close

Enter

Log in using OpenID

ALTERNATIVNE MISLI NEUROZNANSTVENE MISLI KREATIVNI

embedDownload
eMzin
Časopis Hrvatske Mense
Rujan-Studeni 2010.
NEUROZNANSTVENE MISLI
Rješenje na tanjuru
Iz drugih medija
KREATIVNI UM
ALTERNATIVNE MISLI
Binarno rješenje
Psihologijske misli
Nagradna Igra
Hrvatska kocka Nagradna igra Aha Tima
Nagradna igra Hrvatske Mense
Mislim priču
2
IMPRESUM
UVODNIK
Impresum
Riječ urednika
Suradnici
Glavni urednik
Snježana Bistrić
Sandra Vujčić
Dragi čitatelji,
Petra Malešević, dipl. psih.
Grafički urednik
Akademkinja Vida Demarin
Pred Vama je novi broj eMzina. :)
Snježana Bistrić
Dr. sc. Sandra Morović
Iako smo imali malu stanku u ljetnim mjesecima i ovaj put Vam donosimo zanimljive tekstove
Sven Županić
vrhunskih stručnjaka na temu inteligencije ali i ponešto zabave.
Zoran Stamenić
Korektor
dipl. ing. Ljiljana Babić
Ana Kešina
Dakle da ne duljim, svakako ste dovoljno dugo čekali na ovaj broj, časopis u ruke ili na moni-
Ernie Gigante Dešković
tore i rastežite moždane vijuge!
Zoran Krušvar
Web urednik
Vilma Vlačić
Roman Slovenc
Karmela Špoljarić
Ugodno čitanje želim!
Ivo Bojanić
Snježana Bistrić
Urednik eMzina
Robert Okadar
Luka Pavičić
Sanja Vučković
Mensa je žig registiriran u SAD-u i/ili drugim državama. Nazivi
stvarnih tvrtki i proizvoda navedeni u ovoj publikaciji mogu biti
žigovi ili robni i uslužni znaci njihovih vlasnika. Mišljenja i stavovi izneseni u eMzinu odnose se na njihove autore i ne odražavaju
nužno stavove drugih pojedinaca, bilo kojeg tijela Hrvatske Mense
ili međunarodne organizacije Mensa.
eMzin
rujan - studeni 2010.
[email protected]
rujan - studeni 2010.
eMzin
3
4
SADRŽAJ
O MENSI
O Mensi
Mensa je udruga visokointeligentnih osoba koja okuplja ljude s rezultatom na standardiziranom IQ testu višim od onoga u 98% ukupne populacije. Kao međunarodna organizacija s
više od 100.000 članova iz stotinjak svjetskih zemalja, Mensa teži identifikaciji i njegovanju
inteligencije za dobrobit čovječanstva, potiče istraživanja prirode, karakteristika i uporabe
Sadržaj
MISLI 21. STOLJEĆA
KULTURNI ŠOK
6 Psihologijske misli
G faktor i faktorska analiza
(Spearman, Burt i Vernon)
33 Kreativni UM
Vašar taštine ili jezero beznađa
inteligencije te svojim članovima pruža poticajnu intelektualnu i društvenu okolinu.
Hrvatska Mensa osnovana je 1997. godine i punopravni je član međunarodne organizacije
Mensa. Članovima Hrvatske Mense na raspolaganju su forum, publikacije koje izdaje Udruga,
uključivanje u rad grupa članova sa zajedničkim interesima ili osnivanje novih grupa, sudjelovanje na druženjima, tematskim predavanjima i skupovima te različiti popusti i pogodnosti. Ujedno je moguće i aktivno uključivanje u međunarodne aktivnosti poput regionalnih ili
međunarodnih skupova i druženja te u međunarodne programe kao što su SIGHT (Service of
International Guidance and Hospitality to Travelers) ili Mensa Process.
Za više informacija o Hrvatskoj Mensi posjetite internetsku stranicu www.mensa.hr, zovite na
telefon +385 1 55 77 555 ili pišite na elektroničku poštu [email protected]
10 Neuroznanstvene misli
Naše sive stanice – možemo li
vjerovati vlastitom mozgu?
14 Neuroznanstvene misli
Konfiguracija obitelji i inteligencija
19 Alternativne misli
Svrha i smisao života
40 Kolumna kao isprika za
razmišljanje
Bolje biti milijunaš nego
matematičar
44 Mislim priču
Ljubavni ugriz
52 Kolumna
Čežnja koja čezne da ne čezne
54 Iz drugih medija
Fizičkom aktivnosti do veće
inteligencije
INTELIGENTNA
RJEŠENJA
81 Rješenje na tanjuru
Sirova/sretna hrana
84 Binarno rješenje
Arhiviranje vs stvaranje
Sigurnosnih kopija podataka
90 Eigmatika
Križaljka
92 Nagradna Igra
Hrvatska kocka Nagradna igra
Aha Tima
Nagradna igra Hrvatske
Mense
57 Mislim priču
K-Larina priča
74 Kultura
“Pisanje je nešto između privida, igre i božanskog”, rekao je
Vladimir Nabokov.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
5
6
MISLI 21. STOLJEĆA
Psihologijske misli
Psihologijske misli
S
Petra Malešević
MISLI 21. STOLJEĆA
loženost proučavanja inteligencije ne
psihička snaga koju je nazvao g factor. Ona
tiče se samo pitanja što je to inteli-
je rezultat primjene tada nove statističke me-
gencija već i što sačinjava njezin karakter tj.
tode faktorske analize koja mu je pokazala da
strukturu. I ovdje nalazimo različite teorije i
rezultati testova mentalnih sposobnosti pozi-
istraživanja koja te teorije potvrđuju ili opo-
tivno koreliraju. To ga je uvjerilo da iza “in-
vrgavaju.
teligentnog ponašanja” stoji ista, zajednička
predispozicija. Faktorska analiza statistička
G FAKTOR
I
FAKTORSKA ANALIZA
Spearman,
Burt i Vernon
Tako se opet vraćamo psihometrijskom
je metoda kojom se na osnovi korelacija na-
pristupu i testiranju inteligencije jer jedi-
stoji reducirati količina dobivenih podataka,
no ono nam daje informacije o varijabilitetu
a cilj je utvrditi koje izmjerene veličine (npr.
u uzorku ispitanika i eventualno različitim
pitanja u testu osobnosti) koreliraju jedna s
“vrstama” inteligencije ili njezinoj strukturi.
drugom, a koje ne, te na osnovi toga utvrditi
Britanski psiholog Charles Spearman (1863-
odgovarajuće grupe tj. faktore. Spearmana je,
1945), student “oca eksperimentalne psiho-
još dok je kao student radio u laboratoriju W.
logije” W. Wundta koji je odgovoran za prvi
Wundta intrigirala ideja o jedinstvenom, bi-
laboratorij
psihologije,
ološki uvjetovanom izvoru ljudske inteligen-
predstavnik je pristupa koji zagovara jedno-
cije. Smatrao je da njegovi prethodnici nisu
dimenzionalnost inteligencije. Neki smatraju
nalazili pozitivnu korelaciju između rezulta-
da je ponudio prvu održivu tj. obranjivu psi-
ta na testovima mentalnih sposobnosti zbog
hometrijsku definiciju inteligencije koja je
primjene pogrešnih statističkih metoda. Sam
navedena na kraju ovoga članka. Smatra ga
je autorom formule korekcije koja je na kraju
se i pionirom faktorske analize, prvim siste-
potvrdila postojanje pozitivne korelacije.
eksperimentalne
matičnim “psihometričarom”, ocem klasič-
eMzin
rujan - studeni 2010.
ne teorije testova. U svom čuvenom članku
Primjenio je metodu faktorske analize na re-
“Opća inteligencija, objektivno definirana i
zultate djece na raznim testovima i zaključio
mjerena” (“General Intelligence, Objectively
da svi testovi imaju nešto zajedničko (g fac-
Determined and Measured”, 1904, American
tor) i nešto specifično za svaki test (specific
Journal of Psychology, 15 (nemojte biti izne-
factor). Spearman je smatrao da iza svake
nađeni da članak ima devedesetak strana))
intelektualne aktivnosti stoje g faktor koji je
iznio je ideju da je za rezultat na testovima
u potpunosti urođen, i s faktor, a da je pri-
inteligencije odgovorna jedna i jedinstvena
je svega g faktor zaslužan za razlike između
rujan - studeni 2010.
eMzin
7
8
MISLI 21. STOLJEĆA
Psihologijske misli
Psihologijske misli
MISLI 21. STOLJEĆA
ljudi. Tako bi se moglo reći da je g faktor kriv
Ovaj model svojevrsna je vrsta “pomirenja”
GRUPA FAKTORA
ciji urođeni kapacitet: stoga njezin nedosta-
za to što ljudi s dobrim rezultatom u jednoj
između Spearmanove teorije i one američkog
SPECIFIC FAKTORS - POSEBNI FAKTORI]
tak nije nužno dokaziv nedostatkom znanja
mentalnoj sposobnosti, obično imaju dobar
psihologa L. L. Thurstona (bit će predstavljen
rezultat i kod mjerenja neke druge od njih.
u sljedećem broju). Vernon je bio zagovornik
Teba napomenuti da su neki od njegovih ra-
Spearman je vjerovao da je g faktor osnova tj.
teorije inteligencije kanadskog psihologa Do-
dova smatrani kontroverznima zbog njegove
podloga svih sposobnosti te da je njegovo ot-
nalda Hebba koja razlikuje “inteligenciju A”
pretjerane i isključive preferencije urođeno-
“Inteligencija A je osnovni potencijal orga-
kriće izuzetno bitno za razvoj psihologije kao
- biološki uvjetovanu kognitivnu sposobnost
sti kognitivnih sposobnosti. “Što se tiče deli-
nizma, bilo ljudskog ili životinjskog, učiti i
znanosti.
i “inteligenciju B” koja je produkt interakcije
katnog problema procjene inteligencije, nit
prilagoditi se svojoj okolini... Inteligencija A
“inteligencije A” i utjecaja sredine. Vernon je
vodilja nije bila stvoriti a priori pretpostav-
je određena genima, ali posrednikom je slo-
Istoj struji pripadaju britanski psiholog Cyril
pridodao i “inteligenciju C” i definirao je kao
ke o tome koja mentalna aktivnost može biti
ženost i plastičnost središnjeg živčanog su-
L. Burt (1883-1971) i kanadski psiholog Phi-
rezultat mjerenja, znači ono što se manife-
utvrđena kao naprikladnija. Provizorno, i u
stava... Inteligencija B je razina sposobnosti
lip E. Vernon (1905-1987) koji su također
stira prilikom mjerenja inteligencije. Veliki
svakom slučaju, cilj je bio empirijski istraži-
koju osoba pokazuje u ponašanju - bistroća,
primjenjivali metodu faktorske analize. Burt,
dio profesionalnog života Vernon je posvetio
ti sve različite sposobnosti koje imaju ikakvo
učinkovitost i složenost percepcije, učenja,
koji je bio student Spearmana, slagao se s
istraživanju utjecaja nasljeđa tj. genetskog
prima facie pravo na tu ulogu i utvrditi njihov
mišljenja i rješavanja problema. To nije ge-
tvrdnjom da je g faktor zajednički svim testo-
materijala i utjecaja okoline tj. uvjeta življe-
međusoban odnos i odnos s drugim funkcija-
netsko ... Umjesto toga to je proizvod inte-
vima mentalnih sposobnosti, ali dvofaktorski
nja na kognitivne sposobnosti. Istraživanja
ma.” (Spearman, 1904.)
rakcije između genetskog potencijala i stimu-
model smatrao je prejednostavnim. Zajedno
Burta u prvoj polovini 20. st. zaslužna su i
s Vernonom razradio je model (vidi sliku)
za saznanje o nepostojanju značajne razlike
“... [Inteligencija] označava, prije svega, kva-
trebali Hebbovoj Inteligenciji A i B dodati In-
koji osim g faktora i pojedinih s faktora navo-
između muškaraca i žena u uspjehu na te-
litetu koja je intelektualna, a ne emocionalna
teligenciju C - rezultat ili IQ dobiven na odre-
di i grupne faktore između njih i koji je pred-
stovima inteligencije. Moguće je reći da je to
ili moralna: kod njezinog mjerenja nastojimo
đenom testu.” (Vernon, 1979.)
stavljen u Vernonovu radu The Structure of
pomoglo da žene dobiju podjednake moguć-
isključiti učinke djetetova truda, interesa,
Human Abilities (1950).
nosti unutar sustava školovanja.
marljivosti, i sličnog. Drugo, ona označava
Vernonov hijerarhijski opći kapacitet, kapacitet koji je sastavni dio
model inteligencije (1950)
svega što dijete kaže, radi ili misli; svaki ne-
[v:ed - Verbalno-obrazovna dostatak “inteligencije” bit će stoga otkriven
sposobnost
u određenoj mjeri u gotovo svemu što poku-
k:m - Prostorno-mehanička šava napraviti; slabost u nekim ograničenim
sposobnost
ili posebnim sposobnostima - npr. u sposob-
MAJOR GROUP FACTORS - nosti govorenja ili čitanja, učenja ili računa-
GLAVNA GRUPA FAKTORA
njanije sama po sebi nipošto znak nepotpune
MINOR GROUP FACTORS - NIŽA
inteligencije. Treće, inteligencija je po defini-
eMzin
rujan - studeni 2010.
ili vještina sticanih obrazovanjem.” (Burt,
1957.)
lacije iz okoline... Ja sam predložio da bismo
rujan - studeni 2010.
eMzin
9
10
MISLI 21. STOLJEĆA
Neuroznanstvene misli
Neuroznanstvene misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Mozak ne laže namjerno. Najčešće, on zbilja
jući podatke na osnovi vlastitih pravila koja
radi dobro i kvalitetno, pomaže nam da preži-
nisu uvijek logična. Ostatak vremena, koristi
vimo i postignemo najbolje moguće rezultate
polagani, pažljivi i točni pristup koji je pri-
u životu! Vrlo često prisiljeni smo reagirati
kladan za rješavanje matematičkih zadataka
brzo i donositi odluke u kratkom vremen-
i slagalica. Zaključak je da za logično razmi-
skom razdoblju. Baš zbog toga, mozak teži što
šljanje treba puno truda.
boljem i bržem rješavanju problema pa teži
davanju odgovora na temelju polu-procjene
Kada govorimo o „lijevom“ i „desnom“ moz-
koju može brzo obaviti, a ne čeka cjelovitu
gu, zapravo govorimo o dvije polutke jednog
obradu podataka koja može trajati jako dugo.
mozga. Iako postoje jasno izražene i istražene
Što to zapravo znači? To znači da naš mozak
razlike, one se često krivo tumače. Kod veći-
mora ići prečacima i donijeti puno pretpo-
ne ljudi govor kontrolira lijeva strana mozga,
stavki. Najčešće, on kreira neistine koje su u
koja je također odgovorna za matematiku i
našem interesu!
druge oblike logičnog rješavanja zadataka.
Zanimljivo je da je ta ista strana mozga izvor
Sve počinje u trenutku kada mozak počne
brojnih krivo zapamćenih informacija i kon-
osjetilima prikupljati informacije iz okoline.
fabulacija. Naša „logična“ strana „interpreti-
Čak i dok mirno sjedimo u tihoj sobi, mozak
ra“ događaje koje proživljavamo. Izgleda da
dobiva hrpu informacija koje ne može zadr-
naša lijeva strana mozga ima nevjerojatnu
žati ili smatra nepotrebnim za donošenje od-
potrebu za logikom i redom, pa ako nešto i
luka o daljnjim postupcima. Dok mi zapaža-
nije logično – ona izmišlja prihvatljivo objaš-
mo slijed boja na tepihu, pjev ptica ili slike
njenje. Desna strana je puno vjernija i doslov-
na zidu, naš mozak zapaža i sve ostalo. Naj-
nija kada je u pitanju priopćavanje događaja.
češće, većina tih informacija nije značajna, pa
Kontrolira prostornu percepciju i analizu do-
islite da Vam Vaš mozak govori istinu i samo istinu? Nažalost, moramo
nismo niti svjesni koliko informacija gubimo.
dirom, a ističe se na polju vizualno-motornih
Vas razočarati. Vaš mozak, kao i naš mozak, kao i svi mozgovi, vrlo često
Čim mozak procjeni da neki podatak nije po-
zadataka. Umjesto da bude „umjetnička“ ili
lažu svima nama! Ali, za razliku od lažljivaca u stvarnom životu, naš mozak ima
treban, on ga se rješava. Naš mozak nije u za-
„emocionalna“ naša desna polutka je zapravo
dobro opravdanje! Dajte mu šansu da nam objasni!
vidnoj poziciji. On mora odlučiti da li i kada
prizemljena.
Naše sive stanice
možemo li vjerovati vlastitom mozgu?
M
ići prečacem, ovisno o njegovoj procjeni o
eMzin
rujan - studeni 2010.
važnosti brzine ili točnosti u datom trenutku.
Izračunajte slijedeći zadatak na brzinu! Lopta
Najčešće mozak odabire brzinu, interpretira-
i reket zajedno koštaju 11 kn. Reket košta 10
rujan - studeni 2010.
eMzin
11
12
MISLI 21. STOLJEĆA
Neuroznanstvene misli
Neuroznanstvene misli
MISLI 21. STOLJEĆA
kn više od lopte. Koliko košta lopta? Najčešći
Inače, možda mislite da znate što naš mozak
Sada se već vjerojatno pitate da li možemo vjerovati bilo čemu što nam naš mozak kaže, ali go-
odgovor je 10 kn! Intuitivno, ali krivo! (Reket
radi, ali zapravo mi primjećujemo samo mali
dine i mileniji evolucije stoje iza naizgled čudnih odluka. Mozak selektivno obrađuje podatke
košta 10,50 kn, a lopta 0,50 kn.) Mentalne
dio njegove aktivnosti. Ono što on radi nama
koji su se pokazali povijesno ključnim za preživljavanje, a neki od njih jesu posebno obraćanje
kratice poput ove vrlo su česte. Koristimo ih
iza leđa je zapravo najteži dio posla. U tre-
pažnje na nepredviđene događaje.
svaki dan i one najčešće dovode do odgovora
nutku kada su kompjuteraši pokušali pisati
dovoljno dobrog za prolaz, čak i kada je krivi.
programe koji oponašaju ljudske sposobno-
Zapravo, mozak nam rijetko govori istinu, ali gotovo uvijek nam kaže baš onoliko koliko mo-
sti, vidjeli su da je prilično lagano dobiti ra-
ramo znati.
čunalo da slijedi niz logičnih zapovijedi i rješava kompleksne matematičke zadatke. Ono
Akademkinja Vida Demarin
što računala nisu mogla je odgonetnuti što je
na slici! Ono što je uistinu teško je identifici-
Dr. sc. Sandra Morović
rati pojedine objekte u vizualnoj sceni. Kada
gledamo postavljeni stol, očito je da je čaša
vode jedan objekt koji stoji ispred vaze s cvijećem, ali čini se da je to softicirana kalkulacija s mnogo mogućih odgovora. Neodređenost
navedenoga primjećujemo samo povremeno,
kada vidimo nešto prebrzo da bismo objekt
ispravno identificirali, npr. kamen nasred ceste koji je zapravo mačka. Mozak sam sortira ove mmogućnosti na temelju prethodnih
iskustava s objektima, uključujući viđenje
oba objekta odvojeno ili u drugim kombinacijama. Sigurno ste barem jednom napravili
fotografiju na kojoj nekome „drvo raste iz glave“? U tom trenutku niste primjetili problem
jer mozak sam učinkovito odvojio objekte na
temelju njihovih različitih udaljenosti od očiju. Kasnije, dvodimenzionalna slika ne sadrži
sve te podatke o udaljenostima pa nam izgleda da jedan objekt stoji na drugom.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
13
14
MISLI 21. STOLJEĆA
Neuroznanstvene misli
Neuroznanstvene misli
O
MISLI 21. STOLJEĆA
pće je poznato da je inteligencija do
če «intelektualno okruženje». Što to zapravo
neke mjere nasljedna osobina.
znači? Na primjer: majka i otac oboje imaju
mentalnu zrelost 100. Kada se rodi prvo di-
Konfiguracija obitelji
Dakle, roditelji s višom inteligencijom u pro-
jete ono će se naći u «intelektualnom okruže-
sjeku će imati djecu s nešto višom intelignci-
nju» koje je jednako 100; (100+100)/2.
jom. I u ovom tekstu će se govoriti o jednoj od
dvojbi koje se stalno postavljaju u znanosti –
priroda protiv odgoja. Je li inteligencija samo
još jedan u nizu gena koje ćemo naslijediti od
i
roditelja ili se ona razvija zbog okruženja u
kojemu se nalazimo? Na ova pitanja nitko na
svijetu sa sigurnošću ne može dati odgovor. U
inteligencija
ovom članku ukratko ću probati sažeti samo Prosiječni IQ po zemljama: zelena boja predjednu od mnogih teorija koja povezuje inteli- stavlja najviši prosiječni IQ , dok žarko crvegenciju sa izgledom obitelji i sredinom u kojoj na predstavlja najniži
se nalazimo.
Kada se rodi drugo dijete, ono će se
Ukoliko se uspoređuju djeca koja po-
naći u nešto lošijem intelektualnom okruže-
stižu najbolje rezultate na testovima inteli-
nju, jer prvo dijete još nije stiglo razviti sve
gencije, doći će se do nepobitne činjenice da
svoje sposobnosti, te će stoga njegova mental-
najbolje rezultate postižu prvorođena djeca
na zrelost biti manja (npr. 30). Dakle (100 od
iz manjih obitelji (s iznimkom djece jedinaca
majke+100 od oca +30 od prvorođenog dije-
koji postižu nešto lošije rezultate). Djeca ro- teta)/ 3 = 76.6. Što je broj djece veći «intelekđena kasnije postižu lošije rezultate od prvo- tualno okruženje» bit će sve lošije i lošije. To
rođenih, baš kao i prvorođena djeca iz većih
se neće odnositi samo na djecu rođenu kasnije
obitelji. Postavlja se pitanje, koje je rješenje
već i na prvorođene jer će se i oni naći u inte-
ove zagonetke? Postoje dvije teorije koje tre-
lektualno nezrelijem okruženju. Isto tako što
ba razmotriti, a koje bi mogle dati odgovor na
će biti veći vremenski razmak između rođe-
ovo pitanje. Jedna se služi najosnovnijom od
nja djece, to će «intelektualno okruženje» biti
svih metoda u istraživanju – matamatikom.
više, a samim time će i inteligencija biti viša.
