close

Enter

Log in using OpenID

13. veljače 2013. Benedikt XVI. najavio svoje odreknuće od

embedDownload
7/2013
13. veljaèe 2013.
Benedikt XVI. najavio svoje odreknuæe od papinske
službe
U današnjem svijetu, izloženom brzim promjenama i
potresanom veoma važnim pitanjima za život vjere, za
upravljanje laðom svetog Petra i naviještanje
evanðelja potrebni su takoðer tjelesna i duševna snaga,
koja se posljednjih mjeseci kod mene smanjila tako da
moram priznati da nisam više sposoban dobro vršiti
povjerenu mi službu. Zbog toga, duboko svjestan težine
ovoga èina, u punoj slobodi izjavljujem da se odrièem
službe Rimskog biskupa, nasljednika sv. Petra, koju su
mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da æe od
28. veljaèe 2013., u 20 sati, stolica sv. Petra biti
upražnjena i morat æe se sazvati konklave za izbor
novog pape, objavio je Benedikt XVI. na konzistoriju
Spomendan bl. Alojzija Stepinca
Crkva u Hrvata proslavila je Stepinèevo diljem zemlje i
svijeta. Posebno je sveèano bilo u hrvatskoj crkvi Sv.
Jeronima u Rimu gdje je misno slavlje predvodio
kardinal Mauro Piacenza, te u Münchenu u kojem je s
2000 vjernika kardinal Reinhard Marx proslavio i 65.
obljetnicu najveæe Hrvatske katolièke misije u svijetu
Svjetski dan bolesnika u Rijeci
Nadbiskup Ivan Devèiæ objavio da je iz Kongregacije
za kauze svetaca došla potvrda da i službeno može
zapoèeti postupak za proglašenje blaženom i svetom
Majke Marije Krucifikse Kozuliæ, redovnice i
utemeljiteljice Družbe sestara Presvetog Srca
Domovinske vijesti
Apostolski nuncij i ministar Ljubiæ o moguænostima povratka
katolika u Bosnu i Hercegovinu
20. obljetnica smrti o. Marijana Gajšaka
Pohod generala bosonogih karmeliæana Hrvatskoj
Blagoslov pastoralnog centra Bl. Alojzija Stepinca
Hrvatski Caritas i Caritas BK BiH o "Tjednu solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini 2013."
Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupije
48. sjednica Upravnoga vijeæa Hrvatskog Caritasa
Predsjednik Josipoviæ primio biskupa Komaricu
Obljetnica rada kuæe Bl. Alojzije Stepinac
"Propovijedi o Deset zapovijedi Božjih" bl. Stepinca
Dan otvorenih vrata samostana Milosrdnih sestara
Biskup Mrzljak pohodio Kaznionicu u Lepoglavi
Zatvorena Festa sv. Vlaha
Ðakonsko reðenje u Dubrovniku
Konferencija za medije predsjednika HBK u povodu odreknuæa od
papinske službe Benedikta XVI.
XIV. sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Crkva u Hrvata
Ubijen katolièki sveæenik Mile Ivanèiæ, župnik u Zavalju
Tübingen: Oproštaj hrvatskih redovnica milosrdnica
Inozemne vijesti
Preminuo kardinal Giovanni Cheli
Nitko ne može biti kršæanin ako ne slijedi Raspetoga
Misa u povodu 900. obljetnice Malteškoga reda
Prilog dokumenti
Vjerujem u Boga: Stvoritelja neba i zemlje, Stvoritelja ljudskog biæa
Moramo vjerovati u Božju snagu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Dr. Matuliæ na mjeseènom susretu sveæenika
Varaždinske biskupije
Varaždin, 4.2.2013. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije održan je 4. veljaèe u
dvorani Biskupijskog pastoralnog centra u Varaždinu, a gost
predavaè bio je prof. dr. Tonèi Matuliæ, dekan Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, koji je govorio
o temi "Crkva i društvo u Hrvatskoj danas – vjera i nevjera".
Govoreæi o odnosu Crkve i svijeta, istaknuo je da taj odnos
nikako nije statièan i ukoèen, nego dinamièan i pun
napetosti, pa èak i pun lomova. Drugi vatikanski koncil nas
poziva da najprije vidimo kako se svijet promijenio, i to nisu
neke male promjene, nego su to temeljne transformacije koje
zahvaæaju samo središte ljudskog života: naèin na koji
èovjek misli, razumije, osjeæa i odnosi se prema drugome
èovjeku. Stubokom se izmijenila stara kulturna matrica i na
njezino mjesto se uspostavlja nova kulturna matrica koju
drže samo dva stupa – znanost i tehnika, što je premalo jer
znanstvene informacije i èinjenice ne mogu biti podloga da
se odredi što je dobro a što loše. Znanstveno dokazane
èinjenice ne mogu odgovoriti koje je seksualno ponašanje
dobro, a koje loše, za to je potreban jedan drugi izvor znanja
i spoznaja, koji èetvrtom modulu sadašnjeg zdravstvenog
odgoja kronièno nedostaje, upozorio je dr. Matuliæ dodavši
da se njime mladima daju sve informacije, ali ih se tada
ostavi same da se sami snalaze na koji æe naèin vrednovati
odreðena seksualna ponašanja. Istaknuo je kako to onda više
nije spolni odgoj.
Rekavši kako duboke promjene u svijetu zahvaæaju
društvene, psihološke i moralne dimenzije èovjeka, poruèio
je da je tomu danas potvrda i ova napetost izmeðu nevjere i
vjere. Potrebno je stoga u svjetlu Evanðelja promotriti
društvenu zbilju u kojoj se nalazimo, pa æemo vidjeti da na
djelu nije vjera, nego ušuljana nevjera – idolatrija – koja se
provlaèi kroz Stari i Novi zavjet te kroz cijelu povijest do
današnjih dana.
U nastavku se osvrnuo na "popularnost" nevjere u hrvatskom
društvu, buduæi da je prema posljednjem popisu stanovništva
znatno porastao samo broj agnostika. To nas potièe da
zastanemo, otvorimo oèi i pogledamo što se to dogaða.
Nažalost, danas, kada živimo u demokraciji i svjesni smo
važnosti dijaloga, ispada da se više nema s kime razgovarati.
A pitanje o Bogu je pitanje svih pitanja. Primijetivši kako je
ateizmu èesto uzrok kritièka reakcija protiv religije, upitao
se nije li pojava nevjere u suvremenom hrvatskom društvu
odreðena reakcija – pobuna. Služba nas vjernika nije da
branimo ateiste i agnostike, nego da naviještamo Radosnu
vijest i Krista našeg Otkupitelja, rekao je prof. Matuliæ te
upitao odakle ta spremnost da se toliko obescijeni Kristov
križ. Odakle ta naša nevjera u vjeri? Pa nismo mi Krista
izmislili, niti èovjeka otkupili! Mogu nas drugi vrijeðati, ali
potrebno je reæi da je sam Sin Božji samog sebe prinio za
sve nas. To je svjetlo Evanðelja u kojem smo pozvani
promotriti sami sebe, ali i svoju vjeru u koju se sve više
uvlaèi nevjera – idolatrija, kako bi vjeru uèinila
ravnodušnom i površnom, ne samo u vjerovanju, nego i u
djelovanju, rekao je predavaè, zakljuèivši da je danas na
djelu pošast vjerske ravnodušnosti, a to je djelo nevjere koja
sputava vjeru u mišljenju i èinjenju.
Govoreæi o aktualnom zdravstvenom odgoju koji je
pokrenuo i pitanje seksualnosti, rekao je kako se to pitanje
tièe sve djece i mladih, u konaènici tièe se buduænosti naroda
i Crkve u njemu. Podsjetio je kako djeca pripadaju
2
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
neotuðivoj roditeljskoj odgovornosti i dužnosti u pogledu
odgoja i prenošenja svih odgojnih sadržaja na djecu.
Na kraju je upozorio da danas živimo u suvremenom
hrvatskom društvu u ozraèju u kojem se žrtva i vjera
nemilice izruguju i ironiziraju, te zaželio nazoènima da im
vjera u Boga Oca prosvijetli pamet da mogu razabirati što je
dobro i što je Božja volja.
Nakon izlaganja sveæenici su postavili nekoliko pitanja
vezanih uz tematiku zdravstvenog odgoja koji je uveden u
škole. Odgovarajuæi na pitanja, prof. Matuliæ rekao je da
odnos aktualne vlasti prema toj temi otkriva puno dublje
probleme. Primijetio je kako je i sama Crkva ranije nerijetko
uzmicala pred napadima na nju, umjesto da je bila dosljedna
u isticanju prave istine koja je èesto puta bila zanemarena i
zatomljena u društvenim raspravama, ali je i dodao kako je
Crkva uvijek bila otvorena za susret i dijalog. Rekavši kako
je vodstvo Crkve upozorilo javnost na te probleme, naglasio
je da daljnje reakcije trebaju biti na samim roditeljima kojih
se to i najviše tièe. Stoga je za Crkvu kljuèno da se bavi
vjerom, pogotovo kada sol obljutavi, napomenuo je
predavaè. Zakljuèio je kako hrvatsko društvo, koje je
podijeljeno razlièitim ideologijama i svjetonazorima, još nije
spremno za jedan zajednièki kurikulum zdravstvenog
odgoja, nego bi u javnom obrazovanju trebalo ponuditi izbor
jer danas ne živimo u jednoumlju nego u pluralnoj
demokraciji i vladavini prava.
Biskup Mrzljak rekao je kako su se tim susretom sveæenici
mjesne Crkve zajedno spomenuli i obljetnice smrti blaženog
kardinala Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske
biskupije, te je pozvao da se Stepinèevo sveèano proslavi u
župama. Kazavši kako su u posljednje vrijeme svjedoci
napada na Crkvu i vjeru, koji nisu toliko bili jaki još od
vremena blaženoga Stepinca, pozvao je sveæenike da
vjernicima progovore o njemu kao èovjeku koji je ustrajno
stajao na braniku vjere, koji je svojim životom pokazao kako
trpjeti i podnositi napade. Na susretu su najavljeni iduæi
sveæenièki susret s korizmenom duhovnom obnovom 4.
ožujka te Križni put mladih Varaždinske biskupije 16. i 17.
ožujka kroz župe Koprivnièkoga dekanata. Župama je na
prodaju ponuðen nosaè zvuka duhovne tematike pjevaèa
Ivice Pepelka "Hvala ti, Bože, za ovaj dan", od kojeg je dio
prihoda namijenjen za potrebe župnih Caritasa. Za sve
zainteresirane najavljeno je i hodoèašæe u Svetu zemlju koje
potkraj rujna u Godini vjere prireðuje èakoveèka župa sv.
Nikole biskupa.
Biskup Košiæ primio predstavnike Udruge zemljišnih
zajednica Zagrebaèke županije
Sisak, 5.2.2013. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ i
kancelar mons. Marko Cvitkušiæ primili su 5. veljaèe u
Biskupijskom ordinarijatu u Sisku, Velikom Kaptolu,
predstavnike Udruge zemljišnih zajednica Zagrebaèke
županije: predsjednika udruge Franju Kosa, predsjednika ZZ
Urbarske opæine Turopolja Stjepana Rakarca, predsjednika
ZZ Jastrebarsko Dragu Bašiæa, podžupana Plemenite opæine
turopoljske Stjepana Èunèiæa i Juricu Odrèiæa iz ZZ
Kurilovec. Gosti su upoznali biskupa sa svojim zahtjevom o
povratu oduzete im imovine u doba jugoslavenske
komunistièke vladavine. Biskup je iskazao razumijevanje te
im dao potporu sa željom da im se pravedno vrati oduzeta
imovina.
Domovinske vijesti
ika
Generalni vizitator treæoredaca kod nadbiskupa Barišiæa
Split, 5.2.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ primio je u utorak 5. veljaèe generalnoga vizitatora
Hrvatske provincije franjevaca treæoredaca fra Jose Antonija
Martorella. Vizitacija je zapoèela prije mjesec dana u Rijeci,
a ovih dana fra Jose boravi u splitskome samostanu Sv.
Josipa. Najveæa župa koju franjevci treæoreci pastoriziraju u
Hrvatskoj jest župa Sv. obitelji na splitskome Sukoišanu s
više od 12.000 vjernika. Generalni vizitator i nadbiskup
osvrnuli su se u razgovoru na važne teme vezane uz župni
pastoral. Složili su se da u pastoralni rad ove velike gradske
župe treba unijeti dinamizam koji æe iskoristiti njezine
potencijale, osobito s obzirom na ukljuèivanje vjernika laika.
Apostolski nuncij i ministar Ljubiæ o moguænostima
povratka katolika u Bosnu i Hercegovinu
Nuncij D'Errico posvjedoèio da Katolièka Crkva i on osobno
daju svoju punu potporu procesu povratka i uspostavi
dostojanstvenog života katolièkog puka u BiH
Zagreb, 5.2.2013. (IKA) – Apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico primio je 5.
veljaèe u nuncijaturi u Zagrebu bosanskohercegovaèkog
ministra za izbjeglice i ljudska prava Damira Ljubiæa,
priopæilo je to Ministarstvo. Teme razgovora bile su
povratak Hrvata katolika koji su prognani iz Bosne i
Hercegovine i raspisani javni poziv upuæen izbjeglim
osobama da se prijave za povratak kroz Regionalni stambeni
program.
Apostolski nuncij posebno se zanimao za položaj Hrvata
katolika u BiH, a posebice u svjetlu pisma državnog tajnika
Svete Stolice kardinala Tarcisija Bertonea kojim je izražena
zabrinutost Svetog Oca i Svete Stolice za buduænost
Katolièke Crkve i katolika u BiH.
Apostolski nuncij istaknuo je da Katolièka Crkva i on
osobno daju svoju punu potporu procesu povratka i
uspostavi dostojanstvenog života katolièkog puka u BiH te
se zalaže da se regionalnim pristupom i kroz bilateralne
odnose taj proces uspješno okonèa.
Ministar Ljubiæ informirao je nuncija D'Errica o programu te
o visini sredstava do sada dobivenih nakon donatorske
konferencije održane u travnju 2012. godine u Sarajevu, kao
i o planiranom naèinu provoðenja programa. Istaknuo je
važnost ostvarenja programa stambenog zbrinjavanja
izbjeglih osoba te da je potrebno uèiniti dodatne napore kako
se ne bi u europskim i administrativnim institucijama
zadržavala sredstva koja su namijenjena za taj projekt.
Takoðer je izvijestio nuncija o nedavnom sastanku s
kardinalom Vinkom Puljiæem i biskupom Franjom
Komaricom, na kojem su razmijenili informacije te
dogovorili daljnju suradnju.
Ministar je upoznao nuncija s razgovorima koje je vodio i s
politièkim
predstavnicima
Republike
Hrvatske
predsjednikom Ivom Josipoviæem i premijerom Republike
Srbije Ivicom Daèiæem kako bi zajednièkim snagama
potaknuli što bržu i uèinkovitiju primjenu plana i programa
obnove domova povratnicima.
Ministar Ljubiæ i nuncij D'Errico zakljuèili su da se suradnja
Katolièke Crkve i institucija u BiH i Republici Hrvatskoj
treba nastaviti s ciljem uspješnog završetka procesa
povratka, navodi se u priopæenju bosanskohercegovaèkog
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
.
20. obljetnica smrti o. Marijana Gajšaka
Liturgiju sv. Ivana Zlatoustog predvodio križevaèki biskup
Nikola Kekiæ - Predstavljena knjiga dr. Gorana Ivaniševiæa
"Marijan Gajšak: prilozi za životopis"
Zagreb, 6.2.2013. (IKA) - Na 20. obljetnicu od smrti oca
Marijana Gajšaka (1944. – 1993.), hrvatskoga isusovca,
sveæenika i svestranog umjetnika, u srijedu 6. veljaèe,
križevaèki vladika Nikola Kekiæ služio je u bazilici Srca
Isusova u Zagrebu liturgiju sv. Ivana Zlatoustog uz
susluženje o. Ivana Cindorija, o. Antuna Trstenjaka,
naslovnog arhimandrite Zvonimira Kureèiæa, dekana Stolnog
dekanata Željka Pajiæa te sveæenika zapadnog i istoènog
obreda. Liturgiju je pjevao Æirilo-Metodov kor u muškom
sastavu pod ravnanjem mo Gorana Blažekoviæa.
Prije poèetka liturgije okupljene je pozdravio o. Ivan
Cindori, sveæenik odgovoran za izdavaštvo pri Filozofskoteološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, istaknuvši
povod okupljanja, zahvalivši svima nazoènima što su se
odazvali pozivu, a posebno hodoèasnicima iz Klanjca,
rodnog mjesta o. Marijana Gajšaka.
U propovijedi vladika Kekiæ istaknuo je kako liturgijom sv.
Ivana Zlatoustoga po bizantsko-hrvatskom obredu "želimo
Gospodinu zahvaliti što nam je dao družiti se s ocem
Marijanom, slušati njegove oèinske rijeèi i oèi naše napajati
na njegovim umjetnièkim djelima". Spomenuvši kako je o.
Marijan umro prije dvadeset godina shrvan teškom bolešæu,
vladika je istaknuo njegove rijeèi "Klanjam se presvetoj
odluci Božjoj koja ravna našim životima i kojoj se svidjelo
da me ovih mjeseci uvede u otkupiteljsku tajnu patnje.
Zahvalan sam Stvoritelju za svaki dan koji je još preostao u
klepsidri života dok se njezino dno posve ne ispuni, otvorivši
mi tako pristup "smjerno se i zaufano nadam i vjerujem, u
blaženi život u zagrljaju Trojedinoga", koje najzornije
prikazuju na koji je naèin Gajšak gledao na bolest koja ga je
snašla. Istaknuvši kako se kao sveæenik napajao iz
nepresušnog izvora Božje milosti-presvete Euharistije,
vladika je zakljuèio kako su se djela koja je stvarao najprije
raðala u dubini njegove duše te se taj sklad i ljepota
oèitovala i u materiji sa željom da se Bog proslavlja kroz
njih. Govoreæi o životu o. Marijana, vladika je istaknuo
dvojicu sveæenika: o. Mihaela Lackog i Predraga Beliæa, koji
su u Marijanu probudili zanimanje i ljubav za kršæanski
Istok. Istaknuvši sudjelovanje o. Marijana u životu
grkokatolièke zajednice u Hrvatskoj, služeæi liturgije diljem
Križevaèke eparhije i sudjelujuæi u muškom sastavu ÆiriloMetodova kora, vladika je zakljuèio "da smo uvjereni da nas
on sve gleda s nebeskih visina uzdižuæi svoje molitve pred
Božjim prijestoljem za svakoga od nas, za Katolièku Crkvu
u Hrvatskoj rimskoga i bizantsko-slavenskog obreda, za
jedinstvo kršæana i za našu domovinu Hrvatsku koju je
toliko ljubio i njezinu slobodu s oduševljenjem doèekao. Još
jedan divan primjer za nasljedovati u ovoj Godini vjere i u
godinama koje nam je još Gospodin dodijelio".
Nakon liturgije predstavljena je knjiga dr. Gorana
Ivaniševiæa "Marijan Gajšak: prilozi za životopis" u nakladi
Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu.
Knjiga je pokušaj autora u objedinjavanju poznatih podataka
o o. Marijanu, istraživanja u Arhivu Hrvatske provincije
Družbe Isusove i Arhivu za likovne umjetnosti HAZU, kao i
drugih izvora. U njoj su prikazani osnovni životopisni
podaci, podaci o školovanju, likovnoj i pjevaèkoj djelatnosti.
U drugome dijelu knjige reproduciran je izbor iz Gajšakovih
objavljenih i rukopisnih djela uz nekoliko pisama.
.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
3
Domovinske vijesti
Pohod generala bosonogih karmeliæana Hrvatskoj
Zagreb/Buško jezero, 6.2.2013. (IKA) - Generalni poglavar
Reda bosonoge braæe Blažene Djevice Marije od gore
Karmela o. Saverio Cannistra i generalni definitor o. Albert
Wach bili su u bratskom pohodu Hrvatskoj karmelskoj
provinciji sv. o. Josipa od 31. sijeènja do 6. veljaèe.
Prvo su se 1. veljaèe susreli s najbrojnijom zajednicom u
Remetama. Ondje su generala pozdravili o. provincijal
Vinko Mamiæ i samostanski prior o. Antonio-Mario Èirko,
istièuæi njegovu brigu za hrvatsku provinciju i potrebu
donošenja Bogom nadahnutih odluka. General je istaknuo
kako dolazi u bratski pohod živoj provinciji koja je u
porastu: "Želim upoznati svoju subraæu u Hrvatskoj i pomoæi
im". Najveæi naglasak o. Saverio stavio je na zajednièki
život koji treba odisati terezijanskim karmelskim
identitetom. S tom nakanom u èitavom se Redu ostvaruje
zajednièko èitanje djela sv. Terezije Avilske u pripravi na
500. obljetnicu njezina roðenja 2015. godine. Razne
aktivnosti i naèin na koji ih braæa obavljaju ne smiju
prevladati nad težištima zajednièkog života: molitvom,
terezijanskom rekreacijom i zajednièkim susretima. To je
osobito važno kad se ima u vidu porast zvanja i, shodno
tome, imperativ kvalitetne formacije. "Mi možemo dati puno
i svijetu i Crkvi, ali ono što od nas Crkva i Gospodin
zasigurno traže je naš redovnièki poziv. To su naizgled male
i neznatne stvari, ali možda upravo one mijenjaju svijet. To
je svjedoèanstvo drugaèijeg èovještva. Mislim da u zemlji
koja je prošla iskustvo rata to još više vrijedi", istaknuo je
general.
Porastom zvanja pred HKP-u sv. o. Josipa postavili su se i
strukturalni izazovi. Stoga su poglavari iz Rima posvetili
dužnu pozornost i potrebnoj prenamjeni samostana i
preraspodjeli dužnosti s ciljem ostvarenja boljih uvjeta za
promicanje zvanja i formaciju odgojenika.
Nakon što su oci Wach i Cannistra izmeðu 2. i 4. veljaèe
pohodili somborsku zajednicu, novicijatsku zajednicu u
Krku, malu zajednicu u Splitu te gradilište buduæeg
samostana, u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru održana je
5. veljaèe plenarna skupština Provincije gdje se povela
završna rasprava o donošenju potrebnih odluka. Prije
zasjedanja Plenarne skupštine generalni predstojnik
Cannistra predslavio je euharistiju. Pozvao je braæu da imaju
jasno pred sobom svrhu svoga posveæenog života, i to na
naèin da èvrsto usmjere svoj pogled u Isusa, Poèetnika i
Dovršitelja vjere. "U tom nastojanju ne treba se bojati
vlastite slabosti ni bolesti jer one nisu zapreka Isusovoj
pomoæi, kako to pokazuju evanðeoske zgode izljeèenja žene
koja je bolovala od krvarenja i Jairove kæeri. Ono èega se
treba bojati jesu vlastiti projekti koji se postavljaju iznad
Božjih projekata".
U istom duhu general je u plenarnoj raspravi istaknuo da je
prvotni projekt bosonogih karmeliæana terezijanska
zajednica te da iz njega potom izvire specifièni karmelski
apostolat. Plenarna skupština imala je u vidu te poticaje kad
se morala suoèiti s konkretnim strateškim odlukama. Tako
su donesene odluke o premještaju sjedišta novicijata iz Krka
u Graz (Austrija), o premještaju sjedišta postulature iz
Remeta u Krk te o završetku gradnje stambeno-pastoralnog
dijela novog splitskog samostana za potrebe zajednice. Te
odluke umnogome se mogu zahvaliti providonosnoj
raspoloživosti Generalne kuæe u Rimu i austrijske
poluprovincije. Njima se otvara prostor ostvarenju bolje
raspodjele braæe u Provinciji, slojevitijem i pozornijem
odgovaranju na formativne izazove te dugoroènoj
moguænosti prihvata novih zvanja. Usto se ostvaruje novi
obeæavajuæi korak veæ potvrðene meðuprovincijske suradnje
s austrijskom braæom, kao i moguænost boljeg odgovora na
4
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
pastoralne potrebe župe sv. Mihovila Arkanðela u Splitu.
O. Vinko Mamiæ zahvalio je vrhovnim poglavarima na
izuzetnoj osjetljivosti za stanje u hrvatskoj karmelskoj
provinciji te izrazio zadovoljstvo što se suradnja s
Generalnom upravom Reda nastavlja na veæ tradicionalno
izvrstan naèin.
Posljednjega dana pohoda, 7. veljaèe, euharistiju je
predslavio generalni definitor o. Albert Wach. Na tragu
dvanaestog poglavlja Poslanice Hebrejima, koje govori o
stezi Gospodnjoj, podsjetio je na iskustvenu i svetaèku
teologiju sv. Terezije Avilske. Takva teologija s jedne strane
uvodi u intimno prijateljstvo s Bogom, a s druge omoguæuje
uoèavanje stvarnoga zla koje prijeti èovjekovoj sreæi. U
istinskoj intimi s Bogom i iskustvu njegove ljubavi èovjek
ima snage priznati vlastiti grijeh i zlo i dopustiti Bogu da ga
ispravi te na taj naèin oslobodi i obnovi. "Odbacujuæi
postupiti na taj naèin Galilejci pokazuju da nisu upoznali
Isusa, premda su odrasli s njim. Mi, naprotiv, u ovoj
euharistiji dopustimo da Bog kazni naš grijeh i da nas
izlijeèi", zakljuèio je o. Albert.
Usprkos kratkoæi trajanja susret s uvaženim gostima iz Rima
imao je i trenutke srdaènoga bratskog druženja u veèernjim
satima, a završio je slavljem 8. sjednice Provincijalnoga
savjeta gdje su se konkretizirale veæ spomenute odluke.
Blagoslov pastoralnog centra Bl. Alojzija Stepinca
Osijek, 6.2.2013.
(IKA/TU) –
Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ blagoslovio je 6. veljaèe, nakon
sveèanog misnog slavlja u župi Preslavnog Imena Marijina u
Osijeku, novi suvremeni pastoralni centar koji je po njegovoj
želji dobio ime Bl. Alojzija Stepinca, a blagoslovljen je
tijekom devetnice blaženiku koji se èasti i èije se moæi
èuvaju u ovoj donjogradskoj crkvi. Na misnom slavlju i
blagoslovu sudjelovali su brojni vjernici i èlanovi 23 župne
skupine, koji æe pastoralni centar koristiti i zbog kojih je on
proširen i obnovljen. Sve ih je pozdravio župnik Ivan Juriæ,
kazavši kako je pastoralni centar projektirao Ivan Cveniæ, a
radove je realiziralo poduzeæe Zuber. "Zahvaljujem svima
koji su svojim prilozima sudjelovali u izgradnji, a najviše
zahvaljujem radnim ljudima koji su svojim malim, ali
redovitim prilozima najviše doprinijeli za ovaj pastoralni
centar. Ovaj centar nije djelo nikakvih bogataša veæ malog
jednostavnog radnog èovjeka od kojeg i danas, kao i prije,
živi i opstoji naša Crkva", rekao je župnik Juriæ.
U homiliji mons. Srakiæ pojasnio je kako æe pastoralni centar
nositi ime bl. Alojzija Stepinca, èovjeka koji je shvatio
potrebe svoga vremena te je "svoju djelatnost proširio na
mnoga podruèja crkvenog i društvenog života. Svojim
životom i radom ostavio neprocjenjivu baštinu cijelom
našem narodu. Njemu i njegovoj hrabrosti možemo zahvaliti
oèuvanje vjere u našem hrvatskom narodu kroz cijelo
razdoblje komunistièkog režima". Nadbiskup Stepinac
svojim likom i djelovanjem nije samo èovjek i velikan svoga
vremena, on ima i nama mnogo toga poruèiti, napose po
svome životnome geslu "U tebe se, Gospodine, uzdam",
rekao je nadbiskup te je govor o blaženiku zakljuèio
molitvom: "Daj da nasljedujemo postojanost blaženoga
Alojzija". Zahvaljujuæi župniku Juriæu na odluènosti
zapoèeti, te brzini realizacije projekta gradnje pastoralnog
centra, bez velike buke i velikih sredstava, ali i na ustrajnom
pastoralnom radu i obnovi ove župe, mons. Srakiæ nakon
mise uruèio mu je medalju Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Uime župne zajednice cvijeæem i portretom bl. Alojzija
Stepinca nadbiskupa su darivali prvoprièesnici, Bruno
Engelhardt i Ela Vinkoviæ. Misno slavlje pjesmom je
animirao Mješoviti župni zbor i Zbor mladih župe, a uz
ika
predvoditelja misnog slavlja i župnika, u koncelebraciji je
bio dekan Istoènog osjeèkog dekanata, preè. Mato
Gašparoviæ, rektor Bogoslovnog sjemeništa, preè. Ivan
Æuriæ, ravnatelj Klasiène gimnazije s pravom javnosti u
Osijeku, o. Ivan Musa, odgovoran za zajednicu Cenacolo u
Hrvatskoj, don Ivan Filipoviæ, župni vikar osjeèke župe Sv.
Obitelji, o. Igor Andrijeviæ, tajnik Nadbiskupskog
ordinarijata, vlè. Robert Jugoviæ te domaæi župni vikar vlè.
Željko Šimiæ, a nazoèile su i sestre Milosrdnice sv. Vinka
Paulskog.
Hrvatski Caritas i Caritas BK BiH o "Tjednu
solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i
Hercegovini 2013."
Korizmena akcija bit æe od 25. veljaèe do 3. ožujka
organizirana u svim hrvatskim biskupijama pod geslom
"Vjera bez djela je mrtva" (Jak 2,25)
Zagreb, 6.2.2013. (IKA) - U sjedištu Hrvatske biskupske
konferencije u Zagrebu održan je 6. veljaèe zajednièki
tematski sastanak Biskupske komisije za Hrvatski Caritas i
vijeænika Upravnoga vijeæa Hrvatskog Caritasa s
predstavnicima Caritasa biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine i ravnateljima triju biskupijskih caritasa iz
Bosne i Hercegovine posveæen korizmenoj akciji Hrvatskog
Caritasa "Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u Bosni i Hercegovini", koja æe biti organizirana od
25. veljaèe do 3. ožujka u svim hrvatskim biskupijama.
Uz predsjednika Hrvatskog Caritasa mons. Josipa Mrzljaka i
èlanove Biskupske komisije HBK mons. dr. Milu Bogoviæa i
mons. Juraja Jezerinca te mons. Franje Komarice,
predsjednika Biskupske konferencije BiH i predsjednika
Caritasa BK BiH, i ravnatelji biskupijskih caritasa iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine razmotrili su izvješæe o
prošlogodišnjoj akciji, realizaciji i raspodjeli prikupljenih
sredstava, koje je podnio ravnatelj BK BiH fra Miljenko
Stojiæ te dogovarali provedbu ovogodišnjega Tjedna
solidarnosti i zajedništva.
Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina
predstavio je materijale pripremljene za ovogodišnju akciju,
koja æe biti voðena pod geslom "Vjera bez djela je mrtva"
(Jak 2,25): Poslanicu Predsjednika Hrvatskog Caritasa i
prigodni plakat, te je govorio o liturgijskim materijalima koji
æe biti dostavljeni svim župama u Hrvatskoj i Bosni
Hercegovini: za molitvu vjernika, euharistijsko klanjanje i
pobožnost križnoga puta.
Tijekom sastanka u više je navrata istaknuta važnost
medijskog praæenja akcije te je za prvi dan Tjedan
solidarnosti, ponedjeljak 25. veljaèe, dogovoreno održavanje
konferencije za novinare u sjedištu HBK u Zagrebu na kojoj
æe biti predstavljeno stanje u BiH temeljem rezultata
istraživanja pod nazivom "Izvješæe o siromaštvu 2012."
Caritasa BK BiH. Bit æe upuæen poziv hrvatskoj javnosti na
ukljuèenje i potporu akciji. Dogovorena su gostovanja
ravnatelja biskupijskih caritasa iz BiH tijekom Tjedna
solidarnosti i zajedništva u brojnim nad/biskupijama u
Hrvatskoj te razmotrena moguænost posjeta skupina mladih
iz BiH njihovim vršnjacima u Hrvatskoj.
Oba predsjednika, biskup Mrzljak i biskup Komarica,
istaknuli su važnost Tjedna za razvoj tješnjih meðusobne
povezanosti te jaèanje razumijevanja, solidarnosti i
zajedništva. Biskup Komarica zahvalio je za potporu koju
tom akcijom Crkva u Hrvatskoj zdušno promièe i svjedoèi
usred teških okolnosti krize, priopæeno je iz Tajništva HBK.
Domovinske vijesti
Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupije
O buduæem blaženiku sl. Božjem Miroslavu Bulešiæu govorio
je postulator kauze mons. Jure Bogdan
Šibenik, 6.2.2013. (IKA) - Rekolekcija sveæenika Šibenske
biskupije održana je u srijedu 6. veljaèe u prostorijama
Biskupskog ordinarijata u Šibeniku. O buduæem blaženiku
sluzi Božjem Miroslavu Bulešiæu govorio je postulator
kauze i rektor Hrvatskoga papinskog zavoda svetog
Jeronima u Rimu mons. Jure Bogdan. Sveæenike je upoznao
sa životom, muèeništvom i postupkom beatifikacije
Miroslava Bulešiæa.
Sveæenik muèenik roðen je 13. svibnja 1920. u Èabruniæima
u župi Svetvinèenat. Nakon školovanja u Jurišiæima, Gorici,
Kopru i Rimu 11. travnja 1943. poreèki biskup Radossi
zaredio ga je za sveæenika u Svetvinèentu te je djelovao kao
župnik u Baderni pa u Kanfanaru, a školske godine 1946/47.
postavljen je za podravnatelja i profesora u Biskupijskom
sjemeništu u Pazinu. U kolovozu 1947. pratio je kao
službeni pratitelj u Buzetu delegata Svete Stolice dr. Jakoba
Ukmara, koji je dijelio krizmu. Komunisti su htjeli sprijeèiti
misu i krizmu, ali nisu uspjeli. Dan nakon toga bila je krizma
u Lanišæu. Ondje su komunisti napali Miroslava Bulešiæa u
župnoj kuæi i izboli ga nožem u grlo. Preminuo je od rana.
Sam dr. Jakob Ukmar bio je teško pretuèen. Poèinitelji
zloèina i inicijatori ubojstva dobili su smiješno male kazne,
za razliku od osoba koje su pokušale sprijeèiti zloèin, koje su
dobile višegodišnje zatvorske kazne, rekao je mons. Bogdan.
"Miroslav Bulešiæ bio je sveæenik pun zanosa i idealizma te
ljubavi prema Crkvi i sveæeništvu. Sav se posvetio idealima
kojima je poklonio sav svoj život. On je doista pravi model
od kojega možemo puno uèiti i kojega možemo nasljedovati.
Mladi i stariji sveæenici, a jednako tako i svi ostali vjernici.
Miroslav Bulešiæ bio je èovjek velike vjere i on je živio od
vjere", istaknuo je mons. Bogdan.
48. sjednica Upravnoga vijeæa Hrvatskog Caritasa
Zagreb, 6.2.2013. (IKA) - Pod predsjedanjem mons. Josipa
Mrzljaka, predsjednika Hrvatskog Caritasa, u srijedu 6.
veljaèe održana je u sjedištu Hrvatske biskupske
konferencije u Zagrebu 48. sjednica Upravnog vijeæa
Hrvatskog Caritasa. Sjednici su nazoèili èlanovi Biskupske
komisije za Hrvatski Caritas HBK vojni ordinarij Juraj
Jezerinac i gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ te
ravnatelji biskupijskih caritasa i ostali vijeænici Upravnog
vijeæa Hrvatskog Caritasa.
Moderator sjednice mons. Fabijan Svalina, ravnatelj
Hrvatskog Caritasa, izvijestio je uvodno o djelovanju
Hrvatskog Caritasa u razdoblju od prethodne sjednice UV-a.
Potom su podnesena izvješæa o provedbi 10. božiæne akcije
"Za 1000 radosti" 2012. i "Nedjelje Caritasa" te Financijsko
izvješæe Hrvatskog Caritasa za 2012. godinu.
Vijeænike je o razlozima i tijeku pokretanja zajednièke akcije
Hrvatskog Caritasa, Mešihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj i Hrvatskoga Crvenog križa "Jedan kruh i jedan
pokrivaè – pomoæ za narod Sirije" izvijestio biskup Mrzljak,
a potom je izviješteno o teškoj humanitarnoj situaciji naroda
Sirije i koracima koji su dosad poduzeti u promicanju akcije
unutar Caritasove mreže i u javnosti te o radnom sastanku
predstavnika triju organizacija u Ministarstvu vanjskih i
europskih poslova.
Na završetku sjednice Upravno vijeæe HC-a razmotrilo je
moguænost unaprjeðenja skrbi za beskuænike, povezivanje
biskupijskih caritasa pružatelja usluga prihvatilišta odnosno
skloništa za beskuænike te dogovorilo osnivanje Radne
skupine pri Hrvatskom Caritasu za razvoj pastorala
beskuænika, priopæeno je iz Tajništva HBK.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
5
Domovinske vijesti
Predsjednik Josipoviæ primio biskupa Komaricu
Zagreb, 6.2.2013. (IKA/KTA) - Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ sa svojim suradnicima primio je
6. veljaèe banjoluèkog biskupa Franju Komaricu,
predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine,
koji je došao u pratnji ravnatelja Caritasa Banjoluèke
biskupije mons. dr. Miljenka Anièiæa. U dužem otvorenom
razgovoru biskup Komarica upoznao je predsjednika
Josipoviæa s aktualnom situacijom hrvatskog stanovništva u
BiH a osobito u entitetu Republike Srpske. Podsjeæajuæi na
skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, zamolio
je predsjednika Josipoviæa da razmisli o strategiji koja bi bila
dobra i korisna i za Republiku Hrvatsku i za Bosnu i
Hercegovinu kako bi hrvatski narod u BiH mogao dati svoj
konstruktivni doprinos da Bosna i Hercegovina bude
otvorena za europske integracije. "Može se dogoditi da se
opet kroz duže vrijeme odgaða pripremanje i provoðenje
strategije za povratak i ostanak prognanih i izbjeglih Hrvata
iz Bosne. Molim vas da snagom svoje državnièke funkcije
ažurirate izradu primjerene i uèinkovite strategije kako bi se
ona mogla èim prije poèeti i provoditi na djelu", rekao je
biskup Komarica. Naglasio je pritom da je tijekom nedavnih
razgovora s meðunarodnim predstavnicima u Strasbourgu,
Berlinu, Luksemburgu, Washingtonu te u Sarajevu s
tamošnjim voditeljima meðunarodnih organizacija, izraženo
razumijevanje i naèelna spremnost da se aktivno ukljuèe u
pozitivno rješavanje aktualne dramatiène situacije
dosadašnjeg ne-povratka, a time i definitivnog nestanka
hrvatskog naroda s podruèja jedne polovine BiH - entiteta
Republike Srpske, ali i iz još nekih dijelova drugog entiteta
Federacije BiH.
