.
Takoāer postoje dokazi da klotrimazol aktivira imunološki odgovor domaþina, primjerice stimulacijom mijeloperoksidaze u bijelim krvnim stanicama1.
Osim djelovanja na patogene gljivice, ukljuĀujuþi kvasce, plijesni i dermatoÀte,
spektar djelovanja klotrimazola takoāer obuhvaþa i neke vrste bakterija koje mogu
igrati ulogu u nastajanju vaginalnih infekcija3. To ukljuĀuje:
• Gram-pozitivne koke, kao što su vrste Streptococcus i Staphylococcus
• Gram-negativne bakterije, kao što su Proteus, Klebsiella, Echerichia coli i
Pseudomonas
• Anaerobne bakterije, kao što su Prevotella vrste i Gardnerella vaginalis
Klotrimazol je takoāer djelotvoran i protiv Trichomonas vaginalis u visokim
koncentracijama.
*
dr. sc. Romana Dmitroviþ, dr. me., Poliklinika iVf za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku
medicinu - Zagreb, Bayer HealthCare, Zagreb
13
GLJIVIÿNA INFEKCIJA
Gljivice ne dobivamo, gljivice jednostavno imamo. Svatko od nas. Iako smo
posve zdravi i nemamo nikakve tegobe, gljivice su uvijek u našem tijelu: u ustima,
probavnome sustavu i rodnici. Kisela okolina u rodnici, koju uspostavljaju i zadržavaju
prirodne bakterije, onemoguþuje razvoj gljivica. Ako se prirodna ravnoteža izmeāu
razliĀitih gljivica i bakterija poremeti, gljivice se nekontrolirano razmnožavaju. Nastupa infekcija sa svim prateþim pojavama.
Kod veþine žena najoĀitiji znak gljiviĀne infekcije je neugodan svrbež koji se
pojavljuje na ulazu u rodnicu i na vanjskom spolovilu. Iscjedak je najlakše prepoznati
po njegovu izgledu. NajĀešþe je bijel i sliĀi usirenome mlijeku. Istodobno je gotovo
bez mirisa i blago podsjeþa na svježi kvasac. Buduþi da su se gljivice priĀvrstile na
ulaz rodnice i vanjsko spolovilo, to podruĀje može biti crveno i oteĀeno. ÿeškanje se
ne preporuĀuje jer to samo potiĀe svrbež i crvenilo. Tri dana nakon poĀetka infekcije
tegobe su najjaĀe. Buduþi da svaka žena reagira drukĀije, tok infekcije ne mora biti
isti kod svih žena.
Ginekološke gljiviĀne infekcije obiĀno se ne prenose spolnim odnosima i nisu
spolno prenosiva bolest. U pojedinim je sluĀajevima moguþa ponovna infekcija preko
partnera. Tijekom lijeĀenja, spolne odnose opþenito ne treba izbjegavati, ali se svakako
preporuĀuje upotreba kondoma.
OBLICI CANESTENA
Canesten je za vaginalnu aplikaciju dostupan u razliĀitim dozama i oblicima za
individualno i ciljano lijeĀenje, u skladu sa statusom infekcije i potrebama pacijenta:
JEDNODNEVNA TERAPIJA
• Canesten vaginalna tableta 500 mg
• Canesten 1 Combi (1 vaginaleta od 500 mg + Canesten krema)
Prednost jednodnevne doze Canestena je jednostavnost uporabe i stoga se
izbjegavaju problemi suradljivosti u lijeĀenju. Meāutim, pacijenti bi trebali biti svjesni da simptomi mogu trajati 2-3 dana nakon primjene. S obzirom na to da se terapija
svodi na jednu dozu, bitno je da se doza ispravno upotrijebi.
TRODNEVNA TERAPIJA
• Canesten vaginalne tablete 200 mg
• Canesten vaginalna krema
• Canesten 3 Combi (3 vaginalete od 200 mg + Canesten krema)
14
Prednost primjene ove doze terapije je da pacijent aktivno sudjeluje u lijeĀenju
tijekom vremena u kojem se simptomi postupno smanjuju. U idealnom sluĀaju, kraj
terapije þe se poklopiti s nestankom svih simptoma.
Za razliku od generiĀkih lijekova koji sadrže klotrimazol, Canesten vaginalne tablete sadrže i mlijeĀnu kiselinu. Osim što smanjuje vaginalni pH, dodatak te
supstancije poveþava topljivost klotrimazola, što dovodi do povišene koncentracije
aktivne tvari u vaginalnom sekretu, a time i poboljšane uĀinkovitosti3.
DvadesetĀetiri sata nakon vaginalne aplikacije postiže se koncentracija viša od
150.000 mcg/ml, a zatim se postupno spušta do 72 sata nakon primjene, kada je razina oko 13.000 mcg/ml, te se još uvijek može mjeriti u vaginalnom sekretu5. U skladu
s tim, jedna upotreba supstancije omoguþuje održavanje razine aktivnosti fungicida u rodnici najmanje 4-5 dana1. UnatoĀ visokim intravaginalnim koncentracijama,
koncentracija od 0,01 mcg/ml u serumu nije premašena3.
Izbor odgovarajuþeg oblika nanošenja omoguþuje individualno i ciljano lijeĀenje pogodno za stanja na mjestu infekcije i tijek same upale, a zadovoljava i zahtjeve
pacijenta.
SAMODIJAGNOZA I SAMOLIJEÿENJE
Bitno je naglasiti da samodijagnoza i samolijeĀenje u kombinaciji s konzultacijom specijalista predstavljaju sveobuhvatan koncept lijeĀenja. PoĀetnu dijagnozu
vaginalne gljiviĀne infekcije, naravno, uvijek treba donijeti lijeĀnik. Veþina pacijenata koji se prvo okreþu samolijeĀenju, kada se simptomi vaginalne mikoze ponove,
najĀešþe ubrzo nakon toga konzultiraju svog lijeĀnika opþe prakse ili ginekologa
za rutinsku provjeru. LijeĀnik opþe prakse ili ginekolog tada ima priliku za potvrdu
dijagnoze i uspjeha ili neuspjeha lijeĀenja koje je poĀeo sam pacijent.
Za bolesnike s uĀestalim gljiviĀnim infekcijama, samolijeĀenje ima prednost
jer se terapijom uklanjaju akutni simptomi bez odgaāanja.
Da bi bile pogodne za samolijeĀenje, aktivne tvari moraju ispuniti tri speciÀĀna
kriterija:
• da se koriste za poremeþaje s karakteristiĀnim simptomima pogodnim za samodijagnozu
• da imaju dobru podnošljivost
• da nema rizika za zdravlje u sluĀaju pogrešne dijagnoze ili primjene
Ovisno o pacijentovoj subjektivnoj percepciji, vaginalne gljiviĀne infekcije
su prvenstveno povezane s odreāenim simptomima, što olakšava samodijagnozu u
sluĀaju reinfekcije. Ti simptomi ukljuĀuju svrbež, iscjedak i peckanje. Nadalje, u
veþini sluĀajeva jaĀina prisutnih simptoma tijekom povratka je ista kao i za vrijeme
poĀetne infekcije7.
Opþenito, samolijeĀenje treba izbjegavati u sljedeþim sluĀajevima:
• prva manifestacija vaginalne mikoze
• djevojke i adolescenti u dobi mlaāoj od 18
15
• tijekom trudnoþe i dojenja
• pacijenti s više od Āetiri infekcije u roku od jedne godine
• ako pacijent nije siguran u simptome
Dobra podnošljivost klotrimazola, aktivnog sastojka u Canestenu, potvrāena
je u brojnim kliniĀkim ispitivanjima te je u skladu s tim zadovoljen savršen uvjet
za samolijeĀenje. ÿak ako pacijent sluĀajno napravi pogrešnu dijagnozu, ne postoji
opasnost da þe se dogoditi zlo. Meāutim, ako se simptomi ne povuku u roku od 4
dana nakon poĀetka terapije, pacijent svakako treba konzultirati lijeĀnika te potvrditi
ispravnost dijagnoze.
REFERENCE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
16
Ernest JM (1992). Topical Antifungal Agents. Antibiotic Use in Obstetrics and
Gynaecology 19 (3): 587-607
Mendling (1990). Gibt es neue Therapiemöglichkeiten bei Vaginalkandidosen?
In: Bolte A, Eibach Hw (editors). Genitale Infektionen. Darmstadt: Steinkopff
Mendling (1995). Vaginose, Vaginitis und Zervizitis. Berlin, Heidelberg: Springer
Peterson EE (1997). Infektionen in Gynäkologie und Geburtshilfe. Stuttgart:
Thieme
Ritter W (1985). Pharmacokinetic fundamentals of vaginal treatment with clotrimazole. American Journal of Obstetrics and Gynaecology 152: 945-947
Schaude M, Ackerbauer H, Mieth H (1987). Inhibitory effect of antifungal agents
on germ tube formation in Candida albicans. Mykosen 30 (6): 281-287
WBA-Institut (1992). Vaginalmykose-Grundlagenstudie. Hamburg
PROPOLIS – MEDICINA ZA PČELE
I ZA ČOVJEKA
Petra Galović*
Jelena Škala**
Ivan Bračić***
OPĆENITO O PROPOLISU
Izvorno - propolis je smjesa biološki aktivnih tvari biljnog podrijetla koju pčele
sakupljaju s kore i pupoljaka drveća, farmakološki oplemenjuju i koriste protiv bakterija i virusa koji napadaju, prvenstveno, leglo pčela.
U naravi biljke luče propolis kako bi se obranile od mikroorganizama koji napadaju koru i pupoljke.
Pčele sekretom svojih mandibularnih žlijezda vrše enzimsku modifikaciju
skupljenog propolisa. Rezultat enzimske modifikacije je hidroliza flavonoida
koja za posljedicu ima stvaranje sastava propolisa s pojačanim farmakološkim
djelovanjem.
Za pčelinju zajednicu propolis ima značajno mjesto:
- dezinfekcija (mumifikacija uljeza u košnici i zaštita legla od bakterija i virusa)
- gradbeni materijal (pomiješan s voskom služi za zatvaranje pukotina na košnici,
formiranje bioloških razmaka, međusobno učvršćivanje pojedinih dijelova
košnice itd.).
SKUPLJANJE I TEHNOLOŠKA OBRADA PROPOLISA
Za proizvodnju pripravaka propolisa i pripravaka s propolisom, dodataka
prehrani, kozmetike i sl., namijenjenih za poboljšanje zdravlja čovjeka potreban
je kvalitetan niz tehnoloških postupaka, i na kraju, vrlo važno - sustav kontrole
kvalitete finalnih proizvoda.
Propolis se prikuplja struganjem i otresanjem određenih dijelova košnica. Smjesa
- smola koju tim postupcima dobijemo sadrži propolis s primjesama voska i brojnim
nečistoćama, češće je udio samog propolisa u toj smjesi manji od 50% (slika 1).
*
Dipl. ing. tehnologije Petra Galović, PIP
Dipl. ing. prehrambene tehnologije Jelena Škala, PIP
***
Ivan Bračić, PIP
**
17
Takav propolis, iz primarne proizvodnje, nazivamo nativni ili izvorni propolis.
Mehaničkim čišćenjem i/ili vodenim postupkom iz nativnog propolisa uklanjamo
mehaničke nečistoće: komadiće drva, kartona, metalne dijelove, mrtve pčele, ose i dr.
Tako dobiveni propolis nazivamo selektivno pročišćeni propolis (slika 1). U
njemu je još uvijek veliki udio voska, često i više od 30%.
Nativni i selektivno pročišćeni propolis nije primjenjiv za finalni proizvod
(slika 1). U nativnom ima nečistoća i previše voska, a u selektivno pročišćenom
propolisu ima previše voska koji se konzumiranjem hvata na resice crijeva i
blokira njihovu važnu resorpcijsku ulogu.
Ekstrakcijom propolisa u etilnom alkoholu, u posve prirodanom postupku,
uklanjamo vosak iz propolisa. Isparavanjem alkohola dobiva se suhi ekstrakt propolisa
koji treba standardizirati u sastavu za ciljani učinak za poboljšanje zdravlja čovjeka
(slika 1).
Slika 1. Obrada i primjena propolisa
Suhi ekstrakt propolisa koristi se kao samostalna komponenta ili u kombinaciji s
drugim supstancama, za proizvodnju pripravaka različitih farmaceutskih oblika, kao
što su: kapsule, pastile, kreme, masti, tinkture i vodene otopine, te sirupi. Zdravstveni
učinak mednih i biljnih sirupa (slika 2) pokušava se povećati dodatkom alkoholnog
ekstrakta propolisa, neuspješno.
Alkoholni ekstrakt propolisa ne može se ugraditi u sirupe, ne može se homogenizirati, emulgira, raslojava se, hvata se za stjenke posude (slika 3).
Rijetki su proizvođači uspjeli, samo tehnološkim razvojem vodene otopine
propolisa, proizvesti medno-propolisni sirup. Nažalost, ima i onih koji krivo
deklariraju.
18
Slika 2. medni sirup
Slika 3. medni sirup sa dodanim alk.
ekstraktom propolisa
PROPOLIS JE PROMJENJIVA SASTAVA, PO SASTAVNICAMA
I POSEBNO PO KOLIČINI SASTAVNICA
Sastav propolisa varira. Brojni čimbenici - kao što su različitost flore, kemijski
sastav humusne kiseline tla, meteorološki uvjeti u godini, način skupljanja i drugi
- mogu utjecati na sastav, time potencijalno i na terapijski učinak propolisa i pripravaka s propolisom. Pronađeno je i identificirano više od 200 sastavnica propolisa.
Prema dostupnim podacima brojnih autora komponente propolisa se mogu svrstati u:
- biljne smole i balzame: vosak, esencijalna ulja, pelud, strane primjese
- anorganske tvari: kalcij, magnezij, kalij, natrij, željezo, cink, bakar, mangan
- organske tvari: flavonoidi, polifenoli, fenoli, terpeni, aminokiseline, polisaharidi, minerali, vitamini A, B, C i E, aldehidi, kumarini itd.
Farmakološki najvažniji sastojci propolisa su flavonoidi te različiti fenoli, a udio
im je 35-55%. Flavonoidi predstavljaju veliku skupinu sekundarnih metabolita koji
su prisutni u biljkama, a odgovorni su za obojenost biljaka i obranu od nametnika.
Biološka aktivnost propolisa ovisi o količini flavonoida.
Od flavonoida u propolisu nalazimo: galangin, kvercetin, naringenin, kofeinsku
kiselinu, krizin, pinocenbrin, apigenin. Značenje koncentracije pojedinačnih flavonoida treba istražiti i vrednovati, uvažavajući spoznaju o sinergističkom djelovanju
ukupnih flavonoida.
Količina flavonoida korelira s protumikrobnim djelovanjem propolisa, stoga
je za procjenu njegove kavkoće definirati količinu flavonoidnih spojeva i provesti
standardizaciju njegova sastava.
19
BIOLOŠKI UČINCI PROPOLISA
Čovjek od davnih vremena propolis koristi u različite svrhe, najčešće medicinske,
zbog njegova širokog spektra djelovanja.
Potvrđeno je da propolis posjeduje protubakterijske, protuvirusne,
protugljivične, protuupalne, protuoksidativne, anestetičke, protutumorske i
imunostimulatorne učinke.
PROTUMIKROBNA AKTIVNOST
Propolis inhibira rast gram pozitivnih bakterija, a na gram negativne ima slabiji
učinak.
Kosalec i sur. opisali su protubakterijsko djelovanje propolisa s područja Hrvatske
protiv Bacillus subtilis sp. Dokazano je da propolis značajno inhibira rast bakterijske
vrste Bacillus subtilis sp., te da se protumikrobna aktivnost propolisa zasniva na sinergizmu ukupnih flavonoidnih sastavnica.
Rezultati radova brojnih autora dokazuju protumikrobnu aktivnost protiv Staphylococcus aureus , Escherichia coli, Enterococus sp. i Helycobacter pilori .
Opisano je i protuvirusno djelovanje pojedinih sastojaka propolisa na herpes
simplex, virus tip 1 (HSV-1) i na virus influence (Amoros te al 1992.). Istraživanje je
pokazalo da najveću protuvirusnu aktivnost imaju galangin i kamferol, te je dokazan
sinergistički učinak flavonoida što objašnjava veću protuvirusnu aktivnost propolisa
od njegovih pojedinih sastojaka.
Ekstrakti propolisa pokazali su izvrsne rezultate u in vitro testovima protiv kvasaca (Trichosporon sp., C. parapsilosis, C. tropicalis, C. albicans) identificiranih kao
uzročnika onihomikoza (Oliviera et al. 2006). Čak i u vrlo malim koncentracijama
propolis je potpuno inhibirao rast spomenutih kvasaca. Ti rezultati pojačavaju značenje
i potencijal ekstrakta propolisa kao tretmana za onihomikoze.
Osim što ima protubakterijski, protuvirusni i protugljivični učinak, propolis djeluje sinergistički s nekim antibioticima i pojačava bakteriostatski učinak antibiotika
i do 100 puta.
PROTUOKSIDATIVNI UČINAK
Jedna od najizraženijih karakteristika flavonoida je visok protuoksidacijski
potencijal, zbog kojeg im se pripisuje sposobnost prevencije različitih kroničnih
bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom. Tu svakako treba spomenuti osteoporozu,
diabetes, tumore, kardiovaskularne i neurodegenerativne bolesti i bolesti respiratornog trakta.
Zahvaljujući flavonoidima, propolis značajno podiže protuoksidacijski potencijal
u jetri, plućima, mozgu i drugim organima, te ima protektivni učinak na njih.
20
IMUNOSTIMULACIJSKI UČINAK
O imunostimulatornom učinku propolisa malo se znalo do 1990., ali posljednje
vrijeme objavljeni su zanimljivi rezultati, koji imaju važan doprinos u tom području
istraživanja. Različiti autori ukazuju da propolis modulira nespecifičnu imunost
putem aktivacije makrofaga, odnosno stimulira proizvodnju citokina kao što su
IL1 i TNF. Ovi podaci ukazuju da propolis ima važnu ulogu u aktivaciji imunosnog
sustava čovjeka.