Ona naime govori da na inteligenciju utje-
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
15
16
MISLI 21. STOLJEĆA
Neuroznanstvene misli
Neuroznanstvene misli
MISLI 21. STOLJEĆA
teročlanih obitelji. Mnoge studije pokazuju da Sve ove teorije, dakako, ne pružaju siguran
je to tako, iako ima puno i onih koje su isto odgovor na pitanje je li inteligencija nasljedtako tu činjenicu opovrgle. Međutim, nepobit-
na ili nije. Ove teorije samo daju neku pretpo-
na je činjenica da 46% od 314 eminentnih lič-
stavku o čemu bi inteligencija mogla ovisiti.
nosti 20. stoljeća su zapravo bili prvorođeni, Nipošto se ne smijemo pouzdati u njih, jer su
među kojima su dobitnici Nobelovih nagrada, ipak one samo statistika. Prema tome, ukokompozitori klasične glazbe i psiholozi.
Upravo ova zapažanja mogu nam ponudit
vrijeme i pažnja koju roditelji posvećuju dje-
odgovore na neka pitanja. Na primjer: djeca
ci. Sa povećanjem broja djece u obitelji, sva ta
rođena u Indiji ili Sierri Leone postižu lošije
sredstva moraju biti raspoređena na više di-
rezultate od onih rođenih u Južnoj Koreji ili
jelova. To može objasniti zašto se u uvjetima
Italiji. Ta zapažanja koreliraju sa činjenicom
s lošijim socioekonomskim prilikama (zemlje
da je prosječan broj djece u Sierri Leone (6.5
Afrike) postižu lošiji rezultati na testovima in-
po ženi) znatno veći u odnosu na prosječan
teligencije.
liko ste peto dijete iz velike obitelji to nikako
broj djece u Južnoj Koreji (1,21 po ženi). Mnoge studije rješenje ovog zapažanja ne vide u
Zašto onda djeca jedinci imaju nešto niži IQ od
«intelektualnom okruženju» već jednostavno prvorođenih iz obitelji s dvoje ili troje djece?
u socioekonomskim prilikama. Naime, sred-
Odgovor na to pitanje može se naći u činjeni-
stva kojima roditelji raspolažu su ograničena.
ci da djeca jednici ne mogu služiti kao «uči-
Ovdje se pod pojmom sredstva ne misli samo
telji» svojoj mlađoj braći i sestrama. Iz ovoga
na novac već i na ostala sredstva kao što su
se može zaključiti da bi najinteligentnija djeca
materijalni objekti (na primjer knjige) kao i
trebala biti prvorođena iz četveročlanih ili pe-
eMzin
veljača/ožujak 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
17
18
MISLI 21. STOLJEĆA
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Neuroznanstvene misli
ne mora značiti da niste inteligentni, a još manje da nećete postići velike stvari u životu. I sam
britanski premijer Benjamin Disraeli jednom je prigodom rekao: «Postoje 3 vrste laži: laži,
SVRHA I SMISAO
proklete laži i statistika».
ŽIVOTA
Sven Županić
http://www.hiim.hr/nova/index.php?kod=ssn
Zoran Stamenić
Voditelj Studentske sekcije za Neuroznanost
Medicinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu
T
ražeći odgovor na pitanje koja je svrha
Humanistički princip o znanstveno-
i smisao života čovjeka kao pojedin-
filozofskoj i religijskoj upućenosti čovjeka i
ca i generičkog bića, polazim - kao i u tekstu
prirode u modernoj kozmologiji ukazuje da je
„Evolucija uma“ - od shvaćanja inteligencije
svemir, u kojem jesmo i koji opažamo, izbor
kao svojstva uma koje se dograđuje i nije pot-
između svih mogućih svemira temeljem či-
puno razvijena sposobnost, već kombinacija
njenice da upravo mi kao inteligentna bića u
urođenih karakteristika živčanog sustava i
sadašnjem trenutku moramo biti prisutni da
razvojne inteligencije pojedinca i vrste, obli-
bismo opažali i razumijevali njegovo postoja-
kovana iskustvom i učenjem.(1)
nje, ali i da su temeljne prirodne konstante
tako vrednovane, a fizičke zakonitosti me-
đusobno postavljene, da se inteligentni život
kao takav mogao i trebao pojaviti i postojati
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
19
20
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
se uz pomoć velikoga sudarača čestica (LHC)
u svemiru. Inteligenciju dakle podrazumije-
što je čovjek ikada otkrio o tajnama svemi-
vamo kao ljudsko svojstvo, ali ne osporava-
ra, života i unutrašnjim previranjima vlasti-
mo njezinu univerzalnost i rasprostranjenost
ta mozga otkriveno u posljednjih 10 godina.
vladali u svemiru neposredno nakon Velikog
obuhvata i na druga nama nepoznata i po-
(2)
praska. Veliki prasak se temeljem ljudskoga
znata bića, na primjer roda, koje se svakog
Simulacija početka
može pokušati rekonstruirati uvjete koji su
U fizici 21. stoljeća znanstvena simulacija je,
znanja (srećom) ne može eksperimentalno
proljeća vraćaju na krov s kojega su odletjele
Danas fizičari procjenjuju da nam je poznato
uz teoriju i pokus, novi znanstveni način sla-
ponoviti, ali se mogu eksperimentalno stvori-
u daleki južni kraj, ili jegulja koje od dalekih
oko 10% svemira (3), ali je samo pitanje vre-
ganja mozaika znanstvene spoznaje. Fizički
ti uvjeti za simulaciju prve slike sudara proto-
mora nepogrešivo dolaze do zadate rijeke.
mena kada će znanost III. milenija prihvatiti
svijet u simulacijama ne ostaje više stvar po
na na 7 TeV-a stanja materije nakon Velikog
Često kažemo da je to samo instinkt, ali iza
činjenicu da unatoč sve jačim teleskopima i
sebi u Kantovu smislu doslovno, već stvar
praska, takozvanu kvark-gluonsku plazmu.
takve preciznosti jedinki i vrste stoji inteli-
sve većim dostignućima astrofizike naše ne-
čiju bit simulacijom razabiremo više nego
Kvark-gluonska plazma stanje je materije u
gencija, jednako kao što stoji iza tri milijuna
znanje o Univerzumu ima daleko veće raz-
osjetilnim zapažanjem. Osjetilnost Lockeova
kojem su osnovni elementi materije slobod-
godina nastajanja homo sapiensa i pedeset,
mjere. Razlog je u ograničenosti vremen-
ili Kantova tipa proširena je i produbljena su-
ni, a ne međusobno povezani kao što su u uo-
sto ili još više tisuća godina postojanja homo
sko- prostornog isječka iz kojeg promatramo
vremenom informacijskom tehnologijom kao
bičajenom stanju materije.
sapiens sapiensa, a manifestira se putem za-
beskonačnu stvarnost u kojoj naše znanje ra-
podrškom nove ontologije. Simulacija tako
kona fizike, prirode i društva pa i Vas koji či-
ste linearno, a svijest o neznanju eksponenci-
dobiva i epistemološku ulogu u širenju znan-
Znanstvenici se nadaju to stanje ostvariti
tate ovaj tekst svjesni da je 95% svega
jalno. Samo oni koji nikada ne razmišljaju o
stvene sinteze filozofije evolucije uma koriste-
sudaranjem masa atoma olova pri visokim
svrsi i smislu postojanja ne razvijaju svijest da
ći rezultate različitih znanstvenih disciplina,
energijama, pri čemu bi mogle nastati visoke
malo znaju o beskrajnom prostorno-vremen-
a njezina vjerojatnosno-statistička priroda
temperature kakve nisu postojale od najrani-
skom realitetu u svojem okruženju i samom
sagledavanja njezinih rezultata zamijenila je
jih trenutaka svemira. U tim bi se uvjetima
ishodištu iz kojeg pokušavaju sve to shvatiti.
apsolutnu i determinističku fiziku i općenito
kvarkovi i gluoni mogli međusobno odvojiti,
Misle da nema tajni u koje nisu proniknuli,
dogmatsku znanost i filozofiju. (4)
a promatranje ponašanja takvih, pojedinačnih čestica koje još nikada eksperimentalno
vjerujući da ljudi trebaju vjerovati u dogme,
a da je ono što ne znaju dobro poznato njiho-
Teorija Velikog praska aktualni je kozmološki
nisu bile razdvojene moglo bi odgovoriti na
vim uzorima i autoritetima iz područja tako
model, koji kaže da je svemir nastao iz prai-
pitanja o tome zašto se one tako čvrsto drže
formirane dogmatske svijesti.
skonskih početnih uvjeta ekstremne gustoće i
zajedno i što elementarnim česticama daje
temperature u određenom trenutku u prošlo-
svu masu koju imaju.
sti (novija mjerenja sugeriraju da se to dogo-
eMzin
rujan - studeni 2010.
dilo prije 13,7 milijardi godina) te se nastavlja
Znanstvenici laboratorija u Brookhavenu koji
širiti do današnjeg dana, kao što će činiti i u
rade s Relativističkim sudaračem teških iona
budućnosti. Na pitanje do kada i što je bilo
(Relativistic Heavy Ion Collider -RHIC) su
prije Velikog praska nemamo odgovora, ali
u veljači 2010. godine objavili da su u svom
rujan - studeni 2010.
eMzin
21
22
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
sudaraču stvorili temperaturu od oko 4 bili-
Ako se pokaže istinitim, ovo otkriće moglo bi
su čestice najbrže i tome slično. To je daleko
cije. U djetinjstvu prolazimo spoznajne faze
juna stupnjeva Celzija, te da je tom prilikom
temeljito promijeniti naše znanje o galaksi-
od istine, jer se svakodnevno događaju su-
razvoja od prvobitnih ljudi do nas, a nakon
nastala kvark-gluonska plazma. Prije početka
jama i načinu na koji su se formirale. Pret-
dari kozmičkih zraka s česticama u gornjem
zadnjeg izdisaja i smrti fizičko tijelo svakog
njegovog rada senzacionalisti su upozoravali
postavlja se da crna tvar čini 90 posto sve-
sloju Zemljine atmosfere, koji su nerijetko i
ljudskog organizma raspada se u niže organ-
da će on uništiti Zemlju kad proradi na svom
mira. Ne možemo je vidjeti, no znanstvenici
tisućama puta veće energije. Uz to, na Paul
ske i anorganske oblike, jer nema više životne
maksimumu, no RHIC radi već 8 godina i
smatraju kako postoji, zbog gravitacijske sile
Scherrer Institutu u Švicarskoj postoji akce-
sile koja sprječava ovu entropiju. Jedinka je
proizvodi iznimno vrijedne znanstvene rezul-
koja ju iskrivljuje. Gravitacijska sila bi stoga
lerator čestica koji već nekoliko godina stva-
nastala iz “praha” i “prahu” se vratila, ali prije
tate.
mogla pomoći shvaćanju ˝tvari koja nedo-
ra protonske snopove veće snage zračenja.
fizičkog nestanka svaki je čovjek ostavio neki
staje˝, koja bi s druge strane objasnila zašto
Fascinantna je činjenica da 14 TeV, energija
doprinos kao infinitezimalni trag ne samo u
Čestice u LHC-u putuju, a protonske zrake
galaksije rotiraju trenutnom brzinom. Znan-
koju se znanstvenici nadaju postići kada LHC
genima, već i u kolektivnoj svijesti i kolektiv-
imaju toliku brzinu da naprave preko 10000
stvenici su tražili dokaze tvari od 1970-tih
bude radio na maksimalnom opterećenju,
nom nesvjesnom (6), a samim time i svoj trag
krugova u sekundi oko 27 km dugačke kružne
godina i na Zemlji i u svemiru. Provedeno je
iznosi oko jedne nano kalorije, odnosno mili-
u zbivanjima Univerzuma.
cijevi sudarača. Tako nastaju stotine tisuća
mnoštvo eksperimenta kojima se pokušava-
jun puta manje od jedne kalorije. Izračunato
sudara, detektori ih mjere, a računala spre-
lo otkriti WIMP čestice (Weakly Interacting
je kako ljudski organizam čitajući tekst sličan
Bit kolektivnog nesvjesnog leži u značenju
maju one među njima koje vrijedi pohraniti.
Massive Particles) za koje se smatra da čine
ovome troši stotinjak puta više nanokalorija
njegovih arhetipova - dinamičkih obrazaca i
Znanstvenici će desetljećima analizirati spre-
crnu tvar. Ako crna tvar doista postoji, onda
samo na disanje! (5)
simetrija koje odražavaju njegovu unutraš-
mljene podatke, kako bi pronašli odgovore
velik broj čestica koje ju čine, a oslobođene
nju strukturu. Njegov smisao je stoga jezgra
na mnoga pitanja koja se pred LHC postav-
su Velikim praskom, moraju prolaziti svake
i materijalnih struktura i kolektivnog nesvje-
ljaju. Ukoliko pronađu Higgsov bozon kroz
sekunde kroz Zemlju. No problem je što ih se
posredan dokaz, zasigurno tu vijest neće od-
ne može registrirati. Jedan od eksperimena-
mah objaviti, nego će pričekati da se takav
ta kojima se traže WIMP čestice provodi se
Svaki je čovjek svijet u malom, a u razvoju
koje nije niti um niti materija. Arhetipovi
rezultat ponovi kako bi se uvjerili da su bili u
u podzemnom laboratoriju Soudan u Minne-
jedinke od začeća do smrti manifestiraju se
koji stvaraju dinamičku osnovu kolektivnog
pravu. Pretpostavlja se da će analiza podata-
soti. Na taj način se štiti hladni germanij i si-
sve faze nastanka svijeta i evolucije vrste. To
nesvjesnog ne mogu se izravno shvatiti, jer
ka koji u LHC-u nastaju trajati desetljećima,
likonske detektore od kozmičkih zraka koje
potvrđuje ontogeneza, koja je u biti ponovlje-
nemaju istu narav i bit kao misao. Slično kao
a da dokaz o postojanju Higgsova bozona ne
svakodnevno pogađaju Zemlju. Vjeruje se da
na filogeneza. Razvoj fetusa ide prijenosom
što mozak naređuje svojim neuronima po-
možemo očekivati u prvih par godina rada
će ti kristali, veličine paka za hokej, vibrirati
genetskog zapisa od jednostaničnog oblika
kretanje tijela, ali nema neurone koji će nam
akceleratora. Stephen Hawking, najpoznatiji
ako ih pogode WIMP čestice.
preko svih faza evolucije čovjeka uz pomoć
izravno reći kako to djeluje i objasniti nam
zapisa roditeljskog genoma i specifične va-
svoje unutrašnje djelovanje, indirektno zna-
Apokaliptičari nas pokušavaju uvjeriti da su
rijante našeg nastanka i postojanja u obliku
mo kako funkcionira. Sukladno tome, struk-
sudari koji se sad događaju u LHC-u najjači,
jedinstvenog i neponovljivog bića, koje je do-
tura uma je rezultat dinamičke igre arhetipo-
najenergičniji od Velikog praska do danas, da
dalo po koju informaciju za slijedeće genera-
va koja se ne može izravno pokazati. Biolog
svjetski fizičar, kladio se u 100 američkih dolara da se to neće dogoditi.
eMzin
rujan - studeni 2010.
Uloga gena
snog, a nalazi se u srcu “objektivne inteligencije”, kao formativno generativno značenje,
rujan - studeni 2010.
eMzin
23
24
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Bruce Lipton ističe da je prije novijih istraži-
individualnosti i postaje član višestanične za-
strane, neprikladnim ponašanjem naš um
Djelotvornost sustava s „dvostrukim“ umom
vanja i dostignuća u biologiji i genetici i sam
jednice. Tijelo zapravo predstavlja suradnju
ponekad pogrešno upravlja osjećajima i slič-
određuje kvaliteta programa u podsvjesnom
mislio se da se geni samostalno ostvaruju, da
zajednice od pedeset bilijuna pojedinačnih
no lošem vozaču, izlaže stanično »vozilo«
umu. U biti, Vaše vozačko umijeće oblikuje
se mogu sami »uključivati i isključivati« da bi
stanica. Po definiciji, zajednica je organizaci-
stresu, te slabi njegove performanse i izaziva
osoba koja Vas je naučila voziti. Na primjer,
mogli upravljati evolucijom života.
ja individuuma predanih promicanju zajed-
»kvar«. Zapitajte se: Jeste li dobar ili loš vo-
ako su Vas naučili da vozite jednom nogom
ničke vizije. Sukladno tome, premda je svaka
zač? Prije nego što odgovorite na to pitanje,
na gasu, a drugom na kočnici, neizbježno će
Među znanstvenicima koji proučavaju sta-
stanica slobodan entitet, tjelesna zajednica se
upozorava Lipton, uočite da »središnji glas«
te prije jamstvenog roka pokvariti kočnice
nice pojavilo se početkom 21. stoljeća radi-
pokorava željama i svrsi svog »središnjeg gla-
koji upravlja tijelom sačinjavaju dva odijelje-
ili motor. Slično tome, ako je Vaš podsvjesni
kalno novo shvaćanje da aktivnošću naših
sa«, onoga što percipiramo kao um i duh.
na uma. Samosvjesni um je za Liptona misle-
um programiran neprikladnim bihevioral-
će »ja«, kreativni um što izražava slobodnu
nim odgovorima na životna iskustva, Vaše će
gena upravlja naša percepcija odnosno interpretacija okoline preko procesa koji se nazi-
Kada um opaža da je okolina sigurna i prija-
volju u smislu Jastva koje kao i kod Kierke-
„vozačko umijeće“, koje je ispod optimalnog,
va epigenetska kontrola. Taj novi pogled na
teljska, stanice se bave rastom i održavanjem
gaarda predstavlja oživljavanje odnosa izme-
pridonositi životnim nedaćama i havarijama.
biologiju čovjeka ne smatra da je tijelo samo
tijela. U stresnim situacijama međutim, sta-
đu Boga (apsoluta) i pojedinca. Ovaj je odnos
Na primjer, bolesti krvožilnog sustava, glavni
mehanički uređaj, već priznaje ulogu uma i
nice napuštaju svoje uobičajene funkcije i za-
zasnovan na slobodi kao čovjekovom bitnom
uzrok smrti, mogu se izravno pripisati pro-
duha. Promjenom svoje percepcije ili uvjere-
uzimaju »obrambeni stav«. Energetski izvori
obilježju. Njegov partner i pomoćnik je pod-
gramima ponašanja koji loše upravljaju tjele-
nja šaljemo svojim stanicama potpuno nove
tijela – koji se obično koriste za podržavanje
svjesni um, super-računalo s bazom podata-
snu reakciju na stres.
poruke i tako reprogramiramo njihovo djelo-
rasta – preusmjeruju se u sustave koji osigu-
ka odnosno programiranih ponašanja. Jedan
vanje. Prihvaćanje ove činjenice kao nove pa-
ravaju obranu za trajanja stresa. Jednostavno
dio njegovih programa proizlazi iz genetike;
U našem svjesnom, kreativnom umu možemo
radigme u modernoj biologiji od ključnog je
rečeno, kada je sustav pod stresom, procesi
to su naši nagoni i oni predstavljaju prirodu.
se smatrati umješnim vozačima bez obzira na
značaja za sve vrste liječenja. Nova biologija
rasta se ograničavaju ili prekidaju. Iako se
Podsvjesni um nije sjedište rasuđivanja niti
auto destruktivne i ograničavajuće programe
otkriva zašto ljudi ponekad mogu uz medita-
naši tjelesni sustavi mogu prilagoditi razdo-
kreativne svijesti; on je isključivo uređaj koji
ponašanja koji neopaženo potkopavaju naša
ciju, autogeni trening, duhovne vježbe ili mo-
bljima akutnog (kratkotrajnog) stresa, produ-
reagira na podražaje. Kada se signal iz oko-
stremljenja. Ljudi su uglavnom nesvjesni svo-
litvu doživjeti spontana ozdravljenja pa čak
ženi ili kronični stres ih slabi budući da crpi
line percipira, podsvjesni um refleksno akti-
jih temeljnih predodžbi i uvjerenja o životu.
se i oporaviti od ozljeda za koje se smatralo
energiju potrebnu za njihovo održavanje, što
vira od prije pohranjen bihevioralni odgovor
Uzrok tome krije se u činjenici što prenatalni
da uzrokuju trajni invaliditet.
posljedično dovodi do poremećaja i bolesti.
odnosno ponašanje, nešto što ne zahtijeva
i neonatalni mozak u prvih šest godina ljud-
razmišljanje. Podsvjesni um je programibilni
skog života djeluje pretežno na delta i theta
Funkcionalne jedinice života su pojedinačne
Glavni regulator stresa je um kao »središnji
autopilot koji može upravljati »vozilom« bez
EEG frekvencijama. Ta niska razina moždane
stanice od kojih se sastoje naša tijela. Iako
glas« sustava. Lipton ovu regulaciju uspore-
opažanja ili znanja pilota – svjesnog uma.
aktivnosti naziva se hipnogogično stanje. Dok
je svaka stanica inherentno inteligentna te
đuje s vožnjom automobila. Upravljamo li
Kada podsvjesni autopilot upravlja ponaša-
su u tom stanju, roditelji ih ne moraju aktiv-
može samostalno preživjeti i kada se odstrani
umješno svojim ponašanjem, možemo oče-
njem, svijest sanjari o budućnosti ili revidira
no podučavati, jer ona svoje programe pona-
iz tijela, u tijelu se svaka stanica odriče svoje
kivati dug, sretan i ispunjen život. S druge
prošlost.