U tom kontekstu biskup Komarica predložio je predsjedniku
Josipoviæu da se zajedno s bosanskohercegovaèkim
politièarima a posebno s predstavnicima Hrvata kao i s
meðunarodnim predstavnicima osobito iz zemalja
supotpisnica Daytonskog sporazuma organizira zajednièka
konferencija s ciljem da se pomogne u što bržem
zaživljavanju pravne države i na podruèju Bosne i
Hercegovine, èime bi i hrvatski narod u BiH imao daleko
veæa prava nego što ima sada, podsjeæajuæi da u jednom
entitetu hrvatski narod nema jednaka prava dok je u drugom
entitetu marginaliziran.
"Mislim da je razgovor bio vrlo konstruktivan i pronašli smo
mnoga zajednièka gledišta. Predsjednik Josipoviæ pokazao je
dobru volju sa svoje strane, ali je upozoravao da njegova
spremnost i dobra volja nisu adekvatno odgovorene s druge
strane niti su ispravno shvaæene od dijela javnosti. Spreman
je uèiniti dodatne napore da službena strana Republike
Hrvatske ne zaostaje u konstruktivnim doprinosima, ali
oèekuje i konstruktivne partnere s druge strane i na
politièkom i na gospodarskom i na kulturnom, a pogotovo na
medijskom podruèju. Molio sam ga da sa svoje strane u
tomu duhu animira javnost u Republici Hrvatskoj odnosno
medije i gospodarstvenike", izjavio je biskup Komarica
nakon razgovora, napominjuæi da je, na upit predsjednika
Josipoviæa u èemu pomaže Katolièka Crkva u Republici
Hrvatskoj, odgovorio da æe toga dana imati i susret s
predstavnicima Hrvatskog Caritasa u vezi s održavanjem
Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH. Podsjetio je
da se Vlada Republike Hrvatske prošle godine, za razliku od
ranijih godina, nije ukljuèila u tu akciju te izrazio nadu da æe
se ove godine ukljuèiti. Ukazao je na potrebu da se ukljuèi
cjelokupna javnost u Hrvatskoj i u dijaspori u odnosu na
dramatiènu situaciju hrvatske populacije u BiH a osobito u
entitetu Republike Srpske. Zamolio ga je da potakne
dužnosnike Republike Hrvatske da razgovaraju s
predstavnicima vlasti ne samo u Sarajevu nego i u Banjoj
6
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Luci, istièuæi da i Hrvati u Republici Srpskoj trebaju nekom
pripadati. Kazao je da ako ne pripadaju ni Sarajevu ni
Mostaru ni Banjoj Luci – što ne žele prihvatiti, onda moraju
pripadati makar svojoj opæini i svom gradu, odnosno svojoj
sredini.
Predsjednik Josipoviæ složio se s onim što je govorio biskup
Komarica te obeæao uèiniti sa svojim suradnicima ono što
bude moguæe. Kazao je da je dobro što su izmijenili
informacije kako bi vidjeli što je moguæe uèiniti.
Biskup Komarica upoznao je predsjednika Josipoviæa da u
entitetu RS još uvijek nedostaje èak više od 92% od
predratnog broja katolika, što je otprilike i toliko Hrvata, jer
nije bilo politièke volje da se onima koji su se htjeli vratiti
omoguæi održivi povratak, ali je bilo politièke volje da im se
onemoguæi povratak. Podsjetio je da je Sveta Stolica više
puta upozoravala bosanskohercegovaèke dužnosnike, ali i
dužnosnike Republike Hrvatske da "trebaju odluènije
pristupiti konstruktivnom rješavanju neriješenog pitanja
izbjeglica i prognanika s banjoluèkog podruèja, iz Bosanske
Posavine i drugih dijelova BiH, koji èekaju na povratak na
svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli
èovjeka dostojnim životom". Izrazio je uvjerenje da je i
predsjedniku Josipoviæu dobro poznato kako je
najugroženijem dijelu hrvatskog naroda izvan Hrvatske –
prognanim i izbjeglim Hrvatima iz Bosne – sve ove godine
pružano veoma malo pomoæi u usporedbi koliko je drugima
dano i koliko su ovi – željni održivog povratka – trebali. "A
trebali su ne samo materijalnu pomoæ za obnovu porušenih i
uništenih životnih svojih staništa, nego i pravnu i politièku,
ekonomsku i socijalnu strategiju od strane politièkih i
gospodarstvenih dužnosnika iz RH i njihove potrebne
moguæe suradnje s adekvatnim partnerima iz BiH, odnosno
entiteta RS", istaknuo je biskup Komarica.
Treæa obljetnica proslave ponovne uspostave Sisaèke
biskupije
Sisak, 6.2.2013. (IKA) - Sveèano misno slavlje u povodu
treæe obljetnice proslave ponovne uspostave Sisaèke
biskupije, 6. veljaèe, predvodio je u katedrali Uzvišenja sv.
Križa u Sisku generalni vikar biskupije mons. Josip Æoriæ u
zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušiæem,
zaèasnim kanonikom Stolnog kaptola sv. Križa preè.
Alojzijem Petranoviæem, vikarom katedralne župe Ivanom
Faletarom i subsidijarom katedralne župe Marijom
Stjepanom Šikiæem. Uz brojne vjernike slavlju je nazoèio i
sisaèki biskup Vlado Košiæ.
U homiliji mons. Æoriæ istaknuo je kako je ponovna
uspostava biskupije povijesni dogaðaj i kako su se prije tri
godine poèeli stvarati uvjeti da grad Sisak, nazvan Grad
hrvatskih pobjeda, bude sve više grad duhovnih pobjeda i da
stara vjera, koja je ovom prostoru zaslužila priznanje –
predziðe kršæanstva - i saèuvala Europu od osmanlijske sile,
u novim uvjetima Crkve i naroda pridonese sveukupnom
boljitku sutrašnjice. "Ponovno proglašenje Sisaèke biskupije
znak je da ima nade, ima izlaska, ima obnove, ima
buduænosti. Postaviti temelj, otvoriti vrata prema buduænosti
u Isusu Kristu, u njegovu Evanðelju, da tako živi, da tako
raste, da tako napreduje zajednica Božjeg naroda u Sisku – u
Hrvatskoj. Evo, pred time danas stojimo, kao što smo u
povijesti mnogo puta stajali pred zadatkom obnove, graðenja
novoga, uklanjajuæi ruševine staroga", rekao je mons Æoriæ i
dodao kako je uspostava biskupije i znak - simbol, obeæanje,
potvrda nade i izgradnje sigurnosti, te poziv "da ne
umrtvimo u sebi svoju odgovornost prema obitelji, prema
samome sebi, prema mladome naraštaju, nego da oživimo i
uèvršæujemo se u Isusu Kristu".
Domovinske vijesti
ika
Biskup Komarica razgovarao s predsjednikom
Hrvatskog sabora
Zagreb/Banja Luka, 7.2.2013. (IKA/TABB) - Boraveæi u
Zagrebu banjoluèki biskup Franjo Komarica susreo se u
èetvrtak 7. veljaèe s predsjednikom Hrvatskog sabora
Josipom Lekom. Izmeðu ostalog, razgovarali su i o aktualnoj
situaciji u kojoj se nalaze katolici, poglavito Hrvati u BiH,
napose u Republici Srpskoj te o želji mnogih prognanih
katolika da se vrate u svoje rodno mjesto. Biskup je
predsjednika upoznao i sa najnovijom Izjavom Komisije
"Justitia et pax" BK BiH.
Predsjednik Leko pokazao je veliko zanimanje za biskupovo
viðenje aktualne situacije i njegove konkretne sugestije.
Zahvalio je biskupu Komarici i naporima koje on i Katolièka
Crkva u BiH ulažu za opæu dobrobit domaæeg puèanstva.
Otvorena izložba "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji"
Izložbu su o spomenu na hrvatsko hodoèašæe u Svetu zemlju
koje je 1937. godine u povodu 1900. obljetnice Kristove
muke i smrti predvodio tadašnji zagrebaèki nadbiskup
koadjutor Alojzije Stepinac organizirali Nadbiskupski
duhovni stol, Postulatura kauze za proglašenje svetim bl.
Alojzija Stepinca i Glas Koncila
Zagreb, 7.2.2013. (IKA) – Izložba "Stepinèevim stazama po
Svetoj zemlji" otvorena je u èetvrtak 7. veljaèe u
Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Izložbu
su o spomenu na hrvatsko hodoèašæe u Svetu zemlju koje je
1937. godine u povodu 1900. obljetnice Kristove muke i
smrti predvodio tadašnji zagrebaèki nadbiskup koadjutor
Alojzije Stepinac organizirali Nadbiskupski duhovni stol,
Postulatura kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca
i Glas Koncila.
Otvarajuæi izložbu zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ istaknuo je važnost okupljanja oko križa i blaženog
Stepinca. "Svjedoci smo s kakvim ponosom su naši mladiæi i
muževi protekle godine za vrijeme Misija u gradovima nosili
Stepinèev križ od župe do župe po našem gradu", podsjetio
je kardinal Bozaniæ, poruèivši da se i na ovom otvaranju
izložbe osjeæa kako bl. Stepinac okuplja, povezuje i
usmjeruje. "Došli smo jer osjeæamo da nam bl. Stepinac i
danas ima što reæi, da je on danas ne samo uzor, nego i poziv
i usmjerenje", rekao je kardinal Bozaniæ.
Autor izložbe Claude Grbeša pojasnio je kako je poticaj za
izložbu bilo produbljenje èinjenice da je Alojzije Stepinac
bio vitez Papinskog viteškog reda Svetog groba
jeruzalemskog, kojem i Grbeša pripada od svibnja 2010.
godine.
"Glavno djelo izložbe je križ koji je bl. Stepinac donio iz
Svete zemlje. Tu su i osobni predmeti koje je nosio, koji
dolaze iz Muzeja bl. Alojzija Stepinca, veliki dio ove izložbe
su fotografije Ljudevita Griesbacha i arhivski predmeti iz
zbirke Josipa Andriæa", istaknuo je Grbeša najvažnije od 84
fotografije i predmeta s izložbe, meðu kojima je i
reprodukcija zastave s hodoèašæa.
Govoreæi o postavu prof. Maja Juras istaknula je kako se
kroz fotografije i predmete evocira uspomena na blaženika,
na njegovo putovanje u Svetu zemlju, na dogaðaje koji su se
tamo zbili i na rijeèi izreèene i zapisane za vrijeme i nakon
hodoèašæa koje zauvijek ostaju svjedoèiti blaženikovu ljubav
prema Bogu, èovjeku i svome narodu.
Subjekt izložbe je bl. Alojzije Stepinac, a uz njega to je i
križ. Križ koji je na njegovim leðima od simbola patnje
postaje simbolom slave, pojasnila je Juras.
Moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. Nedjeljko
Pintariæ istaknuo je kako fotografije iz godine 1937.
podsjeæaju na dinamiku života Crkve u onom razdoblju.
"Zasigurno da je hodoèašæe u Svetu zemlju u onom trenutku
bio izrièaj vjere, ali osim tog izrièaja vjere pohoditi Kristovu
domovinu bilo je i svjedoèanstvo nacionalnog i crkvenog
jedinstva. Pa kao što je to bilo tada, ova izložba je poziv i
nama danas da se na tom tragu zauzmemo na izgraðivanju
kako crkvenoga, tako i nacionalnoga jedinstva", rekao je
mons. Pintariæ.
Postulator kauze za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca mons.
Juraj Batelja istaknuo je kako je najprepoznatljiviji znak
ovog nacionalnog hodoèašæa u Svetu zemlju križ na
ramenima mladoga nadbiskupa koadjutora. "Ne znamo
koliko su trpjela njegova ramena, ali je sigurno da je nosio
križ s ne malenom tjeskobom u srcu. Uzrok su tome bile
izvanjske okolnosti u ondašnjoj državi i svijetu. No, vedrina
Stepinèeva lica kojim je hodio Jeruzalemom pokazuje
njegovu svjesnost da tegobu križa nadvladava radost
uskrsnuæa", rekao je mons. Batelja te pozvao "neka ova
izložba osvježi sjeæanje na taj važan povijesni dogaðaj i u
nama probudi ljubav prema Kristovu križu, Isusovoj
domovini, prema žrtvi bl. Alojzija Stepinca".
Domaæin izložbe ravnatelj NPI dr. Tomislav Markiæ
istaknuo je da izložba, premda govori o jednom hodoèašæu iz
prošlosti poziva svojom porukom na trostruko hodoèašæe.
Prvo je hodoèašæe u Svetu zemlju, drugo je u zagrebaèku
prvostolnicu gdje se nalazi grob hodoèasnika bl. Alojzija
Stepinca, a ono treæe je najkraæe, ali èesto i najteže. To je
hodoèašæe u samoga sebe, u nutrinu, u vlastitu dušu, u
sabranost i mir "gdje možemo doživjeti susret s onim koji
hita da nas spasi, s Bogom koji dolazi pred nas u liku svoga
Sina i u liku bližnjega", rekao je dr. Markiæ.
Zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ istaknuo je kako je i
ova izložba svjedok nikad prekinute povezanosti i ljubavi
hrvatskog naroda, hrvatske kulture sa Svetom Stolicom i
Svetom zemljom. U ovoj prigodi najavio je kako æe na sam
blagdan bl. Alojzija Stepinca grad Zagreb u suradnji sa
Zagrebaèkom nadbiskupijom raspisati natjeèaj za izradu
idejnog rješenja crkve blaženog Alojzija Stepinca na
Trnjanskoj Savici u Zagrebu.
Sveèanost otvorenja izložbe pjevanjem je uvelièao zbor župe
bl. Alojzija Stepinca Bestovje-Novaki-Rakitje, a program je
vodila Tanja Popec.
Izložba "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji" može se
razgledati u prostoru Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta,
Kaptol 29a do 28. ožujka radnim danom od 10 do 16 sati. U
nedjelju 10. veljaèe izložba se može razgledati od 8 do 19
sati.
Prihod od prodaje kataloga namijenjen je kršæanima u Svetoj
zemlji.
Prigodni žig o 75. obljetnici hodoèašæa bl. Stepinca u
Kristovu domovinu
Središnji motiv žiga je Jeruzalemski križ
Zagreb, 7.2.2013.
(IKA) – U povodu 75. obljetnice
hodoèašæa bl. Alojzija Stepinca u Kristovu domovinu
Hrvatska pošta izdala je prigodni žig. Žig je u uporabi u
petak 8. veljaèe u poštanskom uredu u 10101 u Jurišiæevoj
ulici 13 u Zagrebu od 7 do 20 sati.
Središnji motiv žiga je Jeruzalemski križ.
.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
7
Domovinske vijesti
U zagrebaèkoj katedrali poèela trodnevnica za Stepinèevo
Vjera se ne može zatvoriti u sakristiju ili stan, ne može ostati
bez društvenog odjeka i prosudbe aktualnih dogaðaja,
istaknuo biskup Gorski
Zagreb, 7.2.2013. (IKA) – Trodnevna duhovna priprava za
proslavu Stepinèeva u zagrebaèkoj prvostolnici zapoèela je u
èetvrtak 7. veljaèe. Misno slavlje u koncelebraciji s desetak
sveæenika predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo
Gorski.
U homiliji biskup Gorski istaknuo je kako evanðelist Marko
upuæuje da Isus šalje svoje uèenike u svijet meðu ljude s
toèno odreðenom zadaæom. No, ne šalje pojedince, nego dva
po dva.
U tom kontekstu pojasnio je kako kršæanstvo nije stvar
pojedinaca nego zajednice, dvojica vrijede kao svjedoci
navještene istine i dogaðaja.
"U vremenu u kojem se želi potpuno individulizirati vjera,
iskljuèujuæi Crkvu, te sve svesti na teološki neprihvatljiv
proizvoljni odnos – ja i moj Bog – Isus nas uèi zajedništvu i
crkvenosti. To slanje uèenika po dva u svijet govori nam o
našemu poslanju koje krštenjem primamo – biti u svijetu ali
ne biti od svijeta. Vjernièkim životom svjedoèiti drugaèiju
stvarnost. Zato se vjera ne može zatvoriti u sakristiju ili stan,
ne može ostati bez društvenog odjeka i prosudbe aktualnih
dogaðaja. Na djelu je duhovno djelovanje u svijetu koje je
istovremeno i vidljivo i u suprotnosti sa materijalistièkim
poimanjem svijeta", istaknuo je biskup Gorski te podsjetio
kako je evanðelje duhovna poruka i snaga koja prihvaæena i
življena u materijalnom svijetu ostavlja trag božanskoga.
"No, to je prije svega duhovna poruka, pa je stoga potpuno
razumljivo da svijet teško razumije evanðelje. Pogotovo je to
teško današnjem èovjeku koji je od djetinjstva ideologiziran
materijalizmom", rekao je biskup te pojasnio kako su to dva
svijeta, "ali mi kršæani nosioci duhovnog dužni smo taj
materijalni prožimati kvascem evanðelja".
"Kriza koju prolazimo izazvana je novcem i pokušava se
riješiti novcem. No on je sredstvo. Kriza je u èovjeku.
Potrebno je mijenjati odnose, uspostaviti ispravnu ljestvicu
vrednota koju nam Isus evanðeljem predaje", istaknuo je
biskup te podsjetio kako je bl. Alojzije Stepinac bio Isusov
uèenik koji je u svemu slijedio svoga Uèitelja.
"Svoju je egzistenciju stavio na kocku ne brinuæi se za sebe
nego za druge, pa je tako utemeljio Caritas koji i danas brine
za društveno potpuno iskljuèene i hrani ljude koje su ili
politièke igre ili gramzivi kapital ostavili na cesti.
U teško vrijeme rata riskirao je svoj život da bi spasio tuði.
Nije se dao potkupiti ni èašæu, ni prestrašiti prijetnjama
ostajuæi vjeran Kristu i rimokatolièkoj Crkvi.
Svojim propovijedanjem iznad svega se zauzimao za zdravu
i na kršæanskim naèelima utemeljenu obitelj, svojim
sveæenièkim djelovanjem, snagom sakramenta ozdravljao je
ljude i oslobaðao ih zabluda zloga. Njegov glas trajno
odzvanja jer je evanðeoski, njegov primjer trajno svijetli jer
se uzdao u Gospodina", istaknuo je propovjednik, poruèivši
kako smo "danas i mi pozvani i poslani èiniti isto:
propovijedati, dijeliti otajstva Crkve, ozdravljati svijet od
bolesti duha i zabluda vremena".
Na misi je pjevao zbor bogoslova.
.
8
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Dan vojne kapelanije bl. Alojzija Stepinca u Karlovcu
Karlovac, 8.2.2013.
(IKA) – U povodu Dana vojne
kapelanije Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske koja za
nebeskog zaštitnika ima bl. Alojzija Stepinca, sveèano misno
slavlje u župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu u
petak 8. veljaèe predvodio je vojni ordinarij u Republici
Hrvatskoj Juraj Jezerinac. U koncelebraciji su bili vojni
kapelani Karlovaèkoga vojnog dekanata predvoðeni vojnim
dekanom preè. Andrijom Markaèem i sveæenici karlovaèkih
župa predvoðeni karlovaèkim dekanom preè. Norbertom
Ivanom Koprivcom.
Misnom slavlju nazoèili su pripadnici Zapovjedništva
HKoV-a, pukovnije Vojne policije, pukovnije Veze,
Inženjerijske pukovnije i Doma zapovjedništva HKoV
predvoðeni svojim zapovjednicima i general bojnikom
Dragutinom Repincem, zapovjednikom HKoV-a i
naèelnicima svih odjela Zapovjedništva. Na misi su bili i
pripadnici Policijske uprave karlovaèke sa zamjenikom
Naèelnika PU Ivicom Porubiæem i najbližim suradnicima,
kao i predstavnici županijske i gradske vlasti, èlanovi obitelji
poginulih branitelja, njihovi suborci i predstavnici udruga
proizašlih iz Domovinskog rata s podruèja Karlovca.
U homiliji biskup Jezerinac podsjetio je na rijeèi koje je
Stepinac izrekao na susretu sa sveæenicima Prvostolnog
kaptola i Prebendarskog zbora koji su mu došli èestitati na
imenovanju nadbiskupom koadjutorom: "Moje imenovanje
za mene je težak križ. Križ pak valja nositi prema pravilima
kršæanske savršenosti ne samo strpljivo, nego radosno i sa
žarom". Takoðer je istaknuo rijeèi koje je Stepinac izrekao u
drugoj prigodi: "Moje su nakane i cilj isti: slijediti nauk
križa te bez ikakva straha braniti katolièku istinu". U tim je
rijeèima sadržan njegov život, a može se reæi da su to bile i
proroèke rijeèi koje su se na njemu ispunile. Pri kraju života,
nakon što je nevin izdržao sva poniženja zatvora, nalazeæi se
u izolaciji u Krašiæu, rekao je: "Da mi netko tumaèi sto
godina muku Isusovu, ne bih toliko shvatio i razumio, kao
što sam shvatio i proživio kod suðenja". Biskup Jezerinac
podsjetio je da mu je u doba zatoèeništva u Krašiæu, noseæi
mu neko pismo, sam Stepinac rekao "Ja sam zagrebaèki
nadbiskup. Meni je onemoguæeno upravljati nadbiskupijom.
Kako je to teško. Neka je hvala Bogu i na tome". Razmišljao
sam kao gimnazijalac èesto o tim njegovim rijeèima, pitajuæi
se "Bože moj, kakve je sve muke proživljavao Blaženik u
svom srcu", rekao je biskup Jezerinac te pojasnio kako to
blaženikovo stanje najbolje prikazuje slika s križem na
ramenima koji je nosio prigodom pobožnosti Križnoga puta
u Svetoj zemlji. Bilo je to na istom putu kojim je išao Isus
Krist, noseæi svoj križ. Ta slika s križem, èini mi se, najbolje
sažimlje njegov život. To je put poniženja i slave, put
umiranja do proslave, jer tko prihvaæa Božji put križa dolazi
do proslave.
Godina u kojoj živimo je Godina vjere kojoj je cilj da što
bolje upoznamo Isusa Krista i prihvatimo živjeti njegovo
evanðelje. Vjera se u svakom naraštaju mora iznova živjeti,
iznova pronaæi. Ona se može izgubiti, ako se ne živi. Vidi se
kako naraštaj koji ne živi kršæansku vjeru, i ne poznaje
njezinu ljepotu, traži nadomjestak u drugim sadržajima.
Blaženi Alojzije Stepinac bio je èovjek èvrste vjere u Krista
Raspetoga. Vjera i predanost života Isusu Kristu bila mu je
životni program i nadahnuæe u njegovu životu. On je
osvjedoèeni primjer kako je moguæe u svim životnim
okolnostima ostati vjeran Isusu Kristu i biti blizak svakom
èovjeku, rekao je biskup Jezerinac, te posvješæujuæi današnje
stanje u društvu istaknuo kako se ne treba bojati, veæ kako
nas i papa Benedikt XVI. poziva - potrebno je vjeru ponovno
oživjeti. Misno slavlje uvelièala je klapa HRM "Sveti Juraj".
ika
Vrijeme sazrijevanja u vjeri
Nadbiskup Devèiæ predvodio misu u Domu za starije i
nemoæne na Kantridi
Rijeka, 8.2.2013. (IKA) - Uoèi proslave Svjetskog dana
bolesnika, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je 8.
veljaèe misu u Domu za starije i nemoæne na Kantridi.
Brojni korisnici i djelatnici Doma okupili su se u prepunoj
dvorani gdje im je nadbiskup u propovijedi uputio rijeèi
poticaja da smisao života pronaðu u žrtvi po uzoru na Isusa
Krista. Okupljenima se obratio i župnik župe na Kantridi don
Ivan Kordiæ, pozdravivši na poèetku mise ravnateljicu Doma
Mariju Maras te predstavnike Grada Rijeke, Primorskogoranske županije i zdravstvenih ustanova. Nadbiskup i
sveæenici, nakon propovijedi, udijelili su sakrament
bolesnièkog pomazanja brojnim korisnicima Doma.
Nadbiskup je okupljenima objasnio da s vjerom u Krista i
trpljenje dobiva novi smisao. "Po muci i trpljenju Isus je
ušao u vjeèni život. Pa tako i svi oni koji se trude živjeti kao
on ulaze u Kraljevstvo Božje. Muka i trpljenje tako mogu
dobiti smisao, ali samo ako ih promatramo u svijetlu vjere u
Krista." Korisnike Doma potaknuo je da svoju situaciju, u
kojoj su tjelesno oslabili, i vrijeme koje je pred njima
iskoriste za upoznavanje i zbližavanje s Kristom. "Ovo je
vrijeme kada ste u moguænosti ispitati svoju savjest, pokajati
se za ono loše i zahvaliti Bogu za sve ono dobro što ste u
životu proživjeli. Stoga vam želim da vam ovo bude vrijeme
sazrijevanja i jaèanja u vjeri", zakljuèio je nadbiskup.
Obljetnica rada kuæe Bl. Alojzije Stepinac
Zagreb, 8.2.2013. (IKA) - Devetnaesta obljetnica rada Kuæe
za zbrinjavanje djece i odraslih osoba s tjelesnim i
intelektualnim teškoæama "Bl. Alojzije Stepinac" u
Brezovici proslavljena je 8. veljaèe. Misno slavlje predvodio
je mons. Juraj Jerneiæ, predsjednik Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije, a suslavili su župnik župe Uznesenja BDM u
Brezovici Zvonko Vukoviæ i o. Anto Mišiæ, èlan Hrvatske
pokrajine Družbe Isusove. Liturgijsko pjevanje predvodio je
zbor djelatnica Kuæe.
U propovijedi mons. Jerneiæ prisjetio se povijesnog puta
Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije koji ove godine slavi
osamdesetu obljetnicu postojanja te je prisutne podsjetio na
osnovno nadahnuæe karitativnog rada kojia bl. Alojzije
Stepinac opisuje u uvodniku prvog broja Karitasa, vjesnika
za karitativnu akciju Nadbiskupije zagrebaèke: "Šta
hoæemo? Ništa nova! Hoæemo samo da pokažemo, da u
Katolièkoj Crkvi još živi onaj duh, koji je božanski Spasitelj
ulio u nju. Hoæemo da pokažemo da u Katolièkoj Crkvi još
živi duh djelotvorne ljubavi. Hoæemo da ona lijepa svjetiljka,
što ima da gori u srcu svakoga kršæanina – a to je djelotvorna
ljubav – da ta svjetiljka i dalje stoji pred licem Gospodnjim.
Ako bi se pak gdjegod poèela gasiti, da joj nanovo prilijemo
ulja. A ako bi se gdjegod nesreæom sasvim ugasila, da ju
nanovo zapalimo." Osvræuæi se takoðer i na povijest Kuæe bl.
Alozija, istaknuo je važnost svjedoèanstva ljubavi kojega
ona daje u lokalnoj zajednici.
Ravnateljica zagrebaèkog Caritasa s. Jelena Lonèar i voditelj
Kuæe bl. Alojzija Zoran Kljajiæ posebno su zahvalili na
potpori svim darovateljima te su istaknuli požrtvovnost
osoblja koji svakodnevno nastoje podiæi razinu pruženih
usluga, a time i života korisnika te ustanove. Nakon
službenog programa druženje se nastavilo uz razgovor i
skromni domjenak.
Uoèi Dana Kuæe ta Caritasova ustanova organizirala je prvi
Dan otvorenih vrata.
Domovinske vijesti
U Nerežišæima predstavljena knjiga dr. Tonèija Matuliæa
Nerežišæa, 8.2.2013. (IKA) – Knjiga "Nevjera i vjera u èetiri
oka. Maske bogova u svjetlu vjeène mladosti Božjega lica"
prof. dr. Tonèija Matuliæa, dekana Katolièkoga
bogoslovnoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, predstavljena
je 8. veljaèe u prepunoj Dvorani "Galerija" u Nerežišæima na
Braèu. Knjigu objavljenu u izdanju Glasa Koncila predstavili
su prof. dr. Mario Cifrak, prof. dr. Nenad Maloviæ, prof. dr.
Ante Vuèkoviæ i prof. dr. Ružica Razum. Rijeè je o knjizi
koja je objavljena u povodu Godine vjere, a propituje
nevjeru u svjetlu vjere i Božje rijeèi. Uz opširan uvod i
zakljuèak, s 19 poglavlja rasporeðenih u pet dijelova, autor
kritièki analizira i promišlja nevjeru i vjeru u èetiri oka.
Govoreæi o suodnosu nevjere i vjere, biblièar dr. Cifrak s
KBF u Zagrebu, istaknuo je da knjiga želi otvoriti vrata
vjere, kako bismo se u svim životnim borbama mogli
suoèavati sa zlom na koje nailazimo. Autor pomnom
analizom vremena i društva u kojemu živi pokazuje da
kršæanin uz pomoæ Duha Svetoga sve suvremene dogaðaje
treba prosuðivati u svjetlu Božje rijeèi, poruèio je dr. Cifrak.
Dr. Maloviæ s KBF-a u Zagrebu ustvrdio je knjiga može
pomoæi skinuti mnoge maske koje smo tijekom života stavili
na Božje lice. Autor želi poruèiti kako su mnoge èovjekove
slike o Bogu pogrešne te èitatelju želi pomoæi skidati maske
bogova koje postoje u suvremenome trenutku.
Dekan KBF u Splitu dr. Vuèkoviæ istaknuo je da knjiga
dokazuje kako postoji suglasje izmeðu dr. Matuliæa i pape
Benedikta XVI. u promišljanjima o problemu vjere koji
teolozi otkrivaju posebno na Zapadu. Vjera nije mišljenje
iako je treba promišljati. Vjera nije ni svjetonazor. Ona nije
ni surogat za ljude koji se ne snalaze u svijetu. Ona je
najdublji smisao postojanja, ona je forma života, tièe se svih
podruèja ljudskoga života te je upravo zato meta nevjere. Iz
razloga što je vjera forma života pojavio se agresivni
ateizam, upozorio je dr. Vuèkoviæ, ustvrdivši da je
Matuliæevo duboko uvjerenje da Bog postoji temeljna i
polazišna toèka njegovih promišljanja. Smještajuæi hrvatski
narod u kontekst globalnih pojava i procesa, autor se
suoèava s nevjerama unutar zapadnoga svijeta, zakljuèio je
dr. Vuèkoviæ.
Predstavljajuæi knjigu dr. Razum s KBF u Zagrebu ustvrdila
je da živimo u javnomu prostoru u kojemu se èuju
dijametralno suprotne interpretacije istih stvarnosti, pri èemu
autor istièe odgovornost modernih znanosti. Mnogi su
zaraženi ideološkim obmanama, posebno s lažima koje se
izrièu protiv Crkve, vjere i Boga. Zato nam valja mijenjati
kut gledanja, pronaæi pravi kut gledanja, istaknula je uz
ostalo dr. Razum.
Autor knjige, dekan KBF u Zagrebu, dr. Matuliæ u zahvalnoj
je rijeèi podsjetio kako je inicijativu za nastanak knjige
dobio u govoru Benedikta XVI. koji je 2009. godine poruèio
da bi Crkva trebala prepoznati svoju novu dimenziju i postati
"predvorje naroda". Živimo u vremenu, dodao je autor, u
kojemu se "lažnu istinu želi predstaviti kao istinitu istinu, u
kojemu se najbizarnije laži predstavljaju kao uzvišene
istine." U vremenu razlièitih slika o Bogu, lažnih bogova
materijalizma, komunizma, suvremene idolatrije, oholosti i
nihilizma, pozvani smo preispitivati sebe u kojega i kakvoga
Boga vjerujemo. Kršæanski Bog nije bog sile i moæi nego
Bog nemoæi križa, zakljuèio je dr. Matuliæ.
Program predstavljanja knjige, koji je organizirao Glas
Koncila u suradnji s Braèkim dekanatom, glazbenim su
izvedbama uvelièali pjevaèi iz nerežiške župe, dok je
moderator programa bila prof. Jasna Damjanoviæ, voditeljica
Centra za kulturu otoka Braèa, suorganizatora kulturne
veèeri.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
9
Domovinske vijesti
Drugi dan trodnevnice pred Stepinèevo
Muèenici, poput našega blaženoga Alojzija, evanðelje su
prereèeno životom, istaknuo biskup Šaško
Zagreb, 8.2.2013. (IKA) – Drugoga dana trodnevne priprave
pred blagdan bl. Alojzija Stepinca, u petak 8. veljaèe, u
zagrebaèkoj prvostolnici euharistijsko slavlje predvodio je
pomoæni biskup zagrebaèki Ivan Šaško. U koncelebraciji je
bio postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija
Stepinca mons. Juraj Batelja, te još desetak sveæenika.
Uvodeæi u slavlje, biskup Šaško osobito je pozvao na
molitvu za hrvatske obitelji i domovinu; za dar hrabrosti i
radosti; za svoje neprijatelje i progonitelje Crkve, znajuæi da
je Krist isti – danas i uvijeke.
U homiliji biskup Šaško povezao je misna èitanja, lik bl.
Alojzija i naše vrijeme. Zadivljujuæe je kako je lako bilo
koju stranicu Sv. pisma povezati sa svjedocima vjere, sa
svetim muèenicima. I ako se pitamo zašto je tomu tako,
odgovor æemo naæi u istini da su upravo muèenici, poput
našega blaženoga Alojzija, evanðelje prereèeno životom;
navještaj rijeèi, slova, slike koji je postao novim govorom,
ponašanjem, meðusobnim odnosima.
U osvrtu na Poslanicu Hebrejima istaknuo je kako u
poèetnim
uputama
ona
naglašava:
bratoljublje,
gostoljubivost te spomen na uznike i zlostavljane. Nadalje,
tu je i spomen dva grijeha: okaljanost ženidbenoga saveza, te
najprisnije povezanosti dvoje ljudi, koja u Crkvi živi ne
samo kao slika ljubavi Boga prema èovjeku, Krista prema
Crkvi, nego kao sakrament, znak Božje vjernosti koja se
oèituje u našoj stvorenosti na njegovu sliku, i u našoj
otkupljenosti u njegovoj muci i uskrsnuæu.
Nepoštovanje toga saveza za sobom povlaèi kobne
posljedice ljudskoga odmaka od Boga. Preljub uvijek
upuæuje na podijeljenost, na lom u èovjeku koji otvara
ponore nesreæe i duhovnoga ropstva. Drugi je grijeh
robovanje materijalnim dobrima; težnja za novcem i
sigurnošæu koja to ne može biti. Evanðeoska je krepost biti
zadovoljan onime što se ima, nenavezan, slobodan i bez
straha, jer je Bog istinsko uporište.
Posebno se pak biskup Šaško zaustavio na dramatiènosti
Evanðelja, tj. izvješæa o smrti Ivana Krstitelja. Taj prorok,
Kristov preteèa, ispunjava svoje poslanje rijeèju i životom.
Proroèkom oštrinom govori o potrebi povratku naroda u
vjernost Bogu, da bi živio ljubav i slobodu.
No, kako dolikuje Preteèi, njegov je život postao slikom
Kristova života i muke, u kojima se našlo puno osoba, rekao
je, te kratko okarakterizirao glavne likove Heroda Antipu
koji je vladao Galilejom i dijelom Transjordana. Pred njim je
Ivan Krstitelj, Glas iz pustinje koji se èuo do carskih dvora;
glas o nepoštovanju Božje slike, one o vjernosti dvoje ljudi
koji postaju jedno. Nadalje, tu je Herodijada, njena kæerka
Saloma, te sustolnici velikaši, uglednici, èasnici, trgovci svi
koji su imali koristi od kralja i kralj od njih.
I mada izgledaju tek kao dekoracija u pripovijedanju,
njihova je uloga takoðer važna. Jer Herod je pristao na
zahtjev za smræu "zbog prisege i sustolnika". Bojao se da ne
ispadne slab, nesiguran, pokoleban u oèima svojih gostiju.
Boji se izgubiti ugled i ostaviti loš dojam, premda sustolnici
ne kažu ništa. Njihova prisutnost kao da uvjetuje i postaje
jezièac na vagi koja preteže na stranu smrtne osude,
upozorio je biskup, te ukazao na taj neobièan, a ipak tako
blizak, zemljovid moæi.
Herod se ponaša kao da ima posvemašnju moæ; Herodijadina
moæ ovisi o njezinoj blizini kralju; Saloma ima moæ
zavoðenja; sustolnici moæ onoga što bismo danas nazvali
"javnim mnijenjem". A Ivan? Po sebi nema nikakve moæi:
zatoèenik po Herodovoj odluci; osuðenik Herodijadine
mržnje; žrtva Salomine nezrelosti, površnosti i
10
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
neodgovornosti.
I uza sve to – jedini istinski èovjek; jedini slobodan, jer
govori i èini ono za što zna da po savjesti treba govoriti i
èiniti. Trpi posljedice toga, ali svoja djela ne mijenja zbog
straha. Herod ima samo formalno vlast, ali èini ono što želi
Herodijada; zaveden je ljepotom Salome, uvjetovan
pogledima sustolnika. Herodijada je zarobljenica svoje
mržnje prema Ivanu i kao pobjednièki plijen dobiva krvavi
pladanj. No, i njezina je mržnja oèitovanje straha, zbog
moguæega gubitka položaja, grèevito otkrivajuæi nove
prijetnje.