PROTUTUMORSKI UČINAK
Oršolić i sur. su dokazali utjecaj polifenolnih komponenta i samog propolisa
na rast i metastatski potencijal karcinoma. Autori pretpostavljaju da propolis ima
protutumorsko djelovanje zbog imunomodulacijskih svojstava, citotoksičnosti prema
stanicama tumora i sposobnosti indukcije apoptoze i nekroze stanica. Rezultati ovog
rada predstavljaju i određeni poticaj za dalja istraživanja združenog učinka propolisa
i njegovih sastavnica s različitim citostaticima u cilju proučavanja njihove imunomodulacijske, protutumorske i zaštitne učinkovitosti kod zračenja.
STANDARDIZACIJA PROPOLISA NA UKUPNE FLAVONOIDE
Standardizacija sastava propolisa se, načelno, može i treba provesti na sve sastavnice koje utječu na poboljšanje zdravlja čovjeka, a posebno za one učinke koji se
navode u primjeni pripravka. Najširi učinak propolisa, kako je već spomenuto, odvija
se kroz biološku ulogu ukupnih flavonoida. Navodimo primjer istraživačko-razvojnog
projekta Farmakol, gdje je proizvođač u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim
fakultetom proveo vrednovanje, kvantifikaciju i standardizaciju skupine ukupnih
flavonoida u propolisu. Po rezultatima projekta komercijalizirana je i grupa proizvoda
robne marke Farmakol, naziva se po projektu.
U proizvodnji treba poštovati propisane tehnološke postupke, proizvodnju u
većim šaržama (cca 100kg), šaržu strukturirati s propolisom iz različitog područja
Hrvatske da se dobije ujednačen sastav i na kraju suhi ekstrakt propolisa standardizirati na ukupne flavonoide.
Ovakav suhi ekstrakt omogućava deklariranje ukupnih flavonoida u alkoholnoj i vodenoj otopini propolisa i pripravcima s propolisom.
I NA SAMOM KRAJU
Uvođenje sustava kontrole kvalitete i za ovu grupu proizvoda je nužno. Previše
je „neadekvatnih“ proizvoda i na policama ljekarni. Uvođenjem sustava kontrole
21
kvalitete pripravci na bazi propolisa istinski će služiti, na duže vrijeme, čovjeku za
poboljšanje zdravlja.
Proizvođače koji odbacuju standardizaciju s objašnjenjem, da u propolisu
treba zadržati sve sastavnice, koje utječu na poboljšanje zdravlja čovjeka, zbog
sinergije, treba podučiti da se standardizacija provodi na ciljane sastavnice, u
skladu s namjenom proizvoda, a ostale nisu izuzete iz propolisa, ostaju u njemu,
sinergija je još izraženija.
Deklariranje propolisa po nazivima „Nativni“, „Selektivno pročišćeni“,
„Prirodni“ i sl. predstavlja obmanu korisnika, nadamo se ne zadugo.
LITERATURA:
1) Dio rezultata projekta Farmakol, farmakologija u apiterapiji, PIP d.o.o. u suradnji
sa Farmaceutsko-Biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (2010.)
2) Amoros M. et al, Synergistic effect of flavones and flavonols against herpes
simplex virus type 1 in cell culture. Comparison with the antiviral activity of
propolis. J. Nat. Prod. 55 (1992) 1732-1740
3) Bankova V., Recent trends and important developments in propolis research.
Evidence Based Complementary and Alternative Medicine 2,29-32
4) Bankova V., Chemical diversity of propolis and the problem of standardization,
Journal of Ethnopharmacology 100 (2005) 114–117
5) Dimov V. et al., Immunomodulatory action of propolis. Influence on antiinfectious protection and macrophage function, Apologie, 22 (1991),155-62.
6) Kosalec et. al. Quantitative analysis of the flavonoids in raw propolis from northern Croatia, Acta Pharm. 54 (2004) 65-72
7) Oliveira AC et al. Antifungal activity of propolis extract against yasts isolated
from Onychomycosis lesions, Mem. Inst. Oswaldo Cruz 101 (2006)
8) Orsi RO et al., Immunomodulatory actionof propolis on macrophage activation,
J.Venom. Anim Toxins 6 (2000)
9) Oršolić N. et al, Scientific base for using propolis and its polyphenolic/flavonoid
compounds as an adjunct to radiation therapy, Ethnopharmacology- Rewiev
Book (2008) 251-310
10) Orsolic N., Direct and indirect mechanism(s) of antitumour activity of propolis
and its polyphenolic compounds, Planta Med. 72 (2006) 20-7
11) Sawaya ACHF et al. Analysis of the composition of Brazilian propolis extract
chromatography and evaluation of their in vitro activity against Gram-positive
bacteria, Braz. J. Microbiol 35 (2004) 104-109
22
SLUŠANJE = KOMUNIKATIVNOST
A. Ramić*
UVOD
U prošlom broju časopisa Farmaceutski tehničar mogli ste pročitati koje vrste
pitanja možemo postavljati pacijentima kako bismo vodili razgovor s njima u smjeru
savjetodavnog razgovora.
Za uspješnu komunikaciju s pacijentom, osim primjene tehnike postavljanja
pitanja, jednako je važna vještina slušanja pacijenta s kojim razgovaramo.
U ovom članku objasnit ćemo:
- koje vještine čine “dobrog komunikatora”
- kakve vrste slušanja postoje
- koje tehnike slušanja možemo primjenjivati u radu s pacijentima.
KOMUNIKATIVNOST I SLUŠANJE
U praksi često doživljavamo da neke osobe vole za sebe navesti da su komunikativne. Ponekad se događa da i drugi ljudi te osobe doživljavaju komunikativnima.
Međutim, najčešće je riječ o osobama koje ustvari vole pričati. Neke osobe to rade
i na dobar način, ali često je riječ o izraženoj ekstrovertiranosti ili jednostavnije pričljivosti.
Iskustvo pokazuje da su te osobe uglavnom nevješti slušači koji, uživajući u
svojem izlaganju, ustvari vrlo loše komuniciraju. Zato što ne slušaju sugovornika.
SLUŠANJE JE KLJUČNA KOMUNIKACIJSKA VJEŠTINA
“Priroda nam je svima dala jedan jezik i dva uha, da bi nas opomenula da manje
govorimo a više da slušamo.” Latinska uzrečica (Epictetus)
JESTE LI DOBAR SLUŠAČ?
Kako procjenjujete vlastitu vještinu slušanja? Riješite sljedeći upitnik da biste
to doznali.
*
Alan Ramić, mr. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje
23
DA NE
1 Provodite li više vremena govoreći pacijentu nego slušajući
pacijenta?
2 Imate li u glavi već odgovor pacijentu, prije nego što je on završio
svoj dio govora?
3 Brzate li da pacijentu što prije date savjet koji mu je potreban?
4 Izgubite li se ponekad u vlastitim mislima dok razgovarate s
pacijentom?
5 Uskačete li pacijentima ponekad u riječ i dovršavate njihove
rečenice?
6 Postavljate li toliko pitanja pacijentu da on nema vremena
razmisliti prije no što odgovori na vaša pitanja?
7 Procjenjujete li odgovor pacijenta prije nego što je pacijent dovršio
svoj dio govora?
8 Odgovarate li na pitanje pacijenta - pitanjem?
9 Prekidate li često pacijenta u njegovom govoru?
10 Brzate li da pacijentu pružite savjet prije nego što ste doznali nešto
više o njemu?
Kao što vidite, što ste više puta odgovorili negativno na ova pitanja, to su vaše
vještine slušanja bolje izražene.
U nastavku teksta slijedi kratko objašnjenje ovih pitanja.
1. Provodite li više vremena govoreći pacijentu nego slušajući pacijenta?
U ljekarni najčešće imamo komunikaciju između stručnjaka i laika. Mi smo u
poziciji u kojoj se osjećamo sigurno i stručno, te se osjećamo pozvanima za pružanje
što više informacija pacijentu. Međutim, javlja se pitanje - govorimo li mi i pacijent
istim jezikom. Najčešće to nije slučaj i potrebna je dodatna koncentracija s naše strane kako bismo bili jasni pacijentu, a i pacijent treba uložiti dodatnu koncentraciju da
može pratiti ono što mu govorimo. Kako ne možemo izravno utjecati na koncentraciju pacijenta iznimno je važno da se usredotočimo na ono što mi trebamo promijeniti
u našoj komunikaciji kako bismo bili razumljivi pacijentu.
Ako je pacijentu potrebno savjetovanje, nije nužno da pokrenemo stručni monolog usmjeren od nas prema pacijentu. I u ovoj situaciji imamo mogućnost upitati
pacijenta o NJEMU, kako mu se čini to što mu izlažemo, koji dio nije u potpunosti
razumio, što ga brine, kakve prepreke vidi u ovom trenutku i slično. Na taj način
ćemo uključiti pacijenta u komunikaciju, učiniti je dvosmjernom i spriječiti nesporazume koji se često događaju u komunikaciji stručnjaka i laika.
24
2. Imate li u glavi već odgovor pacijentu, prije nego što je on završio svoj dio govora?
Govorite li ponekad sami sa sobom? Iako će nevoljko to priznati, svi ljudi to
rade, i to je prihvatljivo (pogotovo ako to ne radimo naglas). Međutim, kada naš
interni dijalog nadglasa dijalog koji bismo trebali imati s pacijentom, tada može
doći do nesporazuma, davanja nepotpunog savjeta, a i pacijent će osjetiti da nismo
potpuno prisutni i posvećeni njemu.
Ključno je da osvijestite trenutke kada vodite paralelan dijalog u vlastitoj glavi.
Često se događa da već u mislima odgovaramo pacijentu koji je pred nama, pritom
povećavamo mogućnost da propustimo neku njegovu bitnu informaciju i odvedemo
razgovor u krivom smjeru.
3. Brzate li da pacijentu što prije date savjet koji mu je potreban?
Neki put gotovo refleksno odgovaramo pacijentu, nudeći mu unaprijed pripremljeni savjet za koji smo uvjereni da je najbolje rješenje za njega. Međutim, ne
možemo biti sigurni da to doista i jest najbolji savjet za pacijenta ukoliko ga nismo
saslušali. Neki put postavimo pitanje i nemamo vremena pričekati da pacijent razmisli i kaže nam ono što je njemu bitno. Posebno ako je u ljekarni gužva. U tom slučaju
naše slušanje postaje još površnije.
4. Izgubite li se ponekad u vlastitim mislima dok razgovarate s pacijentom?
Ponekad smo za recepturom, a imamo i brojne druge obveze koje trebamo
dovršiti do kraja radnog dana. Dogodit će nam se da prilikom razgovora s pacijentom misli odlutaju na one lijekove koje treba složiti, magistralne pripravke koje
treba napraviti, administraciju koju treba dovršiti... a možda razmišljamo i o našem
odmoru koji nikako da stigne.
5. Uskačete li pacijentima ponekad u riječ i dovršavate njihove rečenice?
Događa nam se da povjerujemo u vlastite nadnaravne moći i mislimo da možemo
ljudima čitati misli. Dovršavamo tuđe misli, što u vlastitoj glavi, ali i prekidamo pacijenta dovršavajući njegove rečenice. Uostalom, ionako smo već stotinu puta čuli
sličnu simptomatologiju... Ponašamo se kao da znamo što je s pacijentima više od
njih samih, što doduše, u iznimnim slučajevima i nije daleko od istine. Međutim,
time pokazujemo vlastitu nestrpljivost i manjak poštovanja prema sugovorniku.
6. Postavljate li toliko pitanja pacijentu da on nema vremena razmisliti prije no što
odgovori na vaša pitanja?
Često je gužva, želimo što prije “riješiti” pacijenta i postavljamo mu pitanja
u nizu. Uglavnom je to niz od dva ili tri pitanja, koja su najčešće zatvorena. Takva
25
ulančana pitanja zbunjuju pacijente, uglavnom ne dobijemo sve tražene odgovore i onda moramo postavljati - dodatna pitanja. Dakle, vjerojatno nećemo uštedjeti
na vremenu, a komunikacija je time oslabljena. “Bombardiranjem” pitanjima
narušavamo odnos koji imamo s pacijentima, oni se osjećaju pomalo napadnutima.
Time povećavamo vjerojatnost da se pacijent neće složiti s našim savjetom ili da će
nam pružiti prigovor na ono što smo mu predložili.
7. Procjenjujete li odgovor pacijenta prije nego što je pacijent dovršio svoj dio govora?
Iznimno je zahtjevno za nas kao stručnjake da ne procjenjujemo odgovor pacijenta. Naime, kao stručnjaci upravo i trebamo procijeniti što je najbolje za pacijenta.
Ali ako naš interni dijalog nadglasa komunikaciju s pacijentom, pitanje je jesmo li
uopće čuli informacije koje procjenjujemo, a onda je i kvaliteta same procjene, komunikacije i savjetovanja vrlo upitna.
8. Odgovarate li na pitanje pacijenta - pitanjem?
I sami ste se našli u situaciji da netko na vaše pitanje odgovori protupitanjem.
Vrlo vjerojatno je komunikacija bila napeta ili ne baš učinkovita.
Ako pacijent krene s pitanjem na koje ne možemo odgovoriti bez dodatnih podataka o njemu, poželjno je prije dati barem djelomični odgovor na njegovo pitanje.
Nakon toga trebamo mu ukratko objasniti zašto mu trebamo postaviti pitanje, a onda
i postavimo to pitanje.
Na primjer:
Pacijent: Što sve imate za grlo?
Tehničar: A što ste do sada koristili? ili: Jeste li nešto već koristili?
ili: Imate li temperaturu? itd.
Istom pacijentu možemo pristupiti i na ovaj način:
Pacijent: Što sve imate za grlo?
Tehničar: O, pa imamo zaista mnoštvo preparata za grlo... (ali da bismo
odabrali najbolji preparat za vas, pitala bih vas)... a što je s
grlom?
Pacijent: Kašljem već tri dana, a moram raditi...
9. Prekidate li često pacijenta u njegovom govoru?
Uglavnom, znamo što bi pacijenti trebali odgovoriti na naše pitanje, ili znamo
što bi oni trebali raditi da im bude bolje i razumljivo je da smo ponekad nestrpljivi
pa ih prekidamo dok govore. To je posebno razumljivo ako je u ljekarni gužva, a
pacijent je pričljiv...
26
10. Brzate li da pacijentu date savjet prije nego što ste doznali nešto više o njemu?
Brzanjem u davanju savjeta dolazimo do toga da pacijentu pričamo više o preparatu, a manje o tome kako preparat može koristiti upravo njemu. Tada radimo
stručno, dajemo stručan savjet, ali ostaje pitanje – hoće li to pacijent prihvatiti i shvatiti ako on sam ne vidi kako mu upravo taj stručan savjet konkretno koristi.
Sada smo nabrojili neke od načina koji nas dovode do slabijeg slušanja pacijenata. Možda dio vas upravo vodi unutarnji dijalog s autorom ovog teksta i govori mu
- “da, ali kako da ga slušam kad je u ljekarni gužva, nemam vremena, nemam snage
cijeli dan, onda bi pacijenti previše / predugo pričali”... i tome slično.
Međutim, idemo vidjeti što možete napraviti na osobnoj razini na poboljšanju
vaših vještina slušanja, a time radimo i na poboljšanju komunikacije s pacijentima.
A time raste i vaš odnos s njima i njihovo prihvaćanje vaših savjeta.
VRSTE SLUŠANJA
Pasivno slušanje: primjer je slušanje radija u pozadini npr. ako tiho svira glazba u oficini.
Socijalno slušanje: razina slušanja koju primjenjujemo u društvenom razgovoru, npr. s kolegicama u ljekarni tijekom kave u međusmjeni.
Kritičko slušanje: način na koji slušamo predavanja, izlaganje na sastancima,
a često i prilikom primanja informacija od pacijenta, ukratko u svakoj situaciji gdje
je bitno procijeniti informacije koje dobivamo.
Empatično slušanje: izuzetno važno za zdravstvene djelatnike koji trebaju
saslušati i izraziti razumijevanje i brigu prema pacijentu. Time kreiramo i povjerenje. Bitno je da ovo slušanje odražava našu iskrenu želju da razumijemo pacijenta i
pomognemo mu. Ovdje gluma može samo naštetiti.
Naše izjave poput: “Uh, to doista zna biti bolno... kako ste vi rješavali bol?”
“S pravom ste zabrinuti u vezi s tim. Zato predlažem da se što prije javite
svojem liječniku”.
“Da, doista je roditelju teško kada dijete odbija popiti lijek. Zato vam predlažem...”
– trebaju biti izgovorene iskreno i tada će stvoriti dodatno povjerenje između
nas i pacijenta.
Aktivno slušanje: ovako slušaju psihijatri, psihoterapeuti, poslovni savjetnici (Executive coach), kada potpunom usredotočenošću na sugovornika pomažemo
da izrazi svoje osjećaje, želje, nade, strahove... Slušamo kako bismo razumijevali,
bez prosuđivanja, i na način koji produbljuje komunikaciju. Postavljamo pitanja, ponavljamo riječi sugovornika, dajemo neverbalnu podršku da nastavi s razgovorom, kratkim komentarima potičemo dodatnu raspravu i ideje koje još nisu
izrečene.
27
Tu se mogu koristiti izjave poput:
“Možete li mi to još malo objasniti / opisati?”
“Zanima me zašto to mislite / se tako osjećate...”
“Recite mi još nešto o tome.”
Od ovih slušanja najvažnije je da u ljekarni izbjegavamo pasivno slušanje u
radu s pacijentima, te da što više primjenjujemo kritičko i empatičko slušanje. Aktivno slušanje je prikladnije za savjetovanje kad smo sami s pacijentom i dovoljno
uvježbani za takav način rada.