šanja stječu promatranjem roditelja, braće i
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
25
26
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
Kada postanemo svjesniji i sve se manje
nalnog poprečnog presjeka, već samo negdje
i žrtva. Frankl je s time u vezi dao slijedeću
oslanjamo na automatizirane podsvjesne
izvan toga u višoj dimenziji. Na biološkom
usporedbu: “Kao profesor na dva područja,
Tijekom prvih šest godina života dijete pod-
programe, prestajemo biti »žrtve« vlastitih
smo polju suočeni sa somatskim gledištem
neurologiji i psihijatriji, potpuno sam svje-
svjesno stječe repertoar ponašanja potreban
programa i postajemo gospodari svoje sud-
čovjeka, a na planu psihologije sa psihološ-
stan u kolikoj je mjeri čovjek predmet bio-
da postane funkcionalni član društva. Povrh
bine. Svjesnost posredstvom vlastite sposob-
kim gledištem. Tako nam u više znanstve-
loških, psiholoških i socijalnih uvjeta. Ali, uz
toga, djetetov um također usvaja uvjerenja
nosti da prerađuje ograničavajuće predodžbe
nih pristupa nedostaje jedinstvenost, koja je
to što sam profesor na dva područja , ja sam
koja se odnose na njega samog. Kada roditelj
(uvjerenja) i auto destruktivna ponašanja
dostupna samo u punoj ljudskoj dimenziji.
i preživjeli internirac iz četiri koncentraciona
malom djetetu kaže da je glupo, nevrijedno,
može aktivno preobraziti narav našeg života
Samo u njoj leži unitas multiplex, kako je čo-
logora, što znači da kao takav svjedočim i o
odnosno da posjeduje bilo kakvu negativnu
tako da bude ispunjen ljubavlju, zdravljem i
vjeka definirao Toma Akvinski.
neočekivano velikoj mjeri u kojoj je čovjek
osobinu, to se u djetetov podsvjesni um re-
napretkom. (7)
sestara, vršnjaka i učitelja.
sposoban da se ne predaje i da bude hrabar,
gistrira kao »činjenica«. Ta stečena uvjerenja
Čovjek je jedinstven u svojoj raznolikosti bez
tvore »središnji glas« koji upravlja sudbinom
obzira na te raznolikosti. Ono što je Frankl
tjelesne stanične zajednice tijela. Iako osoba
Svrha i smisao čovjeka
u domeni svjesnog uma može imati visoko
čak i u najgorim uvjetima.” (9)
nazvao samotranscendencijom postojanja,
Interdisciplinarna istraživanja sprječavaju
označava temeljnu činjenicu da biti čovjek
jednostranost, a ljudska sloboda uključuje
mišljenje o sebi, moćniji nesvjesni um isto-
Pojedinačne znanosti prikazuju stvarnost na
znači biti u odnosu prema nečemu ili nekome,
i čovjekovu sposobnost da se odvoji od sebe
vremeno može promicati autodestruktivno
toliko različitih načina da te slike često bez
nečemu izvan sebe, bio to smisao koji treba
sama u smislu ega lokaliziranog uma. Nisu
ponašanje.
mogućnosti cjelovitog sagledavanja protu-
ispuniti ili ljudsko biće koje se očekuje. Ako
važni naši strahovi i tjeskobe kao takvi, već
slove jedna drugoj. Jednako tako subjektivni
te samotranscendentne kvalitete nema, onda
stav koji zauzimamo prema njima, a taj stav
Kod autopilotskog mehanizma nevolja je u
i objektivni aspekt svijeta pokazuju primjere
i samo postojanje čovjeka doživljava padove i
je stvar našeg slobodnog izbora. Svijet u ko-
tome što su podsvjesni postupci programira-
odstupanja od starog hermetičkog pravila:
nesigurnosti. To svojstvo daje otvorenost kao
jem živimo sadrži razloge i smisao, ali razlozi
ni na način da se odvijaju bez da ih svjesno
„kako vani tako unutra“. Viktor Frankl (8)
bitno obilježje ljudskog bića. Jedan poprečni
i smisao se prema Franklu isključuju ukoliko
nadziremo, pa čak i bez da ih opazimo. Budu-
je tvrdio da ova „parcijalna protuslovlja“ ne
presjek dodiruje, a drugi zaobilazi pa se za-
čovjeka promatramo kao zatvoreni sustav.
ći da je većina naših postupaka pod nadzorom
protuslove
stvarnosti okruženja i subjek-
tvorenost i otvorenost usklađuju kao i slo-
Ono što u tom slučaju preostaje su uzroci i
podsvjesnog uma, rijetko ih zamjećujemo, a
tivnoj stvarnosti čovjeka. Poslužio se analo-
boda i determinizam. Čovjek nije oslobođen
posljedice. Posljedice se prikazuju pomoću
kamoli da znamo da su se uopće počeli odvi-
gijom u geometriji, gdje vodoravni presjek
uvjeta koji mu se postavljaju, no slobodan je
uvjetnih refleksa ili odgovaraju na poticaj, a
jati. Mada Vaš svjesni um percipira da ste do-
cilindra predstavlja krug, a okomiti presjek
da zauzme stav u odnosu na njih, jer uvjeti
uzroke predstavljaju procesi uvjetovanja ili
bar vozač, nesvjesni um, koji većinu vremena
predstavlja kvadrat. Nitko nije uspio pretvo-
ga ne uvjetuju u potpunosti. Samo do svakoga
porivi i nagoni. Porivi i nagoni guraju, ali ra-
drži ruke na upravljaču, mogao bi Vas voditi
riti krug u kvadrat, upozoravao je Frankl raz-
od nas kao pojedinačnog bića stoji hoćemo
zlozi i smisao vuku. Za razliku od Freudove
putem uništenja.
matrajući somatska i psihološka gledišta na
li ili ne podleći iskušenjima i predati se prije
psihoanalize Adlerova individualna psiho-
ljudsku stvarnost. Coincidentia oppositorum
dostizanja nekoga cilja. Svrha i smisao cilja,
logija poklanja pažnju samotranscendenciji.
nije moguća unutar bilo kojeg dvodimenzio-
pak, određuju koliko će biti naše nastojanje
Čovjek je za njega biće koje je više usmjereno
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
27
28
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
MISLI 21. STOLJEĆA
prema ciljevima nego što je vođeno porivima.
tavu vječnost. Logoterapija smatra da “nešto
aspekta infinitezimalnim) djelovanjem uđe u
kako od olovnog napraviti zlatno vrijeme.
No pobliža istraživanja pokazuju kako ciljevi
što je bilo” još uvijek znači neki oblik postoja-
vječnost. Svakodnevno tisućama puta odlu-
Takva je preobrazba čovjeka prema Jungu
ne transcendiraju čovjekovo sebstvo ili njego-
nja, možda čak i najsigurniji. Tako na primjer
čujemo što treba ovjekovječiti, a što ne. (10)
u psihološkom smislu bit nekadašnjeg alke-
vu psihu. Frankl ih shvaća kao nešto intrap-
u rečenici “nešto je bilo pa prošlo” logotera-
Vrijeme ćemo dobiti samo optimalnim prije-
mijskog traganja za kamenom mudraca, koji
sihičko, kao što su težnje u konačnoj analizi
pija stavlja naglasak na “bilo”. Martin Heide-
nosom u prošlost. Stoga bih potaknut Fran-
onome koji uspije tom traganju daje sposob-
samo sredstvo da se usklade osjećaji inferior-
gger je u znak slaganja s takvim poimanjem
klovom usporedbom vremena s pijeskom što
nost gospodarenja vremenom u smislu sa-
nosti i nesigurnosti.
na poleđini slike koju je poklonio Franklu na-
teče pješčanim satom dodao da sliči finom
moostvarenja kao na primjer ocu moderne
pisao: “Što je prošlo, otišlo je; što je prošlost,
zlatnom prahu kojeg često nehotice propu-
medicine i farmacije Paracelzusu, iako se kao
doći će.”
štamo kroz prste, a da njegovu vrijednost ne
cilj alkemičara deklarirala potraga za kontro-
shvaćamo. Ako ga želimo dobro iskoristiti
lom vremena putem eliksira vječne mladosti
Logoterapija podrazumijeva da budućnosti u
sadašnjosti još “nema” jer su nepoznate varijacije u kojima će se pojaviti ono što predvi-
Svijet nije samo šifrirani rukopis koji treba
trebamo za početak biti svjesni kako je dra-
i moči nad materijom kroz bogatstvo koje do-
đamo kroz neke vjerojatnosti, ali je prošlost
odgonetnuti kako je rekao veliki egzistencija-
gocjeno pa ga ne treba gubiti bez prožimanja
nosi pretvaranje olovo u zlato. (11)
istinski stvarna. Frankl na primjeru pješča-
listički filozof Karl Jaspers, već je i list papira
trenutka naše sadašnjosti i svrhe i smisla nas
nog sata ukazuje kako zrnca pijeska možemo
na koji možemo izdiktirati svoje poruke, isti-
samih i njegova protoka. Osobi koja ne osjeća
Preobrazba tragača koji je otkrio svrhu i smi-
malo protresti i promijeniti njihov položaj
cao je Frankl, a biti odgovoran prema vlasti-
svrhu i smisao svojeg postojanja vrijeme po-
sao svojega života je duhovna preobrazba
protjecanja kroz uski otvor sadašnjosti pa
tom životu znači odazvati se životu. Za njega
staje duga, jednolična linija života. „Olovno“
koja nas ući gospodarenju vremenom, ali ne
time i mijenjati budućnost svega pa i sebe, no
je jasno da logoterapija ne predstavlja samo
vrijeme je pritišće poput teškog tereta dosade
i gospodarom vremena što ostaje u domeni
prošlost ostaje nepromijenjena. Nemoguće je
“optimizam prošlosti” (za razliku od egzisten-
i neuspjeha i odbrojavanja do smrti koje se
apsoluta. Unatoč prividnoj neaktivnosti ono-
mijenjati poredak zrnaca pijeska, koji su već
cijalističkog pesimizma sadašnjosti), nego i
boji, ali je i priželjkuje zbog neizdržive do-
ga koji se oslobađa jarma olovnog vremena ili
protekli kroz usko grlo sadašnjosti. U proš-
“aktivizam budućnosti” za razliku od kvije-
sade. Herber Spencer je smatrao da vrijeme
njegovih različitih, a ponekad za zajednicu i
losti je sve pohranjeno zauvijek. Neosporivu
tističkog spajanja prošlosti, sadašnjosti i bu-
koje ljudi bez svrhe i smisla ne mogu „ubiti“
apsurdnih aktivnosti, ovaj proces omogućuje
prolaznost života logoterapija ne osporava,
dućnosti u “fatalizam vječnosti”. Tajna krea-
na kraju ubija njih, a Seneka da nije problem
da samooslobođeni i preobraženi čovjek cije-
ali vidi svrhu u mogućnosti da se u sadašnjo-
tivnosti je da promičemo sadržaje iz ništavila
kada čovjek ima malo vremena, nego da puno
ni sadašnji zlatni trenutak i razvija unutraš-
sti nešto stvara, doživljava pa i pati uz osjećaj
budućnosti sada i ovdje u “dio prošlosti”. To
vremena trati.
nje kvalitete, koje omogućavaju pomoć sebi
da je smisleno živjeti. Kada se jednom takve
je razlog prolaznosti: sve je nepostojano zato
mogućnosti ostvare, one više nisu prolazne.
što sve nestaje i prelazi iz praznine budućno-
Vrijeme kontemplacije je jednako zlatno kao
nom od jarma ega lokaliziranog uma je svaki
Iako su za pojedinog čovjeka prošlost, one
sti u sigurnost prošlosti! Sadašnjost je gra-
i aktivno vrijeme učenja, stvaranja, građenja,
trenutak dragocjen i on ne trati svoje vrijeme,
ipak na neki način postoje, jer su dio prošlo-
nica između nestvarnosti budućnosti i vječ-
postizanja osobnih ciljeva i posvećenja do-
jer su mu otvoreni resursi nelokaliziranoga
sti, koja je čak i nakon smrti pojedinca i dalje
ne stvarne prošlosti. Njome je vječnost ipak
brobiti drugih ljudi. Dopušta da jasno pogle-
uma, a Khalil Gibran ga je opisao riječima
poznata drugima. Kada jednom mogućnost
ograničena do sadašnjeg trenutka, u kojem
damo u sebe kako bi shvatili svoj unutarnji
kao čovjeka što „u tišini svoje nastambe po-
pretvorimo u stvarnost učinili smo to za či-
biramo ono što želimo da našim (s globalnog
svijet i otkrili suštinu svrhe i smisla života:
staje flauta kroz čije se srce šaptanje sati pre-
eMzin
rujan - studeni 2010.
i drugima. Tako preobraženome i oslobođe-
rujan - studeni 2010.
eMzin
29
30
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
Alternativne misli
Bilješke:
tvara u glazbu života“.
MISLI 21. STOLJEĆA
koji je prije tri desetljeća, predložio se da na
sličnim eksperimentom objasniti porijeklo
1. Zoran Stamenić: „Evolucija uma“, eMzin,
mase u svemiru, prenosi ABC News 9.3.2010.
časopis Hrvatske Mense, travanj/svibanj
2010.
4. Tomislav Petković: “Ekspirementalna fizika i spoznajna teorija”, Školska knjiga, Za-
2. Tony Buzan: „Snagom uma“, Veble com-
greb, 2005.
merce, Zagreb, 2007.
5. Standardni model u fizici čestica općeniti je
eMzin
rujan - studeni 2010.
3. Ostatak čine crna materija i crna energija.
model koji povezuje elementarne sile i česti-
LHC je do sada najveći svjetski znanstveni
ce kojima te sile upravljaju. To je model koji
eksperiment koji se provodi u Švicarskoj. Ak-
opisuje sve što čovječanstvo zna o tome kako
celerator je tunel dugačak 16.78 milja oval-
je građen naš svemir. Svi eksperimenti u fizi-
nog oblika i nalazi se duboko ispod zemlje. U
ci čestica provedeni u posljednjih pedesetak
njemu se sudaraju čestice na najvišoj energi-
godina, dali su rezultate koji odgovaraju pret-
je ikada postignutoj. Instrumenti iz eksperi-
postavkama Standardnog modela. No, iako
menta velikog sudarača čestica (LHC) mogli
sveobuhvatan, neke od njegovih pretpostavki
bi registrirati crnu materiju, za koju znan-
još do sada nisu eksperimentalno dokazane.
stvenici smatraju da čini 25 posto svemira,
Jedna od njih je postojanje elementarne če-
iako njeno postojanje nije nikada dokazano.
stice i njoj pripadajućeg polja, u interakciji s
Višestruki sudari osloboditi će energiju od se-
kojima su sve čestice nakon Velikog praska
dam tera-elektron volti, što znači da će svaki
dobile masu. Postojanje takve čestice predlo-
od njih biti minijaturni veliki prasak. Sudari
žili su istovremeno fizičari Peter Higgs, Ro-
čestica biti će obavljani sa manjim prekidi-
bert Brout i François Englert, no belgijski su
ma do kraja 2011. godine. Potom će stroj biti
znanstvenici Higgsu morali prepustiti većinu
ugašen na godinu dana. Cilj LHC je pokušati
slave za ovo otkriće. Jedan od najpoznatijih
pronaći teoretske čestice nastale neposredno
znanstvenika na svijetu vrlo rijetko istupa u
nakon Velikog praska i omogućile nastanak
javnosti, kloni se popularnosti a sam česti-
zvijezda, planeta i na kraju života - na zemlji,
cu naziva “bozonom koji se zove po meni”.
a možda i drugdje. Misteriozna čestica je pro-
On sam nikada nije prihvatio teistički naziv
zvana Higgsov bozon po škotskom fizičaru
“Božja čestica”, koji su novinari tako spre-
rujan - studeni 2010.
eMzin
31
32
MISLI 21. STOLJEĆA
Alternativne misli
mno počeli koristiti, a javnost prihvatila.
Kreativni UM
KULTURNI ŠOK
8. Viktor Frankl: “Nečujan vapaj za smislom”,
Naprijed, Zagreb, 1981.
Taj je termin prvi put upotrijebljen kao naslov
popularnoznanstvene knjige “Božja čestica:
9. Isto, str. 45.
Ako je svemir odgovor, što je pitanje?” Leona Ledermana, dobitnika Nobelove nagrade
10. Marcel Proust: “U traganju za izgublje-
i jednog od najuglednijih svjetskih eksperi-
nim vremenom “ o idejama i inteligenciji koja
mentalnih fizičara čestica. Anegdota kaže da
ih stvara piše: “Jer je moja inteligencija mo-
je Lederman knjigu i česticu htio nazvati “ona
rala biti jedna - a možda čak i ne postoji nego
prokleta čestica”, ali se izdavač tome uspro-
jedna jedina u kojoj su svi sudionici - inteli-
tivio i dao ovakav naziv zbog kojeg je danas
gencija u kojoj svatko iz dubine svog zaseb-
znanost zasićena bedastoćama poput one da
nog tijela upire poglede, kao u kazalištu gdje
se znanstvenici igraju boga te da je LHC so-
svatko ima svoje mjesto, a ipak postoji samo
tonski ksperiment.
jedna jedina pozornica. Bez sumnje, ideje
VAŠAR TAŠTINE
ILI
JEZERO BEZNAĐA
koje sam svakako nastojao dokučiti nisu bile
6.
Zoran Stamenić: “Meditacija Jesam”,
one koje je Bergotte obrađivao u svojim knjigama. Ali, ako je to bila ista inteligencija mo-
P
ostoji jedan fenomen, ne samo u Hr-
„Naime u bilo kojim našim novinama je zbog
vatskoj, već diljem svijeta koji me sva-
duhovne, a ne materijalne, recesije ukinuta
sjećati, voljeti ih, smiješiti im se, zadržavajući
kim danom sve više i više fascinira. Fenomen
potreba za kulturom.“2 Tako u novinskom
7. Bruce Lipton smatra da nam različiti mo-
vjerojatno pred svojim duhovnim okom čitav
je na granici banalnog, odnosno tu granicu je
članku piše Miljenko Jergović osvrčući se na
daliteti nove energetske psihologije omogu-
neki drugi dio inteligencije, nego što je ona
davnih dana prekoračio. Riječ je o fenomenu
sudbinu Želimira Ciglara. Ovaj kazališni kri-
ćavaju da brzo i temeljito reprogramiramo
od koje je jedan izrezak prešao u njegove knji-
ljudske potrebe da budu „poznati i slavni“ (ja
tičar prekvalificiran je u novinara početnika
ograničavajuća podsvjesna uvjerenja koja po-
ge, i prema kojoj sam zamišljao čitav njegov
bi rekla ...da se bude poznat i slavan ili o feno-
(fotografira poznate na špici!!!). To je očit
tom staničnoj zajednici, to jest našem tijelu,
misaoni svemir.” Marcel Proust: “U traganju
menu biti poznat i slavan).
primjer srozavanja kulturne svijesti. Velik
šalju skup poruka drukčije kvalitete. Upotre-
za izgubljenim vremenom, III svezak - Oko-
ba tih modaliteta predstavlja ključ za osobni
lina gospođe Swann”, Zora-Mladost, Zagreb,
Danas, skoro, svi znaju (unutar granica Li-
ality showove poput Big Brothera, koji su za
razvoj i fizičko zdravlje. Sve to govori u prilog
1972., str. 136.
jepe Naše) tko su Simona i Ante Gotovac,
neke od njih više ponižavajući nego korisni.
Marko Grubnić iliti Modni mačak, Aleksan-
Kao da je Hrvatskoj potrebna još jedna zvi-
Elektroničke knjige, Zagreb, 2009.,
www.
elektronickeknjige.com
rao se on, slušajući me gdje ih izražavam, njih
postavci da živimo u svijetu svjesnog izbora,
broj mladih prijavljuje se na besmislene re-
a ne genetskog determinizma. http://www.
11. Carl G. Jung i suradnici, “Čovjek i njegovi
dra Grdić… Lista slavnih u Hrvatskoj je po-
jezda. Potreban nam je izlaz iz gospodarske
brucelipton.com/
simboli”, Mladost, Zagreb, 1974.
velika, a tako smo malena zemlja. U dnevnim
krize, a ne „kruha i igara“. Glavni razlog pri-
novinama gotovo da nema stranica o kulturi.
javljivanja na spomenute showove leži u gladi
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
33
34
KULTURNI ŠOK
Kreativni UM
Kreativni UM
KULTURNI ŠOK
čini sve kako bi razotkrio svoju hrpicu tajni
sa svijetom koji ga okružuje. Kakav nas to svi-
sreće, govorili su Rimljani. U Izrekama 22: 29
te se hotimice pokazuje gdje god postoji za-
jet okružuje? Kakva je slika svijeta na početku
stoji pisano: „Vidiš li čovjeka koji je vješt u
Dolazi do ispunjenja Warholove proročanske
nimanje za njega.3 U Hrvatskoj, neki su lju-
21. stoljeća? Nije ni čudo što veliki broj ljudi
svom poslu; pred kraljevima će još stajati; on
vizije, a to je da će ljudi u budućnosti imati 15
di slavni samo zato što su slavni, iza njihova
sanja o instant uspjehu kad je to slika svijeta
ne treba služiti prostacima.“6 Može li netko
minuta slave. Paradoks je u u tome što su sve
imena ne stoji baš nikakav konkretan uspjeh
koja im se nudi. U razgovoru sa studenticom
postati vješt u svom poslu nakon samo godi-
ljudi spremni učiniti za tih petnaestak minuta
osim što popunjavaju praznine časopisa. Po-
Tekstilno-tehniloškog fakulteta bila sam šo-
nu dana? Naravno da ne može. Potrebne su
nakon kojih tonu u zaborav. Tko se još sjeća
stajemo zemlja velikih mogućnosti, odnosno
kirana njezinim načinom razmišljanja. Na-
godine i godine iskustva kako bi netko postao
finalista prve sezone Big Brothera? Riječ je o
dovoljno je samo da se pojavim na naslovnici
ime, dotična studentica tvrdila je da ona ne
vješt. Naime, ako je čovjeku do brzoga ploda,
suvremenim Faustima koji će za razliku od
nekog časopisa, prijavim na neki apsurdni re-
treba znati izrađivati cipele (iako se time želi
smatra Fromm, nikada neće naučiti umije-
njega izvući deblji kraj. Zar to nije dekaden-
ality show, prošećem na subotnjoj špici, spet-
baviti). Za nju je dovoljno samo napraviti cr-
će.7 Je li Coco Chanel preko noći postala jed-
tno? Prodavati vlastitu intimu i još terorizira-
ljam s nekim nogometašem, a to što me se za
teže i odnijeti ih u neku tvornicu cipela, a to
na od najpoznatijih dizajnerica u povijesti?
ti druge da gledaju pojedince kako se svađaju
par godina nitko neće sjećatimanje je važno.