U svim tim likovima, na vrhu društvene ljestvice, zapravo se
nalazimo pred iskrivljenim èovještvom. Na pozornici
kraljevstva izgledaju veliki, a na razini ljudskosti tek
neostvarena i neznatna biæa. Kako je samo lako sudbinu
Ivana Krstitelja preslikati na kršæanske muèenike. Kako je
samo podudarna poveznica s blaženim Alojzijem. Ali i s
nama – po latinskoj rijeèi: De te fabula narratur: Pripovijest
se tièe nas, naših prostora življenja, ma koliko malenim
izgledali, rekao je biskup, te naglasio kako sve zapoèinje
neistinom, snagom laži, koja od poèetaka ljudske povijesti
èovjeka vodi u nesreæu, naglasio je biskup Šaško, te istaknuo
kako zato s pravom blaženoga Alojzija zovemo svjedokom
istine; njega kojima desetljeæima do današnjega dana oblažu
debelim lažima. Evanðelje skida krinku s onih prosudna koje
èovjek ne iznosi da bi rekao istinu, nego pridobio naklonost
drugih.
Evanðelje proèišæuje osjeæaj neprijateljstva prema drugima;
odbija iskorištavanje tuðega tijela i duha; ne dopušta
nemilosrdno èuvanje moæi. Ne možemo osuditi ni Heroda ni
Herodijadu, a da istodobno ne osudimo velike i male
kompromise u svojim životima. I baš tu, gdje udaramo u
svoju granicu; gdje susreæemo svoju savjest, muèenici
otvaraju prostore nade. Ivan i Alojzije daju svoje živote,
ostajuæi vjerni svojemu pozivu, upozorio je propovjednik.
Nadalje, je podsjetio kako je i tada, nakon II. svjetskoga rada
u Hrvatskoj postojao vladar koji je djelovao svemoæno i
oèitovao svoju moæ nad tolikim nedužnima. I bilo je puno
Herodijadinih potomaka koji su uzavreli mržnjom na vjeru i
Crkvu, na onoga koji je bio glas u pustoši novoga poretka i
koji se nije bojao nièega osim Boga i savjesti. I bilo je puno
bezimenih zavodljivih plesaèa oko moænika koji su pak
izricali zakletvu za zakletvom.
I zakletva je postala kletvom, a kletva razaranje tuðih života.
Srebrni su pladnjevi potamnjeli u zemlji i pod kamenjem
neizbrojenih stratišta. Ni za skinute glave se još ne zna, da bi
se obilježila vrela slobode, ali moæ i zavodljivost zla je
prisutna. Èeka nove melodije, nove plesaèe, nove sustolnike
i gledatelje prisege, roðene iz poèetne laži. A jedan grijeh
nikada ne ostaje sam. Na njega se nadovezuju drugi.
Molimo našega vjernog životnog pratitelja i zagovornika
Alojzija, da nas èuva u slobodi, da nas vodi tragom Kristove
ljubavi, gajeæi u nama zahvalnost za spomen. Kršæanski su
oltari rasli na memoriji muèeništva, za gozbu ljubavi. Za
Herodovim stolom je bila: raskoš, uznositost, èastohleplje,
spletke i nepravda, koja uèi osvajati. Za Kristovim stolom
zajedništvo ljudi koji se raduju mirisu kruha i ljepoti
zajedništva koje uvijek iznova uèi dijeliti. Završetak
Herodove gozbe obilježena je smræu, a Kristove vjeènim
životom, rekao je na kraju homilije biskup Šaško.
.
ika
"Propovijedi o Deset zapovijedi Božjih" bl. Stepinca
Knjigu je objavila Postulatura bl. Alojzija Stepinca
Zagreb, 8.2.2013. (IKA) - Knjiga "Propovijedi o Deset
zapovijedi Božjih" bl. Alojzija Stepinca predstavljena je u
dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u
Zagrebu u petak 8. veljaèe. Predstavljanju knjige, koju je o
ovogodišnjem Stepinèevu objavila Postulatura bl. Alojzija
Stepinca, nazoèili su vojni biskup Juraj Jezerinac, križevaèki
vladika Nikola Kekiæ, zagrebaèki pomoæni biskup Valentin
Pozaiæ i generalni vikar Varaždinske biskupije Ivan Godina,
kao i blaženikova rodbina.
Prof. dr. Nikola Hohnjec dao je osvrt na knjigu u svjetlu
biblijskih ukorijenosti propovijedi bl. Alojzija Stepinca o
"Deset zapovijedi Božjih". U propovijedi o Deset zapovijedi
Božjih bl. Alojzije je opširan i detaljan, vjeran starom
izvještaju, a izložen suvremenoj potrebi Crkve. U svom je
izlaganju iznio jasno, potrebno i vjeèno korisno kršæansko
pravovjerje i æudoreðe dokazujuæi s jedne strane gorka
negativna iskustva iz povijesti èovjeèanstva i Katolièke
Crkve, a s druge strane potaknut je i nadahnut
starozavjetnom objavom, istaknuo je dr. Hohnjec. Blaženik
je znao da se propovijed veže uz svetopisamska èitanja i
tumaèi "propovijed je sastavni organski dio mise, nastavak
proèitane Božje rijeèi".
Govoreæi o važnosti propovijedi, dr. Hohnjec istaknuo je
kako homilija daje život tekstu, a poruka se po nasljedovanju
pretvara u djelo. Za mnoge katolike propovijed jest i ostaje
jedini govor o vjeri, usprkos katolièkom tisku i svim
hvalevrijednim ponudama u javnosti, posebno na radiju i
televiziji. Zato je propovijed najsnažnije i najdjelotvornije
pastoralno zalaganje i ona zahvaæa u ljudski život i èovjeka
usmjeruje prema Bogu, tumaèi vjerska naèela, te potièe i
uvodi moralno vladanje.
Evanðelje blaženik usporeðuje s navještajem Rijeèi Božje, tj.
sa sijanjem sjemena i povezuje ga s urodom. Znao je bl.
Alojzije da je propovijedanje sinonim za sveæenikovo
djelovanje. Prema onom što kažu apostoli da su pozvani na
molitvu i propovijedanje, osnovni je zadatak svakog
sveæenika dijakonija, služenje Božjoj rijeèi, a u pitanju
uèinka propovijedi vrijedi èinjenica da su i propovjednik i
slušatelj odgovorni za uspjeh, rekao je na kraju dr. Hohnjec.
Osobni doživljaj propovijedi i sadržaj knjige predstavio je
biskup Jezerinac. Istaknuo je da je kardinal Stepinac, premda
zatoèen, vršio biskupsku, uèiteljsku službu. Kao djeèak
biskup Jezerinac slušao je blaženikove propovijedi, a rijeèi
kojima je istine vjere tumaèio malom stadu krašiækih
vjernika, ovom knjigom postaju dostupne Crkvi raširenoj
diljem svijeta i svim ljudima dobre volje.
Govoreæi o sadržaju, istaknuo je kako u djelu susreæemo bl.
Stepinca kao vjerouèitelja koji istine vjere tumaèi na
jednostavan naèin, razumljiv svakome èovjeku i s jasnom
porukom: da mladi i odrasli upoznaju smisao života, radost i
ponos života po naèelima katolièke vjere i da kao slobodna
djeca Božja izgraðuju svijet mira, meðusobnog uvažavanja i
kršæanske ljubavi.
Naš je Blaženik vršeæi službu pastira èesto govorio o potrebi
prenošenja istina vjere razumljivim naèinom, u školi i u
crkvi, ali i u katehetskim propovijedima. U propovijedima
svatko može ne samo upoznati sadržaj Deset zapovijedi
Božjih, nego i odluèiti još ozbiljnije i vjerodostojnije živjeti
u skladu Božanskih istina koje su u njima sadržane, a koje je
bl. Stepinac vjerodostojno živio, pouèavao i za njih dao život.
Nadalje, govoreæi o drugom dijelu, biskup Jezerinac
pojasnio je kako se propovijedi temelje na Knjizi Izlaska,
dok u treæem dijelu susreæemo aktualizaciju Deset
zapovijedi Božjih sa zapovijedima koje je osmislio èovjek,
zaveden bezbožnom ideologijom i u želji da iskorijeni svako
Domovinske vijesti
poimanje i priziv na pravoga Boga. U tom nastojanju je
materijalizmom i bezboštvom zavedeni èovjek stvorio sustav
u kojem su vršitelji Božjih zapovijedi ostali bez graðanskih
prava, ponižavani, osuðivani i bacani na rub društva, a
nerijetko i u smrt.
Blaženik to govori snagom proživljene vjere, istinoljubiv za
povijesne okolnosti u kojima je zastupajuæi Božji zakon bez
povoda uhiæen, sramotno osumnjièen i nepravedno osuðen.
Ovaj prikaz Blaženikovih propovijedi osvješæuje nas, ne
toliko za njegovu hrabrost kojom je zastupao ljudska prava i
poslanje Crkve, koliko za naše dobro, da mi po njegovu
primjeru danas budemo vršitelji zapovijedi Božjih i da
vjerodostojnošæu života obznanjujemo svijetu Božju
savršenost, svetost i ljubav. To što je Stepinac govorio, uèio
i živio, bila je ljubav ne samo prema svojim vjernicima, nego
i prema svim ljudima, rekao je biskup Jezerinac.
Postulator Batelja, koji je propovijedi pripremio za tisak,
popratio bilješkama i kazalom, istaknuo je tri misli koje su
dominantne u propovijedima i presudne za našu Crkvu. Prva
je snažna vjera u Boga, druga vjernost savjesti i službi te
naposljetku kršæanski odgoj i sadržaj vjere. Uz ovu
posljednju napomenuo je kako je bl. Alojzije zapisao "u
predmet vjere raèunamo mi i uzgoj mladeži prema naèelima
te vjere".
U toj prigodi kratko je izložio i put kanonskoga postupka.
Naglasio je kako je Dekret pape Ivana Pavla II. za
proglašenje blaženim saèinjen na temelju šest svezaka od
kojih su dva još uvijek pod "sub secreto pontificio". Tako
svezak "Informacija" sažima druge sveske na 865 stranica i
12 stranica slikovnih priloga. Izjave svjedoka na crkvenom
sudištu o krijepostima kardinala Stepinca predstavljene su u
svesku na 1165 stranica te o muèeništvu na 217 stranica.
Slijedi životopis na 1582 stranica te prosudbe o spisima
kardinala Stepinca na 1139 stranica. Tu je i svezak pod
peèatom papinske tajne koji sadrži dokumente iz arhiva
Svete Stolice te nositelja državnih i javnih vlasti i pojedinaca
koji nisu željeli da se objave njihovi podaci. Svezak sadrži
512 stranica, te naposljetku tu je i svezak "Glasovanje
ðavolovih odvjetnika". Mons. Batelja istaknuo je kako je u
postupku za proglašenje svetim pred lijeènièkom komisijom
prouèavanje èuda koje se dogodilo na zagovor bl. Alojzija te
pozvao na molitvu za sretan dovršetak. Istaknuo je kako je u
postupku proglašenja blaženim sudjelovalo 87 svjedoka,
meðu njima je bio i mons. Jezerinac. U davanju prosudbe o
pravovjernosti Stepinèevih spisa sudjelovala su 24
struènjaka, a jedan od njih bio je i teolog dr. Hohnjec, te je
njemu uruèen primjerak sveska prosudbi. U toj prigodi
mons. Batelja najavio je novo izdanje: knjigu o uzrocima
bolesti i smrti bl. Alojzija kao odgovor na napad kojim je
"Jutarnji list" i nekoliko ljudi rušilo ugled postulatora.
U programu predstavljanja knjige "Propovijedi o Deset
zapovijedi Božjih" sudjelovao je KUD "Laz" iz Laza te
voditeljica Valerija Žlabar.
Nevrijeme oštetilo crkvicu na Braèu
Nerežišæa, 8.2.2013.
(IKA) – Uslijed grmljavinskoga
nevremena koje je zahvatilo Braè ošteæena je crkvica Sv.
Filipa i Jakova na tomu najveæemu srednjodalmatinskom
otoku. Udar groma jako je oštetio crkvicu koja se nalazi
jugozapadno od Nerežišæa u blizini znamenitoga Koloèa.
Pritom je najviše ošteæeno krovište na prednjoj strani crkvice
iznad proèelne kamene rozete. Rijeè je o crkvici iz 15.
stoljeæa koja se kao sakralni objekt nalazi na Listi zaštiæenih
kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture RH.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
11
Domovinske vijesti
15. sabor Hrvatske salezijanske provincije
Tema koju su sabornici na poziv vrhovne uprave
Salezijanske družbe promišljali bila je "Svjedoci evanðeoske
radikalnosti"
Zagreb, 8.2.2013. (IKA) - U Zagrebu je od 5. do 8. veljaèe
održan 15. sabor Hrvatske salezijanske provincije. Tema
koju su sabornici na poziv vrhovne uprave Salezijanske
družbe promišljali bila je "Svjedoci evanðeoske
radikalnosti".
Tri su vida te radikalnosti: mistici u duhu, proroci bratstva,
sluge mladima. U radu Sabora sudjelovalo je 26
predstavnika salezijanaca koji djeluju u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini te u hrvatskim katolièkim misijama u
Njemaèkoj. Salezijanci rade u župama, školama, oratorijima,
omladinskim centrima i drugim ustanovama koje imaju cilj
pomagati mladima u njihovu ljudskom i kršæanskom
razvoju. Svrha je salezijanskog odgoja i pastorala
evangelizirati i odgajati u vjeri, pomažuæi, osobito mladima,
da usvoje autentiène ljudske i kršæanske vrijednosti. Don
Boscovim rijeèima to znaèi "postati dobri kršæani i pošteni
graðani", a danas se to izrièe geslom "odgajati
evangelizirajuæi i evangelizirati odgajajuæi", jasno
razlikujuæi dva paralelna procesa – ljudskog i kršæanskog
dozrijevanja, ali i istodobno promièuæi povezanost,
nerazdvojivost i cjelovitost tih dviju dimenzija, osobito u
današnjem društvu optereæenom relativizmom i agresivnim
liberalizmom.
Salezijanci su, i ovim Saborom, još jednom izrazili svoju
opredijeljenost za mlade, svoju spremnost služiti im kao
mistici, kao odgajatelji i evangelizatori koji im pomažu da u
sebi izgrade ispravne stavove i usvoje autentiène ljudske i
kršæanske vrijednosti, i kao svjedoci i proroci bratstva koje u
Kristu ukljuèuje sve ljude pozvane na spasenje. Nadahnuæe i
snaga svakog djelovanja je povezanost s otajstvima spasenja
koja Krist u svojoj neizmjernoj ljubavi daruje u
sakramentima i molitvi. Iz toga izvire ljubav i radost koja je
pokretaèka snaga i znak Božje prisutnosti u svijetu.
Sabor je raspravljao i o nekim pitanjima života i rada
pojedinih zajednica i ustanova.
Dan otvorenih vrata samostana Milosrdnih sestara
Ðakovo, 9.2.2013. (IKA/TU) - Povodom Dana osoba Bogu
posveæenog života Milosrdne sestre sv. Križa organizirale su
9. veljaèe u Centru Amadea Dan otvorenih vrata samostana.
Milosrdne sestre iz Ðakova veæ nekoliko godina zaredom
organiziraju Dane otvorenih vrata, kada na zajednièku
molitvu, obilazak samostana i druženje sa sestrama i
kandidaticama pozivaju uèenike osnovnih i srednjih škola,
obitelji, roditelje, mlade, studente Katolièkog bogoslovnog
fakulteta i sve ostale graðane koji žele proæi kroz samostan i
èuti nešto više o životu i radu redovnica. Potaknuta silnim
siromaštvom pojedinih stanovnika grada, s. Meri Gotovac
ove je godine na Dane otvorenih vrata pozvala sugraðane
koji žive sami i uz to su socijalno ugroženi. S obzirom da
radnim danima imaju osiguran ruèak u Gradskom društvu
Crvenoga križa, s. Meri pozvala ih je na ruèak i druženje
tijekom vikenda. U gradu poznata kao "Dobri duh Ðakova",
s. Meri veliki dio svoga vremena posveæuje upravo
siromašnima, bolesnima, osamljenima i socijalno ugroženim
osobama, a kako istièe, druženje i dijeljenje s njima
neizmjerno je obogaæuje. Premda su vrata samostana
otvorena svakodnevno, ovim projektom sestre sv. Križa žele
progovoriti više o sebi te Ðakovèanima poruèiti da su tu radi
njih, da u njihovom samostanu mogu pronaæi mjesto za
svoju dušu svakoga dana, a ne samo tijekom Dana otvorenih
vrata.
12
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Dan života u Dubrovaèkoj biskupiji
Dubrovnik, 9.2.2013. (IKA) - Dan života u Dubrovaèkoj
biskupiji proslavljen je u subotu 9. veljaèe u dubrovaèkoj
katedrali. Slavlje je poèelo molitvom krunice koju su
predmolile obitelji, a vrhunac slavlja bila je misa koju je
predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.
U propovijedi je kazao da crkvena hijerarhija "koja, ma
koliko god da je pozvana biti na osami i u izdvojenosti od
društveno-politièkih zbivanja, ipak u pojedinim situacijama
ne može stajati šutke postrani. (...) Upravo ovo se na osobit
naèin dogodilo posljednjih mjeseci u Hrvatskoj. Pridružili
smo se vjernicima koji su u zabrinutosti za svoju djecu i
njihovu buduænost digli svoj glas. Drago mi je da nam se u
tome posljednjih dana pridružili i brojni znanstvenici –
profesori i predavaèi Medicinskog fakulteta u Splitu – koji
su dali svoje mišljenje o neznanstvenosti onog odgoja koji se
kao znanstven uveo u škole. Pretpostavljam da nitko nema
pravo reæi da je i njihovo mišljenje nekompetentno ili da je
rijeè o kontroverznim profesorima i pseudoznanstvenicima.
Nadam se samo da i njih neæe otpustiti, kao što su zbog
verbalnog delikta, a navodne spolne i rodne diskriminacije, u
Zadru opomenuli i suspendirali dr. Ivana Poljakoviæa.
Istodobno želim izraziti svoju žalost što institucije ove
države koje bi trebale štititi djecu, meðu njima i
pravobraniteljica za djecu, ni u jednom trenutku nisu stale u
obranu djece od pseudoznanstvenog i štetnog odgoja –
makar se tako retorièki izražavaju – nego su stale i stoje na
strani trenutne politièke elite i tko zna èijih interesa."
Istaknuo je i važnost aktivnog ukljuèenja vjernika laika u
društveni život, ali i ukazao na propuste nas kršæana koji
povremeno ne živimo dosljedno: "Papa može napisati tisuæu
enciklika i biskupi poslati tisuæu poslanicama na temu života
i njegove zaštite, sveæenici izreæi tisuæu propovijedi,
katehete imati tisuæe sati vjeronauka, ali sve æe to biti uzalud
– dapaèe prema naèinu na koji to prihvaæaju neki vjernici to
se ponekad èini i štetno – ako vjernici ostanu šutjeti, ako se
ne èuje njihov glas, njihovi stavovi koji trebaju, ako su
kršæani, biti usklaðeni sa stavovima Krista i njegove Crkve.
Umjesto toga ni sami kršæani u velikom broju ne žive u
skladu s logikom kulture života, nego slijede logiku kulture
smrti. Zato je, èini mi se, puno veæi problem od zakona o
abortusu ili pomognutoj oplodnji to se kršæani koriste onim
što im omoguæavaju takvi zakoni. Kad bi kršæani kršæanski
živjeli, slièni zakoni bi u Hrvatskoj mogli napraviti puno
manje zla. Isto je tako i sa spomenutim odgojem koji je
štetan, to je nesporno, ali je još štetnije to što su naše
kršæanske obitelji prestale biti odgojna ozraèja, što su naše
obitelji prepustile drugima, a èesto i nikome, odgoj svoje
djece", te nastavio: "Koliko god da je dobro da smo konaèno
digli svoj glas i javno rekli što kao kršæani mislimo o
pojedinim goruæim problemima ovoga društva, koji nas se
tièu jednako kao što se tièu i drugih, to naše dizanje glasa
protiv ovoga ili onoga nije dovoljno. Uz to 'protiv' mora se
dogoditi i naš 'za', 'za' ponovni odgoj svoje djece u svojim
obiteljima koji ne ovisi o ministru i ministarstvu nego o
nama samima."
Na kraju mise okupljenima se obratio i dr. don Stanko Lasiæ,
katedralni župnik i predstojnik Vijeæa za život i obitelj
Dubrovaèke biskupije. Ohrabrio je obitelji citirajuæi sv.
Ireneja koji je kazao: "Slava je Božja živi èovjek" te im
zahvalio na njihovoj otvorenosti životu. Nakon euharistije
slavlje je nastavljeno uz druženje i zajednièku veèeru.
.
ika
Blagoslov kapelice u daruvarskom umirovljenièkom
domu
Ova kapela, kazao je biskup Škvorèeviæ, svjedoèi istinu o
vama da vas je Bog smislio, pozvao da proðete ovim
svijetom kroz muke i tjeskobe i na koncu osvanete u onoj
punini života koju vam može dodijeliti samo njegova ljubav
Davor, 9.2.2013. (IKA) - U predveèerje blagdana bl.
Alojzija Stepinca, 9. veljaèe, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je u Daruvaru slavlje blagoslova
kapele kojom se služe milosrdnice i Dom za starije i
nemoæne osobe.
U pozdravnoj rijeèi biskup Škvorèeviæ kazao je kako mu je
poznato da je u nekadašnjoj školskoj zgradi u vlasništvu
sestara milosrdnica u Daruvaru ureðen Dom za stare i
nemoæne osobe te da mu je drago što ta ustanova ima i svoju
kapelu u kojoj njezini korisnici mogu sabirati dušu i
obnavljati se u istini da je èovjek više od zbroja godina, jela i
odjela, više od ljudske slabosti, da je on djelo Božje, pozvan
na puninu života u Isusu Kristu. Blagoslovit æemo ovu
kapelu prije blagdana Gospe Lurdske i spomenuti se da je u
Lurdu služenjem Isusove Majke puno ljudskoga slaboga
postalo jako, kazao je biskup. Navodeæi stih Tina Ujeviæa iz
njegove "Svakodnevne jadikovke", istaknuo je da èovjek
može biti fizièki zdrav a duhovno bolestan, može biti po
godinama star, a duhom mlad. Blagoslovit æemo ovu kapelu
i vas da budete blizu Bogu te jedni drugima svjedoèite
koliko ste u njemu duhovno jaki, veliki, lijepi i mladi,
istaknuo je biskup.
U homiliji biskup je na temelju naviještenog evanðelja kazao
kako je u Isusu progovorio Onaj koji je moæan do dna
prodrijeti u naša ljudska biæa na smrt ranjena i da nema
nikoga drugoga tko bi znao što treba poèeti s tim našim
stanjem. On je došao iz Božje vjeènosti u našu smrtnu
ranjenost, jedini je nastupio sa sviješæu i sigurnošæu da mu je
podložna i smrt, naglasio je biskup. Dodao je kako i danas
na ovom slavlju želimo pogledati u svoje rane, bolest, starost
i slabost da bismo ponovili kako mi nismo samo ta rana i
nevoljnost ako to svoje stanje predamo lijeèniku Isusu koji
se oèitovao moænijim i od smrti. Predati sebe drugome, to je
èin vjere, istaknuo je biskup i poruèio štiæenicima da ako
nemaju povjerenja u lijeènika, osobe koje im svakodnevno
služe, neæe moæi preživjeti u ovoj ustanovi. Podsjetio je kako
je èovjek bez vjere izgubljen u osami svoga biæa na
najdubljoj razini svoje osobnosti te umire, ostaje nemoæan
ako se ne povjeri drugima u ruke, i istaknuo da je naša
sudbina konaèno u Božjim rukama. Kazao je da je vjera
silna stvarnost u ljudskom postojanju jer je ona izlazak iz
samoga sebe, otvaranje svoga duha za ostvarenje sebe
istinskoga i konaènoga iz Božjih moguænosti. Podsjetio je da
je Dag Hammerskjoeld, prvi generalni tajnik Ujedinjenih
naroda, govorio kako je neèuveno i èudesno biti u Božjim
rukama. Dodao je, ako se povjerimo u ruke pojedinim
ljudima, one nas mogu donijeti samo do groba, a kad se
povjerimo Isusu Kristu putujemo ovim svijetom u svijesti da
nismo osuðenici na smrt jer nas njegova ljubav jaèa od smrti
može prenijeti preko groba u život vjeèni. Ova kapela, kazao
je, svjedoèi istinu o vama da vas je Bog smislio, pozvao da
proðete ovim svijetom kroz muke i tjeskobe i na koncu
osvanete u onoj punini života koju vam može dodijeliti samo
njegova ljubav.
Na kraju mise biskup je zahvalio svima koji služe
štiæenicima Doma te sestrama milosrdnicama koje
svakodnevno mole za njih u kapeli. Nakon mise biskup je
posjetio prostorije Doma, zadržao se s gradonaèelnikom,
ravnateljem, djelatnicima i štiæenicama u razgovoru,
upoznao se s uvjetima života u toj ustanovi.
Domovinske vijesti
Biskup Mrzljak pohodio Kaznionicu u Lepoglavi
Varaždin, 9.2.2013. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak pohodio je 9. veljaèe osobe lišene slobode u
Kaznionici u Lepoglavi i posjetio æeliju gdje je bio zatvoren
i svoje muèeništvo podnio kardinal Alojzije Stepinac. Na
poèetku propovijedi biskup Mrzljak proèitao je
zatvorenicima nekoliko stihova iz još neobjavljene knjige
splitskog sveæenika Marijana Ivana Èaglja "Ostajem sa
svojim narodom i sveæenstvom". Bl. Alojzije nikad nije
odvojio život i vjeru. Njegov primjer života pokazuje nam
kako trebamo živjeti, neka nam na tom putu on bude
pomoænik i zaštitnik, poruèio je biskup Mrzljak.
Biskupu Mrzljaku domaæini su bili ravnatelj Kaznionice
Miljenko Mavrin i o. Josip Krèmar, cistercit, dušobrižnik
Kaznionice u Lepoglavi i Okružnog zatvora u Varaždinu. U
zatvorskoj kapeli Bl. Alojzija Stepinca na misi se okupilo
stotinjak osoba lišenih slobode zajedno s djelatnicima i
upraviteljem kaznionice. Nakon mise sastav zatvorenika
"Viribus unitis" priredio je kratki glazbeni program u èast bl.
Alojzija Stepinca. Sastav èine šestorica zatvorenika koji
svojom pjesmom velièaju i slave Gospodina pod geslom:
Sve na veæu slavu Božju.
Završetak trodnevnice uoèi Stepinèeva
Misno slavlje predvodio biskup Valentin Pozaiæ
Zagreb, 9.2.2013. (IKA) – Posljednjega dana trodnevnice
uoèi Stepinèeva, u subotu 9. veljaèe, misno slavlje u
zagrebaèkoj katedrali u koncelebraciji s više sveæenika,
meðu kojima je bio i postulator kauze za proglašenje svetim
bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, predvodio je
pomoæni biskup zagrebaèki Valentin Pozaiæ. Na poèetku
homilije biskup Pozaiæ podsjetio je na rijeèi nadbiskupa
Stepinca: "Savjest mi je mirna. Povijest æe ocijeniti sav moj
rad. Znajte Isus Krist je Bog. Za njega smo spremni
umrijeti". Tom je izjavom javno i hrabro posvjedoèio u
kritiènom èasu opasnom po slobodu i život svoju vjeru i
vjernost i ocrtao sav tijek svoga života. Bio je branitelj èasti
Boga i èovjeka, branitelj prava progonjenih, muèenik za
ljudska prava, rekao je propovjednik. Hrabrost utemeljena na
vjeri i ljubavi jamèi u teškim okolnostima naèin života u
skladu s temeljnim i neupitnim vrednotama èasti i
dostojanstva i tako oplemenjuje i samu osobu i njezine
bližnje, rekao je biskup Pozaiæ. Kukavièluk pak razara
temelje i osobnog i obiteljskog, i narodnog života. Znao je
bl. Alojzije da hrabro svjedoèanstvo za istinu u ljubavi može
imati visoku cijenu. To je veæ bio i osjetio u danima
pripreme procesa, tijekom samog procesa i nakon presude
kad se u javnosti mogao èuti samo jedan glas, glas optužbe i
osude, istaknuo je biskup Pozaiæ te podsjetio kako je reæi
istinu u vremenu sveopæe prijevare revolucionarni èin. Bl.
Alojzije hrabro je branio istinu o božansko-ljudskoj ustanovi
braka i obitelji, jer znao je temelj na kojem poèivaju narodi
èovjeèanstva jest bez sumnje obitelj. Hrabro je branio istinu i
èast Blažene Djevice Marije, kraljice obitelji, te je u svojoj
duhovnoj oporuci zapisao "samo komunistièko bezboštvo
koje je odbacilo svaki stid bilo je u stanju da èak i u školske
udžbenike uvrsti besramnu hulu protiv Bogorodice. Ne dao
Bog da ikada itko od vas poðe za tragom tih nesretnika u
huljenju Bogorodice." Bl. Alojzije sjajan lik i simbol,
predstavnik onog silnog mnoštva hrabrih i vjernih muževa i
žena, svetaca i muèenika razne dobi i staleža iz vremena
onih i ovih progona, uzor nam je i poziv na hrabrost i
vjernost u istini i ljubavi. I dok se radujemo blaženikovu
sutrašnjem blagdanu s obnovljenom vjerom i nadom u njega
upravljamo pogled i njegov zagovor zazivamo, zakljuèio je
biskup Pozaiæ.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
13
Domovinske vijesti
Zatvorena Festa sv. Vlaha
"Ono od èega nas želi izlijeèiti sveti Vlaho je opasnost da
dijelimo duh i tijelo, nebo i zemlju, Boga i èovjeka", istaknuo
beogradski nadbiskup
Dubrovnik, 10.2.2013. (IKA) - Tradicionalnim hodoèašæem
na Goricu sv. Vlaha prve nedjelje nakon svetkovine
zaštitnika Dubrovnika, a to je ove godine bila nedjelja 10.
veljaèe, poèelo je zatvaranje još jedne Feste sv. Vlaha.
Barjaci gradskih župa u pratnji vjernika, trombunjera,
gradske glazbe, festanjula u jutarnjim satima uputili su se
prema Gorici sv. Vlaha gdje je sveèano euharistijsko slavlje
predvodio beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav
Hoèevar u koncelebraciji s dubrovaèkim biskupom Matom
Uziniæem i drugim sveæenicima.
Po dolasku na Goricu slijedilo je izvijanje barjaka i pozdrav
Parèevoj crkvi izvan zidina, a najsnažniji pljesak zaslužili su
najmanji barjaktari za izvijanje barjaka.
Euharistijsko slavlje poèelo je pred crkvom Sv. Vlaha na
Gorici, no buduæi je tijekom mise poèeo padati gusti snijeg,
misa je nastavljena u crkvi. U propovijedi je nadbiskup
Hoèevar istaknuo da se uz pomoæ svetog Vlaha i naše vjere
ne smijemo bojati buduænosti, nego moramo pronaæi snage u
iæi u novu buduænost koju Bog stavlja pred nas. Kazao je da
njegova nadbiskupija ove godine slavi jubilej koji je
znaèajan ne samo za nju, nego i za opæu Crkvu, a rijeè je
1700. obljetnici Milanskog edikta koji je izdao car
Konstantin, inaèe roðen na podruèju današnje Beogradske
nadbiskupije, u Nišu. Pozvao je vjernike Dubrovaèke
biskupije da doðu u Niš 20. i 21. rujna ove godine, te nazoèe
proslavi toga velikog jubileja.
Govoreæi o svetom Vlahu, kazao je: "Ono od èega nas želi
izlijeèiti sveti Vlaho je opasnost da dijelimo duh i tijelo,
nebo i zemlju, Boga i èovjeka", te nastavio: "Danas su pred
nama velika iskušenja ateizma, onog ideološkog, ali još više
praktiènog koji je opasniji od ideološkog. (…) Stvara se
takav život koji svu pažnju posveæuje materijalnoj dimenziji,
samo materijalnim stvarima. Sveti Vlaho nam danas, pa i po
ovoj vremenskoj neprilici, poruèuje: ima sila nad nama, ima
nekoga tko je sve stvorio; stvari bez svoga Stvoritelja gube
svoju unutarnju ljepotu i dostojanstvo. Kada u èovjeku više
ne vidimo trag Stvoriteljeve ljubavi, onda je moguæe i ubijati
toga èovjeka. Onda brzo dolazi do mržnje meðu nama,
narodima, pa i meðu vjernicima. Da, sveti Vlaho nas danas
poziva da ne dijelimo ono što je Bog objedinio. Gledajte, èak
smo došli do tako daleko da se mi koji nosimo ime Isusa
Krista još uvijek dijelimo na Istoènu i Zapadnu Crkvu, na
razlièite druge kršæanske Crkve. Molim svemoguæeg Boga
da nikada više kršæanske Crkve ne dijelimo. Pozvani smo po
iskušenjima èiniti sve da bismo i mi svi kršæani bili jednoga
srca i jednoga duha, da bismo slavili i ljubavi jednoga
Boga." Progovorio je i o individualizmu i subjektivizmu:
"Možemo upasti u veliku opasnost individualizma. Papa
upozorava da vjera nije nešto privatno što bih ja morao
skrivati u svojoj nutrini. Vjera ima dimenziju zajedništva,
ponajprije s Bogom, a onda i s ljudima koje je Bog pozvao u
život. Vjera nužno stvara zajednicu. Vjeru moramo
svjedoèiti, iz nje moramo živjeti. (…) A iz duha
subjektivizma poèinjemo procjenjivati istinu, poèinjemo
smatrati da ne postoji istina koja je nad nama. Tada više ne
postoje ni moralni propisi niti vjerske istine. Upravo zbog
toga se kod mnogih dogaða da iako u razumu nisu protiv
vjere, u praksi se udaljuju od vjere i ne žive po njoj."
Na kraju euharistijskog slavlja beogradskom nadbiskupu
zahvalili su župnik don Željko Kovaèeviæ i dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ. Župnik Kovaèeviæ darovao je
nadbiskupu Hoèevaru i sliku svetog Vlaha, kazavši: "Da bi
ispratio svoje pomorce na daleka putovanja po svijetu, sveti
14
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Vlaho napustio je gradske mire i velebnu baroknu crkvu te
došao na Goricu. Došao je na kamenu hrid odakle puca
pogled na puèinu – tamo gdje se spaja plavetnilo neba i
modrina mora. Uzdignutom rukom ispraæao je i pozdravljao
svoje pomorce. Upravo takvu sliku kipa sv. Vlaha iz ove
prastare, puno puta rušene i obnavljane crkve, želimo Vam
pokloniti kao uspomenu na ovaj sveèani dan, rad naše
umjetnice Dubravke Bratoš Krasniæ."
Uslijedilo je grlièanje. Cjelokupno slavlje pjesmom je
animirao Župni zbor Župe sv. Mihajla. Nakon slavlja na
Gorici hodoèasnici su se vratili u Grad gdje je rijeèi zahvale
za Festu sv. Vlaha 2013. godine izrekao rektor crkve Sv.
Vlaha mons. Toma Luèiæ, barjak sv. Vlaha s Orlandova
stupa spustili ovogodišnji festanjuli Stjepo Brailo i Antun
Skuriæ èime je završila još jedna Festa sv. Vlaha, zaštitnika
Dubrovnika i Dubrovaèke biskupije.
Stepinèevo u Krašiæu
"Ili smo katolici, ili nismo, ako jesmo tada se naša vjera
mora oèitovati na svim podruèjima našega života. Ne
možemo biti katolici u crkvi, a na ulici živjeti po instinktu
osobnog raspoloženja", podsjetio je u propovijedi na
blaženikove rijeèi mons. Batelja
Krašiæ, 10.2.2013. (IKA) – U župnoj crkvi Presvetoga
Trojstva u Krašiæu na blagdan bl. Alojzija Stepinca o 53.
obljetnici smrti, u nedjelju 10. veljaèe, središnje misno
slavlje predvodio je postulator kauze u procesu za
proglašenje svetim Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja. U
koncelebraciji je bilo više sveæenika Zagrebaèke
nadbiskupije.
Misno slavlje okupilo je velik broj hodoèasnika, meðu
kojima su bili i hodoèasnici-pješaci iz Zagreba, Karlovca i
Duge Rese.
Na poèetku mise, mons. Batelja, prenoseæi pozdrave
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, istaknuo
je, kako bl. Alojzije nije samo baština Krašiæa i Zagrebaèke
nadbiskupije, veæ je vidljivo da je on postao baština cijeloga
našeg hrvatskog naroda. U prigodnoj homiliji propovjednik
je povezao misno evanðelje o ribarenju i život bl. Alojzija.
Iskustvo ribarenja i poslanja apostola Petra podsjeæa nas na
bl. Alojzija. On je 8. svibnja 1898. na obalama Kupèine i
Kupe, ovdje u Brezariæu i Krašiæu postao Isusov uèenik i
apostol, a 10. veljaèe 1960. i muèenik. Èitav njegov život
bio je hod za Kristom i s Kristom, uvijek svjestan da je u laði
Crkve. Kao vojnik na bojišnici Prvoga svjetskoga rata, kao
uèenik na studiju u Rimu, kao sveæenik i biskup u radu s
mladima, osobito sa sveuèilištarcima, s poljoprivrednicima i
radnicima, s ljudima znanosti i kulture, sa siromasima i
odgovornim ljudima u obnašanju javne vlasti bio je uvijek s
ljudima i oni ga prozvaše "miljenikom hrvatskoga naroda",
rekao je mons. Batelja.
Podsjetio je, kako je Alojzije snagom svjedoèanstva za vjeru
zasjao na obzorju hrvatskog neba zrakom božanskog svjetla
što se u nj prosulo s Kristova lica, prosvijetlio ljude koje je
susretao i ljude s kojima je živio.