PREPORUKE ZA KVALITETNIJE SLUŠANJE PACIJENATA U
LJEKARNI
1. Procjenjujte informacije, ali nemojte se isključiti
Svatko od nas ima svoje vrijednosti i cijelo vrijeme procjenjujemo navike, izgled, odjeću, ponašanje... drugih. Dodatno je izraženo procjenjivanje u komunikaciji
stručnjaka i laika, a to je ujedno i bitan dio našeg zadatka. Trebamo procijeniti informacije koje dobivamo od pacijenata kako bismo im pružili najbolji savjet. Dakle, procjenjujte
informacije koje dobivate, a ne pacijente i postići ćete puno više u komunikaciji s njima.
2. Slušajte ključne riječi
Ponekad se događa da propuštamo ključne pojmove u komunikaciji i ne reagiramo na njih. Donekle nam je lakše pratiti ključne riječi kada su u pitanju konkretni
medicinski termini, tako da kada pacijentica npr. kaže:
“Probala sam novi lijek pa mi se pojavio osip”.
Jasno nam je da trebamo povezati te dvije ključne riječi i usmjeriti razgovor
prema alergijskoj reakciji.
Ono što nam je izazovnije za čuti su ključne riječi koji se odnose na osjećaje
pacijenata, na njihove kriterije za donošenje odluka, na ono što je njima važno.
A još češće se događa da ne primijetimo signale slaganja ili neslaganja pacijenta s nama. Ključno je pratiti dobivamo li od pacijenta “signale slaganja / kupnje” ili
možda signale da pacijent ima nekakvih dvojbi ili neizrečeni prigovor na naš savjet.
3. Pratite neverbalnu komunikaciju
Većina naše komunikacije je ustvari neverbalna, tako da trebamo čuti i “pogurena ramena”, “zbunjeni smiješak”, “znojenje čela”, “nelagodu dok pacijent traži nešto
za svojeg prijatelja” ili radost u njihovom pogledu, oduševljenje kada im riješimo
problem. Ljudi su puno iskreniji na neverbalnoj razini nego na verbalnoj. Tijelo ne
laže. Budite svjesni tih signala, slušajte ih i očima i reagirajte na signale koje dobivate. Postići ćete značajan napredak u komunikaciji.
28
4. Oduprite se smetnjama
Brojna su ometanja komunikacije s pacijentom u ljekarni. Nama se približava
vrijeme za odmor, drugi pacijenti čekaju u redu, telefoni zvone, stažist stalno nešto
zapitkuje... a imamo i vlastitih problema.
Stavite to na stranu. Usredotočite se. Dajte punu pozornost pacijentu koji je
pred vama i radite jedan po jedan zadatak. Budite u sadašnjosti, nemojte biti čak ni
tri minute u budućnosti.
A kad razgovarate s pacijentom, tada je on važniji i od kolegice. Zamolite kolegicu – kad ste nasamo s njom – da vas ne prekida dok radite s pacijentom.
5. Slušajte empatično
Slušajte njihove potrebe, njihove vrijednosti (vjerojatno su različite od vaših...),
njihov rječnik. Ne trebate se slagati s njima. Samo ih trebate razumjeti i pokazati im
to verbalno i neverbalno.
6. Slušajte njihovo značenje riječi
Riječi su ustvari vrlo nepraktični alat za komunikaciju. One su apstrakcija koju
svatko može protumačiti na svoj način. Ukoliko netko kaže da npr, simptomi “ne
traju dugo”, nismo saznali ništa o samom trajanju simptoma. Samo smo doznali da
pacijent smatra da to nije dugo, a možda već mjesecima ima taj problem. Bitno je da
razjasnimo što znači, dugo, malo, jako, skupo, čudan miris, brzo djelovanje... Postavite dodatno pitanje da razjasnite riječ koja je bitna.
7. Budite prilagodljivi
Prilagodite svoju razinu stručnosti, brzinu govora, glasnoću, dinamičnost, entuzijazam, govor tijela... sugovorniku.
To vrlo vjerojatno radite cijelo vrijeme na nesvjesnoj razini, samo sada pokušajte
to raditi i tako da na svjesnoj razini primijetite da npr. ova osoba govori polako, pa ću
onda i ja govoriti polakše kako bi me bolje razumjela.
8. Radite na svojim vještinama slušanja
Svaki dan možete se usredotočiti na mali detalj u vještinama slušanja i - vježbati.
Odredite si da ćete danas, na primjer, pratiti kakav imate kontakt očima. I onda samo
pratite koliko ustvari gledate pacijenta s kojim razgovarate. Osvijestit ćete taj dan
neke svoje jakosti i slabosti na tom području. Zatim možete odlučiti što trebate raditi
drukčije, npr. ako ste osvijestili da premalo gledate pacijente možete pokušati to
raditi malo više. Ili – možda osvijestite da ste nestrpljivi i dovršavate pacijentima
rečenice, pa ćete pokušati taj dan manje prekidati pacijente.
29
Koji god detalj slušanja da odaberete, nakon što ga dovedete u fokus, imate
mogućnost - usavršiti taj detalj. Taj usavršeni detalj će postati tada vaša vještina, i
moći ćete tu vještinu koristiti i bez da svjesno razmišljate o njoj. Jednostavno ćete
bolje komunicirati.
Promatrajte kako se mijenja vaša komunikacija s pacijentima, kako se i pacijenti ponašaju drukčije, kako se javljaju novi momenti, npr. više vam vjeruju, manje
prigovaraju na cijenu i slično. Rad s pacijentima će vam biti zanimljiviji, kvalitetniji,
a vi ćete se razvijati i biti zadovoljniji svojim radom i rezultatima.
30
LJEKARNIŠTVO
U FRANJEVAČKIM SAMOSTANIMA
PROVINCIJE SVETIH
ĆIRILA I METODA – 2
B. Tomašić*
SAMOSTAN SV. FRANJE U ZAGREBU NA KAPTOLU
Franjevci u Zagrebu i njihov samostan imaju posebno značenje u razvoju franjevstva na prostorima današnje provincije sv. Ćirila i Metoda, pa će povijesni tijek
o kojem ću napisati nekoliko redaka objasniti neke događaje u ovom i sljedećim
nastavcima.
Samostan (lat. monasterium, conventus) se spominje u svim dokumentima na
prvom mjestu u svojoj kustodiji i kasnije provinciji, i to već za života sv. Franje.
Razne su teorije o vremenu dolaska franjevaca u Zagreb, vezane su uz predaju
boravka sv. Franje u Zagrebu na povratku iz Egipta, gdje je 1219. bio kod egipatskog
sultana Melek-el-Kemala (1218.-1238.), koji ga je primio, saslušao, ali njegovu poruku
za obraćenjem nije prihvatio. Franjo se vraćao kopnom Carigrad – Niš – Zemun i Slavonijom do Zagreba, i dalje preko Ljubljane
do Trsta u Veneciju. Predaja kaže da na tom
putovanju sv. Franjo dolazi u Zagrebu, gdje
ga prima udovica Katarina Galović, koja
ima posjed na Kaptolu, blizu katedrale,
što je ocu Franji odgovaralo. O postojanju
veze između sv. Franje i gospođe Katarine
svjedoči činjenica kako je sv. Franjo poslao
u Zagreb (oko 1222.) brata Grgu (kustosa) i
brata Ortolsa da iskoriste dobiveno zemljište
od Katarine Galović za siromašno boravište
i kapelu braće oca Franje na Kaptolu.
freska iz kapele sv. Franje na mjestu
kuće Katarine Galović
Upravo te 1219. godine otac Franjo
je na duhovskom kapitulu sabrane braće
odlučio razdijeliti braću na pokrajine-provincije kojima će upravljati pokrajinski
poglavari, ministri - provinciales.
* Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar
31
Po svjedočanstvu suvremenika brata Jordana iz Jane, 1219. osnovane su provincije u Njemačkoj, Francuskoj, Ugarskoj, Španjolskoj i u više pokrajina u Italiji1.
Kada je točno sagrađeno boravište siromašnih franjevaca s kapelom na Kaptolu
nije potvrđeno u dosad poznatim pisanim dokumentima. Dolazak u Zagreb bio je svakako prije 1227., kada biskup Stjepan II. daruje članovima Zagrebačkog stolnog kaptola2 zemlju sjeverno od katedrale da na njoj svaki za sebe sazida kuriju (kuću). Treba
spomenuti, da biskupi Italije, Sicilije i Ugarske nisu rado primali dolazak siromašnih
redova, a posebno franjevaca, i prema njima se često i neljudski odnosili, a biskup Stjepan II. bio je među tim
ugarskim biskupima koji
nisu bili sretni što im
dolaze siromašni redovnici (dominikanci i franjevci) te sigurno ne bi
dopustio da se franjevci
nastane u blizini stolne
crkve da zemlja koju
su iskoristili franjevci
nije dobivena od vlasnice Katarine Galović.
Papa Inocent IV. svojim pismom 18.8.1245.
zaštićuje franjevce od
Crtež Kaptola XVI. st.
neispravnih postupaka
nadbiskupa i biskupa po Ugarskoj, Slavoniji, Istri, Hrvatskoj i Dalmaciji, da »ne
progone Manju braću i da ih ne udaraju neljudskim podavanjima«3, gdje se posebno
spominju nadbiskupi Ostrogonski i Kaločki, a uz to i biskup zagrebački. Zagrebački
biskup je 1245. bio Stjepan II., a bio je podčinjen nadbiskupu u Kaloči.
Ako je brat Grga poslan u Zagreb, u službi kustosa, s bratom Ortolsom četiri
godine prije smrti oca Franje, svjedočanstvo je to da je upravo Zagreb izabran za
sjedište buduće franjevačke kustodije, koja se kasnije kao druga po redu nalazi i zajamčeno navodi u Ugarskoj franjevačkoj provinciji. Ugarska provincija osnovana je
1
Mandić, 1968, 2
Hijerarhijskim uređenjem crkve nastala je i ustanova zajednice svećenika, koja se prozvala
Kaptol (capitulum). Bili su to redovito stariji svećenici koji su uz biskupsku crkvu (stolnicu) provodili
neke vrste zajednički život, imali svoje propise - statute i bili na pomoć biskupu u vođenju uprave
biskupije kao njegovi savjetnici i neposredni pomoćnici. Zbor svećenika (kanonika) biskupijske crkve
zove se - Stolni katedralni kaptol, jer je bio u mjestu, gdje je biskup u svojoj crkvi imao svoju učiteljsku
stolicu ili katedru, a njeni članovi su se zvali kanonici jer su živjeli po određenim, stalnim pravilima
(canon - štapić za mjerenje). Na čelu takva Kaptola bio je prepošt (praepositus), a po službi unutar kaptolske zajednice bio je: 1. lector - čitač, 2. kantor - pjevač, 3. kustos - čuvar, 4. magistri – meštri, zvali
su se ostali kanonici. Na početku su članovi Kaptola živjeli u zajedničkoj kući.
3
Cvekan, 1977, 33-35
2
32
već 1219., a u virovitičkom samostanu, koji pripada Zagrebačkoj kustodiji, 25.3.1281.
zapisan je događaj, što znači da je postojao samostan i u Zagrebu kada i kustodija nosi
njegovo ime. U popisu kustodija Ugarske provincije iz 14. st., druga po redu prema
sjedištu nosi naslov Zagrebačka kustodija, i osim samostana u Zagrebu upisanog
pod brojem 31 kao samostan svetog Franje, bilježi samostane u Virovitici, Našicama,
Požegi, Kostajnici, Kloštar /Podravski-Gorbonok4.
Rasprave stručnjaka o ranogotičkom načinu gradnje crkve u Zagrebu s usporedbom gradnje drugih crkava istog stila, navodi da bi se detalje gradnje ranogotičke
franjevačke crkve moglo smjestiti između 1255. i 1264. Franjevačka crkva po tome
pripada među najstarije tog stila u Europi5.
Prvi pisani trag o boravku franjevaca u Zagrebu potječe iz 1323., kada zagrebački biskup Kažotić saziva komisiju u kojoj su dominikanski prior Augustin, opat
Cistercita Ivan i pater gvardijan Malobraćana u Zagrebu.
Nakon što topništvo kralja Ferdinanda u ratu sa Zapoljom pogađa samostan, franjevci ga napuštaju 15.7.1529., a neoštećeni dio samostana koristi zagrebački biskup
za školu i bogosloviju te neko vrijeme daje samostan za smještaj fra Luki Blešiču iz
Bosansko-hrvatske provincije (1590.-1607.), koji je nastojao da se samostan dodijeli
njegovoj provinciji.
Generalni ministar franjevačkog reda 1601. odlučuje da se bosanski franjevci
isele te, među ostalim, određuje da na odlasku ne smiju ponijeti kaleže, crkveno ruho
niti druge dragocjenosti6. Povratak franjevaca Ugarske opservantske provincije sv.
Marije u Zagreb zapisan je 20.10.1607., i već 1613. u samostanu djeluje samostalno
učilište moralnog bogoštovlja7. Samostan i crkva izgorili su u požaru Gradeca i Kaptola
29.3.1645. godine8. Samostan ponovo gori 30.5.1731. godine, a od 1797. do 1806. u
samostanu je bila smještena vojna bolnica.
U pitanju vjerodostojnosti povijesnih činjenica nisu često dovoljne i utvrđene
činjenice same po sebi. Vjeruje se svjedočanstvu svjedoka. Ako se svjedoka ne voli,
odbija se i njegovo svjedočenje, premda bilo istinito. Mnogi istraživači povijesti ne
uzimaju previše u obzir usmenu predaju o dolasku franjevaca u Zagreb - „nema veze sa
stvarnošću-nije se nikad dogodilo, franjevci su sami izmislili“. Pater Cvekan u svojoj
knjizi Kaptolski franjevci iznosi jedan njemu znan primjer, vezan za usmenu predaju.
Upoređivanje usmene predaje kao sigurnog izvora vjere u Katoličkoj crkvi nije
i ne može biti jednako važno za doznavanje prošlih događaja u povijesnom istraživanju, ali se ipak ne smije s visoka i lakomisleno odbaciti i zanemariti. Pamćenje ljudi,
osobito nepismenih i neobrazovanih, nije beznačajno. O tome svjedoče nazivi rijeka,
potoka, šuma, livada i njiva, zaselaka, običaja i prepričavanja značajnih događaja.
Jezgra je redovito točna, a odijelo se može lako bojiti, što bit ipak ne mijenja.
4
5
6
7
8
Cvekan, 1977, 33-35
Mirković, 1987, 10-13
Hoško, 2000, 25
Cvekan, 1977, 33-35
Hoško, 2002, 32-33
33
Predaja se usmeno prenosi, a izvor predaje se može i često se zaboravi. Mnoge
proštenjarske pjesme narod postojano pjeva, a da nitko ne zna kako su nastale i tko ih
je sastavio. Kaže se: narod je sastavio! A nije tako. Na Mariji Bistrici i daleko izvan
nje proštenjari pjevaju: »Umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje, povrati mila Majčice
izgubljene sve!« i kaže se narod tako pjeva.
No, ja znam da sam tu pjesmu 1946. 29. VI. sastavio ja na varaždinskom hodočašću na Mariju Bistricu putem od Konjščine do Vinskog Vrha i ulazeći od Vinske
Majke Božje u Bistricu pjevalo ju je preko tisuću pješaka, što sam ih vodio u Bistricu.
A jednako i cijeli Varaždin pri povratku hodočasnika u predvečerje 1. srpnja 1946,
njih 3.000 pješaka.
P. Paškal Cvekan zaključuje tekst starom izrekom: Gratis asseritur, Gratis negatur (badava se tvrdi, badava se niječe)9.
Pravilo franjevačkog reda Generalne constitutiae, odredbom sv. Franje traži,
da braća franjevci posebnu skrb i ljubav iskazuju staroj i bolesnoj braći. Potiče ih da ta
briga i ljubav prema bolesnima i starcima mora biti slična ljubavi i brizi žene - majke
prema rođenoj djeci. Stoga je red od svoga početka posebnu brigu posvećivao slabima
i bolesnima. Nastala su »nemoćišta«, infirmariae10, gdje su stara i boležljiva braća
svoje stare dane mogla provoditi uz njegu svoje braće bolničara.
O medicini u svojoj knjizi Kaptolski franjevci p. Cvekan među ostalim piše:
“…1662. godine određeno je na sastanku u Ormožu da se osnuju dva nemoćišta:
u Zagrebu i Varaždinu. Varaždinsko je ostalo do 1786., a zagrebačko je vrlo kratko
postojalo u XVII. st. Mjesto nemoćišta zagrebački samostan je radi studija filozofije i
9
Cvekan, 1990, 22, 34-35
Iz posebnih soba-nemoćišta nastale su prve samostanske bolnice-infirmarije, dijelovi samostana u kojima su se posebno zaduženi i obučeni redovnici, infirmariusi, brinuli o oboljeloj braći. Nerijetko je u sastavu samostana bio i prostor namijenjen boravku hodočasnika, putnika, ali i siromašnih
i bolesnih kojima su redovnici pružali hranu i osnovnu medicinsku njegu. Redovnici su za liječenje,
osim duševnih i sugestivnih lijekova, rabili i ljekovito bilje i druge lijekove prema izvorima iz antičke
literature. Redovnici su u svojim vrtovima, kako je bilo propisano pravilima, uz povrće uzgajali i ljekovito bilje te ga spremali u posebnu prostoriju zvanu spremnica ili apoteka te od njega pripremali razne
lijekove. Kako to nisu bolnice u dosadašnjem smislu riječi, istraživači povijesti medicine koriste riječ
– hospital. Prethodnice hospitala nalaze u hramovima boga Asklepija, asclepioni, u koje su bolesni dolazili prespavati te bi im se u snu ukazao Asklepij i dao terapeutski savjet. Takvi su se hramovi nalazili
i na našem tlu, primjerice u Puli, Epidauru i Naroni. Mnogo su bliži našem poimanju bolnice-ustanove
(valetudinariji) koje je osnivala rimska vojska na granicama imperija, dakle ratnim područjima, radi
skrbi za ranjene i bolesne vojnike. No, društvo se iz temelja mijenja pojavom Isusa Krista i širenjem
kršćanstva koje promiče ideju zajedništva svih ljudi i potrebe pomaganja svima kojima je pomoć
potrebna. Stoga su se prvi hospitali za smještaj stranaca-putnika za bolesne i razvili u kršćanskim
zemljama kasne antike i ranog srednjeg vijeka (Tartalja, 1952). U vrijeme križarskih ratova osnovan
je samostanski red vitezova hospitalaca (poznat kao ivanovci, kasnije malteški vitezovi) i najstariji
vojnički samostanski red, vitezovi templari koji osnivaju hospitale. Oba reda prisutna su i na području
današnje Hrvatske gdje osnivaju samostane koji nakon prestanka djelovanja njihovih redova počinju
propadati odnosno dolaziti u ruke drugih samostanskih redova poput franjevaca. Bolnice u današnjem
smislu riječi, kao institucije namijenjene isključivo dijagnostici, liječenju ili oporavku bolesnih, znanstvenom istraživanju i edukaciji liječnika, nastale su krajem 18. stoljeća (Tartalja, 1967).
