Općinski sud u Sarajevu
Oпћински суд у Сарајеву
The Municipal court in Sarajevo
Januar 2012.
Izdanje br. 21
NA ILIDŽI SVEČANO
OTVORENO ODJELJENJE
ZA SPOROVE MALE
VRIJEDNOSTI OPĆINSKOG
SUDA U SARAJEVU
TOKOM 12 MJESECI 2011. GODINE U OPĆINSKOM SUDU U
SARAJEVU ZAPRIMLJENO JE 199.667 PREDMETA, RIJEŠENO
JE 213.026 PREDMETA I SMANJEN JE UKUPNI ZAOSTATAK
U SUDU ZA 13.359 U ODNOSU NA PROŠLU GODINU.
OSTVARENA NORMA SUDA 232,65%.
Predsjednik Općinskog suda
u Sarajevu Goran Salihović
Predsjednik Općinskog suda
u Mostaru Marin Zadrić
Predsjednik Osnovnog suda u
Prijedoru Duško Miloica
Predsjednik Općinskog suda
u Travniku Goran Dujić
Predsjednica udruženja sudija/sudaca
FBiH Božana Banduka
www.oss.ba
1
Norveška ambasadorica
svečano otvorila Odjeljenje
za sporove male vrijednosti
(Mal i Mals) Općinskog suda u
Sarajevu na Ilidži
U
Općinskom sudu u Sarajevu
05.12.2011. godine svečano je
otvoreno Odjeljenje za sporove
male vrijednosti (MAL i MALS) na Ilidži.
Na svečanom otvaranju prisutnim
novinarima i gostima se obratio gospodin
Goran Salihović, predsjednik Općinskog
suda u Sarajevu, njena ekscelencija
Vibeke Lilloe, ambasadorica Kraljevine
Norveške u Bosni i Hercegovini, te Enisa
Adrović, podpredsjednica
Visokog
sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i
Hercegovine. Svečanom otvaranju
Odjeljenja za sporove male vrijednosti
Općinskog suda u Sarajevu prisustvovali
su predstavnici VSTV-a, predsjednici
sudova u BiH, te mnogobrojni gosti i
prijatelji.
Govor gospodina
Gorana Salihovića,
predsjednika Suda
ovog Suda, formirano je još
2007. godine. Međutim, tek
danas možemo reći da su se
stvorili uslovi za efikasan rad
stručnih saradnika koji sude
u MAL i MALS predmetima.
aša ekscelencijo, predsjedniče,
uvaženi gosti, poštovani prijatelji,
predstavnici medija, dame i
gospodo, Velika mi je čast što ste
se odazvali našem pozivu i uveličali
ceremoniju
zvaničnog
otvaranja
Odjeljenja za sporove male vrijednosti
(MAL i MALS) Općinskog suda u Sarajevu.
Rekonstrukcijom
zgrade
stvoreni su odlični uslovi za rad
uposlenih, kao i uslovi za ostvarivanje
boljih rezultata u pogledu rješavanja
nagomilanih predmeta male vrijednosti.
Naš cilj je bio osigurati funkcionalan
prostor koji će olakšati građanima
pristup Sudu, ali i doprinijeti efikasnijem
radu Suda.
Odjeljenje za rješavanje sporova male
vrijednosti, kao posebno odjeljenje
Trenutno MAL broji oko 130.000
predmeta, od čega 10.000 strukturnih,
V
Ambasadorica Kraljevine Norveške Vibeke Lilloe i
međunarodni član VSTV-a BiH Sven Marius Urkeu
sve ostalo su komunalni. Sud je
već napravio plan aktivnosti koji će
doprinijeti efikasnijem rješavanju ovih
predmeta. U prilog tome govore podaci
o radu u prethodne tri sedmice kada
su riješena 2002 predmeta. Norma
Odjeljenja danas iznosi 235 %. Uz
podršku VSTV, u Odjeljenju je izvršena
CMS obuka svih uposlenika, čime je CMS
sistem uveden u sve referate Općinskog
suda u Sarajevu.
U objektu je u zasebne kancelarije
smješteno 20 nosilaca pravosudnih
funkcija, funkcionalna CMS pisarnica,
prostor za prijem stranaka, te sudnica
opremeljena
svom
potrebnom
opremom i namještajem na način da
stručni saradnici, naše buduće sudije,
već danas imaju sve potrebne uslove
rada kakve ima svaki sudija Općinskog
suda u Sarajevu. Pored 20 nosilaca
pravosudnih funkcija, ovdje je zaposleno
i 30 namještenika koji prate rad sudija
i stručnih saradnika. Ako znamo da
prosječan sud u Bosni i Hercegovini ima
oko 15 sudija, onda uviđamo veličinu i
značaj ovog odjeljenja.
Implementacijom
ovog
projekta
Općinski sud u Sarajevu je zaokružio
sistem koji će građanima olakšati pristup
Sudu i doprinijeti jačanju vladavine
prava u Bosni i Hercegovini čime se
doprinosi unapređenju efikasnosti
funkcionisanja pravosudnog sistema u
Bosni i Hercegovini.
Detalji sa svečanog otvaranja
02
www.oss.ba
Želio bih izraziti duboku zahvalnost
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
koje je realizovalo ovaj projekt, Vladi
Federacije Bosne i Hercegovine koja
je ustupila prostorije u kojima se
nalazimo, te Kraljevini Norveškoj koja je
izdvojila 255.000 KM za renoviranje istih.
Zahvaljujemo se Ambasadi Kraljevine
Danske koja je na svom odlasku
poklonila dio namještaja za opremanje
ovih prostorija. Zavhvaljujemo se
gospodinu
Hazimu Hrvatoviću,
direktoru Federalnog zavoda za
geologiju, na svesrdnoj podršci.
Na kraju bih se posebno želio zahvaliti
gospodinu
Sven
Marius
Urkeu,
međunarodnom članu Visokog sudskog
i tužilačkog vijeća BiH, koji je svojim
kontinuiranim zalaganjem za stabilno i
snažno pravosuđe u Bosni i Hercegovini,
i ovaj projekat iznio do kraja zajedno sa
nama.
Prisutni na svečanom otvaranju.
Na ovom svečanom otvaranju sada
dajem riječ njenoj ekscelenciji Vibeke
Lilloe, ambasadorici Kraljevine Norveške
i velikom prijatelju pravosuđa u Bosni i
Hercegovini.
Delegacija pravnika iz Republike Turske
boravila u posjeti Općinskom sudu u Sarajevu
Sastanak u kabinetu predsjednika Suda
O
pćinski sud u Sarajevu je tokom
mjeseca
septembra
2011.
godine bio domaćin delegaciji
pravnika i profesora prava iz Republike
Turske. Radi se o prvoj u nizu aktivnosti
u sklopu saradnje između turskog i
bosanskohercegovačkog
pravosuđa
čiji je cilj međusobno upoznavanje,
komparacija pravnih rješenja, razmjena
iskustava te međusobna podrška u
jačanju kapaciteta, kako materijalnih
tako i kadrovskih u oba pravna sistema.
Tokom prijema turske delegacije, Goran
Salihović,
predsjednik
Općinskog
suda u Sarajevu, prisutne je upoznao
sa karakteristikama pravnog sistema
u Bosni i Hercegovini, rezultatima
pravosudne reforme te sa trenutnim
aktivnostima koje se provode u cilju
jačanja nezavisnog i efikasnog pravosuđa u našoj zemlji. Pored historijata
Suda, nadležnosti i organizacija rada
Suda i sudskih odjeljenja, predsjednik
Salihović je prisutnima predstavio
projekte koji su se u proteklom periodu
realizovali u Općinskom sudu u Sarajevu,
www.oss.ba
03
trenutne aktivnosti, ali i buduće planove
ovog Suda koji za cilj imaju održati
i unaprijediti ažurnost svih sudskih
odjeljenja.
Predstavnici delegacije Republike Turske
iskazali su zadovoljstvo u pogledu
rezultata koji su postignuti tokom
reforme pravosudnog sistema u Bosni i
Hercegovini te stepenom nezavisnosti
pravosuđa u našoj zemlji. Nakon
sastanka, na kojem su komparativno
razmijenjene informacije o radu Suda,
broju predmeta, sudskoj normi i drugim
aktuelnim temama, delegacija je obišla
renoviranu zgradu Palate pravde u
Sarajevu čije savremeno opremljene
sudnice pokazuju zadovoljavajuće
uslove
rada
sudija
sarajevskog
Općinskog i Kantonalnog suda.
Gospodin Çoșkun Doġru, član Udruženja
pravnika i šef delegacije Republike
Delegacija Republike Turske u Palati pravde u Sarajevu
Turske, na kraju svoje posjete Bosni i
Hercegovini pozvao je predsjednika
Salihovića na intenzivniji nastavak
međusobne saradnje.
Delegaciju Republike Turske su
sačinjavali: Mehmet Ali Uçar, šef Odsjeka
za građansko pravo pri Pravnom
fakulteta u Izmiru, Ahmet Büke, advokat,
Mehmet Alan, advokat, Rüştü Akpulat,
sudija, Yunus Öztürk, advokat, Çoșkun
Doġru, član Udruženja pravnika i šef
delegacije.
Sastanak predstavnika Ambasade SAD sa
predsjednikom Općinskog suda u Sarajevu
Predstavnici Ambasade SAD-a sa predsjednikom Općinskog suda u Sarajevu i predsjednicima sudskih odjeljenja
G
oran
Salihović,
predsjednik
sarajevskog Općinskog suda je
dana 29.11.2011. godine održao
sastanak sa predstavnicima ambasade
SAD u Sarajevu. Sastanku su prisustvovali
Nate Petterson, rezidentni
pravni
savjetnik, Greg Marchessault, rezidentni
savjetnik, Thomas Mesa, savjetnik za
odnose sa javnošću, Matthew Kelly,
savjetnik za ekonomska pitanja te Hasan
Pleh, pravni savjetnik u Ambasadi SAD u
našoj zemlji.
04
www.oss.ba
Tema sastanka je bila reforma pravosuđa
u Bosni i Hercegovini i rezultati reforme
na primjeru Općinskog suda u Sarajevu.
Predsjednik Salihović je prisutnima
predstavio historijat Suda, pojasnio
nadležnost i organizaciju rada u
Općinskom sudu u Sarajevu. Istaknut
je uspjeh koji je ovaj Sud napravio u
proteklih nekoliko godina, naročito kada
je u pitanju rješavanje starih i zaostalih
predmeta u Privrednom odjeljenju
koje je danas potpuno ažurno, kao i u
Zemljišno-knjižnom odjeljenju gdje je
riješen desetogodišnji zaostatak i gdje je
također postignuta apsolutna ažurnost
u radu.
Kada je u pitanju reforma pravosuđa u
BiH, predsjednik Salihović je rekao da
je proteklim reformskim aktivnostima
urađeno mnogo na jačanju nezavisnog
i profesionalnog sudstva u našoj zemlji,
pri čemu je veoma važno naglasiti
značaj podrške koju je Ambasada
SAD pružala reformskim aktivnostima
tokom svih proteklih godina. S tim u
vezi, predsjednik je prisutne pozvao
da nastave sa pružanjem podrške
pravosuđu, posebno naglasivši važnost
podrške Visokom sudskom i tužilačkom
vijeću BiH koje je najznačajniji garant
potpune nezavisnosti sudstva u našoj
zemlji.
Tokom sastanka se govorilo i o aktuelnim
projektima koje Sud realizira. Tom
prilikom je Adela Bejtović, šef kabineta
predsjednika Suda, zatražila podršku
Ambasade za projektne aktivnosti
koje za cilj imaju jačanje kapaciteta
Suda, te podršku projektima koji za cilj
imaju bolju i objektivniju informisanost
građanstva o ulozi i radu pravosudnih
institucija u Bosni i Hercegovini.
Gospodin Mesa, savjetnik za odnose sa
javnošću pri Ambasadi SAD, je iskazao
zadovoljstvo rezultatima koje ovaj Sud
postiže, uz nadu da će Ambasada naći
načina da pruži podršku gdje god je to
moguće.
Na sastanku je predsjednik Salihović, kao
potpredsjednik Udruženja sudija Bosne i
Hercegovine, predstavio rad Udruženja.
Pri tome je istakao problem zamrznutih
plata sudijama u Bosni i Hercegovini čiji
Detalji sa sastanka
status je sve nepovoljniji, a bilježi se i
odliv kadrova.
Na kraju susreta, domaćin se prisutnima
zahvalio na posjeti, posebno na
dosadašnjoj podršci koju je Ambasada
pružala sarajevskom Općinskom sudu
te pozvao na daljnju saradnju sa ciljem
jačanja kapaciteta Suda.
Gospodin Greg Marchessault, rezidentni
savjetnik pri Ambasadi SAD, zahvalio se
na pozivu naglasivši da su rezultati rada
Suda impresivni te da će imati u vidu
potrebe koje ovaj Sud ima kako bi i dalje
ostvarivao tako dobre rezultate. S tim u
vezi, odmah je dogovorena edukacija
za 5 sudija Krivičnog odjeljenja na
temu ”Oduzimanje nezakonito stečene
imovine”.
Pravosudna delegacija Republike Moldavije u
posjeti Općinskom sudu u Sarajevu
D
ana
21.12.2011.
godine
pravosudna delegacija Republike Moldavije na čelu sa
Olegom Efrimom, Ministrom pravde
u toj zemlji posjetila je Općinski sud u
Sarajevu. Cilj posjete je bio upoznavanje
sa organizacijom i načinom rada Suda
te reformskim projektima koji su
implementirani u Općinskom sudu u
Sarajevu.
u Sarajevu istakavši da će sve to biti od
velike koristi za reformu sektora pravde
u njegovoj zemlji.
Nakon obavljenog razgovora u kojem je
najviše bilo riječi o uslovima rada sudija
i o sistemu za automatsko upravljanje
spisima, delegacija je obišla nekoliko
sudnica i sudijskih kancelarija te
prijemnu pisarnicu u zgradi Suda.
Ovom prilikom se Ministar pravde
Republike Moldavije zahvalio na
poklonjenom vremenu, informacijama i
na svemu što je vidio u Općinskom sudu
Detalji sa sastanka
www.oss.ba
05
Predsjednici i sudije bosanskohercegovačkih
sudova posjetili Republiku Tursku
novosagrađeni kazneno-popravni zavod
zatvorenog tipa “Buca Kiriklar”. Radi se o
jednom od najstrožije čuvanih zatvora u
Republici Turskoj u kojem su smještena
lica osuđena na kaznu zatvora preko 10
godina. Način upravljanja, sigurnosna
politika, kao i uslovi u kojima osuđenici
borave su pokazali da je Republika
Turska uveliko ispred naše zemlje
kada su u pitanju uslovi izvršenja ove
krivičnopravne sankcije.
Predsjednik Salihović je uručio monografiju Bosne i Hercegovine Hadi Salihoglu, glavnom državnom tužiocu za sud Bakirkoy.
G
oran
Salihović,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu je u
okviru bosanskohercegovačke
pravosudne
delegacije posjetio
Republiku Tursku gdje je imao
priliku upoznati se sa načinom rada
pravosudnog sistema u ovoj zemlji.
Razgovarano je također i sa nekolicinom
sudija i tužilaca u Palati pravde u
Istanbulu, sa rukovodiocima zatvorskih
ustanova i sa nekoliko predstavnika
Udruženja sudija i pravnika u Republici
Turskoj.
Bosanskohercegovačka delegacija je
posjetila i Pravni fakultet, odnosno
kampus Univerziteta Gediz u Izmiru.
dogovoreno je da će se u najkraćem
roku uspostaviti efektivna saradnja na
nivou pravnih fakulteta Sarajevskog i
Gediz univerziteta.
Posjeta naše delegacije pravosudnim
institucijama Republike Turske bila
je prilika da se gosti upoznaju sa
Delagacija, koju su činili predsjednici
i sudije općinskih i osnovnih sudova
u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Travniku,
Prijedoru, Mostaru i Bihaću, te dekan
Pravnog fakultet Univerziteta u Sarajevu
prof. dr. Borislav Petrović, tokom boravka
u Turskoj je imala priliku posjetiti i
upoznati se sa radom najznačajnijih
pravosudnih institucija u Izmiru i
Istanbulu.
Razgovori su obavljeni i sa glavnim
državnim tužiocem regiona Izmir,
predsjednikom Vrhovnog vijeća suda
Izmir te sa glavnim državnim tužiocem
za istanbulski sud Bakirkoy koji pokriva
područje od preko 6 miliona stanovnika.
Unutrašnjost novootvorene istanbulske Palate pravde
U
Izmiru
je
naša
delegacija,
između ostalog, imala priliku obići
dostignućima u načinu rada pravosuđa
u Turskoj. Članovi delegacije iz Bosne
i Hercegovine naročito su ostali
impresionirani brzinom i uslovima rada
njihovih turskih kolega, dok su, s druge
strane, kolege iz turskog pravosuđa ostali
zatečeni stepenom implementacije
elektronskog sistema vođenja predmeta
i sudskih procesa koji je zaživio u BiH.
Nakon ove posjete, obje strane su
iskazale spremnost da se u narednom
periodu intenziviraju kontakti i krene u
konkretniju saradnju između pravosuđa
dvije zemlje, pogotovo na polju
edukacije mladih sudija i tužilaca.