što do sada nijedne cipele nisu bile izrađene
Naravno da nije. Ili kako kaže sama Chanel:
i dosađuju u zatvorenoj kući?
Srž je u uspjehu koji nema nikakve veze sa
po njezinim skicama nije bitno. Razlog leži u
“...j’ai, la première, vècu de la vie du siècle.“8
uspjehom.
činjenici da ona DANAS želi biti na Cro â Por-
za slavom i brzim uspjehom.
té-u. Prva stvar koju bi profesori trebali učiti
Na pitanje zašto je veći dio svoga stvaralaštva
Gasset smatra kako čovjek može doći u grad
svoje studente je sljedeće: „Najprije treba, ko-
ostao u „podzemlju“, Ivan Kožarić odgovara
i za četiri dana postati njegovim najslavni-
lege, savladati zanat.“ Postolarstvo je zanat, a
kako je uspjeh najgora stvar koja se može do-
jim stanovnikom kojemu će svi zavidjeti ako
ne samo izrada skica. Ovo je samo jedan od
goditi čovjeku. Naime, u ranim šezdesetima
samo šeće pred izlozima, bira najbolje pred-
primjera u nizu.
za vrijeme njegova boravka u Parizu pružila
mu se prilika za ostvarenjem umjetničkog
mete, najbolji automobil, upaljač itd. - i kupujući ih.4 I to je upravo ono što se događa,
Razlog zašto mladi razmišljaju na ovakav na-
uspjeha. Eminentni kritičar predstavio je Ko-
a o tom fenomenu pisao je Gasset još davne
čin leži u činjenici da živimo u takvom okruže-
žarića jednoj od značajnijih galerija u Pari-
1927. Naime, Fromm smatra kako čovjeko-
nju u kojem je „mapa“ koja ih vodi do uspjeha
zu. Međutim, on se ipak vraća u Zagreb, jer
va sposobnost za samosvijest, razum i ima-
poprilično kratka. Start i cilj nalaze se jedan
nije bio zainteresiran, tada, za „komercijalni
ginaciju zahtijeva sliku svijeta i čovjekovog
pored drugoga. Slika današnjeg svijeta sve je,
svijet“ umjetnosti. U trenutku kad umjetnik
mjesta u njemu koja je strukturirana i ima
samo nije strukturirana. Naravno da će mladi
ostvari uspjeh, drži Kožarić, umjetnik gubi
Bruckner smatra kako paradoks privatnog
unutarnju koheziju. Čovjek treba mapu nje-
imati takve ideje kad žive u okruženju u ko-
svoj mir i bliskost s umjetnošću. Da bi netko
života leži u tome što dobivši nakon žestoke
govog prirodnog i društvenog svijeta koja bi
jem su „razum i imaginacija, te sposobnost
pristupio umjetnosti potrebno je puno istra-
borbe rat za poštivanje tuđe intime i vlasti-
mu omogućila organiziranje svih utisaka koji
za samosvijest“ svedeni na minimum. Uspje-
živanja. Umjetnost je uvijek nešto drugo. To
tog mišljenja, zapadni pojedinac, zabrinut da
na njega djeluju.5 Dakle, pojedinac se osjeća
šan život je, prema Vignyu, mladenački san
je njezina glavna bit.9 Ili kako kaže Oscar
će se u tuđim očima doimati nedosljednim,
sigurnim u svoje ideje ako se one podudaraju
ostvaren u zreloj dobi. Svatko je kovač svoje
Wilde: „Umjetnik je stvaralac lijepoga. Cilj je
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
35
36
KULTURNI ŠOK
Kreativni UM
Kreativni UM
KULTURNI ŠOK
umjetnosti otkriti sebe, a pritajiti umjetnika.“
mišljaju o posljedicama i zato što vjeruju da
dovati. Ako je žena blagog duha, zadovoljna
njenice da je čovjek biće koje je svjesno sebe i
Picasso je jednom rekao kako je od svih stvari
su neranjivi. Naime, znatan broj mladih izla-
sobom tada neće sanjati o tijelima koja nas
svoje nemoći. Nagoni su za čovjeka neophod-
- gladi, bijede i nerazumijevanja – slava naj-
že se opasnostima „jer se osjeća beznadno i
bombardiraju s naslovnica, već će biti zado-
ni, ali i trivijalni, čovjekove strasti pripadaju
strašnija. Za njega je to način na koji Bog ka-
drži da nema što izgubiti“. Analizom studije
voljne sobom i naravno da će se to reflektirati
području odanosti i svetosti. Pojedinci žive u
žnjava umjetnika, te koliko je to tužno toliko
bila su obuhvaćena djeca od 7. do 12. razreda
van. To je trajna ljepota, ljepota koju godine
društvu koje im pruža „dovršene uzorke“ koji
je ta spoznaja i istinita. S druge pak strane,
u razdoblju od 1995. do 2005. od 20 594 is-
ne izgrizaju, nakit koji je vječan i žena koja
daju značenje njihovim životima. Npr. u na-
koliko god uspjeh bio poguban, za umjetni-
pitane djece, njih 14, 7 posto u prvom je anke-
posjeduje takav nakit zaista je blagoslovljena.
šem društvu rečeno nam je da budemo dobri
ka je ipak važan. On smatra kako većina ljudi
tiranju izjavilo kako vjeruju da imaju dobrih
Prema Frommu, promatrajući individualno
građani, da možemo ostvariti uspjeh, treba-
sudi o umjetnosti na osnovi njezinih uspjeha,
izgleda umrijeti prije 30. 11
i masovno ponašanje ljudi, nailazimo da že-
mo ići u školu, raditi, podizati obitelj, potom
te da uspjeh ne treba prepuštati samo „uspješ-
lja za zadovoljenjem gladi i seksa tvori samo
neizostavni konzumerizam te ostala zado-
nim“ slikarima, a i gdje piše da uspjeh pripa-
manji dio čovjekove motivacije. Glavni moti-
voljstva koja „daju smisao“ našim životima. A
da samo onima koji laskaju publici? Također
vi kod čovjeka njegove su racionalne i iraci-
problem leži u tome, smatra Fromm, što kod
drži kako su muzeji gomila laži, a ljudi koji
onalne strasti, kao što su težnja za ljubavlju,
većine te sugestije djeluju na razini svijesti, te
od umjetnosti stvaraju posao samo su preva-
nježnošću, slobodom i istinom kao i nagon za
ne dostižu smislenost i nemaju čvrsto upori-
ranti. „Znate što? Moj uspjeh u mladosti bio
vladanjem, podređivanjem, destruiranjem;
šte u sebi.13
je moj štit. Modro i ružičasto razdoblje bili su
narcisoidnost, pohlepa, zavist i ambicija. Ove
paravan iza kojeg sam se osjećao sigurno.“10
strasti, drži Fromm, pokreću i uzbuđuju čo-
I zbog toga ti „sugerirani uzorci“ slabe i ne us-
vjeka, one su građa od koje su sačinjeni ne
pijevaju. To se danas događa u širokom pla-
Ako su nam vrata koja vode u zemlju blago-
samo snovi, nego i sve religije, drame, mitovi,
nu, a dokaz počiva u činjenici da se sve veći
stanja i uspjeha širom otvorena zašto se onda
umjetnosti, one su zapravo sve što život čini
broj ljudi odaje drogama, dolazi do pada inte-
veliki broj mladih odaje drogi, alkoholu, tuč-
smislenijim i življenja vrijednim. I za njega
lektualnog i umjetničkog stvaralaštva, te po-
njavama, te ostalim oblicima rizičnog ponaša-
ljudi koji su vođeni ovim strastima riskiraju
rasti nasilja, destruktivnosti i bezvoljnosti za
nja? Prema jednom istraživanju provedenom
Mlade djevojke sanjaju o tome da budu poput
svoje živote. Oni mogu počiniti samoubojstvo
bilo čim.14 Na mlađima svijet ostaje, ali ka-
u Sjedinjenim državama koje je obuhvatilo
djevojaka sa naslovnica, pa imaju problema
kada ne uspiju ostvariti ciljeve svojih strasti,
kav nam to svijet ostaje. Svijet u kojem možeš
20 000 djece doznalo se da iznenađujuće
sa anoreksijom, podvrgavaju se plastičnim
ali oni neće počiniti samoubojstvo zbog ne-
ostvariti uspjeh brzinskom metodom, svijet
veliki broj adolescenata (njih 15 posto) misli
operacijama… A, zapravo ženu čini prekra-
dostatka seksualnog zadovoljstva, pa čak ni
velikih mogućnosti, ali zauzvrat prodajemo
da će umrijeti kao mladi ljudi, što mnoge od
snom ono što nosi u sebi. Žena bi se trebala
zbog gladovanja. Neovisno o tome je li čovjek
svoju dušu novcima, svijet u kojemu možemo
njih potiče na uživanje droga, samoubojstva i
najprije kititi nakitom koji nije vanjski, nego
vođen mržnjom ili ljubavlju „snaga ljudske
prodati ili čak besplatno dati svoju intimu za
sl. Studija, također, pokazuje da je pogrešno,
unutarnjim sakrivenim raspoloženjem srca u
strasti ostaje ista. Na pitanje zašto je to tako
15 minuta slave. Svijet u kojem se od lijepih i
inače rašireno, mišljenje kako su adolescenti
neprolaznosti blagog i mirnog duha.12 Mislim
Fromm ima nekoliko teza. Jedna od njih je je-
uzvišenih misli ništa ne ostvaruje, ni univer-
skloni rizičnome ponašanju zato što ne raz-
da je to najljepši nakit koji žena može posje-
dinstvo ljudskog iskustva koja proizlazi iz či-
zalno ni pojedinačno, sve je puka intelektu-
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
37
38
KULTURNI ŠOK
Kreativni UM
Kreativni UM
KULTURNI ŠOK
1 John Bunyan, The Pilgrim´s Progress, 1678.
alna iluzija.15 Za Paića kada se poput bljeska
Svijet u kojemu s toliko bolesne radoznalosti
U djelu Pobuna masa Gasset se pita postoje
munje pojavi tjeskobna misao da život u su-
zabadamo nos u veze, rastave, smrti onih koje
li razlozi za tvrdnju kako u našem dobu no-
vremenosti ne vrijedi više ni tri groša, nasta-
nazivamo zvijezdama.17 Svijet u kojemu ve-
vac ima veću društvenu moć nego u bilo ko-
je potreba za nostalgijom. Okruženje je to u
ćina mašta o tome da bude poznata i slavna,
jem razdoblju u prošlosti. Ova znatiželja je za
4 José Ortega y Gasset, Pobuna masa, Golden marketing, Zagreb
kojemu vlada „pad u melankolično osjećanje
pa će za taj cilj biti spremna učiniti sve: pod-
njega otvorena i teško joj je udovoljiti. Me-
2003.
života koje baš stoga što podržava napredak -
vrgnuti se plastičnim operacijama uz pratnju
đutim, po njegovoj procjeni, postoji razlog za
5 Erich Fromm, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed,
tehnički, privredni, umjetnički - vidi njegove
video kamera i televizijski prijenos, depilaci-
vjerodostojnošću ove sumnje, a leži u tome
tragične rezultate.“ 16
ju stražnjice, Gole Vijesti, sudjelovanje u be-
da je u naše vrijeme zavladala politička eko-
društvo, Zagreb 2006.
smislenim reality showovima, prepucavat će
nomija. I za njega je ovo razdoblje krize, jer
7 Erich Fromm, Umijeće ljubavi, Vitrail, Zagreb 2000.
se sa svojim bivšim ljubavima, odavati svoju
su stare povlastice izgubile svoju vrijednost,
8 Fashion Theory: The Journal of Dress, Body & Culture, Berg
intimu…
a društvenim životom i srcem mnoštva više
ne gospodare ni vjera ni moral. Intelektualna
2 Jutarnji LIST, 6. kolovoza 2009.
3 Pascal Bruckner, Bijeda blagostanja, Tržišna religija i njezini
neprijatelji, Algoritam, Zagreb 2004.
Zagreb 1986.
6 Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko
2004. United Kingdom
9 Collection of Franciscan Monastery Široki Brijeg, Muzej Široki
Brijeg 1990.
i umjetnička kultura, smatra Gasset, vrijede
10 Ingo F. Walther, Pablo Picasso, Genij 20. stoljeća, Taschen,
manje nego prije dvadeset godina, a novac je
Madrid 2006.
jedino što preostaje.18
1 Zdrave Vijesti, srpanj - kolovoz 2009.
12 Parafraziram dio iz Biblije koji se nalazi u 1. Petrovoj poslanici
poglavlje 3: 3-4
13 Erich Fromm, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed,
Zagreb 1986.
14 Erich Fromm, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed,
Zagreb, 1986.
15 Béla Hamvas, Scientia Sacra, I- III, Ceres, Zagreb, 1995.
16 Žarko Paić, Idoli, nakaze i suze, Društvo hrvatskih književnika,
Zagreb, 2000.
17 Pascal Bruckner, Neprestana ushićenost, Društvo hrvatskih
književnika, Zagreb, 2001.
18 José Ortega y Gasset, Pobuna masa, Golden marketing, Zagreb,
2003.
Postavlja se pitanje gdje je njegovanje i poticanje na trajne vrijednosti, na bogatstvo koje
dipl. ing. Ljiljana Babić
nikada ne umire kao što su ljubav, plemenitost, blagost, krotkost, poniznost i njima slične vrijednosti?
eMzin
svibanj/lipanj 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
39
40
KULTURNI ŠOK
Kolumna
Kolumna
KULTURNI ŠOK
Slično su mantrali i ostali moji školski drugovi kad bi njihove roditelje put odveo u taj, za nas
magičan grad. BOLJE BITI MILIJUNAŠ
NEGO MATEMATIČAR
Kolumna kao isprika za razmišljanje
Ž
ivimo pod pritiskom. I nije neka novost, zar ne? Kriza i čim pomislimo da se privodi
kraju, stigne nam nova. Problemi, problemi, a sad još i Varšavska ulica. Kažu da će kri-
za proći, ali ne vjerujem im. Nije da sam neki pesimističan tip i nepovjerenje bacam iz rukava.
Za sve je krivo moje računalo. Ovako je to bilo.
Zatim je počeo rat. Priznajem da tada nisam najbolje shvaćao što se događa i kako su dojučeSjeo sam ispred računala i izračunao da je izrazito glupo vjerovati kako krize za naše siroto
rašnji drugovi postali neprijatelji i kako sad do Trsta moram proći neku novu slovensku grani-
hrvatsko društvo, eto, uskoro više neće biti. Znate, rođen sam potkraj 1979. godine i do da-
cu. Navrat nanos dogodila se privatizacija i moj otac ostao je bez posla. Propade firma koja je
našnjeg dana društvo u kojemu živim je u permanentnoj krizi. Osamdesete godine obilježene
bila ponos cijelog ovog kraja i odlasci u Trst postali su rjeđi. Već sam bio pubertetlija, ali kao
su devalvacijama i inflacijama dinara i odlazaka u Trst po toaletni papir. Meni je to tada bilo
svakom normalnom balavcu tih godina umjesto da mi se po glavi motaju cure i vino, na sva-
uistinu zabavno, jer bih uvijek na poklon dobio neku igračku s kojom bih se sutradan hvalio u
kom sam kutu bio bombardiran nekim državnim problemima i paranojom da će svakog časa
školi. „Vidiš“, govorio bih, „to ti je iz Trsta.“
netko iznova nagazit tek rođenu Hrvatsku. Državnici u vojnim odorama koji me podsjećaju na
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
41
42
KULTURNI ŠOK
Kolumna
Kolumna
KULTURNI ŠOK
neku južnoameričku huntu nikad mi nisu bili bogzna što dragi.
Liječio sam tih dana svoj um buntovnim Sex Pistolsima i knjigama o filozofiji, a kako bi prehranio obitelj otac je otišao ploviti, kako mi to volimo reći, na stranca. Posla tada nije bilo i između
fakulteta i biroa rada odabrao sam fakultet, a država se nalazila u tranziciji i – pričali su tada
svi od učitelja do rodbine – velika je to kriza i treba stisnut zubima kako bismo što prije prebrodili taj tranzicijski put. I zatim, tek nakon što se pričini neko smirenije, normalno vrijeme,
eto ti teroristički napad u New Yorku i svi polude s tim terorizmom kao da svakog dana ispod
Banskih dvora marširaju islamski fundamentalisti. Povijesna prekretnica – brujali su – pa čak
i Hrvatska pošalje svojih stotinu i nekoliko vojnika kako bi se – objašnjavaju oni – u predgrađu
Kabula borili za moju slobodu, ovdje u Opatiji. Ali daleko je taj Kabul i nekako priča ne drži
vodu, pa baš na vrijeme – kako se ne bi opustili – krene igra blokiraj/ne-blokiraj Hrvatsku na
putu u Europsku uniju. Pa se onaj ZERP i kablić vode u Piranskom zaljevu (ups, Savudrijska
vala) postave kao Kantov bitak. Ali nema bitka bez nastavka i nešto prije onog vulkana na
Islandu opali ekonomska kriza i sve iznova posivi. Negdje od pepela, a negdje od besparice.
Dođem tako do današnjeg dana i bacim u računalo sve dane svojeg života i koliko sam ja to
živuckao, a nisam bio svjedokom neke naše domaće ili međunarodne krize koja je spremno
potresla i domaće prilike. Računam ja tako i igram se matematike, statistike i one vjerojatnosti
koju voli žuta štampa kad bombastičan i priglup naslov kaže: „Znanstvenici izračunali da su
šanse 15% da svijet nestane 2020 godine“. Brojim dane i one krize koje su mene lišavale odlaska u Trst, mojeg oca posla, a neke nesretnije i puno više. Dijelim ih i pretvaram u postotke
i dođem do rezultata kolike su šanse za skori prestanak krize kod nas i vidim da će prije svijet
nestati te kobne 2020. Čudim se i čudim nad tih mizernih 0,0033 dobivenih postotaka.
Bolje prolazim kao milijunaš na lutriji.
Ernie Gigante Dešković
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
43
44
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
Njegovim licem prošla je bolna grimasa, a ramena su mu se trznula, naglo povučena nevidljivim koncem.
“Ahh... nemoj mi to govorit... fuj!”
“Joj, oprosti! Nisam htjela! Sorry, skroz sam smetnula s uma to... sa suncem, jebiga.”
“Ma da, znam... ali stvarno mi pokvari koncepciju.”
Srušila je pogled prema vrhovima svojih crnih martensica, vezanih crnim vezicama, na koje
su se nastavljale crne, mrežaste čarape, a one su ponirale ispod crne suknje, stremeći negdje u
smjeru crnih gaćica. Pamučnih. Razmišljala je o svilenim, HTJELA je svilene i to one iz Lisci-
LjUBAVNI UGRIZ
nog kataloga, ali mama je rekla da ako već želi izgledati kao cirkus na sprovodu, bar ne mora
izgledati kao cirkuska drolja na sprovodu. No, već je imala plan: treba se samo još dva mjeseca
švercati u autobusu i od novca za pokaznu skupit će za gaćice. Točno one, ili neke druge koje
će dobro pasati uz ove crne mrežaste rukavice bez prstiju i do iznad laktova i ovaj crni korzet,
“Dragi, ja tebe taako vooolim!”
zahvaljujući kojem je smanjila opseg struka za osamnaest i pol centimetara (al’ onoj kujici Maji
iz ekonomske rekla je dvadeset dva pa nek’ proba bolje ako može). Kad se tome doda duga kosa
Ljubav je mirisala u zraku, u dimu upaljenih svijeća i sladunjavom parfemu.
počešljana na razdeljak i ofarbana u katran-crno, Anabella je bila slika i prilika tipičnog klona
mlade gotičarke (zapravo, ime joj je bilo Ankica, ali mrzila je svoje roditelje što su je tako na-
“I ja tebe, mucica moja mala!”
zvali i svima se predstavljala kao Anabella – s naglašenim duplim “L”).
Bili su sami u stanu njenih roditelja i ona neobična napetost koja izvire iz dobre prilike, puc-
No, Anabella je imala nešto što ju je razlikovalo od ostalih, nešto za što bi svaka mlada gotičar-
ketala je svud uokolo.
ka koja drži do sebe dala čitavu garderobu zajedno s šminkom i nakitom...imala je
“Ti si moj leptirić mali!” tepala mu je mazno, lepećući trepavicama kao šišmišovim krilima.
....dečka vampira.
“Ti si moja tratinčica!” prihvatio je igru.
I to pravog, a ne jednog od onih gikova koji nose plaštove i igraju igre s kockicama.
“Sunce moje!” zagugutala je.
“A ljubavii...”, gledala ga je onako, odozdo, napućenih usana.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
45
46
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
“Molim?”
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
“Slušaj dragi”, rekla je “Imam i ja neke potrebe! Već mi je dosta masturbacije bratovom električnom četkicom za zube!”