10
34
teologije imao samo kućnu ljekarnu i posebnog brata ranarnika i ljekarnika, da bude
u toj velikoj zajednici kao prva liječnička pomoć…”11
Samostani u kojima je bio organiziran studij tu su službu imali općenito do 1783.,
kad su studiji dokinuti. I dok su u Varaždinu, Ivaniću, Virovitici i Križevcima bile i
ljekarne javnog značenja, provincija je trebala više osposobljene braće pomoćnika
kao ranarnika i ljekarnika. Po prezimenima te braće u službi medicine vidljivo je da ta
braća nisu iz Hrvatske. U 18. stoljeću su njemačke zemlje – Bavarska Švabska, Franačka, Austrija, Štajerska – obilovale ranarnicima i ljekarnicima, pa ih je Ladislavska
provincija primala u svoju zajednicu kao braću pomoćnike (laicus).
U samostanima su braća i poneki svećenici liječili prvenstveno svoju subraću,
ali pomagali su i drugima. U zapisima se upotrebljavaju nazivi ranarnik i kirurug za
istu osobu u raznim dokumentima. Dio njih dobiva naziv apotekar ili pharmaceut.
Kako su uglavnom ranarnici-kirurzi i čuvali te davali samostanske lijekove ako nije
bilo apotekara, ravnopravno ih navodim kao djelatnike u ljekarništvu prema podacima
koje sam našao u literaturi. Za neke od njih do sad obrađenim samostanskim knjigama
nisu pronađeni svi podaci te ih takve ovdje prenosim.
Prema pisanim tragovima koje je našao pater
Cvekan u trenutku pisanja knjige, medicinska djelatnost u samostanu može se pratiti od 1706., kada
se spominje fra Filip Czuzek kao brat ranarnik
do 1784. godine i fra Damjan Geiger, također
ranarnik. Zbog nedostatka pisanih tragova, nije
moguće točno utvrditi što se događalo 200 godina
prije - odnosno prije fra Czuzeka. Vjeruje se da su
braća koja su opsluživala subraću u samostanima
karitativno djelovala i prema susjedima s Kaptola.
Do 6. 3.1355. i zapisa o ljekarni u Gradecu (656
godina neprekidnog djelovanja ljekarne “Crnom
orlu“ u Kamenitoj ulici), nema pisanih tragova o
ljekarnicima na Kaptolu.
Prvi pisani tragovi o kaptolskoj ljekarni su
14.10.1580., kada ljekarnik Ljudevit pl. Ašević
traži pomoć za nabavu lijekova12, a to je vrijeme kada nema franjevaca u samostanu
na Kaptolu (1527.-1607.). U vremenu od 1706. (fra Filip Czuzek) do 1784. (fra Damjan Geiger) u samostanu je djelovalo 17 ranarnika, a četiri brata franjevca bila su
na službi u dva mandata te je prema zapisima od 1742. do 1769. godine djelovalo i
osam apotekara.
U ime povijesne i kulturne baštine navodim njihova imena i godine službe u
samostanu na Kaptolu:
11
12
Cvekan, 1190, 143
Fatović-Ferenčić, Ferber-Bogdan, 2000, 130
35
Czuzek fra Filip
Begscheider fra Sebastijan
Mausser fra Bartol
Hitner fra Bartol
Hagn fra Kuzma
Vendt fra Damjan
Schmidt fra Antun
Brunner fra Rudolf
Piezl p. Gervazije
Vendt fra Damjan
Dettl fra Firmin,
Szuoboda p. Prokopije
Reisner fra Pantaleon
Haberle fra Kapistran
Schmidt fra Izaija
Szuoboda p. Prokopije
Dettl fra Firmin
Röttenböck fra Kuzma
Schmidt fra Izaija
Schneider fra Blaž
Gaiger fra Damjan
1706. – 1716.
1719. – 1729.
1730.
1732. – 1735.
1735.
1742. – 1749.
1746. – 1754.
1750. – 1752.
1750. – 1752.
1752. – 1754.
1752. – 1753.
1754. – 1755.
1756. – 1758.
1757.
1760. – 1762.
1763. – 1765.
1766.
1767. – 1768.
1768.
1769.
1770. – 1784.
ranarnik
ranarnik
ranarnik
ranarnik
apotekar
ranarnik
apotekar
pater apotekar
ranarnik i apotekar
ranarnik i apotekar
pater apotekar
ranarnik i apotekar
ranarnik
ranarnik i apotekar
pater apotekar
ranarnik i apotekar
ranarnik i apotekar
ranarnik i apotekar
ranarnik i apotekar
ranarnik
Kako je novo uređeno zdravstveno zakonodavstvo carice Marije Terezije od
1773. zahtijevalo i civilno stručno obrazovanje, brat ranarnik i apotekar fra Blaž Schneider položio je ispite u Budimu i dobio zvanje
Dio samostana-knjižnica
magister chyrurgiae et magister pharmatiae.
na II. katu uz toranj crkve
Knjige su smještene u dvije prostorije u zatvorenom dijelu samostana - clausura.
Starija izdanja, područje koje sam pregledavao, odvojena su od knjiga XX. i XXI. stoljeća.
Posebno su odvojene inkunabule, a posebno
najstarije knjige XVI. stoljeća i posebno rijetke
knjige odvojene su u sigurnim ormarima. Najveći
broj knjiga je teološkog, pastoralnog i duhovnog
sadržaja - potrebne za studije koji su bili organizirani u samostan, u odnosno za trajnu duhovnu i
intelektualnu formaciju franjevaca. Tu su knjige
različitog sadržaja iz područja opće kulture, povijesti, leksikografska i enciklopedijska izdanja kao i
posebne djelatnosti kojim se dio redovnika bavio.
Starija izdanja uglavnom su pisana njemačkim i
latinskim (srednjovjekovnim) jezikom, uz pojedina
izdanja na talijanskom, francuskom ili mađarskom
36
jeziku. U XVIII. st. nalazimo prve
prijevode, ali i prve tekstove na narodnom - ilirskom jeziku.
I smanjeni rad u području medicine ostavio je značajan knjižni fond
koji se čuva u samostanskoj knjižnici
s više od 15.000 knjiga, sa 169 naslova medicinskog sadržaja od toga 70
naslova do kraja XIX. st.
Pregledom knjižnice primijetio sam da su knjige medicinske tematike u lošijem stanju nego ostale,
dio knjižnice starih izdanja
što je uzrok dugogodišnje uporabe,
a uporaba tijekom rada vidljiva je na
listovima knjiga - od raznih kemikalija s kojima su radili njihovi korisnici.
Većini tih knjiga potrebna je stručna obnova
kako bi se zaustavilo dalje propadanje.
Mnoge od njih nisu otvarane desetljećima,
a neke možda i koje stoljeće. Da bi netko čitao
medicinske knjige - nisam očekivao, te sam bio
ugodno iznenađen kada sam u knjizi DISPENSATORIUM PHARMACEUTICUM AUSTRIACO-VIENNENSE IN QUO HODIERNA DIE
USUALIORA MEDICAMENTA SECUNDUM
ARTIS REGULAS COMPONENDA VISUNTUR
našao stranice poglavlja De PULVERIBUS i De
SPECIEBUS označene novinama “Vjesnik“ s kraja
šezdesetih godina (eksplozija u tvornici Galenika
23. veljače).
Uz zadnje korice našao sam “recept“ koji
objavljujem uz popis knjiga. Te knjige mogu biti
zanimljive ne samo povjesničarima-istraživačima
(liturgičarima, teolozima) pojedinih područja, već
i onima koji istražuju povijest tiskarstva i knjižne
ilustracije.
Ovdje navodim popis medicinskih knjiga koji
se djelomice razlikuje od onog koji je objavio p.
Cvekan u knjizi Kaptolski franjevci na str. 144 i 145. Potpuni popis svih knjiga, pa i
medicinskih, bit će dostupan nakon završetka katalogizacije svih knjiga u Provinciji.
Sada je dostupna bibliografija knjiga hrvatskih autora koju su pripremili p. Vatroslav
Frkin i p. Miljenko Holzleitner, a tiskana je u izdanju Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu 2008.
godine.
37
SADRŽAJ KNJIŽNICE U ZAGREBU – MEDICINA
U većini knjiga nalaze se rukom pisane zabilješke korisnika te Conventus Zagrebiensis da se zna iz kojeg je samostana. Uz pojedine knjige dao sam nešto više
podataka, jer mislim da su zanimljivi.
Tilemanoso Johanne
Marpurgi, MDCXLIII
SYNOPSIS APHORISMORUM HIPPOCRATIS
FACILI METHODO DIGESTORUM.
PROJUVANDA MEMORIA ET CAPTU STUDIO
IUVENTUTUIS CONCINNATA. ALUSQ;
INSUPER THERAPEUTICIS PRO CURATIONE
MORBOTUM ANNIUM HUMANI CORPORIS.
Knjižica je veličine 52 mm x 95 mm, a debljina 60 mm
te ima 993 stranice. Podijeljena je na sljedeća poglavlja:
Aforizmi Hypokrata te Popis bolesti. Primjeri s popisa
bolesti i stranica na kojoj počinje tekst:
Febris acuta – 37 str., Gravida – 216 str.,
Pleuritis – 232 str., Delirium – 259 str.,
Epilepsia – 283 str., Gangrena – 365 str., Fracture –
400 str.
Lancelotti Carlo
nečitko, MDCLXXII
CHYMIA
Riverius Lazarus
Verzascha Bernhardus
Basileae, MDCLXIII
MEDICI ET CONFILIARII REGII MEDICINA
PRACTICA
MEDICINA PRACTICA IN SUCCINCTUM
COMPENDIUM REDACTA STUDIO ET
SUMPTILBUS
Primjenjeno ljekarništvo ljekarnika sažeto u
zaokružen sažetak…
Lanceloti Carlo
Modena, MDCLXXII
GUIDA ALLA CHIMICA CHE INTODUCE GL, AFFETIONATI
ALLE OPERATIONI MEDICINALI, CHE PER MEZO DI LEI SI
SANNO SOPRA OGNI CORPO MISTO IN GENERALE
Kemijski vodič koji nas uvodi u djelovanje medicinskih radnji koji
polovica od njih tako ozdravlja uglavnom uobičajeno svako tijelo.
Hartmanno Johanne
Noribegae, MDCLXXVIII
OFFICINA SANITATIS SIVE PRAXIS CHYMAIATRICA
PLANE AUREA
Ephemerdium
Norimbergae, MDCLXXXIII
EPHEMERDIUM MEDICO PHYSICARUM GERMANICARUM
ACADEMIAE NATURAE CURIOSORUM
Miscellanea
Norinbergae, MDCLXXXVII
MISCELLANGEA CURIOSA SIVE EPHEMERIDIUM MEDICOPHYSICARUM GERMANICARUM ACADEMIAE NATURAE
38
CURIOSORUM DECURIAE II. ANNUS QUINTUS CONTINENS
CELEBERRIRORUM VIRORUM IUM MEDICOROM
Abrahamo A. Gehema
Sedimi, MDCXC
DIATETICA VERA SANAE
Gockelius Eberhardus
Ulmae, MDCC
CONSILIORUM, OBSERVATIONUM ET CURATIONUM MEDICINALIUM NOVARUM CENTURIAE DUAE, CUM DIMIDIA.
Schmidt Josip
Lypsiae, MDCCX
ARMARIUM BELLICO-MEDICUM
FELD KASTEN
Artzney Mitteln
Ausburg, MDCCXIV
APOTECHEN BESTEHEND IN ALERHAND FICHEREN
Kao i većina knjiga pisana na njemačkom jeziku pisana je goticom
osim sadržaja pojedinog recepta koji je upisan na latinskom jeziku.
Potrebna obnova radi oštećenja od kemikalija.
Purmann Mathaus
Franfurt, MDCCXXI
CHYRURGIA
Reis Johann Caspar
Augustae, MDCCXXI
COLLEGIUM PRACTICUM CHYRURGICUM, SIVE
COMPENDIUM CHIRURGICUM
Tabernaemontanum Jacobus Theodorus
Basilea, MDCCXXXI
NEU VOLLKOMMEN KRAUTER BICH HERBARIUM
Zbirka crteža i opisa ljekovitih biljaka, 3 knjige.
Čitana krajem prošlog stoljeća jer sam na 1352. stranici našao
označenu računom iz trgovine-paragon blok, na žalost ne vidi se
datum
39
Purmann Mathau
Franfurt, MDCCXXXI
FELDSCHERER
Knjiga o kirurškom liječenju i radu “brijača“
Vertheyen Philippo
Napoli, MDCCXXXIV
SUPLEMENTUM ANATOMICUM SIVE ANATMIAE CORPORIS
HUMANI LIBER SECUNDUS
Verheyen Philippo
Napoli, MDCCXXXIV
CORPORIS HUMANI ANATOMIAE
Hoffmann Fredericus
Frankfurt, MDCCXXXIV
CONSULTATIONUM ET RESPONSORUM MEDICINOLIUM
CENRURIA SECUNDA ET TERTIA COMPLECTENS MORBOS
ABDOMINIS ET ARTUUM EXTERNORUM
Hoffmann Fredericus
Frankfurt, MDCCXXXIV
CONSULTATIONUM ET RESPONSORUM MEDICINOLIUM
CENRURIA PRIMA COMPLECTENS MORBIS CAPIT ET
PESTORIS
Disursus
oštećen dio stranice
DISURSUS, EX GEORGICA, EX PHITUGICA, EX BUCOLICA,
EX ARCHTECTONICA, EX LOGICA, EX SOMATOLOGIA, EX
MUSURGIA, EX OPTICA, EX GEOGRAPHIA, EX HISTORIA,
EX CHRONOLOGIA, EX ETHICA, EX OECCONOMICA, EX
MEDICINA
Dispensatorium
Viennae, MDCCXXXVII
DISPENSATORIUM PHARMACEUTICUM AUSTRICOVIENNENSE IN QUO HODIERNA DIE USVALIORA
MEDICAMENTA SECUNDUM ARTIS REGULUS
COMPONENDA VISUNTUR
Knjiga je podjeljena u XIX poglavlja prema ljekarničkim oblicima s
recepturom za pojedine bolesti.
Uvod: objašnjava stručne riječi i pojmove te simbole koji su
se upotrebljavali u tekstovima toga vremena
Poglavlja (primjeri):
I. ACETIS
Acidum Bezoardicum
II. AQUIS
V. DECOCTORUM – INFUSUM
VI. DE ELIXIRIIS-DE ESSENTIIS-DE LIQUORIBUSXI. DE PILULIS
Pilulae Febriles
XII. DE PULVERIBUS
- tekst čitan krajem 60. godina p.s.
XVII. DE UNGVENTIS
Ung. Haemorrhoides
Knjiga je od dugog i čestog korištenja u vrlo lošem stanju,
a stranice su jako oštećene od kemikalija prlikom izrade
lijekova
40
Heinricho Cristophoro
Leipzig, MDCCXXXVII
COMPENDIOSES DOCH VOLLKOMMENES
MEDICINISCH CHYMISCHES HANDBUCHLEIT
Kramers Johann Georg
Wien, MDCCXXXIX
MEDICINA CASTRENSIS
Woyts Johann Jacob
Lypsiae, MDCCXL
GAZOPHILATIUM MEDICO-PHYSICUM
Leeu Viliam
Zagreb, MDCCCXL
prevedena u jezik ilirski po Josipu Partušu
LEČITELJ KUĆNI KOD RANENJAH I
UŽGANJAH, ILI VEŠTINA DROŽDJENICOM I
SOLJUM SVA RANENJA, PROLOMLENJA,
…. BEZ LEČITELJSKE POMOĆI LEČITI
-dijelovi knjige objavljeni su na kraju tekstaBilguers Johann Ulrich
Berlin, MDCCLXI
ABHNDLUG VON DEM SEHR SELTENEN
GEBRAUCH ODER DER BEYNAME
GANZLICHEN BERMEIDUNG DES ADLOSENS
DER NENNSCHRISCHEN GLIEDER
Treu Cristoph Jacob
Neurnberg, MDCCXLII
COMPENDIUM ODER FURSCHE ENLEITUNG
ZUR PRAXI CHIRURGICA
Keil Henricus Cristof
Augsburg, MDCCXLVIII
MEDICINISCH-CHYMISCHES HANBUCHLEIN
ANATOMISCHES, CHIRURGISCHES
Heister Laurentius
Leipzig, MDCCXLIX
PRACTISCHE MEDICINISCHES
Heister Laurentis
Augsburg, MDCCXLIX
CHYRURGIA
Oehmen Johann August
Dresden, MDCCL
DER EXPEDITE FELD CHIRURGUS
Schiz Salamon
Zunchii, MDCCLXX
PHYSIOGNOMZA
Schiz Salamon
Cirih, MDCCLXXX
EINLEITUNG ZU EINCHEM ABHANDLUNGEN
UBER DEN NUTZEN WELCHEN EIN
GEISTICHER DER DEM GANZEN UMFLAG
SEINER PFLICHTEN GEWISSENSCHAFT
ERFULLEN WALL
Deoman Ivan
Zagreb, MDCCLXXII
ČOVJEK PREMA ZDRAVLJU
Lysons Daniel
Liypsiae, MDCCLXXIV
PRACTISHE ABHANDLUNEN
Walter Carl
uništen dio stranice
SALZ UND FRANZBRANNTWEIN ODER
PRAKTISCHE ANLEITUNG WIE MAN OHNE
HILFE EINES ARZTES
41
Hochstetter Ch. E.