Članovi BiH delegacije u Palati pravde u Istambulu
06
www.oss.ba
Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju
između VSTV-a BiH i Vlade Kraljevine Norveške
dana 22.07.2011. godine
D
ana 22.07.2011. godine, u
multimedijalnoj sali Općinskog
suda u Sarajevu potpisan je
Memorandum o razumijevanju između
VSTV-a i Vlade Kraljevine Norveške.
Istovremeno, bio je to i oproštaj od
ambasadora Braathua koji od 01.09.2011.
godine odlazi sa pozicije norveškog
ambasadora u BiH. Prisutnima su se
obratili predsjednik VSTV-a Milorad
Novković,
predsjednik
Vrhovnog
suda
Amir Jaganjac, predsjednica
Kantonalnog suda u Sarajevu Begzada
Gavrankapetanović-Salihagić
i predsjednik Općinskog suda u Sarajevu
Goran Salihović.
Tom prilikom je je izražena duboka
zahvalnost ambasadoru Braathu za
doprinos Kraljevine Norveške u reformi
pravosuđa u BiH, uz napomenu da se
radi o potpisivanju jednog od najvećih
sporazuma čija je ukupna vrijednost
12,7 miliona KM koji će se u periodu od
2011. do 2014. godine utrošiti u dalje
unapređenje ukupnog funkcionisanja
Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH i Jan Braathu, ambasador Vlade Kraljevine Norveške
pravosudnog
Hercegovini.
sistema
u
Bosni
i
Sredstva norveške Vlade će biti utrošena
u periodu od 2011. do 2014. godine
i doprinijeće daljem unaprijeđenju
ukupnog funkcionisanja pravosudnog
sistema u Bosni i Hercegovini kroz četiri
projekta, i to:
– Projekat unapređenja efikasnosti
pravosuđa,
– Projekat
upravljanja
ljudskim
resursima,
– Baza podataka za predmete ratnih
zločina,
– Podrška
operativnom
budžetu
VSTV-a.
Predsjednik Vrhovnog suda RS Želimir Barić, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu Begzada Gavrankapetanović-Salihagić,
predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jaganjac i predsjednik Općinskog suda u Sarajevu Goran Salihović
www.oss.ba
07
U Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u
Sarajevu u toku je realizacija programa CLIO
kojim se skeniraju zemljišne knjige
D
elegacija
Kraljevine Španije
posjetila je 30.05.2011.godine
Općinski sud u Sarajevu. Posjeta
je rezultirala donacijom opreme i
programa za skeniranje zemljišnih knjiga.
Uvođenjem programa CLIO, a radi se o
najsavremenijem sistemu digitalizacije
zemljišnih knjiga, sve zemljišne
knjige,kao i pripadajuća zbirka isprava,
biće skenirane i dostupne referentima
radi bržeg i efikasnijeg pretraživanja
podataka.
Napominjemo da se već uveliko koriste
skenirane zemljišne knjige na način da
se strankama izdaju kopije zemljišnih
knjiga ukoliko im je potreban istorijat
upisa, umjesto da im se, kako smo to
ranije činili, istorijat piše ručno.
Skeniranje vrši 5 volontera svaki dan
u periodu od 8,00 do 16,00h, dok
je indeksiranje skeniranih podataka
u
nadležnosti
zemljišnoknjižnih
referenata.
Do sada je skenirana petina od ukupnog
broja zemljišnih knjiga, te 10.000
predmeta iz 2010. godine.
Španska delegacija u posjeti zemljišnoknjižnom uredu
Certi ikat
zahvalnosti za
Doing Business
izvještaj za
2012. godinu
G
oran
Salihović,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu je u
ime ovog kolektiva primio certifat
zahvalnosti na značajnom doprinosu u
izradi Doing Business izvještaja za 2012.
godinu. Prema riječima Augusto LopezClarosa, direktora za razvoj globalnih
pokazatelja i analiza finansijskog i
privatnog sektora, ovaj izvještaj je od
velikog značaja za potencijalne strane
investitore u BiH te za ukupni ekonomski
razvoj naše zemlje.
08
www.oss.ba
Predsjednik Odjeljenja za upis u registar pravnih lica Daupović Asaf, Šef zk. ureda Huremović Ismeta i
predsjednik Općinskog suda u Sarajevu Goran Salihović
Izvještaj koji nudi objektivne mjere
poslovnih pravilnika i njihovo izvršenje
je objavljen 20. oktobra 2011. godine uz
veliku pažnju medija.
Izvještaj o radu Općinskog suda u Sarajevu
za 2011. godinu.
Kao rezultat organizacionih promjena, u toku 2011 godine, u Općinskom sudu u Sarajevu formirana su nova sudska odjeljanja
: Radno odjeljenje, Izvršno odjeljenje i (fizička lica ), Izvršno odjeljenje Ip (pravna lica ), Prekršajno odjeljenje iz oblasti poreza,
Prekršajno odjeljenje iz opšte nadležnosti i Odjeljenje za sporove male vrijednosti Mal i Mals. Zahvaljujući stalnim analazima
rada svakog odjeljenja, omogućeno je pravovremeno uočavanje problema i njihovo efikasno prevazilaženje. Jedan od osnovnih
ciljeva Općinskog suda u Sarajevu u 2011.g. je upravo bio i smanjenje broja zaostalih predmeta na svim referatima. Zahvaljujući
maksimalnom angažmanu sudija , svih uposlenih i pozitivim organizacionim promjenama , Općinski sud u Sarajevu je u 2011.g.
smanjio broj zaostalih predmeta na svim referatima za 13.359. Postignutim rezultatima, Općinski sud u Sarajevu je dao puni
doprinos ukupnim rezultatima pravosuđa u Bosni i Hercegovini.
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
Tabela I - Protok predmeta 2011. godine
Vrste predmeta
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmet tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Period potreban
za eliminaciju
nerješenih
predmeta
I
II
III = I+II
IV
V = III+IV
VI = V/IV
Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 265,5 predmeta po referatu - bilo 3.000
P
Radni
Porodični
Ukupno:
4.676
3.928
34
8.638
4.844
2.903
0
7.747
9.520
6.831
34
16.385
5.249
2.636
2
7.887
4.271
4.195
32
8.498
0,81
1,59
16,00
1,08
1
9
1.119
1.129
6
47
714
767
6,00
5,22
0,64
0,68
2.189
206
23
2.418
2.062
382
55
2.499
0,94
1,85
2,39
1,03
Porodično odjeljenje - (5 sudija) - prosjek 153,4 predmeta po referatu bilo 2.974
P
Radni
Porodični
Ukupno:
6
53
764
823
1
3
1.069
1.073
7
56
1.833
1.896
Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 250 predmeta po referatu - bilo 3.122
Ps
L
St
Ukupno:
2.364
351
46
2761
1.887
237
32
2.156
4.251
588
78
4.917
Krivično odjeljenje - (14 sudija) - prosjek 133 predmeta po referatu - bilo 545
K
Kpp
Kps
Kr
Km
Kv
Kp
Ukupno:
Iks
1.518
82
358
0
187
94
0
2.239
2.229
1.609
1.267
0
194
1.517
0
6.816
3.747
1.691
1.625
0
381
1.611
0
9.055
2.514
1.531
1.332
0
222
1.592
0
7.191
1.233
160
293
0
159
19
0
1.864
0,49
0,10
0,22
283
539
822
537
285
0,53
11.995
2.083
13
1.918
16.009
14.438
2.622
21
4.476
21.557
1,20
1,26
0,72
0,01
0,26
Izvršno odjeljenje - Struktura - (24 sudija) - prosjek 898 pred./ref. - bilo 60.000
I
Ip
POM
RTV
Ukupno:
18.315
2.970
29
6.394
27.708
8.118
1.735
5
0
9.858
26.433
4.705
34
6.394
37.566
www.oss.ba
1,35
09
Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 113 pred./ref. - bilo 3.008
439
3.918
28
4.385
V
O
Ostalo*
Ukupno:
1.216
6.199
26
7.441
1.655
10.117
54
11.826
1.314
7.795
54
9.163
341
2.322
0
2.663
0,26
0,30
0,00
0,29
17.505
17.505
11.111
11.111
6.394
6.394
0,58
0,58
4.982
4.674
308
0,07
28.015
94
0,00
14.334
5.551
280
16
0
20.181
129.580
6.203
0
0
0
135.783
9,04
1,12
0,00
0,00
6,00
Prekršajno odjeljenje - (18 sudija) - prosjek 355 pred./ref. - bilo 4.000
9.200
9.200
Pr-Ips
Ukupno:
8.305
8.305
Registar - (4 sudija) - prosjek 77 predmeta po referatu - bilo 562
Registracija poslovnih
subjekata
361
4.621
ZK referat - (26 referenata) - prosjek 3,6 predmeta po referatu - bilo 4.200
327
ZK predmeti
27.782
28.109
Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (19 str.sar.) - prosjek 7.146 /ref
126.368
7.765
280
16
0
134.429
Mal
Mals
PL
PLP
POM
Ukupno:
17.546
3.989
0
0
0
21.535
143.914
11.754
280
16
0
155.964
6,73
Izvršno odjeljenje po vjerodost. ispravi (3 str.sar+ volont.) prosjek 216.425 /ref.
631.648
20.545
652.193
101.708
86
101.794
733.356
20.631
753.987
104.711
0
104.711
628.645
20.631
649.276
6,20
843.347
199.667
1.043.014
213.026
829.988
3,90
I
Ip
Ukupno:
Ukupno:
2011. godina
2010. godina
OD UKUPNO 829.988 NERIJEŠENIH PREDMETA,
785.059 ILI 94,59% ČINE KOMUNALNI PREDMETI
DOK JE 44.929 ILI 5,41% STRUKTURNIH PREDMETA.
OD UKUPNO 843.347 NERIJEŠENIH PREDMETA,
786.622 ILI 93,27% ČINE KOMUNALNI PREDMETI
DOK JE 56.725 ILI 6,73% STRUKTURNIH PREDMETA.
44.929 Struktura
56.725 Struktura
-21.557 Izvršni - struktura
-6.394 Prekršaji
-9.200 Prekršaji
-94 ZK
-327 ZK
-308 Registar
-361 Registar
-285 Iks - referat
-283 Iks - referat
16.291 1,96%
10
-27.708 Izvršni - struktura
www.oss.ba
parnica i krivica
18.846 2,23%
parnica i krivica
Ostvarena norma po odjeljenjima
Norma
Parnično odjeljenje
131,58%
Porodično odjeljenje
201,67%
Privredno odjeljenje
133,88%
Krivično odjeljenje
327,90%
Izvršno odjeljenje-struktura
136,95%
Vanparnično odjeljenje
147,20%
Prekršajno odjeljenje
129,13%
Odjeljenje registra za poslovne subjekte
210,00%
Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti
205,02%
Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama
826,97%
ZK odjeljenje
108,86%
OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA:
232,65%
IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE
Vrsta zahtjeva
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmeta tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Su
0
0
0
0
0
Su-M
0
0
0
0
0
Registar privrednih
društava - RF
82
6.806
6.888
6.867
21
Prekršajno odjeljenje (uvjerenja)
0
9.231
9.231
9.231
0
Krivično odjeljenje
0
2.952
2.952
2.952
0
Stečaj likvidacija
0
3.017
3.017
3.017
0
ZK - izvodci
0
55.405
55.405
55.405
0
ZK - RZ
0
7.633
7.633
7.633
0
Apostile
0
0
0
0
0
Ostalo (“P”, rod. i
posl. sposob)
0
243
243
243
0
82
85.287
85.369
85.348
21
Ukupno:
STRUKTURANERJEŠENIHPREDMETA
NADAN31.12.2011. godine
785.059,
95%
KOMUNALNIPREDMETI
STRUKTURA
PARNICAIKRIVICA
28.638,
3%
16.291,
2%
www.oss.ba
11
U
proteklu godinu dana sudnice
Palate pravde su se maksimalno
koristile za suđenja. Sudije
Općinskog i Kantonalnog suda su
maksimalno iskorištavali pogodnosti
sudnica te su tokom godine 9.289 puta
sudili u sudnicama. Svih 15 sudnica
je bilo blagovremeno popunjeno sa
ročištima u terminima od 09,00 do
15,30 sati. Sudnice i dalje najviše koriste
sudije Krivičnih odjeljenja Općinskog
i Kantonalnog suda, i to sudnice koje
imaju audio i audio-video opremu.
Važno je istaći da sudije Krivičnog
odjeljenja Općinskog suda u prosjeku
od zakazanih 260-320 pretresa njih 120140 održe u sudnicama.
Također, ove godine povečao se broj
odlazaka u sudnice od strane sudija
Parničnog odjeljenja. Ispred svih
prednjače sudije Sanela Rondić, Amela
Selimović Fazlagić, Jasmina Muratović i
Sanela Gorušanović Butigan koje sude
gotovo sva ročišta u sudnicama.
Sudije prekršajnih odjeljenja nastavljaju
sa održavanjem pretresa u manjim
sudnicama. Pet do šest sudija ovih
odjeljenja redovno održavaju od 4 do 6
pretresa u sudnicama.
Na web stranici od 24.10.2011.
Općinskog suda u Sarajevu, pored
standardno objavljivanih: Dnevnog
rasporeda oba suda i sedmičnog
Krivičnog odjeljenja, objavljuju i
rasporedi: Parničnog,
Prekršajnog
opće nadležnosti, Prekršajnog za carine
i poreze, Privrednog i Porodičnog
odjeljenja sa mjestom održavanja,
pritisak stranaka, advokata i tužilaca se
znatno smanjio.
Izvještaj o korištenju sudnica
03.01. – 30.12.2011. godine
Grafički prkaz suđenja po mjesecima
1100
1000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
Opđinskisud
Kantonalnisud
Ukupno
Tabelarni prikaz korištenja sudnica sudija Kantonalnog i Općinskog suda
Mjesec
Općinski sud
Kantonalni sud
Ukupno
Januar
697
50
747
Februar
972
46
1.018
Mart
898
56
954
April
750
74
824
Maj
788
86
874
Juni
892
79
971
Juli
318
59
377
Avgust
152
19
171
Septembar
690
73
763
Oktobar
731
100
831
Novembar
821
87
908
Decembar
753
98
851
UKUPNO:
8.462
827
9.289
Grafički prikaz dnevnih odlazaka u sudnice
50
40
Radi smanjenja gužve pored šaltera
Kancelarije raspored sudjenja,
na
hodniku je postavljen Info pult - na
dodir. Uz njegovu pomoć stranke mogu
pristupiti objavljenim informacijama
na internet stranici, kao i ostalim
informacijama u vezi Općinskog suda.
30
Opđinskisud
Kantonalnisud
20
10
0
Ponedjeljak
Izvještaj podnio;
Amir Tatlić, viši referent-tehničar za
raspored sudnica i suđenja Općinskog I
Kantonalnog suda
Dani
etvrtak
Petak
Općinski sud
Kantonalni sud
Ponedjeljak
44,4
2,8
Utorak
48,5
3,5
Srijeda
49
4
49,5
4,3
14
2
Petak
www.oss.ba
Srijeda
Prosjek dnevnih odlazaka sudija u sudnice
Četvrtak
12
Utorak
Svjedocima pred Općinskim sudom u Sarajevu
prvi put pružena podrška
D
ana 29. septembra 2011.
godine UNDP BiH je, u okviru
projekta „Podrška procesuiranju
predmeta ratnih zločina u BiH – SPWCC“,
upriličio predstavljanje usluga Odjela za
podršku svjedocima Kantonalnog suda
u Sarajevu sudijama Krivičnog odjeljenja
pri Općinskom sudu u Sarajevu. Na taj
način je ozvaničena saradnja te potpisan
Memorandum o razumijevanju između
ove dvije pravosudne institucije koji će
omogućiti korištenje usluga Odjela i u
krivičnim predmetima koji se vode pred
Općinskim sudom u Sarajevu.
Predsjednici oba Suda su, na inicijativu
UNDP-a, dogovorili modus saradnje
kako bi svjedocima/žrtvama (teška
krivični djela koja uključuju polno
nasilje, razbojništva, maloljetničku
delikvenciju, itd.), u fazi istrage i u
fazi sudskog postupka bila pružena
podrška od strane Odjela za podršku
svjedocima Kantonalnog suda u
Sarajevo, bez obzira da li će svjedočiti
pred Kantonalnim ili Općinskim sudom
u Sarajevu. Činjenica da ova dva Suda
dijele prostorije Pravosudne palate u
Sarajevu, pored očigledne spremnosti
na saradnju navedenih sudova, olakšala
je formalizaciju ovog partnerstva.
Odjelu
za
podršku
svjedocima
Kantonalnog suda je ubrzo nakon
potpisivanja Memoranduma o saradnji
upućen prvi zahtjev za pružanje podrške
za svjedoke koji će se pojaviti pred
Općinskim sudom u Sarajevu.
Prostor za pripremu svjedoka
Udruženja građana koja su smještena u
Općinskom sudu u Sarajevu
U Općinskom sudu u Sarajevu su smještena slijedeća udruženja građana: Udruženje
sudija BiH, Udruženje žena sudija BiH, Udruženje stručnih saradnika i savjetnika
u sudovima i tužilaštvima u BiH, Udruženje medijatora BiH i Udruženje sudskih
izvršitelja. Slijedi nekoliko tekstova o radu ovih Udruženja:
N
a Osnivačkoj skupštinom, koja
je održana u Neumu, osnovano
je 09.12.2005. godine Udruženje
sudija BiH. Udruženje ima svoj Statut
i registrovano kod Ministarstva pravde
Bosne i Hercegovine. Danas broji
oko 600 članova iz cijele zemlje. Na
Osnivačkoj skupštini određeni su organi
Udruženja, a to su: Skupština Udruženja,
Upravni odbor Udruženja i Nadzorni
odbor Udruženja.