U besmislom života natopljenu hrvatsku grudu sijao je dar
vjere. Bez obzir na poruke i prijetnje u poplavi zabluda i
bezumlja ribario je i za Boga osvajao duše. Dok su drugi
rušili, on je gradio; dok su drugi zveckali oružjem, on je
pozivao na mir; dok su drugi pozivali na barikade, na mržnju
i smrt, on je pozivao na ljubav i život; dok su drugi palili
usjeve i zrelo žito, on je pozivao svoje vjernike i skupljao
hranu za izgladnjeli svijet na našim otocima; dok su drugi
stvarali neslogu, on je vlastiti život uložio da pokaže potrebu
sloge i jedinstva hrvatskog naroda, posvjedoèio je mons.
Batelja, te podsjetio na aktualnost Stepinèeve rijeèi koje je
ika
izgovorio osvjedoèen da je najveæe zlo poloviènost u
pitanjima naše vjere uskliknuo je "ili smo katolici, ili nismo,
ako jesmo tada se naša vjera mora oèitovati na svim
podruèjima našega života. Ne možemo biti katolici u crkvi, a
na ulici živjeti po instinktu osobnog raspoloženja."
U tom kontekstu propovjednik je istaknuo kako je Alojzije
shvaæao da je i njegova dužnost bacati mrežu ljubavi Božje.
No, pritom je upozoravao na opasnost morskih oluja, na
protivnike Božje koji su laðu Crkve htjeli upokojiti u mrtvu
luku u kojoj laða ne plovi, stoji usidrena, ne mièe se, pa baš
zato neæe uloviti ništa, niti stiæi u odreðenu joj luku. Njeno
mjesto nije dok, sakristija, nego èovjek, ljubav njegova srca i
besmrtnost njegove duše.
Nadalje, mons. Batelja istaknuo je kako je nadbiskup
Stepinac svjestan da se evanðelje ne može naviještati
gladnome i žednome pravednosti, tražio socijalnu pravdu i
poštovanje èovjeka radnika koji ima pravo na zasluženu
plaæu. Kako je to snažna poruka vremenu u kojem živimo,
uskliknuo je propovjednik.
Naš bl. Alojzije osvjedoèen u vjerodostojnost istine
zajamèene Petrovim ribarovim prstenom hrabrio je i uèio
Božji narod da vjera nije kabanica koju možeš okrenuti po
vlastitoj volji, jer vjera se ne sastoji u izvanjskom obliku, ne
potvrðuje se komadom papira koje sakriva trulo srce, veæ se
oèituje djelima.
Shvaæajuæi da je vjera katolièka prvo i najveæe dobro
hrvatskog naroda, a drugo narodno dobro je narodna
egzistencija neustrašivo je prosvijetljen Božjom objavom
zastupao i odgoj mladeži prema naèelima vjere.
Poput Izaije, sv. Pavla, sv. Petra, Alojzije nas i danas uèi da
tko svjesno i proraèunato propagira ateizam na svakom
koraku svim moguæim sredstvima, taj istodobno hoæeš-neæeš
pruža uporište i svakom nemoralu. To je jasno svakome tko
znade kakvu je pustoš u èovjekovoj duši ostavio istoèni
grijeh, upozorio je propovjednik, te zagovoru bl. Alojzija
svjedoka èiste savjesti preporuèio sve koji su odgovorni
djece i mladih, sve nevine optužene i progonjene samo zato
što vjerni svojoj savjesti ne mogu ugasiti Božje svjetlo koje
je po krštenju zapaljeno u njihovim dušama.
Alojzijev ljudski, kršæanski, sveæenièki, biskupski i narodni
znaèaj obilježili su blistavu stranicu hrvatske i svjetske
povijesti. Zato je blaženik i danas izazov povratka vjeri otaca
svih Hrvata koji su se od nje udaljili; obnovi vjernosti onih
koji su se Kristu iznevjerili; još veæoj postojanosti onih koji
su prokušani saèuvali zdrav osjeæaj rodoljublja i ljubavi
prema domovini, te obraæenju grešnika i neprijatelja prema
njegovoj oporuci, istaknuo je mons. Batelja.
Na kraju mise, prije blagoslova predvoditelj misnog slavlja
još je jednom vjernicima posvijestio kako nas Stepinac danas
uèi da je Bog središte i smisao našega života. On nije zastava
u nièijim rukama, nego je on Kristova slika meðu nama
danas. Njegov glas odjekuje u Crkvi kad ga blate, a kad blate
njega, blate svakog od nas. Zato smo danas ovdje radosni i
ponosni i tu radost i taj ponos prenesite kud god budete išli.
Stepinac je branio pravo i dostojanstvo svoje Crkve i svojega
naroda jer je znao da Crkva može biti slobodna samo u
slobodnome narodu. Bez obzira što si danas drugi prišivaju
oznake i obilježja da su stvaratelji hrvatske države, Stepinac
je vrhunaravni voditelj svojega naroda. Objedinimo se u
molitvi, radosti, pružimo si ruke kao vjernici pa neka svijet
kaže "gledaj kako se ljube, jedno srce i jedna duša". To je
pouka našega blaženika, neka nas zagovara a Bog neka
svojim blagoslovom obdari Crkvu u Hrvata i sav hrvatski
narod, ali i cijeli svijet, rekao je mons. Batelja.
Misno slavlje pjevanjem je uvelièao zbor domaæe župe pod
ravnanjem s. Mirjam Dediæ.
Domovinske vijesti
Stepinèevo u Zadru
Povijest Crkve i svijeta upisat æe Stepinca u niz najhrabrijih
biskupa Europe onog tragiènog vremena
Zadar, 10.2.2013. (IKA) - Stepinac je poruka Istine i
dobrote. On je pouka kako biti i ostati vjeran Bogu i
èovjeku, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u
propovijedi misnog slavlja koje je predvodio na Stepinèevo,
u nedjelju 10. veljaèe, u župi bl. Alojzija Stepinca na Bilom
brigu u Zadru. "Blaženi Alojzije je službu navještanja
Evanðelja ispunio svojom patnjom za Crkvu, a svoju je
poruku vjere zapeèatio smræu. Draža mu je bila tamnica
nego sloboda, i to samo zato da bi obranio slobodu Crkve i
njeno jedinstvo. Nije se strašio okova kako ne bi bile
okovane rijeèi Evanðelja. Hrvao se s moænicima da zaštiti
nemoæne. Branio je Božja prava i ljudsko dostojanstvo i nije
se plašio ni povijao pred moænicima ovog svijeta. Imao je
osjeæaj pomazanog sluge koji je pozvan i poslan navješæivati
sužnjima osloboðenje", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da
æe ga povijest Crkve i svijeta upisati u niz najhrabrijih
biskupa Europe onog tragiènog vremena. Neslomljivi stav
tog Božjeg heroja nadbiskup je potvrdio i Stepinèevom
mišlju u pismu biskupu Èekadi: "Stavljam Ti toplo na srce
da budeš potpuno vedar s obzirom na buduænost naše Crkve.
Ako ja umrem ovdje, rado æu položiti svoj život za Boga i
Crkvu Katolièku. Bog bitke nikada ne gubi, rekao sam više
puta, a to ponavljam i sada. Neæe je izgubiti niti u borbi s
KPJ". Alojzije Stepinac je hrabri sin i svijetli lik naše
narodne povijesti koji je živio u teškom i kompleksnom
povijesnom vremenu. Bio je nadbiskup u Zagrebu u tri
susljedne diktature. Kad je preuzeo upravu zagrebaèke
Crkve, iz Njemaèke se širio nacizam i fašizam, a iz Rusije
bezbožna ideologija komunizma. "Žestoko se protivio svim
trima ideologijama braneæi ljudska i narodna prava. Izložio
se opasnostima i radije pošao u tamnicu i smrt, nego da
prihvati odvajanje Katolièke Crkve od Svete Stolice.
Stepinèeva hrabrost u tom mraènom razdoblju bila je
izvorom nade za potlaèene i ugrožene. U brojnim povijesnim
iskušenjima kad je bila ušutkivana ili iskljuèivana iz
javnosti, ogranièavana u poslanju ili do krvi progonjena,
Crkva je po svojoj hrabroj djeci branila dostojanstvo i
slobodu svakog èovjeka", istaknuo je mons. Puljiæ. Zahvalio
je Bogu što nam je darovao takvog velikana i bl. Alojziju što
je bio jasan i glasan, i svakome je upuæivao svoju utješnu
pastirsku rijeè: oèevima i majkama, mladiæima i djevojkama,
studentima i radnicima, sveæenicima i redovnicima,
kulturnim djelatnicima i politièarima. "Danas nema
nacistièke, fašistièke ili komunistièke ideologije koja bi
zavodila ili plašila ljude. Ali, ima drugih opasnosti, stupica i
zavoðenja kojima smo izloženi, pa su rijeèi bl. Alojzija
uvijek aktualne. Hvala Bogu što ima pojedinaca, udruga i
obitelji koje su budne i spremne braniti vjeène istine i
vrednote o Bogu i èovjeku. To se osobito oèitovalo u
prijeporima oko èetvrtog modula rodne i spolne
ravnopravnosti pri èemu se kršæanske udruge i vjernici
pojedinci uèinili veliku uslugu u obrani kršæanske
antropologije. Stepinèev duh je, dakle, tu, živ i aktualan.
Njegovo ime za nas je uvijek nadahnuæe, poruka i pouka",
istaknuo je nadbiskup Puljiæ, zakljuèivši Stepinèevom
duhovnom oporukom o potrebi nepokolebljivosti: "Dragi
moji vjernici, pod svaku cijenu, pa i uz cijenu života svoga,
ostanite vjerni Kristovoj Crkvi, koja ima svog vrhovnog
pastira, Petrova nasljednika! Naši su oèevi kroz tolika
stoljeæa prolili potoke krvi kako bi oèuvali sveto blago
katolièke vjere i ostali vjerni Kristovoj Crkvi".
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
15
Domovinske vijesti
Stepinèevo proslavljeno u varaždinskoj katedrali
Varaždin, 10.2.2013. (IKA) - Blagdan blaženog kardinala
Alojzija Stepinca, zagrebaèkog nadbiskupa, koji je od 1946.
do kraja 1951. godine otrpio muèeništvo kao osuðenik
komunistièkog režima i zatvorenik u lepoglavskoj kaznionici
na podruèju današnje Varaždinske biskupije, sveèano je
proslavljen u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu u
nedjelju 10. veljaèe misnim slavljem koje je predvodio
varaždinski biskup Josip Mrzljak. Koncelebrirali su
generalni vikar mons. Ivan Godina, kancelar mons. Antun
Perèiæ, rektor katedrale preè. Blaž Horvat i drugi sveæenici.
Pozdravljajuæi okupljene pred svetištem s njegovim likom,
trajno istaknutim na velikoj slici, te izloženim moæima bl.
Alojzija, biskup Mrzljak podsjetio je kako je na "današnji
dan prije 53 godine preminuo u Krašiæu tadašnji zagrebaèki
nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac. Preminuo je kao
osuðenik kojeg je svjetovni komunistièki sud osudio 'u ime
naroda', a danas ga slavimo presudom jednog drugog suda,
Božjeg suda", rekao je biskup Mrzljak, dodavši da ga kao
zaštitnika slavi Varaždinska biskupija proslavom u katedrali
i župama biskupije. Pozvao je okupljene da mole njegov
poseban zagovor u vremenu koje je u mnogo èemu slièno
onome u kojem je bio osuðen i u kojem je kao zatvorenik
umro.
U propovijedi biskup Mrzljak uvodno je istaknuo kako se uz
vjernike, ateiste i agnostike u novije vrijeme pojavljuje još
jedna skupina za koju se mislilo da je izumrla, a to su antiteisti – oni koji su protiv onih koji vjeruju. Dodao je da to
svakako zaèuðuje jer svijet je posljednjih desetljeæa ipak
govorio o dijalogu, toleranciji i suživotu te meðusobnom
poštovanju bez obzira na vjeru, uvjerenje, narodnost. "No, u
novije vrijeme pojavili su se tzv. anti-teisti kojima nije
svejedno, nego su baš protiv Boga i vjernika", rekao je,
podsjetivši da je takvo vrijeme bilo i onda kada je blaženi
Alojzije bio suðen i kada je bio u zatvoru. "Nažalost, takva
vremena govora protiv vjere i Crkve ponovno se javljaju i mi
se pitamo što èiniti. Odgovor možemo pronaæi upravo
slaveæi današnji blagdan blaženog Alojzija, kojeg nam je
blaženi papa Ivan Pavao II. prilikom beatifikacije postavio
kao kompas – orijentir kojeg smo pozvani slijediti na putu
našeg kršæanskog života. Na tome putu vjere pozvani smo
poput blaženika pouzdati se u Gospodina, pa i onda kada to
znaèi da trebamo ponijeti i životni križ", poruèio je biskup
Mrzljak, rekavši da su u Godini vjere vjernici pozvani
uèvrstiti svoje povjerenje i pouzdanje u Boga, pozvani su
shvatiti što to znaèi biti kršæanin, a to znaèi da su pozvani iz
svoje vjere živjeti. "Na tom putu èesto puta naiæi æemo na
protivštine. Tada se sjetimo Isusovih rijeèi 'Ako vas svijet
mrzi, znajte da je mene mrzio prije vas', a mrze vas jer 'niste
od ovoga svijeta'. Crkva nije od ovog svijeta i zato se ne
smijemo èuditi kada se s vremena na vrijeme jave tendencije
mržnje prema Božjoj rijeèi i svemu što je Božje, prema
crkvenim ustanovama i onome što joj je povjereno na skrb
po Božjim zakonima kao što su obitelj, sam život, odgoj
djece i mladih. Pozvani smo èuvati ono što je Crkvi
povjereno, kao što je i blaženi Alojzije kao pastir Crkve u
teškim vremenima bio pravi putokaz, no on nam je to i
danas", istaknuo je biskup, dodavši da je karakteristika
svetih ljudi da su oni za sva vremena. "Tako se i o blaženiku
može govoriti kao o èovjeku koji je branio dostojanstvo ljudi
i pravo na slobodu hrvatskog naroda, ali on nam i danas
govori kako živjeti svoju vjeru. Pritom æe ponekad biti
potrebno otrpjeti i pogrde i protivštine kao što ih je trpio i
sam blaženik", upozorio je biskup. "Kada proslavljamo
Stepinèevo, želimo da ponajprije njegov duh bude živ meðu
nama te da ojaèani njegovim duhom kreæemo dalje na put
vjere. A taj duh je duh istine, kojeg smo pozvani nositi i
16
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
slijediti podnoseæi razlièite teškoæe i napade, osobito onih
koji žele maknuti Boga iz društvenog života", istaknuo je u
propovijedi, poruèivši okupljenima da pred njima stoji lik
blaženika kao jedan svjetionik, ali i kao moæan zagovornik
koji pomaže i u svakidašnjem životu.
Misno slavlje pjevanjem je popratio Zbor zajednice mladih
varaždinske katedrale, èija je predstavnica na kraju mise
proèitala duhovnu oporuku kardinala Stepinca iz godine
1957.
Stepinèevo u Šibenskoj biskupiji
Kao da ponovno èujemo ideološki rjeènik i iz totalitarnog
Stepinèeva vremena
Šibenik, 10.2.2013.
(IKA) - Stepinèevo u Šibenskoj
biskupiji proslavljeno je u nedjelju 10. veljaèe u župi
blaženog Alojzija Stepinca - Srima. Sveèano misno slavlje
predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, uz kojeg su
koncelebrirali, izmeðu ostalih, župnik domaæin don Anto
Pavloviæ i generalni vikar biskupije mons. Marinko Mlakiæ.
Na misnom slavlju sudjelovao je i velik broj štovatelja
blaženog Alojzija Stepinca.
Biskup Ivas istaknuo je kako je Stepinèev put bio Kristov
put ljubavi, opraštanja i mira, sve do križa i smrti. "Bio je
orijentacija za mnoge zalutale, prevarene i zavedene, bio je
ohrabrenje i snaga za mnoge obeshrabrene, onemoæale u
izazovima, napastima i životnim beznaðima, sve do danas".
Biskup Ivas upozorio je kako je, kao i u Stepinèevo vrijeme,
Crkva i danas napadnuta - bezobzirnim i otvorenim
napadima mržnje, osporavanja, omalovažavanja i
obezvrjeðivanja, najgorim izrugivanjima pa èak i otvorenim
ili prikrivenim prijetnjama svake vrste. Kao da ponovno
èujemo ideološki rjeènik i iz totalitarnog Stepinèeva
vremena: o Crkvi koja je ostatak "srednjovjekovnog
mraènjaštva", koja se "miješa u politiku", koja se "bešæutno
bogati na raèun siromašnih", o vjernicima koji su "bez
mozga", o sveæenicima i biskupima koji "lažu i
indoktriniraju djecu i mlade" pa zato s njima ne treba
razgovarati, jer je njihovo mjesto u sakristiji, a ne u javnosti.
Kao da ponovno doživljavamo iste metode nasilnog
nametanja ateistièkih i materijalistièkih ideologija o
ljudskom životu, o braku i obitelji, o odgoju pa èak i o
smislu ljudskog života, o zaèeæu i raðanju, o ljudskoj
seksualnosti. I sve se to kao "znanstveno" nameæe u javnost
pa èak i u škole i školske predmete, pod maskom tzv.
"zdravstvenog odgoja". I sve to voljom neznatne manjine
bez ikakvog dijaloga i protiv volje veæine roditelja, posebno
roditelja vjernika, koji su po Božjim i naravnim zakonima
najpozvaniji i najodgovorniji za odgoj svoje djece, i nitko im
to pravo ne smije oduzimati, jer bi upravo to bilo najopasnije
i najpogubnije nasilje iz kojega potjeèu sva druga nasilja (o
kojima se danas tako èesto govori i nažalost upravo zbog
krivih dijagnoza, se sve teže lijeèe). Svjedoci smo da mediji
svake vrste, s ogromnim kolièinama dezinformacija, ali i
izrièite mržnje, nastoje svim silama ocrniti, omraziti i tako
razbiti jedinstvo Crkve, pogotovo pastire (sveæenike i
biskupe) odvojiti od vjernika. Upravo kao i u Stepinèevim
vremenima. Ima nekih emisija na Hrvatskoj televiziji (da ne
spominjemo brojne portale) u kojima voditelji postaju vidno
uznemireni i nervozni svaki put kad se spomene Katolièka
Crkva u bilo kakvom pozitivnom svjetlu. Mnogi istinoljubivi
ljudi upozoravaju na sve veæi opasan porast "kršæanofobije" i
u našoj državi Hrvatskoj. Mnogi to doživljavaju na vlastitoj
koži, upozorio je biskup.
Nakon slavlja vjernici su štovanje prema blaženom Alojziju
Stepincu iskazali poljupcem moænika koji sadrži njegove
ovozeme ostatke. Prvi je to uèinio biskup Ivas.
ika
Na Stepinèevo kardinal Bozaniæ predvodio misu u
zagrebaèkoj katedrali
Toèno je da je komunizam kao režim pao, ali njegovo sjeme,
njegovi kriteriji, mentalni sklop na mnogim podruèjima još
uvijek traju - Na uporna nastojanja da se u hrvatski odgojni
i obrazovni sustav, kao obveza za sve, nametnu programi
koji su suprotni kršæanskoj antropologiji, Crkva ne može
šutjeti
Zagreb, 10.2.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ predvodio je središnje misno slavlje na
blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljaèe, u prepunoj
zagrebaèkoj katedrali, poruèivši da "ovo slavlje muèenika
blaženog Alojzija opominje kršæane da ne smiju pristajati na
kompromise kada je rijeè o vjeri u Boga, o ljubavi prema
Kristu, njegovoj istini, njegovoj Crkvi". "Istina je istina i tu
nema kompromisa. Kršæanski život i danas traži 'muèeništvo'
svakodnevne vjernosti Evanðelju. A to se dogaða prije svega
kada vjernik ne podliježe logici ovoga svijeta, niti njegovim
opsjenama i kada brani – uz opasnost vlastite kulturne i
društvene marginalizacije - one 'neotuðive vrijednosti', koje
su takve jer su od Boga", rekao je kardinal.
"Gotovo svakodnevno slušamo kako ne treba miješati vjeru
sa životom; kako je gospodarstvo, umjetnost, politika jedno,
a vjera u Isusa Krista drugo. Baš tu gdje se vjernicima,
odnosno Crkvi nudi neki drugi prostor koji ne dodiruje život,
a time zapravo osporava glas savjesti i slobode, postajemo
svjesni drame u kojoj se sve više promièe nastojanje da se
èovjeka odijeli od Boga, od našega Stvoritelja, s
uvjeravanjima, objašnjenjima i poukama o demokraciji i o
sekularnome društvu. A drama se nastavlja, jer nije razvidno
polazište, a još manje konaèni cilj", upozorio je kardinal,
poruèivši da "govoriti da smo vjernici, zvati se kršæanima,
nema nikakva smisla, ako se ta ista vjera ne vidi u našemu
svjedoèenju". Ono, prema kardinalovim rijeèima, obuhvaæa
ponajprije ophoðenje u ljubavi, požrtvovnost, posebnu brigu
za bližnje u potrebi, "ali ono znaèi i jasno oèitovanje da se ne
slažemo s onim što je kršæanstvu protivno, što zadire u
najdublje pore našega postojanja".
Kardinal je u homiliji upozorio da smo danas suoèeni sa
zabrinjavajuæim pojavama kojima se kršæanima ne dopušta
zastupati istine i stavove koji proizlaze iz vjere i zalagati se
za vrednote prosvijetljene vjerom, sve do prijetnje gubljenja
radnog mjesta. "O Crkvi i vjeri govori se rjeènikom iz nekih
nedavnih vremena za koja smo držali da su prošlost. Uporno
se provodi 'kulturalna revolucija'. U tom je procesu prvi
korak unijeti strah, suzbiti oduševljenje i pokretaèku snagu,
da bi nestala moguænost poleta, obnove i promjene, osim one
koja odgovara neèijim interesima", rekao je zagrebaèki
nadbiskup.
"Posljednjih se mjeseci u hrvatskome društvu suoèavamo s
pojavama prema kojima nitko komu je stalo do dobra
èovjeka i Domovine ne može biti ravnodušan. Takve smo
pojave i ranije prokazivali kao plodove sjemena
komunistièkoga mentaliteta. U osobi se blaženog Alojzija
Stepinca spaja, kako je to rekao blaženi papa Ivan Pavao II.,
cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko puèanstvo i
Europu tijekom proteklog stoljeæa obilježena trima velikim
zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. Blaženi je
Alojzije žrtva komunizma, ali kao žrtva postaje i sudac tog
režima te nam pruža kompas da bi se znali orijentirati u
našoj suvremenosti", rekao je kardinal, poruèivši da je toèno
da je komunizam kao režim pao, "ali njegovo sjeme, njegovi
kriteriji, mentalni sklop na mnogim podruèjima još uvijek
traju".
"U ovoj su prvostolnici u raznim okolnostima oèi i uši bile
usmjerene prema propovjednicima, prema biskupima i
sveæenicima i njihovim rijeèima. Uglavnom iz iskrene vjere,
Domovinske vijesti
ponekad iz znatiželje, ali nerijetko s nakanom da se postavi
zamka, iskrivi istina i dokine sloboda. Znam da æe i veèeras
moje rijeèi biti odvagnute posebnom vagom; neki æe
pokušati i dalje pouèavati što smijem, a što ne smijem reæi;
što jest kršæansko, a što nije, i što se prilièi katolièkomu
biskupu govoriti, a što nije u okviru od njih odreðene
'korektnosti'", prokomentirao je kardinal, poruèivši da je on
u katedrali s osjeæajem poniznosti pred vjernicima, "samo
zato jer postoji Božja rijeè i jer postoji njegova Crkva, ne
govoreæi vam ono što bi netko htio èuti, nego ono što mojoj
službi daje smisao, pred tom istom Rijeèju koja propituje i
mene i svakoga èovjeka. To sam uèio i nastavljam uèiti od
nebeskoga Uèitelja i od blaženoga Alojzija".
"Prozivani smo, jer smo progovorili protiv ideologije koja
razara èovjeka i hrvatsko društvo, poèevši od obitelji, od te
dragocjene jezgre kojoj sustavno prijeti rasipanje. Prozivani
smo, jer dajemo do znanja da je u pitanjima odgoja unutar
demokratskoga društva potreban razgovor s roditeljima, jer
je rijeè o odnosu odgovornih za život države i društva prema
svojim graðanima. Prozivani smo i napadani, jer na poticaj
roditelja i drugih vjernika tražimo da se u pitanjima
vrijednosti omoguæi izbor programa. Treba jasno reæi da mi
promièemo vrijednosti bez kojih kao vjernici ne možemo
živjeti; mi nismo dio politièkih svrstavanja, stranaèkih
rasprava i sukobljavanja. Kao Crkva imamo pred sobom
istinu koju je Bog objavio po Isusu Kristu. U njoj želimo
živjeti i pridonositi društvu, ali smo jednako tako za tu istinu
spremni podnijeti i žrtve", rekao je kardinal, poruèivši da na
uporna nastojanja da se u hrvatski odgojni i obrazovni
sustav, kao obveza za sve, nametnu programi koji su
suprotni kršæanskoj antropologiji, Crkva ne može šutjeti.
"Crkva je jednako tako u svojoj odgovornosti pozvana
zalagati se za dobro cijeloga društva i sudjelovati u njegovu
životu, posebno ondje gdje vidi kršenje temeljnih prava i
sloboda. Zbog toga nam je dužnost upozoriti na važnost
slobode ispovijedanja vjere; na važno mjesto roditelja u
odgoju djece; na važnost moguænosti izbora vrijednosnih
sustava; na nužnost poštovanja prema sastavnicama
civilnoga društva", poruèio je kardinal.
Što se tièe kršæanskih vjernika, kardinal je izrazio radost da
se oèitovala Crkva u svojoj širini, pri èemu su se snažno
angažirali vjernici laici. "Ma koliko se netko trudio zamagliti
pitanja govoreæi o 'klerikalnoj akciji', u ovome se sluèaju
pokazala zauzetost kršæana kao graðana ove države.
Zahvaljujem za tu osjetljivost, upornost, kršæansko držanje i
molitvu, ali jednako tako potièem sve druge vjernike da se
ne boje iznijeti svoj stav i zastupati ga. Naime, jedino èega
bismo se jednom mogli postidjeti jest naša mlakost, naša
nevjera, naš bijeg od vjernièke odgovornosti", rekao je
kardinal koji smatra da je milost što su aktualni prijepori
pred vjernike stavili i pitanje kako žive svoju vjeru. "U tome
razluèivanju postaje sve jasnije koliko je tko vjernik.
Statistike nas mogu samo djelomice zanimati, jer u
konaènici su u pitanju životi ljudi, a oni ne stanu u brojke.
Ovo je vrijeme stanovitoga proèišæavanja, koje traži osobni
stav i koje ne dopušta da se vjera delegira na druge.
Uostalom, da je uzmaknuo blaženi Alojzije, danas ova
katedrala ne bi bila jedno srce i jedna duša vjernièkoga
mnoštva", dodao je.
Istièuæi kako vjernici dijele okolnosti suvremenoga života, sa
svime što je u njemu dobro i na korist èovjeku, kardinal je
pozvao Caritas, osobito župne Caritase da u ovo vrijeme
raznih kriza budu još zauzetiji u nalaženju potrebnih i
pomaganju svojim bližnjima.
"I mi smo dio nemirnoga društva bremenita tolikim
problemima. Zabrinjava nas što mnogi nemaju posla, visoki
je broj nezaposlenih u Hrvatskoj, dok su i oni koji rade
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
17
Domovinske vijesti
optereæeni do krajnjih granica, bez odmora i smisla. Živimo
u vremenu novih ovisnosti i novih bolesti; u vremenu u
kojemu se traže medicinska i druga sredstva za smirenje, za
ublažavanje posljedica ljudske nerazumnosti. Poseže se za
novim pokusima i rješenjima koja bi, navodno, èovjeka
trebala brzim postupkom dovesti do zadovoljstva i sreæe. Ali
kao da um, srce i duša ne idu u istome smjeru, zbog èega
izostaje zadovoljstvo, radost i mir. Raðaju se nove napetosti,
ne ostvaruju se susreti, onemoguæuju razgovori i
zajedništvo", upozorio je kardinal.
"Naše vrijeme i naša hrvatska domovina danas treba nas,
naše zajedništvo, prepoznavanje bitnoga i èuvanje temelja.
Naša Crkva i društvo trebaju proroke koji mole dar Duha i
koji su spremni založiti se za istinu na svim podruèjima, jer
vidimo da je jedno pitanje na površinu iznijelo puno drugih –
takoðer kljuènih – koja se odražavaju na politièko i
gospodarsko stanje, na kulturu i umjetnost, na vrijednosti
hrvatske obrane vlastite samostalnosti i slobode, na naèin
ophoðenja i suradnje izmeðu stožernih institucija", rekao je
zagrebaèki nadbiskup, èije su rijeèi vjernici popratili
gromoglasnim pljeskom.
Na kraju mise kardinal je izmolio molitvu za proglašenje
svetim bl. Stepinca na njegovu grobu. Na misi su
koncelebrirali apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup
Alessandro D'Errico, križevaèki vladika Nikola Kekiæ,
bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebaèki
pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski,
generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons.
Enco Rodinis, postulator Stepinèeve kauze mons. Juraj
Batelja i više od stotinu sveæenika. Brojni štovatelji blaženog
Stepinca dolazili su tijekom cijeloga dana u katedralu
pomoliti se na njegovu grobu.
Vjernici su se za Stepinèevo pripremali trodnevnicom
tijekom koje su misna slavlja u katedrali predvodili
zagrebaèki pomoæni biskupi.
Stepinèevo u Ogulinu
Slavlje predvodio biskup Juraj Jezerinac
Ogulin, 10.2.2013. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinac
predslavio je 10. veljaèe sveèanu misu na Stepinèevo u
istoimenoj župi u Ogulinu. Koncelebrirao je mjesni župnik i
vojni kapelan fra Marijan Jelušiæ i župni vikar Dino Rupèiæ.
Biskup Jezerinac podsjetio je na Stepinèevu spremnost
umrijeti za istinu, pravednost, mir i slobodu hrvatskog
naroda. Ivan Pavao II. ga je prilikom beatifikacije u Mariji
Bistrici nazvao pšeniènim zrnom koje je umrlo da bi dalo
obilat plod.
Biskup Jezerinac posebno je spomenuo rijeèi predsjednika
udruženja amerièkih Židova Louisa Breiera tri dana nakon
osude kardinala Stepinca od strane komunistièkih vlasti da
Židovi prosvjeduju protiv kleveta usmjerenih ka Stepincu
znajuæi da je bio prijatelj Židova pod režimom Hitlera i
njegovih pristaša. Prema njegovim rijeèima, bio je jedan od
rijetkih koji su ustali protiv nacistièke tiranije, podsjetio je
biskup Jezerinac.
Biskup je svima poruèio da u Godini vjere bolje upoznaju lik
bl. Alojzija Stepinca koji je je bio spreman umrijeti braneæi
vjeru u Isusa Krisa i vjernost Crkvi.
U svjetlu blaženikovih stavova osvrnuo i na uvoðenje
zdravstvenog odgoja koji je nametnut uèenicima osnovnih i
srednjih škola, odnosno na njegov dio o spolnom odgoju,
istaknuvši da su roditelji prvi odgajatelji svoje djece.
.
18
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Stepinèevo u Budaševu i Kutinskoj Slatini
Ako ova naša današnja vlast misli da može potirati osjeæaje
veæine svojih graðana i raèunati na njihovu potporu, vara se
i srlja u svoju propast, poruèio biskup Košiæ
Sisak/Kutinska Slatina, 11.2.2013. (IKA) - Blagdan bl.
Alojzija Stepinca sveèano je proslavljen u nedjelju 10.
veljaèe u župama bl. Alojzija Stepinca u Budaševu i
Kutinskoj Slatini. Misna slavlja predvodio je sisaèki biskup
Vlado Košiæ u koncelebraciji s domaæim župnicima
Nikolom Majcenom i Dragutinom Papiæem, sveæenstvom i
uz sudjelovanje brojnih vjernika sisaèkog i kutinskog kraja,
štovatelja toga hrvatskog blaženika.
Govoreæi o bl. Alojziju, biskup je u homiliji rekao kako je
vidljivo na mnogim podruèjima da je on suvremeni simbol
stradanja hrvatskih katolika u 20. stoljeæu. "Zagrebaèki
nadbiskup postao je utjelovljenjem hrvatskog katolièanstva
zbog nekoliko veoma važnih osobina, koje su stalna
znaèajka svih hrvatskih katolika. Prvo, kardinal Stepinac bio
je vjeran i odan pripadnik Katolièke Crkve. Bio je vjeran
Isusu Kristu Gospodinu, bio je odan Papi. Bio je na prvom
mjestu vjeran Isusu Kristu jer je u svemu nastojao slijediti
našega Gospodina i njegovo Evanðelje. Osobito se
odlikovao ljubavlju prema èovjeku, i to prema svakome
èovjeku, bez obzira na razlike. Dapaèe, u teškim se
vremenima progona raznih skupina ljudi borio upravo za
njih, kao npr. za spašavanje progonjenih Židova. Znao je da
se Isusov uèenik treba odlikovati ljubavlju prema bližnjemu,
i najbolje može prepoznati 'bude li imao ljubavi prema
svima'. Zbog odanosti Papi bio je i optužen i osuðen, jer –
nije popustio pred pritiscima komunistièkih vlastodržaca i –
nije odijelio Katolièku Crkvu u Hrvatskoj od Rima. Nadalje,
Alojzije Stepinac bio je posebno pobožan Blaženoj Djevici
Mariji. Èesto je, i pješice, hodoèastio na Mariju Bistricu i
veoma gorljivo propovijedao o Mariji. No, najveæi je
svjedok vjere postao u vrtlogu II. svjetskog rata. U tom je
vremenu bio kao gromobran – grmio je u zagrebaèkoj
katedrali protiv nacizma i njegovih rasistièkih zakona.
Poznata je njegova reèenica: 'Za Katolièku Crkvu ne postoji
druga rasa nego rasa djece Božje. I svaki èovjek, pa bio on
uglaðeni Europejac ili crni Afrikanac, imade isto pravo
govoriti: Oèe naš koji jesi na nebesima'. Dobro je poznato
kako su ga tadašnje vlasti netrpeljivo gledale jer je hrabro
protestirao i protiv rušenja židovske sinagoge u Zagrebu, i
državne politike progona židovskih i pravoslavnih graðana, i
protiv logora u Jasenovcu. Zanimljivo je kako ga je opisao
Ivan Meštroviæ u svojim memoarskim zapisima, kad npr.
spominje svoj susret s njime na aerodromu u Rimu. Tu mu je
nadbiskup povjerio nakanu svoga dolaska, a ta je bila
donošenje Papi dokumentacije nacistièkih i fašistièkih
zloèina, poèinjenih u Hrvatskoj. Pitao ga je tada Meštroviæ,
ne boji li se on da æe ga vlasti u Zagrebu zbog toga progoniti,
na što je on odgovorio: znam da me ne vole ni lijevi ni desni,
ali ja se ne bojim jer èinim što je moja dužnost. I na kraju je
pao kao žrtva komunista", rekao je biskup i dodao kako je
kardinala Stepinca posebno boljela nasilna ateizacija
hrvatskog društva poslije II. svjetskog rata, a na osobit naèin
hrvatske mladeži, o èemu imamo bezbroj njegovih
intervenata, pisama odgovornima i propovijedi. "Slièna se
situacija dogaða na podruèju odgoja djece i mladih i danas u
suvremenom hrvatskom društvu pa je blaženikovo
zauzimanje za vrijednosti èestita odgoja veoma aktualno i
znakovito i za nas danas", upozorio je biskup Košiæ.
Biskup je poruèio i kako je Katolièka Crkva u Hrvatskoj u
blaženom Stepincu imala i ima izvrsni uzor pastira i
Kristova uèenika, koji se nije umorio u zauzimanju za dobro
svih ljudi, svim srcem vjerujuæi da je upravo vjera ono
svjetlo koje je neophodno èovjekovoj duši da ga vodi kroz
Domovinske vijesti
ika
noæi svijeta i dovede k pravom životnom cilju. "Kada
slušamo ili èitamo rijeèi našeg blaženika danas, kao da
vidimo njegov vizionarski duh kojim je on smjerao i na naše
dane. Zar nije i danas Crkva progonjena, zar se i danas ne
uskraæuje pravo na odgoj djece roditeljima koji su vjernici u
skladu s njihovim uvjerenjima? Ako ova naša današnja vlast
misli da može potirati osjeæaje veæine svojih graðana i
raèunati na njihovu potporu, vara se i srlja u svoju propast.
Neæe meðutim zbog toga propasti naša Domovina, u to smo
sigurni. Roditeljima se neæe zauvijek moæi ukinuti njihova
sveta dužnost i odgovornost koja im pripada po Božjoj
odredbi i po svim meðunarodnim i državnim pravnim
normama. No, ovakvo ponašanje ignorancije i prezira prema
vjernicima i Crkvi nanijet æe mnogima puno zla, prije svega
mlade duše djece i mladih ranit æe zablude i zavesti neistine.
Mnogi æe pokleknuti, da bi poslije dugo i teško nosili terete
kojih se neæe lako riješiti. Zbog svega toga trpjet æe društvo i
ukupni naš narod. No, Bog æe nam se sigurno smilovati. To
vjerujemo i za to molimo zagovor bl. Alojzija Stepinca,
kojega molimo da štiti svoj hrvatski narod, osobito našu
djecu i mlade", zakljuèio je biskup.