Stuttgart, MDCCCLXXV
POPULARE BOTANIK ODER FASSLICHE ANLEITUNG ZUR
KEMTNISS DER PFANZE FUR SCHULE UND HAUS
Beiche W. Ed.
Langensalza, MDCCCLXXV
DER KLEINE BOTANIKER
Verheyen Philippo
Napoli, MDCCXXXIV
CORPORIS HUMANI ANATOMIAE
De Storek Anton
Beč, MDCCLXXXIV
PRAECEPTA MEDICO-PRACTICA IN USUM CHIRURGORUM
CONSTRENSIUM ET RURALIUM DITIONUM USTRIACARUM
Eulenburg Albert
Wien/Leipzig, MDCCCLXXXV
REAL ENCYCLOPADIE DER GESAMMTEN HEILKUNDE,
MEDICINISCH-CHIRURGISCHES HANDWORTERBUCH FUR
PRAKTISCHE ARZE.
Oehmen Johan Augusto
Dresden, MDCCLXXXVI
MEDICINISCHE FAMA WORINNE VON DER CHWINDSUCHT,
SCORBUT BESLECTEN BENUS, UND ANDERN LANG
WIERGEN KRANKHEITEN, AUCH DEREN ZUR, GEHANDELT
WIRD, MIT BENGELFUGTER KUNST, UNGE ZU LEBEN, IN
VIER THEIL
Von Zelst Thedoro
Amsterdami, MDCCXXXVIII
LIBELUS SINGULARIS DEPODAGRA ET DOLORE COLICO
SCORBITICO SIMILI, PICTONICO AEMULO, PER SEX ANNOS
DURANTE, SUBITO IN PODAGRAM MUTATO, VICTO ET
CURATO
Payer Johanus Leopold
Zagreb, MDCCLXXXVIII
MEDICUM MEDICO, THERMARUM, SIVE REGNI
SCLAVONIAE ININCYTO VARASDINENSI COMITATU...
AUTOR Johanus Leopold Payer, Graecii 1709. ...
Reimpresuar
Unzers Johann Augusto
Vien, MDCCXCI
MEDICINISCHES HANDBUCH WOCHENSCHRIFT DER URZT
Pharmacopoea
Viennae, MDCCXCIV
PHARMACOPOEA AUSTRICO-PROVINCIALIS EMENDATA
Knjiga je podijeljena u dva dijela:
Materia Medica, na 48 str. nabrojani su nazivi svih preparata koji se
koriste u pripremi lijeka
Medicamentorum Praeparationes, na 100 str. zapisane su recepture
svih pripravaka i način izrade po strogoj abecedi naziva pripravka
Stange Immanuel
Leipzig, MDCCXCVIII
DER HAUSARZT ODER UNZEIGE DER BEMAHRTESTEN
HAUSMITTEL, UND UNMEISUNG SIE ZUR BERHUTHUNG ODER
Osiander Joh. Fr.
Hannover, MDCCCLXV
VOLKARZNEIMITTEL UND EINFACHE, NICHT PFARMACEUTSCHE HEILMITEL GEGEN
KRAKHEITEN DES MENSCHEN
Donin Ludwig
Leipzig, MDCCCLXXVI
KLINISCHES WORTERBUCH
Šulek Bogoslav
Zagreb, MDCCCLXXIX
JUGOSLAVENSKI IMENIK BILJA
42
Moleschott Jac.
Roma, MDCCCLXXXI
UBER DIE ALLGEMEINEN LEBENSEI GENSCHAFTEN DER NERVEN.
Lobmayer Antun
Zagreb, MDCCCLXXXII
DOMAĆA DVORBA BOLESNIKA
Lobmayer Antun
Zagreb, MDCCCLXXXIII
PRVA POMOĆ KADA TKO NASTRADA
Sujtory Šišman
Zagreb, MDCCCLXXXIV
VRAČ ILI POUKA O USTROJSTVU ČOVJEČJEG TIJELA O OČUVANJU ZDRAVLJA I O POZNAVANJU I LIJEČENJU NAJVAŽNIJIH I NAVADNIH BOLESTI
Binz
Berlin, MDCCCLXXXV
VORLESUNGEN UBER PHARMAKOLOGIE
Becker G. W.
Wien, MDCCCXVI
IN DER HAAS’SCH
Trstenjak Davorin
Zagreb, MDCCCLXXXVII
RANE I MELEM
Lobmayer Antun
Zagreb, MDCCCLXXXVII
KNJIGA ZA UČENICE PRIMALJSTVA
Hufeland Hartmann
Berlin, MDCCCLXXXVII
MAKROBIOTIK ODER DIE KUNST DAS MENSCHLICHE LEBEN ZU VERTANGERN DIE
KUNST DES LEBENS FROH ZU WERDEN
Biankini Petar Luka
Zadar, MDCCCLXXXIX
Buhač
Alsamer Johann Alfred
Kepten, MDCCCXCIV
HAUS APOTHKE
Lobmayer Antun
Zagreb, MDCCCXCV
HIGIJENA GLASA
Lobmayer Antun
Zagreb, MDCCCXCVI
VARAŽDINSKE TOPLICE
Kneipp Sebastan
Zagreb,. MDCCCXCI
MOJE LIJEČENJE VODOM PROKUŠANO KROZ VIŠE OD 30 GODINA I NAPISANO DA SE
PO NJEM LIEČE BOLESTI I SAČUVA ZDRAVLJE.
Ima još 6 knjiga istog autora pisanih na njemačkom jeziku o njegovim metodama liječenja
Platen M.
Berlin/Leipzig/Wien/Stuttgart/, MDCCCXCVI
DIE NEUE HEILMETHODE. LEHRBUCH DER NATURGEMASSEN LEBENSWEISE, DER
GESUNDHEITSPFLEGE UND DER ARZNEILOSE HEILWEISE
Horvat Škender
Zagreb, MDCCCXCVIII
DOMAĆA LJEKARNA
Lobmayer Antun
Zagreb, MDCCCXCVIII
ČOVJEK I NJEGOVO ZDRAVLJE
Homan Alojz
Celovec, MDCCCXCIX
POSTREŽBA BOLNIKOV
Kuhne Ljudevit
Zagreb, MCM
NOVA LIEČBENA ZNANOST ILI NAUKA O JEDINSTVENOSTI SVIH BOLESTI I NA ISTOJ SE
OSNIVAJUĆE JEDINSTVENO IZLIEČENJE BEZ LIEKOVA I BEZ OPERACIJA
43
dijelovi knjige prevedeni u jezik ilirski po Josipu Partušu
po izboru B.T.
LĚČITELJ KUĆNI
KOD
RANJENAH I UŽGANJAH
ILI
VĚŠTINA
DROŽDJENICOM I SOLJUM
sva ranenja, prolomlenja, odtvorene i rakovite rane, zatrovac, parlotine, zubnu bol,
griz, bodac, požarac, rěčjum sva zvanska i nutarnja užganja bez lěčiteljske
pomoći lěćili.
Neobhodno potrěbita knižica za svakoga.
Izdana
po odkritdju leka
V i l i a m u L e e u,
prevedena u jezik ilirski po
Josipu Partašu
U ZAGREBU
Tiskom i troškom Franje Župana
Napravljenje ovoga leka.
Nijedno napravljenje nije jednoštavnie kako napravljenje našega lěka. Uzme se,
kako tko hoće više ili manje trěbuvati, jedna posve čista veća ili manja ploska (flaša)
i napune se tri dēli od nje pravom i čistom droždjenicom; na ovu se nasiple toliko
t
navadne, nu ipak prie na suncu ili peći posušene, i drobno stučene soli, da žganica
(rakia) dodje do zatika, i posle se sve skupa dobro strese. Zatim se postavi ploska u
mirno město, i čeka se, dok sol sědne i droždjenica se očisti, što za pol sata biva, i
tad je lěk za svaku potrěbu gotov.
Neima se nikad ploška stresti, kad se lěk trébuje, kako to kod drugih lěkariah
bivati običaje; po tom bi se nerazmočene strančice soli sa žganicom na ranu ili kožu
donele, što bi samo veću bol uzrokuvalo, bez da bi se tim lečenje pospěšilo. Ako je na
ovaj način napravljena droždjenica potrošena, tak se može opet na zaostavšu sol ploška
droždjenicom napuniti, koja se opet strese, i pusti se mirno stali, dok čista postane.
Izvan droždjenice, druga žganica za lék nije dobra.
Upotrěbljenje ovoga lěka.
Kako je napravljenje ovoga lěka jednostavno, tako je i način njegovoga upotrěbljenja, koj ćemo ovdĕ samo nakratkom naznačiti, buduć da će se u slĕdećem popisu
bolestih obširnie kod svake napose navesti.
Lěk ovaj upotrěbljava se iznutra i zvana.
44
Glede nutérnjega upotrěbljenja ima se pamtiti, da se nikad čisti, nego uvek pomešani sa vrućom vodom uzima, i to (ako, da se svaki put ¼ děl lěka, a ¾ vruće vode
uzme. Navadno opredělena kolikoča jesu dvĕ žlice (kašike) lèka poměšane sa šest
žlicah vruće vode, koje se, ako nije drugčie naredjeno, u jutru natašte i to jedan sat
pred ručkom (zajutrekom) imaju uzeti. Žene ipak i slabi muži mogu ove dvě žlice leka
s osam do deset žlicah vruće vode poměšati. U pogibeljnih slučajih, ako se krěpčie
dělovanje ima proizvesti, uzmu se dvě žlice lěka, i samo dvě žlice vruće vode. Navadno
kod svih bolestih uzme se samo jedan put svaki dan polag prie naznačenoga načina,
ako se pak mora jedan isti dan više putah uzeti, tak je vrěme, u kojem se uzima, kod
dotičnih bolestih naznačeno.
Popis onih bolestih,
koje su u tečaju od deset godinah upotrěbljenjem
ovoga lěka izlečene bile,
i način postupanja kod lěčenja njihovoga.
Vèrtoglavica.
Ova bolest se izlěći, ako se těme od glave spornenutim lěkom bez poměšane
vode natare. Natarenje ima se pol sata nastaviti, i ncsmie se prie odustati, ako bi i
vèrtoglavica prestala, što se više putah dogodi. Ako pak pod istim tarenjem ovo zlo
nebi prestalo, tak se mora opet za jedan sat tèrti těme od glave, ili pak na večer, kad
se ide spavat. Jur se je dogodilo, da se je ova bolest nekoji put povratila ; u ovom
slučaju mora se opet natarenje ponoviti, i bolest sěgurno izčezne.
Glavobolja.
Prestaje uvěk, kad se natare tako glava, kako je kod navale od kèrvi gore rečeno.
Ja sàm ovaj lèk u nebrojenih slučajih upotrěbio, i svagda sa najboljim uspěhom, Ako
bi se pokazala glavobolja, ipak kao uporna i često povraćajuća, onda se natašte jedan
sat pred ručkom uzmu dvě pune žlice leka poměšane sa šest do osam žlicah vruće
vode; što će medjutim redko od potrěbe biti.
Užganje možgjanah
Ovâ pogibeljna i više putah za kratko vrěme smèrtna bolest prestane, ako se
ovim lěkom těme od glave tako dugo tare, dok bol popusti. Da bi se upotrěbljenjem
ovoga jednostavnoga sredstva mnogi cěnjeni život spasiti mogao, o tom sam posve
osvědočen.
Uhobolja.
Ovdě biva lěčenje na onaj isti način kako i kod zubah, da se naime jedno uho
priredjenom droždjenicom napuni ili obadva jedno za drugim. To se već razuměva,
da se ima leći, i na jednoj strani kmirno počivati, dok polakšanje fnastane. Tko jê
jedàn put ovaj način poprimio, uvjdit će naskoro, da je ugodan, i poćutit će jos druge
spasonosne uspěhe njegove.
45
O p a z k a. Buduć da u nekojih stranah naše domóvine neznaju, sto znači
droždjenica, a izraz “komova rakia“ u mnogih mestih u raznom smislu uzima se:
zato vidi mi se od portrehe izjaviti, da ja pod imenom „droždjenica” razuměvam
onu žganicu ili rakiu, koja se od vina ili vinskih droždjah to je od onoga muteža,
koj u bačvi ostane, kad se vino pretoči, žge.
Napomena: oprema teksta prema izvorniku
LITERATURA
Barle, J., 1906., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb
Cvekan, S. P., 1977., Virovitica i franjevci, Virovitica
Cvekan, S. P., 1978., Djelovanje franjevaca u Varaždinu, Varaždin
Cvekan, S. P., 1979., Franjevci u Ivaniću, Ivanić
Cvekan, S. P., 1981., Franjevci u Albinim Našicama, Našice
Cvekan, S. P., 1990., Kaptolski franjevci, Zagreb
Fatović-Ferenčić S., Ferber-Bogdan J., 2000., 400 godina dokumenta o ljekarni sv.
Marije na zagrebačkom Kaptolu (1599-1999), MEDICUS, Vol. 9, No. 1, 129-135
Hoško, F. E., 2000., Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb
Hoško, F. E., 2002., Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb
Nikić, A., 2000., Medicina i slavna prošlost franjevaca, Mostar
Mandić D., 1968., Franjevačka Bosna, Rim
Mirković M., 1987., Zagrebačka franjevačka crkva na Kaptolu, Godišnjak zaštite
spomenika kulture 13, 1-20
Tartalja H., 1967., Povjest ljekarništva u Varaždinu, Zbornik II. simpozija HFDJ,
Varaždin, 1-16
Šematizam Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, 1969., Zagreb
Izvori
Arhiva franjevačkog samostana u Virovitici
Arhiva franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću
Slike
Crtež Kaptola XVI. st.,
Samostan na Kaptolu, foto arhiva samostana
Knjižnica i knjige, foto arhiva B.T.
46
CRTICA O PELINU
E.Vedriš*
Kome od nas pri spomenu te riječi, pelin ne postane dio neugodnih uspomena
iz djetinjstva. Gorki čaj protiv glista, još nam je u grlu...
Pelin (vrtni pelin) razlikuje se od samoniklog, divljeg pelina i drugih srodnih
vrsta te je biljka dobro poznata svakome.
Izgledom uspravni polugrm bijelo - svilenasto dlakava lišća i žutih cvjetova raste
kao korov uz puteve, po šumskim prosjecima i drugdje. Latinski naziv je Artemisia
absinthium i vrlo je rasprostranjen od mediteranskog područja sve do Sibira.
Bio je poznat u tradicionalnoj medicini Egipćana, Asiraca, Grka i Rimljana zbog
aromatična, ali i izrazito gorkog okusa, koji je poticao tek. Grčki naziv artemis znači
zdrav te sugerira zdravlje, a latinski naziv Artemisia dobio je po boginji zaštitnici
žena, jer je pelin pomagao pri porođaju.
Što sadrži pelin? Iz mladog lišća i
cvjetova dobiva se eterično ulje koje sadrži
od 0,25 % do 1,32 %, a pretežiti sastojci
su gorke tvari (absintin i anabsintin), ali i
otrovni tujon.
Gorke tvari nisu toksične i osnova
su ljekovitih svojstava pelina, koja su
mnogobrojna. Pelin povećava lučenje
želučanih sokova i regulira želučanu kiselost. Poboljšava apetit. Vrlo je učinkovit kao
kolagog i time poboljšava probavu. Smanjuje meteorizam i pospješuje diurezu. Kod
porođaja dobro prokrvljuje zdjelicu i tako
olakšava porođaj. Već je spomenuto, da je
čaj od pelina izvrstan antelmintik. Zanimljivo
je da naziv vermut potječe od riječi vermis
što znači crv. Pojačava imunost organizma u
Artemisia absintium (vrtni pelin)
svladavanju influence, ali i jača organizam
poslije influence i drugih respiratornih infekcija.
U narodnoj medicini upotrebljava se i za regulaciju mjesečnice, šećerne bolesti,
jačanje organizma i reguliranje stolice. Namočen u rakiji, utrljavanjem pomaže kod
reumatskih bolesti i gihta.
*dr.sc. Edo Vedriš
47
Sve ove ljekovite primjene pelina odnose se na čaj od pelina, koji se prelije
kipućom vodom i nakon 10 minuta procijedi (oparak ). Na taj način veći dio eteričnog
ulja ishlapi. Ne smije se kuhati!
Kadulja sadrži znatno više tujona od pelina, ali se ona upotrebljava najviše
kao čaj ili kao alkoholna iscrpina za vanjsku primjenu, odnosno za ispiranje desni
ili grgljanje. Tako se izbjegava da najveći dio tujona prijeđe u naš probavni sustav.
Naprotiv, pelin se najviše upotrebljava za pripravu raznih alkoholnih pića (vermut,
absint, pelinkovac) i izravno ulazi u probavni sustav te se metabolizira u organizmu.
Tujon ima svojstva euforika pa je tim opasniji kad ga se nekontrolirano uzima.
Zbog otrovnosti pelina ograničena je njegova uporaba u alkoholnim pićima ili se pak
eterično ulje detujonizira, tj. znatno mu se smanji sadržaj tujona.
Takvo alkoholno piće je zakonski i etički prihvatljivo. U divljem pelinu ima manje
tujona od vrtnog pa ga proizvođači likera više traže, ali su raspoložive količine manje
od vrtnog pelina. Vrtni pelin se zove tako jer se stoljećima uzgajao, ali u posljednje
vrijeme znatno manje jer raste posvud.
U nekim zemljama Europe pića na osnovi pelina su bila zabranjena (Njemačka,
Francuska i Švicarska). Najpoznatije piće na osnovi pelina je absint. On je destilat
smjese pelina, aniša i komorača sa sadržajem alkohola od 45 % do 74 %.