Udruženje sudija ima jasno definisane
ciljeve i zadatke koje, shodno uslovima i
mogućnostima, uredno ispunjava.
Ciljevi Udruženja su obezbjeđenje
politički
neopredijeljenog
foruma
u Bosni i Hercegovini koji će služiti
za razmjenu ideja i iskustva između
sudija kako bi se osigurao takav način
rada kojim bi se promovisala struka i
unaprijedio rad sudija I nezavisnost
sudijske profesije.
Izborna skupština Udruženja sudija u BiH
održana je 27.03.2010. godine u hotelu
Kardial u Tesliću. Na skupštini su, pored
delegata, bili prisutni i predsjednik VSTV
gosp. Milorad Novković, predstavnici
entitetskih Udruženja, kao i predstavnici
USAID-a.
Udruženja sudija u BiH održalo je dana
29.03.2010. godine konferenciju za
novinare na kojoj su govorili predsjednik
Udruženja Milan Tegeltija i potpredsjenik
Udruženja Goran Salihović.
Na Izbornoj skupštini je jednoglasno
izglasan slijedeći Upravni odbor:
Predsjednik Udruženja sudija BiH Milan
Tegeltija je istakao da bh sudije nisu
- Ljiljana Lalović,
- Duško Miloica,
- Milan Tegeltija,
- Duško Ninković,
- Samir Jusučić,
- Goran Salihović,
- Fikret Mujkić,
- Gordana Buntić,
- Mersida Bjelobrk,
- Zuhdija Ćosić,
- Mirjana Dević.
Za predsjednika USBiH izabran je Milan
Tegeltija, a za potpredsjednike Goran
Salihović i Mersida Bjelobrk.
Novi sekretar Udruženja od 01.05.2010.
godine je Almir Rahić ( umjesto bivšeg
sekretara Dejana Vilotića).
www.oss.ba
13
Projektne aktivnosti Udruženja
Udruženje sudija u BiH je u 2010. godini
predalo dva projektna prijedloga
na USAID-ov JSDP II grant. Nažalost,
projektni prijedlozi nisu bili prihvaćeni
od strane USAID-a.
Udruženje sudija je u 2011. predalo tri
projektna prijedloga na USAID-ov JSDPII
grant, od kojih je jedan prihvaćen.
Projekat je rađen u partnerstvu
sa Udruženjem medijatora U BiH.
Koordinatori na projektu su Almir Rahić,
ispred USBIH, i Smiljka Gavrić, ispred
UMBIH. Na projektu rade i Članovi USBIH
Sanela Rondić i Arijana Ljuca, sutkinje
Općinskog suda u Sarajevu.
zadovoljne svojim statusom i da je
situacija u tom pogledu alarmantna.
Upozorio je da može doći u pitanje
kompletna reforma pravosuđa!
Goran Salihović je na konferenciji za
novinare izjavio da se može popraviti
materijalni položaj sudija u pogledu
plata, odvojenog života, toplog obroka
i prevoza i da je neodrživo ovo stanje
u kojem je sudijama plata zamrznuta
preko 7 godina.
Udruženje sudija je postalo član
Mreže pravde
Mreža pravde je osnovana 22.01.2010.
godine.
Članice Mreže, uključujući
i profesionalna udruženja u sektoru
pravde, zajedno sa drugim nevladinim
organizacijama udružuju snage i
provode aktivnosti unutar četiri
strateške oblasti:
– Ljudska prava i pravna sigurnost
građana;
– Pristup pravdi;
– Saradnja Mreže sa institucijama
vlasti;
– Razvoj odnosa i kapaciteta unutar
Mreže.
Aktivnosti u okviru Mreže pravde:
- Udruženja sudija u BiH je imalo
svog predstavnika u sklopu slijedećih
aktivnosti Mreže pravde:
- U petak, 22.01.2010. godine održan
je inauguralni sastanak Mreže pravde
u Bosni i Hercegovini u prostorijama
UNITIC poslovnog centra u Sarajevu.
- U Sarajevu je 11. i 12. februara 2010.
godine održana Radionica strateškog
planiranja novoosnovane Mreže pravde
u Bosni i Hercegovini.
- Na Bjelašnici, u hotelu Maršal, 18.
marta 2010. godine je održana druga
Radionica
strateškog
planiranja
novoosnovane Mreže pravde u Bosni i
Hercegovini.
- U Sarajevu je 28. maja 2010. godine
održan okrugli sto na temu „Preporuke
Mreže pravde vezane za Univerzalni
periodični pregled za BiH“ na kojem su
14
www.oss.ba
učestvovali predstavnici članica Mreže
pravde, kao i predstavnici institucija
sektora pravde u BiH.
- U Banjoj Luci je 29.06.2010. godine
održan
okrugli sto posvećen
preporukama delegacije Mreže pravde
koje se odnose na UN-ov Univerzalni
periodični pregled o stanju ljudskih
prava u Bosni i Hercegovini, a usmjerene
su na unapređenje zaštite ljudskih
prava i vladavine prava u BiH. Navedene
preporuke predstavljenje su na 14.
sjednici UN Vijeća za ljudska prava u
petak, 11. juna 2010. godine u Ženevi.
- Trening na temu «Zašto i kako
zagovarati?». Trening je održan 24. i
25.6.2010. godine u Sarajevu u hotelu
Hollywood.
- U petak, 08. oktobra 2010. godine
održan je 4. sastanak Mreže pravde u
BiH u Sarajevu na kojem su finalizirani
i usvojeni strateški dokumenti Mreže.
Kroz radionice strateškog planiranja,
koje je vodila Snježana Ivandić,
direktorica Asocijacije za demokratske
inicijative (ADI), usvojena je finalna
verzija Strateškog plana, Akcionog
plana i Komunikacijske strategije Mreže
pravde u BiH.
- U cilju pružanja podrške članicama
Mreže pravde u BiH i razvoja aktivnosti
i kapaciteta nevladinih organizacija
- članica u oblasti sektora pravde,
Asocijacija za demokratske inicijative
(ADI), uz tehničku podršku USAID JSDP
II, organizovala je 4. i 5. novembra ove
godine u Sarajevo dvodnevni trening na
temu „Strategije namicanja sredstava u
sektoru pravde“ u Sarajevu.
- U okviru Mreže pravde u BiH formirana
je Radna grupa za izradu izvještaja
„Univerzalni periodični pregled (UPP)“,
koja je 16.12.2010. održala svoj prvi
sastanak i time počela sa radom.
Radna grupa okuplja 10 predstavnika
organizacija - članica Mreže, koji će
narednih 6 mjeseci raditi na praćenju
provedbe UPP preporuka za Bosnu i
Hercegovinu, te pripremiti zajednički
monitoring izvještaj o stanju ljudskih
prava u BiH s posebnim fokusom na
sektor pravde u maju slijedeće godine.
Kao prva aktivnost Udruženja u projektu
je bila održavanje 5 sastanaka sa po
deset učesnika po sastanku ( VSTV,
ministarstva pravde Federacije BiH i RS,
BiH i predsjednici 5 odabranih sudova
i sudije). Četiri sastanka su održana u
Sarajevu, u prostorijama Općinskog
suda, dok je jedan sastanak upriličen u
Banjoj Luci.
U sklopu projekta (kao druga aktivnost)
u organizaciji Udruženja sudija u BiH
i Udruženja medijatora u BiH održan
je okrugli sto na temu implementacije
projekta
“Zagovaranje
izmjene
zakonskih i podzakonskih akata u
smislu obevezujuće medijacije kao
efikasnog načina rješavanja sporova iz
ugovornih odnosa, uključujući i naplatu
potraživanja za pružene komunalne
usluge, kao i druge usluge javnih
preduzeća, sporova iz naknada štete
nastalih između pravnih lica, pravnih i
fizičkih lica, odnosno fizičkih lica“.
Na
okruglom
stolu
učestvovali
su predstavnici USAID-a, koji je
finansirao ovaj projekat, zatim Julien
Berthoud, savjetnik za pravosuđe
u okviru Delegacije Evropske unije,
predstavnici Ministarstava BiH, RS,
FBiH i Kantona Sarajevo, predstavnici
VSTV-a, predstavnici udruženja banaka
u BiH, predstavnici KJKP Toplane, VIK,
predstavnici Udruženja poslodavaca
komunalne
privrede,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu Goran
Salihović, koji je ujedno i potpredsjednik
Udruženja sudija BiH, te predstavnici
drugih institucija koje imaju interes u
afirmaciji medijacije kao alternativnog
načina rješavanja sporova.
Tekst objavljen u Dnevnom avazu dana 31.08.2011. god.
U Beogradu održan Okrugli sto na temu
”Izazovi za bolju primjenu zakona iz oblasti
životne sredine na Zapadnom Balkanu”
U
druženje sudija u Bosni i
Hercegovini je uzelo učešće na
regionalnom Okruglom stolu na
temu “Izazovi za bolju primjenu zakona
iz oblasti životne sredine na Zapadnom
Balkanu“. Okrugli sto je uz učešće
izlaganjem dale su sudije i tužioci iz
Bosne i Hercegovine - Goran Salihović,
sudija i predsjednik Općinskog suda
u Sarajevu, Duško Miloica, sudija i
predsjednik Osnovnog suda u Prijedoru,
Dragoslav Erdelić, sudija Osnovnog
Jednoglasno je usvojeno da se mreža
regionalne saradnje i misija OEBS-a u
ovoj oblasti moraju proširiti i na druge
zemlje regiona, a najavljeni su i novi
okrugli stolovi i projekti. Predloženo
je da se slijedeći okrugli sto na ovu
suda u Bijeljini, Vaso Marinković, glavni
okružni tužilac Kantonalnog tužilaštva
u Livnu i Slobodanka Gaćinović, glavni
okružni tužilac Okružnog tužilaštva u
Trebinju.
temu održi u Sarajevu i na taj način da
snažna podrška ovom projektu,odnosno
razvoju i unapređenju ove oblasti u
Bosni i Hercegovini.
Detalji sa regionalnog okruglog stola održanog u Beogradu
domaćih i stranih stručnjaka i eksperata,
domaćih i stranih sudija i tužilaca te
predstavnika svih zemalja Zapadnog
Balkana obuhvatio krivičnu i prekršajnu
oblast ove teme.
Tom prilikom su, nakon detaljne
analize zakonodavnih rješenja u ovoj
oblasti u zemljama Zapadnog Balkana,
predavanja i diskusija među sudijama,
tužiocima i inspektorima koji se bave
zaštitom životne sredine, formulisane
preporuke za bolju primjenu zakona iz
oblasti životne sredine na regionalnom
nivou. Veliku podršku diskusiji su dali
međunarodni stručnjaci kroz izlaganja
u kojima su iznijeti primjeri najbolje
internacionalne prakse. Kao rezultat
uspješno održanog skupa, okrugli sto
je usvojio zaključke koji će biti osnova
za unapređenje i bolju primjenu zakona
iz oblasti životne sredine u zemljama
Zapadnog Balkana.
Značajan doprinos radu okruglog
stola svojim učešćem, diskusijama i
Član Upravnog odbora Udruženja sudija u BiH i predsjednik Osnovnog suda u Prijedoru Duško Miloica kao predavač
www.oss.ba
15
Učešće predstavnika Udruženja sudija BiH i
Udruženja žena sudija u BiH na regionalnoj
konferenciji „Jačanje udruženja pravosudnih
djelatnika u Jugoistočnoj Evropi – razvoj i učešće u
procesu stvaranja odluka i međusobna saradnja“
P
redstavnik Udruženja sudija BiH
i predsjednik Općinskog suda
Sarajevo sudija Goran Salihović i
predstavnice Udruženja žena sudija u
BiH, sudija Jasmina Ćosić i sudija Lejla
Konjić (sudije Krivičnog odjeljenja
Općinskog suda Sarajevo) učestvovali
su na regionalnoj konferenciji „Jačanje
udruženja pravosudnih djelatnika u
Jugoistočnoj Evropi – razvoj i učešće u
procesu stvaranja odluka i međusobna
saradnja„ održanoj u Bukureštu
(Rumunija) od 26.10.2011. godine
do 28.10.2011. godine. Konferencija
je organizovana od strane njemačke
nevladine
organizacije
“KonradAdenauer-Stiftung”. Konferenciji su
prisustvovali
predstavnici Albanije,
Hrvatske,
Moldavije,
Rumunije,
Makedonije, Crne Gore, Srbije i
Njemačke.
tih udruženja, način rada, uticaj koji
eventualno imaju na rad pravosudnih
tijela, kao i poteškoće sa kojima se
susreću u svom radu. Također, učesnici
su imali priliku iznijeti informacije i
različita iskustva u pogledu načina na
koji ova udruženja sarađuju sa izvršnim
i zakonodavnim tijelima, zatim na koji
način zakonodavna i izvršna tijela utiču
na rad i postojanje samih udruženja, kao
i probleme sa kojima se susreću u ovoj
saradnji.
Zaključak je da udruženja iz zemalja
koja su učestvovala na ovoj konferenciji
trebaju ostvariti bližu i efikasniju
međusobnu saradnju, te nastaviti sa
razmjenom iskustava i iznaći zajednička
rješenja za probleme sa kojima se
susreću u svom radu. Također, učesnici
su se saglasili da je potrebno redovno
organizovati konferencije ovakve vrste,
kako bi udruženja iz zemalja članica
imala priliku za razmjenu iskustava, a u
cilju međusobne pomoći u rješavanju
problema u radu pravosudnih tijela,
odnosno
udruženja
pravosudnih
djelatnika.
Predstavnici udruženja iz Bosne
i Hercegovine su organizatorima
konferencije predložili da našu državu
podrže u nastojanjima da postane
punopravna članica kako evropskog
tako i međunarodnog udruženja sudija,
što je organizacija “Konrad-AdenauerStiftung” i prihvatila.
Cilj ove konferencije bila je razmjena
iskustava zemalja učesnica u pogledu
organizacionih mogućnosti i kapaciteta
različitih
udruženja
pravosudnih
djelatnika u Jugoistočnoj Evropi, zatim
predstavljanje načina i mogućnosti
promocije interesa ovih udruženja, kao i
njihovog uticaja na proces odlučivanja u
pravosudnim organima.
Tokom
dvodnevne
konferencije,
predstavnici svih zemalja učesnica imali
su priliku da predstave svoja udruženja,
uključujući organizacione karakteristike
Učesnici regionalne konferencije održane u Bukureštu
Održan 54. Sastanak
Međunarodnog
udruženja sudija u Istanbulu
U
periodu od 04.09.2011. do
08.09.2011. godine održan je
54. Sastanak Međunarodnog
udruženja sudija u Istanbulu. Na
četverodnevnom sastanku Središnjeg
vijeća i Studijske komisije između ostalih
16
www.oss.ba
održani su sastanci Predsjedništva
odbora, Europskog udruženja sudijaRegionalna Grupe IAJ i drugi.
Na naprijed navedenim sastancima
govorilo se, između ostalog o slijedećim
Predsjednik Općinskog suda u Sarajevu Goran Salihović i
predsjednik Osnovnog suda u Banja Luci Milan Telgeltija
temama: “Fizički i ekonomski uslovi za
nezavisnost sudstva”, “Prekogranična
pitanja u sveri sve veće globalizacije”,
Zločinačke organizacije: Identifikacija,
privremeno oduzimanje i pljenidba i
“Naknade za nezaposlene”.
Detalji sa sastanka
Održan okrugli sto u organizaciji Udruženja
sudija u BiH i Udruženja medijatora u BiH
agencijama koje su znatno efikasnije u
odnosu na način kako se to radi kod nas“,
rekao je Goran Salihović, potpredsjednik
Udruženja sudija u BiH i predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu koji je
ujedno i najglasniji zagovarač ideje da se
sporovi nastali iz komunalnih djelatnosti
rješavaju van suda. “Medijacija znatno
može doprinijeti rješavanju ovih
problema. U tu svrhu mi smo Udruženju
medijatora u BiH ponudili korištenje
prostora u novootvorenom Odjeljenju
za sporove male vrijednosti na Ilidži kako
bi maksimalno podržali njihov rad, a sve
u svrhu efikasnijeg pravosuđa“, dodao je
Salihović.
Učesnici sa okruglog stola u organizaciji Udruženja sudija u BiH i Udruženja medijatora u BiH
U
organizaciji Udruženja sudija
u BiH i Udruženja medijatora
u BiH, u Sarajevu je 7. 12.
2011 g. održan okrugli sto na temu
implementacije projekta “Zagovaranje
izmjene zakonskih i podzakonskih akata
u smislu obevezujuće medijacije kao
efikasnog načina rješavanja sporova iz
ugovornih odnosa, uključujući i naplatu
potraživanja za pružene komunalne
usluge, kao i druge usluge javnih
preduzeća, sporova iz naknada štete
nastalih između pravnih lica, pravnih i
fizičkih lica, odnosno fizičkih lica“.