“Ja te voolim!” zacvrkutala je kao da su je mjesec dana hranili samo sjemenkama za kanarince.
“Jasn.... MOLIM? Čime??”
“Ma i ja tebe, srce, samo mi nemoj spominjati to... nebesko tijelo.”
“Pa ono... lijepo leži u ruci i vibrira. Ali nisam to htjela reći! Nego, imam jedan eksperiment
“Soory, neću, stvarno “, pogladila mu je obraz kao plišanom medvjediću “...ali znaš što bih
koji bih htjela probati, ako upali možda bi se mogli malo maziti a da budem sigurna... od tvoje
rado?”
životinjske strane. Rrrr...”
“Što?”
“Jooj... pa ne znam...”
“Ma znaaaš... da se malo... diramo...”
“Ne budi takav slabić, nisam te našla u romanu Anne Rice! Pokaži malo hrabrosti! Tražim sitnicu, mislim, nije da mi moraš upoznat roditelje ili pisat lektiru ili tako nešto! Samo stoj tu, a
“Joooj! E, daj gle... sto puta sam ti rekao...” odmaknuo je njenu ruku “... ne možemo se dirati!
ja idem po stvari koje sam pripremila...”
Od toga se uzbudim....”
“Okej, okej! Ufff... preživio sam Inkviziciju, devet hrabrih seljana iz Kringe, Van Helsinga, Bu“Ali ja i želim da se ti uzbudiš! Ja...” nagnula se i šapnula mu nastavak:
ffy, Izvršitelje... valjda ću i tvoje eksperimente!”
“Ja sam već uzbuđena” , dah joj je bio vruć i vlažan.
Vratila se začas, noseći veliku putnu torbu:
“Mmmdaa... ali JA se ne smijem uzbuditi! Jer kad se uzbudim, onda se više ne mogu kontro-
“Ta – daaaa! Evo ga! Ti sad samo lezi tu na krevet....”
lirati, sav se zanesem i postanem ZVIJER!” zabrinuto je istaknuo. No, njegova zabrinutost do
nje nije dopirala, ona je bila okupirana sasvim drugim čuvstvima:
“U redu, smiri se... čekaj malo! Kakav je to smra....”
“Uuu... zvijeer.... tako si...mmm...”
Pokretom starlete koja izvlači sretnog dobitnika nagradne igre, iz velike torbe izvukla je najduži vijenac češnjaka u novijoj povijesti poljodjeljstva.
“Ozbiljno! Ako se zanesem, mogao bih te ugristi, raskomadati... to je opasno!”
“Jesi li ti normalna?!? Miči to od me...”
Njene su se obrve nabrale kao fini, čipkani volančići na donjem rublju Lucrezie Borgie, a ljutnja i frustracija potekle su iz njenih usta:
“Joj, daj se malo, ono, opusti! Nijedno sredstvo za siguran seks nije skroz ugodno, okej? Miruj
da te vežem!”
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
47
48
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
“Ma, ne dolazi u...” pokušao je mlatarati rukama, ali ona ga je u potpunosti zaskočila, dodiruju-
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
od bola.
ći neumrlo tijelo tim mrskim mu plodovima koji su svuda oko sebe širili oštar zadah i izazivali
u njemu gađenje, mučninu... čak i lagani osip na inače savršenom tenu, kad smo već kod toga.
“AAAAAAAAAAAA!!! Što si mi to napravila???”
Iskoristila je njegovu slabost i savladala ga, omatajući ga kao neku seljačku salamu začinjenu
češnjakom. Kakav ponižavajuć položaj!
“Kako, pa morala sam se osigurati da me ne ugrizeš! Promijenila sam onaj pirs koji imam na
jeziku... vidiš, prije je na njemu bila kuglica, a sada....” isplazila je jezik, na čiju je površinu sad
“Eh, eto! Možeš li se micati?” zadovoljno je upitala.
bio zaboden svjetlucavi srebrni križić.
“N...NE!! Anabella!! Skidaj to s mene, luđakušo!!!”
“TI NISI NORMALNA, JEBOTE!!! To si mi gurala u usta??”
“Oh, ne dolazi u obzir! Gledaj, sad te mogu maaaazitii....” otkopčala je njegovu košulju i raz-
“Joj, daj se malo razvedri! Evo, skidam ga! Sad se više neću moći ljubiti s tobom... ali nema
drljila mu prsa pod navojima češnjaka. Ukazali su se primjereno oblikovani mišići i ružičaste
veze, ima tu još puno neiskorištenog potencijala...” prsti su joj klizili niz njegov vrat, preko
bradavice. “Mmmm... što sam tu našla...” obliznula je usne i dotaknula njima njegovu hladnu
prsiju, trbuha... preskačući redove češnjaka sve do kopče remena koja je brzo pala pod njenim
kožu.
naletom. Zgrabila je hlače i povukla mu ih do koljena, a onda je posegnula u njegovo donje
rublje...
“Ja... ja....”
“Uuuu... netko je ranije spominjao zvijeri? Mislim da je ovdje zvjerinji brlog... evo, napipala
“...a možemo te malo i grickati......uh... ovaj... mmm....ili lickati...uuuhuhuhu... jel ti sad fino?”
sam krzno...”
“Mmmm... da... zapravo... je...”
“Mmmmm...”
“Daaa... a postat će i bolje! Pazi sad”, sagnula se i nestala iz njegovog vidokruga. Nešto je ra-
“Aha, sad predeš? Bit će da je zvijer iz porodice mačaka!”
dila, ali nije mu padalo na pamet što. Nakon nekoliko trenutaka iskočila je pored njegovog
uzglavlja kao žaba na federima:
“Sviđa mi se kad me diraš.... uuuu....”
“Sad ću te konačno poljubiti onako kako spada!”
“Da mi maknemo te gaćice... AJME! Kakva je ovo gadarija!??” odskočila je od njega kao opečena – iz donjeg rublja izvirilo je tamnoljubičasto, smežurano, odumrlo tkivo koje je samo svojim
“Čekaj... Anabella, tu su mi ipak zubi, ako se zanesem ostat ćeš bez jezika...”
strateškim položajem podsjećalo na penis.
“Ništa ti ne brini...” rekla je i gipko uronila svojim gipkim, mekanim i podatnim jezičcem (koji
“Ah... da... ovaaaj... znaš, kako... nisam ga baš koristio... jedno duže vrijeme i... i... kako nije
je još mirisao na žvakaću gumu) ravno u njegove ralje... a tada ju je doslovce ispljunuo, vrišteći
bilo aktivnosti, nije ni krv baš tekla onuda i... i... pa, malo je odumrlo. Nekroza i to...”
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
49
50
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
“FUUUJ!! Pa ne mogu TO uzeti u usta! Ono, ODVRATNO je!”
“Šteta...”
“Pa da, šteta! Što ćemo sad?” zabrinuto je grickala nokat, čak pomalo i sugestivno “Mislim,
zapravo je nekako cool, kao, ta tvoja patnja... Duboka i... i... mračna. Ti si se suzdržavao tako
dugo da su ti dijelovi zakržljali, ono, to je za pjesmu napisati... kako si patio... jer si stoljećima
čekao pravu ljubav... AJME!!! Ti si čekao MENE!!”
Bacila se na njegove grudi garnirane češnjakom i obasula ih poljupcima. Ali, ubrzo je položila
ušnu resicu preko njegove desne bradavice i sjetno upitala:
“Uff, kako ćemo? Ne mogu te ljubiti u usta, ne mogu ti... ono...”
“Možda možemo izmislit neki način da... znaš... možda da ja tebe... ono”, predložio je gentlemanski.
“Na žalost, ne ovaj tjedan. Oni dani, znaš.” snuždeno je izjavila.
Vampir se pohlepno obliznuo, dok mu se lice sjajilo od sreće “Ipak, ne govore bez razloga da
“Ali, draga...” nasmiješio se. “Meni to zvuči...zanimljivo. I pomalo pikantno. Onako, malo kao
ljubav ide kroz želudac.”
slavonska kuhinja.”
“Dragi, ja tebe tako volim!”
“Kako to... ah... pa da.” zjenice su joj se raširile u nagloj navali spoznaje “Nije mi uopće palo na
pamet... ti si vampir!”
“I ja tebe, mucica moja mala, i ja tebe... i to svakog dana u mjesecu.”
“Tako je. Shvatit ću to kao ljubavni obrok... bolje začinjen.”
Zvuci su uskoro postali tiši i posve zamijenili riječi. Noć im je donijela gozbu, gurmanski užitak
poslužen u nebrojenim porcijama, a zastor šumova, dahtanja i dodira odvojio je ljubavnike od
“A nećeš podivljati i ugristi me?”
svijeta kojem ionako nisu pripadali.
“Neću, zašto bih kad teče samo od sebe? Ljubavi moja, mislim da smo konačno našli zajednički
Zoran Krušvar
jezik.”
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
51
52
KULTURNI ŠOK
Kolumna
Kolumna
KULTURNI ŠOK
tratinčice više … ma tko li je izvalio tu glupost da je ljubav lijepa samo dok se čeka … Aaaa, ne,
ne želim više čekati, ni trena, hoću odmah strgati odjeću s Njegovog tijela, ja moram sada –
odmah - ovog časa osjetiti Njegovu kožu prstima, jezikom, zubima … izgubiti se u poljupcima,
dodirima, požudi, vremenu i prostoru … dosadna mi je ova priča i zato je demonstrativno
napuštam … želim jednu novu - eksplicitnu, snažnu i strastvenu, zabranjenu za mlađe od 18,
punu životnih sokova, da zalijevam to cvijeće umjesto da ga uništavam, ta nisam ja ekološka
hulja …
ČEŽNJA KOJA ČEZNE DA
NE ČEZNE
… do jedne takve priče … uskoro …
Vilma
Voli me … ne voli me … voli me … ne voli me … voli me … ne voli me … voli me … ne voli me …
ne voli me … voli me …
Ležim prekrivena laticama na opustošenoj livadi, koja je tek donedavno bila puna cvijeća. … i
sretna sam, jer - On me voli …
Ali, hmmm samo nakratko … jer … kolika li je pouzdanost ove livade i ovog cvijeća … da li da
tražim drugo mišljenje - novu livadu? … jer dvaput je dvaput …zapravo, ne - ne želim trgati
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
53
54
KULTURNI ŠOK
Iz drugih medija
Fizičkom aktivnosti
do veće inteligencije
Iz drugih medija
KULTURNI ŠOK
sci. Mjerili su različite aspekte kognitivnog
Dječaci koji su vodili pažnju o svom tjele-
funkcioniranja (od logičkog razmišljanja,
snom zdravlju između 15. i 18. godine poka-
percepcije do motoričkih vještina) te zaklju-
zivali su značajno više rezultate na testovima
čili da su rezultati značajno ovisili o stupnju
inteligencije od svojih vršnjaka koji se nisu
pojedinčeve tjelesne spremnosti. Međutim,
bavili nikakvim tjelesnim aktivnostima. Du-
rezultati na testovima inteligencije nisu rasli
goročno gledano, dječaci koji su bili tjelesno
ovisno o mišićnoj snazi, što se objašnjava
zdraviji i u boljoj kondiciji, s osamnaest go-
time da postoji povezanost između inteli-
dina imali su veće šanse upisati fakultet.
gencije i boljeg zdravlja kardiovaskularnog
sustava (tjelesne spremnosti), ali ne i snage
Usprkos ovim nalazima, ipak se ne može do-
mišića. Dakle, prema njima, aerobik pobolj-
kazati izravna uzročnost među ovim faktori-
šava kognitivno funkcioniranje te je tjelesna
ma. Međutim, sama povezanost kognitivnog
aktivnost između 15. i 18. godine, kada se
funkcioniranja i tjelesne spremnosti, ali ne i
mozak još mijenja, iznimno važna.
mišićne snage, kao i longitudinalna predviđanja na akademski uspjeh, govore u prilog
utjecaja koji kardiovaskularna aktivnost ima
na funkcioniranje mozga.
P
ostoji li povezanost između tjelesne
financijskim prihodima. U tinejdžerskim i
aktivnosti u adolescenciji i kognitiv-
mladenačkim godinama, centralni živčani
nog funkcioniranja u odrasloj dobi? Istraži-
sustav pokazuje iznimnu plastičnost, ali uči-
vači iz Kalifornije i Švedske svojim novim
nak vježbanja za kognitivno funkcioniranje
istraživanjem potvrđuju upravo tu tezu.
nije dovoljno istraživan.
Prema njima, bolje zdravlje kardiovaskular-
Znanstvenici su ovim zanimljivim istraživa-
nog sustava tinejdžera pozitivno je povezano
njem proučavali podatke 1.2 milijuna Šveđa-
s višim rezultatima na testovima inteligen-
na rođenih između 1950. i 1976. godine koji
cije, kao i sa višim obrazovanjem i višim
su kao osamnaestogodišnjaci služili u voj-
eMzin
rujan - studeni 2010.
eMzin
rujan - studeni 2010.
eMzin
55
56
KULTURNI ŠOK
Iz drugih medija
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
U istraživanju sudjelovalo je 260.000 parova braće, 3.000 parova dvojajčanih blizanaca i više
od 1.400 jednojajčanih blizanaca, te su istraživači iskoristili srodničke veze sudionika kako bi
testirali utjecaj zajedničkog okruženja i genetske sličnosti na rezultate. Pokazalo se da je veza
između kardiovaskularne aktivnosti i kognitivnog funkcioniranja bila značajna čak i između
jednojajčanih blizanaca! Drugim riječima, rezultati ne odražavaju utjecaj genetike na zdravlje
kardiovaskularnog sustava i inteligenciju, što samo utvrđuje povezanost ovih faktora.
Ovi bi se nalazi morali uzeti u obzir i u organiziranju školskih aktivnosti, pri čemu bi bilo dobro uvoditi još više i kvalitetnije tjelesne aktivnosti u školama, jer je fizička aktivnosti važna
ne samo za prevenciju raznih bolesti, već i kasnije kognitivno funkcioniranje. Stoga, vježbajte, vježbajte i vježbajte.
Izvor: http://www.znanost.com/clanak/fizickom-aktivnosti-do-vece-inteligencije
Mobitel se kratko oglasio. Poruka!
Sorry, stvarno ne mogu danas, morat ćemo odgoditi tu kavicu. Nazovem te!
Klara je uzdahnula. Gledala je u svoj pretrpani uredski stol. Ne, ne ide joj od ruke danas. Ni jučer. Već tjednima, zapravo… A veselila se toj kavi. Baš joj je trebala! Kava i razgovor! Nevoljko
je otipkala nekoliko riječi; Dobro. Javi kad možeš!
Prođe joj kroz glavu kako ženske „kavice“ imaju isti učinak kao odlazak psihijatru. Rečenica
koju je negdje pročitala. Netko se time ozbiljno bavio pa zaključio kako višesatno pretresanje
naizgled nevažnih detalja rezultira jednom vrstom katarze. Samo, Klari nije trebala katarza.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
57
58
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Klari je trebala PRIČA…
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
način. Ima li išta ljepše od toga? Bez suvišnih detalja. I svi ti „veliki“ ljudi zapravo su vrlo jednostavni. A minus daje plus. Onda - minimalizam. Japanski dizajn. I tako dalje… Ima Klara
***
niz asocijacija na tu temu, pa i prigodnih priča, ali - tuđih. Jer, načitana jest, možda i previše.
Možda je već i vlastite misli blokirala pretjeranim promišljanjem tuđih izričaja. Možda bi tre-
Soba u polumraku. Tiha glazba. Klara leži na trosjedu. Maleni laptop na savinutim koljenima
balo sve zaboraviti. Očistiti mozak. Kao tabula rasa okrenuti se novim doživljajima i mogućno-
(tipična poza urbane žene, zar ne). Ali, ne haje Klara za pozu. Tupo zuri u monitor računala.
stima… Možda. Ali u nekom drugom životu. U ovom je tako kako je…
U tekst. Gdje se naziru obrisi priče. Buduće filmske priče. Scenarija jedne TV drame. Koja nije
smjela sličiti sapunici. To nikako ne. Nije željela ući u svijet filma pišući sapunice. To svak'
Recimo, njezin život! Hm! Ima li tu kakvih ideja? Pa tu sve pršti od jednostavnosti! Nikakvih
može, mislila je, nesvjesna vlastite umišljenosti. Ničim opravdane. Jer, ona još ništa nije napi-
složenih odnosa ili obiteljskih zavrzlama. Starci normalni, sve O.K. Ona pak nesklona avantu-
sala. Naprosto, nije imala ideje. Dobre ideje.
rama bilo koje vrste. U stabilnoj vezi, završila faks, posao, stan... Bez većih problema dočekala
je svojih 30! Sve u svemu, toliko jednostavno, da je dosadno!...A tuđi životi? Nikad je nisu
Prijavila se na natječaj. Jako atraktivno! Pobjednik će dobiti priliku napraviti scenarij za jednu
previše zanimali. Jednostavno, nema u sebi tu vrstu radoznalosti. Pa, kako, zapravo, žive ljudi
TV seriju. Čak i sudjelovati tijekom snimanja. Radit će s uglednim režiserom i dobrim glumci-
oko nje? Prebirala je po poznatim licima. Frendice, kolege, poznanici... Hm, sve regularno.
ma. Koji ne glume u sapunicama. Zato priča mora biti posebna. A njezine ideje to nisu bile. Bile
Čak i monotono. Fakat, ne poznaje nikog tko živi mimo pravila, onako, na svoju ruku. Onda se,
su trivijalne. Neuvjerljive. Neke čak i patetične. Već je mislila odustati. Nije prvi put. A znala
odjednom, sjetila nje…
je, ako odustane i ovog puta….
Lara. Zvat će je LARA...
Ali, ne! Kako može sebi priznati da nema talenta? Kad je oduvijek vjerovala da ga ima! Samo
da je prilike pokazati ga! A to nije mogla radeći lektorske poslove u jednom dnevnom listu. Re-
Studirala je s njom. I zaboravila je u međuvremenu. Naletjela je na nju prije mjesec dana. Na
lativno dobar posao, a bez zadovoljstva, najgora je opcija, mozgala je. Ubija svaku kreativnost.
nekom seminaru o razvoju i financiranju projekata. Tu je zapravo trebao biti Klarin šef. Ali
A nema pravih razloga (ili hrabrosti?) za odlazak. I tako prođu godine…
poslao je Klaru. U zadnji čas. Dovoljno za mrzovolju. Čim su se prepoznale, Lara se posjela
na stolicu do njezine. Bez pitanja. I krenula pričati. O sebi, o ljudima s faksa. S kojima se vidi
Ta nije valjda zbog ovoga tako predano studirala! I godinama iščitavala gomile knjiga! Odslu-
često, ili tu i tamo. A o nekima samo dočuje. Neki su već i mrtvi. Jedna bolest i jedna nesreća.
šala poslijediplomski! Da bi sada samo korigirala tuđe tekstove. Ne i ne, ovog puta mora nešto
Strašno. Ona pak želi pokrenuti nekakvu tvrtku. On-line prodaja. Zato je tu…
napisati! Mora nešto započeti. I dovršiti. Nešto jednostavno. I efektno. Samo, gdje ima takvih
priča? Čak je upisala i radionicu. Ne bi li našla inspiracije. „Pisanje scenarija“. Predavač, mla-
Klara baš i nije bila raspoložena. Hrpa beskorisnih informacija o tuđim životima. Prekinula bi
đahni dramaturg, vidi ideje svuda oko nas. Život je dinamičan i uvjerljiv sam po sebi. Ne treba
već bila tu zamornu priču da seminar nije bio toliko dosadan. Onda je Lara predložila „marki-
komplicirati. Neka bude jednostavno, kaže. Uz malo mašte. Jer film daje prostor mašti. Hm…!
ranje“ i kafić preko puta. K'o nekad na faksu. Uzdahnula je i pristala. Izdržat će valjda tu bujicu
riječi. Uvijek se može isključiti.
Lijepo rečeno. I sama je znala da je jednostavnost na cijeni. Svagdje i u svemu. Kako bi Ameri
sažeto rekli – KISS. Iliti, Keep It Simple, Stupid! O,da! Izreći veliku misao. A na jednostavan
eMzin
rujan - studeni 2010.
Ali, Lara se nije dala. Imala je veliku potrebu pričati. Često i nepovezano (primjetan nedosta-
rujan - studeni 2010.
eMzin
59
60
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
tak koncentracije, možda i hiperaktivnost, mudrovala je Klara u sebi). Diplomirala je među
uzročno-posljedičnim parametrima. A opet, maštovit i uzbudljiv OBRAT. Kakav joj je, nadala
prvima (tipično za provincijalku!).Ali, tad je već bila trudna (ha, znala sam, diploma, pa svadba
se, trebala ispričati Lara tog popodneva. Ali, nije! Jer je odgodila! I time ju stavila na stotine
– such a cliche!). S nekim poduzetnikom. Iz Slovenije. Koji se bavio svim i svačim. U visokom
muka…
stupnju trudnoće saznala je da već ima jedno dijete. Odraslog sina, koji živi u Srbiji. I nije ga
vidio godinama. Rodila je, a njega baš i nije bilo briga. Rijetko je bio kod kuće. Onda su počeli
Sjetila se dana kada je gotovo pobjegla iz kafića u kamo ju je Lara odvukla. Bila je protiv volje
pozivi. Neka žena. Stizale su poruke. Nakon svađa (a bilo je tu i batina), nestajao bi i na par
uvučena u čudesan životni vrtlog. Tuđi život, prepun teških emocija i mučnih odnosa. Sluša-
dana. I onda je Slovenac (s bosanskim korijenima, to ipak nije mogla prešutjeti) bankrotirao.
jući, nekako je i sama postajala nesretna. A Lara je, sasvim suprotno, djelovala energično i
Novac više nije pristizao. U nekoliko navrata tražili su ga. Neke opasne face. S malenom u na-
poletno! Ima i takvih ljudi! Klara se nije mogla oteti dojmu da je ta cura pomalo skrenula. Sve
ručju lagala im je da je na putu. Bio je dužan. Svima. Dolazili bi i plijenili stvari po stanu. A taj
joj se to, zapravo, i gadilo. Kakve svađe, utjerivači i ljubavnice! Odlučila je tada - neće se družiti
stan u kojem su živjeli, na kraju nije ni bio njegov. Uselio se tu za vrijeme rata, čuvši da je pra-
s njom. Pa to je tako daleko od njezinog mirnog i spokojnog svijeta. Ne može se petljati s ko-
zan. Nikad nije sredio papire. Nije imala kamo, njezini su gadno stradali u Nuštru za vrijeme
jekakvima. Lara možda i nije bila loša, ali svakako je bila prenapadna. Ponašanje, oblačenje…
rata. Roditelji i dan danas žive kod brata. Alimentaciju nije mogla dobiti. Čak i da ga je tužila.
hm. I vukla je za sobom taj cijeli niz promašaja. Kakva bagaža, rekao bi Krleža.