Treba naglasiti da ni aniš ni komorač nisu bezazleni što se sastojaka tiče. Obje
biljke sadrže u eteričnom ulju pretežiti sastojak anetol ili trans anetol, koji djeluju
abortivno. I dok je u komoraču on zabranjen u trudnoći, u anišu u kojem ga ima više nije zabranjen trudnicama ! Naime, pića na bazi destilata ploda aniša vrlo su popularna
u Europi (anisette, mastika, ouzo, uzo i dr.) pa je vrlo jak lobi proizvođača tih pića.
Do konca proteklog stoljeća
absintu su se pripisivala halucinogena svojstva (što je objašnjavalo
djelovanje na poznate slikare da vide
neke nove nijanse boja). No, jaki lobi
proizvođača tih pića, koja izazivaju
ugodu naručio je niz istraživanja kako
bi pobio te stoljetne tvrdnje. Dokazano je da tujon nema halucinogene
učinke. Dapače, ono što je eksperimentalno utvrđeno zvuči apsurdno.
Tujon neutralizira stimulativne i
konvulzivne učinke tujona pa se može
Vincent van Gogh: Irisi (1888.)
upotrijebiti kod predoziranja sedativa.
Tako je u novom stoljeću absint rehabilitiran i nije nigdje zabranjen, samo je
količina tujona u ovom piću ograničena u EU na 10 mg/L ili prema drugim izvorima
na 5 mg/kg, ako ima manje od 25 % alkohola odnosno na 10 mg/kg kad je sadržaj
alkohola veći od 25 % (računa se na tzv. apsolutni tj. stopostotni etanol).
U Češkoj je to vrlo omiljeno piće i mnogo ga se izvozi. U posljednje vrijeme i
ondje ga proizvode sa smanjenom količinom tujona.
48
Zanimljivo je da u našem najnovijem Pravilniku o jakim alkoholnim pićima
(2009.), koji propisuje, među ostalim, i standarde za pelinkovac kao autohtono hrvatsko piće - nema nikakvih ograničenja u sadržaju tujona! Po tome smo kao i Švedska,
gdje takva ograničenja nikad nije ni bilo.
No, kad se takva pića na osnovi pelina piju u većim količinama zabilježena su
i mnoga ozbiljna otrovanja.
Nekada, ne tako davno u nas su se pili razni pelinkovci u obližnjoj gostionici
prije radnog vremena jer je ta kombinacija (alkohol + tujon ) stvarala osjećaj ugode
i dobrog raspoloženja i tako bi mnogima počeo novi radni dan.
Manje je poznato, da je jedan od najvećih svjetskih slikara Vincent van Gogh
stvorio velik broj svojih remek-djela pod utjecajem absinta tj. pretežito tujona, koji je
pio u velikim količinama. On je, kako kažu povjesničari umjetnosti, bio pravi ovisnik
o absintu. No, i mnogi drugi veliki umjetnici - poput Ernesta Hemingwaya, Oscara
Wildea, Edgara Allana Poea, Charlesa Baudelairea, Arthura Rimbauda, Paula Verlaina, Alfreda Jarrya, Henrija de Toulousea Lautreca, Amadea Modigliania te okultista
Aleistera Crowleya - bili su pretjerani ljubitelji tog pića.
Prijatelji francuskog bohemskog pjesnika Verlaina su na njegovoj smrtnoj postelji
uočili bocu absinta pod jastukom. Veliki francuski impresionist Manet je naslikao
sliku “Pijanac od absinta”, a sliku istog naziva ima i manje poznat slikar Viktor Oliva. U Europ,i kao i u svijetu, postoji čitav ritual pića absinta i postoji pribor za piće
kao i za miješanje koktela na osnovi absinta. Absint ima svoju povijest te kategorije
kao i pjenušac (primjerice: običan, poluizvrstan, izvrstan, priređen u domaćinstvu,
“Bohemia -style” tj. češkog stila i dr.). Ova tradicija postoji još od 19. stoljeća i prema
literaturi prvi absint je proizveden u kantonu Neuchatel u Švicarskoj.
Vincent van Gogh je u svom bogatom impresionističkom opusu naslikao oko
900 slika i 1.100 crteža. Nažalost, počinio je samoubojstvo u 39. godini života.
Osim svog najpoznatijeg djela “Vaza sa 12 žutih suncokreta, 1889. godine naslikao je i vrlo poznate” Irise”, koji pripadaju ljekovitom bilju (Iris germanica, naziv
droge: Rhizoma iridis, koji se nalazi u nekim europskim farmakopejama).
Ova crtica o pelinu potiče na razmišljanje. Zar je ta obična biljka, praktično
korov toliko ljekovita te ima tako burnu i zanimljivu povijest?
Eto, ljudi se uvijek izbore za ono što vole i znanstveno dokazuju, da to nije štetno.
Naravno, ako se pije u umjerenim količinama. Ali to vrijedi i za sve ostalo u životu.
49
50
PLANINSKI BOR I GAVEZ
– PRIRODNA POMOĆ KOD
BOLNIH MIŠIĆA I ZGLOBOVA
Lokomotorni sustav čovjeka čine kosti, zglobovi i mišići koji omogućuju
pokretljivost organizma. Vrlo je nezgodno kada je ta pokretljivost smanjena, otežana
ili onemogućena zbog neugodnih bolova. U suvremenom načinu života sve je manje
fizičke aktivnosti, a više sjedenja i mirovanja, pa često nastaju degenerativne promjene i bolesti, kao i sportske ozljede (iščašenja, istegnuća i uganuća). Posljedica toga
su bolovi u leđima, vratu i zglobovima, mišićna napetost, upale zglobova (artritis),
upale tetiva, upale mišića, bolovi u kralježnici, reumatske tegobe, sportske ozljede ili
ozljede zbog fizičkih opterećenja. Otežana pokretljivost organizma ometa svakodnevne obveze i smanjuje radnu sposobnost pa je nužno ublažiti bolove lokomotornog
sustava i vratiti pokretljivost.
Planinski bor (Pinus mugo) raste kao gusti grm kratkog i polegnutog debla,
široke krošnje ili do 10 m visoko drvo. Sadrži aktivne sastojke delta-3-karen, α-pinen,
β-pinen u eteričnom ulju koje se dobiva iz svježih iglica i vršnih grančica. Oni su
djelotvorni kod ozljeda mišićnog i vezivnog tkiva, reumatizma, artritisa, gihta. Prodiru duboko u kožu
djelujući protuupalno
i analgetski, potiču
cirkulaciju te pružaju
osjećaj topline koji
smanjuje ukočenost i
osjećaj boli.
Gavez (Symphytum officinale)
je trajna, zeljasta
biljka, visoka do
80 cm. To je biljka
koja se tradicionalno
koristi za liječenje
površinskih ozljeda
kože i dubinskih
ozljeda kostiju i
zglobova. Djelotvoran je u liječenju reume, kostobolje, artritisa, kod iščašenja
i uganuća. Najviše
aktivnih tvari sadrži
korijen gaveza, a
najznačajnija aktivna
tvar je alantoin koji
ima jako protuupalno
djelovanje, analgetsko djelovanje, potiče obnavljanje tkiva kože (zarastanje rana),
kosti (kod lomova), vezivnog tkiva (tetive, ligamenti kod sportskih ozljeda). Duboko
prodire u tkivo, širi krvne žile kože i time pospješuje opskrbu tkiva krvlju, uspješno
uklanja bolove na mjestu primjene, smanjuje otekline te vraća pokretljivost zglobova,
kukova, kralježnice.
Preparati na biljnoj bazi koji se primjenjuju preko kože imaju jak učinak jer
se aktivne tvari izravno apsorbiraju na mjestu primjene. Utrljaju se na bolno mjesto
i brzo djeluju, a nema nuspojava. Allga San® Mobil krema za tijelo s ekstraktom
51
gaveza i Allga San® Intenzivni tonik za masažu s ekstraktom gaveza idealno
su rješenje za uklanjanje bolova lokomotornog sustava. Kombinacija eteričnog ulja
planinskog bora i ekstrakta gaveza intenzivno njeguje bolne dijelove tijela, potiče
cirkulaciju i učinak grijanja koji opušta mišiće, smanjuje ukočenost i otekline u
zglobovima, mišićima i leđima, reumatske bolove, te ujedno njeguje kožu. Masaža
i topli terapijski učinak pojačavaju prokrvljenost bolnog mjesta što ima opuštajuće i
analgetsko djelovanje, a takvo zagrijavanje mišića i tetiva poželjno je i prije izlaganja
većim fizičkim opterećenjima.
Stručna služba Naturprodukt d.o.o. HRVATSKA
52
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
I SOCIJALNE SKRBI
33
Na temelju članka 136. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj
150/08, 71/10 i 139/10), uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih
komora ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi
PRAVILNIK
O PRIPRAVNIČKOM STAŽU ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se sadržaj i način provođenja pripravničkog staža,
uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici
provode pripravnički staž, obrazac pripravničke knjižice, sadržaj, program i način
polaganja stručnog ispita te sadržaj uvjerenja o položenom stručnom ispitu.
Pripravnički staž obavlja se prema programu koji uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora donosi ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem
tekstu: ministar).
Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u ženskom ili muškom rodu, obuhvaćaju na jednak način ženski
i muški rod.
Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
– stručna kvalifikacija – obuhvaća formalno obrazovanje i profesionalnu osposobljenost (stručno usavršavanje i osposobljavanje nakon završetka formalnog obrazovanja, kao i moguće stručno iskustvo stečeno pri obavljanju regulirane profesije u
državi članici Europske unije), na temelju čega je kandidat stekao pravo obavljanja
određene djelatnosti regulirane profesije u Republici Hrvatskoj ili državi članici
Europske unije,
– stručno iskustvo – stvarno obavljanje profesije u djelatnosti zdravstva u Republici Hrvatskoj ili državi članici Europske unije u skladu s primjenjivim propisima,
– dokaz o formalnoj osposobljenosti – diplome, svjedodžbe i druge javne isprave
koje je izdalo nadležno tijelo države ugovornice Europskoga ekonomskog prostora (u
daljnjem tekstu: EEP), a kojima se potvrđuje uspješno završeno formalno obrazovanje
i po potrebi stručno usavršavanje i osposobljavanje koje je stečeno u državi ugovornici
53
EEP-a; obuhvaća i diplome, svjedodžbe i druge javne isprave koje je izdalo nadležno
tijelo treće države nositelju takvih isprava koji ima tri godine stručnog iskustva na
području države ugovornice EEP-a, a koje su potvrđene od strane te države ugovornice
EEP-a i daju pravo njihovom nositelju da obavlja određenu profesiju unutar granica
države ugovornice EEP-a prema njenim važećim propisima,
– regulirana profesija prema pojedinim područjima u djelatnosti zdravstva –
jedna ili više reguliranih profesija država članica Europske unije navedenih u prilogu
V. Direktive iz podstavka 8. ovoga članka,
– ministarstvo – ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) jest nadležno tijelo za sadržaj pripravničkog staža kao i za utvrđivanje
uvjeta koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici
provode pripravnički staž, sadržaj, program i način polaganja stručnog ispita, izdavanje
uvjerenja o položenom stručnom ispitu,
– državljanin države članice Europske unije – svaka osoba koja je državljanin
države ugovornice Europskog ekonomskog prostora (obuhvaća sve države članice
Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn, Island i Švicarsku),
– državljanin treće države – jest svaka osoba koja nije državljanin države ugovornice EEP-a,
– Direktiva – Direktiva 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju
stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine, kako je izmijenjena i dopunjena (u
daljnjem tekstu: Direktiva),
– integrirani curriculum – obrazovanje stečeno u Republici Hrvatskoj ili državi
članici Europske unije prema strukovnom, stručnom, odnosno sveučilišnom programu
usklađenom sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih
kvalifikacija (»Narodne novine«, broj 124/09),
– pripravnički staž – jest rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Pripravnički staž obavlja se prema propisanom programu.
Programom se utvrđuje raspored i trajanje rada u pojedinim stručnim jedinicama.
Programom se utvrđuju stručni poslovi kojima se pripravnici osposobljavaju za
samostalan rad,
– curriculum s obvezom obavljanja pripravničkog staža – stečeno obrazovanje
zdravstvenih radnika koji imaju obvezu obavljanja pripravničkog staža i polaganja
stručnog ispita,
– stručni ispit – ispit koji polažu zdravstveni radnici koji su završili strukovno
obrazovanje, stručni ili sveučilišni studij pred ispitnim povjerenstvom ministarstva.
Stručni ispit polaže se usmeno.
– pripravnik – zdravstveni radnik koji je završio strukovno obrazovanje, stručni
ili sveučilišni studij u Republici Hrvatskoj,
– kandidat – zdravstveni radnik državljanin Europske unije ili treće države koji
je stručnu kvalifikaciju stekao izvan Republike Hrvatske.
54
Članak 3.
Pripravnički staž za zdravstvene radnike traje godinu dana.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka pripravnički staž doktora medicine koji su
završili petogodišnji studij traje dvije godine.
Zdravstveni radnici koji su završili obrazovanje prema integriranom curriculumu
ne obavljaju pripravnički staž niti polažu stručni ispit.
Članak 4.
Pripravnički staž obavlja se u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima
koja obavljaju zdravstvenu djelatnost ako ispunjavaju sljedeće uvjete u odnosu na
radnike, prostor i medicinsku opremu:
a) postojanje stručne jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela programa
zdravstvenog usmjerenja,
b) da u stručnoj jedinici iz točke a) ovoga članka u punom radnom vremenu radi
zdravstveni radnik s položenim stručnim ispitom i važećim odobrenjem za samostalan
rad koji ima višu, a najmanje istu razinu završenog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja te koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci,
c) da stručna jedinica ima potrebnu medicinsko-tehničku opremu i prostor za
uspješno provođenje programom predviđenog osposobljavanja prema zahtjevima
suvremene medicine. Ako zdravstvena ustanova koja je primila pripravnika na
pripravnički staž nema sve stručne jedinice prema propisanom planu i programu za
zdravstveno usmjerenje upućuje ga u drugu zdravstvenu ustanovu koja ima te jedinice.
Članak 5.
Pripravnički staž zdravstveni radnici mogu obaviti i kod zdravstvenog radnika
sa završenim stručnim ili sveučilišnim studijem koji obavlja privatnu praksu, koji ima
važeće odobrenje za samostalan rad te koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u
struci te u pravnoj osobi u kojoj se zdravstvena djelatnost obavlja u skladu s posebnim
zakonom, a koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika.
Članak 6.
Pripravnički staž koji je pripravnik obavio upisuje se u pripravničku knjižicu.
Pripravničku knjižicu ovjerava ravnatelj zdravstvene ustanove koja je pripravnika
primila na pripravnički staž, privatni zdravstveni radnik, odnosno odgovorna osoba u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost te u pravnoj osobi iz
članka 5. ovoga Pravilnika. Za provođenje dijela pripravničkog staža u odgovarajućoj
stručnoj jedinici odgovoran je rukovoditelj te jedinice, odnosno osoba koju on odredi
i koja ovjerava pripravnički staž svojim potpisom. Pripravnici su obvezni za vrijeme
pripravničkog staža izvršavati zadatke i obavljati poslove u skladu s programom koje
im povjeri rukovoditelj stručne jedinice.
55
Obrazac pripravničke knjižice tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov
je sastavni dio.
Članak 7.
Pripravnički staž obavlja se u punom radnom vremenu. Pripravnički staž u pravilu
obavlja se bez prekida. Opravdani prekid pripravničkog staža jest bolest dulja od 30
dana u kontinuitetu ili 45 dana s prekidima, rodiljni dopust, vojna obveza te stručno
usavršavanje u inozemstvu u trajanju duljem od 30 dana – u tim slučajevima staž se
produžava za onoliko vremena koliko je prekid trajao.
Za prekid iz stavka 1. ovoga članka prilaže se potvrda ravnatelja zdravstvene
ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili nositelja
privatne prakse, odnosno odgovorne osobe iz članka 6. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
Nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici polažu stručni ispit
pred ispitnim povjerenstvom ministarstva.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na državljane država članica
Europske unije koji su stručnu kvalifikaciju stekli u državi članici Europske unije.
Državljani država članica Europske unije koji su stekli stručnu kvalifikaciju u
trećim državama, uz dokaz o formalnoj osposobljenosti izdan u skladu sa Zakonom
o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija obvezni su
položiti stručni ispit pred ispitnim povjerenstvom ministarstva.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat ne mora polagati stručni ispit ako
je druga država članica Europske unije državljaninu države članice Europske unije
već priznala stručnu kvalifikaciju stečenu izvan teritorija EEP-a, Republika Hrvatska
će priznati navedenu odluku druge države članice Europske unije uz ispunjenje uvjeta
stvarnog i zakonitog obavljanja profesionalne djelatnosti na teritoriju Europske unije
najmanje tri uzastopne godine unutar posljednjih pet godina.
Članak 9.
Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se ministarstvu putem zdravstvene
ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost koje je pripravnika
primilo na pripravnički staž ili osobno uz predočenje sljedećih dokumenata:
– ovjerene preslike diplome ili svjedodžbe o završnom ispitu,
– ovjerene preslike domovnice,
– uredno ispunjene i ovjerene pripravničke knjižice,
– potvrdu ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili nositelja privatne prakse, odnosno odgovorne osobe iz
članka 6. ovoga Pravilnika te
– zamolbe pripravnika.
56
Državljani trećih država podnose prijavu za polaganje stručnog ispita ministarstvu
uz predočenje sljedećih dokumenata:
– dokaz o formalnoj osposobljenosti,
– rješenje o priznavanju stručne kvalifikacije, izdano u skladu sa Zakonom o
reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, ako je kandidat
studij završio izvan Republike Hrvatske ili svjedodžbu o završnom ispitu, odnosno
rješenje o priznavanju stručne kvalifikacije izdano u skladu sa Zakonom o reguliranim
profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ako je kandidat obrazovanje
stekao izvan Republike Hrvatske,
– dokaz o državljanstvu,
– dokaz o obavljenom pripravničkom stažu i dokaz o radnom iskustvu ako postoji,
– zamolbe kandidata.
Prijava se može podnijeti ministarstvu najranije 30 dana prije isteka pripravničkog
staža, a najkasnije 6 mjeseci nakon završenog pripravničkog staža.