Na okruglom stolu učestvovali su
predstavnici USAID-a, kao finansijeri ovog
projekta, Julien Berthoud, savjetnik za
pravosuđe u okviru Delegacije Evropske
unije, predstavnici Ministarstava pravde
BiH, RS, FBiH i Kantona Sarajevo, VSTV-a,
Udruženja banaka u BiH, KJKP Toplane,
VIK, Udruženja poslodavaca komunalne
privrede, predsjednik Općinskog suda u
Sarajevu Goran Salihović, koji je ujedno
i potpredsjednik Udruženja sudija BiH,
te predstavnici drugih institucija koje
imaju interes u afirmaciji medijacije kao
alternativnog načina rješavanja sporova.
“Najveća prepreka u efikasnijem radu
sudova je ogroman broj komunalnih
predmeta. Naše mišljenje je već poznato.
Ove predmete sudovi ne treba da rade jer
su troškovi postupka nemjerljivo veći od
vrijednosti samih predmeta. Naprimjer,
u Švedskoj i Norveškoj postupak
izvršenja je povjeren specijalizovanim
Gđa Smiljka Gavrić, medijatorica i
rukovodilac projekta, u svom obraćanju
je istakla da je neophodno da medijacija
zaživi kod građana Bosne i Hercegovine.
Ona je također predstavila rad Udruženja
medijatora te rezultate koje je ovo
Udruženje ostvarilo u svom dosadašnjem
radu. Tokom izlaganja naglašen je
značaj preporuka Savjeta Evrope iz
oblasti porodične medijacije, medijacije
u krivičnim stvarima, medijacije kao
alternative parničenju između uprave
i privatnih stranaka te medijacije u
građanskim stvarima. Posebno je
naglašen značaj Direktive o medijaciji
Evropske unije koja propisuje obaveznu
medijaciju u građanskim i komercijalnim
prekograničnim sporovima, kao i da
se obaveznost može uvesti i kad
su u pitanju sporovi u zemlji. Pored
predstavljanja zadataka i mjera koje se
www.oss.ba
17
procesnih i materijalnih zakona u
svrhu uvođenja obavezne medijacije te
pokretanje pilot-projekata u dva najveća
suda u BiH u kojima bi se u fazi prijema
tužbe izdvajali sporovi iz ugovornih
odnosa, nastali između pravnih lica,
pravnih i fizičkih lica i dostavljali
medijatorima na postupanje.
Detalji sa okruglog stola
preduzimaju u vezi sa medijacijom, a u
okviru Strategije reforme sektora pravde
(2009.-2013.), pri čemu vodeću ulogu
imaju ministarstva pravde u BiH i VSTV,
gospođa Gavrić je istakla kako se nada
da će napori koji se ulažu da medijacija
dobije značajniju primjenu u BiH uskoro
pokazati određene rezultate.
Tokom diskusije zabilježeno je niz
značajnih prijedloga kao što su izmjena
Nakon diskusije, zaključeno je da bi bilo
veoma važno raditi na promociji svih
prednosti koje nudi postupak medijacije.
S tim u vezi potrebno je pokrenuti niz
informativno-edukativnih
kampanja
koje će pojasniti građanstvu koliko je
medijacija efikasnija i djelotvornija u
odnosu na duge sudske postupke,a
konačan rezultat je isti - izvršna sudska
odluka.
Udruženje sudija BiH
Udruženje medijatora u BiH
U Zenici 17. 12. 2011.godine održana 7. Izborna
skupština Udruženja sudija/sudaca u Federaciji
Bosne i Hercegovine
D
ana 17.12.2011. godine, u hotelu
„Dubrovnik“ u Zenici, održana je
7. Izborna skupština Udruženja
sudija/sudaca u Federaciji Bosne i
Hercegovine. Na Izbornoj skupštini
Udruženja izabrani su novi članovi koji
će djelovati u organima Udruženja u
periodu od 2011.-2013. godine.
Za predsjednicu Udruženja izabrana
je Božana Banduka, predsjednica
Općinskog suda u Kiseljaku, a za
potpredsjednike Udruženja izabrani
su Vildana Helić, sutkinja Kantonalnog
suda u Tuzli i Jasmin Jahjaefendić, sudija
Kantonalnog suda u Sarajevu.
Pored izbora članova Predsjedništva,
Suda
časti,
Nadzornog
odbora,
predsjednika, te dva potpredsjednika,
dnevni red je sadržavao i izvještaj o radu
Udruženja u periodu od 2008.-2010.
godine i u periodu od 01.01.-01.11.2011.
godine, kao i izvještaj Nadzornog
odbora. Oba izvještaja su jednoglasno
usvojena.
Nakon održane Izborne skupštine,
sutkinja Vildana Helić se u pismenoj formi
(putem e-maila) obratila svim sudijama
u Federaciji Bosne i Hercegovine
zahvalivši se članovima Udruženja na
saradnji te pozvala sve sudije da se i
18
www.oss.ba
ubuduće, hrabro i beskompromisno,
svi zajedno borimo za ostvarenje ciljeva
našeg Udruženja, a sudije koji nisu
članovi Udruženja pozvala je da se
priključe Udruženju. U svom obraćanju
sutkinja Helić se posebno zahvalila
sudskom osoblju koje je zajedno sa
sudijama ostvarilo ukupne rezultate
koje su prezentirane kroz podatke VSTV
BiH u godišnjem Izvještaju.
Nakon ove skupštine, predsjedništvo
Udruženja čine:
1. Božana Banduka,
(predsjednik)
2. Vildana Helić,
(podpredsjenik)
3. Jasmin Jahjaefendić,
(podpredsjenik)
4. Mirjana Dević,
ogranak Vrhovni/Ustavni sud FBiH
5. Goran Salihović,
ogranak Kantona Sarajevo
6. Nedim Begić,
ogranak Kanton X
7. Stjepan Mikulić,
ogranak Zapadno-hercegovački kanton
8. Aladin Bajrić,
ogranak Unsko-sanski kanton
9. Enisa Halilović,
ogranak Tuzlanski kanton
10. Mustafa Šabić,
ogranak Zeničko-dobojskog kantona
11. Jozo Anđić,
ogranak Posavskog Kantona
12. Amir Ahmetspahić,
ogranak Bosansko-podrinskog
kantona
13. Emilija Zrnić,
ogranak Hercegovačkoneretvanskog kantona
14. Zdenka Filipović,
ogranak Hercegovačkoneretvanskog kantona
Predsjednica Udruženja sudija/sudaca
FBiH Božana Banduka
U
druženje žena sudija u BiH je
organiziralo Konferenciju na
temu „Seksualna eksploatacija sa
pozicije moći kao moguće koruptivno
krivično djelo“Konferencija je pdržana
19.12.2011.godine u prostorijama hotela
„Bristol“ u Sarajevu.
Konferenciji su prisustvovali, između
ostalih, Meddžida Kreso, predsjednica
Suda BiH; Begzada GavrankapetanovićSalihagić, predsjednica Kantonalnog
suda u Sarajevu; Darko Samardžić, član
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća;
sutkinje Općinskog suda u Zagrebu,
predstavnici Američke ambasade u
Sarajevu, USAID-a, UNDP-a, predstavnici
pravosuđa i nevladinih organizacija. Na
U organizaciji Udruženja
žena sudija u BiH održana
Konferencija: ”Seksualna
ekspolatacija sa pozicije moći
kao koruptivno krivično djelo”
Susmel, novinarka, koja je prezentirala
dokumentarni film o dosadašnjem
radu UŽS u BiH; Mediha Pašić, sutkinja
Općinskog suda u Sarajevu i Advija
Hajdo-Balta, tužiteljica Kantonalnog
tužilaštva u Sarajevu, a u okviru izlaganja
Detalji sa konferencije
Konferanciji je prezentiran priručnik
pod nazivom „Seksualna ekspolatacija
sa pozicije moći“, čiji su autori: Adisa
Zahiragić, sutkinja Kantonalnog suda u
Sarajevu i predsjednica Udruženja žena
sudija u BiH; Amela Mahić Samardžić,
sutkinja Općinskog suda u Sarajevu i
članica Koordinacionog odbora žena
sudija u BiH; Mediha Pašić, sutkinja
Općinskog suda u Sarajevu i članica
Koordinacionog odbora žena sudija u
BiH; Jasmina Ćosić, sutkinja Općinskog
suda u Sarajevu; Edin Šaćirović,
stručni saradnik Općinskog suda u
Visokom; Adnan Kadribašić, Agencija za
ravnopravnost spolova BiH i Jasminka
Susmel, novinarka.
dosadašnjih aktivnosti UŽS u BiH i IAWJ,
Projekt MDG 3 - seksualna eksploatacija
u BiH sa pozicije moći. Skupu su se
obratile, kao izlagači, prof. dr. Jasmina
Bolić-Avdispahić, Filozofski fakutet u
Sarajevu, sa referatom „ Snaga žene
kroz udruživanje“ i Rada Bjeljac, sutkinja
Općinskog suda u Sarajevu i članica KOO
UŽS u BiH sa referatom pod naslovom
„Ženski sudovi i pravna kultura“.
Kao gosti, konferenciji su prisustvovali:
predsjednica Suda BiH; predsjednica
Kantonalnog suda u Sarajevu; Gerard
Meyerman - predstavnik USAID-a;
Smiljka Gavrić - Udruženje medijatora
u BiH, predstavnica UNDP-a, Radoslav
Marjanović - Centar za edukaciju sudija
u tužilaca u BiH; Petrojka Sunarić advokat; Hajrija Hadžiomerović-Muftić
- tužiteljica Federalnog tužilaštva. U
svojim obraćanjima gosti su podržali rad
Udruženja, istakli važnost i aktuelnost
teme koja je predmet Konferencije, kao
i ulogu žene u društvu općenito.
Na kraju Konferencije prisutnima se
obratila Adisa Zahiragić, predsjednica
UŽS u BiH, iskazavši zahvalnost na
ukazanoj podršci i značaju koji je dat
ovoj Konferenciji. U svom obraćanju
sutkinja Zahiragić je posebno naglasila
neophodnost buduće saradnje radi
provođenja aktivnosti UŽS u BiH, kao
i potrebu za jačanjem kampanje u
budućim aktivnostima, naglasila važnost
teme i potrebu harmonizacije zakonskih
propisa kojima je normirana oblast
zaštite žrtava nasilja, kao i seksualne
eksploatacije.
Konferenciju je otvorila i ujedno
moderirala sutkinja Amela Mahić
Samardžić.
U daljem radu Konferencije sudjelovali su
Minka Kreho, sutkinja Suda BiH, članica
KOO UŽS u BiH sa temom „Informacija o
Udruženja žena sudija u BiH“; Jasminka
Adisa Zahiragić, predsjednica UŽS u BiH i Amela Mahić Samardžić sutkinja Općinskog suda u Sarajevu
www.oss.ba
19
Završen projekt „Ujednačavanje položaja i
postupanja stručnih saradnika i savjetnika u
sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini
kroz harmonizaciju propisa“
Detalji sa konferencije u Tesiliću
U
druženje stručnih saradnika
i savjetnika u sudovima i
tužilaštvima u BiH, uz tehničku
podršku
Američke
agencije
za
međunarodni razvoj (USAID), okončalo
je projekt javnih konsultacija između
sudske i izvršne vlasti po pitanju statusa i
uloge stručnih saradnika u pravosudnom
sistemu Bosne i Hercegovine.
S obzirom da stručni saradnici u
sudovima i tužilaštvima u Bosni i
Hercegovini imaju različit radno-pravni
status, uključujući način imenovanja,
ovlaštenja za postupanje i materijalnopravni položaj, na inicijativu Udruženja
i na osnovu prepoznate potrebe, Visoko
sudsko i tužilačko vijeće BiH osnovalo je
u septembru 2009. godine Radnu grupu
za razmatranje položaja i uloge stručnih
saradnika, pripravnika i pripravnikavolontera u pravosuđu u BiH. Cilj je
usvajanje prijedloga za harmonizaciju
zakonskih propisa vezanih za radnopravni status ove kategorije uposlenih
u pravosuđu u BiH. Donijeti su određeni
nacrti preporuka koje treba usvojiti
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH,
te iste uputiti u daljnju zakonodavnu
proceduru.
20
www.oss.ba
Udruženje je organizovalo seriju javnih
konsultacija, počevši od regionalne
konferencije stručnih saradnika održane
u Tesliću dana 23.-24.11.2010. godine, na
kojoj su bili prisutni predstavnici stručnih
saradnika iz sličnih strukovnih udruženja
iz Srbije i Hrvatske, predstavnici stručnih
saradnika zaposlenih u općinskim,
osnovnim, kantonalnim i okružnim
sudovima, stručni saradnici iz okružnih i
kantonalnih tužilaštava, Suda i Tužilaštva
BiH, stručni saradnici iz pravosuđa Brčko
Distrikta, te predstavnici izvršne vlasti,
centara za edukaciju sudija i tužilaca
FBiH i RS i drugi gosti.
Na konferenciji su doneseni slijedeći
zaključci:
1. Definisati stručne saradnike kao
nosioce pravosudnih funkcija ili kao
administrativno-tehničko osoblje.
2. Preporuka je da se stručni saradnici
biraju na neodređeno vrijeme.
3. Pravni savjetnici i stručni saradnici sa
Suda BiH smatraju da isti ne trebaju
biti birani od strane VSTV-a BiH.
4. Preporuka je da se prilikom novog
regulisanja
statusa
stručnih
saradnika istima ne umanjuju već
stečena prava.
5. Uskladiti samostalno postupanje
stručnih saradnika u kantonalnim,
okružnim i Tužilaštvu Brčko Distrikta.
6. Održati sastanak sa predsjednikom
VSTV-a BiH na temu transparentnijeg
izbora stručnih saradnika, sudija i
tužilaca, te po mogućnosti odrediti
osobu iz Udruženja koja bi vršila
monitoring i imala uvid u sve aspekte
izbora nosioca pravosudnih funkcija
7. Uvesti naknade za prekovremeni
rad i prebačaj norme kao stimulaciju
za efikasnije postupanje stručnih
saradnika.
8. Uputiti dopis VSTV-u BiH s ciljem da
predstavnik udruženja uđe u radnu
grupu za izmjenu zakona i ostalih
akata koji se odnose na edukaciju
nosioca pravosudnih funkcija
9. Analizirati problem izostanka sa
seminara početne obuke i uvesti
ocjenjivanje polaznika početne
obuke.
10. Certifikat o završenoj početnoj
obuci bi trebao nositi određen broj
bodova prilikom konkurisanja za
pozicije sudija i tužilaca, a na osnovu
konkursa koje raspisuje VSTV BiH.
11. Institucionalizirati put napredovanja
pripravnik - stručni saradnik -sudija/
tužitelj.
Nakon
održane
konferencije,
Udruženje je dana 10.02.2011. godine
organizovalo okrugli sto u Banjoj Luci
na kojem su prisustvovali predstavnici
stručnih saradnika iz Republike Srpske,
predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća BiH Milorad Novković, pomoćnik
ministra pravde Republike Srpske Nikola
Kovačević, glavni tužilac Okružnog
tužilaštva Banja Luka Vitomir Soldat,
te tužilac Specijalnog tužilaštva Banja
Luka Mahmut Švraka, kao i predsjednici
osnovnih sudova iz Modriče, MrkonjićGrada, Sokoca, Prnjavora i Dervente.
Nakon sadržajne rasprave, doneseni su
slijedeći zaključci:
1. Uvesti zakonsku obavezu da
zapošljavanjem pripravnika isti u
svom radu trebaju proći kompletnu
obuku.
2. Iznaći
zakonsku
mogućnost
na osnovu koje bi se stručnim
saradnicima u RS vratila ovlaštenja
da postupaju samostalno.
3. U Komisiji za imenovanje stručnih
saradnika od strane Vijeća da budu i
predsjednici sudova, odnosno glavni
tužioci. S ovim prijedlogom su se
složili svi prisutni.
4. Sistematizirati
broj
stručnih
saradnika i pripravnika u sudovima i
tužilaštvima, izdvojiti ih iz ukupnog
broja
administrativno-tehničkog
osoblja.
5. Razmotriti mogućnost da se stručni
saradnici biraju na neodređeno
vrijeme, s tim da se uvede mogućnost
njihove gradacije koja bi im
omogućila da napreduju od stručnog
Detalji sa okruglog stola u Sarajevu
saradnika do stručnog savjetnika i
višeg stručnog savjetnika.
6. Izrada jedinstvenog programa za
obuku pripravnika.
7. Analizirati mogućnosti unapređenja
rada stručnih saradnika u tužilaštvima
kako bi isti mogli zastupati optužnicu
u ročištima za izjašnjenje o krivnji
i ročištima za izricanje kaznenih
naloga.
Završne konsultacije održane su u
sklopu okruglog stola u Sarajevu dana
26.04.2011. godine na kojem su učešće
uzeli stručni saradnici iz Suda i Tužilaštva
BiH, Federacije BiH, potpredsjednica
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH
Danijela Mikić, predsjednici sudova i
glavni kantonalni tužioci u Federaciji BiH,
predstavnici nadležnih ministarstava
pravde. Na okruglom stolu razmatrane
su mogućnosti uređenja statusa i
ovlaštenja stručnih saradnika zaposlenih
u pravosuđu u BiH, s ciljem povećanja
efikasnosti rada pravosudnih organa.