Misnom slavlju u Kutinskoj Slatini prethodio je blagoslov
spomen ploèe na mjesnom groblju za 16 poginulih mještana
u komunistièkom režimu. Šestoro žrtava poginulo je tijekom
II. svjetskog rata, sedam nosi godinu smrti 1945., poslije
ratnih operacija, a tri 1946. godinu. Zajednièko obilježje
podigli su Mjesni odbor Kutinske Slatine i kutinska udruga
ratnih veterana "Hrvatski domobran", a blagoslovio ga je
biskup Košiæ. Župa Budaševo za blagdan svog zaštitnika
pripremala se trodnevnom duhovnom obnovom koju je
vodio o. Marko Glogoviæ.
Proslava Gospe Lurdske u požeškoj bolnici
Požega, 11.2.2013. (IKA) - Na spomendan Gospe Lurdske i
Svjetski dan bolesnika, 11. veljaèe požeški biskup Antun
Škovrèeviæ posjetio je Opæu županijsku bolnicu u Požegi te
slavio misu u zajedništvu s požeškim sveæenicima. Na
poèetku slavlja biskup je uputio rijeèi pozdrava bolnièkom
ravnatelju, suradnicima i djelatnicima, napose bolesnicima.
"Želimo lurdskim raspoloženjem vjere pristupiti vama koji
ste u životnoj okolnosti zvanoj bolest. Želimo je u Godini
vjere pogledati baš oèima vjere te pokušati Isusovim stavom
pristupiti jedni drugima. Lurd je stvorio duhovno ozraèje u
kojem bolesnici po Božjoj blizini pronalaze utjehu i pomoæ,
ljubav i dobrotu. Kad bolesnik bude ispunjen upravo tim
dimenzijama onda njegova bolest postaje drugaèija, nije više
izgubljenost, napuštenost nego je dotaknuta smislom, koji
bolesti i patnji može dati samo Isus Krist, Sin Božji koji je
patio s nama, ne da bi ostao njezin zarobljenik, nego da bi je
pobijedio", rekao je biskup, pozdravljajuæi bolesnike,
pozvavši na molitvu za sve one koji su bolesni da u bolesti
imaju dovoljno svjetla u srcu i da razumiju njezinu
vrijednost.
Biskup je okupljene bolesnike, lijeènike, medicinske sestre i
tehnièare ohrabrio rijeèima: "Neka bdije nad nama Božja
blizina po zagovoru Isusove Majke. I neka nitko, napose od
vas bolesnika ne ostane prazan u nutrini svoga biæa, nego
kroz vjernièku otvorenost Bogu bude ispunjen snagom
njegova svjetla i ljubavi. On je naša sigurnost i nada. Neka
Bog blagoslovi sva plemenita nastojanja vas koji služite
zdravlju i ovim ljudima koji su bolesni". Biskup je èestitao
blagdan zaštitnice èlanovima Udruge katolièkih medicinskih
sestara i tehnièara u Požeškoj biskupiji na èelu s
predsjednicom Mirom Iliæ.
Ðakonsko reðenje u Dubrovniku
Za ðakona je zareðen Alen Keri
Dubrovnik, 11.2.2013. (IKA) - Za ðakona Dubrovaèke
biskupije u nedjelju 10. veljaèe, na blagdan blaženog
Alojzija Stepinca, u crkvi Sv. Petra na Boninovu zareðen je
bogoslov Alen Keri. Nedostatak zvanja spomenuo je u
homiliji zareditelj dubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je,
govoreæi o Božjim pozivima upuæenim osobama razlièitog
podrijetla, društvenog položaja, zvanja i zanimanja, a o
èemu su govorila liturgijska èitanja, istaknuo da su svi imali
isto poslanje "da budu navjestitelji Boga i njegovih
velièanstvenih djela koja objavljuju njegovu ljubav i slavu".
Biskup Uziniæ naveo i poziv blaženom Alojziju Stepincu,
"kojega je Gospodin pozvao u olovnim vremenima za
Crkvu, a kojemu danas slavimo nebeski roðendan." "On
svojim odzivom na Gospodinov poziv i svjedoèanstvom
kršæanskog, sveæenièkog i osobito biskupskog života ostaje
svim katolicima u Hrvatskoj, a osobito nama biskupima i
sveæenicima, trajno nadahnuæe za vjerodostojno djelovanje u
svim vremenima i situacijama.
Buduæi da je danas rijeè o pozivu i odzivu na Gospodinov
poziv iz njegove bogate duhovne baštine izdvojit æu samo
jednu misao koja govori o tome kako i koliko je on cijenio
svoj, ali i svaki sveæenièki poziv: 'Kad bih se još jednom
rodio, izabrao bih sveæenièko zvanje. Tu je èovjek, na
milosni naèin, najbliži Bogu. Stoga krštenik ne može uèiniti
veæeg dara svojoj obitelji, Crkvi i narodu svome, nego li
sveæenièkim služenjem'. Ova misao je nešto s èim se mnogi
danas ne bi složili. Bojim se da u tom neslaganju s ovakvom
tvrdnjom prednjaèe stanovnici ove naše dubrovaèke Crkve
koja veæ desetljeæima muèi muku sa sveæenièkim zvanjima.
Nije niti potrebno ponavljati kako nas ima sve manje i da
smo sve stariji. Bog je, meðutim, uvijek pronalazio naèin da
tu našu zatvorenost duhovnom pozivu nadoknadi pa nam je
slao, a evo i nastavlja slati ljude iz drugih biskupija i
krajeva", istaknuo je biskup u propovijedi.
Uz sveæenike Dubrovaèke biskupije reðenju novog ðakona
nazoèili su sveæenici i bogoslovi iz više biskupija Crkve u
Hrvata.
Novog ðakona dubrovaèkoj Crkvi predstavio je i za njega
jamèio dekan Gradskog dekanata i župnik župe sv. Petra, u
kojoj reðenik obavlja ðakonski praktikum, don Ivica Pervan.
Alen Keri, sin Ivana i Marije r. Sivriæ, roðen je 7. prosinca
1986. u Osijeku. U Centralno bogoslovno sjemenište u
Splitu primljen je odgojne godine 2005./6. kao bogoslov
Splitsko-makarske nadbiskupije.
Meðu bogoslove Dubrovaèke biskupije primljen je 7. rujna
2012., nakon èega je na daljnju pripravu i kušnju poslan u
ovu župu sv. Petra, Boninovo u Dubrovniku. Na Katolièkom
bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu 27. rujna 2012.
završio je integrirani preddiplomski i diplomski filozofskoteološki studij i stekao akademski naziv magistar teologije.
Na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu,
Sveuèilišta u Osijeku, upisao je u listopadu 2012. Sveuèilišni
postdiplomski specijalistièki studij Pastoralne teologije,
usmjerenje: Pastoral župne zajednice.
Pred biskupom i zajednicom bogoslova i sjemeništaraca
Dubrovaèke biskupije položio je 9. veljaèe 2013. Ispovijest
vjere i potpisao Izjavu pod prisegom da svjesno, slobodno i s
pravim nakanama želi preuzeti ðakonsku službu.
.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
19
Domovinske vijesti
Proslava Gospe Lurdske kod osjeèkih kapucina
Osijek, 11.2.2013. (IKA/TU) – Blagdan Gospe Lurdske, 11.
veljaèe, tradicionalno je proslavljen kod osjeèkih kapucina,
sveèanim misnim slavljem u crkvi Sv. Jakova pod
predsjedanjem ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Marina
Srakiæa. Misi je prethodila marijanska pobožnost pred
ružama urešenim kipom Gospe Lurdske, gdje su vjernici i
prethodnih devet veèeri molili i razmatrali otajstava krunice.
Uz nadbiskupa, u koncelebraciji su bili osjeèki župnici,
župni vikari, redovnici, dekan Istoènog osjeèkog dekanata,
preè. Mato Gašparoviæ te domaæi gvardijan osjeèkog
Kapucinskog samostana, o. Miljenko Vrabec.
U uvodu misnog slavlja nadbiskup Srakiæ vjernike je
potaknuo na zahvalnost Gospi za poruke koje je dala za
vrijeme svoga zemaljskog života, ali i za vrijeme svojih
ukazanja u Lurdu, kako bismo i mi mogli živjeti svoju vjeru
kao što je živjela ona, prva vjernica Crkve i majka svih
vjernika.U svojoj homiliji nadbiskup je istaknuo je kako je
Marija, još savršenije od Abrahama - uzora naše vjere,
vjerovala da Bogu ništa nije nemoguæe i u Naviještenju, ali i
na Kalvariji te je rekao: "Ako Abrahama nazivamo 'praocem
naše vjere', s još više razloga Djevica Marija zaslužuje da je
zovemo 'majkom naše vjere' - 'majkom vjernika'".
Na kraju izvještaja o Marijinu Navještenju evanðelist je
pripomenuo: "I anðeo otiðe od nje", a mons. Srakiæ,
oslanjajuæi se na te rijeèi posvijestio je kako treba prihvatiti
da napredujemo najèešæe u tami, a za vodièa imamo jedino
Isusovu rijeè i svjetlo Duha Svetoga. "I u našem životu
Gospodin se zna povuæi nakon susreta, razgovora, slavlja
sakramenata i prepustiti nas vodstvu Božje rijeèi i Marijina
primjera. Nakon djetinjih ili mladenaèkih oduševljenja
nastupa sivilo svakidašnjice, izazovi izvana i iznutra, bure i
oluje, dani neuspjeha, sumnje u ono što smo povjerovali i
prihvatili. Nameæu se životna pitanja. Èovjek se pita, gdje je
Bog u koga sam uložio sav svoj život?" opisao je nadbiskup
ljudska previranja te pojasnio: "Imati vjere znaèi prepustiti
se Bogu i onda kada nam se èini da on 'spava', znaèi 'nadati
se protiv svake nade', kao Abraham, jer znamo da nas
nikakva poteškoæa ne može pobijediti, jer ju je Bog veæ
pobijedio".
No, imanje vjere neæe nas odijeliti od svijeta tako da
izbjegnemo probleme svijeta, jer Božji je plan da svijet
oslobodi od zla, a u tom procesu osloboðenja kršæanin je
pozvan na suradnju, boreæi se i ozbiljno shvaæajuæi probleme
svijeta, ne gubeæi hrabrost, pojasnio je i zakljuèio molitvom:
"Umnoži našu vjeru, utvrdi ufanje, obrati, mila Majèice,
izgubljene sve!"
Uz zbor kapucinske crkve u liturgijskom pjevanju
sudjelovale su i Marijine sestre èudotvorne medaljice sa
svojom poglavaricom s. Kajom Ljubas, a nazoèile su i
pripadnice Svjetovnog instituta Malih Marija.
Kardinal Bozaniæ primio veleposlanika Kraljevine
Danske
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u ponedjeljak 11. veljaèe u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu veleposlanika Kraljevine
Danske u Republici Hrvatskoj Bo Erica Webera.
U razgovoru, Weber je, izmeðu ostaloga zahvalio kardinalu
na podršci zajednièkom projektu Hrvatskog lijeènièkog
zbora i Veleposlanstva Kraljevine Danske u prevenciji i
borbi protiv dijabetesa te izvijestio o dosezima projekta i
moguæim buduæim akcijama, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
20
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Papino odreknuæe – legalni èin
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) - Papa Benedikt XVI. najavom
odreknuæa od službe Petrova nasljednika postupio je po
crkvenom zakonu. Premda novija povijest ne bilježi ovakav
primjer, Zakonik kanonskoga prava ipak predviða tu
moguænost, protumaèio je za Hrvatski katolièki radio
crkveni pravnik iz Ðakova mr. Mato Miæan: "Kanon koji
govori o 'praznoj stolici' kada ga tumaèe struènjaci kaže da
može biti ili zbog Papine smrti ili zbog njegovog odreknuæa.
To je u biti jedan legalan èin i zakon ga predviða". U ovom
sluèaju, istièe mr. Miæan, ne govorimo o Papinoj ostavci, veæ
o odreknuæu od službe, jer papa nema kome podnijeti
ostavku – on ima potpunu vrhovnu vlast, nikome on neæe
predati odreknuæe od službe, nego æe ga priopæiti u javnosti i
kako je najavio 28. veljaèe u 20 sati stolica sv. Petra bit æe
upražnjena. Svetog Oca u toj odluci nitko ne može sprijeèiti
i ne može se dogoditi da njegovo odreknuæe ne bude
prihvaæeno, jer on je najviša vlast u Crkvi. Njegovu vlast, do
izbora novoga Pape, ne obnaša nitko drugi i ništa se ne može
mijenjati u upravljanju opæom Crkvom, rekao je mr. Miæan.
Dodao je kako je prvi i osnovni zadatak izabrati novoga
papu. Dekan Kardinalskog zbora ima zadaæu što prije sazvati
konklave. A Benedikt XVI. ne može sudjelovati u izboru
svojega nasljednika, ima više od 80 godina.
Dan bolesnika u šibenskoj Opæoj bolnici
Biskup Ivas posjetio nedavno obnovljeno rodilište
Šibenik, 11.2.2013. (IKA) - Svjetski dan bolesnika i
blagdan Gospe Lurdske proslavljeni su u ponedjeljak 11.
veljaèe, misnim slavljem za bolesnike i bolnièko osoblje u
kapeli Opæe bolnice Šibensko – kninske županije. Misu je
predvodio šibenski biskup Ante Ivas. U homiliji je govorio o
ovogodišnjoj Papinoj poruci za Svjetski dan bolesnika.
Istaknuo je važnost kršæanske skrbi za bolesnike. Poruèio je
kako društvo treba senzibilizirati za potrebe bolesnika i
osigurati im što bolju zdravstvenu skrb. Prilikom susreta s
ravnateljem bolnice dr. Željkom Buriæem, biskup je istaknuo
odliènu suradnju bolnice i Šibenske biskupije. I biskup Ivas i
ravnatelj Buriæ istaknuli su savjestan i odgovoran rad
bolnièkog kapelana fra Mate Topiæa. U sklopu obilježavanja
Dana bolesnika biskup Ivas posjetio je nedavno obnovljeno
rodilište. Susreo se s osobljem odjela i rodiljama. Posebno
ga je dojmio susret s novoroðenèetom starim svega nekoliko
minuta. Biskup je u rodilištu sve pozvao na otvorenost
životu.
Dan bolesnika u Ljeèilištu "Topusko"
Topusko, 11.2.2013. (IKA) – U povodu Dana bolesnika
sisaèki biskup Vlado Košiæ slavio je misu zajedno s
povjerenikom za pastoral bolesnih i starijih fra Josipom
Patrèeviæem, u ponedjeljak 11. veljaèe u kapeli Srca Isusova
u Ljeèilištu "Topusko". Vjernicima, bolesnicima i
lijeènicima, biskup je u homiliji tumaèio Papinu poruku koja
za ovogodišnji Svjetski dan bolesnika glasi "Idi, pa i ti èini
tako!" "Papa Benedikt XVI., koji je upravo danas na blagdan
Gospe Lurdske i na Dan bolesnika objavio da se odrièe
Petrove službe, takoðer dijeli iskustvo slabosti i bolesti, kao i
toliki patnici i bolesnici. No, on nas sve podsjeæa na Isusove
rijeèi reèene pismoznancima da poput milosrdnog
Samarijanca, i mi budemo bližnji te pomažemo našoj
potrebnoj braæi i sestrama", istaknuo je biskup.
Istoga dana Svjetski dan bolesnika proslavljen je i u
Ljeèilištu "Naftalan" u Ivaniæ Gradu gdje je misno slavlje
predvodio generalni vikar Sisaèke biskupije mons. Josip
Æoriæ.
ika
Konferencija za medije predsjednika HBK u povodu
odreknuæa od papinske službe Benedikta XVI.
Benedikt XVI. svojim životom pokazao je što znaèi za vjeru
trpjeti, za vjeru se boriti i jasnim naèelima izlagati ono što
Katolièka Crkva nauèava, istaknuo nadbiskup Želimir Puljiæ
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) - "Benedikt XVI. je svojim
životom pokazao što znaèi za vjeru trpjeti, za vjeru se boriti i
jasnim naèelima izlagati ono što Katolièka Crkva nauèava",
istaknuo je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ na konferenciji za novinare u ponedjeljak 11. veljaèe u
Ordinarijatu u Zadru povodom odreknuæa Benedikta XVI.
od papinske službe.
Taj èin mons. Puljiæ smatra dokazom Papine velièine i
poniznosti. Nije se povukao kad je bilo afera u Crkvi s
kojima je bio suoèen. I sad se ne povlaèi radi teškoæa Crkve,
nego radi svojih tjelesnih poteškoæa zbog kojih više ne može
obavljati odgovornu službu koja traži i snagu tijela.
"Benedikt XVI. svoju ostavku tumaèi starošæu i
nemoguænošæu odgovaranja zahtjevima. To je korektno.
Žalim, primio sam to vrlo iznenaðujuæe i neoèekivano, jer
puno nam znaèi, ne samo u Crkvi, nego uopæe u svijetu,
papa kakav je Benedikt XVI., kao osoba i kao veliki lider.
Prihvaæam tu ostavku kao autentièni izrièaj poniznosti i
velièine Benedikta XVI. Pogoðeni smo tom viješæu, ali
nismo izgubljeni. Znamo da duh Božji vodi Crkvu i da je to
Benedikt XVI. uèinio snagom Duha koji je i njega vodio
kroz vrijeme dok je upravljao Katolièkom Crkvom", rekao je
mons. Puljiæ.
Podsjetio je da je Papi to pitanje postavljeno 2010. g. u
knjizi "Svjetlo svijeta" Petera Seewalda. "Suoèen s aferama
u Crkvi, novinar ga je pitao je li zbog optereæenja kojem je
izložen u tim godinama razmišljao o povlaèenju. Tu se vidi
karakter Benedikta XVI. i zahvalni smo Bogu što je bio
takav u ovo vrijeme. Papa je rekao: 'Kad je opasnost velika,
ne smije se pobjeæi. Zbog toga to sigurno nije trenutak za
povlaèenje. Upravo se u takvom trenutku mora ustrajati i
izdržati tešku situaciju. To je moje mišljenje. Èovjek može
odstupiti u nekom mirnom èasu ili kad jednostavno više ne
može. Ali ne može se pobjeæi u opasnosti i reæi da to treba
uèiniti netko drugi'.
To je Benedikt XVI.! Imao je razloga, starac, suoèen s
problemima, ali je rekao 'Ne, sad se ne povlaèim'. Na
dodatno pitanje, je li moguæe zamisliti situaciju u kojoj se
papina ostavka smatra primjerenom, Papa je rekao: 'Kad
papa doðe do jasne spoznaje da psihièki, fizièki i duhovno
više ne može izvršavati nalog svoje službe, tada ima pravo, a
možda i obvezu, odstupiti'. U tome je, èini mi se, utemeljena
njegova odluka za koju je rekao da ju je donio nakon duljeg
propitivanja vlastite savjesti pred Bogom. Sve je dobro
odvagao.
Iza papinih reèenica èitam papu koji svjesno, odgovorno
pristupa zadatku. Ne zato što je Nijemac, u smislu njihove
radinosti, nego što je shvatio da ga izdaju snage, vitalnost, pa
ne može. Ta me odluka iznenadila, potresla, žao nam je, ali,
sad nam baš treba takav papa, jasan, zauzet, neustrašiv i
otvoren", rekao je predsjednik HBK.
Upitan o odnosu Benedikta XVI. prema Hrvatskoj,
nadbiskup je spomenuo znakovitost da je ta odluka
objavljenja dan po Stepinèevu. Istaknuo je da je sam Papa za
predloženi program svog boravka u Zagrebu rekao: "Molim
vas, svakako mi uvrstite pohod na grob bl. Alojzija
Stepinca". Njegov posljednji susret prije odlaska iz Hrvatske
bio je baš u katedrali gdje je htio kraj Stepinèeva groba
moliti i uputiti svoju poruku.
Papa je promeditirao svoju odluku i veæ je 2010. g. naznaèio
da bi on to mogao uèiniti, rekao je mons. Puljiæ. Podsjetio je
da je i u susretu s Ivanom Pavlom II. kao kardinal i proèelnik
Domovinske vijesti
Kongregacije za nauk vjere napisao ostavku u svojoj 75.
godini i donio je Papi. "Papa je to znao. Ratzinger je izvadio
kuvertu. Kažu da je Ivan Pavao II. rekao, 'Tu kovertu stavite
u džep, a sad æemo razgovarati'. Papa nije uvažio njegovu
želju za ostavkom, nego je rekao 'Trebaš mi sada'. I
Ratzinger je i dalje ostao na èelu Kongregacije za nauk
vjere, sve do papine smrti 2005. g. Kad je predstavio ostavku
Ivanu Pavlu II., imao je žarku želju pisati knjigu o Isus
Kristu. I to je uèinio u tri navrata, ali kao papa, usprkos
velikih napora.
Time je pokazao da je podložan volji Božjoj koja je izražena
preko njegove subraæe kardinala, a i sada je podložan volji
Božjoj kad ne može više voditi Crkvu, ako zbog slabije
snage u poodmakloj dobi više ne može odgovoriti na izazove
koje postavlja dužnost Petrova nasljednika", rekao je
nadbiskup Puljiæ.
Upitan o karakteristikama buduæeg pape s obzirom na
potrebe vremena, nadbiskup Puljiæ, koji je doživio tri
konklave, rekao je: "Duh Sveti vodi Crkvu i i ovog puta æe
uèiniti dobar izbor. Svaki papa bio je osoba na svoj naèin.
Pavao VI. povuèeni intelektualac, koji je patnjom spašavao
ugled Crkve, vjernika i za vjeru se borio. Ivan Pavao II.
putnik, borac, unio je u ovaj svijet i pokrenuo ga kao nijedan
papa dotad. Papa Benedikt XVI. nije bio ništa manje
aktualan i prisutan. Doæi æe netko tko æe na svoj naèin,
svojim stilom, nastaviti ono što su njegovi prethodnici radili.
Bilo je lijepo osjetiti kako je papa Benedikt XVI. lijepo
govorio o svom predšasniku, 'Moj ljubljeni predšasnik'. To
mogu samo veliki ljudi. Nije se osjeæao nimalo ugrožen,
misleæi da je Ivan Pavao II. njegov ljubljeni predšasnik
kojem puno duguje i od kojeg je puno nauèio. Bilo bi lijepo
kad bi novi papa imao i od osobnosti Benedikta XVI. i Ivana
Pavla II., u smislu bliskosti ljudima, da pokaže kako Crkva i
vjera ništa ne oduzimaju nego obogaæuju. Vjera daje nešto
što samo Crkva može dati", rekao je mons. Puljiæ.
Simboliènim smatra i kako je Benedikt XVI. svoj prvi
papinski palij koji je imao po izboru za Petrova nasljednika
ostavio na grobu pape Celestina V., za svog pohoda Akvili,
nakon potresa koji je pogodio tu regiju. Celestin V. odrekao
se papinske službe 1294. g. i donio je odredbu koja
omoguæava da se papa odrekne službe. Dvije godine je živio
kao pustinjak, a kasnije je kanoniziran. Mons. Puljiæ
istaknuo je da je Papino odreknuæe od službe utemeljeno na
Zakoniku crkvenog prava: "Ako se dogodi da se rimski
prvosveæenik odrekne svoje službe, za valjanost se zahtjeva
da odreknuæe bude slobodno i da se oèituje prema
propisima".
"To je papa uèinio. To je predviðeno Kodeksom. Odluka
treba biti svjesna i jasno oèitovana, da nije pod pritiskom ili
nekim drugim razlogom. Znakovito da je papa kao aktivni
teolog i sudionik Drugoga vatikanskog sabora otvorio
Godinu vjere povodom njegove 50. obljetnice. Time i nas
tjera, da s tom istom vjerom, prihvatimo njegovu ostavku.
Molimo Boga za zdravlje Benedikta XVI. i njegov daljnji
rad, ali i za izbor novog pape", zakljuèio je predsjednik HBK
zadarski nadbiskup Puljiæ.
Kardinal Bozaniæ primio katehiste Neokatekumenskog
puta u Hrvatskoj
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u ponedjeljak 11. veljaèe u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu vlè. Giacoma Rainerija,
Luciu Toso i Tomasza Marynowskog, katehiste
Neokatekumenskog puta u Hrvatskoj. Tema susreta bila je
Neokatekumenski put u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, izvijestio
je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
21
Domovinske vijesti
Poruka dubrovaèkog biskupa u povodu odreknuæa od
službe pape Benedikta XVI.
Dubrovnik, 11.2.2013. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ obratio se na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljaèe,
Porukom uz odreknuæe pape Benedikta XVI. sveæenicima,
redovnicima i redovnicama te vjernicima Dubrovaèke
biskupije. Podsjeæa na Papino obraæanje kardinalima kad im
je objavio da se 28. veljaèe 2013. godine u 20 sati povlaèi sa
službe rimskog biskupa. Tu je vijest Papa objavio nakon što
se "više puta preispitao pred Bogom" i došao do uvjerenja da
mu "snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti na
prikladan naèin službu Petrovog nasljednika", napominje
biskup. "Iako nas je ova vijest sve iznenadila, pozivam vas
da je prihvatite u duhu vjernièke odanosti Petrovu
nasljedniku i s neizmjernim povjerenjem u Božju providnost,
koja ravna našim životima i našom poviješæu. Papi
Benediktu XVI. ostat æemo trajno zahvalni za njegovu
jasnoæu u naviještanju Evanðelja i za njegovo hrabro
suoèavanje s teškim kušnjama, koje su za vrijeme njegova
pontifikata pogodile Crkvu", istièe dubrovaèki biskup.
Poziva sve da se pridruže Papinu pozivu i "povjerimo svetu
Crkvu brizi Vrhovnog Pastira, Gospodina Isusa Krista" te
upute svoje molitve Mariji "da svojom majèinskom
dobrotom bude na pomoæ ocima kardinalima u izboru novog
pape". Toj molitvi pridružimo i molitvu za Benedikta XVI. i
njegovo buduæe služenje Crkvi, piše biskup zazivajuæi na
sve obilje Božjeg blagoslova i moleæi zagovor Blažene
Djevice Marije, Majke Crkve.
Proslava Gospe Lurdske u požeškoj katedrali
Želimo veæ veèeras zapoèeti moliti zajedno s katolicima
diljem svijeta da kardinali uskoro sretno izaberu novog
nasljednika sv. Petra koji æe svjetlom i snagom odozgor moæi
voditi Petrovu laðu u ovim burnim vremenima
Požega, 11.2.2013. (IKA) - Na blagdan Gospe Lurdske i
Svjetski dan bolesnika, 11. veljaèe, u katedrali Sv. Terezije
Avilske u Požegi sveèano euharistijsko slavlje predvodio je
poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša u koncelebraciji s
domaæim biskupom Antunom Škvorèeviæem, sveæenicima
Stolnog kaptola i Katedralnog arhiðakonata, uz sudjelovanje
brojnih vjernika grada. Na poèetku mise biskup Škvorèeviæ
proèitao je priopæenje Apostolske nuncijature o odreknuæu
pape Benedikta XVI. službe rimskog biskupa. Rekao je da je
to "izvanredan korak Svetoga Oca kojega primamo s
poštovanjem i zahvalnošæu za njegovo osmogodišnje
služenje na Apostolskoj rimskoj stolici". "Želimo veæ
veèeras zapoèeti moliti zajedno s katolicima diljem svijeta
da kardinali uskoro sretno izaberu novog nasljednika sv.
Petra koji æe svjetlom i snagom odozgor moæi voditi Petrovu
laðu u ovim burnim vremenima", rekao je biskup
Škvorèeviæ.
Biskup Kutleša u homiliji se osvrnuo i na aktualne dogaðaje
koji naglašeno govore o ljudskoj seksualnosti ali bez ljubavi
te primijetio da se tako èovjeka svodi na obiènu životinju,
što raða probleme za samog èovjeka i za cijelo društvo. Kao
primjer iznimnog znaka ljubavi biskup Kutleša istaknuo je
Blaženu Djevicu Mariju. "Ljubav nije ispunjavanje želja.
Ona je patnja i bol koju èovjek daje za drugoga. Majka
najviše voli svoje dijete i iz te ljubavi svome djetetu služi
baš kao što je Blažena Djevica Marija služila svome Sinu i
pokazala što znaèi biti vjeran", pojasnio je biskup. Nakon
poprièesne molitve vjernici su u procesiji krenuli Trgom
ispred katedrale da bi javno oèitovali svoju odanost Isusovoj
Majci i molili njezin zagovor. Po povratku u katedralu
biskup Škvorèeviæ predvodio je Molitvu povjere BDM.
22
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Svjetski dan bolesnika u Rijeci
Na kraju mise nadbiskup Devèiæ sveèano objavio da je iz
Vatikana, iz Kongregacije za kauze svetaca, došla potvrda
da i službeno može zapoèeti postupak za proglašenje
blaženom i svetom Majke Marije Krucifikse Kozuliæ,
redovnice i utemeljiteljice Družbe sestara Presvetog Srca
Rijeka, 11.2.2013. (IKA) - Svjetski dan bolesnika 11.
veljaèe u Rijeci je proslavljen u kapucinskoj crkvi Gospe
Lurdske misom koju je predvodio rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ. Najveæu rijeèku crkvu i ove su godine ispunili stariji
ili bolesni koji su došli u pratnji èlanova obitelji,
njegovatelja, brojnih volontera i medicinskog osoblja. Mnogi
od njih nakon propovijedi primili su sakrament bolesnièkog
pomazanja kojega je s nadbiskupom dijelilo desetak
sveæenika. Za njih su brinuli èlanovi Udruge Vojske
Bezgrešne, FRAMA-e i drugi volonteri, a donatori su se
pobrinuli za prigodne darove koje su nakon mise ponijeli
kuæama.
Na kraju mise nadbiskup je sveèano objavio da je iz
Vatikana, iz Kongregacije za kauze svetaca, došla potvrda da
i službeno može zapoèeti postupak za proglašenje blaženom
i svetom Majke Marije Krucifikse Kozuliæ, redovnice i
utemeljiteljice Družbe sestara Presvetog Srca Isusova,
autohtone rijeèke redovnièke zajednice. "Mogu vam reæi da
je u dugoj povijesti grada Rijeke i povijesti ove naše mjesne
Crkve, ovo prvi put da æe se voditi kanonski postupak za
proglašenje blaženom i svetom jedne žene koja je roðena u
Rijeci, prije 160 godina, koja je najveæi dio svoga života
posvetila ovome gradu i preminula na glasu svetosti prije 90
godina." Majku Mariju Krucifksu graðani su još za života
zvali Rijeèka Majka, jer je bila uèiteljica i odgojiteljica
brojne siroèadi, siromašne i napuštene djece i mladeži, koju
je zbrinjavala osiguravajuæi im sve potrebno za život, a
jednakom je ljubavlju i žrtvom skrbila za bolesne i umiruæe.
"Sve što je ona èinila izviralo je iz njezine velike vjere i
ljubavi prema svim ljudima bez razlike, a osobito prema
siromašnima i nezbrinutima. Zbog njezinih divnih djela
možemo se ponositi, a plodove tih djela uživaju i danas
graðani i vjernici ovoga grada, ali i mnogi drugi u našoj
domovini i izvan naše domovine", podsjetio je nadbiskup
Devèiæ.
U propovijedi je okupljenima objasnio razloge za proslavu
Svjetskog dana bolesnika kojega je prije 21 godinu
ustanovio papa Ivan Pavao II. "Papa je želio taj dan posvetiti
bolesnima, da osjete da nisu zaboravljeni, ali i da ih ojaèa u
njihovu trpljenju. Ovaj ih dan poziva da pronaðu smisao u
svojoj patnji poistovjeæujuæi se s Kristom koji je trpio te da
patnju posvete za spas drugih. I Benedikt XVI. u svojoj
ovogodišnjoj poruci poziva ih da rastu u samosvijesti i
samopoštovanju. Jer iako je èovjek slab i bolestan ne znaèi
da je manje vrijedan u oèima Gospodina i ne znaèi da ne
može ništa uèiniti za druge. Gledano iz kuta vjere najviše
možemo uèiniti upravo kada nam se èini da smo najslabiji.
Tako je i u trenucima kada smo prikovani za krevet", rekao
je nadbiskup objasnivši da vjerom i molitvom prihvaæeno
trpljenje može puno dobra uèiniti za druge.
"Ovaj je dan posveæen i onima koji o bolesnima brinu.
Prilika je to za izraziti im zahvalnost za sve što èine, ali i
poticaj da uvijek traže naèine kako bi osigurali još bolju
njegu za one u potrebi. Dan bolesnika posveæen je i
obiteljima u kojima ima bolesnih, njima šalje poruku da nisu
same i napuštene nego da je s njima cijela kršæanska
zajednica. Sveti Otac ovim je danom želio posebno
potaknuti kršæane da èine najbolje što mogu u brizi za slabe i
bolesne." Nadbiskup je podsjetio da kršæane na to poziva
sam Isus svojim primjerom, a o tome izrièito govori u
prispodobi o milosrdnom Samaritancu koji pomaže
ika
neznancu kojega je sreo na putu. "Taj Samaritanac je sam
Isus, ali i svi oni koji brinu o ljudima u nevolji. Svojim je
primjerom na prvom mjestu njegova majka Marija, a svetište
u Lurdu najveæa je potvrda njezine brige za trpeæeg èovjeka.
Primjera velikih ljudi koji su pomagali potrebnima u
povijesti Crkve ima mnogo, meðu njima je svakako i
rijeèanka Marija Kozuliæ, a sestre Presvetog Srca Isusova i
danas nastavljaju njezinu humanitarnu misiju." Nadbiskup je
podsjetio da iz tog razloga i novootvoreni rijeèki hospicij
nosi upravo njezino ime te pozvao sve vjernike i graðane da
i sami daju svoj doprinos u brizi za umiruæe.
Zagreb: Svetkovina Majke Božje Lurdske
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) – Euharistijsko slavlje svetkovine
Majke Božje Lurdske u župi Gospe Lurdske u Zagrebu u
ponedjeljak 11. veljaèe predvodio je zagrebaèki pomoæni
biskup Ivan Šaško u koncelebraciji sa sveæenicima
Maksimirsko-trnjanskog dekanata predvoðenim dekanom
preè. Alojzijem Žlebeèiæem te gvardijanom fra Matom
Matiæem i župnikom fra Nikicom Ajduèiæem i drugim
franjevcima. "Na današnji dan, 21. svjetski dan bolesnika,
spominjemo se sve naše braæe i sestara po vjeri i po
stvorenosti koji žive iskustvo bolesti, istodobno iskušavani i
izabrani, preporuèujuæi ih snazi i utjesi Božjega Duha, ali
takoðer zahvaljujuæi za svjedoèenje u trpljenju, za njihove
molitve i žrtve. Spominjemo se lijeènika, medicinskoga
osoblja i svih ljudi koji se u ustanovama i u svojim
domovima nesebièno skrbe za bolesnike. Jer bolest je uvijek
ne samo izazov, a najmanje gubitak smisla, nego zahtjevno
oèitovanje Božjega gospodstva nad svime stvorenim",
istaknuo je biskup Šaško uvodeæi u misno slavlje. Osvrnuvši
se na misno Evanðelje, biskup je istaknuo kako je pred
vjernicima okvir jednoga radosnog slavlja – svadba i
svadbena gozba. U njoj postoji iskustvo prijetnje toj radosti.
Šest kamenih posuda s vodom za obredno èišæenje mijenjaju
svoju svrhu i postaju izvorom nove radosti. Šest posuda kao
slika šest dana stvaranja, sada postaju prostorom novoga
stvaranja u kojemu sudjeluje èovjek, stvoren na Božju sliku.
Voda u posudama bila je korištena kao znak èišæenja, ali i
kao znak neispunjenosti. Isusovim dolaskom obredi dobivaju
novo znaèenje; On skreæe pozornost na to da po njemu
postajemo nova stvorenja, ne po našim izvanjskim
postupcima, istaknuo je propovjednik te poruèio kako je
"Kristov znamen u Kani, poziv da u svome životu najprije
zahvalimo za dar one radosti koju ne mogu izbrisati
trenutaène poteškoæe; poziv da izaberemo Krista, da imamo
pouzdanja u njega u traženjima, kada nas životni udarci od
njega udaljavaju. Umjesto pokušaja da sami svojim djelima
doðemo do sreæe, dopustimo Bogu da mijenja naše živote".
Posvješæujuæi kako u suvremenosti susreæemo èežnju za
radošæu i èežnju za zdravljem, biskup Šaško istaknuo je kako
"možda i mi negdje u svojim životima imamo neke posude
koje ispunjamo nekim drugim sadržajima, a nedovoljno
Božjom rijeèju; poneko sredstvo kojim mislimo da se
izvanjskim èišæenjem može doæi do mira i radosti".
"Vjera je naš vid i naš dodir i naš okus i njuh i sluh", rekao
je propovjednik, primijetivši da dok se toliko puta naðemo
pred patnjom i bolešæu, postajemo ponizniji, ljudskiji,
svjesni granica svoje stvorenosti i istine da onkraj oèitosti
trpljenja postoji sigurnost vjere. "Ona nas potièe da bolesne
lijeèimo svojom solidarnošæu, suæuti i opraštanjem. No, ta su
sredstva djelotvorna, ako postoji nutarnji smisao koji kao
vjernici povezujemo s vjerom. Istinska solidarnost polazi od
one Kristove; suæutni smo zbog Božje suæuti prema nama, a
oprostiti možemo, jer Bog nama oprašta. Mjera nije u nama,
nego u Bogu i njegovoj ljubavi. Jednako tako valja
Domovinske vijesti
napomenuti da ljudska težnja za ozdravljenjem ne smije biti
otklanjanje od vjere. Ozdravljenje nije konaèni cilj, nego
uvijek radost u Gospodinu", istaknuo je biskup Šaško.
Propovjednik je uputio na razmišljanje o naèinima kojima
izražavamo solidarnost, suæut, oproštenje. "Meðu njima
posebno sam zastao u mislima o suzama. Suze su velike i
vjerne pratiteljice patnji, ali su izražaj i najveæe radosti: biti
ganut i obradovan do suza. Plaè u Betlehemskoj spilji, suze
na Isusovu grobu, plaè pred Lurdskom spiljom, sve to ovdje
obuhvaæamo, kao kršæansku suæut, supatnju i zajednièku
radost u svijetu. Mogli bismo reæi, dok molimo zagovor
Gospe Lurdske da nam je potrebna gratia lacrimarum –
milost suza, suæutnost koja preobražava svijet, a koja nije
prepuštena tuzi i malodušnosti. Koliko je samo ljudi koji
svjedoèe o promjeni vlastitoga života pred kušnjom bolesti.