Članak 10.
Ako je pripravnik, odnosno kandidat ispunio sve uvjete predviđene ovim Pravilnikom, ministar rješenjem odobrava polaganje stručnog ispita. Pripravnik, odnosno
kandidat pisano se izvješćuje o datumu i mjestu polaganja, najmanje 8 dana prije
dana polaganja ispita.
Članak 11.
Ako je pripravnik, odnosno kandidat iz opravdanog razloga spriječen pristupiti
zakazanom roku ispita, obvezan je pisano obavijestiti ministarstvo 3 dana prije dana
određenog za polaganje ispita. Ako pripravnik, odnosno kandidat pravovremeno
ne obavijesti ministarstvo ili je razlog odustanka neopravdan smatra se da je ispitu
pristupio te troškovi ispita nakon ponovnog izlaska idu na teret pripravnika, odnosno
kandidata.
Članak 12.
Stručni ispit za zdravstvene radnike sa završenim sveučilišnim studijem sastavljen
je od općeg i posebnog dijela. Opći i stručni dio stručnog ispita polažu se usmeno.
Članak 13.
Stručni ispit za zdravstvene radnike sa završenim strukovnim obrazovanjem,
stručnim studijem ili sveučilišnim studijem sastavljen je od općeg i stručnog dijela.
Opći i stručni dio stručnog ispita polažu se usmeno.
Opći dio stručnog ispita obuhvaća pravne ispitne predmete:
1. Ustavno uređenje Republike Hrvatske,
2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju,
57
3. Radni odnosi i mirovinsko osiguranje.
Ispitni predmeti stručnog dijela stručnog ispita po zdravstvenim usmjerenjima jesu:
8. za farmaceutske tehničare
a) izrada galenskih i magistralnih pripravaka,
b) poznavanje i čuvanje lijekova i medicinskih proizvoda.
Članak 14.
Pripravnik, odnosno kandidat polaže stručni ispit pred ispitnim povjerenstvom.
Ispitno povjerenstvo imenuje ministar rješenjem o osnivanju i imenovanju povjerenstva
za sva zdravstvena usmjerenja.
Članak 15.
Ispitno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i članova povjerenstva koji su
ujedno i ispitivači za pojedine predmete, koje imenuje ministar.
U ispitno povjerenstvo, na prijedlog nadležne komore, imenuju se stručnjaci
odgovarajuće razine obrazovanja koji se bave odgovarajućim područjem rada.
Listu ispitivača za pojedine predmete donosi ministar na prijedlog nadležne
komore.
Članak 16.
Administrativne poslove ispitnog povjerenstva obavlja tajnik povjerenstva koji
se imenuje rješenjem o osnivanju ispitnog povjerenstva. Tajnik je obvezan tijekom
polaganja stručnog ispita voditi zapisnik. Zapisnik potpisuje predsjednik ispitnog
povjerenstva.
Obrazac zapisnika tiskan je u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Članak 17.
Uspjeh pripravnika, odnosno kandidata na ispitu ocjenjuje se s »položio« ili
»nije položio«. Ispitivač je samostalan u ocjenjivanju uspjeha pripravnika, odnosno
kandidata za predmet koji je ispitivao.
Članak 18.
Ako pripravnik, odnosno kandidat nije položio stručni ispit, ponovno može izaći
na stručni ispit najranije po isteku roka od 15 dana od dana polaganja stručnog ispita.
Troškove ponovnog polaganja snosi pripravnik, odnosno kandidat.
Pripravnik, odnosno kandidat koji na stručnom ispitu nije položio jedan ili dva
ispitna predmeta može uz podnošenje zamolbe polagati popravni ispit iz nepoloženih
predmeta najranije po isteku roka od 15 dana, a najkasnije u roku 6 mjeseci od dana
polaganja ispita.
58
Ako pripravnik, odnosno kandidat u roku iz stavka 1. ovoga članka ne izađe
na popravni ispit, polaže ponovno cijeli stručni ispit. Pripravnik, odnosno kandidat
koji nije položio najmanje tri predmeta, kao i pripravnik, odnosno kandidat koji nije
položio popravni ispit može ponoviti cijeli ispit po isteku roka od 3 mjeseca.
Članak 19.
Predsjednik ispitnog povjerenstva izvješćuje po završenom ispitu pripravnika,
odnosno kandidata o uspjehu na stručnom ispitu.
Nezadovoljan pripravnik, odnosno kandidat može u roku od 48 sati podnijeti
žalbu ministarstvu i tražiti da se njegovo znanje još jednom provjeri.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ministarstvo je obvezno odrediti drugo ispitno
povjerenstvo, koje je obvezno provesti ponovni ispit u roku od 48 sati od podnesene žalbe.
Troškove saziva ispitnog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka snosi pripravnik,
odnosno kandidat.
Članak 20.
Zdravstvenom radniku koji je položio stručni ispit izdaje se uvjerenje o položenom
stručnom ispitu. Uvjerenje potpisuje ministar. Obrazac uvjerenja o položenom stručnom
ispitu tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Članak 21.
Troškove stručnog ispita snosi zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje
obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatni zdravstveni radnik koji je pripravnika, odnosno kandidata primio na pripravnički staž.
Državljani trećih država, odnosno državljani Europske unije sami snose troškove
stručnog ispita, ako je pripravnički staž priznat sukladno članku 23. ovoga Pravilnika.
Članak 22.
Ispitno povjerenstvo i tajnik na stručnim ispitima imaju pravo na naknadu. Visinu
naknade određuje ministar posebnim rješenjem.
Članak 23.
Ministar može pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili
djelomično ako program obavljenoga pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su važeći na području Republike Hrvatske.
Ministar može državljaninu treće države koji je stekao stručnu kvalifikaciju u
toj državi pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomično
59
ako program obavljenog pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su
važeći na području Republike Hrvatske.
Zdravstveni radnici koji su obavljali pripravnički staž u inozemstvu prije 1.
siječnja 1990. godine oslobođeni su polaganja stručnog ispita. Zdravstveni radnici
koji su započeli obavljati pripravnički staž u inozemstvu iza 1. siječnja 1990. godine
polažu, nakon postupka priznavanja pripravničkog staža prema članku 143. Zakona
o zdravstvenoj zaštiti, stručni ispit prema odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 24.
Stručni ispit mogu prijaviti državljani trećih država koji su stručnu kvalifikaciju
stekli u trećoj državi ili u državi članici Europske unije, ako im je sukladno članku
23. ovoga Pravilnika priznat pripravnički staž obavljen u inozemstvu u cijelosti ili
djelomično, odnosno ako obave pripravnički staž u Republici Hrvatskoj.
Državljani država članica Europske unije koji su stekli stručnu kvalifikaciju
u državama trećih država, a ne ispunjavaju uvjet stvarnog i zakonitog obavljanja
profesionalne djelatnosti na teritoriju Europske unije najmanje tri uzastopne godine
unutar posljednjih pet godina mogu prijaviti stručni ispit ako im je sukladno članku
23. ovoga Pravilnika priznat pripravnički staž obavljen u inozemstvu u cijelosti ili
djelomično, odnosno ako obave pripravnički staž u Republici Hrvatskoj.
Članak 25.
Program iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika ministar će donijeti u roku od
6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 26.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pripravničkom
stažu zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, broj 18/94, 20/94, 21/95, 47/95,
62/96, 39/96, 130/99 i 11/03) osim Plana i programa pripravničkog staža, temeljnog
staža i sekundarijata koji prestaje važiti danom stupanja na snagu Programa iz članka
25. ovoga Pravilnika.
Članak 27.
Zdravstveni radnici koji su započeli pripravnički staž prije stupanja na snagu
ovoga Pravilnika završit će taj staž i položiti stručni ispit prema odredbama Pravilnika
o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, broj 18/94, 20/94,
21/95, 47/95, 62/96, 39/96, 130/99 i 11/03).
60
Članak 28.
Zdravstveni radnici u djelatnosti sanitarnog inženjerstva koji na dan stupanja
na snagu ovoga Pravilnika imaju više od godinu dana radnoga iskustva na poslovima sanitarnog inženjerstva oslobađaju se obavljanja pripravničkog staža i polaganja
stručnog ispita.
Zdravstveni radnici u djelatnosti sanitarnog inženjerstva koji na dan stupanja na
snagu ovoga Pravilnika imaju manje od godinu dana radnoga iskustva na poslovima
sanitarnog inženjerstva nakon stečenih godinu dana radnoga iskustva moraju položiti
stručni ispit.
Članak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 3. stavka 3., članka 8. stavka 2., 3. i 4., članka 9. stavka
2., članka 23. stavka 2. te članka 24. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom
prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Klasa: 011-02/10-02/129
Urbroj: 534-07-10-1
Zagreb, 28. prosinca 2010.
Potpredsjednik Vlade i
ministar zdravstva i socijalne skrbi
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.
61
626
UZ 55. OBLJETNICU OSNIVANJA
HRVATSKOG DRUŠTVA
FARMACEUTSKIH TEHNIČARA
Kada su osnivači našeg društva u ožujku 1956. godine u Jukićevoj 12, u prostorijama Medike, osnivali novo stručno društvo za mlado - relativno novo zvanje u
području zdravstva tj. ljekarništva, sigurno nisu razmišljali kako će to njihovo djelo
dugo živjeti.
Čitajući spomen-zbornik izdan u povodu 50. obljetnice kao i dokumente toga
vremena, možemo iščitati njihovu želju da djeluju u cilju pune stručne i društvene afirmacije, da društvo okupi sve farmaceutske pomoćnike-tehničare, a njihovo školovanje
bude jednako vrednovano kao drugi srednjoškolski četverogodišnji programi. Posebno
mnogo vremena i rada, osim na statusnim pitanjima, uloženo je u trajnu edukaciju
kolegica i kolega, iako to nije bila zakonska regulativa.
U jubilarnom zborniku navedene su aktivnosti, ali i kolege koji su godinama
odvajali svoje slobodno vrijeme i volonterski - ali maksimalno stručno-profesionalno
ispunjavali sve postavljene zadaće u svojim podružnicama u tijelima društva i organizacijama gdje su predstavljali naše društvo. Tako smo i poslije Pule i slavlja nastavili
s edukativnim radom, koji je rezultirao desecima predavanja u svim podružnicama.
Kako su se promijenili uvjeti u pristupu farmaceutskih kuća - i naša se organizacija
tome prilagodila te smo osim predavanja u prostorima u gradu za više desetaka sudionika prišli i organizaciji predavanja u prostorijama tvrtki. S nekim su tvrtkama
63
tako organizirana predavanja i u
mjestima u kojima nikada prije
nismo bili. To je pridonijelo da
neki članovi prvi put prisustvuju
stručnom predavanju u organizaciji svoga društva te da kolege
pristupe svojoj jedinoj stručnoj
udruzi.
Stručnom radu na našim
saborima - u Primoštenu 2008.
“Farmakoterapijski pristup
liječenja boli“ i Malom Lošinju
2010. “U zdravlju i bolesti od puberteta do zrelosti“ - nazočilo je,
na svakom, više od 500 aktivnih
sudionika.
Drugih pedeset godina
započelo je i s aktiviranjem novih članova u radu podružnica i
tijela društva koji su se aktivno
- prema svojim mogućnostima
- uključili u rad u mandatu ili
samo za određenu akciju - Anka
Baković, Ivanka Bogdan, Danije-
64
la Božić, Tomislav Čajo, Sandra
Čargonja, Zrinka Čipčić, Miroslav Čizmić, Milka Dimitrišin,
Martina Gal, Marijana Matić,
Mihaela Matko, Danijela
Polić, Ante Smolčić, Vedran
Šjardi, Josip Varga, Lucija Vukelja, Tatjana Živković i Dubravka
Žulj. Bilo je i onih koji su se
ponovno aktivirali - Paula Barić,
Stjepan Hostić, Adam Ilić.
Osnovana je i nova podružnica Varaždinsko-me đimurska - odvajanjem od Zagrebačke podružnice koja je
najbrojnija, što se pokazalo
ispravnim jer je u samo godinu
dana rada društvu pristupilo
više od 40 novih članova s toga
područja.
Napominjemo, unatoč
obilježavanju vrijedne obljetnice, uz djelovanje novih aktivnih
članova, neki su članovi koji više
nisu birani u tijela društva prestali plaćati i članarinu te su brisani 2010. s ostalim neplatišama,
a neki će biti brisani u 2011.
Mi koji smo tek počeli s
radom iskreno zbog toga žalimo.
Na našu žalost zauvijek
nas je napustilo nekoliko naših
kolegica i kolega koji su neprocjenjivo pridonijeli radu našeg
društva da ono i danas može
ovako djelovati. Od srca im
zahvaljujemo i ostat će u dragoj
uspomeni svima nama, a mladim
kolegicama i kolegama njihov primjer bit će vodilja u nastavku rada društva.
Svoj društveno-stručni rad i dalje publiciramo u našem časopisu, u kojemu
objavljujemo i sve aktivnosti iz naših podružnica kao i rada tijela društva, proširili
smo sastav uredništva, a otvorili smo i stranicu na elektronskom mediju kako bi se
svi koji žele mogli bolje informirati o društvu.
65
Zahvaljujemo na doprinosu svim našim osnivačima,
svim predsjednicima, tajnicima, blagajnicima, svim
urednicima i uredništvima
od prvog broja Biltena do
ovog broja Farmaceutskog
tehničara, svim članovima
tijela društva tijekom proteklih
55 godina.
Nadamo se da će društvo
i dalje raditi za dobrobit svojih
članova i u novim zakonskim
uvjetima te da će i mlađa generacija moći svojim kolegama
organizirati svečanu - 60.
obljetnicu.
Našu 55. obljetnicu
obilježavamo i malom fotogalerijom događanja u zadnjih
pet godina.
Martina Gal
i Tatjana Živković
66
IZVOD IZ ZAPISNIKA
VIII. SJEDNICA SREDIŠNJEG ODBORA U
MANDATNOM RAZDOBLJU 2008.-2012.
Središnji odbor
U petak i subotu, 25. i 26. veljače 2011. godine održana je u Tuheljskim Toplicama u hotelu « Terme Tuhelj », 8. sjednica Središnjeg odbora u mandatu od 2008.
do 2012. godine.
Nazočni: Marija Žužak - predsjednica HDFT-a, Anita Farkaš Marin - tajnica
HDFT-a, i članovi Središnjeg odbora Martina Gal, Mira Grubišić, Marica Gudlin, Svjetlana Jakovac, Zorica Pintar, Nikola Seršić, Branka Šunduković, Nada
Vraneković.
Odsutni članovi Središnjeg odbora: Paula Barić, Zrinka Čipčić, Snježana Kruljac,
Marijana Matić, Danijela Polić, Lori Sinovčić, Josip Varga,
Sjednici prisustvuju članovi Nadzornog odbora: Danijela Božić, Milka Dimitrišin
i Božidar Tomašić - predsjednik.
Odsutni članovi Nadzornog odbora: Janja Glavačević, Maja Matijašević,
Sjednici prisustvuju članovi Izvršnog odbora: Verica Božić, Branka Kričej,
Štefica Kosovec, Helena Matković, Miroslav Momčilović, Ana Rukavina Ćaćić,
Zdenka Tomašić i Tatjana Živković, Jožef Čebin - predsjednik Savjeta SO, Sanja
67
Schiller - glavna i odgovorna urednica časopisa te tajnici podružnica, PGI Vedran
Šjardi i Dalmacije Tomislav Čajo.
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa VII. sjednice Središnjeg odbora HDFT-a
2. Izvješće o radu HDFT-a u 2010
3. Izmjene i dopune financijskog plana za 2010. godinu
4. Izvješće i usvajanje završnog računa za 2010.
5. Analiza izvršenja preuzetih zadataka na VII. sjednici SO HDFT-a
6. Priprema za održavanje VI. sabora HDFT-a
7. Plan rada i financijski plan za 2011. godinu
8. Rasprave o temama po prijedlogu sudionika
9. Odluke potrebne za redovno funkcioniranje HDFT-a
Iz opširnih izvještaja, prihvaćenih jednoglasno, o djelovanju svih tijela o radu
HDFT-a u razdoblju od 1.1.2010. do 31.12.2010., treba naglasiti da je mnogo vremena utrošeno na pitanje zakonodavstva te je došlo do malih poboljšanja. No, još nije
donesen zakon - kako bi se sve utvrdilo podzakonskim aktima.
Program stalne stručne edukacije organiziran je osim na V. saboru i tijekom
godine u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Zagrebu uz
sudjelovanje predavača iz više tvrtki koje su uočile potrebu edukacije farmaceutskih
tehničara - a to su Agram 89, Albidus, Bayer, JGL, Milsing, Nycomed, Pharmateka
Consult, PIP, La Roche Posay, Salveo, Salvus i Nutrigrupa.
Predstavnici društva sudjelovali su na stručnim manifestacijama u organizaciji
drugih, i to: na skupu HFD-a u Opatiji, skupu farmaceutskih tehničara Slovenije, sastanku EAPT-e, u Lisabonu /Portugal/, sastanku radne grupe za izradu internih
pravila EAPT-e u Bruxellesu, o čemu su izvješća svih sudionika objavljena u časopisu.
Na podjeli završnih svjedodžbi našim kolegicama i kolegama u farmaceutskim
školama, predstavnici HDFT-a su bili u Koprivnici, Osijeku, Pregradi, Rijeci, Splitu,
Šibeniku, Zagrebu i Varaždinu. Na žalost, nismo bili na podijeli u Zadru.
Suradnja s državnim tijelima odvijala se u vezi sa Zakonom o ljekarništvu, gdje
smo ponovno iznosili stavove naših skupština poglavito u vezi s priznavanjem farmaceutskog tehničara kao ljekarničkog djelatnika, koji u okviru svojih stečenih znanja
i primjernog djelokruga mora biti izjednačen s drugim zvanjima i imati zakonsku
samostalnost u tom radu.