Doneseni su slijedeći zaključci:
1. Učesnici okruglog stola podržavaju
način izbora svih stručnih saradnika
od strane Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine
na neodređeno vrijeme.
2. Ubrzati zakonske izmjene koje se tiču
stručnih saradnika imenovanih od
strane Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća Bosne i Hercegovine na period
od šest godina, a koji su prvi stupili
na dužnost 01.12.2006. godine.
3. U skladu s preporukama Radne grupe
za analizu statusa i uloge stručnih
saradnika, pripravnika i pripravnikavolontera VSTV-a BiH da stručne
saradnike koji su trenutno zaposleni
u pravosuđu automatski imenuje
VSTV BiH, ostaviti mogućnost
stručnim saradnicima da samostalno
odluče žele li biti imenovani i ukoliko
isti ne žele, da se rasporede na druge
poslove unutar sudova ili tužilaštava.
4. VSTV BiH treba da odredi tačan broj
stručnih saradnika po institucijama
pravosuđa.
5. Stručni saradnici na svakom nivou
trebaju imati konkretna ovlaštenja.
6. Utvrditi fiksni iznos naknade
za volontere zaposlene u svim
pravosudnim institucijama u Bosni i
Hercegovini.
7. Ukoliko stručni saradnici samostalno
postupaju, učesnici okruglog stola
podržavaju prijedlog naknada iz
preporuka Radne grupe za analizu
statusa i uloge stručnih saradnika,
pripravnika i pripravnika-volontera
VSTV-a BiH.
8. Udruženje stručnih saradnika i
savjetnika u sudovima i tužilaštvima
u Bosni i Hercegovini treba da napravi
analizu dosadašnjeg rada i uspjeha
stručnih saradnika zaposlenih u
sudovima i tužilaštvima u BiH.
9. Učesnici okruglog stola podržavaju
donošenje Zakona o tužilaštvima na
federalnom nivou.
10. Proširiti ovlaštenja stručnih saradnika da
mogu samostalno postupati i u drugim
sudskim postupcima manje složenosti.
11. Pravni savjetnici i stručni saradnici iz
Suda BiH smatraju da isti ne trebaju
biti birani od strane VSTV-a BiH.
12. Stručni saradnici Tužilaštva BiH
smatraju da trebaju biti imenovani
od strane glavnog tužioca Tužilaštva
BiH, uz eventualno sudjelovanje
jednog člana VSTV-a BiH u komisiji
za imenovanje Tužilaštva BiH
ukoliko učešće člana VSTV-a bude
neophodno u procesu unifikacije
postupka
imenovanja
stručnih
saradnika i stručnih savjetnika u
pravosuđu u BiH.
Udruženje smatra da se održanim
konsultacijama, na kojim je učestvovalo
preko 120 učesnika, šira profesionalna
i društvena zajednica upoznala
sa poteškoćama u radu stručnih
saradnika zaposlenih u pravosuđu
BiH, te da su se stekle pretpostavke
za pokretanje zakonodavne inicijative
za harmonizaciju zakona koji regulišu
status stručnih saradnika.
www.oss.ba
21
Detalji sa konferencije u Tesiliću
Udruženja sudskih izvršitelja
Bosne i Hercegovine
USI/OBiH je, u periodu od održavanja
osnivačke skupštine pa do danas,
pokušalo da realizuje niz aktivnosti kako
bi ostvarilo zacrtane ciljeve.
Udruženje je održalo kontakt sa BERPom, koji je Udruženju dao donaciju
u opremanju sjedišta Udruženja
kancelarijskim namještajem i opremom
u vrijednosti od 5.000 KM.
19. juna 2011. godine u organizaciji
Projekta reforme izvršnog postupka na
Balkanu (BERP), Njemačkog centra za
međunarodnu suradnju (GIZ), Centara za
međunarodnu pravnu saradnju (CILC) i
Međunarodne unije sudskih službenika/
izvršitelja (UIHJ), predsjednik Udruženja
Zornić Elvis i član Udruženja Đulančić
Pripravnički dani
u Općinskom
sudu u Sarajevu
Mujo su otputovali na četverodnevno
studijsko putovanje u Haag kao članovi
bosanskohercegovačke delegacije.
Prva dva dana su prisustvovali
Konferenciji pod nazivom REFORMA
IZVRŠNOG PRAVA U SUSTAVIMA
JUGOISTOČNE EVROPE.
Na toj konferenciji smo imali priliku
predstaviti naše Udruženje i upoznati
sve delegacije sa našim ciljevima za
budućnost i pozvati ih na saradnju i
razmjenu iskustava.
gdje smo ostvarili vrlo dobre kontakte
sa čelnicima Unije i dogovorili saradnju
i parametre za realizaciju potrebnih
uslova za prijem u članstvo(UIHJ).
Na domaćem planu Udruženje je najviše
radilo na održavanju kontakata sa
svojim članovima i razmjeni informacija
i iskustava između članova, kao i
pronalasku donatora za buduće projekte
Udruženja.
Jedan od glavnih projekata Udruženja
u narednom periodu jeste organizacija
i realizacija regionalne konferencije
sudskih izvršitelja, kojoj će prisustvovati
delegacije
Republike
Hrvatske,
Rebublike Srbije, Republike Crne Gore,
Republike Makedonije i
delegacije
drugih balkanskih zemalja.
Druga dva dana smo imali čast
prisustvovati zasjedanju evropskog
stalnog vijeća Međunarodne unije
sudskih službenika/izvršitelja (UIHJ),
Predsjednik USI/OBIH
ZORNIĆ ELVIS
Suda, te upoznati se sa organizacijom i
radom jedne od najvećih pravosudnih
institucija u BiH.
Uz nesebičnu podršku i mentorstvo
od strane sudija, ovim pripravnicimavolonterima je bio na raspolaganju i
U
prostoru biblioteke i razvojnoedukativnog centra Općinskog
suda u Sarajevu
upriličena
je dodjela uvjerenja (certifikata)
pripravnicima-volonterima ovog Suda
povodom završetka pripravničkog staža.
U protekle dvije godine diplomirani
pravnici imali su priliku stečena teorijska
znanja provjeravati i nadograđivati na
najširem prostoru sudske prakse, koja se
stvara upravo u okviru nadležnosti ovog
22
www.oss.ba
Sudije Općinskog suda u Sarajevu sa pripravnicima/volonterima
iskusila čari obavljanja poslova pisarne,
potom sam obavljala poslove izrade
pravnih akata kroz program Kodifel na
Izvršnom odjeljenju po vjerodostojnoj
ispravi. Nadalje, učenje i obavljanje
pripravničkih poslova nastavlja se na
Parničnom odjeljenju, Depou, Krivičnoj
pisarni, Krivičnom odjeljenju, a potom u
Zemljišnoknjižnom uredu, Privrednom
odjeljenju da bi se dvogodišnja praksa
zaključila sa Registrom pravnih lica.
moderno opremljeni prostor biblioteke
i centra, gdje su na jednom, njima
omiljenom mjestu mogli nesmetano
rješavati zadatke koje su dobivali od
svojih sudija-mentora, koristeći pritom
raspoloživu
literaturu,
elektronske
resurse biblioteke, internet i CMS, a
sve to nerijetko uz veoma inspirativnu
raspravu i razmjenu pravnih mišljenja.
Pripravnici - volonteri su vrijedno radili i
aktivno učestvovali i u drugim oblicima
djelatnosti ovog Suda, doprinoseći
ostvarivanju dobrih ukupnih rezultata
njegovog rada. Tako smo naše
pripravnike mogli vidjeti u sudskim
pisarnicama, zemljišnoknjižnom uredu,
kao i u drugim, odvojenim odjeljenjima
Suda (Ilidža, Grbavica).
A o svojim iskustvima i utiscima, koje će
ponijeti iz ovog suda, napisali su nam
ponešto i oni sami.
Na Općinski sud u Sarajevu, kao
pripravnik-volonter,
došla
sam
početkom decembra 2009. godine.
Kao i svaki početak, i moj je bio težak. Novi
ljudi, nove obaveze na koje sam trebala
da se naviknem i da postanu sastavni
dio mog dana. Na samom početku sam
Cijelim putem, kroz sudska odjeljenja,
upoznala sam susretljive sudije,
stručne saradnike i referente. Na tom
putu, uspjela sam da sakupim mnogo
teorijskog znanja koje je na svojevrstan
način dopunilo znanje stečeno na
fakultetu, a najdragocjenije je praktično
znanje koje je kolektiv Suda nesebično
prenesio na mene.
Dvije godine pripravničkog staža
omogućile su mi vrlo kvalitetno vrijeme
radnog iskustva, prožeto sa mnogo
učenja i rada. Zahvalna sam stručnjacima
koji su mi pružili šansu da naučim
mnogo toga.
Zahvalna predsjedniku Suda, upravi
Suda, a potom i svim sudijama i
uposlenima, sa kojima sam se srela i sa
kojima sam radila,na ukazanoj šansi i
povjerenju.
Boračić Irma
U Palati pravde
otvoren restoran
R
ekonstrukcijom zgrade Općinskog
suda u Sarajevu i Kantonalnog
suda u Sarajevu stvoren je dodatni
prostor za kancelarije, biblioteku
i restoran za osoblje. Restoran će
omogućiti uposlenicima oba Suda
da bez napuštanja zgrade uživaju u
ukusnom i cijenama pristupačnom
obroku u prekrasnom okruženju.
U ponedjeljak, dana 03.10.2011. godine,
počeo je sa radom restoran na IV spratu
zgrade Palate pravde u kojem će firma
“CIANO T&S” pružati ugostiteljske
usluge, te je tim povodom upriličeno
svečano otvaranje restorana.
Na svečano otvaranje restorana
pozvani su predsjednici Općinskog
suda u Sarajevu i Kantonalnog suda u
Sarajevu, sekretari, predsjednici sudskih
odjeljenja.
Detalji sa svečanog otvaranja restorana
Prostorije novootvorenog restorana
www.oss.ba
23
O drugim
sudovima...
Osnovni sud u Prijedoru
Osnovni sud u Prijedoru nadležnošću
pokriva područje opština Prijedor, Oštra
Luka i Kozarska Dubica, uz postojanje
odjeljenja van sjedišta suda u Kozarskoj
Dubici za područje opštine Kozarska
Dubica.
Po predmetima iz nadležnosti ovog
Suda, koji pokriva teritoriju od oko 1.500
km² i oko 150.000 stanovnika, trenutno
postupa trinaest redovnih sudija, troje
dodatnih sudija, jedan stručni saradnik i
predsjednik Suda.
Osnovni sud u Prijedoru je posljednji
izvještajni period, zaključno sa krajem
mjeseca oktobra, završio sa ukupno 45
912 neriješenih predmeta, a ovaj broj
obuhvata i tzv. komunalne predmete.
Nažalost, zbog nedostatka sudijskog
kadra, broj neriješenih predmeta u
ovom Sudu, i pored izuzetnih napora
svih zaposlenih i prebačene kolektivne
sudske norme za 45% u posljednjim
godinama, nije na nivou rješavanja
predmeta u „razumnom roku“.
Zbog nedovoljno planiranih sredstava
u budžetu za potrebe ovog Suda, u
Osnovnom sudu u Prijedoru trenutno
nisu popunjene pozicije dvoje dodatnih
sudija i dva stručna saradnika.
Po ocjeni stalne komisije za praćenje
implementacije Uputstva za izradu
plana rješavanja starih predmeta
prema starosti
inicijalnog akta i
efikasnost pravosuđa, Osnovni sud u
Prijedoru je ostvario najbolji rezultat na
prvostepenom nivou (osnovni/općinski
sudovi) u rješavanju starih i zaostalih
Osnovni sud u Prijedoru
predmeta sa procentom ostvarenja
Plana od 69%.
Naime, u Plan rješavanja starih i zaostalih
predmeta za Osnovni sud u Prijedoru
je unešeno 1655 predmeta, od čega
je do 31.10.2011. godine rješeno 1144
predmeta, a u tom broju je i 50 predmeta
iniciranih prije 1991. godine.
Od ostalih značajnijih aktivnosti istakli bi
da je Osnovni sud u Prijedoru problem
nagomilanog oduzetog oružja rješio
na način da je ostvario saradnju sa
organizacijom United Nations
Development Programme-UNDP te
je uništena određena količine oružja,
pušaka i pištolja koji su trajno oduzeti
u okončanim krivičnim postupcima, a
za koje je postojala pravosnažna odluka
suda za njihovo uništavanje.
Također, Osnovni sud u Prijedoru je
započeo primjenu čl. 82. Zakona o
prekršajima Republike Srpske (“Službeni
glasnik Republike Srpske” broj 34/06,
1/09, 29/10, 109/11) donošenjem
rješenja u kojima je izricao lišenje slobode
kažnjenim licima koja u potpunosti ili
djelimično u ostavljenom roku nisu
platila novčanu kaznu, a nisu dokazali
da nisu u mogućnosti istu platiti, i na taj
način postigao veći procenat uspješnosti
u izvršenju prekršajnih sankcija.
Općinski sud u Travniku
Predsjednik Osnovnog suda u Prijedoru Duško Miloica
24
www.oss.ba
Općinski sud u Travniku, kao
prvostupanjska instanca pravosudne
vlasti u Kantonu Središnja Bosna /
Srednjobosanskom kantonu, počeo
je sa radom 01.03.2004. godine, kao
pravni sljednik bivših Općinskih sudova
Travnik, Novi Travnik i Vitez, a tokom
reforme pravosuđa i općina Busovača
je teritorijalno pripala u nadležnost
Općinskog suda Travnik.
Sud je smješten u zgradi koja potiče iz
austrougarskog perioda. Danas je ona
rekonstruirana, uz očuvanje autentičnog
vanjskog izgleda i zanavljanje tehničke
opremljenosti Suda. Sud je 01.03.2004.
godine startao sa par mehaničkih i
električnih mašina, a danas, sedam
godina kasnije, svaki ured je u potpunosti
tehnički opremljen i prilagođen radu
u novim uvjetima. Korisnicima usluga
Suda na raspolaganju su i dva portalmonitora smješteni u zgradi Suda.
Općinski sud u Travniku
Sud ima 26 sudaca, uključujući i
predsjednika suda Gorana Dujića. U
sudu radi i 7 sudskih stručnih suradnika,
5 sudskih pripravnika i 15 pripravnika/
volontera, te 81 administrativni
uposlenik.
Nadležnost Općinskog suda u Travniku
utvrđena je Zakonom o sudovima u
FBiH, a u toku 2005. godine u nadležnost
Općinskog
suda Travnik prelazi i
Odjeljenje registra privrednih društava.
Krajem
2007. godine sud prelazi
na elektronsko upravljanje sudskim
predmetima ili CMS. U isto vrijeme
ukinuti su općinski sudovi za prekršaje
u Busovači, Vitezu, Novom Travniku i
Travniku, te je formirano Prekršajno
odjeljenje Općinskog suda Travnik.
CMS, odnosno elektronsko upravljanje
sudskim
predmetima,
čija
je
implementacija
započeta
krajem
2007. godine, a uspješno okončana
početkom
naredne
2008.godine,
odredila je ovaj Sud kao model-sud za
druge sudove, tako da su po uputama
Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća
BiH izvršene posjete većeg broja sudova
s područja cijele Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom uposlenici sudske pisarne
su praktično prikazali i demonstrirali
implementirani projekt, koji i danas
uspješno egzistira.
Predsjednik Općinskog suda u Travnik Goran Dujić
Općinski sud u Travniku, kao potpisnik
Memoranduma o razumijevanju sa
VSTV-om i Projektom razvoja sektora
pravosuđa – JSDP-a od 19.05.2008.
godine, uspješno je preuzeo i
implementirao Standarde radnog učinka
kreiranih od strane USAID-a, zbog čega
je Općinski sud u Travniku bio uključen u
Program primjene europskih standarda
u sudskoj administraciji. Za primjenu i
ispunjenje postavljenih Programa Sud
je dobio posebno priznanje za punu
implementaciju Standarda radnog
učinka, a također i članovi imenovanog
tima za upravljanje promjenama u ovom
Sudu dobili su pojedinačna priznanja
za postignute rezultate, tj. pojedinačne
certifikate.
Zemljišnoknjižni odjel Suda sproveo
je aktivnosti na digitalizaciji zemljišnih
knjiga, a svoj doprinos u tome dali su
uposlenici ZK ureda sa rukovodstvom
Odjela sudske uprave, koji su svojim
radom i ponašenjem skrenuli pažnju
Svjetske banke, GTZ-a i Federalnog
ministarstva pravde Sarajevo, pa je
kao rezultat te pažnje Svjetska banka
financirala obnovljene i renovirane radne
prostorije Zemljišnoknjižnog ureda
koje svojim izgledom, funkcionalnošću
i prilagođenosti strukturi radnih procesa
upotpunosti odgovaraju europskim
standardima. Na ovaj način Općinski sud
daje svoj doprinos stvaranju povoljnog
gospodarskog okruženja Kantona i
omogućava građanima i gospodarskim
subjektima kvalitetnu, brzu i efikasnu
uslugu.
Odjeljenje registra privrednih društava
je završilo sa unosom registarskih
predmeta u elektronsku knjigu,
i
istovremeno
sva
neusklađena
privredna društva su
brisana po
službenoj dužnosti. Pri tome je važno
napomenuti da je ovo Odjeljenje dalo
značajan doprinos u daljem razvoju
gospodarskog poslovnog okruženja
na području SBK, brži gospodarstveni
razvoj općina Travnik, Vitez, Novi Travnik
i Busovača.