Što nikada ne bi. Jer ga se bojala. Ostavila ga je, ipak. Smogla je hrabrosti. Iznajmila stan.
Zaposlila se. Ne u struci. Kao tajnica. Nije imala dovoljno za život. Radila je prekovremeno.
Odlučila je ne družiti se. Iako…imponirala joj je Larina iskrenost. I naklonost. Uvijek si bila
Dijete je bilo malo i čuvali su ga drugi, najčešće neka stara susjeda. Zadužila se. Morala je naći
posebna, rekla je. Tako sređena i cool. Zavidjela sam ti…Danas više nikome nije posebna. Kako
i dodatni posao. Javila se na oglas. Jedan pisac pisao je roman. Ona je tipkala. Svaku večer. U
se život razvodni! Zagasila je svjetlo u uredu i krenula kući. Neobavljena posla. Sutra do podne
njegovom stanu… Tu je odjednom stala. Značajno je pogledala već uspavanu Klaru.
mora poslati tekst. A ujutro ima sastanak. Znači, još noćas može nešto pokušati. Već joj je palo
na pamet da nazove Laru i upita je kako je završilo. S njom i Piscem. Ali, bojala se. Bojala se
-
I tada su počeli svi moji problemi, rekla je.
Larinih pitanja. Čemu odjednom tolika radoznalost?
-
Molim?!?
Jer, Klara je glumila. Cijelo vrijeme. Otkad ju je prvi puta (ipak!) nazvala. Ali tek nakon što se
„zapalila“ za natječaj. I shvatila kako nema ideja. I kako u njenom slučaju život ne piše romane.
***
Pa nema odakle crpsti inspiraciju. A kod Lare se tako lijepo svašta naredalo. Pa ju je počelo
kopkati. Što li je bilo s tim Piscem? S kojim su TEK počeli svi Larini problemi? Sigurno se tu
Iako je davno završilo radno vrijeme, svjetlo u Klarinom uredu i dalje je gorjelo. Pokušavala
krije neka zgodna pričica. I onda… nekoliko kavica. Prvi puta, Lara je dobrano kasnila. I bila
je uhvatiti nit priče koju je napisala dopola i napraviti uvjerljiv i efektan završetak. Sutra je,
zamišljena. I nije pričala. Zapravo, ne o Piscu. Već o djetetu. Pokazivala je slike. Konačno sam
naime, deadline! Treba predati priču i uz to jednu razrađenu scenu. Žiri će za desetak dana
dobra majka, rekla je. Sve radim za nju. Samo još moram nešto riješiti.
napraviti uži izbor kandidata.
Na trenutak, ali samo na trenutak, Klara je osjetila sažaljenje.… A onda je Lara počela. O emoČitala je iznova nekoliko gusto ispisanih stranica. Pa opet. Čekala je. Vrebala trenutak. U ko-
cijama. Koje je pritišću. O ljubavi koja je bila opsesija. Koja ju je uništavala. Odvlačila od dje-
jem će iznenada poletjeti na krilima mašte. Trebala je rasplet. I kraj. Logičan kraj, sa svim
teta. Želi se riješiti toga. Ali ne može ga ostaviti…..
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
61
62
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Treba me. Ako se ne pojavim uvečer, užasno je ljut. Navikao je da mu pomažem, da sam tu….
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
Ispočetka mu se divila. Bila je počašćena njegovim društvom i razgovorima. Bio je poznat.
Omiljeni lik umjetničkog miljea u metropoli. A ona je, nema dugo, tek diplomirala književnost.
Sama sam kriva. Vezala sam se za njega. Bila sam kao pas. Kao napušteni pas, koji žudi za
Čitala je na faksu njegove romane. Odrađivala je s radošću te večernje sate, iako često nasmrt
gospodarom….
umorna. Blizina tog čovjeka davala joj je motivaciju. Onda se sve nekako promijenilo. Ona se
i dalje trudila, a on ju je jedva primjećivao. Početne ljubaznosti i galantnosti ubrzo je nestalo.
Bojim se…“
To su prolazni problemi, svima se to događa, mislila je i trpjela. Jer imala je kakvu-takvu vezu.
S poznatim Piscem. To je osjećala svojim velikim napretkom, neprestano ga uspoređujući sa
Klara je naćulila uši. I glumila da je ne zanima. Gledala ju je odsutno, potičući je da priča. Mi-
svojim bivšim. Ocem svoga djeteta, od kojeg je pobjegla. Za razliku od polusvijeta kojem je
slila je, tako dobivam više. Više detalja…
tada, zbog njega, pripadala, sada je uz uglednog i medijski poznatog čovjeka. Jest da se tu radi
samo o druženju u kasnim satima (a ona većinom tipka, kuha i posprema) i jest da ona (još)
I dobila je. Marljivo je zapisivala. Vjerno kopirala dijaloge. Ali, sada nedostaje kraj!
nije dio njegovog društvenog života, ali…nadala se. On je još uvijek u formalnom braku. S nekom odvjetnicom. Koja je napustila njega i zajednički stan. U te neriješene imovinsko-pravne
Uzdahnula je i iznova počela čitati priču. LARINU PRIČU!
odnose nije se razumjela. I vjerovala mu je da mora biti oprezan. S tom rastavom. Ona je ipak
odvjetnica i mogla bi ga „odrati“. Zato je dobro da se Lara ne pokazuje previše, jer, tko zna…
Lara je žurila niz mračnu ulicu. U ruci je držala svežanj papira koji je sinoć pretipkala.
Pisac ju je čekao u svojem stanu. Po običaju, zavaljen na kožnatom trosjedu. Radila je kod nje-
„Lara!“ Glas mu je bio mekaniji.
ga već neko vrijeme. U večernjim satima, nakon napornog dana. I nije samo tipkala. Obavljala
je za njega razne poslove. Postala mu je neka vrsta osobne tajnice. Pa i domaćice. Usput mu je
„Sada bi trebala otići do one zgrade i uzeti jedan paketić za mene.“
nabavljala stvari, kupovala hranu. Kako je sve to stizala? Na krilima ljubavi, eto kako. Ulazeći
u stan, ugledala je razbacane papire. Pisac je bio ljut.
„Opet?“
„Čekam te satima!“
„Požuri!“
„Znaš da dugo radim…
Taj dio svojeg „posla“ nije voljela. Iako je druženje s Piscem odavno prestala nazivati poslom,
jer nije željela primati nikakvu plaću (pa kakva bi to veza bila!). To prenošenje sumnjivih pake-
„Gdje su moji papiri?“
tića, koje je preuzimala od šutljivog ćelavog mladića, vraćalo ju je u vrijeme koje je htjela zaboraviti. Slutila je da bi to moglo i loše završiti. Bilo je tu još nekih stvari koje nije voljela. Već se
„Eto ih, sve sam pretipkala. Na poslu, dok šefa nije bilo.“
neko vrijeme spremala reći mu kako više neće raditi takve stvari. Isprva je bilo zabavno. Donio
je perike i neke seksi haljine. Crvene uglavnom. Plesala je, pjevala i smijala se. On je zamišljao
Bez zahvale. Ili osmjeha. Uzeo je svežanj i otišao u sobu. Ona je pokunjeno krenula sređivati
scene, ona ih je glumila. Pisao je, naime, roman o mafiji. I prostituciji. U jednom hotelu. U ko-
nered. U trenucima kada nije imao inspiracije, Pisac se pretvarao u osorno i samoživo biće.
jem je zapravo bila javna kuća. U poraću, negdje na našoj obali, tamo su živjele i radile razne
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
63
64
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
žene. Svaka je imala neku svoju priču. Uglavnom tužnu. Glavni lik je zamislio prema Lari. I
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
Sklopila je oči…
ona se osjećala posebnom. U romanu je opisao i njezinu prošlost. A onda je počeo dovoditi i
druge žene. Strankinje, uglavnom. Nalazio ih je preko oglasa. Bilježio je njihov govor. Njihove
…SJEDIM U KINU. NE, TO JE KAZALIŠTE. ALI, PRIJE JE BILO KINO,
priče. Okružio se atmosferom svojeg romana. Lara se više nije osjećala posebnom. Nije voljela
SJEĆAM SE IZ DJETINJSTVA. SVE JE CRVENO. I CRNO. CRVENI GLUMCI
to šaroliko društvo jeftinih žena i bogatih prijatelja, mahom uglednih i moćnih Ali, kad bi iza
LEBDE NA POZORNICI. U GLEDALIŠTU CRNE SILUETE. I JA SAM CRNA. ALI
ponoći žurila kući, osjećala se usamljeno. Radije bi ostala. I bila dio ekipe, makar i takve. Ubr-
U RUCI DRŽIM CRVENU OGRLICU. ZAR IMAM PSA? EVO GA, DOLAZI
zo je i ona zakoračila u svijet opijata.
PREMA MENI MAŠUĆI REPOM. VELIKI CRNI ELEGANTNI PAS. PAS U
KAZALIŠTU??? GLEDA ME LJUDSKIM OČIMA. KAO DA ME POZNAJE.
***
STAVLJA MI ŠAPICU U KRILO. „“IDEMO!“ TKO JE TO SAD REKAO?
GLEDAM OKO SEBE. TONEM U KRUGOVIMA. PAS I JA HODAMO ŠUMOM. U
Klara je trljala oči. Već je bila ponoć. Priča je tekla dalje, kako joj je Lara kazivala. Uglađeni
DALJINI ŠUMI RIJEKA. I HUČE SLAPOVI. ALI, JA SE BOJIM ŠUME! BOJIM
Pisac, pritajeni narkoman, inspiraciju je nalazio družeći se s polusvijetom. Vidjevši u Lari pri-
SE I RIJEKE. BOJIM SE OVE SILUETE U DALJINI. NEKAKO ZNAM DA ČEKA
mamljivu naivnost i spremnost na žrtvu, odvukao ju je duboko u svoje fantazije (naravno, Lara
NA MENE. „JA VAS POZNAJEM“, KAŽE. „SRELI SMO SE DAVNO“. BOJIM GA
to nikad ne bi tako opisala). Lara nikako nije mogla shvatiti zašto ga toliko privlači svijet od
SE. NE ZNAM ZAŠTO MU GOVORIM KAKO PIŠEM SCENARIJ. I KAKO
kojeg je ona pobjegla. Ali, taj iskusni čarobnjak riječi, nazivao je to umjetničkim eksperimen-
KRADEM TUĐE ŽIVOTE. ALI IH NE ZNAM DOVRŠITI. „HOĆETE DA VAM
tom. Istraživanjem. Ulazeći u njegov život, polako je napuštala svoj. Bila mu je i ostala lojalna.
POMOGNEM? NAUČIT ĆU VAS REŽIRATI ŽIVOTE. NIJE TEŠKO.“ „A KAKO
Njegovo isprazno društvo činilo je lice i naličje jednog grada. Svi su bili povezani istom doko-
SE PIŠE KRAJ?“, NAIVNO PITAM. „KRAJ DOLAZI SAM OD SEBE. AKO IMATE
nošću lako zarađenog novca. Neki su ga platili i glavom. Jedan poznati novinar, na primjer.
DOBAR PROGRAM. MORATE GA INSTALIRATI. UZ ODREĐENE UVJETE,
Lari se činilo kako se sve brže i brže vrti u krugu iz kojeg ne može izići. Danse macabre. Otišla je
NARAVNO…“
predaleko. Zanemarila je dijete. To je bilo najgore. Sve ga je češće vodila roditeljima. Lagala je
da ima dobar posao. I da će uspjeti, treba joj samo malo vremena. Jednom ga je ostavila i nije
Prenula se! Preplašena! Zar je zaspala?!?
je bilo mjesec dana. Jer dva je tjedna provela u zatvoru. Zbog paketića koje je prenosila piscu.
Sada ima i policijski dosje. Zato pokušava raditi privatno. Ne može predavati u školi…
U mraku se i dalje bijeli prazni ekran računala. Zbunjena je. Nešto je sanjala. Neka predstava…
Ali koja? Sjeća se plakata. Osvrnula se pri izlasku. Dijabolično lice cerilo se na publiku. Ali, čije,
U jednom času Klara se zamislila. Bilo je tu i „opasnih“ informacija. Istina, izmijenila je imena.
mozgala je. Možda je bila neka faustovska tema. Netko je opet prodao dušu Vragu… Pa što?
Zamaglila je gdje je mogla. Ali ne previše. Nije se mogla odreći zanimljive priče. Koliko bi to
Who cares! Whatever….Odjednom, začudo, dobro raspoložena, i relaksirana, kao da je jutro, a
moglo nauditi Lari? Sluti li Lara da njezina „dobra“ poznanica, koja je sluša s prividnim neha-
bila je mrkla noć, još par sati do svitanja, sjela je za računalo i počela kuckati, jedna riječ, dvije,
jem, zapisuje njezinu ispovijed. Sve detalje. I pretače ih u priču…
rečenica, pa još jedna…Osjećala je neki ritam u glavi i taktove nekog starog zaboravljenog hita.
Ono, kad nešto čujete, pa vam se stalno vrti u glavi … ooo, jeee, sada pratim ritam tvoj…. o, da,
Klara nije nesvjesna vlastite licemjernosti. I da je navukla Laru…Ali, o tome će misliti sutra.
eMzin
rujan - studeni 2010.
ako želiš bit ću ja… program tvog kompjuteraaa…
rujan - studeni 2010.
eMzin
65
66
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
Začudo….pisala je!
KULTURNI ŠOK
Ne čitajući dalje, neobično dobre volje Klara je prebacila priču u novi screenplay obrazac koji
joj se učinio zanimljiv i dobro dizajniran. A besplatan! Pisala je dalje. Misli su sustizale jedna
Zamišljala je Laru kako odlazi kod Pisca, penje se zavojitim stubištem, stoji pred vratima. Re-
drugu. Rasplet je bio dinamičan, Zaredale su svađe, nesreće, otmice, izdaje i ubojstva. Pisac
kla je da mora otići tamo. Još nešto riješiti. Da se boji. Ali mora. Ucijenili su je. Čak i djetetom
je ubijen. Lara je svjedok. Umiješani su i politički moćnici. Prijete joj. Lara priznaje ubojstvo.
prijetili…
Na kraju bježi i pogiba na auto cesti, vozeći se prema suncu, u bolji život…Još dvije rečenice
i – kraj!
Odjednom, poruka! Blinka u donjem desnom uglu monitora. Na brzinu je otvara. Čini se, neki
spam. Skoro zatvara, ali uhvati riječ Screenplay. Hm, netko joj je poslao link na dobar program
Sutra šalje scenarij! The first thing in the morning!
za pisanje scenarija. Valjda netko s radionice u Amruševoj. Oni su svi tako nadobudni! Klik! Da
vidimo…Crvena slova na tamnoj podlozi vrištala su
***
Nakon samo nekoliko sati sna, Klara je izgledala neobično svježe. Šminkala se pjevušeći, popi-
FORMATIRANJE SCENARIJA!!!
la kavu i zatim svečano sjela za maleni radni stol u svojoj dnevnoj sobi. Poslat će uradak sada,
Zašto je važno pravilno formatirati scenarij? Svi
znamo da dobra ambalaža ne može spasiti loš proizvod, pa
tako ni pravilno formatiran scenarij ne može prodati
nekvalitetan sadržaj. No, s druge strane, nepravilno
formatiran scenarij može otežati čitanje i tako umanjiti
šansu da filmska priča… itd… itd… itd… .......... pri
čemu
je
uobičajena formula pri prosječnoj
gustoći
dijaloga:
1
str.scenarija
=
1
minuta
filma
itd………….itd,…………itd………
SPECIJALIZIRANI
BESPLATNI
SOFTVER!!!
specijalizirani tekst-procesor za formatiranje scenarija
Lifeplay Magic Screenwriter!!!
Nudimo
Vam
Pruža
udobnost
pisanja
pri
kojoj
ne
morate
razmišljati o parametrima formata, već se ti parametri
automatski nude i apliciraju. Većinu takvih tekstprocesora morate platiti, ali Lifeplay Magic Screenwriter
možete skinuti besplatno, a on jedini ima i hrvatsku
inačicu programa, jer je prilagođen svim jezicima na
svijetu…………
ne želi ga više čitati, sigurno će nešto mijenjati, a onda tome nikad kraja. Upalila je računalo…
Kliktala je…E-mail... New Message... To… Subject… Insert… Atach file … Larina priča… Send!!!
Sastanak na poslu se odužio. Nekoliko propuštenih poziva, jedan je Larin. Javit će se sutra. Ne
treba joj danas Lara. Nazvala je dečka. Spomenula je scenarij i natječaj. Prvi puta i Laru. Ma,
super! A što kaže Lara? Šutjela je. Mislim, kako joj se sviđa tvoja filmska priča? Ipak je to njezin život. Ja joj se divim da je pristala na tako nešto? Naglo se ozlovoljila. Zar je važno što misli
Lara? Ta ona je bila samo djelomična inspiracija za glavni lik! Nije ju trebala niti spominjati.
I neće. Promijenila je temu.
Fakat bi mogla ispasti dobra TV priča, pomalo je sanjarila Klara. Dinamičan, urbani politički
krimić! Možda je čeka snimanje, filmske klape, glumci, režiseri… Svi se, naravno, konzultiraju s njom. Jer ONA je zamislila tu fantastičnu priču, ONA zna najbolje. Pa nova mjesta, novi
ljudi, festivali, možda i nagrade…iako… Klari baš i nije bilo do nekih nagrada. Ili zarada. Ona
je samo željela promjenu. Neki novi životni ritam. Projekte i izazove koji čekaju na nju…Prene
je poruka. Sekretarica. LARIN GLAS... Halo, Klara, ja sam! Zvala sam te, ne javljaš se. Valjda
hoćeš. Ne znam što bih mislila… Ugasila je mobitel. Nije mogla sada razgovarati. Nije odlučila
kako će se postaviti. Mogla joj je jednostavno reći, ali, kako? Čuj, draga, sve što si mi govorila
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
67
68
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
poslala sam ovima na TV-u. Možda snime filmić. Intimni detalji tvojeg života, tvoje dijete,
film najbolji. Snimanje već počinje. Sve ide tako brzo. I nije kako je zamišljala. Više je konfu-
droga, seks, sve je to unutra. Ne ljutiš se valjda? Prisjetila se kako bi Lara ponekad povjerljivo
zno, nego dinamično. I nije se baš osjećala kao dio ekipe. I nije se baš osjećala „Vau!“
snizila glas, uz obavezno „ovo je samo između nas“. Da, imenovala je neke ljude, znala detalje i
pozadinu nekih medijskih afera. Jer, Lara nije bila glupa. Samo zavedena. Ali, čemu ih je uopće
Odjednom je uzela mobitel i nazvala Laru. Bila je isključena. Cijeli dan.
spominjala? Možda je htjela zadiviti Klaru. Informacijama iz prve ruke. Ili je htjela podijeliti
teret. Možda se bojala onog što je znala. Bila je, zapravo, usamljena. Usamljena i ustrašena. I
Jedva je čekala večer. Udoban trosjed i čaša vina. Ovlaš je osluškivala glas na TV-u. Dnevnik.
uhvatila se za Klaru. Kao za oslonac. Nije imala obitelji ovdje. Niti drugih prijateljica. Kome je
Malo afera, malo sporta. Pa „crne vijesti“. Razarajući potres… Katastrofalni sudar… Ubojstvo
mogla reći?
ili samoubojstvo u Zagrebu? Poznati je umjetnik nađen mrtav u svom stanu… Zastala je… Očevid je u tijeku. Glasnogovornica MUP-a ne može sa sigurnošću reći radi li se o nasilnoj smrti.
Ta cura jednostavno nije imala sreće, zaključila je Klara. Dobra studentica, veliki grad, sto-
Doznajemo da je privedeno nekoliko osoba… Dohvatila je scenarij. Tako nekako počinjao je
tinu prilika i onda… nadomak mogućoj sreći, sve je krenulo nizbrdo. Čudesan kod nje bio je
onaj dio „Larine priče“ koji je sama izmislila. Pisac bude ubijen, a posljednja u stanu bila je
optimizam. Bila je vedra duha. Pokušavala je i pokušavala. Trgala se. Zbog djeteta. I dobro je
Lara. Ona je, zapravo, bila svjedok. Ali biva privedena. I osumnjičena.
analizirala, znala je gdje je problem. Samo, ta nesretna ljubav, ta crna rupa, ta zona sumraka!
Može li to dobro završiti?
***
Ne, neće joj još ništa govoriti. Pričekat će još nekoliko dana. I rezultate natječaja. A onda će
Drugi dan snimanja. Klara prati vijesti. Mediji bruje, natječu se, konstruiraju, nagađaju. Jedna
je pozvati na ručak. Možda kupiti joj nešto zgodno za dijete. Da, tako će napraviti. Odaslala je
od privedenih osoba, žena, priznala je krivnju. Dokazi govore suprotno, niz je nelogičnosti. Tko
poruku.
je ona? Gdje je motiv? Odakle je? Čini se da je nevina. Zašto je priznala ubojstvo? Tko se krije
iza svega toga? Ne želi govoriti. Brani se šutnjom. Koga se boji? Prijete joj. Boji se za dijete, tiho
„U gužvi sam. Ali mislim na tebe. Čujemo se!“
će, za sebe, Klara. Zna ona. Jer tako je napisala. Zna i da će je pustiti da se brani sa slobode. I
da će vjerojatno napraviti deal s policijom. Reći će sve što zna, ako zaštitite nju i dijete….