Koliko je samo obraæenja pred istinom predanosti služenja
bližnjima koji su bolesni. To je dar, milost, pozvanost i
karizma, bez koje svijet ne može živjeti radost", istaknuo je
te poruèio kako je suæut potrebna i našoj Domovini, "iskrene
suze koje proèišæuju srce, a jedno od blaženstava kaže da æe
èisti srcem 'gledati Boga'". Lurdska spilja govori o vodi iz
stijene koja gasi žeð naroda. To je poziv da iz naše tvrdoæe
srca poteknu suze koje mijenjaju ponašanje, odnose meðu
ljudima, koje su sposobne zauzeti se za druge i za našu
Hrvatsku. Ako naše suze budu suze nesebiènosti tada æe ih
Bog obrisati s naših oèiju i vratiti nam radost. Crkva koja
plaèe sa zaplakanima i raduje se s radosnima jest
vjerodostojna Crkva, zakljuèio je biskup Šaško.
Izjava nadbiskupa Srakiæa povodom odreknuæa od
službe Benedikta XVI.
Slavonski Brod, 11.2.2013. (IKA) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ je u ponedjeljak 11. veljaèe
novinarima okupljenim u Slavonskom Brodu dao izjavu u
povodu odreknuæa od papinske službe Benedikta XVI.
"Izjava pape Benedikta XVI. sve je iznenadila. Mnogi su
doživjeli šok iako to ne bi trebalo tako biti. To je jedna
odluka koja oèituje snagu duha, jednu viziju sadašnjosti i
buduænosti, potvrðuje vjeru da Crkvu vodi prije svega Duh
Sveti, a ne neki èovjek, i povjerenje u nasljednika. Kada je
imenovan za nasljednika Ivana Pavla II. odmah su me pitali
hoæe li moæi ispuniti ono što je zapoèeo Ivan Pavao II., koji
je pokazao velièinu duha i za kojega možemo reæi da je bio
veliki papa. Poznavali smo kardinala Ratzingera kao
izuzetnog znanstvenika, filozofa i teologa, no on je kroz
osam godina kako vodi Kristovu Crkvu kao rimski biskup
pokazao da nije samo veliki teolog, nego ujedno i veliki
pastir. On se zapravo s vremenom pretvorio u pravoga
župnika, vrsnoga katehetu, branitelja Crkve posebno u onim
krajevima gdje je Crkva ugrožena, gdje je sloboda vjere u
pitanju. On je ušao u dijalog i s predstavnicima drugih
Crkava i s onima koji ne vjeruju, tako da æe u povijesti
zauzimati znaèajno mjesto. I za našu je nadbiskupiju
izuzetno znaèajan. Poznavao je naše krajeve što se dalo
uoèiti pri našim susretima. Posebno je za nas znaèajan što je
utemeljio
Slavonsku
crkvenu
pokrajinu,
odnosno
Ðakovaèko-osjeèku crkvenu pokrajinu-metropoliju, što je
našu ðakovaèku biskupiju uzdigao na rang nadbiskupije i
sjedište Ðakovo - Osijek proglasio metropolitanskim
sjedištem, a ujedno je odvojio Srijemsku od Ðakovaèke
biskupije, koje su kroz dva i pol stoljeæa bile vezane jednim
biskupom", rekao je nadbiskup Srakiæ, istaknuvši kako je
Benedikt XVI. kao èovjek izuzetno drag, neposredan,
srdaèan u razgovoru, èovjek koji se zna šaliti.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
23
Domovinske vijesti
Zagreb: Proslavljen 21. svjetski dan bolesnika
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) – U povodu Svjetskog dana
bolesnika Hrvatska konferencija viših redovnièkih poglavara
i poglavarica i Hrvatska udruga medicinskih sestara
organizirale su 11. veljaèe, na blagdan Gospe Lurdske,
proslavu 21. svjetskog dana bolesnika. Misu u samostanskoj
crkvi Sv. Vinka u Frankopanskoj ulici u Zagrebu predvodio
je dr. Stjepan Baloban, profesor na Katolièkome
bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, u suslavlju s
rektorom crkve mr. Marijanom Pavleniæem, dr. o. Vinkom
Mamiæem, OCD, predsjednikom HKVRPP i splitskim
sveæenikom preè. don Ivanom Lendiæem. U crkvi prepunoj
vjernika, medicinskoga osoblja te èlanova Hrvatske udruge
medicinskih sestara i Hrvatske katolièke udruge medicinskih
sestara i tehnièara, koji su predvodili Molitvu vjernika,
misno slavlje veæ tradicionalno uvelièao je zbor Zagrebaèkih
lijeènika pjevaèa, s dirigentom dr. Leonardom Bergovcem, a
za orguljama dr. Darkom Kristoviæem, dok je kao solist
nastupio dr. Željko Jurašinoviæ. Rektor mr. Pavleniæ
pozdravio je okupljeno mnoštvo meðu kojima i ministra
zdravlja prof. dr. Rajka Ostojiæa sa suradnicima,
predstavnike grada Zagreba te medicinskih udruga. U
homiliji dr. Baloban podsjetio je da se Svjetski dan bolesnika
u Katolièkoj Crkvi slavi od 1992. godine, a ustanovio ga je
danas bl. Ivan Pavao II. Ustvrdio je da je taj dan poziv na
ozbiljan ispit savjesti o brizi jednoga društva, pa tako i
našega hrvatskog društva, za bolesnike i za sve one kojima
je potrebna medicinska pomoæ. U homiliji se dalje osvrnuo
na poruku pape Benedikta XVI. za 21. svjetski dan
bolesnika, te protumaèivši liturgijska èitanja, evanðeoski
odlomak o milosrdnom Samarijancu povezao s
ovogodišnjom porukom Svetog Oca "Idi pa i ti èini tako!"
(Lk 10, 37), kojom je Papa poruèio kako katolici u svom
djelovanju na podruèju zdravstvene skrbi imaju žurnu
zadaæu uèiniti sve što je u njihovoj moæi da obrane život
tamo gdje je ozbiljno ugrožen i djelovati ispravno
oblikovanom savješæu u skladu s uèenjem Crkve. Dr.
Baloban upozorio je i kako je sadašnje vrijeme bremenito
tolikim bolesnim stanjima èovjeka, duše i društva, stoga je
cilj godišnje proslave Svjetskog dana bolesnika u prvome
redu ojaèati svijest naroda Božjeg, a onda i razlièitih
katolièkih zdravstvenih ustanova te samoga graðanskog
društva o nužnosti da se bolesnicima zajamèi bolja skrb, da
se oboljelima pomogne na svakom planu. Pozvao je da se u
pastoral zdravstva na posebni naèin ukljuèe redovnièke
zajednice, da se potaknu, napose mladi, na dobrovoljni rad,
ali je upozorio i na važnost duhovnoga i moralnog odgoja
zdravstvenih djelatnika. Ukazao je na teške gospodarske
prilike u Hrvatskoj koje se odražavaju i na zdravstveno
stanje u našoj zemlji te na nedovoljne moguænosti pružanja
zdravstvene zaštite, s pozivom na nužnost njegova
poboljšanja. Ustvrdio je kako lijeènicima i medicinskim
sestrama nije lako, ni kao ljudima, a još manje kao
vjernicima pred kojima je trajno Isusov ideal pomoæi
svakom èovjeku u potrebi. Dr. Baloban poruèio je da
Svjetski dan bolesnika ima za cilj "probuditi", èesto ustajalu
društvenu zajednicu, i potaknuti da se stvore takvi uvjeti u
kojima bi bilo moguæe odgovarajuæe pomoæi svakom
èovjeku.
Na kraju mise nazoènima su se obratili o. Vinko Mamiæ
uime organizatora HKVRPP-a, a uime Družbe sestara
milosrdnica s. Nevenka Brkiæ, vms., koja je zahvalila i
svima onima koji su na bilo koji naèin pridonijeli
organizaciji i ljepoti toga susreta.
Nakon mise bilo je zajednièko druženje u "šatoru" sportskoj dvorani Ženske opæe gimnazije Družbe sestara
milosrdnica.
24
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Biskup Šaško: Zahvalni smo Papi za obogaæenja koja
nam je darovao
Pozvani smo moliti za njega; spomenuti se darova koje nam
je podario, osobito svojim pohodom u Hrvatsku prije dvije
godine
Zagreb, 11.2.2013. (IKA) – "Današnji je dan u našim
vjernièkim srcima upisan kao dan koji je mnoge ganuo. Papa
Benedikt XVI. objavio je svoje odreknuæe od papinske
službe. Korak je to koji treba pratiti molitva Crkve, u
zahvalnosti i u svijesti da Gospodin i dalje vodi svoju Crkvu.
Zahvalni smo Svetomu Ocu za obogaæenja koja nam je do
sada darovao, za njegovu poslušnost Bogu i za njegovu
odgovornost. Predivno je vidjeti u Crkvi slobodu koja èini
ono što po savjesti vidi kao najbolje – iz ljubavi", istaknuo je
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, predvodeæi misu 11.
veljaèe u župi Gospe Lurdske u Zagrebu.
Biskup je poruèio da smo "pozvani moliti za njega;
spomenuti se darova koje nam je podario, osobito svojim
pohodom u Hrvatsku prije dvije godine". Èvrsto vjerujemo
da je to uèinio èuvši Marijine rijeèi "Što god vam rekne,
uèinite!" rekao je biskup Šaško te ukazao na rijeèi iz 2010.
kada je Papa govorio o toj moguænosti, i rekao da "uviða
kako slabi". Znakovito je stoga da je svoju odluku odluèio
objaviti baš danas, kada slavimo majku Božju Lurdsku,
primijetio je biskup. Rekao je da je svetkovina Gospe
Lurdske znakovita i za njegov osobni život. "Prije pet
godina, na današnji me je dan papa Benedikt XVI. imenovao
za zagrebaèkog pomoænoga biskupa. Dan spomena Gospe
Lurdske postao je jedan od nosivih u mome životu i zbog
toga je najljepše mjesto na kojemu danas mogu biti upravo
ova crkva. Sažimam u ovo slavlje svoju zahvalu, ali
ponajprije zahvaljujem za ljepotu Crkve, vjernièku molitvu
za moju i ostale službe, u kojima kao grešni ljudi nastojimo
slijediti Krista, pod Majèinim zagovorom. Živimo tu radost i
novost života", zakljuèio je biskup Šaško.
Svjetski dan bolesnika u KBC-u Osijek
Osijek, 11.2.2013. (IKA/TU) - Hrvatsko katolièko društvo
medicinskih sestara i tehnièara – Podružnica Osijek, pod
vodstvom medicinske sestre Sanje Viševiæ, duhovnika vlè.
Ivana Juriæa i bolnièkog kapelana o. Roberta Bartoszeka i
ove godine u Klinièkom bolnièkom centru Osijek 11. veljaèe
organiziralo je obilježavanje Gospe Lurdske i Svjetskog
dana bolesnika.
Ravnateljstvo KBC-a Osijek srdaèno je doèekalo ðakovaèkoosjeèkog pomoænog biskupa Ðuru Hraniæa koji je pohodio
bolesnike Klinièkog odjela za traumatologiju Klinike za
kirurgiju.
"Dolaskom u KBC Osijek na Svjetski dan bolesnika želimo
izraziti poštovanje prema svim djelatnicima bolnice,
cjelokupnom medicinskom osoblju koje se velikodušno i
nesebièno trudi, djeluje u razlièitim uvjetima susreæuæi
razlièite situacije te im nije lako biti u službi naših bolesnika,
stoga to želimo vrednovati. Želimo pokazati i ljudsku blizinu
i solidarnost s bolesnicima, onima koji trpe. Isus trajno
ponavlja da oni najmanji, koji su u potrebi, na rubu, da su to
njegova braæa i sestre", rekao je mons. Hraniæ na odjelu
traumatologije.
Osvrnuo se i na poruku Benedikta XVI. za Svjetski dan
bolesnika pod geslom "Idi, pa i ti èini tako" rekavši: "Papa
želi tom porukom skrenuti pozornost da smo danas èesto
voðeni etikom samodostatnosti, tržišnom ekonomijom gdje
sve mjerimo materijalnim dobrima, a ta materijalna dobra i
gospodarska situacija èesto utjeèe i na stanje u zdravstvu, na
sredstva koja se izdvajaju. Stvaraju se razlièiti stupnjevi
osiguranja, gdje nam se može dogoditi da onaj tko nema, tko
Domovinske vijesti
ika
je siromašniji, da mu vrhunska medicinska zaštita ostane
nedostupna. Stoga, Papa poziva na solidarnost u
cjelokupnom društvu, a jednako tako i u zdravstvu".
Nakon pohoda bolesnicima uslijedilo je misno slavlje u
bolnièkoj kapeli koje je predvodio mons. Hraniæ, dok je
liturgijsko pjevanje animiralo Pjevaèko društvo sv. Josipa
radnika.
U homiliji na temelju prispodobe o dobrom Samarijancu
mons. Hraniæ poruèio je kako je potrebno da shvatimo
duboku Božju ljubav prema svakom ljudskom biæu, osobito
prema onima pogoðenima bolešæu i patnjom. Istaknuo je
kako ova prispodoba govori i èovjeku današnjice jer se èesto
susreæemo s napola mrtvim ljudima što leže uz naš životni
put. Èesto i sveæenici susreæu neadekvatno zbrinute
bolesnike, nastoje ih ohrabriti navještajem i sakramentima,
odlaze dalje, a bolesnici ostaju u svojoj nemoæi i neimaštini.
Stoga je biskup posebnu zahvalnost izrazio udrugama koje
djeluju na podruèju nadbiskupije te bez pitanja o troškovima
pomažu starima i nemoænima i omoguæuju da dane bolesti
prožive dostojno èovjeka. "Godina vjere koju slavimo
predstavlja povlaštenu prigodu za jaèanje službe ljubavi u
našim obiteljima, bolnicama, u svim socijalnim ustanovama,
udrugama graðana i obiteljskim zajednicama, da bi svatko
bio dobri Samarijanac prema drugome i svojim bližnjima",
zakljuèio je biskup i izrazio dobrodošlicu novom bolnièkom
kapelanu Bartoszeku koji je prije nekoliko dana preuzeo tu
službu.
Predsjednica HKDMST Sanja Viševiæ istaknula je kako su
bolesnike u cijeloj bolnici, njih oko 1100, kao i na
dislociranim odjelima, Odjelu za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju u Bizovcu te Odjelu za oftamologiju, posjetili
uèenici Medicinske škole, Isusovaèke klasiène gimnazije te
osjeèki framaši te su im uruèili slièice Gospe Lurdske s
porukom Benedikta XVI. i na taj naèin poželjeli im brz
oporavak, ali i strpljivo nošenje s bolešæu, koje æe uz vjeru i
molitvu sigurno biti lakše.
Bolnièko lijeèenje biskupa Štambuka ide prema planu
I dok æe se novinari natjecati tko æe kojega kandidata staviti
na prvo mjesto, molit æemo Boga za sretan izbor novoga
pape, poruèio iz bolnice hvarski biskup
Split, 12.2.2013. (IKA) – Bolnièko lijeèenje hvarsko-braèkoviškog biskupa Slobodana Štambuka koji je u ponedjeljak 4.
veljaèe primljen u Klinièki bolnièki centar Split i smješten
na Odjelu za urologiju KBC-a zbog uroloških smetnji, ide
prema planu te se biskup uredno oporavlja. U utorak 5.
veljaèe biskup Štambuk je zbog hipertrofije prostate
podvrgnut operativnom zahvatu koji je izvršio urolog dr.
Neven Vrsaloviæ, nakon èega je smješten u Jedinicu
intenzivnoga lijeèenja. Zbog postoperativnoga krvarenja
biskup je na JIL zadržan dva dana nakon èega je premješten
na Odjel za urologiju. Biskup se osjeæa znatno bolje i u
stalnom je nadzoru struène lijeènièke službe i medicinske
skrbi. Osvrnuvši se na svoj dosadašnji boravak u bolnici,
ustvrdio je da bolnièko lijeèenje, kao i operativni zahvat,
predstavljaju za svakoga èovjeka iznenaðenje i odreðenu
poteškoæu, jer se radi o dogaðajima koje nije moguæe niti
predvidjeti niti planirati. "Želim izreæi srdaènu zahvalnost na
susretljivosti i uslužnosti bolnièkoga osoblja, posebno dr.
Davoru Librenjaku, voditelju Odjela za urologiju KBC-a, dr.
Nevenu Vrsaloviæu koji me je operirao, kao i medicinskim
sestrama koje su sa svojom prevažnom ulogom "duša cijele
bolnice" te 24 sata bdiju nad pacijentima", izjavio je biskup.
Komentirao je i najavu odreknuæa od papinske službe
Benedikta XVI. ustvrdivši kako je to sigurno koristan èin za
Crkvu nakon što je Sveti Otac uvidio da nije više u stanju
voditi Crkvu u željenomu pravcu. Ovaj je Papa èovjek
refleksije, èovjek razmišljanja, èovjek teolog dubokih misli.
Ne treba zaboraviti da Crkvu vodi Duh Sveti. I dok æe se
novinari natjecati tko æe kojega kandidata staviti na prvo
mjesto, molit æemo Boga za sretan izbor novoga pape.
Biskupa Štambuka po izlasku s Jedinice intenzivnoga
lijeèenja posjetili su mnogi sveæenici, redovnice i vjernici
laici zanimajuæi se za njegovo zdravstveno stanje, dok mu
svakoga dana prièest nosi bolnièki župnik Marko Klariæ. U
petak 8. veljaèe biskupa je posjetio splitsko–makarski
nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, zaželjevši mu što brže
ozdravljenje. Narednih dana, nakon što lijeènici utvrde
urednost uroloških funkcija, biskup Štambuk trebao bi biti
otpušten iz bolnice na kuænu njegu.
Izjava nadbiskupa Devèiæa povodom odreknuæa od
službe Benedikta XVI.
To je znakovit, možemo reæi èak proroèki èin za samu Crkvu,
koji æe biti, kako je sam Benedikt XVI. rekao, na dobrobit
Crkve
Rijeka, 12.2.2013. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
uputio je povodom odreknuæa od službe Benedikta XVI.
Izjavu nadbiskupa Devèiæa prenosimo u cijelosti:
"Kako nam je poznato ovo je drugi sluèaj u povijesti Crkve
da je Papa svojevoljno odstupio s dužnosti. Èin dakle nije
uobièajen, ali moramo poštovati i shvatiti razloge koje je
papa Benedikt XVI. naveo i koji su ga potaknuli na taj
korak. Odstupanjem od službe, papa Benedikt XVI. dao je
veliko svjedoèanstvo odgovornosti, veoma potrebno našemu
vremenu.
Živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja, netko je rekao da u
jednome svijetu uveèer liježemo, a u drugome se ujutro
budimo. Zbog toga je doista zahtjevno, takvu veliku
instituciju kao što je Katolièka Crkva, koja se prostire po
cijeloj zemaljskoj kugli, voditi i biti sposoban odgovoriti na
sve suvremene izazove. Za to se traži ne samo intelektualna i
duhovna snaga, koja Benediktu XVI. nije nedostajala niti u
poodmakloj dobi, nego i tjelesna pripremljenost koja je s
odmicanjem godina kod njega ipak bila sve slabija. O
njegovim godinama dovoljno govori èinjenica da je on jedan
od najstarijih papa u povijesti.
Njegov prethodnik, papa Ivan Pavao II. je svijetu, u kojem
se sve više cijeni samo jako i zdravo, posvjedoèio da i osobe
koje su slabe, bolesne i u visokoj životnoj dobi mogu
obnašati važne službe te je tako želio vrednovati
dostojanstvo svakog èovjeka bez obzira na dob i zdravlje.
Zato je do kraja ostao u svojoj službi dajuæi time
suvremenom svijetu važnu poruku. Sadašnji Papa svojim
odricanjem od papinske službe šalje svijetu ništa manje
važnu poruku, a to je poruka odgovornosti.
Podsjetio bih takoðer da je Drugi vatikanski sabor odredio
da se biskupi sa 75 godina trebaju povuæi iz aktivne službe.
S èinom ovoga Pape vjerojatno dolazi razdoblje kad æe se i
vrhovni sveæenici, slijedeæi njegov primjer, povlaèiti iz
službe kad im više tjelesne i duhovne snage ne budu
dopuštale da ju primjereno vrše. U tom smislu to je znakovit,
možemo reæi èak proroèki èin za samu Crkvu, koji æe biti,
kako je sam Benedikt XVI. rekao, na dobrobit Crkve.
Koristim ovu prigodu da sve vjernike, u ovom važnom
trenutku pozovem na molitvu za Crkvu i Papu, ovog i
buduæeg."
.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
25
Domovinske vijesti
Svjetski dan bolesnika proslavljen u Zadru
Èovjek ne ozdravlja time što se kloni od patnje, izbjegava
trpljenje i bježi od boli, nego time što se trudi prihvaæati
nevolje, po njima sazrijevati i naæi smisao u jedinstvu s
Kristom koji je patnje podnio s ljubavlju
Zadar, 12.2.2013. (IKA) - Blagdan Gospe Lurdske i
Svjetski dan bolesnika sveèano je proslavljen u ponedjeljak
11. veljaèe misnim slavljem u crkvi Sv. Mihovila u Zadru
koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.
"Marija kao brižna mati izlazi ususret potrebama i
oèekivanjima svoje djece. Ona u svojim svetištima lijeèi
patnje i vraæa zdravlje duše i tijela", poruèio je nadbiskup u
crkvi u kojoj se stoljeæima Zadrani pred Gospinim kipom
utjeèu zagovoru Gospe Lurdske. "Svjetski dan bolesnika
potièe nas kako voditi brigu o oboljelima i zahvaliti onima
koji skrbe o njima: zdravstvenim, socijalnim, vjerskim i
drugim djelatnicima i volonterima. Osobito onima koji znaju
da je njihova pastoralna služba u bolnicama sastavni dio
crkvenog poslanja, jer je na tragu spasenjskog poslanja
Krista, koji je kao božanski lijeènik prošao zemljom èineæi
dobro i ozdravljao sve kojima bijaše ovladao ðavao", rekao
je mons. Puljiæ, istaknuvši da je Svjetski dan bolesnika
snažni trenutak prinošenja patnje za dobro Crkve i svijeta i
poticaj svima da na licu bolesnoga prepoznaju obrise svetog
lica Kristova koji je svojim trpljenjem, smræu i uskrsnuæem,
spasio èovjeèanstvo.
Podsjetio je na rijeè koncilskih otaca sa Sabora bolesnima i
trpeæima: "Niste ni napušteni, a ni beskorisni: Krist vas je
pozvao i vi ste njegov jasni odsjaj!"
Tragom poticaja pape Benedikta XVI. u njegovoj poruci uz
Dan bolesnika, da razmišljamo o liku dobrog Samarijanca iz
Lukina evanðelja, nadbiskup je rekao da time Gospodin
pokazuje kakav stav mora zauzeti Kristov uèenik prema
ljudima u potrebi.
"I nama je, snagom vjere i molitve poput Samarijanca, voditi
brigu o onima koji su tjelesno ili duhovno ranjeni, kao i za
sve koji su siromašni i traže pomoæ. To se odnosi na
pastoralne i zdravstvene djelatnike i na bolesnike koji su
pozvani svoje stanje proživljavati s vjerom", rekao je
nadbiskup, dodavši da èovjek ne ozdravlja time što se kloni
od patnje, izbjegava trpljenje i bježi od boli, nego time što se
trudi prihvaæati nevolje, po njima sazrijevati i naæi smisao u
jedinstvu s Kristom koji je patnje podnio s ljubavlju.
"Svjetski dan bolesnika prigoda je razmišljati o tajni
trpljenja i biti osjetljiv prema bolesnoj braæi i sestrama.
Poželio bih svima, koji izravno ili neizravno skrbe za
bolesne, da uvijek budu pozorni na njihove potrebe. Neka im
sveti Luka, apostol i lijeènik, pomogne prepoznavati i
otkrivati na licima bolesnika crte Krista, èovjeka vièna
patnjama. Tada æe i oni lakše moæi pronalaziti izvore vedrine
i pouzdanja kod uskrslog Gospodina", rekao je mons. Puljiæ i
povjerio Gospi, koja uslišava molitve iz svetišta patnje, da
majèinskim zagovorom pomogne svima koji rade u
zdravstvenoj skrbi kako bi bili vjerodostojni svjedoci
Kristove ljubavi.
.
26
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
XIV. sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Biskupi u Papinoj odluci èitaju trag Božje providnosti i
ljudskoga odgovora u vjeri; stav odgovornosti, kršæanske
slobode i ljubavi prema Crkvi
Zagreb, 12.2.2013. (IKA) - Biskupi Zagrebaèke crkvene
pokrajine održali su u utorak 12. veljaèe u Nadbiskupskome
bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu svoju redovitu XIV.
sjednicu, na kojoj su pod predsjedanjem nadbiskupa i
metropolita zagrebaèkoga kardinala Josipa Bozaniæa
sudjelovali svi biskupi metropolije: varaždinski Josip
Mrzljak, križevaèki Nikola Kekiæ, sisaèki Vlado Košiæ,
bjelovarsko-križevaèki Vjekoslav Huzjak te pomoæni
zagrebaèki Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski,
priopæio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Nakon što je papa Benedikt XVI. na spomendan Gospe
Lurdske, 11. veljaèe, objavio svoju odluku o odreknuæu od
papinske službe, biskupi metropolije ponajprije su izrazili
zahvalnost Bogu za Papino služenje te za obilje darova
kojima je po njemu kao Petrovu nasljedniku obogatio Crkvu
u zahtjevnim okolnostima njezina hoda kroz povijest.
Istaknuli su da Crkva u hrvatskome narodu ima puno razloga
Bogu dati hvalu za milosti koje je primila tijekom njegova
pontifikata, noseæi u sebi živi spomen na njegovu blizinu
koja je bila na osobit naèin posvjedoèena u apostolskome
pohodu Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. godine u Zagrebu.
U ovoj Godini vjere, koju je proglasio Benedikt XVI.,
vjernici obnavljaju svoje pouzdanje u Gospodina, svjesni da
On vodi svoju Crkvu. Stoga biskupi u Papinoj odluci èitaju
trag Božje providnosti i ljudskoga odgovora u vjeri; stav
odgovornosti, kršæanske slobode i ljubavi prema Crkvi. U
tome svjetlu pozivaju vjernike na molitvu za Crkvu i na
Papine nakane, na pouzdanje u svjetlo i snagu Duha Svetoga
u životu Crkve.
Na temelju baštine koju Crkvi kao papa ostavlja Benedikt
XVI. biskupi potièu svakoga osobno i vjernièke zajednice da
tijekom korizme otkrivaju Boga koji je ljubav, prepoznaju
svoju spašenost u nadi i svjedoèe ljubav u istini, nošeni
zajedništvom u vjeri.
Središnja tematska cjelina sjednice bila je život i formacija
bogoslova, o èemu su biskupi raspravljali nakon što su
saslušali izlaganja poglavara Nadbiskupskoga bogoslovnog
sjemeništa preè. Anðelka Košæaka, rektora, preè. Milana
Pušeca, duhovnika, te prefekata vlè. Ivana Dodleka, vlè.
Dubravka Škrilina Hrena vlè. Mislava Kutleše. Biskupi su, u
svjetlu suvremenih okolnosti, moguænosti i poteškoæa,
razmotrili neke vidike sljedeæih pitanja: dimenzija ljudskoga
u formaciji, važnost duhovne izgradnje i rasta, promicanje
molitve za duhovna zvanja, teološko-pastoralna formacija u
Bogosloviji,
teološka
formacija
na
Katolièkome
bogoslovnom fakultetu, uvoðenje u bogoslovski život.
Odreðeno je da sljedeæa, XV. redovita sjednica bude 14.
svibnja u Križevcima, u Biskupskoj rezidenciji križevaèkoga
vladike.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Sveèanosti u èast sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora i
Kotorske biskupije
Kotor, 3.2.2013. (IKA) - Grad Kotor i Kotorska biskupija
ove su godine po 1204. put proslavili sv. Tripuna muèenika,
koji je godine 809. u doba kotorskog biskupa Ivana postao
zaštitnikom grada.
Na sam blagdan sv. Tripuna, u nedjelju 3. veljaèe, pred
glavnim vratima grada kotorska Gradska glazba i odred
Bokeljske mornarice s državnom zastavom i zastavom
Bokeljske mornarice doèekali su Gradsku glazbu iz Tivta te
odrede Mornarice iz Tivta i Herceg Novog.
Zatim je Mornarica uz gradske glazbe obišla grad te imala
sveèano postrojavanje pred katedralom. Poslije raporta i
smotre koju je obavio viceadmiral Ilija Radoviæ mornarica je
u poèast sv. Tripunu ispalila poèasni plotun. Nakon što je
kolovoða zatražio blagoslov za kolo, mornari su plesali
drevno kolo u èast sv. Tripunu. To je jedno od rijetkih
saèuvanih srednjovjekovnih obrednih kola na prostorima
Mediterana. U starije vrijeme plesalo se u samoj katedrali
oko relikvija sv. Tripuna uz zvuke pifara i tambura. Nešto
slièno zadržalo se danas i pleše se u crkvama nekih
španjolskih gradova.
Ovogodišnje liturgijsko slavlje uz sudjelovanje mons.
Angela Massafre, nadbiskupa i metropolite skadarskog, te
biskupa mostarsko-duvanjskog Ratka Periæa i biskupa
kotorskog Iliju Janjiæa, predvodio je nadbiskup barski, nekoæ
dukljanski, i primas Srbije mons. Zef Gashi, koji je
zamijenio biskupa Željeznog u Austriji Egidija Živkoviæa
koji zbog bolesti nije mogao sudjelovati. Na poèetku
liturgijskog slavlja u kotorskoj katedrali sve je pozdravio
biskup Janjiæ.
Nadbiskup Gashi u propovijedi je izmeðu ostalog istaknuo:
"U ovoj Godini vjere Papa nam u razlièitim zgodama i
prilikom razlièitih manifestacija èesto govori o jednoj
posebnosti Kristove Crkve po kojoj se ona prepoznaje kroz
dugi niz godina svoje povijesti, a to je svetost njezinih
èlanova svih uzrasta, zvanja, naroda, jezika i kultura.
Svetost, dakle, èlanova Kristove Crkve pojavljuje se kroz
svu njezinu 20-vjekovnu povijest, kao zlatna nit, kao nešto
najdragocjenije, što se može poželjeti, kao najveæe njezino
bogatstvo. Listajuæi makar i letimièno ovu povijest Kristove
Crkve u ovoj Godini vjere, moæi æemo otkriti predivan
mozaik svetosti mnogih muževa i žena, djece i mladih, koji
su ukrašavali lice zemlje, te proslavljali i svjedoèili svojim
djelima, životom i svetošæu Božju prisutnost u svijetu. Takav
jedan dragulj u mozaiku svetosti Kristove Crkve bio je, bez
sumnje, i naš svetac, omiljeni muèenik sv. Tripun. Od
današnjih naših mladih kršæana možda Bog neæe tražiti da se
odreknu svega, pa i života kroz muèeništvo, ali æe tražiti da
se kao dobri kršæani odreknu loših i štetnih životnih navika:
alkohola, droge, materijalizma i konzumizma svih vrsta koje
truju i dušu i tijelo. Životna misao vodilja kod svetaca bila je
Isusova preporuka: Budite sveti, jer svet je vaš Otac
Nebeski."
Pjevao je Mješoviti zbor kotorske katedrale i puèki pjevaèi
iz Murtera. Misi su nazoèili izaslanik predsjednika Crne
Gore Dražen Milièkoviæ, kao i izaslanik predsjednika Vlade
Crne Gore Živko Andrijaševiæ, kotorska gradonaèelnica
Marija Æatoviæ, predsjednik Skupštine kotorske opæine
Nikola Bukilica, ministrica u Vladi Crne Gore Marija
Vuèinoviæ, konzul prvoga razreda u Kotoru Andre Santini i
ministar savjetnik iz Hrvatskog veleposlanstva Tvrtko
Kaèan, viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radoviæ s
malim admiralom, èasnicima i mornarima te predstavnicima
nevladinih organizacija i kulturnih institucija grada.
Nakon pontifikalne mise uslijedila je procesija ulicama
grada uz sudjelovanje gradske glazbe, Bokeljske mornarice,
Pjevaèkog zbora sv. Tripun, redovnica i ministranata,
Bratovštine sv. Nikole i puèkih pjevaèa iz Murtera,
Hajduèke družine iz Tomislavgrada (Duvna), narodnih
nošnji, župskih barjaka, državnih i gradskih vlasti te brojnih
vjernika. Veliku nosiljku na kojoj je bilo izloženo tridesetak
antropomorfnih srebrnih relikvijara u obliku ruku i nogu
nosili su èlanovi Bokeljske mornarice, a sarkofag sv.
Tripuna nosili su sveæenici.
Sveèanosti sv. Tripuna zapoèele su 13. sijeènja, to jest na
dan i mjesec kada su godine 809. moæi sv. Tripuna iz
Carigrada, u vrijeme ikonoklastièkih borbi, bile prenesene u
Kotor. Tada prema drevnoj predaji, koja se drevnom naziva
veæ 1431. godine, sveèanu misu u katedrali služi peraški
opat i župnik. Ovaj dan se u Kotoru naziva Karike što
potjeèe od talijanskog glagola incaricare – zadužiti, naime
toga dana bratovština Bokeljske mornarice bira nove èasnike
i Malog admirala koji 27. sijeènja izgovara Lode – pohvale
(laudes) u èast Bogu, Bogorodici i sv. Tripunu. Ove godine
pohvale je izgovorio novoizabrani Mali admiral Bokeljske
mornarice Slavko Vukasoviæ. Tom prigodom na katedrali je
uzdignut slavni Tripunov stijeg uz zvuke kola sv. Tripuna
koje je odsvirala Gradska glazba iz Kotora. Nakon toga
uslijedilo je ljubljenje relikvije sv. Tripuna koja se èuva u
umjetnièkom relikvijaru iz XIII., XV. i XVII. stoljeæa. U
Kotoru se ta relikvija naziva "Slavna Glava".
Samoj sveèanosti sv. Tripuna prethodila je trodnevna
duhovna priprava u sklopu Godine vjere i velikog jubileja
1700. obljetnice Milanskog proglasa u kotorskoj stolnoj
crkvi. Uoèi same svetkovine, 2. veljaèe sveèanu pontifikalnu
misu predvodio je biskup Janjiæ te su ujedno bile
blagoslovljene svijeæe koje su bile podijeljene vjernicima. U
Kotoru je obièaj da se toga dana održi i blagoslov grla s
blagoslovljenim svijeæama. Sveèana Veèernja služena je
prema obredniku iz XVII. stoljeæa, u kojoj sudjeluje šest
katolièkih i šest pravoslavnih vjernika koji za vrijeme èitanja
odnosno pjevanja lekcija iz Martirologija sv. Tripuna
viseæim kadionicama na glavnom oltaru kade položene svete
moæi. To je jedinstveni saèuvani obièaj u kršæanskom svijetu.
Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije
Petrovaradin, 4.2.2013.
(IKA) - Duhovnu obnovu za
sveæenike Srijemske biskupije predvodio je 4. veljaèe u
Petrovaradinu župnik u Golubincima Vjekoslav Luliæ.
Tema duhovne obnove bila je Godina vjere. Vlè. Luliæ
istaknuo je kako o vjeri možemo prièati danima, ali pitanje
koje si postavljamo je kako svoju vjeru koju smo prihvatili
živimo i prenosimo drugima. Da bi netko prenio vjeru
drugome, prije svega mora svoju vjeru živjeti.
Sve što je izreèeno pokazuje nam koliko nam je Godina
vjere potrebna. Potrebna je zato što je naša vjera danas pred
izazovima modernoga svijeta. Ljudi koji su svoju vjeru
doživjeli tradicionalno, u današnje vrijeme takvu
tradicionalnu vjeru lako i brzo izgube, zaborave ili pak traže
nešto drugo, nešto novo.
U razgovoru nakon predavanja sudionici obnove iznosili su
razna svjedoèanstva i probleme s kojima se susreæu u
svojemu poslanju. Duhovna obnova završila je s kratkim
razmatranjem u kapelici.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
27
Crkva u Hrvata
Ubijen katolièki sveæenik Mile Ivanèiæ, župnik u Zavalju
Sarajevo, 9.2.2013. (IKA/KTA) - Katolièki sveæenik Mile
Ivanèiæ, župnik župe Gospiæko-senjske biskupije sv. Franje
Asiškog Zavalje, koja se nalazi na teritoriju Bosne i
Hercegovine dvadesetak kilometara od Bihaæa, pronaðen je
mrtav 9. veljaèe u župnoj kuæi. Vršitelj dužnosti komesara
Policije Unsko-sanskog kantona Marijan Šimiæ, nakon što je
izvršen uviðaj i tijelo prebaèeno na patologiju radi
obdukcije, kazao je da je mrtvo tijelo u župnoj kuæi pronašla
župljanka Mirjana Dujmoviæ koju je župnik Ivanèiæ dan
ranije zamolio da mu doðe oèistiti kotlovnicu i župnu kuæu.
Èim je otvorila vrata župne kuæe, Dujmoviæ je vidjela na
hodniku župnikovo mrtvo tijelo pa od straha nije ni ušla u
kuæu, nego je odmah obavijestila župljane koji su alarmirali
policiju. Tijekom uviðaja ustanovljeno je da su župniku
Ivanèiæu nanesene teške ozljede posebno na podruèju glave.
Prema rijeèima komesara Šimiæa, na temelju uviðajnih radnji
može se reæi da je rijeè o ubojstvu. O motivima se za sada ne
može govoriti, a više detalja bit æe poznato po okonèanju
istrage. Na mjestu dogaðanja bili su i ekonom Gospiækosenjske biskupije preè. Nikola Turkalj i župnik iz Plitvica
Josip Stefanèiæ. Prema rijeèima ekonoma Turkalja, sveæenik
Ivanèiæ volio je svoje sveæeništvo i volio svoj narod i sve
ljude pa je sve duboko potresla njegova nasilna smrt.