Izuzetan doprinos ovog Suda kroz
nadležnost privrednog odjela, tj.
sprovođenje
stečajnih
postupaka
ogleda se u činjenici da je uspješno
okončan
postupak
stečaja
nad
nekadašnjim
javnim
poduzećima
Toplane Travnik i Novi Travnik koji je
osigurao priliv dodatnog kapitala na ovo
područje u vrijednosti od oko 17 miliona
konvertibilnih maraka i zadržano 110
radnih mjesta.
Pored
radnih
aktivnosti
koje
podrazumijevaju rješavanje sudskih
predmeta i ostalih zahtjeva kojima se
građani obraćaju Sudu, uposlenici i
sudska uprava je poduzimala i druge
aktivnosti kojima je radno okruženje
dobilo nove dimenzije i na taj način
doprinijelo daljnjem razvoju pravosuđa.
Općinski sud Travnik je svojim radom,
koji je prepoznalo i Visoko sudsko i
tužilačko vijeće, zasluženo bio dio
pilot-projekata VSTV-a, a posljednji
među njima je projekt dodjele šifri,
jedinstvenog pristupnog koda, za
učesnike u sudskom postupku kako bi
isti mogli pristupiti predmetima putem
interneta.
U cilju daljeg doprinosa transparentnog
rada otvorena je web stranica Suda,
http://opsud-travnikpravosudje.ba čime
se istovremeno pridobija povjerenje
građana u rad ove institucije, jer
građani na jednostavan način dolaze
do relevantnih i traženih informacija,s
obzirom da su svi podaci o Sudu
dostupni, a web stranica svakodnevno
se ažurira novim podacima. Rad web
uredništva Općinskog suda u Travniku
reguliran je aktima VSTV-a i Pravosudnog
portala, odnosno Pravilnika o održavanju
web stranice pravosudnih institucija.
U procesu reforme pravosuđa, Općinski
sud u Travniku istu posmatra u tri pravca:
1. Edukacija i prijem administrativnotehničkog osoblja koje se ogleda u
osposobljavanju sticanjem srednjeg,
višeg i visokog obrazovanja, polaganju
stručnih i pravosudnih ispita, te ostalog
stručnog osposobljavanja;
2. Kreiranje i sprovođenje kadrovske
politike osiguravanjem kvalitetnog
sudačkog kadra, na način da Sud
primljene
pripravnike
priprema,
temeljem
prethodno
utvrđenog
razrađenog Programa obuke, za
kvalitetne i uspješne stručne suradnike
koji se natječu u redovnoj proceduri, a
koji nakon određenog perioda i vršenja
dužnosti sudskog suradnika postaju
dobri i vrijedni suci sa svim odlikama koje
krase svakog suca, a naročito u pogledu
kvalitete, efikasnosti, neovisnosti i
nepristrasnosti, kao temeljnih principa
na kojima i počiva pravosuđe u Bosni
i Hercegovini. Na ovaj način i po ovom
modelu u Općinskom sudu u Travniku
više od 1/3 sudačkog kadra je proizišlo iz
reda bivših sudskih pripravnika i sudskih
stručnih suradnika ovoga Suda;
3. Oprema i ulaganje u zgradu Suda
koja je restaurirana i izvana i iznutra.U
odnosu na broj uposlenih, u nedavno
sprovedenom postupku javnih nabava,
izgrađen je novi poslovni i smještajni
prostor u potkrovlju zgrade Suda koji
je dobiven pretvaranjem tavanskih
prostorija u uredske i druge prostorije,
smještajnog kapaciteta od oko 600
m², te izvršeno i uredsko i tehničko
opremanje
vlastitim
sredstvima.
Također, sukladno Strateškom planu
Općinskog suda Travnik za period od
2009.-2011. godine, a u cilju pružanja
još efikasnijih usluga korisnicima Suda
i omogućavanja što boljih uvjeta rada
za sve uposlene, namjera je u budućem
periodu izvršiti rekonstruiranje arhive
Suda, tako što bi se jedan dio arhivske
građe izmjestio i prenio u Arhiv Srednje
Bosne.
www.oss.ba
25
Uz redovnu edukaciju sudaca i stručnih
suradnika, kao trajnog zadatka, u Sudu će
se nastaviti sa podržavanjem Strateškim
planom utvrđenih ciljeva otvorenosti
, saradnje, inovacija, podržavanje
efikasnosti, transparentnosti i što
lakšeg i jednostavnijeg pristupa svim
korisnicima usluga Suda.
Predsjednik Općinskog suda u Travniku
Goran Dujić
Općinski sud u Mostaru
Općinski sud u Mostaru je popunjen
sa 23 redovna i dva dodatna suca, te
sedam stručnih suradnika. Po važećoj
sistematizaciji Sud nije popunjen sa pet
redovnih i trinaest dodatnih sudaca.
Sudska zgrada svojim prostorima limitira
daljnju popunu sucima i osobljem.
Zbog toga je sklopljen i Memorandum
o razumijevanju između lokalnih vlasti,
Općinski sud u Mostaru
će omogućiti normalne uvjete rada i
stvoriti pretpostavke za popunu sucima
i sudskim osobljem.
akta i rješavanje svih predmeta u
parničnom i ovršnom referatu koji su
iniciranih do 2008. godine.
Iako Sud nije među prvim sudovima
po izvršenju procenta Plana rješavanja
starih predmeta, on je do kraja listopada
riješio, i to ubjedljivo, najviše starih
predmeta u čitavoj BiH – ukupno 5.878,
tako da je očekivati ispunjenje ovog
strateškog cilja.
Predsjednik Općinskog suda u Mostaru Marin Zadrić
Sud je u posljednje tri godine za strateški
cilj imao smanjenje broja zaostalih
zemljišnoknjižnih predmeta na razuman
broj, odnosno rješavanje zaostataka čak
i iz devedesetih godina prošlog stoljeća
i dovođenje na tekuću ažurnost. U ovom
trenutku se rješavaju predmeti iz 2010.
god. sa jasnim ciljem: do početka jeseni
doći na mjesečnu tekuću ažurnost.
suda, VSTV BiH i norveške vlade čiji je
cilj izgradnja nove zgrade Suda koja
Drugi strateški cilj je bio uspostavljanje
standarda rada na sudskim predmetima
po kronološkom prispijeću inicijalnog
Prosječna kolektivna norma Suda u
posljednje tri godine je oko 140%, a
kvaliteta potvrđenih presuda oko 94%.
Gostovanje predsjednika Općinskog suda u
Sarajevu Gorana Salihovića na OBN televiziji,
u emisiji Telering
Voditelj: Poštovani gledaoci, dobar dan.
Dobro došli u još jedan“Telering“. Naime,
u BIH su političari glavne zvijezde,
oni drže dva stuba vlasti, onaj izvršni
i zakonodavni. Ova treća, pravosudna
vlast rijetko nastupa na televiziji. Rijetko
iznose svoje probleme - samo onda kada
im prijete bombama ili nekim drugim
stvarima. Danas ćemo malo govoriti
o pravosuđu. Vaš i naš gost je Goran
Salihović, potpredsjednik Udruženja
sudija BiH i predsjednik Općinskog
suda u Sarajevu, najvećeg suda u Bosni
i Hercegovini. Dobro mi došli.
26
www.oss.ba
Predsjednik: Hvala.
Voditelj: Gospodine Salihović, kakvo je
stanje u pravosuđu?
Predsjednik: Možemo u neku ruku biti
zadovoljni s ovim što se dosad postiglo.
Međutim, jednostavno reforma traje,
i ako gledamo SAD, EU - to je trajni
proces. Vi ste sad rekli da ova dva stuba
vlasti čvrsto stoje na svojim nogama,
a mi se borimo da budemo makar
ravnoporavni s njima. Znači, mi nismo
još uvijek ravnopravni i težimo da
budemo ravnopravni, da postignemo
demokratiju u našoj zemlji i kroz
pravosuđe.
Voditelj:
Meni,
kao
građaninu
BiH, izuzetno je stalo da vi budete
najčvršći stub u ovom tronošcu, ali ja
pretpostavljam da vam političari ne daju.
Predsjednik: Dosta ima pritisaka na
pravosuđe i veoma je teško opstati
u ovom sistemu. Međutim, reforma
je pokazala dosta uspjeha. Mi smo
izgradili evropske standarde kod izbora
ni tužioca da bi oni podlegli takvim
vidovima pritiska, odnosno bilo kakve
korupcije, ali ta plata je destimulativna u
odnosu na to da vi recimo iz Banja Luke
dođete u Sarajevo, a nemate odvojeni
život, ili da ja iz Sarajeva odte u Mostar,
ili bilo gdje. Znači, nemamo razmjenu
ljudi. Ljudi nemaju uopšte opterećenja
da idu bilo gdje da rade, ali moraju
imati ono što imaju recimo ostali. Iz tih
2.400 KM mi bi trebali da platimo i stan
i putovanje i sve ostalo, i to onda više
nije 2.400 KM, već 1.400 KM. Ako želimo
neovisnog sudiju i tužioca, on mora biti
finansijski neovisan. Njegovo finansijsko
stanje je ovim ugroženo i mislim da mi
moramo dobiti ono što ostali imaju. Ne
tražimo povećanje, ali...
Gostovanje Gorana Salihovića, predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, u emisiji “Telering”
i razrješenja sudija, procesne zakone koji
su u skladu sa EU, odnosno Evropskom
konvencijom, tako da jednostavno mi
pokušavamo da idemo dalje.
Voditelj: Šta su to evropski standardi
kad je pravosuđe u pitanju?
Predsjednik: Kad je pravosuđe u
pitanju, evropski standardi su
da
sudije i tužioce bira neovisno tijelo, i
da ih razrješava, da imamo poseban
disciplinski postupak za sudije i tužioce,
da imamo procesne zakone, znači
krivični, građanski, odnosno prekršajni,
koji su isto tako u skladu sa Evropskom
konvencijom, i to smo mi u ovom
momentu postigli. Međutim, ima još
jedan momenat koji je veoma bitan, a to
je finansijska neovisnost. U tom dijelu mi
nemamo nikakvu samostalnost u onom
smislu kako je propisano standardima.
Da bi imali neovisnost, morali bi imati i
finansijsku neovisnost.
Voditelj: Zašto nemate finansijsku
neovisnost? Koliko ja znam, prije 10tak godina, visoki predstavnik je donio
zakon o vašim platama.
Predsjednik: Mi možemo biti zadovoljni
tim zakonom u smislu toga da su te plate
u onom periodu bile veoma stimulativne
za ulazak u pravosuđe. Međutim, te
plate su sedam godina zamrznute,
sudije i tužioci su jedini građani u Bosni
i Hercegovini, među jedinim, koji su
diskriminirani, u smislu da nemaju ona
prava koja ostali građani imaju. Sudije
i tužiocu nemaju, kao što imaju recimo
političari u Parlamentu, naknade za
odvojeni život, topli obrok i prevoz.
Voditelj: Moram priznati, gospodine
Salihović, kada je visoki predstavnik
donio tu odluku znao sam da će doći
do ovog današnjeg stanja. Ali, isto tako
moram reći da se baš niste bunili, tada
kada ste imali plate koje su bile pet
puta veće od plaća u nekim branšama.
Danas imate dva puta manju platu nego
parlamentarci.
Predsjednik:
Jedan
od
uslova
postavljanja pravosuđa na zdrave noge
bila je i plata, odnosno finansijska
neovisnost sudije, odnosno tužioca.
I to je doprinijelo da dosta sudija i
tužilaca uđe u pravosuđe. Također, na
neki način se i Dejton ostvarivao kroz
ove visoke plate, tako da je dosta ljudi
išlo iz jednog entiteta u drugi entitet,
iz jednog grada u druge, to je bilo
stimulativno . Međutim, te plate su
sedam godina zamrznute. Često puta
sam znao ponoviti - u tom momentu
plata državnog parlamentarca je bila
700 KM, a najniža plata sudije je bila
2.400 KM Sada je plata parlamentarca,
sa svim ovim što sudija nema - topli
obrok, prevoz, dežura,odvojeni život,
negdje oko 7.000- 8.000 KM, a sudija je
i dalje na 2.400 KM.
Voditelj: Koliko te činjenice među vama
stvaraju nezdravu klimu, plodno tlo za
nerad, plodno tlo za manipulacije, za
mito, za korupciju?
Predsjednik: Još uvijek mislim da ta
plata ne ugrožava ni jednog sudiju
Voditelj: Složićete se da su vaše plate
problem u odnosu na plate političara.
Nećemo sada, naravno, govoriti o Vašoj
majci, mojoj majci, jer to je iluzorna
tema, teško njima. Ali kako se izboriti za
veće plate u prvosuđu, da li to opet treba
riješiti visoki predstavnik?
Predsjednik: Naš zakon o platama
visoki predstavnik je prije tri godine
faktički zamrznuo. Tada je rečeno - kada
prosječna plata u BiH dostigne 800 KM,
da će i naše plate biti odmrznute. Mi
očekujemo u ovoj godini da dođe do
odmrzavanja plata i to bi bilo neznatno,
malo povećanje plata, ali bi došlo do
odmrzavanja plata. Isto tako, Ustav
Federacije je rekao da sudija ne može
imati manju platu, znači, bilo ko, ko bi
isplatio manju platu sudiji to postaje
krivično djelo. Znači, i to je jedan od
standarda da se sudiji ne može smanjiti
plata .
Voditelj: Da time završimo, da ne bude
da se žalite samo na platu
Predsjednik: Ne, ne žalim se, samo
objašnjavam.
Voditelj: Da, govorite činjenice. Postoje
i druge stvari koje u ovom trenutku
opterećuju pravosuđe? Šta je to, osim
finansijske neovisnosti?
Predsjednik: Željeli bi da ojačamo
naše VSTV. Najveći uspjeh pravosudne
reforme, toga moramo biti svjesni, i
mislim da su svjesni i političari i građani
i mi, je uspostava VSTV. Sudsko tužilačko
vijeće mora biti ojačano, u smislu da
imamo veći broj sudija i da VSTV uđe u
Ustav.
Voditelj: Ko sačinjava VSTV ?
www.oss.ba
27
Predsjednik: Ima.
smo veoma moćni.
Voditelj: Mogu li ja, gospodine
Salihović, otići danas u Predsjedništvo i
reći da sam četvrti član Predsjedništva,
poslao me Inzko?
Voditelj: A-ha.
Što se toga tiče, onaj, ko nešto napravi,
sigurno će da odgovara za to, tu nema
dileme.
Međunarodna zajednica je potrebna
kako bi pomogla pravosuđu najprije
zato što je ogroman novac uložila u
pravosuđe. Ne možemo vratiti sad
reformu nazad. Da bi uspostavili državu,
treba taj treći stub vlasti.Visoko vijeće je
garant reforme pravosuđa i ono mora
postojati.
Predsjednik: Na osnovu Dejtona, je li
tako?
Voditelj: Po čemu, šta radi to Visoko
vijeće?
Predsjednik: Naprotiv, mi imamo sad u
VSTV od 15 članova pet advokata.
Voditelj: A-ha.
Voditelj: To je popravljeno znači?
Predsjednik: Na osnovu Dejtona,
Predsjednik: Nije popravljeno, to je
uvijek tako bilo. Imamo dva advokata,
jednog iz RS i jednog iz Federacije. U
zakonu stoji tačno ko može biti član
VSTV. Sticajem okolnosti, Parlament
je dao jednog advokata i sticajem
okolnosti Ministarsko vijeće je također
dalo jednog advokata. Uz pobrojana
četiri advokata, imamo i jednog stranca
koji je isto tako advokat. To je pet
advokata.
Voditelj: On je tumač Zakona.
Predsjednik: Ono bira i razrješava sudije,
ima također disciplinskog tužioca, koji
vodi postupke po prijavama građana ili
predstavkama, bilo koga, protiv tužilaca
i sudija. To je jedino tijelo koje može da
razriješi i da imenuje sudije. Zamislite
sada da političari postavljaju sudije i
tužioce, dokle bi došli?
Predsjednik: VSTV je sačinjeno od
jednog dijela sudija, jednog dijela
tužilaca, tu imamo advokate, i imamo po
jednog čovjeka iz parlamenata, jednog
čovjeka iz izvršne vlasti i jednog stranca.
Ovaj odnos bi trebao po standardu
evropske komisije sudija i tužilaca da
bude u korist sudija, tj. da imamo 51%
sudija.
Voditelj: Ko bira VSTV? Znam da je bilo
primjedbi od strane advokata da su
neravnopravni u svemu tome, jer nema
ih u VSTV, tužioca ima, a u parničnom
postupku su dvije strane .
Voditelj: Ovaj stranac je 16-ti, je li tako?
Predsjednik: Da.
Voditelj: Odakle vam stranac, 16-ti.?
Predsjednik: Predsjednik prvog VSTV je
bio Jan Erikoja, stranac. Pola, od ukupnog
broja članova VSTV su bili stranci, iz
svih zemalja koje su bile prisutne u BiH
u dijelu Međunarodne zajednice. Taj
broj se smanjivao godinama, a zadnje
smanjenje je bilo sa dva na jedan. U
ovom momentu imamo jednog stranca.