***
Možda umišljam, tješila se Klara.
Prostorije poznate produkcijske kuće odjekivale su žamorom. Previše ljudi zbunjivalo je Klaru.
Donijela je scenarij. Uzela je tjedan dana godišnjeg i stručnu pomoć jednog dramaturga. Dan
***
i noć pisala je dijaloge i scene. U onom istom, besplatnom programu za pisanje scenarija. Pokušala je prebaciti u neke druge, preporučene i bolje programe. Ali nije išlo. Tekst bi se čudno
Probudila se rano. Treći dan snimanja. Danas bi sve trebalo završiti. Nije željela znati što je s
presložio, a riječi je nisu slušale.
Larom. Izbjegavala je vijesti. Otišla je na snimanje. Tamo su komentirali „aktualni“ slučaj iz
novina. Nije im promakla stanovita sličnost, ali sve su takve priče slične. To je zbog osobina
Da, prošla je na natječaju. Ali ne samo ona. Petero njih. U zadnji su čas promijenili pravila.
žanra. Ipak je pokušala opet dobiti Laru. Mobitel je bio isključen.
Snimit će svih pet priča. Kao kratke filmove. Onda će pozvati TV gledatelje neka glasuju koji je
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
69
70
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
Prije snimanja završne scene, stigla je LARINA PORUKA. Srce joj je snažno zakucalo. Čitala je;
boravila je istog časa. Sve su joj misli bile usmjerene prema Lari. Jureći prema kući, nazivala
Idem po dijete. Sve je u redu.
ju je. Bezuspješno. Uletjela je u stan, upalila računalo i počela brisati. DELETE! DELETE! DELETE! „Larina priča“ je nestajala. I zadnji trag je izbrisan. Provjerila je. Nema je. Nema je više!
Klara je mahnito dohvatila mobitel. Zvala je, zvala i zvala. Lara, javi se, moraš se javiti, prekli-
Ni onog dijela gdje Lara pogiba. Vozeći se „cestom prema suncu“. Samo da nije kasno. Zvala je
njala je u muk slušalice. Smišljala je što će joj, kako će joj reći…Odjednom, ugledala je auto-
Laru. I opet. Računala je. Ako je krenula nakon razgovora…
cestu. U smiraj dana, maleni auto jurio je prema suncu… Materijal snimljen za potrebe njenog
filma vrtio se na platnu. Režiser je objašnjavao glumici sljedeću scenu. U kojoj je trebala pogi-
Prolazile su minute. I sati. Očekivala je vijesti. Bilo kakve. Telefon je zvonio i zvonio. Zvali su
nuti. Vozeći se prema suncu. Nadomak happy end-u. Taj se kraj svima posebno svidio. Kako
je od svakuda. Najviše sa snimanja. Nije se javljala. Kako bi im objasnila?
efektan OBRAT, rekli su u žiriju.
Opet, zvoni! Telefon zvoni! Lara!
Klara je ubrzano tipkala; Stani, Lara! Nemoj ići! Javi se! Odmah, odmah se javi! Važno je!!!
Hej, zvala si toliko puta, nisam čula, zamisli, doveli su mi dijete, ovdje je, nisu mi htjeli reći, tek
Glumica je sjela u auto. Namjestila je pozu. Kamera će je snimati s leđa. Ona će gledati u cestu
kad sam krenula po njega…
i sunce. I nadat će se boljem životu. U daljini se, međutim, već nazirao ogromni teretnjak… I
TADA SE JAVILA. U vožnji. Konfuzna. Neispavana. Žurila je. Nema vremena. Klara je znala,
Dobro je, prekinula ju je Klara.
ali ipak je pitala; Kamo ideš?
Prekinula je i poziv.
-U bolji život, nadam se!
Ugasila je mobitel.
-Nemoj! Stani! Gdje si sada?
I sva svjetla u stanu.
-Na cesti.
Dobro je…
-Kojoj cesti?
***
-Onoj koja vodi prema suncu, rekla je sanjivo. I spustila slušalicu.
Sjedila je još dugo za svojim radnim stolom netremice gledajući u monitor računala. Nakon
Klara je zaustavila dah. Zatvorila je oči. Stajala je tako nekoliko sekundi…
velikog olakšanja, uslijedila je praznina. Mučila su je pitanja kojima nije znala odgovora. Je li
moguće da se sve to tako dogodilo? Je li sve to umislila? U kojem je času krenulo po zlu? Vje-
Onda je odlučila! Uletjela je na set! Vikala je; PREKINITE SNIMANJE! ODUSTAJEM! PO-
rojatno od početka. Od časa kad je odlučila biti dvolična. Prebirala je po mislima. Sjetila se i
VLAČIM SCENARIJ! TO NIJE MOJA PRIČA! UKRALA SAM JE! Skandal koji je izazvala za-
sna. Čudnog sna. I kako je počela izmišljati priču. Priču koja je nekako (ALI, KAKO???) postala
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
71
72
KULTURNI ŠOK
Mislim priču
Mislim priču
KULTURNI ŠOK
stvarnost. Tražila je granicu između priče i života. Gdje je prestajala priča, a počinjao pakao,
Klara je uzdahnula. Gledala je u svoj pretrpani uredski stol. Ne, ne ide joj od ruke danas. Ni ju-
Klara više nije znala. Odjednom se sjetila programa. U kojem je pisala priču. Tko joj je poslao
čer. Već tjednima, zapravo… A veselila se toj kavi. Baš joj je trebala! Kava i razgovor! Nevoljko
link na taj program? Nikad nije provjerila. Upalila je računalo. Ikonica
je otipkala nekoliko riječi; „Dobro. Javi kad možeš!“
Pročitavši svoje ime, Klara se lecnula. A onda je shvatila…Pa to je priča o… njoj! O Klari! Klarina priča!
još uvijek je bila tu. Da, izbrisala je sve file-ove, ali ne program. Zurila je u tu ikonicu, kao da
očekuje objašnjenje. Osjećala je strah. Od nepoznatog. Ali, nasuprot svim strahovima uvijek
Mozak joj je grozničavo tražio objašnjenje. Dok je ona pisala o Lari, netko je pisao o njoj. U
stoji racionalna spoznaja, sjetila se. Ne bojimo se onog što razumijemo.
istom programu. Nepoznat netko ušao je i u njezin život. I pomiješao granice mašte i zbilje. I
… odredio joj SUDBINU???
Prije nego će ga izbrisati, još je jednom otvorila program.
Mora to izbrisati!
I…ostala je bez daha!
DELETE! DELETE! DELETE!
U programu je opet bila priča! „Klarina priča“. Kako? Pa sve je, baš sve je izbrisala! I otkud
sada „Klarina“ priča? Umorna od užasa, poželjela je svoj negdašnji mir. Samo da sve ovo završi! Krenula je obrisati taj file, ali… ipak ga je otvorila. I čitala. Čitala je početak jedne nepoznate
priče:
UPOZORENJE:
Nemate autorsko pravo izbrisati ovaj file!
Klarina priča
Mobitel se kratko oglasio. Poruka!
Zurila je u monitor.
„ Sorry, stvarno ne mogu danas, morat ćemo odgoditi tu kavicu. Nazovem te!“
Nije čitala dalje.
Pogledala je broj stranica - 15! Njezina je priča o Lari imala jedva pet. Čitala je dalje;
Ugasila je računalo.
Karmela Špoljarić
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
73
74
KULTURNI ŠOK
Kultura
Kultura
O
KULTURNI ŠOK
tkad smo naučili prva slova, spojili ih
zadovoljni? Koliko noći moramo prespavati
u riječi i počeli ispisivati prve rečeni-
da “jutro poslije” s ponosom možemo reći:
ce, započeli smo božansku igru. Iako nismo ni
“Ovo je stvarno dobro!”
slutili gdje će nas to odvesti, od rečenice „Ana
voli mamu“, preko prvih zadaćnica, seminar-
I kome to pročitati? Mami? Njoj smo uvijek
skih i diplomskih radova do poslovnih dopisa
najbolji. Prijateljici? Možda, ali ona je skro-
i znanstvenih članaka, uvijek smo birali naj-
mna, samozatajna i može nam reći: „Znaš da
bolje riječi. One koje upisuju petice u naše bi-
ja nisam stručnjak za to područje“. Partneru/
ografije i vode nas prema vrhu. A u trenucima
partnerici? Ponekad je to dobar izbor, ali oni
tišine koje smo čuvali samo za sebe pisali smo
rano odlaze na spavanje, a u tišini noći naše
prve ljubavne pjesme i prve priče i tragali za
riječi najbolje odjekuju.
istinom, pravdom ili slobodom. Život se če-
“Pisanje je nešto između
privida, igre i božanskog”
sto činio lakim i jednostavnim, no jedan bi ga
Sretnici među nama ipak pronađu svog či-
kišni dan odjednom pretvorio u prvo poglav-
tača. Ali gdje završavaju priče onih drugih?
lje romana koji ćemo godinama ispisivati. Či-
Netko ih skriva u mračnoj ladici, netko na
tali smo bajke, vjerovali da se žaba pretvara
prašnim policama, ali većina uvijek završi u
u princa i crvenili se zbog kralja koji svojim
bakinim starim ormarima.
kraljevstvom hoda gol. Polako i neprimjetno
rekao je Vladimir Nabokov
Centar za kreativo pisanje iz Zagreba osnovan je prije tri godine s ciljem da na jednom mjestu organiziramo radionice kreativnog pisanja. Polazeći od ideje da je pisanje vještina koja se
može naučiti željeli smo svima koji pišu ili tek počinju s pisanjem ponuditi mogućnost da to
iskustvo podijele s onima koje to zanima i da njihov rad „ocijene“ profesionalni voditelji.
Radionice su namijenjene polaznicima odrasle dobi koji se na bilo koji način bave pisanjem ili
to tek žele početi.Organizirane su u trajanju od 24 školska sata, dva puta tjedno po dva školska
sata ili u trajanju od 3 mjeseca, jednom tjedno dva školska sata.
eMzin
rujan - studeni 2010.
ulazili smo u novi svijet. Vrata su se zalupila,
Volim mračne ladice samo kada u njima pro-
ključić je nestao u dubokom moru i ostali smo
nađem komad čokolade ili požutjelo pismo na
zauvijek u tom novom svijetu, svijetu književ-
kojem nema mog imena. S prašnih sam polica
nosti u kojem žive bića sazdana od snova i
obrisala prašinu i složila sve one knjige koje
svjetlosti i mračni demoni što trguju dušama.
još jednom moram pročitati, a bakin ormar
To je svijet ljepote, zanosa i strasti, ali i svijet
je najbolji kada se u njega mogu sama sakriti.
usamljenosti, tuge i straha.
Zato sam, prije dvije godine odlučila pozvati
one koji još uvijek traže svog čitača, one koji i
Iako je pisanje božanska igra, svi koji su se
dalje zaviruju u svoje ladice i one koji, poput
bar jednom okušali u njoj znaju da je mukotr-
mene, vjeruju da je pisanje kao san iz kojeg se
pna i usamljenička - u njoj riječ pobjeđuje, a
ne želimo probuditi. I našla sam ih. Dolazili
pobjednik ostaje sam. Koliko je sati potrebno
su pomalo sramežljivo i plaho, ulazili polako,
za jednu karticu teksta s kojom smo sasvim
oprezno tražeći neki znak koji će ih uvjeriti da
rujan - studeni 2010.
eMzin
75
76
KULTURNI ŠOK
Kultura
Kultura
KULTURNI ŠOK
su na pravom mjestu. Svakim danom bilo ih je sve više. Znala sam da nas čeka dug, neprohodan put i morala sam potražiti vodiče. Sretna sam da sam pronašla najbolje: Miroslav Mićanović, Tomislav Zajec, Goran Ferčec, Tomislav Kuzmanović, Jagna Pogačnik, Sanja Lovrenčić,
Branko Čegec. S njima je svako putovanje poseban doživljaj. Novi i dalje dolaze, a vjerujem da
će nas svakim danom biti sve više.
A vi? Želite li putovati s nama?
Izvucite ideje i likove, prašne rukopise i davno napisane pjesme. Vrijeme je da krenete. Mjesto
polaska uvijek je isto, Centar za kreativno pisanje, a putevi do cilja vode mnogim cestama kroz kratku priču, dramu, scenarij, poeziju, prevođenje. Ili s knjigom u ruci, čitajući Calvina,
Nabokova, Larssona i sve one koji su se odvažili na putovanje.
Obećajem vam nezaboravne trenutke i najljepše predjele. Svi su ionako oduvijek u vama.
Sanja Vučković, voditeljica Centra za kreativno pisanje CEKAPE
Više detalja o samim radionicama pročitajte na sljedećim stranicama ili na web stranici
www.cekape.com
eMzin
rujan - studeni 2010.
Interes polaznika i želja da se stvori prepo-
Osim novih polaznika, ima i onih koji se iz
znatljivo mjesto održavanja različitih radi-
ciklusa u ciklus vraćaju i još jednom prolaze
onica pisanja, potiče otvaranje Radionice
kroz iskustvo stvaranja kratke priče. Kao što
kratke priče.
Voditelj Miroslav Mićanović
kaže jedna od polaznica koja već drugu godi-
već treću godinu okuplja nove polaznike što
nu, bez prekida nastavlja s radionicom: „To
je najbolji primjer koliko je takvo mjesto po-
više nisu klasične radionice koje imaju svoj
trebno svima koji pišu ili žele naučiti pisati.
ciklus: uvod, rad, zaključak, već neprekidno
Od 2008. godine do danas održali smo preko
nameću nove izazove koje rješavamo kroz za-
20 ciklusa, a nove prijave polaznika dokazuju
daće. U razgovorima i raspravama brusimo
da je puno napisanih kratkih priča koje čeka-
misao ne ograđujući se od stava da nam ništa
ju pravo mjesto i trenutak da budu pročitane.
ljudsko ne mora biti strano. Osim priča, ek-
rujan - studeni 2010.
eMzin
77
78
KULTURNI ŠOK
Kultura
Kultura
KULTURNI ŠOK
sperimentalni tekstovi tipa crtica nas poseb-
U svim je radionicama naglasak na praktič-
kroz pregled relevantne literature i uz veliko seksualnosti pisati bez vulgarnosti? Može li se
no vesele. Ovakav rad nas je zbližio. Mi smo
nom radu s polaznicima, pisanju, čitanju ra-
iskustvo i znanje prof. Opačić ispravljali greš-
prijatelji.“
dova, interaktivnom sudjelovanju svih pola-
ke i odgovarali na pitanja i dileme polaznika. i “muško” novinarstvo? To su samo neka od
znika u radu na tekstovima, uz profesionalno
Interes je bilo velik, a polaznici izuzetno moti- pitanja na koja smo tražili odgovore s Mila-
vodstvo i usmjerenje voditelja.
virani i aktivni. I ta, kao i sve ostale radionice
U siječnju 2009. prvi puta pokrećemo Radi-
pisati “intimno” za novine? Postoji li “žensko”
nom.
kontinuirano se nastavlja tokom cijele školske
onicu pisanja romana za koju je također bio
veliki interes. Grupa koju je vodio Marinko
Još je jedna radionica koju smo pokrenuli
Košćec „rezervirala“ je svoj termin za sljedeći
početkom 2009. godine, a koja nas je pomalo
ciklus i uspješno ga završila, što najbolje go-
iznenadila brojem prijava. Na Radionici knji-
vori u kojoj mjeri su zadovoljena njihova oče-
ževnog prevođenja koju vodi prof. Tomislav
kivanja.
Kuzmanović pokušali smo odgovoriti na pita-
godine.
nja: Što je književno prevođenje? Po čemu se
ono razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što
neki prijevod čini književnim? Je li književno
prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju? Može li/smije li se književnog
prevoditelja smatrati autorom književnog
djela? Koliko smo u tome uspjeli pokazuje
kontinuirano održavanje i ove radionice i lista polaznika koji svoje mjesto rezerviraju za
sljedeće cikluse.
Održali smo i desetak ciklusa Scenarističke
Zadovoljstvo polaznika daje nam inspiraciju
radionice koje se kao i ostale radionice kon-
za pokretanjem novih radionica. Vođeni ve-
tinuirano nastavljaju, a mali je broj polaznika
likom željom da im ponudimo različite radi-
koji završavaju samo jedan ciklus.Sudjelova-
onice, u 2009. godini pokrećemo još jednu
nje u radionicama polaznicima osigurava da
radionicu, Želim znati više i bolje (Hrvatski)
Ove nam se godine pridružila još jedna vodi- Budući da pisanja nema bez čitanja, a svi oni
se puno i često bave pisanjem, a to je ono što
koju vodi prof. Nives Opačić. Na toj smo ra-
teljica, spisateljica Milana Vuković Runjić i
najviše žele i u čemu uživaju, bilo da se radi o
dionici na konkretnim primjerima novinskih
radionicu romana proširila novim sadržajima odlučili smo pokrenuti i radionicu, Kako (pro)
kratkoj priči, drami, romanu ili scenariju.
i književnih tekstova, kao i primjerima pola-
Kako napisati kolumnu o seksu i druga pre-
znika otkrivali najčešće pogreške u pisanju, a
davanja o tajnama novinarstva? Može li se o no je od vodećih imena hrvatske književne
eMzin
rujan - studeni 2010.
koji pišu veliki su zaljubljenici u književnost,
čitati knjigu? Voditeljica Jagna Pogačnik jed-
rujan - studeni 2010.
eMzin
79
80
KULTURNI ŠOK
Kultura
Rješenje na tanjuru
kritike. Još jedna od radionica koja je kod po-
i pričanju, a slušajući Sanju otkrivat će nove
laznika pobudila veliki ineteres. A na njoj po-
svjetove do kojih se dolazi s knjigom u ruci.
INTELIGENTNA RJEŠENJA
kušavamo odgovoriti na pitanja: Što je to što
neku knjigu čini dobrom i priznatom u profe-
I na kraju ističemo da je na našim radionica-
sionalnim krugovima, a neku drugu opet lo-
ma stalna polaznica i Svjetlana Gjoni, dobit-
šom? Zbog čega neka knjiga postaje bestseler
nica VBZ-ove nagrade za neobjavljeni roman
i radi li se u tom slučaju o dobro napisanom u 2007. godini, Nula nemo, Ljiljana Leko koja
naslovu? Što se u literarnom tekstu smatra je do sada već objavila dvije knjige i još puno
‘podilaženjem publici? Na koje elemente pri-
onih čiji će se knjige jednoga dana sasvim si-
likom čitanja treba obratiti pozornost ukoliko
gurno naći u izlozima knjižara.
Sirova/sretna hrana
o knjizi želimo nešto više reći ili čak napisati?
Koji su čitateljski preduvjeti pisanja književne Dođite i pišite s nama!
kritike i što ona zapravo treba biti.
Sve informacije o radionicama i Centru možeJedan od razloga velikog interesa polaznika, te naći na web stranici www.cekape.com
kao i njihovog zadovoljstva na radionicama, Ivo Bojanić
sasvim sigurno su voditelji. Bez njih ne bi
bilo ni radionica. To su Miroslav Mičanović, Sanja Vučković, voditeljica Centra
Marinko Košćec, Tomislav Kuzmanović, Goran Ferčec, Sanja Lovrenčić, Tomislav Zajce,
Dušan Gačić, Nives Opačić, Milana Vuković
Runjić, svi profesionalci, pisci, profesori i ono
što je najvažnije svi s puno ljubavi i entuzijazma svoje iskustvo i znanje dijele s polaznicima
radionica.
U želji da ljubav prema čitanju i knjizi prenesemo i na najmlađe, pokrenuli smo i radionicu za djecu od 6 do 9 godina, Puževa kućica.
Uz voditeljicu Sanju Lovrenčić, djeca će i ove
školske godine, svake subote uživati u čitanju
eMzin
rujan - studeni 2010.
S
ve češće slušamo priče kako je moder-
ma... sve su to bolesti koje se danas pojavlju-
na medicina sve više napreduje i time
ju više nego ikad i taj postotak sve više i više
sve više produljuje životni vijek čovjeka. Me-
raste. Ako tome dodamo i činjenicu da ljudi
đutim ne možemo se oteti dojmu da su ljudi
danas posjećuju liječnika više nego ikad, ope-
sve deblji, umorniji i jednostavno bolesniji.
racija je sve više, a i potrošnja lijekova je sve
veća, možemo lako zaključiti da mi ljudi ne-
Medicina može produljiti životni vijek, ali
što krivo radimo. Iako sve učestalije viđamo
ne može podignuti stvarnu kvalitetu života.
ljude od četrdesetak godina koji piju razne ta-
Šećerna bolest, rak, srčane bolesti, alergije,
blete, to ne može biti normalno. Ljudi bi tre-
astma, migrena, stres, tjeskoba, artritis, reu-
bali postati svjesni da zdravlje ne mogu kupiti
rujan - studeni 2010.
eMzin
81
82
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Zeleno rješenje
Zeleno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
novcem niti dobiti preko noći, u punom smi-
svakoj kemijskoj reakciji u našem organizmu,
jedemo tijelo se može nesmetano baviti dru-
Uključite u svoju prehranu što više svježih,
slu te riječi. Svaki čovjek je zdrav onoliko ko-
ubrzavaju kemijske reakcije i bez njih život ne
gim funkcijama u organizmu, imunitetom,
sirovih namirnica koje obiluju enzimima i
liko je zdrava hrana koju jede i okolina koju si
bi bio moguć. Svaki čovjek ima u svom genu
bolestima, pravilnim radom organa itd. Ovo
zaštit ćete tijelo od bolesti koje dolaze stare-
sam oblikuje.
zapisan enzimski potencijal, količinu enzima
je optimalna prehrana za ljudski organizam.
njem i godinama. Očistit ćete tijelo od toksina
koji može proizvest ljudsko tijelo za vrijeme
Svježe voće, povrće, orašasti plodovi, sjemen-
koji su se u njemu godinama nakupljali i ta-
ke i proklijale žitarice, hladno prešana ulja
ložili u masnoćama. Osjećat ćete se mlađe, a
alge i začini puni su svih potrebnih sastojka
tako ćete i izgledati. Preduhitrit ćete bolesti.
u najboljem mogućem obliku. Vrlo je važno
Riješit ćete se problema s osjetljivom kožom.
da su sve namirnice koje jedemo organskog,
Depresija, tjeskoba, promjene raspoloženja,
prirodnog podrijetla i da su što svježije.
visoki kolesterol, astma, akne, alergije, kronični umor, migrene, pretilost će nestati iz
vašeg života. Naravno, ne treba vršiti pritisak
na sebe, samo je važno da smo svjesni namirnica koje jedemo. Svaka osoba je jedinstvena
i svaka bi trebala naći svoj omjer u prehrani
koju jede i vlastiti put ka zdravlju.