Najavljeni prostor od grada koji smo i pogledali nismo dobili, već je taj prostor
dodijeljen Ustanovi za zdravstvenu njegu bolesnika u kući, a nama utješna rečenica
da se za nas i dalje traži prikladno rješenje.
Uspješna organizacija V. sabora s više od 500 aktivnih sudionika dala je potvrdu
stručnom radu i programu cjeloživotnog obrazovanja koje društvo provodi 55 godina,
koji će trebati nastaviti i u novim zakonodavnim uvjetima.
68
Raščlamba o stanju članstva pokazala je da opet u godini skupova raste broj
upisan članova i plaćanje članarine, koja se prestaje plaćati već godinu kasnije. Kako
je članarina najveći i jedini izvor stalnih prihoda, koji mnogi kolege vrlo neozbiljno
shvaćaju, IO je morao primijeniti odrednice statuta i brisati dio članova, a prvi put
primijenila se odluka SO da članovi koji ne uplate članarinu u određenom vremenu
(do 30. travnja u poslovnoj godini) - do podmirenja duga ne primaju časopis. Ukupni dug od 95.440,00 kn jednak je troškovima tiskanja časopisa u jednoj godini.
Članovi u podružnicama duguju sljedeće iznose: Zagreb 31.800,00 kn, Slavonija
i Baranja 15.880,00 kn, Dalmacija 19.040,00 kn, Primorsko-goransko-istarska
12.560,00, Varaždinsko-međimurska 11.160,00 kn i umirovljenici Podružnice
Zagreba 5.520,00 kn.
U međunarodnoj suradnji posebni dio posvećen je izvještaju kolegice Svjetlane
Jakovac koja je obavijestila o radu Europske asocijacije farmaceutskih tehničara.
Uočen je napredak u radu nakon sastanka u Zagrebu, a kolegica Jakovac izabrana
je u užu radnu grupu za pripremu institucionalizacije asocijacije unutar Europske
zajednice naroda – EU. Svi nazočni dali su potporu takvom radu naših predstavnika
na sjednicama EAPT-e bez obzira što su to dodatni troškovi, ali je procjena da u
budućnosti takva aktivnost može biti od koristi svim farmaceutskim tehničarima.
SO je odobrio izvješće o pripremama VI. sabora HDFT-a, koji će seodržati u
Bolu na otoku Braču, hotel ELAPHUSA, od 19. do 22.travnja 2012. godine. Između
više prispjelih ponuda agencija SO je izabrao agenciju Tip tours d. o. o. Zagreb za
poslovnog partnera u organizaciji skupa. Izabrano je organizacijsko povjerenstvo za
pripremu VI. sabor: Nada Vraneković-čelnica, i Tanja Živković-tajnica povjerenstva.
Izabran je radni naslov stručnog programa, a za taj dio zaduženja su dobili Martina
Gal, Marica Gudlin, Mira Grubišić i Zorica Pintar. Za marketing i operativne zadaće
zaduženi su Paula Barić i Tomislav Čajo. Povjerenstvo mora izvršiti kompletnu pripremu do sljedeće sjednice SO krajem 10. mjeseca.
Kako bi tijela društva mogla normalno i što kvalitetnije izvršavati svoje obveze doneseno je više odluka a ovdje donosimo odluke koje se odnose na cjelokupno
članstvo:
➣ Određuje se članarina za 2011. - i to 160,00 kn zaposleni, 60,00 kn umirovljenici, 20,00 kn učenici završnog razreda i nezaposleni i 30,00 kn upisnina novih
članova. Obvezuju se članovi da uplate članarinu za kalendarsku godinu najkasnije
do 30. travnja. Članovima koji ne uplate članarinu do određenog roka prestat će se
dostavljati časopis. Obvezuju se predsjednici i tajnici podružnica da potiču članove
iz svoje podružnice na uredno redovito plaćanje članarine.
➣ Na podjeli svjedodžbi maturantima bit će prisutni predstavnici iz određene
podružnice gdje je dodjela svjedodžbi, u dogovoru predsjednice podružnice s predsjednicom stručnog odbora.
➣ HDFT će uputiti pismo nakane školama koje imaju maturante u cilju prezentacije društva prije završetka školovanja.
➣ Društvo će posredovanjem predstavnika sudjelovati na natjecanju učenika
Scholla Medica.
69
➣ Međunarodna suradnja bit će ostvarena na godišnjem skupu farmaceutskih
tehničara Republike Slovenije na Rogli od 27. do 29. svibnja 2011. uz sponzorstvo
KRKE Hrvatska te na sastanku EAPT-e od 8. do 9. travnja 2011. u Engleskoj-Cardif,
gdje će nas predstavljati Marija Žužak i Svjetlana Jakovac. Sudjelovat ćemo na Skupu
farmaceuta u Rovinju od 12. do 14. svibnja 2011. - zastupat će nas osobe po dogovoru.
➣ U cilju moderne prezentacije djelovanja društva na na tečaj za WEB dizajnera
upućeni su Martina Gal i Vedran Šjardi.
➣ U cilju smanjenja troškova u 2011. godini odlučeno je da se časopis tiska
četiri broja u tri izdanja, te da se primijeni novi cjenik za oglašavanje.
➣ Izvršena su i sljedeća imenovanja: imenuje se u uređivački odbor Miroslav Čizmić iz podružnice Dalmacija umjesto Tomislava Čaje, koji je sada tajnik
podružnice, a u Izvršni odbor imenuje Zejnebu Mikulić iz Siska.
Zapisnik vodila tajnica HDFT-a
Anita Farkaš Marin i Helena Matković
70
IZ RADA PODRUŽNICA
PODRUŽNICA DALMACIJE
U prostorijama ljekarne „Lučac“ 10. veljače 2011 u Splitu održano je predavanje
s tvrtkom Berlin-Chemie Menarini Hrvatska u organizaciji Davorke Rogulj.
Marijana Papić, dr.med. održala je vrlo zanimljivo predavanje na temu: „Flavamed - brzo i unčikovito riješenje za produktivni kašalj“.
Kašalj je prirodni, zaštitni mehanizam koji oslobađa dišne putove od sekreta, stranih čestica i drugih tvari koje podražavaju sluznicu. Razlikujemo produktivni (zreli)
i suhi (podražajni) kašalj. Za liječenje produktivnog kašlja koristimo ekspektoranse
koji omogućuju lakše iskašljavanje, a za liječenje suhog kašlja koristimo antitusike
koji oblažu sluznicu i smanjuju podražaj na kašalj. Prema statistikama kašalj je peti
načešći simptom zbog kojeg odlazimo liječniku primarne zaštite.
Flavamed (ambroksol) tablete razrjeđuju sluz kod bolesti dišnog sustava koje
olakšavaju iskašljavanje. Koriste se također kod bolesti pluća i bronha uz uporno stvaranje sluzi. Za razliku od ostalih preparata, Flavamed tablete djeluju već 30 minuta
nakon primjene.
Nakon predavanja druženje smo nastavili uz domjenak u organizaciji tvrtke
Berlin-Chemie Menarini Hrvatska, nadamao se i budućoj suradnji.
Miroslav Čizmić
PODRUŽNICA ZAGREBA
PREDAVANJE TVRTKE AGRAM 89
Tijekom najjače zime, 9. prosinca 2010. imali smo priliku slušati predavanje
o imunitetu od Ivana Tudora, mag.pharm. iz tvrtke Agram 89. Podsjetili smo se da
integralni imunološki sustav s najvažnijim stanicama - leukocitima, stvara reakcije
kojima sudjeliju u obrani organizma od mikroorganizama i toksina koji nas okružuju.
Objašnjena je razlika između prirodnog i stečenog imuniteta, a kao preduvjet očuvanja
zdravlja navedeni su faktori: uravnotežena i primjerena prehrana, tjelesna aktivnost
i izbjegavanje stresa.
Često nismo u mogućnosti dovoljno brinuti se o tim faktorima i tada dobro
dođe pomoć dodataka prehrani - vitamina, minerala, probiotika i biljnih ekstrakata u
širokoj paleti Twinlab, Lifetime i Childlife proizvoda.
Edukacijski centar tvrtke Agram 89 priredio je još jednu zanimljivu temu:
“Uloga dodataka prehrani u očuvanju zdravlja žene“. Spomenka Bezlaj mag. pharm.
predočila je promjene tijekom života žene s naglaskom na PMS i razdoblje menopauze
i postmenopauze.
71
Predavanje tvrtke Agram 89
Pod utjecajem hormona nastaju prirodni procesi sa često neugodnim nuspojavama. Da bi žene lakše izdržale razdoblje PMS-a i u zrelim godinama što duže sačuvale
zdravlje i kvalitetu života, Agram 89 nudi prirodna rješenja u svojim proizvodima.
Nada Vraneković
PREDAVANJA TVRTKE PIP D.O.O.
Tvrtka PIP d.o.o. organizirala je niz predavanja u suradnji s HDFT-om i ljekarnama s područja podružnice Zagreba. Tema svih predavanja bila je:
„Važnost vrednovanja, kvantifikacije i standardizacije flavonoida u pripravcima propolisa i s propolisom“.
Predavači
1. Petra Galović, dipl. ing. biotehnologije, voditeljica edukacije
2. Jelena Škala dipl. ing. prehrambene tehnologije, voditeljica laboratorija
3. Ivan Bračić, savjetnik uprave
Predavanja su održana u Bjelovaru, Sisku, Karlovcu, Zaboku i Zagrebu, te zajedno s kolegicama iz podružnice Slavonije i Baranje, u Daruvaru.
Za sve koji nisu imali priliku prisustvovati tim predavanjima, u ovom je broju
tiskan članak prezentirane teme.
72
Postavljana su razna pitanja nakon predavanja, a predavači su svojim odgovorima razriješili dvojbe, prenijeli iskustvo, naglašavajući trud koji ulažu u postizanje
kvalitetnog proizvoda.
S obzirom na to da je na predavanjima bio velik broj kolegica, predsjednica
podružnice je izvjestila prisutne o radu središnjice društva te planovima.
Učlanjeno je nekoliko novih kolegica. Nadam se da ćemo imati priliku uskoro
organizirati nova predavanja i druženje po uzoru na suradnju s tvrtkom PIP d.o.o.
Predavanje u Bjelovaru
Predavanje u Sisku
Predavanje u Zagrebu
73
Predavanje u Karlovcu
Predavanje u Zaboku
Nada Vraneković
PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE
Na području podružnice Slavonije
i Baranje, u Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Daruvaru održana su stručna
predavanja tvrtke PIP d.o.o.
Tema i predavači bili su kao i u drugim podružnicama, a prisutni su bili i farmaceuti i farmaceutski tehničari. Posebno
zadovoljstvo bilo je u Vinkovcima, gdje je
prvi put održano predavanje u organizaciji HDFT-a.
Tvrtka PIP d.o.o. omogućila nam je da čujemo novosti o novim proizvodima i
nastojanju da se postigne visok nivo kvalitete istih.
Tijekom druženja razmijenili smo iskustva o novom načinu rada u ljekarnama,
dobili informaciju o radu središnjice HDFT-a i platili članarinu.
Marijana Matić
PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA
Nakon dugog vremena, 27. siječnja, u čakovečkom hotelu Park predavanje za
farmaceute i farmaceutske tehničare održala je tvrtka PIP d.o.o. Zagreb.
Predstavljen je istraživačko-razvojni projekt farmakologija u apiterapiji i njihova
linija “Farmakol”.
Rezultati primjene u prikazanim proizvodima su:
Vrednovanje – znanstvena spoznaja biološke aktivnosti flavonoida propolisa
Kvantifikacija – u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom
74
Standardizacija – terapeutska doza flavonoida za namjenu iskazana u deklaraciji
proizvoda
Uvođenje novih tehnoloških postupaka u proizvodnji (vodenih otopina propolisa,
sastavnice i finalni proizvod bez alkoholnog nosača).
Na predavanju je bilo dosta sudionika, osobito kolegica i kolega tehničara. Skup
je završio uz lijepo druženje. Nadam se da će ovakvog druženja biti još, ali i očekujemo
da nam se pridruže poštovane kolegice i kolege “preko” Drave.
Ivanka Bogdan
PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA
PREDAVANJE TVRTKE PIP D.O.O.
U namjeri da predstave svoje proizvode što većem broju farmaceutskih tehničara
i farmaceuta, predstavnici tvrtke PIP održali su i u Puli predavanje, i to 15. veljače
u hotelu “Histrija”. Sastanku je prisustvovalo više od 20 članova.
Tvrtka PIP d.o.o. po prvi put se predstavila u Istri. Nadamo se daljnjoj suradnji
u jesen.
Brankica Šunduković
PREDAVANJE TVRTKE SALVUS D.O.O.
U utorak, 1. ožujka 2011. u hotelu Bonavia u Rijeci, imali smo predavanje u
suradnji s tvrtkom Salvus d.o.o. na temu:
“Solgar dodaci prehrani - snaga vašeg zdravlja”.
Predavač je bila Mimi Vurdelja, mag. pharm., nutricionist
Predavanje je bilo bodovano i za farmaceute, tako da je posjećenost bila velika.
Za kolegice iz Istre tvrtka Salvus organizirala je autobus pa su i oni prisustvovali
ovom predavanju. Bilo je ugodno pred tako velikim auditorijem čuti pohvalu i zahvalu
od strane djelatnika tvrtke Salvus za pomoć pri organizaciji predavanja.
Magistra Vurdelja osmislila je predavanje na temelju stečenog znanja kao nutricionist. Između ostalog, stalna je suradnica Hrvatskog olimpijskog odbora. Tema
nas je navela na razmišljanje o načelima ispravne prehrane.
Pravilna prehrana i pravilno konzumirane namirnice početak su svega. Naglasila
je nekoliko puta da pod pravilnom prehranom ne slijedimo strogo upute literature jer
to nije dovoljno, treba jesti umjereno i s ljubavlju, čistog srca i čiste glave, i onda će
ta hrana imati pravilan utjecaj na naše stanje.
75
U drugom dijelu predavanja predstavila je prebogatu paletu Solgar proizvoda,
pričajući o određenom proizvodu uz određeno stanje koje prethodi potrebi za uzimanjem tog proizvoda.
Naravno kako smo još u razdoblju pojačanih prehlada i pojačanog iscrpljivanja
organizma, što za posljedicu ima pad imuniteta, središte su upravo bili ti proizvodi
koji pomažu oporavku organizama, i to proizvodi poput Beta 1,3 glukana i slični.
Ugodno druženje i, prije svega, korisna edukacija tako je potrajala dva i pol sata.
Na kraju bih citirala Mimi Vurdelju, koja ističe nekoliko načela koja bi valjalo
upamtiti:
• Jesti treba raznovrsno i s pravom mjerom
• Svaki obrok treba pripremiti s ljubavlju
• Trebali biste nastojati jesti okruženi osobama koje volite.
Ako je netko nakon čitanja ovog teksta ogladnio, te ga je ova tema potaknula na
jelo, upamtite ta načela i primijenite ih odmah.
Svjetlana Jakovac
76
KAKO PLATITI ČLANARINU?
= 160,00
= 160,00
3
2
3
ČLANARINA HDFT-a za 2011. godinu
1
Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom
svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na
žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve
rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice
i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za
protekle godine.
Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca
travnja.
OBAVJEŠTAVAJU SE ČLANOVI DRUŠTVA KOJI NISU UREDNO
PLATILI ČLANARINU ZA 2010. GODINU DA NEĆE
PRIMITI ČASOPIS DOK NE IZVRŠE SVOJU OBAVEZU
Obavezno javite na adresu HDFT-a
svaku promjenu prezimena,
adrese stanovanja i mjesta rada.
»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR
NA©IH PRIHODA!!!
Kojim novcem tiskati Ëasopis?
77
UPUTE ZA SURADNJU
Časopis donosi
1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka.
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.
3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a.
4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih
akata važnih za struku.
5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a
ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.
6. Upite članova s odgovorima.
7. Društvenu rubriku.
8. Različite vijesti i obavijesti.
Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje
1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word
document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veličina 10pt.
2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti
označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni
dokument u formatu JPG
3. Na početku teksta upisati
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj
- pune nazive ustanove
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova
4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom.
Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema
međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.
Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine
Pharmaca 32 (1994), 221-36.
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.
Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.
5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.
6. Svi tekstovi podliježu lekturi.
7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: [email protected]
8. Materijali se ne vraćaju.
“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.
godine pod brojem 00000551.
Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.
Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom
stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.
Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.
List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a
besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.
78
79
SADRŽAJ
Uvodnik ..................................................................................................
5
Azitromicin - sumamed u liječenju spolno prenosivih infekcija.......
7
Canesten – samodijagnoza i samoliječenje vaginalnih gljivičnih
infekcija..................................................................................................
13
Propolis – medicina za pčele i čovjeka ................................................
17
Slušanje – komunikativnost .................................................................
23
Ljekarništvo u franjevačkim samostanima provincije
Svetih Ćirila i Metoda – II....................................................................
31
Crtica o pelinu .......................................................................................
47
Planinski bor i gavez – prirodna pomoć kod bolnih mišića
i zglobova ...............................................................................................
51
Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika ...................
53
Uz 55. obljetnicu osnivanja Hrvatskog društva farmaceutskih
tehničara ................................................................................................
63
IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................
67
Zapisnik s VII. sjednice Središnjeg odbora .......................................
67
IZ RADA PODRUŽNICA ....................................................................
71
Podružnica Dalmacije...........................................................................
71
Podružnica Zagreba..............................................................................
71
Podružnica Slavonije i Baranje ...........................................................
74
Podružnica Varaždinsko-međimurska ................................................
74
Podružnica Primorsko-goransko-istarska ..........................................
75
80

PRAVILNIK o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na …

ovdje

propolis

Apiterapija, letak- NOVO

posredovanje kod kupnje

„SOLLERS“ Agencija za nekretnine,Zagreb ,koga zastupa direktor

Kompletna pravila nagradne igre u .PDF formatu

ovdje - Antena Zagreb

PRAVILA NAGRADNE IGRE „ Bison navija najsnažnije “

Pravila nagradne igre

pravilnik o sponzorstvu i donacijama - objava.pdf

pdf