Voditelj: Ali i taj jedan
neustavnom odlukom!
izabran
Predsjednik: Ni slučajno neustavno.
U skladu sa ovlaštenjima visokog
predstavnika je donesen i zakon. Znate
da je riječ o zakonu o Visokom vijeću.
Predsjednik: Samo malo, ne može da
Vas je poslao Inzko. Visoki predstavnik
ima mogućnost donošenja zakona. Je li
tako?
Predsjednik: Mogao je da nametne
zakon. Ešdaun je, recimo, nametnuo
zakon.
Voditelj: Da, on je bio centarfor.
Predsjednik: I prije toga su nametali,
Švar-Šiling itd. Jedan od zakona koje
je nametnuo visoki predstavnik je
Zakona o Visokom vijeću i uspostavi
Visokog vijeća. Taj Zakon je u redovnoj
parlamentarnoj proceduri usvojila
jedna Skupština, druga Skupština i
treća Skuština. Znači, državni Parlament
i Parlament jednog i drugog entiteta.
Taj Zakon se sada može i mijenjati. On
se ne može promijeniti dok ga ne usvoje
Parlament i parlamentarne skupštine.
Određene izmjene procesnih zakona
je donosio visoki predstavnik, izborne
zakone također. On je crpio svoja
ovlaštenja iz Dejtona i to je potpuno
legalan zakon. Mislim da bi bilo dobro
da imamo još stranaca.
Mi smo slabi, u odnosu na izvršnu
zakonodavnost nama treba pomoć.
Jedina prava pomoć - to je naš rad kojim
pokazujemo koliko se borimo za ovu
državu i za sistem .
28
www.oss.ba
Ustavni sud je nešto
Sudije Ustavnog suda se biraju na taj
način što ih potvrđuje Parlamentarna
skupština BiH. Ako se radi o sudijama
Državnog suda, Vijeće provodi intervju.
Znači, Vijeće ne imenuje te sudije. Što se
tiče tih sudija, ima uticaja parlamentarna
skupština oba entiteta. Ali, što se tiče
redovnih sudija, tu isključivu nadležnost
izbora razrješenja tužilaca i sudija ima
samo Visoko vijeće. Po mome mišljenju,
to Vijeće bi trebalo još ojačati, odnosno
da ima veći broj sudija, da bi bili još jači,
kao Vijeće.
Voditelj: U gradu, u kojem sam ja rođen
60-tih godina, sudija je bio bog. Sudija i
učitelj su bili sve.
Predsjednik: Vi sad napravite bilo šta,
bićete sigurno kažnjeni za to. Znači, mi
Predsjednik: Rekao sam Vam koji
problem postoji oko finansiranja,
Voditelj: Kako ste vi slabi!? Nemojte me
razočarati gospodine Salhović!
Predsjednik: Ja samo govorim realno.
Voditelj: Gdje god visoki predstavnik
upetlja svoje ruke, nema tu neovisnosti.
Predsjednik:
drugo.
Voditelj: Kako vi stojite sa kadrom?
Pravnih fakulteta čini mi se da nema
jedino u Vašem rodnom gradu, i mom
gradu. Pravnika se toliko izbacuje na
tržište da je to postalo degutantno.
Odmah da kažem, isti je slučaj i sa
poslom kojim se ja bavim. Ako tako
brzo završavaju, s dužnim poštovanjem
prema pravnim fakultetima, ako se tako
brzo izbacuju na tržište, kakve su to
sudije, kakvi su to pravnici Naravno, on
mora položiti pravosudni ispit pa postati
sudija. Imate li Vi problem s kadrom.?
Voditelj: Kako ste onda neovisni ?
Predsjednik: Izuzetno smo neovisni. Ne
daj Bože da nema tog Visokog vijeća.
Voditelj: Dodik je izjavio da će biti
eliminiran predsjednik Ustavnog suda
jer nije došao na skup na Jahorini.
Doslovno je rekao ovo: „Saglasnost za
njegov izbor je dala Skupština RS“
znači to je destimulativno. To je veoma
težak posao, stresan. Prema nekim
statistikama, veoma malo ljudi iz ove
branšene koristi penziju nakon navršene
sedamdesete godine. To je veoma težak
i opasan posao.
Što se tiče kadra, glavni filter da bi neko
bio ili sudija ili tužilac je Visoko vijeće.
Visoko vijeće provodi intervjue koji su
veoma kvalitetni, a kriteriji su visoki.
Između ostalog, tu se nastoji zadovoljiti
i nacionalna struktura. Visoko vijeće
je filter koji ne dozvoljava da prođu
nekvalitetni kadrovi, o čemu ste Vi
govorili. Recimo, u Austriji imate dva
fakulteta od državnog interesa - pravni
i medicinski. Ne postoji mogućnost
da država prizna druga dva fakulteta
osim ta dva državna. A mi u BiH imamo
fakulteta kao gljiva poslije kiše. Država
bi morala da kaže koji je to fakulteta od
dražavno interesa, da li je to ekonomski,
da li je to žurnalistika, da li je to pravni.
Ali ako to kaže, onda će biti veoma teško
sa ostalim
Voditelj: Ima li: „Kadija te tuži, kadija ti
sudi“?
Predsjednik: Mi sudimo na osnovu
dokaza, na osnovu činjenica. Sud će
presuditi bilo o kome da se radi. U
konkretnim slučajevima, ako su ljudi
oslobođeni, sigurno su oslobođeni na
osnovu zakona i činjenica koje su bile
u predmetu. Na te odluke imamo pravo
žalbe. U svakom slučaju dobro je da
imamo tu situaciju, a ne da dozvolimo i
vršimo pritisak preko medija i da imamo
hajku na pojedine ljude i građane i da se
ljudi osuđuju na osnovu toga. To vrijeme
je daleko iza nas.
Voditelj: To je što Vi kažete je
profesionalno. Gospodine Salihović, ja
sam živio u onom sistemu kao i Vi. U
onom sistemu je postojala hajka, ja to
neću poreći. Ali postoji i u ovom sistemu
hajka, prije svega od strane medija na
određene ljude, i Vi onda odreagujete,
mediji kažu ovaj je lopov, i Vi odreagujete
na to. To mi je malo čudno.
Predsjednik: Tužilaštvo je dužno da
reaguje na bilo koju pojavu koja može
da izgleda kao krivično djelo. Tužilac
je dužan da provjeri te podatke, ili
eventualno da podigne krivičnu prijavu,
odnosno da se digne optužnica.
Voditelj: Znači, tužilac treba da gleda
televiziju i da čita novine?
Predsjednik: Ne treba on da gleda
televiziju, između ostalog treba i to, ali
on ima svoj posao, koji je propisan u
Zakonu. Ako se digne optužnica, Sud
će da vodi postupak, što ne znači da će
se u postupku dosuditi ovako ili onako.
Najbolji primjer, ako idemo u to da li se
Sud boji, ili sudija ili pojedinac, da sudi
nekom od političara, je to da velikih
kriminalaca više nema na slobodi. Mi tu
pokazujemo koliko smo hrabri i koliko
smo jaki. Daleko je opasnije zatvoriti
nekog od tih kriminalac, nego jednog
političara. Ali, i jedan i drugi, i ja i Vi,
moramo imati ista prava na Sudu, to je
demokratija
Voditelj: Vi tvrdite da imamo ista prava?
Predsjednik: Imamo , svi moramo imati
ista prava, pred Sudom smo svi isti.
Voditelj: Građani koji uđu u mašinu, kažu
da nije tako Iz RS dolaze potpuno oprečni
stavovi, želja da se sruši pravosuđe BiH.
Opravdano ili neopravdano, nije moje
da sudim, ali Vi možete o tome suditi.
Predsjednik: Maloprije ste spomenuli
da je neko iz RS rekao da ne trebaju
Bošnjaci da sude. U samoj RS u
sudovima, tužilaštvo RS , imamo dosta
predsjednika sudova koji su Bošnjaci predsjednik suda u Bijeljini, u Srebrenici,
u Derventi itd. Isto tako, imamo u Tuzli
Srbina, u Mostaru. Sve njih u suštini je
biralo Visoko vijeće, a ne politika. Da je
politika birala, toga ne bi bilo sigurno.
Imamo veliki procenat i jednih, i drugih, i
trećih, i ostalih. Znači, to nije sporno. Što
se tiče pravosudnog sistema, on mora
počivati na standardu. Rekao sam Vam
koji je standard. Sistem se može sigurno
srušiti, to nije sporno. Ali, ako želimo u
Evropu, a svi želimo, i političari i građani,
Evropa će ponovo naložiti standarde,
a standard je ovo sad što imamo, i taj
standard se mora dograditi.
Voditelj: Ako iz drugog entiteta dođe,
naprimjer, činjenično stanje da su od 100
predmeta, u 89 slučajeva sankcionisani
Srbi, u 8 Hrvati, ili u 2 Bošnjaci, kako se Vi
branite od toga? Da li se opet pozivate
na struku i zakon?
Predsjednik: To je vrlo jednostavno
– sudi se za ono za šta je ko optužen.
Glavni tužilac je bio Milorad Barašin.
Voditelj: Pa ste ga smijenili.
Predsjednik: Nismo ga smjenili.
Suspendovan je do okončanja postupka,
nije smijenjen, i to Vam govori koliko
smo mi unutar sebe jaki. Uzmite bilo
koju političku stranku koja je jaka.
Naprimjer, SDP ili SNSD - ima li ta
politička stranka hrabrosti sama da
suspenduje svog šefa. Nema. Mi smo
imali snage da se čovjek pomjeri do
okončanja postupka. To govori koliko
smo jaki
Voditelj:
Zašto ste vi njega
suspendovali? Na osnovu čega?
Predsjednik: Ja ne mogu znati.
Postoji disciplinski postupak koji vodi
disciplinski tužilac. Disciplinski tužilac
je potpuno neovisan i on vodi taj
postupak. Postupak će sad biti okončan
i vidjećemo pravo stanje stvari.
Voditelj: Da li je on suspendovan na
osnovu prijave medija?
Predsjednik: Ne! Tužilac je pokrenuo
postupak na osnovu prijave koja je
došla protiv njega , i taj postupak će se
okončati. I to govori koliko smo unutar
sebe jaki da to možemo da uradimo. Da
smo pod bilo čijim uticajem, to ne bi
uradili.
Voditelj: Međutim, ako je samo jedan
čovjek za suspenziju u ovoj državi,
onda...
Predsjednik: Ne jedan – treba pogledati
koliko je bilo dosad toga.
Voditelj: Nije puno. Bila su dvojica, čini
mi se trojica.
Predsjednik: Bilo je sudija i tužilaca koji
su i razrješeni, koji su i kažnjeni.
Voditelj: Zašto su onda građani
nezadovoljni radom pravosuđa, zašto
čekaju dugo na presude?
Predsjednik: Ne znam da su građani
nezadovoljni. Ja imam opet i drugih
saznanja da su građani izuzetno
zadovoljni.
Voditelj: Onda Vama govore da
su zadovoljni, a meni govore da su
nezadovoljni, takvi su naši građani.
Predsjednik: Ima opravdanih slučajeva
da su građani nezadovoljni, ali u
principu dosta se napravilo u reformi
pravosuđa. Ovdje je bio zaostatak u
Sarajevu 10 godina za grunt, sad to
dobijate isti momenat. Vi sad predate
tužbu,dobijete broj , dobijete odmah
ime sudij, termin rasprave, znači ubrzali
su se postupci. Sam broj predmeta po
sudiji je bio 3.000 – 4.000, a sad imamo
200 predmeta po sudiji. Međutim, ako se
radi o parnici, tu je teret dokazivanja na
www.oss.ba
29
strankama. Jedna i druga strana se brani
svim sredstvima, takvi postupci mogu
da traju 10 – 15 godina. Znači, teret je
na strankama. Tu ima nekih stvari koje
možda nisu humane, koje možda nisu
dobre, ali to smo prihvatili od Zapada.
Primjera radi, Vi možete da vještačite
ako imate novac, ako nemate novca, ne
možete, nema po službenoj dužnosti
vještačenja, a dokaz koji Vi dostavite
može da bude odlučujući.
Što se tiče krivice, ona ide veoma brzo,
prekršaji idu brzo, registracija preduzeća
ide brzo. Bilo bi poželjno da su i ostali
ovako loši, kao što smo mi loši.
Voditelj: Za takav rad ste i dobili neka
priznanja.
Predsjednik: Da, priznanje Internacione
lige humanista sarajevski Sud je dobio
za svoj rad, te ja kao predsjednik Suda.
Voditelj:
Zašto stručni saradnici
potpisuju presude umjesto sudija? U RS
su poništili sve takve odluke, proglasili
ih nevažećim a kod nas se to radi, i to
kažu najviše u Vašem Sudu jer je najveći,
naravno.
Predsjednik: U Federaciji je na snazi
taj zakon, odnosno u RS je bio do
donošenja odluke Ustavnog suda RS
kojom je u suštini zabranjeno da to
mogu da rade stručni saradnici. Ovo
pitanje na Ustavnom sudu Federacije
nije pokrenuto. Mi radimo u skladu sa
zakonom prema kojem stručni saradnici
imaju pravo da potpisuju sporove do
3.000 KM .
Sudija je, po mom mišljenju, preskup da
radi predmete od recimo 10 KM.
Voditelj: Da li su sudije saglasne da
stručni saradnici to potpisuju?
Predsjednik: Kako da ne!
Voditelj: Jedno vrijeme ste bili pobornik
medijacije. Sad Vas ne čujem da govorite
o medijaciji.
Predsjednik: Ja sam bio jedan od
osnivača, sa svojim kolegama, medijacije
u BiH. Napravili smo i Zakon i Udruženje
medijatora, bio sam prvi predsjednik
Udruženje medijatora. Krenuli smo
s pilot-projektima u banjalučkom i
sarajevskom Sudu i uspjeli smo da
Udruženje medijatora registruje prve
medijatore. Udruženje, koje je na
nivou BiH, uspjelo je da registruje
80 medijatora. Otprilike negdje oko
22 miliona eura je oslobođeno kroz
30
www.oss.ba
medijaciju za ovaj period. Mislim da je
to dobro jer bi te predmete morali da
rade sudovi, a ovako su sudovi na neki
način oslobođeni. Uz to, imali smo brži,
efikasniji i ekonomičniji postupak .
Voditelj: Rade li još medijatori?
Predsjednik: Da.
Voditelj: Ko ih plaća?
Predsjednik: Plaća ih stranka kroz
njihovu tarifu koja je određena u
Zakonu. Mislim da sve ono što dođe u
medijaciju, odnosno što ne dođe na Sud,
da je to korist Sudu i državi i građanima.
To je postupak u kojem se Vi nagodite
kao stranke.
Voditelj: To su parničke, ostavinske
rasprave?
Predsjednik: To su najviše radni sporovi,
privredni sporovi, jednostavno sve ono
što se može riješiti mirnim putem.
Voditelj: Pretpostavljam da vi u
sudovima, bez obzira o kojem sudu je u
BiH je riječ, imate dosta predmeta koji bi
se mogli riješiti medijacijom.
Predsjednik: Privredno odjeljenje u
našem Sudu ima samo 2.000 predmeta.
Po sudiji, imamo 11 sudija, to je ispod
200 predmeta, veoma malo predmeta
je ostalo. A imali smo 30.000 predmeta.
Ovaj pilot-projekat je najviše zaživio
kad smo imali veliki broj predmeta.
Međutim, i dalje postoji mogućnost
i u tih 2.000 predmeta da nešto ide
na medijaciju. Ali ovdje se radi o
mentalitetu naših građana koji vole
da se tužakaju po sudu, koji vole da se
parniče, to nije samo specifikum BiH, to
je specifikum Srbije, Hrvatske, općenito
Balkana. Na neki način su i takse bile do
sada stimulirajuće da se ljudi tuže. Sad
se takse moraju platiti odmah i one su
malo više. I ja sam zagovornik da to bude
skuplje. Da ne idemo baš na sud tek tako,
da sve pokušamo riješiti mirnim putem
kroz medijaciju. Uspjeh u skandinavskim
zemljama, u Norveškoj , Švedskoj, bio je
upravo kroz medijaciju. Oni su također
imali vrlo
mnogo problema oko
komunalnih predmeta i to su prebacili u
medijaciju i može se reći rješili problem.
Svi u Evropi u ovom segmentu imaju iste
probleme. Udruženje medijatora mora
malo agresivnije medijski nastupiti,
mora pokazati šta to oni rade, koje su
prednosti medijacije. Nedovoljno je
objašnjeno ljudima, ljudi to ne razumiju
dovoljno.
Voditelj: Gospodine Salihović, Vi
ste meni danas u emisiji predstavili
pravosuđe tako da imam osjećaj kad bi
sada trebali pregovarati da nas prime u
Evropu, da je to riješen sistem. Međutim,
Hrvatska je imala muke Isusove, i ja
baš i ne vjerujem da nam je situacija u
pravosuđu kako ste je Vi predstavili.
Predsjednik:
Ima
problema
u
pravosuđu, ali sigurno smo daleko,
daleko otišli u odnosu na mnoge stvari
u ovoj državi i u odnosu na regiju, ali isto
tako imamo dosta stvari da završimo da
bi te standarde uspostavili. Na početku
emisije sam rekao de je ovaj proces živ i
ova reforma će da traje.