Sirova prehrana nije samo odabir prehrane
to je i način života i razmišljanja. Čovjek je
života. Kad jedemo hranu bez enzima, naše
dio prirode, ona je njegova okolina i treba se
tijelo mora proizvoditi veliku količinu enzima
ponašati u skadu s tim. Ova prehrana temelji
da bi ju probavili i upotrijebili. Naše tijelo se
se na živim namirnicama koji su puni enzima
većinom bavi probavom u tom trenutku i za-
i života, a to znači da namirnice nisu kuhane
nemaruje većinu ostalih funkcija u tijelu. Pre-
i termički obrađene na temperaturi većoj od
više kuhane hrane često vodi do prejedanja,
45 stupnjeva Celzijusa. Dulja termička obra-
jer se veliki dio sastojaka iz nje u biti ne može
da iznad te temperature ubija enzime. Enzi-
upotrijebiti zbog nedostatka enzima. Sva
mi su radnici u našem tijelu. Oni sudjeluju u
svježa, sirova hrana puna je enzima i dok ju
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
83
84
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
ARHIVIRANJE
VS
STVARANJE SIGURNOSNIH KOPIJA PODATAKA
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
to postigli, potrebno je imati jasan plan infor-
čvrstim diskom, postali ste vlasnik multime-
matičkog razvoja tvrtke za nekoliko godina
dijalne tvrtke s 10-tak zaposlenih. S obzirom
unaprijed. Što tvrtka producira više podata-
da ste naučili lekciju, redovito izrađujete si-
ka, tim više se mora brinuti i o razvoju svo-
gurnosne kopije. S jednog računala na drugo,
je informatičke infrastrukture u budućnosti.
računajući kako je šansa da se sva računala
To se naročito odnosi na tvrtke koje moraju
unutar tvrtke pokvare odjednom zanemariva.
arhivirati podatke na dugačke periode. Niže
su navedena tri potencijalna scenarija koji
opravdavaju izradu sigurnosnih kopija i arhiviranje:
Scenarij #1
Vi ste strastveni fotograf, profesionalno i iz
hobija. Tijekom godina ste snimili na tisućefotografija. Držite ih na svom računalu i
nikada nije bilo nikakvih problema sve dok
Zašto izrađivati sigurnosne kopije?
A
rhiviranje i replikacija podataka u svrhu pohranjivanja za slučaj gubljenja istih vjerojatno su jedan od važnijih segmenata u održavanju računala, posebno u poslovnim
okruženjima. Zašto je bitno izrađivati sigurnosne kopije podataka? Razlozi mogu biti individualni, od sentimentalnih i financijskih, pa sve do kompulzivno-opsesivnih poremećaja (šala!),
ali generalno pravilo se ipak može primijeniti – sve podatke koje nije moguće lako, brzo i jeftino reproducirati, potrebno je replicirati u obliku sigurnosne kopije na način kojim je moguće
čim brže vratiti podatke u originalno posljednje stanje. To mogu biti npr. slike s putovanja ili
nekog slavlja, različite vrste dopisa, tablice, računi, obračuni plaća, konfiguracijske datoteke
sustava (i/ili aplikacija) ili čak čitavi sustavi u kompletu (npr. kao “slike” za upotrebu u virtualnim mašinama).
Arhiviranje i izrada kopija podataka zahtijeva unaprijed dobro promišljenu strategiju. Da biste
eMzin
rujan - studeni 2010.
jednogdana niste osjetili miris spaljene plastike, a računalo se ugasilo. Da, dogodilo se
ono najgore – čvrsti disk je pregorio, a vi ste
No, sudbina se opet poigrala s vama: jedne
naivno radili sigurnosne kopije s jedne parti-
noći lopovi su provalili u tvrtku i odnijeli sva
cije na drugu na istom čvrstom disku. Pouz-
računala. Ups! Zovete policiju i nudite mito
dali ste se u kvalitetu komponente računala
da se slučaj što prije riješi.
kojeg ste skupo platili (skupo je kvalitetno,
jelte). Utapajući se u moru suza, zaklinjete se
Scenarij #3
kako više nikada nećete napraviti tu grešku.
Na vašu sreću, mito je malo požurio policiju u
Scenarij #2
njihovom poslu i lopovi su uhvaćeni, a sva računala su vraćena neoštećena (naravno, ovo
U međuvremenu ste se oporavili od gubit-
se događa samo u mojim pričama, stvarnost
ka i nekoliko godina nakon one katastrofe s
je malo drugačija!). Nakon nekoliko godina,
rujan - studeni 2010.
eMzin
85
86
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
proširili ste poslovanje na okolne zemlje i
no kopiranje, “master-slave” sinkronizacija i
Koji god se od ova dva slučaja dogodio, naj-
ni dostupni, ali kada je to potrebno, možete
trenutno imate oko 200 zaposlenih – sve u
dr. Često se koriste i razne tehnike sažimanja
češće se vrši povrat s najnovije sigurnosne
im bez previše truda pristupiti. Razlozi zašto
svemu ide sjajno. No, troškovi arhiviranja su
podataka kako bi kopija zauzimala što manje
kopije. Štoviše, najradije bismo htjeli imati
su vam podaci potrebni mogu biti različiti: to
bezobrazno narasli jer vi još uvijek iz straha
prostora na mediju i tako uštedjeli na troško-
mogućnost vraćanja nestalih podataka u ono
npr. može biti propis države koji vam nalaže
spremate kopije svega, a ne samo ono što je
vima. Prvenstvena namjena sigurnosne ko-
stanje u kakvom su bili neposredno pred gu-
da određenu vrstu dokumenta morate čuvati
dugoročno nužno. Pored toga, novonastalo
pije je povrat podataka na određeno stanje u
bitkom. Sigurnosna kopija obuhvaća sve po-
određeni broj godina, za mogućnosti analize
poslovno okruženje je nadraslo tehnološki
određenom trenutku, s ciljem da se što je brže
datke, budući da ne možemo predvidjeti koje
i usporedbe najnovijih podataka s podacima
zastario softver i nabavka novog je nužna.
moguće uspostavi normalan tijek poslovnih
ćemo podatke izgubiti. Čuvate li sve sigurno-
iz prethodnih godina ili nešto treće. No, to ne
Ima samo jedan veći problem: stari softver je
procesa. Sigurnosna kopija će se upotrijebiti
sne kopije, s vremenom ćete biti u stanju vra-
radite svaki dan, niti vam državna inspekci-
spremao podatke u, za novi softver, neupo-
u dva generalna slučaja:
titi sve podatke u stanje bilo kojeg trenutka
ja svaki dan kuca na vrata. Vrlo je izgledno
koji partikularna sigurnosna kopija sadrži.
da ćete tijekom godina promijeniti softver
Mogli bismo reći, stvarate arhivu sigurnosnih
(i hardver), jer tvrtka mora tehnološki ići u
kopija. I to je vrsta arhive, ali ne ona koju ja
korak s vremenom, a i zahtjevi se mijenjaju
ovdje mislim pojasniti.
kako tvrtka raste. Upravo te stvari ne smijete
trebljivom formatu, niti ima gotov eksporter
• gubitak podataka zbog kvara na hardveru
podataka.
Arhiviranje vs sigurnosne
kopije
zanemariti i zato morate imati plan razvoja
Arhiviranje
IT infrastrukture, izrade sigurnosnih kopija i
arhiviranja podataka.
Arhiviranje o kojem je ovdje riječ je ipak ne-
Sigurnosne kopije
što drugo od pukog spremanja kopije (svih)
Najprije da pojasnim razliku između arhivi-
podataka. Naime, kako raste vaš računalni
ranja i sigurnosnih kopija. Pod pojmom “si-
sustav, tako raste i obim podataka i sve je
gurnosna kopija” podrazumijevam postupak
• gubitak podataka uzrokovan ljudskim fak-
teže izrađivati i čuvati kopije svih podataka.
izrade kopije podataka potpuno istovjetnih
torom
Postavlja se i pitanje trebaju li vam dugoroč-
originalu u kompletnom obimu. Sigurnosne
no svi ti silni podaci. Prilično sam siguran da
kopije možemo dodatno replicirati na više
nitko ne treba baš sve podatke iz posljednjih
kopija kako bismo povećali izglede za povrat
10 godina. Posljednja rečenica vam govori
podataka. Replicirati se može na više različi-
što je u osnovi arhiva: spremanje samo du-
tih medija i lokacija (pri čemu lokacija može
goročno potrebnih podataka u formatu zapi-
biti i računalo na drugom kontinentu), isto-
sa koji je moguće čitati direktno iz aplikacija
vremeno ili ne. Pri tome se mogu koristiti
(ili barem bez poteškoća importirati u nju).
razne tehnike, npr. kloniranje, diferencijal-
Ti podaci vam ne moraju biti uvijek potrebni
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
87
88
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Binarno rješenje
Binarno rješenje
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Morate znati na koji način želite iskoristiti
datke moramo arhivirati i u formatu koji će
Čak vam je dopušteno mijenjanje i pobolj-
kopije i arhive podataka. Razlika između si-
podatke, u kojem formatu se moraju zapisati
biti upotrebljiv na duži rok. Potencijalno, to
šavanje formata sukladno vašim potrebama
gurnosne kopije i arhive također bi trebala
kako bi im osigurali dugoročnu iskoristivost,
može izgledati ovako: spremamo ih na jedan
(točni uvjeti zavise od licence do licence).
biti jasna – sigurnosne kopije radimo kako
tko će sve imati pristup tim podacima, na ko-
odvojeni čvrsti disk ili čak odvojeni server u
Sada, kada su faktori kao što su alat, izbor po-
bismo mogli vratiti podatke na posljednje sta-
jim lokacijama će se spremati dodatne kopije,
nekom od otvorenih formata, npr. XML, ODF
dataka, interval i format arhiviranja poznati,
nje i što prije nastaviti poslovni proces s mje-
odvojiti sustav i aplikacije od podataka i još
ili CSV. Zašto je bitno izabrati otvoreni for-
treba dizajnirati rješenje koje će odgovarati
sta na kojem smo stali. Sadrže sve podatke i
dosta drugih detalja.
mat datoteka? Suprotno njima su tzv. zatvo-
potrebama i predviđenom budžetu. Preostalo
spremaju se za kratkoročne svrhe. Arhivira-
reni (vlasnički) formati, a nedostatak takvih
je još samo arhivirati podatke i testirati nji-
nje se koristi za dio podataka koji su potrebni
Arhiviranje podataka ima svoju vlastitu pro-
formata je što jako zavise o poduzeću koje ta-
hov povrat, tj. možemo li ih čitati-importirati
dugoročno. Pri tome se veća važnost polaže
blematiku. Najprije treba izabrati alat koji
kav format datoteka regulira (primjer za to je
ili ne nakon obavljenog arhiviranja.
na format u kojem će se podaci spremiti kako
pored funkcija za izradu kopija podataka,
DOC ili XLS format tvrtke Microsoft koja vam
ima i odvojene funkcije za arhiviranje. Zatim
neće dozvoliti uvid u detaljne specifikacije tih
treba odabrati koji će se podaci arhivirati, bu-
formata). Nedostatak toga je da ako tvrtka iz
dući da vam neće svi trebati dugoročno. Slje-
bilo kojeg razloga prestane podržavati odre-
deći korak je izabrati koje skupine podataka
đeni format, vi ste blago rečeno “u banani”.
Poznatiji alati za izradu sigurnosnih kopija i
bitna i lokacija gdje se, kao i medij na kojem
će se u kojim intervalima arhivirati (neki se
Suprotno tome, kod otvorenog formata vama
sinkronizaciju su Amanda (Zmanda), Clone-
se kopije podataka nalaze (scenarij #1 i #2).
akumuliraju brže, neki sporije). Osim što ih
je uvid u specifikacije partikularnog formata
zilla, True Image, InfraRecorder, Genie-soft,
spremamo za tzv. “offline” upotrebu, po
dopušten i sve je transparentno.
rsync i mnogi drugi (ima ih zaista puno). Pri-
Zapamtite - podaci s računala su vaš izvor
likom odabira alata, obratite pažnju na podr-
prihoda, vodite brigu o njima. Računala su
žane platforme, uvjete licence, a i podržana
uvijek zamjenjiva, a izgubljeni podaci samo
svojstva (ne rade sve aplikacije sa svim dato-
ako postoji kopija!
bi se osigurala čitljivost istih na duži vremen-
Alati za izradu sigurnosnih
kopija i sinkronizaciju
ski period. Oba procesa zahtijevaju specifične
alate, pa je važno napraviti pravilan izbor alata. Iz scenarija ste mogli zaključiti kako je vrlo
tečnim sustavima ili u server-klijent shemi, a
pojedine su usko specijalizirane).
Zaključak
Obzirom na današnju količinu podataka kojom barataju poduzeća, distinkcija između
Robert Okadar
sigurnosne kopije podataka i arhive je nužna.
Priloženi scenariji trebali su dati dovoljno jasan uvid zašto je potrebno raditi sigurnosne
eMzin
rujan - studeni 2010.
http://araneanetwork.wordpress.com
rujan - studeni 2010.
eMzin
89
90
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Enigmatika
KRIŽALJKA
Pripremio Luka Pavičić
UKRIŽAO:
LUKA
PAVIČIĆ
4
(6. NASTUP)
5
(IZBORNIK)
MENSAŠI
NA
WPC-u
DIO
POKUĆSTVA
SWISS
LIGHT
SOURCE
SUBGRANULAR
ZONA
IZVAN
IGRALIŠTA
POMOR,
SMRTNOST
MJSTO
U
KONGU
RUMUNJSKA
PJEVAČICA
UDAVI,
PITONI
VRST
ZMIJE
EGIPATSKI
BOG
SUNCA
2
(NADIMAK)
RIJEČNA
RIBA
3
(8. NASTUP)
1
(5. NASTUP)
ŠVICARSKI
PRAKANTON
MJESTO
U BIH
2
(5. NASTUP)
ENIGMATIKA
JAVNI
BILJEŽNICI
RIJEKA U
GRČKOJ
GLUMAC
PACINO
UTROBA
TANKERA
MEĐUNAR.
JEZIK
AUSTRIJSKI
PISAC
MARIA
RILKE
BILJKA
STELJNJAČA
USA
VRST
INSEKTA
DIO
TJEDNA
FRANCUSKI
NOGOMETAŠ
PATRICE
UZROČNI
VEZNIK
MARENDA,
ZAJUTRAK
PROST
BROJ
VRST
TKANINE
RIMSKI
BROJ
TRI
IZUMRLA
PTICA
JEDNA
TELEVIZIJA
POLITIČAR
PERTINI
FIZIČAR
BOŠKOVIĆ
SUSJEDNA
SLOVA
SVE U REDU
CRTAČICA
PIJESOM
YAHAV
SLIKAR
KOKOLJA
STAKLASTA
MASA
NASILNICI,
DESPOTI
SALATOST,
PRETILOST
VRST
GLAZBE
OSJET
POČETAK
MIRA
POLUGA
NA BUNARU
POKAZNA
ZAMJENICA
TOPLI
NAPITAK
SREDIŠTE
DANSKE
JUŽNO
VOĆE
KISIK
GRČKA
METROPOLA
SLAVONSKA
ULICA,
SOKAK
eMzin
rujan - studeni 2010.
NOTA
SOLMIZACIJE
DOMAĆIN
XIX
WPC-a
OKRUGLO
SLOVO
rujan - studeni 2010.
eMzin
91
92
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Nagradna igra
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Drvena čaplja
Aha je veliki ljubitelji drvenih čaplji i drvenih magaraca koji jedu cigarete. Mislimo da svaka
prava hrvatska obitelj mora imati jednu drvenu caplju na svom kredencu. Čak bi se usudili
reći, da je drvena čaplja sigurno objekt koji je zasluzio certifikat “Izvorno Hrvatsko” ili bi se
mogla tražiti zaštita Unesca. Iako znamo da je nemoguće se nositi s našom predivnom ponudom raznovrsnih drvenih suvenira, nama je dosadno u životu, pa smo osmislili novi hrvatski
suvenir - Hrvatsku kocku. Bez obzira sto će se potpuno funkcionalna mozgalica koja je proda-
Hrvatska kocka je proizvod izrađen od strane Rubik Studia u Madarskoj na podlozi originalne
na u vise od 300 miliona primjeraka, te je postala kult proizvod u cijelom svijetu, teško nositi
Rubikove kocke.
s ljepotom originalne drvene čaplje, mi smo odlucili probati, da ponovno vratimo originalnu
Rubikovu kocku, a istovremeno i njezinu jednostavniju varijantu dostupnu samo u Hrvatskoj,
Mehanizam, boje, ime, kao i sve ostalo vezano uz kocku je potpuno zašticeno i bilo bi pametno
a moze se upotrijebiti i kao dobar stalak za vas primjerak drvene čaplje.
da nitko ne proba ni pomisliti da to kopira.
Originalna kocka sa stranicama u 6 boja ima vise od 43.252.003.274.489.856.000 kombinaci-
Proizvod je vec dostupan u puno foto radnji u Hrvatskoj, a ako vam se na da puno obilaziti,
ja, tj 43 trilijuna 252 bilijarde 3 bilijuna 274 milijarde 489 miljuna 856 tisuca. Malo nam se to
pozivamo vas da svratite do nas u Importanne Galeriju etaza -1, ducan Aha.
učinilo prekomplicirano za zapamtiti pa smo jednostavno, obzirom da su Hrvati poznati kao
praktičan narod, smanjili broj kombinacija. I da, nije nam ih se dalo brojati, ali vjerujte nam
Vaš Aha Team
na rijec, samo na prvi pogled izgleda jednostavno.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
93
94
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Nagradna igra
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra Aha Tima
U ovom broju Aha Team i eMzin poklanjaju 4 neponovljive
Hrvatske kocke!
Dijelimo 4 hrvatske kocke kao nagradu - zadatak - osmisliti najbolji nacin za upotrebu Hrvatske kocke. A potražite i druge proizvode Rubika kod nas u Importanne Galeriji.
Sve što trebate napraviti je ukratko opisati po vašem mišljenju najbolji nacin za upotrebu
Hrvatske kocke, te poslati svoje podatke na e-mail [email protected] ili poštom na adresu Hrvatska Mensa, Hebrangova 17, 10 000 Zagreb s naznakom „Za nagradnu igru Hrvatska kocka“
zaključno s izlaskom sljedećeg broja eMzina.
Ime dobitnika objavljujemo u sljedećem broju.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
95
96
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
Dobitnik Rubikove kocke
iz prošlog broja
Zanimljivu igru Rubikova kocka odlučili smo pokloniti Sanji Anđelković iz Vukovara.
Nagradna igra Hrvatske Mense
Hrvatska Mensa vam poklanja jedno besplatno testiranje inteligencije
u svakom broju!
Čitatelju
njamo
Sanja čestitamo!
INTELIGENTNA RJEŠENJA
Nagradna igra
koji
prvi
besplatno
pošalje
testiranje
točno
rješenje
inteligencije
koje
na
e-mail
može
[email protected]
iskoristiti
u
tekućoj
poklagodini!
Čestitamo dobitniku prošlog broja! :)
Hmmm,
zašto baš ja? Pa iskreno, pretrpana sam poslom, odgajanjem dvoje malih klinaca i još sam
upisala postdiplomski (ne znam kako sam mislila da ću bez problema uspjeti sve to uskladiti). U ono malo slobodnog vremena volim uzeti Rubikovu kocku koju je kćerka dobila od
nekog na poklon. Iskreno smiruje me i doslovno mozak u tim trenucima ne razmišlja ni o
ćemu. Problem? Znate, to je jedna od onih Rubikovih kocaka koje su kupljene na tržnici, za
neku sitnu lovu, pa kad počnete okretati stranice zaglavi, pa morate vrtjeti 360° u suprotnom smjeru, pa izgubite nit. I onda poludim!!! Zar nisu mogli napraviti kvalitetniju kocku ili
staviti kvalitetniju plastiku???
ZADATAK
U prodavaonici je bilo 6 različitih pakiranja
cementa od 15 kg, 16 kg, 18 kg, 19 kg, 20 kg
i 31 kg. Hrvoje i Marko su kupili 5 pakiranja cementa, a Hrvoje je kupio dvaput veću
količinu cementa od Marka. Koja su pakiranja kupili svaki od njih?
Uglavnom bila bih jako zahvalna kada bih imala kocku koja ne zaglavi pri svakom drugom
okretnju!!! ;-(
Sanja Anđelković
Dragutina Renarića 8
32000 Vukovar
Osobe koje su pristupile testu inteligencije Hrvatske Mense, te su ostvarili pravo na članstvo u
udruzi ne mogu sudjelovati u ovoj nagradnoj igri.
eMzin
rujan - studeni 2010.
rujan - studeni 2010.
eMzin
97
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
2 384 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content