Župnik u Bihaæu fra Božidar Blaževiæ, koji je bio na mjestu
dogaðaja èim je za to saznao, kazao je da se vlè. Mile
Ivanèiæ rado družio sa sveæenicima bihaækoga kraja te vrlo
lijepo suraðivao kao i da je bio voljen od svih. Spomenuo je
da je vlè. Ivanèiæ roðen 29. rujna 1935. godine u župi
Zavalje, a za sveæenika zareðen 1963. za Uskrs pa je
poèetkom travnja ove godine planirao proslaviti 50.
obljetnicu sveæeništva odnosno zlatnu misu. Takoðer je
spomenuo da se, iz onoga što je mogao vidjeti, ubojstvo
vjerojatno dogodilo u veèernjim satima u petak 8. veljaèe,
kad se župnik vratio od jedne obitelji s veèere i ušao u župnu
kuæu gdje je napadnut. Takoðer je vidljivo da su teške
ozljede glave nanesene kamenom, a prema tragovima krvi
može se zakljuèiti da su napadaèi nakon napada izišli iz kuæe
i zakljuèali je te se udaljili s lica mjesta. Spomenuo je da su
prije osam dana, odnosno 1. veljaèe, dvojica provalnika ušli
noæu u župnu kuæu dok je on bio u spavaæoj sobi, ali ih nije
uspio prepoznati jer su bili maskirani. Takoðer mu je pred
Božiæ prošle godine iz župne kuæe otuðeno oko 25.000 kuna
kojima je namjeravao isplatiti majstore za popravak krova.
Ravnatelj Katolièkoga školskog centra "Ivan Pavao II." u
Bihaæu vlè. Slavo Grgiæ ima samo rijeèi hvale za vlè.
Ivanèiæa koji je u Zavalju župnik od 1997. godine, gdje ga je
doèekala spaljena crkva i župni stan. Dodao je da su mu
sveæenici bihaækoga kraja pomogli prigodom nedavnog
useljenja i namještanja župne kuæe.
Stepinèevo na Azurnoj obali
Proslavljen zaštitnik Hrvatske katolièke misije Nica
Nica, 10.2.2013. (IKA) - Hrvati katolici koji žive na jugu
Francuske okupili su se 10. veljaèe na misi u kapeli Don
Bosco u Nici kako bi proslavili spomendan muèenièke smrti
zagrebaèkoga nadbiskupa i kardinala blaženoga Alojzija
Stepinca, zaštitnika Hrvatske katolièke misije Nica. Voditelj
Misije Stjepan Èukman razlagao je Radosnu vijest na
Stepinèevu geslu: "U tebe se Gospodine uzdam". Uza sve
nedaæe ovoga vremena, bezboštva, nemoral i progone
katolièanstva, mi vjernici idemo s Kristom naprijed u život
uz molitvu, zagovor i nasljedovanje Stepinèeva života, rekao
je. Na misi su pjevali i svirali Franceki iz Reèice.
28
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Proslava Stepinèeva i 65. obljetnice HKM München
Slavlje u crkvi Sv. Mihaela s 2000 vjernika predvodio je
kardinal Reinhard Marx
München, 10.2.2013. (IKA) - U crkvi Sv. Mihaela u
središtu Münchena u nedjelju 10. veljaèe sveèanim
euharistijskim slavljem proslavljeni su blagdan zaštitnika
Misije bl. Alojzija Stepinca i 65. obljetnica postojanja
najveæe hrvatske katolièke iseljenièke zajednice u svijetu.
Slavlju je prethodila duhovna obnova pod geslom "Moj život
je u Božjim rukama" koju je od 6. do 8. veljaèe u kapeli Bl.
Alojzija Stepinca predvodio dr. fra Ante Èovo, gvardijan
makarskog samostana. Sveèano euharistijsko slavlje
predvodio je ordinarij nadbiskupije München-Freising
kardinal Reinhard Marx, uz koncelebraciju veæeg broja
hrvatskih sveæenika, meðu kojima su bili fra Boris Èariæ,
voditelj HKM München, vlè. Ivica Komadina, delegat za
inozemnu pastvu u Njemaèkoj, fra Jozo Župiæ, fra Krešo
Samardžiæ, fra Ante Jojo Markoviæ, fra Filip Mimica, fra
Vuk Buljan te ðakoni Mate Kutleša i Ivica Viskoviæ.
Euharistijsko slavlje poèelo je procesijom u kojoj su pored
kardinala i sveæenika sudjelovali mladi hrvatski folkloraši iz
folklorne skupine fra Andrija Kaèiæ Miošiæ te brojni
ministranti. U procesije su nošene i relikvije bl. Stepinca
koje je godine 2007. HKM München darovao kardinal Josip
Bozaniæ.
Nakon 15 godina od posljednjeg posjeta biskupa mjesne
Crkve hrvatskim vjernicima u Münchenu, dolazak kardinala
Marxa na obilježavanje proslave zaštitnika i obljetnice
Misije okupio je više od 2000 vjernika. Dolazak njemaèkog
kardinala shvaæen je kao i podrška nastojanjima hrvatskih
sveæenika koji su djelovali i koji djeluju u iseljeništvu da
kroz 65 godina tuðine i odvojenosti od matiène domovine
oèuvaju hrvatski identitet i vjeru svoga naroda.
Voditelj HKM-a fra Boris Èariæ u pozdravu je posebno
istaknuo zahvalnost nadbiskupiji München-Freising koja veæ
65 godina omoguæava održavanje liturgijskih slavlja na
hrvatskom jeziku za brojne hrvatske iseljenike.
"Velika mi je radost biti danas s vama, da pokažemo da smo
zajedno i da smo dio jedne Crkve, Crkve bez nacionalnih
granica. Unatoè dugim iseljenièkim godinama oèuvali ste
svoj jezik, svoje obièaje i svoju vjeru. U blaženom muèeniku
i kardinalu Alojziju Stepincu imate snažni primjer odanosti i
ljubavi prema Isusu, neka vam on bude pokazatelj kako se
živi život bez kompromisa, život istine i odanosti Isusovu
nauku", poruèio je kardinal Marx na poèetku misnog slavlja.
U propovijedi istaknuo je kako je uloga vjernika širiti i
živjeti ljubav i istinu. "To je zahtjevan put, put istine i
ljubavi, a da je moguæe povezati ljubav i istinu pokazao je
vaš blaženik i muèenik Stepinac. On nije želio živjeti u laži
kao što su komunisti tražili od njega, on je ostao vjeran istini
bez obzira na križ i patnju koja je proizišla iz odanosti istini.
Budite sretni što ste se kao narod oslobodili komunizma i
laži, jer u komunizmu su ljudi bili osuðeni živjeti u laži koja
je ubijala nadu i ljubav. U današnje vrijeme nije lako biti
dosljedan istini i nesebiènoj ljubavi prema drugima, kada
nam moderno društvo nameæe druge vrijednosti i naèine
ponašanja, ali to je jedini put kojim vjernik treba iæi na koji
je pozvan, to je put kojim je išao naš Gospodin. Putem
ljubavi i istine možemo iæi samo ako snagu tražimo u
Svetom duhu", poruèio je kardinal Marx.
"Hvala vam na svemu što ste uèinili za Katolièku Crkvu u
proteklih 65 godina, hvala vam što ste zadržali svoje obièaje
i što ste ostali odani Crkvi. Uskoro æete biti i dio
mnogobrojne europske obitelji u EU, a to je ujedno i
zajednièka obaveza da sa zdravom katolièkom
samouvjerenošæu zastupate istinu i ljubav", istaknuo je
kardinal Marx.
ika
Euharistijsko slavlje pjevanjem na hrvatskom i latinskom
jeziku pod vodstvom s. Nikoline Biliæ uvelièali su èlanovi
mješovitog zbora HKM-a sastavljenog od èlanova muške
klape Croatie, èlanica ženske vokalne skupine Lira te èlanica
zbora mladih Misije. Potpunom glazbenom ugoðaju svoj
doprinos dali su i mladi sviraèi HKM.
Proslava Stepinèeva na Haitiju
Slavlje u sirotištu Bl. Alojzije Stepinac koje je utemeljio vlè.
Giordano Belanich
Port-au-Prince, 10.2.2013.
(IKA) – Štièenici centra
Blaženog Alojzija Stepinca u Port-au-Princeu, na Haitiju,
sveèano su 10. veljaèe proslavili Stepinèevo misom koju je
predslavio vlè. Giordano Belanich. Na sveèanoj misi kršten
je najmlaði štièenik Centra koji je u ustanovu došao nakon
smrti majke u porodu. Kumovi djeèaku bili su Ivan Barich i
Sanja Boban, a na krštenju je dobio ime Widson Alojzije.
Stièenici centra Blaženog Alojzija Stepinca u Port-auPrinceu s osmijehom i pjesmom doèekali su vlè. Belanicha
koji je pohodio centar od 4. do 12. veljaèe 2013. godine.
U tijeku Domovinskog rata Giordano Belanich, hrvatski
sveæenik porijeklom s otoka Ilovilka i s prebivalištem u
Americi, osniva organizaciju Croatian Relief Services (CRS)
s ciljem slanja pomoæi u domovinu i regiju. Po završetku
Domovinskog rata pater Gio, kako ga zovu od milja, napore
CRS-a usmjerava prema Haitiju, tada najsiromašnijoj zemlji
zapadne hemisfere. Nakon katastrofalnog potresa koji je
godine 2010. pogodio tu zemlju, vlè. Belanich utemeljio je
sirotište i djeèji centar posveæen Blaženom Alojziju Stepincu
u kojemu danas boravi 47 djece bez roditeljske skrbi u dobi
od dvije do 15 godina. Sirotište vode mjesne žene uz pomoæ
dvije Hrvatice i jedne Amerikanke.
Kelkheim: Proslavljeno Stepinèevo
Za Stepinèevo i na pokladnom slavlju prikupljeno više od
3500 eura za teško stradalu župu u Domovinskom ratu
Gornja Dubica u Bosanskoj posavini
Kelkheim, 10.2.2013. (IKA) - Vjernici hrvatske katolièke
župe Main-Taunus/Hochtaunus (HKŽ MTH) sveèano su
proslavili Stepinèevo u nedjelju 10. veljaèe. Euharistijsko
slavlje u crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu predvodio je
hrvatski dominikanac o. Frano Prcela u koncelebraciji sa
župnikom fra Marinkom Vukmanom. "Slaviti bl. Alojzija
Stepinca nije komemoriranje prošlosti, jer je blaženik
spomenik buduænosti i uporište za sadašnjost. Stepinèevo, ne
samo zbog trenutaène društveno-politièke situacije, nije
izgleda izgubilo na aktualnosti", rekao je Prcela, podsjetivši
potom na životni put bl. Alojzija Stepinca. Na kraju mise o
svojoj vjeri svjedoèio je poznati hrvatski komièar, scenarist i
glumac Željko Pervan.
Na uoènicu Stepinèeva, u subotu 9. veljaèe, u župnoj dvorani
Bürgerhaus u Bad Homburgu HKŽ MTH organizirala je
pokladno slavlje. Na poèetku je za djecu prireðen prigodni
program u obliku raznih igara. Birane su i najzanimljivije
maske. Prvo mjesto osvojila je Paula Gudelj, drugo Luka
Bašiæ, dok je treæe mjesto osvojila Danica Opaèak. Potom je
prigodnu rijeè okupljenima uputio fra Marinko. Prigodnu
rijeè uputio je i konzul Generalnog konzulata R. Bosne i
Hercegovine Dragan Bagariæ svima uputivši pozdrave u
svoje ime i uime generalnog konzula Nikice Džambe.
Okupljene je posebno oduševio nastup poznatoga hrvatskog
komièara, scenarista i glumca Željka Pervana. Organizirana
je i bogata tombola, a prihod od proslave u iznosu veæem od
3500 eura bit æe upuæen teško stradaloj župi u
Domovinskom ratu Gornja Dubica u Bosanskoj posavini.
Crkva u Hrvata
Stepinèevo u Subotici
Subotica, 10.2.2013. (IKA) - U subotièkoj franjevaèkoj
crkvi u nedjelju 10. veljaèe sveèano je proslavljen blagdan
bl. Alojzija Stepinca. Bilo je to i ove godine u sklopu
devetnice Gospi Lurdskoj koja se ondje svake godine
održava od 2. do 11. veljaèe. Misu je predvodio subotièki
biskup Ivan Penzeš u zajedništvu s gvardijanom subotièkoga
franjevaèkog samostana o. Ivanom Bošnjakom i još desetak
sveæenika. Biskup Penzeš u propovijedi je istaknuo snagu
Blaženikove nepokolebljive vjere, protumaèivši kako je
kardinal Stepinac svojim životom stajao iza svoga gesla: "U
tebe se Gospodine uzdam".
Ove godine na proslavi blagdana sudjelovalo je pedesetak
mladih i starijih osoba u bunjevaèkoj nošnji. Oni su nakon
mise sudjelovali u tzv. "Prelu siæanja" koje je organizirao
Katolièki institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan
Antunoviæ" iz Subotice, uz glazbenu pratnju renomiranog
ansambla "Hajo" i ansambla mladih tamburaša "Klasovi".
Smisao toga prela je iskazati zahvalnost precima koji su se
upravo tako obuèeni okupljali svake godine na "Velikom
prelu" da oèituju snagu svoga zajedništva i uèvrste svoju
pripadnost Katolièkoj Crkvi i svoju nacionalnu pripadnost
hrvatskom narodu i bunjevaèkom rodu. Pozdravne rijeèi
uime organizatora uputio je proèelnik Izdavaèkog odjela
Instituta mons. Andrija Anišiæ. Meðu nazoènima bio je i
generalni konzul RH u Subotici Dragan Ðuriæ.
Misa na Stepinèevo u sarajevskoj katedrali
Sarajevo, 10.2.2013. (IKA/KTA) - Na spomendan blaženog
Alojzija Stepinca, biskupa i muèenika, 10. veljaèe, u
katedrali Srca Isusova u Sarajevu misu je predvodio
vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljiæ u
zajedništvu s banjoluèkim biskupom Franjom Komaricom,
predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine,
i još 11 sveæenika. U propovijedi kardinal Puljiæ osvrnuo se
na vjernost blaženog Alojzija Stepinca Bogu, savjesti i Crkvi
te ljubav prema èovjeku i svome narodu. Kazao je kako,
tijekom èitanja životopisa bl. Alojzija, odmah upada u oèi da
mu je cijelog života Bog bio na prvom mjestu te da je to
usaðeno majèinim mlijekom, roditeljskim svjedoèenjem i
vjernièkim odgojem. "Proživljavajuæi Božju blizinu i
suraðujuæi s Bogom iz svoje vjere, odgojio je svoju savjest
koja mu je bila nutarnji svjetionik u životnom hodu. Kroz
svoju savjest je saèuvao vjernost Bogu, jer je bio vjeran
glasu savjesti. To æe i na suðenju jasno posvjedoèiti da mu je
savjest èista", kazao je kardinal Puljiæ, istièuæi da se,
krenuvši putem sveæeništva te posebno biskupskim
reðenjem, sav zdušno predao u krilo Crkve za Crkvu.
Istaknuo je njegovu brigu za potrebne i ugrožene te da je,
zajedno sa svojim narodom, sanjao o slobodi i samostalnosti
svoga naroda. "Ali je znao koje su vrijednosti važne za jedan
narod: vrednovanje života, kršæanski odgoj u obitelji,
molitveni i sakramentalni život. Zato neustrašivo to
propovijeda i upuæuje na naèela evanðelja, morala i ljudskog
dostojanstva, te vjernost u braku i pobožnost Majci Božjoj."
Osvræuæi se na montirani proces, nepravednu osudu i dane
zatvora i kuænog pritvora, kardinal Puljiæ kazao je da je
blaženi Alojzije Stepinac, shvativši da je osuðen zato što je
komunistièki režim na èelu s Titom želio odvojiti Katolièku
Crkvu od Svetog Oca te stvoriti nacionalnu Crkvu, postao
neslomivi stožer vjernosti. Kardinal Puljiæ istaknuo je da su i
danas potrebni hrabri svjedoci Istine i vjernosti Crkvi koji
žive vjernost savjesti izgraðenoj na temelju vjere i morala.
"Danas ga molimo da nam isprosi u ovoj godini vjere živu
vjeru, stamenu nadu i iskrenu apostolsku kršæansku ljubav",
kazao je kardinal Puljiæ.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
29
Crkva u Hrvata
Tübingen: Oproštaj hrvatskih redovnica milosrdnica
Tübingen, 10.2.2013. (IKA) - Hrvatske sestre Družbe sv.
Vinka Paulskog (milosrdnice), koje su više desetljeæa
djelovale u Sveuèilišnoj klinici u Tübingenu, sveèano su se
oprostile u nedjelju 10. veljaèe u Tübingenu. U domovinu se
vraæaju sestre zagrebaèke Provincije Bezgrešnog zaèeæa
Blažene Djevice Marije s. Konsolata Zbodulja i s. Dominka
Sente te sestre splitske Provincije Navještenja Gospodinova
s. Marinka Odrljin i s. Mirjam Škopljanac Maèina, dok s.
Mirjam Laco, rijeèke Provincije Majke Dobrog Savjeta,
ostaje i dalje djelovati kao pastoralna suradnica u hrvatskim
katolièkim zajednicama Reutlingen, Metzingen i Tübingen.
Sveèano misno slavlje tim je povodom u crkvi Sv. Ivana
evanðelista u Tübingenu predvodio kanonik dr. Uwe
Scharfenecker u koncelebraciji s dekanom dr. Tomislavom
Begoviæem, domaæim njemaèkim župnikom Aloisom
Kristom, voditeljem hrvatskih katolièkih zajednica (HKZ)
Reutlingen, Metzingen i Tübingen Antom Kutlešom,
dugogodišnjim bivšim bolnièkim dušobrižnikom Albertom
Roosom i voditeljem Hrvatske katolièke zajednice
Waiblingen fra Ivanom Škopljancem-Maèinom.
Sve je na poèetku pozdravio na njemaèkom dekan Begoviæ,
a potom i na hrvatskom vlè. Kutleša, koji je istaknuo važnost
djelovanja milosrdnica u Tübingenu u pastoralu i bolnici.
Propovijedao je na njemaèkom vlè. Krist, posebno
istaknuvši danas važnost duhovnih zvanja te je istaknuo
kako su hrvatske redovnice djelujuæi u bolnici djelatno
živjele svoju vjeru. U propovijedi na hrvatskom jeziku, dr.
Begoviæ uputio je zahvalu redovnicama za sve što su uèinile
dobro u službi prema bližnjima. Kanonik dr. Scharfenecker
redovnicama je izrekao zahvalu u ime biskupa biskupije
Rottenburg-Stuttgart dr. Gebharda Fürsta i u ime biskupije, a
u dvorani župe sv. Ivana evanðelista podsjetio je na povijest
Družbe sv. Vinka Paulskog s posebnim osvrtom na
djelovanje milosrdnica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Na misi je pjevao zbor HKZ Tübingen pod vodstvom s.
Mirjam Laco i uz orguljsku pratnju Vlatke Vukašinac.
Nakon misnog slavlja u župnoj dvorani prireðen je prigodni
program oproštaja od redovnica. Uz dr. Scharfeneckera od
redovnica su se uz prigodnu rijeè oprostili i vlè. Roos,
zamjenica vrhovne glavarice Družbe sestara milosrdnica sv.
Vinka Paulskog s. Miroslave Bradice s. Marija Korona
Cigiæ, delegat za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica
Komadina te lijeènik koji radi u Sveuèilišnoj klinici u
Tübingenu dr. Ivan Boras. Na kraju je svima rijeèi zahvale
uputila predstojnica zajednice sestara u Tübingenu s.
Marinka Odrljin.
S. Marija Korona Cigiæ u prigodnoj rijeèi uputila je zahvalu
Gospodinu za dar redovnica koje sada završavaju svoje
djelovanje na klinici u Tübingenu. "Želimo zahvaliti i svima
onima koji su ih pratili i pomagali kroz proteklih 45 godina,
kao i samim redovnicama za njihovu nesebiènost u službi
Milosrdne Ljubavi i iskrenu gostoljubivost prema svima koji
su dolazili u ovaj lijepi sveuèilišni grad"; rekla je Cigiæ,
podsjetivši kako redovnice tu djeluju od 1. rujna 1967.
godine. Došle su na poziv dr. Alberta Huggera, tadašnjeg
ravnatelja cijelog Klinièkog centra u Tübingenu i prelata
Baumgärtnera, ravnatelja Caritasa biskupije RottenburgStuttgart koji su tražili struèno osposobljene redovnice za rad
u zdravstvenim ustanovama ove biskupije. Od nekoliko
ponuðenih mjesta Družba izabire Tübingen. Nakon
prihvaæanja ponuðenog nacrta ugovora i dozvole mjesnih
ordinarija iz Rottenburga i Zagreba, vrhovna uprava Družbe
donosi odluku o osnivanju zajednice. Odlaze tri redovnice i
tri kandidatice predvoðene tadašnjom predstojnicom, s.
Leopoldinom Gärtner. Preuzimaju rad na ženskom odjelu
kirurške klinike. Kandidatice najprije rade kao pomoæno
30
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
bolnièko osoblje, uèe jezik i poslije pohaðaju bolnièku školu.
Najviše je djelatnica bilo zaposleno 1969. godine: 10 sestara
i 11 kandidatica. Prvih godina sestre takoðer dobrovoljno
pomažu Hrvatskoj katolièkoj misiji, a od 1988. godine
zapošljavaju se u njoj kao pastoralne suradnice. Zajednica je
od samog poèetka imala svoj odijeljeni stan s kapelicom što
im je omoguæivalo organiziran redovnièki život. Ovaj dan
kad se redovnice opraštaju od Tübingena u kojem su provele
veliki dio svog života, Cigiæ je u ime svoje redovnièke
zajednice iskreno zahvalila svima koji su ih pratili i
pomagali na razlièite naèine.
Stepinèevo u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu
Koncelebrirano veèernje misno slavlje predvodio proèelnik
Kongregacije za kler kardinal Mauro Piacenza
Rim, 10.2.2013. (IKA) - Na spomendan bl. Alojzija
Stepinca, 10. veljaèe, hrvatska rimska zajednica sveèano je
obilježila liturgijski spomen i obljetnicu smrti blaženoga
Stepinca. Koncelebrirano veèernje misno slavlje u hrvatskoj
crkvi Sv. Jeronima u Rimu predvodio je proèelnik
Kongregacije za kler kardinal Mauro Piacenza. U
koncelebraciji su bili glavni tajnik Biskupske sinode
nadbiskup Nikola Eteroviæ, rektor Papinskoga hrvatskoga
zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, desetak rektora
rimskih crkvenih Zavoda, ukupno šezdesetak sveæenika koji
djeluju ili studiraju u Rimu. U asistenciji su bili bogoslovi iz
Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum. Na misi se
okupilo više veleposlanika pri Svetoj Stolici: Filip Vuèak,
veleposlanik Republike Hrvatske, Slavica Karaèiæ,
veleposlanica Bosne i Hercegovine, prof. Damir Grubiša
hrvatski veleposlanik u Italiji, itd., te više diplomatskih
službenika.
Na poèetku misnoga slavlja mons. Bogdan pozdravio je
kardinala Piacenzu i sve nazoène, istièuæi kako se od
trenutka Stepinèeva preminuæa sve do danas, hrvatska
rimska zajednica okuplja oko blaženikova lika, dajuæi time
snažno svjedoèanstvo domovinske Crkve u svijetu. Na
poseban naèin spomenuo se brojnih hrvatskih muèenika koji
su nakon II. svjetskog rata osvijetlili domovinsku Crkvu
svojom vjernošæu i postojanošæu, istièuæi lik vlè. Miroslava
Bulešiæa, koji æe ove godine biti proglašen blaženim.
"Zahvaljujem Providnosti koja nas je danas sabrala u ovoj
hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima, koja je znak osobite naklonosti
koju je Katedra apostola Petra gajila tijekom stoljeæa prema
vašemu plemenitom narodu, od kojega je uvijek primala
ljubav i vjernost. Prihvatio sam vaš poziv da predsjedam
ovoj božanskoj liturgiji, kao poseban dar Kraljice apostola i
Majke hrvatskoga naroda, dok se slavi spomen jednoga od
njenih ljubljenih sinova, nasljednika apostola, kardinala
Svete Rimske Crkve i muèenika Kristova – blaženoga
Alojzija Stepinca", istaknuo je na poèetku homilije kardinal
Piacenza. Osvrnuvši se na tekst Lukina evanðelja o pozivu
prvih uèenika, istaknuo je važnost i potrebu za istinskom
snagom koju èovjek mora imati u zahtjevnoj zadaæi Kristova
poziva. "Gdje æemo pronaæi snagu da èovjeka izvedemo na
otvoreno, na široki prostor onoga što nije ljudsko djelo, veæ
je èovjeku podareno odozgor i govorljiv je znak onoga gore,
kako bi èovjeka kroz vrata vjere, dovelo u Božji prostor te ga
tako ponovno vratilo jedinomu istinskom obzoru koji je
dostojan èovjeka, njegova razuma i njegova srca? Gdje? Tu
snagu možemo pronaæi samo i uvijek iznova, u onome istom
zagrljaju koji je vrelo i smisao samoga našeg života. Da, jer
je taj nerazmjer, neèuven i neodrživ, bio 'zagrljen' samim
Otajstvom, koje je svakomu pojedinaèno iznenada reklo: 'Ne
boj se!' 'Ne boj se, jer ja sam ovdje za tebe i ti si mi drag; ti
si dobro za mene; štoviše, ti si mi nužan; ne boj se, jer te
ika
volim; volim te toliko da bih za tebe prolio svoju krv do
posljednje kapi!'"
"Tim nas je zagrljajem tijelo Otajstva, Otajstvo postalo
tijelom, zauvijek osvojilo za sebe. I samo æe u tome zagrljaju
'prijatelj', pa i moderan èovjek, koji izgleda da se oglušio na
svaki naravni poziv, moæi širom se otvoriti velikomu
Božjem nebu. Tako æe onaj osjeæaj nerazmjera, prvotno
nesnošljiv, za njega jednako kao i za nas, biti ispunjen
sviješæu da je željen, izabran i voljen od vjeènosti; od one
vjeènosti kojoj poznajemo presveto ime – i stoga to ime
pjevamo: Isus iz Nazareta, Gospodin i Krist." Na kraju
homilije istaknuo je vrlinu hrabrosti koja je krasila bl.
Alojzija Stepinca. "Promatrajuæi te strašne godine i kako se
blaženi Alojzije nije dopustio obeshrabriti pred silama zla, i
kako je hrabro podnosio umiranje svojih sveæenika; on koji
je za svakoga od njih gajio oèinsku 'suæutnu brižnost';
gledajuæi kako je podnosio laž i nepravdu u montiranim
procesima koji su samo potvrðivali njegovu osudu; kako je
prihvatio zatoèeništvo i progonstvo, udaljen od svoga
naroda, moramo se diviti djelovanju milosti u tome
ljubljenom sinu Crkve, koji je platio visokom cijenom palmu
muèeništva, svjedoèeæi tako junaèku ljubav, uistinu
'katolièku' ljubav!" zakljuèio je kardinal Piacenza.
Na kraju misnoga slavlja mons. Bogdan zahvalio je
kardinalu Piacenzi na odazivu te svim prisutnim sveæenicima
i vjernicima koji su sudjelovali na proslavi Stepinèeva u
hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu. Ljepoti misnoga
slavlja pridonijeli su i èlanovi svetojeronimskog zbora na
èelu s don Robertom Tonsatijem i èlanovi glazbene skupine
Tomašiæ iz Zagreba.
Tiskovna konferencija kardinala Puljiæa povodom
odreknuæa od službe Benedikta XVI.
Sarajevo, 11.2.2013. (IKA/KTA) - U povodu odreknuæa
pape Benedikta XVI. od papinske službe vrhbosanski
nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ uprilièio je 11.
veljaèe konferenciju za novinstvo u prostorijama
Nadbiskupskoga ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu.
Osvræuæi se na rijeèi dekana Kardinalskog zbora kardinala
Angela Sodana, koji je kazao kako je poruka o odreknuæu
tijekom konzistorija odjeknula kao "grom iz vedra neba",
kardinal Puljiæ objasnio je da u novijoj povijesti nije bilo
takvih odluka, ali da prema crkvenom pravu do izbora za
novog Papu može doæi nakon smrti ili odreknuæa od službe
prethodnog pape. Podsjetivši da služba aktualnog pape
Benedikta XVI. traje do 28. veljaèe u 20 sati, objasnio je da
je sljedeæi korak proces sazivanja Konzistorija kardinala,
poslije èega, nakon odreðivanja datuma konklava, slijedi i
sam proces ulaska u konklave. Govoreæi o papinskoj službi
koju je Benedikt XVI. obnašao otkako je 19. travnja 2005.
izabran kao 265. Papa, kardinal Puljiæ je kazao kako
"sigurno s ponosom možemo govoriti o jednom svijetlom
liku papinstva u povijesti i možemo biti Bogu zahvalni da
smo bili u tom vremenu u kojem je on predvodio Crkvu".
Istaknuvši da mu je žao da je došlo do te geste, istaknuo je
pak da je Papina odluka potpuno razumljiva radi zahtjevne
službe koju vrši, te da s navršenih 85 godina nije lako
slijediti takav ritam. Upitan da iznese svoju procjenu o tome,
koliko æe vremena trebati da se sazove konzistorij, kardinal
Puljiæ kazao je da postoji moguænost konzultacija i prije
isteka mandata koji je najavio Sveti Otac, jer æe jedan dio
kardinala boraviti u Rimu veæ 22. veljaèe, ali da prije samog
odreknuæa neæe biti nikakvih konkretnih poteza. Izrazio je
žaljenje da æe nove konklave doæi prebrzo, jer je papa
Benedikt XVI. jedan od najjaèih teologa svijeta, te da je, u
ono vrijeme kad su ga birali, svima bilo jasno da je on bio
Crkva u Hrvata
najsposobniji "ponijeti zahtjeve vremena".
Na novinarski upit da iznese svoje mišljenje o tome, je li
rano veæ sada govoriti o nasljedniku Benedikta XVI.,
kardinal Puljiæ je objasnio da nagaðanja u medijima potjeèu
iz sekularnog svijeta i njihova gledanja, dok proces izbora za
novog papu u Crkvi protjeèe u molitveno-duhovnom ozraèju
"traženja èovjeka koji može ponijeti odgovor za ovo
vrijeme".
Na novinarski pitanje o tome što bi ta Papina gesta, buduæi
da se u nekim komentarima istièe kako se radi o presedanu,
znaèila za opæi svijet, kardinal Puljiæ je izrazio mišljenje da
je Papinu misao pretenciozno tumaèiti, ali da smatra kako je,
prema osobnom iskustvu s Benediktom XVI., Papa stvari
obavljao u jednom njemaèkom duhu odgoja i preciznosti te
da je, kada je uvidio da ne može nastaviti istim tempom,
smatrao da je po savjesti dužan objaviti odreknuæe. Izrazio je
mišljenje da se ipak ne radi o presedanu, jer se odreknuæa
dogaðala i ranije te da sa stanovišta Crkve nema nikakvih
smetnji pri toj odluci, jer je jedan Papa nakon odreknuæa
kasnije postao i svecem. Poruèio je dalje da ne treba smatrati
da je Crkva radi ovoga izgubljena te naglasio da ona
"itekako postojano ide dalje, s jasnim postavkama" kao i da
æe sljedeæi papa nastaviti djelo nasljednika sv. Petra i
namjesnika Isusa Krista.
Upitan na kraju da iznese svoj komentar o tome, je li
zadovoljan sa onim što je poduzeto u sluèaju nedavnog
ubojstva župnika župe Gospiæko-senjske biskupije sv. Franje
Asiškog Zavalje, kardinal Puljiæ je kazao da ne možemo
prosuðivati motive, ali da je zloèin za svaku osudu i poruka
društvu da se ozbiljnije mora raditi na stvaranju sigurnosti.
Dodao je da je moguæe kako je propust napravljen od strane
službe sigurnosti koja je, prema njegovom mišljenju, morala
djelovati ranije, kada 1. veljaèe došlo do kraðe u župnoj kuæi.
Biskup Janjiæ: I mi u Kotoru iznenaðeni smo Papinom
odlukom
Dubrovnik, 12.2.2013. (IKA) - O odreknuæu pape Benedikta
XVI. od papinske službe, koje æe stupiti na snagu 28.
veljaèe, kotorski biskup Ilija Janjiæ u izjavi za katolièke
medije je rekao: "Mi u Kotoru smo takoðer, ljudski reèeno,
šokirani i iznenaðeni. No, ako ukljuèimo vjeru, onda vjera
ide k Duhu Svetom. Crkva je ona koju vodi Duh Sveti, a
Papa je vidljivi namjesnik samog Isusa Krista na zemlji".
Biskupu je znakovito na koji je dan Papa najavio odreknuæe.
"Nije to ni katedra sv. Petra niti blagdan sv. Petra i Pavla niti
bilo koji drugi blagdan, nego je to najavio na blagdan Gospe
Lurdske. A blagdan Gospe Lurdske je Dan bolesnika.
Razmišljajuæi u svojoj savjesti, Papa je izabrao taj blagdan
da pokaže da je u godinama, da neæe više moæi izvršavati
svoje dužnosti i obnašati svoju službu, posebno u današnje
vrijeme", izjavio je kotorski biskup.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
31
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Poruka Benedikta XVI. kapitulu Reda franjevaca
konventualaca
Budite brižljivi djelatnici u služenju današnjim ljudima,
èesto izgubljenima u pustinjama svijeta, te ih podržavajte u
vjeri
Asiz, 8.2.2013. (IKA) – U povodu 200. generalnoga
kapitula Reda franjevaca konventualaca koji se u Svetom
samostanu u Asizu održava od 19. sijeènja do 17. veljaèe,
poruku sudionicima uputio je papa Benedikt XVI.
U poruci naslovljenoj na generalnog ministra Reda fra
Marca Tascu Papa potièe kapitularce da budu "brižljivi
djelatnici u služenju današnjim ljudima, èesto izgubljenima u
pustinjama svijeta, te da ih podupiru u vjeri". Svjedoèeæi
kako mnogi kršæani danas posjeduju slabu, gotovo ugašenu
vjeru, ili se ogranièavaju na uopæeno i nezauzeto vjerovanje,
ili se pak hrane samozadovoljavajuæim duhovnim oblicima
koji su zatvoreni nadnaravnome, Papa potièe franjevce
konventualce da im pokažu uspravnu vjeru koja je dar
Višnjega i koju uvijek prate nada i ljubav.
Papa istièe da je u tu svrhu od pomoæi Godina vjere, koja za
sve vjernike predstavlja "poziv na autentièno i obnovljeno
obraæenje Gospodinu". Vaš život posveæenih jedino vjera
èini moguæim i opravdanim. U stvari, ne odabiru se zavjeti
poslušnosti, siromaštva i èistoæe u sebi i radi sebe, veæ
ukoliko izražavaju dar posvemašnjeg bivovanja u
nasljedovanju živoga Krista, napominje Papa, te istièe kako
naše vrijeme traži jednostavno i izravno naviještanje
Evanðelja, uèinjeno blago i hrabro, kao i odvažnu
inkulturaciju vjere koja æe se znati povezati s istinom i
ljubavlju.
Da biste sve to ostvarili, vi franjevci konventualci, imate na
raspolaganju duboke korijene svoje karizme i dugotrajnu
prošlost ispisanu od hrabrih svjedoka Krista i njegova
Evanðelja. Na tom tragu pozvani ste hodati obnovljenim
žarom, koji æe vas potisnuti, uz proroèku slobodu i mudri
razbor, na odvažne apostolske putove, njegujuæi usku
suradnju s biskupima i ostalim sastavnicama crkvene
zajednice.
Prostrano obzorje evangelizacije i hitna potreba da se
posvjedoèi evanðeoska poruka svima, bez razlike,
predstavlja podruèje vašeg apostolata. Mnogi još išèekuju da
upoznaju Isusa, jedinog Spasitelja ljudi, a mnoge situacije
nepravde i moralnoga kao i materijalnog raspadanja tièu se i
vjernika. Zbog toga je nadasve potrebno podržavati stalno
zajedništvo s Gospodinom, u promatranju njegova lica u
molitvi, kao i u autentiènome osobnom i zajednièarskom
obraæenju.
Samo su srca posve otvorena djelovanju Milosti u stanju
tumaèiti znakove vremena i poslušati pozive èovjeèanstva
potrebitog nade i mira. Neka uvijek u raznim podruèjima
vašeg crkvenog služenja odsijeva prianjanje Kristu i njegovu
Evanðelju. Neka vas Bezgrešna Djevica štiti, pomaže i bude
sigurnom voditeljicom hoda vaše redovnièke Obitelji, da bi
ova mogla izvršiti svaki projekt dobra, istièe se u Papinoj
poruci sudionicima Generalnog kapitula franjevaca
konventualaca u Asizu.
Preminuo kardinal Giovanni Cheli
Nekadašnji predsjednik Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo
selilaca i putnika
Vatikan, 8.2.2013. (IKA) – U Rimu je 7. veljaèe u 95.
godini života preminuo kardinal Giovanni Cheli, nekadašnji
predsjednik Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo selilaca i
putnika.
Izražavajuæi suæut u brzojavu koji je poslao biskupu Astija
Francescu Ravinaleu, papa Benedikt XVI. kardinala Chelija
nazvao je revnim pastirom, vjernim Evanðelju i Crkvi. Sveti
Otac potom se, zahvalne duše – kako je napisao – spomenuo
dragocjene i savjesne suradnje koju je kardinal kroz nekoliko
desetljeæa pružao Apostolskoj Stolici.
Kardinal Cheli ostavlja svjedoèanstvo života potrošenoga u
dosljednom i velikodušnom prianjanju uz svoje zvanje, kao
sveæenik koji je pozoran na potrebe vjernika, a posebno na
kršæanski odgoj mladih, napisao je Sveti Otac.
Kardinal Cheli roðen je u Torinu 4. listopada 1918., a za
sveæenika je zareðen 1942. u Astiju. Godine 1946. poslan je
u Rim na usavršavanje teologije na Papinskom lateranskom
sveuèilištu, a slobodno vrijeme provodio je u ispovjedaonici
kapele u rimskoj èetvrti Prenestino, i posebno u radu s
mladima.
Nakon što je magistrirao teologiju te, na zahtjev biskupa,
diplomirao Kanonsko pravo, vratio se u svoju biskupiju, iz
koje je opet pozvan u Rim, na Papinsku crkvenu akademiju,
radi diplomatske službe. Tako 1952. godine odlazi na rad u
apostolsku nuncijaturu u Guatemali gdje se, premda mnogo
vremena provodi u radu toga papinskog predstavništva,
posveæuje i vjerskom odgoju mladih te potièe brojne
pothvate u njihovu korist, meðu kojima organizira i
katolièke skaute. Osim toga predaje na Katolièkom
sveuèilištu svete Marije, koje su tih godina osnovali
isusovci.
Od 1955. pa do rujna 1962. godine radi u nuncijaturi u
Španjolskoj, kada prelazi u nuncijaturu u Italiji. Godine
1967. pozvan je u Vijeæe za javne poslove Crkve, u kojemu
tijekom šest godina blisko suraðuje s tadašnjim tajnikom tog
odjela Državnoga tajništva, nadbiskupom Agostinom
Casarolijem, sa zadaæom voðenja pregovora izmeðu Svete
Stolice i nekih zemalja Istoène Europe.
Godine 1973. imenovan je stalnim promatraèem Svete
Stolice pri Ujedinjenim narodima, a 1978. nadbiskupom i
prvim apostolskim nuncijem pri toj meðunarodnoj
organizaciji. Osam godina poslije, u rujnu 1986., pozvan je u
Rim, na dužnost dopredsjednika Papinskoga povjerenstva za
dušobrižništvo selilaca i putnika, koje je 1988. godine, po
apostolskoj konstituciji "Pastor Bonus", postalo Papinsko
vijeæe za dušobrižništvo selilaca i putnika. Tako je postao
prvi predsjednik te nove ustanove Svete Stolice. U listopadu
1988. godine papa Ivan Pavao II. uvrstio ga je u Kardinalski
zbor. Preminuæem kardinala Chelija Kardinalski zbor ima
209 èlanova, od koji njih 118 imaju pravo biranja pape.
.
.
32
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Nitko ne može biti kršæanin ako ne slijedi Raspetoga
Papin govor bogoslovima Papinske rimske bogoslovije
Rim, 8.2.2013. (IKA) - Nitko ne može biti kršæanin ako ne
slijedi Raspetoga, ako ne prihvaæa muèeništvo, istaknuo je
papa Benedikt XVI. zajednici Papinske rimske bogoslovije
koju je 8. veljaèe posjetio u povodu proslave njihove
zaštitnice Gospe od pouzdanja. U spontanom govoru
bogoslovnoj zajednici, Papa je komentirao prve retke
Petrove poslanice, a oèitovao je veliku radost vidjevši brojne
mladiæe na putu prema sveæeništvu, željne služiti Gospodinu
u naše doba. Sv. Petar znao je da æe biti muèen u Rimu, ali
nije ustuknuo. On ide prema križu koji mu je pokazao Krist,
a današnjeg èovjeka poziva da prihvati muèenièko obilježje
vjere. Nitko ne može biti kršæanin ako ne slijedi Krista, ako
ne prihvati moguænost muèeništva, ustvrdio je Benedikt
XVI. a prenosi Radio Vatikan. Pred više od 190 mladiæa koji
su osjetili posebni poziv, Papa e istaknuo da Gospodin ima
za svakog èovjeka jedinstven i poseban poziv. Biti miljenici
Božji da se upozna Kristovo lice jest dar i moramo biti
radosni jer nam je Bog dao tu milost, poruèio je Sveti Otac.
Biti odabrani istodobno je povlastica i poniznost a ne
trijumfalizam. Danas su kršæani najprogonjenija skupina u
svijetu jer mu nije sukladna, jer je protiv težnja egoizma i
materijalizma. Premda su pridonijeli oblikovanju zapadne
kulture, kršæani oduvijek žive u uvjetima manjine i stranaca.
Molimo Gospodina da nam pomogne prihvatiti poslanje da
živimo kao raspršeni, u nekom smislu kao manjina, da
živimo kao stranci a ipak da budemo odgovorni za druge,
snažeæi dobro u našem svijetu, potaknuo je Benedikt XVI.
Na kraju je upozorio na "lažni pesimizam" onih koji govore
o išèeznuæu kršæanstva, pozivajuæi na zdravi realizam. Ima i
teških padova, opasnih, a moramo zdravim realizmom
priznati da tako ne ide, gdje se èine pogrešne stvari. Ali
moramo istodobno biti sigurni, ako tu i tamo Crkva i umre
poradi grijeha ljudi, zbog njihove nevjere, da se istodobno
iznova raða. Buduænost je u rukama Božjim, to je velika
sigurnost našeg života, veliki istinski optimizam. Crkva je
Božje stablo i ono vjeèno živi, a u sebi nosi vjeènost i
istinsku baštinu, odnosno život vjeèni, istaknuo je Benedikt
XVI. Papu su u Bogosloviji doèekali kardinal Agostino
Vallini, Papin vikar za Rimsku biskupiju, rektor bogoslovije
don Concetto Occhipinti te 190 bogoslova i 16 mladiæa koji
se pripremaju za teološki studij.
Misa u povodu 900. obljetnice Malteškoga reda
Nikada se nemojte odricati izvornih ideala, naroèito
duhovnoga života, poruèio Benedikt XVI.
Vatikan, 9.2.2013. (IKA) - Nikada se nemojte odricati
izvornih ideala, naroèito duhovnoga života, poruèio je papa
Benedikt XVI. èlanovima Malteškoga reda s kojima se 9.
veljaèe susreo u bazilici Sv. Petra nakon mise koju je u
prigodi devetstote obljetnice stavljanja Reda pod zaštitu
Crkve i davanja mu suverenog statusa, slavio kardinal
državni tajnik Tarcisio Bertone. Pozdravljajuæi Velikog
uèitelja fra Mathewa Festinga, Papa je zahvalio na milodaru
namijenjenom za djelo milosrða. Želio je istaknuti izvornost
Malteškoga reda, rekavši, kako prenosi Radio Vatikan, da
njihovo djelo nije jednostavna filantropija, nego uèinkoviti
izraz i svjedoèanstvo evanðeoske ljubavi. Vaš se red u tom
smislu, u odnosu na druge stvarnosti zauzete u
meðunarodnom okviru potpore bolesnicima, u solidarnosti i
ljudskoj promidžbi, razlikuje po kršæanskom nadahnuæu koje
neprestano ima usmjeravati društveno zauzimanje njegovih
èlanova, ustvrdio je Benedikt XVI. Potaknuo je èlanove reda
da èuvaju i gaje to posebno obilježje, djelujuæi obnovljenim
apostolskim žarom uvijek u suglasju s uèiteljstvom Crkve.
Inozemne vijesti
Stoga je dodao da u služenju bolesnima i siromašnima ne
treba nikada nijekati izvorne ideale, naroèito ideal snažnoga
duhovnoga života pojedinih èlanova. U tom smjeru treba iæi
vaše zauzimanje s posebnom pozornošæu na redovnièki život
zavjetovanih, što je srce reda. Da bi se braæi dala ljubav
potrebno ju je crpiti iz žara božanske ljubavi pomoæu
molitve, trajnog slušanja rijeèi Božje i življenja
ukorijenjenog u euharistiji. Isusova prisutnost treba
prožimati vaš svakodnevni život, pozvani se da pred Isusov
pogled stavljate patnje bolesnih, samoæu osoba u dobi i
teškoæe nesposobnih, kazao je Sveti Otac. Podsjeæajuæi da su
ideali reda izraženi u njegovu geslu "Braniti vjeru i služiti
siromašnima", Papa je rekao da te rijeèi sažimaju karizmu
reda koji, kao subjekt meðunarodnoga prava, ne žudi za
vlašæu i svjetovnim èastima, nego želi slobodno obavljati
svoje poslanje za cjelovito dobro èovjeka, duha i tijela, za
zajednicu i pojedince, naroèito za one kojima je potrebna
nada i ljubav.
Papa je ohrabrio èlanove reda da krijepljeni vjerom i
ljubavlju nastave djelovanje u društvu i svijetu oživljavajuæi
nadu. U propovijedi na misi kardinal Bertone podsjetio je na
dugu povijest reda, a istaknuo je da bi red iznevjerio svoj
poziv ako ne bi širio Evanðelje. Vjera je duša reda, ustvrdio
je kardinal, dodajuæi da je dužnost svakog kršæanina braniti
Crkvu od njezinih neprijatelja, tim više ako je rijeè o
redovnicima.
Papa najavio odreknuæe od papinske službe
Izjavu Svetog Oca prenosimo u cijelosti
Vatikan, 11.2.2013. (IKA) – Papa Benedikt XVI. najavio je
11. veljaèe svoje odreknuæe od papinske službe, prenio je
Radio Vatikan. Papa je to uèinio tijekom konzistorija
povodom triju kanonizacija. Izjavu Svetog Oca prenosimo u
cijelosti:
"Draga braæo, sazvao sam vas na ovaj konzistorij ne samo
zbog triju kanonizacija, veæ i zato da vam priopæim jednu
veoma važnu odluku za život Crkve. Nakon što sam se više
put preispitao pred Bogom, došao sam do uvjerenja da mi
moje snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti
na prikladan naèin moju papinsku službu. Veoma sam
svjestan da se tu službu, zbog njezine duhovne naravi, mora
obnašati ne samo djelima i rijeèima, veæ ništa manje patnjom
i molitvom. No, u današnjem svijetu, izloženom brzim
promjenama i potresanom veoma važnim pitanjima za život
vjere, za upravljanje laðom svetog Petra i naviještanje
evanðelja potrebni su takoðer tjelesna i duševna snaga, koja
se, posljednjih mjeseci, kod mene smanjila tako da moram
priznati da nisam više sposoban dobro vršiti povjerenu mi
službu. Zbog toga, duboko svjestan težine ovoga èina, u
punoj slobodi, izjavljujem da se odrièem službe Rimskog
biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja
2005. povjerili kardinali, tako da æe od 28. veljaèe 2013., u
20 sati, stolica Svetog Petra biti upražnjena i morat æe se
sazvati - od strane onih kojima je to zadaæa - konklave za
izbor novog pape. Draga braæo, zahvaljujem vam od sveg
srca za svu ljubav i rad kojima ste sa mnom nosili teret moje
službe i molim oproštenje za sve moje pogreške. Povjerimo,
sada, svetu Crkvu brizi Vrhovnog Pastira, Našega
Gospodina Isusa Krista i zazovimo svetu Majku Mariju da
svojom majèinskom dobrotom bude na pomoæ ocima
kardinalima u izboru novog pape. Što se mene osobno tièe,
želim i ubuduæe služiti svim srcem, èitavim životom
posveæenim molitvi, svetu Crkvu Božju", rekao je Papa u
izjavi kojom se odrièe papinske službe.
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
33
Inozemne vijesti
Kardinal Sodano: Benediktov pontifikat i dalje æe blistati
Vatikan, 11.2.2013. (IKA) – Najava pape Benedikta XVI.
da je odluèio povuæi se s dužnosti potpuno je iznenadila
kardinale. Susret s kardinalima na kojem je 11. veljaèe Papa
najavio ostavku, bio je zapravo priprema za više
kanonizacija. Odmah nakon objave Benedikta XVI. kardinal
Angelo Sodano, dekan Kardinalskog zbora, Papi se obratio
rijeèima: "Zvijezda vašeg pontifikata i dalje æe blistati".
Kardinal je najavu o odstupanju primio "zbunjen i gotovo u
nevjerici", izvještava Kathpress. Istodobno, istaknuo je
Papinu "veliku ljubav prema Crkvi Božjoj". "Bliže smo vam
nego ikad u ovih briljantnih osam godina vašeg pontifikata",
istaknuo je kardinal Sodano uime konzistorija. Bivši državni
tajnik podsjetio je na izbor tada kardinala Josepha
Ratzingera za novog papu 19. travnja 2005., kada je bio
impresioniran kako je novi Papa bez oklijevanja prihvatio
kanonski izbor. Kardinal Sodano izrazio je radost izuzetnom
moguænošæu slušanja "oèinskoga glasa" Benedikta XVI. do
kraja ovoga mjeseca, primjerice tijekom liturgije Èiste
srijede. Misija ovoga Pape nastavit æe se, svojim
svjedoèenjem i molitvom Benedikt XVI. uvijek æe biti blizu
svim kršæankama i kršæanima, istaknuo je kardinal.
Novi papa vjerojatno za Uskrs
Benedikt XVI. nakon odricanja od dužnosti živjet æe u
karmeliæanskom samostanu u Vatikanu
Vatikan, 11.2.2013. (IKAP) - Nakon odreknuæa od službe
pape Benedikta XVI., 28. veljaèe 2013., izbor novoga pape
mogao bi se održati vjerojatno tijekom ožujka, rekao je
novinarima 11. veljaèe predstojnik Tiskovnog ureda Svete
Stolice o. Federico Lombardi. Prema važeæim pravilima,
konklave moraju zapoèeti izmeðu 15. i 20. dana nakon što
papinska stolica ostane ispražnjena. "Tako bismo novoga
papu mogli imati veæ za Uskrs", napomenuo je Lombardi.
Nakon što odstupi s dužnosti, Benedikt XVI. povuæi æe se u
karmeliæanski samostan unutar vatikanskih zidina. Tamo æe
provoditi život u molitvi i meditaciji, rekao je Lombardi. Do
dovršetka potrebnih renoviranja njegovih novih prostorija
Papa æe živjeti u ljetnoj rezidenciji Castel Gandolfu.
Papino odricanje od službe u Bavarskoj je priopæeno u
tijeku proslave Svjetskoga dana bolesnika
Altötting, 11.2.2013. (IKA) - U Altöttingu u Bavarskoj
vijest o odricanju od Petrove službe pape Benedikta XVI.
šokirala je mnoge vjernike okupljene 11. veljaèe u
marijanskom svetištu na središnjem slavlju Svjetskog dana
bolesnika, na blagdan Gospe Lurdske. Jutarnje misno slavlje
predvodio je nadbiskup Zygmunt Zimowski, predsjednik
Papinskog vijeæa za pastoral zdravstvenih djelatnika.
Najavio je da æe Sveta zemlja 2016. godine ugostiti sljedeæi
Svjetski dan bolesnika, èija æe tema biti: "Osloniti se na
Isusa poput Marije, 'Uèinite što god vam rekne!' (Iv 2, 5)".
Mons. Zimowski novinarki Radio Vatikana Christine Seuss
izjavio je kako je "Papina odluka vrlo hrabra, ali sigurno je
nije donio bez molitve i bez Božjeg nadahnuæa... Divimo se
Svetom Ocu zbog te odluke i molimo za njega." Govoreæi o
simbolici 21. svjetskog dana bolesnika i Altöttinga, koji je
vrlo blizu mjestu u kojemu je Papa proveo svoju mladost,
nadbiskup je dodao kako je to "možda znak, jer kad sam
razgovarao sa Svetim Ocem, on je odabrao ovo mjesto.
Nitko tada nije znao da æe ovaj dan imati i neku drugu,
patnièku dimenziju za nas. Vidio sam puno suza u oèima
redovnica, lijeènika i svih okupljenih, jer ga stvarno
cijenimo."
34
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Prior zajednice iz Taizea o papi Benediktu XVI.
Pariz, 12.2.2013. (IKA) – "U ovome trenutku, kada se papa
Benedikt XVI. odrekao službe, želim izraziti svoju
zahvalnost za povjerenje koje je uvijek pokazivao prema
našoj zajednici iz Taizea", istaknuo je u izjavi za javnost
prior zajednice iz Taizea brat Alois. "Prije samo šest tjedana,
29. prosinca, srdaèno nas je doèekao, zajedno s desecima
tisuæa mladih sudionika našeg Europskog susreta, na molitvi
na Trgu Sv. Petra. Petnaest dana kasnije spomenuo je da je
ova molitva za njega bila 'trenutak milosti u kojem smo
doživjeli ljepotu zajedništva u Kristu'. Tijekom ove molitve
svi smo zajedno bili okrenuti prema Kristovu križu, što je
kao slika cijele njegove službe: tražiti naèine osvješæivanja
kršæana o onome što se nalazi u srcu naše vjere. Jednom mi
je rekao koliko cijeni da su mladi u Taizeu okrenuti prema
onome što je bitno. A kada sam ga pitao što je to za njega
bitno, odgovorio je: "Osobni odnos s Bogom", rekao je brat
Alois, posvjedoèivši da se svake godine s Papom susretao na
privatnoj audijencji. "U vrijeme dubokih promjena u svijetu,
nije lako razluèiti kako æe lice Crkve sutra izgledati. Papa
Benedikt XVI. htio je, kroz svoje enciklike i pouèavanje,
zasnivati cijelu svoju službu na temeljima vjere. Samo
polazeæi od toga Crkva može otkriti kako živjeti u
suvremenom svijetu", istaknuo je prior.
Ekumenski patrijarh o Papinu odreknuæu od službe
Istanbul, 12.2.2013.
(IKA) - Carigradski ekumenski
patrijarh Bartolomej I. vrlo je žalostan zbog odreknuæa od
papinske službe Benedikta XVI. U priopæenju koje je
objavila agencija SIR, a prenosi Radio Vatikan, ekumenski
patrijarh, prijatelj pape Ratzingera, istièe kako je Benedikt
XVI. svojom mudrošæu i iskustvom mogao još mnogo dati
Crkvi i svijetu. Stavio je svoj neizbrisivi peèat na život i
povijest Rimokatolièke Crkve, ne samo tijekom svojega
kratkog pontifikata, nego i svojim znatnim prilogom kao
teolog i èlan crkvene hijerarhije, takoðer i svojim
opæepriznatim ugledom. Njegovi æe spisi dugovremeno
govoriti svojom teološkom uèenošæu, po njegovu
poznavanju otaca nepodijeljene Crkve, njegovu shvaæanju
suvremene zbilje i zanimanju za probleme èovjeka. Mi ga
istoènjaci smatramo prijateljem naše Crkve i vjernim
služiteljem jedinstvu svih kršæana, a veselimo se da je u
dobrom zdravlju i što smo upoznati s njegovim teološkim
radom. Patrijarh se s ganuæem prisjetio Papina posjeta
Fanaru prije šest godina te brojnih susreta s Benediktom
XVI. Iz Fanara je stigla želja da "Gospodin odredi dostojnog
nasljednika na kormilu sestrinske Rimokatolièke Crkve".
Papin brat: Godine èine svoje
Berlin, 12.2.2013. (IKA) - Moj brat želi mirniji život, kazao
je mons. Georg Ratzinger, dodajuæi da veæ više mjeseci zna
za namjeru Benedikta XVI. da se povuèe iz službe, objavila
je mrežna stranica Die Welt, prenosi Radio Vatikan. Mons.
Georg Ratzinger rekao je da se Papa povlaèi iz zdravstvenih
razloga - godine èine svoje. Papin brat veæ je godine 2011.
pretpostavljao da bi se njegov brat zbog zdravlja mogao
odreæi papinske službe. Ako zbog zdravlja ne bi mogao
obavljati službu, moj bi brat imao hrabrosti odreæi je se,
rekao je tada za njemaèki èasopis.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Vjerujem u Boga: Stvoritelja neba i zemlje, Stvoritelja
ljudskog biæa
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 6. veljaèe
2013.
Biblijski ulomak: Post 1, 1-2.27.31a
Draga braæo i sestre,
Vjerovanje, u kojem se na poèetku Boga naziva "Ocem
svemoguæim", dodaje da je on "Stvoritelj neba i zemlje",
ponavljajuæi time tvrdnju kojom zapoèinje Biblija. U prvom
retku Svetog pisma, naime, èitamo: "U poèetku stvori Bog
nebo i zemlju" (Post 1, 1): Bog je zaèetnik svega i u ljepoti
stvorenja se oèituje njegova svemoæ Oca koji ljubi.
Bog se oèituje kao Otac u stvaranju, jer je izvor života i, u
stvaranju, pokazuje svoju svemoæ. Slike koje se koriste u
Svetom pismu s tim u vezi su vrlo sugestivne (usp. Iz 40, 12;
45, 18; 48, 13; Ps 104, 2.5; 135, 7; Izr 8, 27-29; Job 38–39).
On, kao dobri i moæni Otac, brine se za ono što je stvorio s
ljubavlju i vjernošæu koji neæe nikada minuti, opetovano
nam poruèuju psalmi (usp. Ps 57, 11; 108, 5; 36, 6). Tako,
stvaranje postaje mjesto u kojem se treba priznati i
prepoznati Gospodinovu svemoæ i njegovu dobrotu, i postaje
poziv na vjeru nama vjernicima da naviještamo Boga kao
Stvoritelja. "Vjerom", piše autor Poslanice Hebrejima,
"spoznajemo da su svjetovi ureðeni rijeèju Božjom tako te
ovo vidljivo ne posta od neèega pojavnoga" (11, 3). Vjera
podrazumijeva dakle da znamo prepoznati ono nevidljivo
razaznavanjem njegovih tragova u vidljivom svijetu. Vjernik
može èitati veliku knjigu prirode i shvatiti njezin jezik (usp.
Ps 19, 2-5); svemir nam govori o Bogu (usp. Rim 1, 19-20),
ali je nužna Rijeè objave, koja pobuðuje vjeru, da èovjek
može prispjeti punoj svijesti o stvarnosti Boga kao
Stvoritelja i Oca. U knjizi Svetog pisma ljudska inteligencija
može pronaæi, u svjetlu vjere, interpretacijski kljuè za
razumijevanje svijeta. Posebno mjesto u tome smislu
zauzima prvo poglavlje Postanka, sa sveèanim
predstavljanjem Božjeg djela stvaranja koje se odvija
tijekom sedam dana: u šest dana Bog dovršava stvaranje a
sedmoga dana, u subotu, prekida svaki rad i poèiva. To je
dan slobode za sve, dan zajedništva s Bogom. I tako, tom
slikom, knjiga Postanka nam kazuje da je prva misao o Bogu
naæi ljubav koja odgovara na njegovu ljubav. Druga misao je
potom stvoriti materijalni svijet gdje æe smjestiti tu ljubav, ta
stvorenja koja mu slobodno odgovaraju. Zbog te strukture
tekst je dakle obilježen nekim znaèajnim refrenima. Šest
puta se, primjerice, ponavlja reèenica: "I vidje Bog da je
dobro" (rr. 4.10.12.18.21.25), a sedmi put, nakon stvaranja
èovjeka, zakljuèuje: "I vidje Bog sve što je uèinio, i bijaše
veoma dobro" (r. 31). Sve što Bog stvara je lijepo i dobro,
protkano mudrošæu i ljubavlju; Božje djelo stvaranja unosi
red, uvodi sklad, daje ljepotu. U izvješæu iz Postanka
pokazuje se zatim da Gospodin stvara svojom rijeèju: deset
se puta u tekstu susreæe izraz "Bog reèe" (rr.
3.6.9.11.14.20.24.26.28.29), istièuæi djelotvornu moæ Božje
rijeèi. Kao što pjeva psalmist: "Jahvinom su rijeèju nebesa
sazdana i dahom usta njegovih sva vojska njihova… Jer on
reèe - i sve postade, naredi - i sve se stvori" (33, 6.9). Život
se raða, svijet postoji, jer sve se pokorava Božjoj rijeèi.
Ali pitanje koje danas postavljamo jeste sljedeæe: ima li
smisla u dobu znanosti i tehnologije još uvijek govoriti o
stvaranju? Kako moramo shvatiti opise iz Postanka? Najprije
treba reæi da Biblija ne želi biti priruènik iz prirodnih
znanosti; ona želi naprotiv pomoæi ljudima da shvate
autentiènu i duboku istinu o stvarima. Temeljna istina koju
nam izvješæa iz Postanka otkrivaju jest da svijet nije niz
meðusobno suprotstavljenih sila, veæ ima svoj izvor i svoju
postojanost u Logosu, u Božjem vjeènom Razumu, koji
nastavlja držati svijet. Postoji neki naum o svijetu koji izvire
iz toga Razuma, iz Duha stvoritelja. Vjerovati da na tome
sve poèiva, prosvjetljuje svaki vidik postojanja i daje
èovjeku hrabrosti da se s pouzdanjem i nadom upusti u
pustolovinu života. Dakle, Sveto pismo nam kaže da je
ishodište biæa, svijeta, naš poèetak nije iracionalan i nužnost,
veæ razum i ljubav i sloboda. Otud proizlazi alternativa: ili
prioritet iracionalnog, nužnosti, ili prioritet razuma, slobode,
ljubavi. Mi zastupamo ovo drugo mišljenje.
Ali želim reæi još nešto o onome što je vrhunac èitavog
stvaranja: muškarac i žena, ljudsko biæe, jedino je "sposobno
spoznati i ljubiti svojega Stvoritelja" (Past. konst. Gaudium
et spes, 12). Psalmist, dok gleda nebo, pita se: "Gledam ti
nebesa, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde što ih uèvrsti pa što je èovjek da ga se spominješ, sin èovjeèji te ga
pohodiš?" (8, 4-5). Ljudsko biæe, koje je Bog s ljubavlju
stvorio, je siæušno i neznatno u odnosu na beskrajni svemir;
ponekad, dok zadivljeni promatramo nepregledna nebeska
prostranstva, i mi opažamo svoju ogranièenost. U ljudskom
biæu postoji paradoks sraslosti njegove neznatnosti i
prolaznosti s velièinom onoga što je Božja vjeèna ljubav
htjela za njega.
Izvješæa o stvaranju u Knjizi Postanka uvode nas takoðer u
taj tajanstveni ambijent, pomažuæi nam da spoznamo Božji
naum o èovjeku. Prije svega tvrdimo da je Bog oblikovao
èovjeka od zemaljskog praha (usp. Post 2, 7). To znaèi da mi
nismo Bog, mi nismo sami sebe stvorili, mi smo prah; ali to
takoðer znaèi da potjeèemo od dobre zemlje, da smo izašli iz
Stvoriteljevih ruku. Tome se pridodaje jedna druga temeljna
stvarnost: svi su ljudi prah, neovisno o tome kojoj kulturi
pripadali ili u kojem povijesnom razdoblju živjeli; mi smo
jedna jedincata ljudska obitelj oblikovana jednim Božjim
tlom. Tu je zatim drugi element: èovjek nastaje tako što Bog
udahnjuje dah života u tijelo oblikovano prahom (usp. Post
2, 7). Ljudsko biæe je stvoreno na Božju sliku i priliku (usp.
Post 1, 26-27). Svi dakle nosimo u sebi Božji životni dah i
svaki ljudski život – kaže nam Biblija – je pod posebnom
Božjom zaštitom. To je najdublji razlog nepovredivosti
ljudskog dostojanstva nasuprot svakoj napasti da se osobu
vrednuje prema kriterijima korisnosti i moæi. Biti na Božju
sliku i priliku pokazuje zatim da èovjek nije zatvoren u
samoga sebe, veæ da je duboko usidren u Boga.
U prvim poglavljima Knjige Postanka nalazimo dvije
znaèajne slike: vrt sa stablom spoznaje dobra i zla i zmiju
(usp. 2, 15-17; 3, 1-5). Vrt nam kazuje da stvarnost u koju je
Bog postavio èovjeka nije neka neprohodna prašuma, veæ
mjesto koje štiti, hrani i uzdržava; a èovjek mora prepoznati
svijet ne kao vlasništvo koje treba opustošiti i iskorištavati,
veæ kao Stvoriteljev dar, znak njegove spasenjske volje, dar
koji treba njegovati i èuvati, pomoæi mu da raste i razvija se
u poštovanju, u skladu, slijedeæi njegove ritmove i logiku,
prema Božjem naumu (usp. Post 2, 8-15). Zmija je pak lik
koji potjeèe iz istoènjaèkih kultova plodnosti, koji su
oèaravali Izraelce i neprestano ih dovodili u napast da
napuste tajanstveni savez s Bogom. U svjetlu toga Sveto
pismo prikazuje napast kojoj su podvrgnuti Adam i Eva kao
jezgru napasti i grijeha. Što naime kaže zmija? Ona ne nijeèe
Boga, veæ insinuira podmuklo pitanje: "Zar vam je Bog
rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?" (Post 3,
1). Na taj naèin zmija pobuðuje sumnju da je savez s Bogom
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
35
Prilog dokumenti
poput nekog lanca koji sputava, koji oduzima slobodu i ono
najljepše i najdragocjenije u životu. Napast se dakle sastoji u
tome da sami izgraðujemo svijet u kojem æemo živjeti, da ne
prihvaæamo ogranièenja ljudskog stvorenja, granice dobra i
zla, moralnosti; ovisnost o Božjoj ljubavi se promatra kao
teret kojeg se treba osloboditi. Ali kada se iskrivi odnos s
Bogom, kada se èovjek postavi na njegovo mjesto, svi ostali
odnosi bivaju promijenjeni. Tada drugi postaje suparnik,
prijetnja: nakon što je podlegao napasti, Adam odmah
optužuje Evu (usp. Post. 3, 12); njih dvoje se skrivaju od
pogleda onoga Boga s kojim su se prijateljski ophodili (usp.
3, 8-10); svijet nije više vrt u kojem se živi u skladu, nego
mjesto koje treba iskorištavati i u kojem se kriju zamke (usp.
3, 14-19); zavist i mržnja prema drugome ulaze u èovjekovo
srce: primjer za to je Kajin koji ubija svoga brata Abela (usp.
4, 3-9). Okreæuæi se protiv Stvoritelja, èovjek se zapravo
okreæe protiv sebe, nijeèe svoje porijeklo i dakle istinu o
sebi; i zlo, sa svojim bolnim lancima patnje i smrti, ulazi u
svijet.
Iz izvješæa o stvaranju želim istaknuti posljednje uèenje:
grijeh raða grijeh i svi su grijesi u povijesti meðusobno
povezani. Taj aspekt nas potièe govoriti o onom što se
naziva "istoèni grijeh". Koje je znaèenje te stvarnosti koju je
teško shvatiti? Želim reæi samo nešto kratko o tome. Prije
svega moramo shvatiti da nijedan èovjek nije zatvoren u
samoga sebe, nitko ne može živjeti sam od sebe i za sebe;
primamo život od drugoga i to ne samo u èasu roðenja, veæ
svakoga dana. Ljudsko biæe je odnos: ja sam to što jesam
samo u tebi i po tebi, u odnosu ljubavi s Božjim Ti i s "ti"
drugih. Ipak, grijeh remeti i uništava odnos s Bogom to je
njegova bît: uništiti odnos s Bogom, temeljni odnos,
postaviti se na Božje mjesto. Katekizmu Katolièke Crkve se
kaže da je s prvim grijehom èovjek "izabrao sebe nasuprot
Bogu, protiv zahtjeva svoga položaja stvorenja, a otud i
protiv vlastitog dobra" (br. 398). Pošto je narušen taj
temeljni odnos, ugroženi su ili uništeni takoðer ostali polovi
odnosa, grijeh razara odnose, tako uništava sve, jer mi smo
odnos. Ako je pak ta relacijska struktura narušena od samoga
poèetka, svaki èovjek ulazi u svijet oznaèen tom
poremeæenošæu odnosa, ulazi u svijet pomuæen grijehom,
kojim biva osobno oznaèen; prvi grijeh nanosi povrjeðuje i
ranjava ljudsku narav (usp. Katekizam Katolièke Crkve, 404406). A èovjek vlastitim silama ne može izaæi iz toga stanja,
ne može samoga sebe otkupiti; jedino Stvoritelj može
povratiti ispravne odnose. Samo ako Onaj od kojeg smo se
udaljili doðe nam i pruža nam ruku s ljubavlju, pravi se
odnosi mogu ponovno uspostaviti. To se dogaða u Isusu
Kristu, koji èini upravo suprotno od onoga što je uèinio
Adam, kao što opisuje himan u drugom poglavlju Poslanice
svetoga Pavla Filipljanima (2, 5-11): dok Adam ne priznaje
stanje ogranièenog stvorenja i želi se postaviti na Božje
mjesto, Isus, Sin Božji, je u savršenom sinovskom odnosu s
Ocem, silazi na zemlju, postaje sluga, prolazi putom ljubavi
ponižavajuæi se sve do smrti na križu, da bi ponovno
uspostavio red u odnosima s Bogom. Kristov križ postaje
tako novo stablo života.
Draga braæo i sestre, živjeti od vjere znaèi prepoznati Božju
velièinu i prihvatiti svoju malenost, svoj položaj stvorenja
puštajuæi da ga Gospodin ispuni svojom ljubavlju i tako raste
naša prava velièina. Zlo, svojim nabojem patnje i trpljenja, je
misterij koji biva rasvijetljen svjetlom vjere, koje nam daje
jednu sigurnost da možemo biti od njega osloboðeni:
sigurnost da je dobro biti èovjek.
.
36
13. veljaèe 2013. broj 7/2013
ika
Moramo vjerovati u Božju snagu
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 10.
veljaèe 2013.
U današnjoj liturgiji, Evanðelje po Luki predstavlja izvješæe
o pozivu prvih uèenika, u jednoj originalnoj inaèici u odnosu
na drugu dvojicu sinoptika, Mateja i Marka (usp. Mt 4, 1822; Mk 1, 16-20). Pozivu, naime, prethodi Isusovo
pouèavanje mnoštva i èudesni ribolov, izvršen po
Gospodinovoj volji (Lk 5, 1-6). Dok naime mnoštvo hrli na
obalu Genezaretskog jezera da sluša Isusa, Oni vidi Šimuna
obeshrabrena što nije èitavu noæ ništa ulovio. Najprije ga
pita može li uæi u njegovu laðu da s nje propovijeda narodu,
nedaleko od obale; pošto je završio propovijedanje
zapovijeda mu da sa svojim drugovima isplovi na jezero i
baci mreže (usp. r. 5). Šimun se pokorava Gospodinovoj
zapovijedi i oni uloviše nevjerojatnu kolièinu ribe. Na taj
naèin, evanðelist pokazuje kako su prvi uèenici slijedili Isusa
vjerujuæi u njega, povjerovavši njegovoj rijeèi, praæenoj
takoðer èudesnim znamenjima. Primjeæujemo kako se, prije
toga znamenja, Šimun obraæa Isusu oslovljavajuæi ga s
"Uèitelj" (r. 5), doèim mu se kasnije obraæa s "Gospodine"
(r. 7). To je pedagogija Božjeg poziva, koji ne gleda na
vrsnost izabranih, veæ na njihovu vjeru, poput Šimunove koji
kaže "na tvoju rijeè bacit æu mreže"(r. 5).
Slika ribarenja podsjeæa na poslanje Crkve. Sveti Augustin u
vezi s tim podsjeæa: "Uèenici dvaput odoše ribariti na
Gospodinov nalog: jednom prije muke i drugi put nakon
uskrsnuæa. U ta dva ribolova je predstavljena èitava Crkva:
Crkva kakva je sada i kakva æe biti nakon uskrsnuæa mrtvih.
Sada u svome krilu sadrži toliko mnoštvo da ga je nemoguæe
izbrojiti, ukljuèujuæi dobre i zle; nakon uskrsnuæa u njoj æe
biti samo dobri" (Govor 248,1). Petrovo, zacijelo
jedinstveno, iskustvo predstavlja takoðer poziv svakog
apostola evanðelja, koji ne smije nikada klonuti u
naviještanju Krista svim ljudima, sve do nakraj svijeta. Ipak,
današnji tekst potièe razmišljati na poziv na sveæeništvo i
posveæeni život. Taj je poziv Božje djelo. Èovjek nije akter
svoga zvanja, veæ daje odgovor na Božji poziv; èovjek se
zbog svoje slabosti ne smije prestrašiti ako osjeti da ga Bog
poziva. Treba vjerovati u Božju snagu koja djeluje upravo u
našem siromaštvu; treba se uvijek uzdati u moæ njegovog
milosrða, koje preobražava i obnavlja.
Draga braæo i sestre, neka ova Božja rijeè oživi takoðer u
nama i u našim kršæanskim zajednicama hrabrost, pouzdanje
i zanos u naviještanju i svjedoèenju evanðelja. Ne dajmo se
obeshrabriti neuspjesima i teškoæama: trebamo baciti mreže
s vjerom, Gospodin æe uèiniti ostalo. Uzdajmo se takoðer u
zagovor Djevice Marije, Kraljice apostola. Na Gospodinov
poziv, ona je, duboko svjesna svoje malenosti, odgovorila s
potpunim pouzdanjem: "Evo me". Uz njezinu majèinsku
pomoæ, obnovimo svoju spremnost slijediti Isusa, Uèitelja i
Gospodina.
Nakon Angelusa
Danas razni narodi na Dalekom istoku slave lunarnu novu
godinu. Mir, sklad i zahvalnost nebu su univerzalne
vrijednosti koje se slave u toj radosnoj prigodi i svi ih
priželjkuju kao temelje na kojima se izgraðuju vlastita
obitelj, društvo i narod. Želim da se svim tim narodima
ispune želje za sretnim životom i blagostanjem. Upuæujem
poseban poziv katolicima u tim zemljama, da u ovoj Godini
vjere puste da ih vodi Kristova mudrost.
Sutra, na liturgijski spomen Gospe Lurdske, slavi se Svjetski
dan bolesnika. Sveèana proslava održat æe se u marijanskom
svetištu u Altöttingu, u Bavarskoj. Molitvom i ljubavlju sam
blizak svim bolesnima i duhom se pridružujem onima koji æe
se okupiti u tome, meni osobito dragom, svetištu.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
427 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content