Ima dosta stvari koje treba riješiti, da li
Vrhovni sud ili ne, da li pri državnom sudu
apelaciono odjeljenje, da Apelacioni
sud. Ja sam zagovornik da Vijeće kroz
standard mora ući u Ustav. To je osnova
svega.
Voditelj: Ali sve ovo što ste Vi sada rekli
zavisi od politike.
Predsjednik: Tačno.
Voditelj: I ...
Predsjednik: Mi ćemo s naše strane
ići s argumentima, šta treba i šta traži
sruka, a na njima je da odlučuju kroz
Parlament. Mi se ne možemo miješati
u odluke Parlament, ne možemo ni u
izvršnu vlast, ali isto tako ne mogu se ni
oni miješati u naš dio posla. Ne može se
politika mješati u suđenje i ne dao Bog
da se tu umiješa.
Voditelj: Ako se politika ne smije
miješati u vaš posao, šta će nam onda
ministri pravosuđa?
Predsjednik: Ja bih recimo stavio
ministra pravosuđa čak u Vijeće, ali ne da
bira sudije i razrješava, nego da pomaže
oko finansija, on bi bio odličan. Znači,
oni nama trebaju da pomognu.
Voditelj: Rekoste, vama treba ministar
finansija, ne treba vam ministar
pravosuđa?
Predsjednik: Ministar prvosuđa ima
dosta ingerencija, oko organizacije
pravosuđa, oko određenih stvari
finansiranja, opremanja sudova, sve to
može da radi ministar pravosuđa.
Voditelj: Hoćete reći da ministar
pravosuđa treba vama da napravi uvjete
za neovisan, kvalitetan i dobar rad?
Predsjednik: Ne ministar pravosuđa,
nego izvršna i zakonodavna vlast.
Voditelj: Paradigma je
pravosuđa jer je vezan za vas.
ministar
Predsjednik: Vlast bi trebalo da nam
pomogne da uspostavimo treći stub
vlasti da bi bili ravnopravni.
Voditelj: Kakva vam je saradnja onda sa
ministrima pravosuđa?
Predsjednik:U principu imamo dobru
saradnju s ministrima pravosuđa, i s
jednim, i drugim, i trećim. Za sad nismo
imali nekih probema, što je dobro.
Voditelj: Gospodine Salihović, Vi ste
politički vrlo mudar čovjek, moram
priznati. Gospodin Selman, ministar
pravosuđa iz RS, Vas ruši, VSTV, ruši
pravosuđe BiH. Nemojte mi reći da imate
dobar odnos sa ministrom koji ruši?
Predsjednik: On može da izrazi svoje
mišljenje, on ne može nikog da sruši.
Bilo kakva izmjena Zakona o Visokom
vijeću ili bilo kakva izmjena u pravosuđu
mora ići kroz redovnu proceduru, kroz
Parlament, a mi dobro znamo kakvo je
stanje u Parlamentu.
Voditelj: Gospodine Salihović, znate li
kakva odgovor ćete dobiti iz RS - da to
nije po Dejtonu?
Predsjednik: A ja Vam kažem šta
je Zakon i ko ga je donio, nismo ga
donijeli mi. Da smo ga mi donijeli, mi
bi ga možda sigurno bolje donijeli. Oni
su ga svi donijeli i potvrđen je u Domu
naroda. Da bi se promijenio, da bi se
slovo promijenilo nabolje ili nagore,
taj isti Parlament to mora promijeniti.
Ali mi ćemo tad tražiti našu ulogu u
svemu tome, kao što i sad tražimo da
poboljšamo sisistem. Uloga i ministra,
jednog, drugog, trećeg, po mom
mišljenju, je da nam pomogne da
uspostavimo treći sistem vlasti.
Voditelj: Neko uspostavlja treći entitet,
nego treći sistem vlasti, ali kažite mi,
gospodine Salihović, Vi kao sudija, jeste
li vi čuvane osobe, da li vas čuvaju ove
specijalne postrojbe?
Predsjednik: Nismo nismo mi čuvane
osobe i nemamo nikakvu zaštitu, osim
u specijalnim predmetima u kojima se
procijeni da bi trebalo da se čuva neki od
sudija ili od tužilaca, a inače po Zakonu
nemamo nikakvu zaštitu.
Voditelj: Kažite mi ko određuje da se
neko treba posebno čuvati? Tužitelj
Čavka je u vrlo teškoj situaciji, barem
mislim, čovjeku prijete stalno .
Predsjednik: Izvrši se procjena.
Voditelj: Ko vrši procjenu, policija ili...?
Predsjednik: Sve je po Dejtonu, sve.
Voditelj: Dejton sam pročitao, nema
VSTV u Dejtonu.
Predsjednik: Ima Zakon o VSTV koji
je izglasan u Parlamentu BiH, a u
Parlamentu BiH su i jedni, i drugi, i treći,
i ostali.
Voditelj: Ja samo govorim o tome kakav
ćete odgovor dobiti.
Predsjednik: Možete vi sami, ako
osjetite pritiske. Te pritiske ćete prijaviti
policiji, onda tužilaštvu, i onda će se
procijeniti da li treba ta osoba da ima
zaštitu ili ne.
da li se uživite u predmet, u stranke u
postupku, ne govorim o kriminalcima.
Predsjednik: Emocije uvijek postoje, ali
sudimo isključivo na osnovu zakona i na
osnovu dokaza koji su predočeni u tom
predmetu.
Voditelj: Hoću da kažem da ni Vi kao
sudija, ne govorim lično Vi, vi kao sudije,
niste sretni kada izričete kaznu?
Predsjednik: Mi ne razmišljamo jesmo
sretni ili nismo. U principu, mi sudimo na
osnovu onog što imamo u predmetu.
Voditelj: Ne treba vam doći u sudnicu,
jednostavno treba poštovati zakon.
Predsjednik: Po meni, treba poštovati
zakon.
Voditelj: poštovani gledaoci bio je ovo
po meni interesantan razgovor malo o
pravosudju, govorili smo sa gospodinom
Goranom Salihovićem, predsjednikom
najvećeg suda u BiH, Općinskog suda
u Sarajevu, nadam se da su vam neke
stvari jasnije, nadam se da Vam je jasno
da stanje u pravosudju je bolje nego u
politici, kad politika uđe u pravosudje
biće isti vjerovatno. Ali srećom ispred
suda postoji ona žena zavezanih očiju.
Valjda su nam i takve sudije, ja im
vjerujem, vjerujte im i vi, vjerujte i našoj
televiziji, vidimo se za 7 dana u novoj
emisiji Telering.
Predsjednik: hvala Mato.
Voditelj: Ono što me ljudski interesuje kada Vi sudite nekoga, kako se Vi osjećate
kada čovjeka osudite bilo na veliku
ili malu kaznu, da li postoje emocije,
Intervju predsjednika VSTV-a Milorada
Novkovića za magazin Dani
DANI: Predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik ozbiljno Vas je upozorio
zbog nedolaska na tzv. Svesrpsko
okupljanje na Jahorini početkom ovog
mjeseca. Odlučili ste da ne idete na ovaj
skup. Zašto?
NOVKOVIĆ: Na ovaj skup nisam otišao,
jer ja odlučujem gdje ću otići i kojem
skupu ću prisutstvovati. Pročitao sam
da je bilo komentara i kritika što nisam
došao na taj skup. Svako može dati
svoju ocjenu i stav o mom dolasku ili
nedolasku, a ja želim i sa predsjednikom
Republike Srpske i sa svim drugim
predstavnicima i zakonodavne i izvršne
vlasti i u Republici Srpskoj i u Federaciji
Bosne i Hercegovine ostati u vrlo
korektnim odnosima, jer smo partneri u
ostvarivanju vlasti u Bosni i Hercegovini,
a naročito želim imati dobre odnose radi
daljeg razvoja i reforme pravosudnog
sistema u Bosni i Hercegovini.
Ja nisam otišao na jahorinski skup, jer
sam smatrao da je to skup više političkog
karaktera i moje mjesto kao predsjednika
Visokog sudskog i tužilačnog vijeća nije
bilo na tom skupu.
DANI: Šta mislite o ponovljenoj inicijativi
za formiranje entitetskih visokih i
sudskih i tužilačkih vijeća?
NOVKOVIĆ: Predstavnici izvršne i
zakonodavne vlasti imaju mogućnost
i ovlaštenja da daju prijedloge za
organizaciju i sastav Visokog sudskog
www.oss.ba
31
Milorad Novković predsjednik VSTV-a BiH.
i tužilačkog vijeća. To pravo pripada
entitetskim vlastima. Treba podsjetiti
da su prije Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća, odnosno prije sporazuma
entitetskih vlada 2004., postojala
entitetska visoka sudska i tužilačka
vijeća. U tom kapacitetu su ta vijeća
započela reformu pravosuđa.
Mi smo formirali jednu radnu grupu
od 14 predsjednika sudova i glavnih
tužilaca, koja će pripremati naše stavove
za strukturalni dijalog. Ti će prijedlozi
biti razmatrani na VSTV-u. Onaj ko bude
predstavljao VSTV u tom dijalogu, imaće
odgovarajući okvir. Šta će predložiti ta
ekspertska grupa, koju će platformu
usvojiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće,
ne bih se izjašnjavao, jer bih došao
u situaciju da imam probleme i od
ekspertske grupe i od VSTV-a, dok se
ne izdefiniše precizan stav u pogledu
sastava i organizacije Visokog sudskog
i tužilačkog vijeće. Kakav god bude
prijedlog, mi ćemo pokušati da se
usaglasimo.
DANI: Šta mislite o strukturalnom
dijalogu o reformi pravosuđa, koji
je pokretnut nakon posjete visokih
evropskih
predstavnika
Catherine
Ashton I Stefana Fullea Banjaluci,
a pošto je Milorad Dodik zatražio
referendumsko izjašnjavanje u Republici
Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu BiH?
NOVKOVIĆ: Ne bih o načinu i uslovima
koji su doveli do strukturalnog dijaloga.
To je opštepoznato. Ja mislim da je ovaj
strukturalni dijalog krenuo dvije, tri, pa
možda i četiri godine prije nego što je
trebalo zbog dešavanja u BiH, odnosno u
RS-u u proljeće ove godine. To je ustvari
otvaranje Poglavlja 23, uslova i pravila
32
www.oss.ba
za učlanjenje u EU. Ja lično očekujem
da ovim strukturalnim dijalogom neće
biti doveden u pitanje temelj reforme
pravosuđa, koju su započele organizacije
u BiH. Može doći do određenih
promjena kad je u pitanju organizacija
sudova i tužilaštava u BiH, ali smatram
da će on samo ojačati osnovne principe
pravosuđa. Apsolutni sam optimista da
će VSTV biti glavni nosilac tih principa
i da će Visoko sudsko i tužilačko vijeće
vršiti izbor sudija i tužilaca i ta ovlaštenja
neće pripasti ni zakonodavnoj ni izvršnoj
vlasti. Svakako, oni će kroz članstvo u
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
učestvovati, ali broj i struktura članova
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća
će biti takvi da će tužioci i sudije biti
dominantni u Vijeću. Svakako da će u
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću biti
zastupljeni advokati, ali ne, istina, četiri
advokata i to nije dobro. Ja ću ukratko da
obrazložim – imamo dvije advokatske
komore u BiH i biramo po jednog iz
svake. Ali ne mora biti četiri i nikada
više neće biti četiri. Desilo se da je Vijeće
ministara izabralo jednog advokata, kao
i Parlamentarna skupština BiH. Bilo je to
čisti nesporazum. Istina je da u skladu
sa zakonom ne mogu predlagati sudije,
ali kad budu izmjene zakona, treba uz
sudije dodati i advokate.
DANI: Spomenuli ste prijedlog za
formiranje Visokog sudskog i Visokog
tužilačkog vijeća. Kakvo je Vaše mišljenje
o tome?
NOVKOVIĆ: Za mene ta opcija nije
realna. BiH je mala država i po broju
stanovnika i po teritoriji. Ekonomski ne
bi bilo opravdano da bude i sudsko vijeće
i tužilačko vijeće. Drugo, u okviru VSTV-a
može se izvršiti takva organizacija da
sudije mogu odlučivati o stvarima
bitnim za sudove, a tužioci o pitanjima
važnim za tužioce. O osnovim principima
pravosuđa u BiH kao što je nezavisnost,
nepristrasnost, etika, može se plenarno
odlučivati kao i o budžetu…. Uopšte nije
isključena mogućnost da se u pojedinim
odjelima odlučuje za specifična pitanja
sudova, odnosno tužilaštava. Imam
ideju da se u sudskom odjelu biraju
sudije, a u tužilačkom tužioci i da svaki
sudija i tužilac, koji nije zadovoljan,
prigovor može uložiti VSTV-u, o čemu će
se plenarno odlučivati.
DANI: Kazali ste da ste zadovoljni prvom
fazom reforme pravosuđa?
NOVKOVIĆ: Da, prvom fazom, koja je
podrazumijevala veliki broj predmeta
nastalih nakon rata – odšteta, radnih
sporova zbog otkaza, povrata imovine.
Uspostavljena je organizacija sudova,
izvršene
su
materijalno-tehničke
pripreme.
Imamo
informacionotehnološku opremu, najbolju u
regiji, tako da kod nas dolaze na
edukaciju. Zatim, uspostavljen je Ured
disciplinskog tužioca. Proveli smo
reformu legislative, izmijenjeni su svi
procesni i mnogi materijalni zakoni.
U ovih 5-6 godina tužioci i sudije su u
dobroj mjeri edukovani i osposobljeni u
stručnom smislu. Za godinu, dvije smo
ovladali vještinama vođenja postupka
po anglosaksonskom sistemu. U drugoj
fazi treba da se poveća efikasnost
sudova i za to mi imamo osiguranu
norvešku donaciju u visini od 6,5 miliona
eura. Mislim da će vremenski okviri od 3
godine i ovaj finansijski okvir biti dovoljni
da pravosuđe dovedemo u ažurnost.
Ukoliko sudovi ne bi proceusirali
komunalne predmeta, mi bismo se u
potpunosti uklopili u evropske standare.
Imali smo projekt, koji je postavio dva
pitanja – racionalizacije postupka kod
izvršenih predmeta i tehnički, na način
da se sve obavlja elektronskim putem.
I to je zaživjelo u Opštinskom sudu u
Sarajevu kao sudu kojem od ukupnog
broja neriješenih predmeta u cijeloj BiH
pripada 80 odsto.
DANI: Imamo puno sudova. Ne tako
davno u RS-u formirani su privredni
sudovi. Poznato Vam je da je prije toga
formirano Specijalno tužilaštvo RS-a. Je
li to dodatno komplikuje situaciju?
NOVKOVIĆ: Ne komplikuje to situaciju,
ali se stvara dodatna budžetska potreba,
jer onda imamo manje sredstava u
drugim redovnim sudovima. Ja mislim
da su privedni sudovi perspektiva i
Federacije i Distrikata Brčko. Malo je
zemalja bez privrednih sudova.
DANI: Kako komentarišete diskusije o
Visokom sudskom I tužilačkom vijeću
u državnom Parlamentu? Najveći broj
kritika došao je od poslanika iz Republike
Srpske. Drago Kalabić je nedavno za
Dane kazao da je reforma pravosuđa
doživjela fijasko.
NOVKOVIĆ: Mislim da je ovo jedan
talas, jer se određeni broj poslanika
iz određenih grupacija isključivo
bavi ovom stvarima i svakako da za
to imaju svoj motiv. Pretpostavljam
koji je motiv. Zakonodavna i izvršna
vlast je imala jedan potpuni patronat
nad pravosuđem. Do prije 5-6 godine
birali su sudije i tužioce. Postavljali su
predsjednike sudova. Moramo biti realni
– onaj koji te bira, svakako da može
da ostvari uticaj. A sada to više ne radi
zakonodavna i izvršna vlast, pa želi da
se njihova ovlaštenja vrate u raniju fazu.
Za ovih 5-6 godina su postali svjesni i
ponekad izloženi sudskim procesima, pa
su vidjeli da nemaju uticaja na prvosuđe,
koje je nezavisno, objektivno i realno.
DANI: Ali u slučaju političara nije
nijedna.
NOVKOVIĆ: Pa to je je za određenu
vrstu krivičnih dijela. Ali i u prošlom
sistemu vrlo teško su prolazile optužnice
za privredni kriminal.
DANI: Ali svi ti koji su procesuirani su i
oslobođeni.
NOVKOVIĆ: To je veliki kvalitet sudova.
Prošlo je vrijeme “kadija te tuži, kadija
ti sudi.”. To se ranije nije dešavalo. Kad
budeš optužen, budeš u pritvoru pola
godine ili godinu, nema šanse da
budeš oslobođen, nego budeš osuđen
najmanje na ono vrijeme koje si proveo
u pritvoru. To se u žargonu tumačilo
“da mu pokrijemo pritvor”. A sada je u
potpunosti na tom stanovištu – niko ne
treba da bude osuđen ako nije počinio
krivično dijelo.
DANI: Imali smo ipak cijeli serijal 80-tih
godina prošlog vijeka. Ima li političkih
pritisaka na VSTV?
NOVKOVIĆ: Nema.
DANI: A možda je počinio, ali nije
dokazano?
NOVKOVIĆ: To je za mene isto.
DANI: Ali zar to ne govori o kvaliteti
tužilaca?
Imali ste jedan sudski
postupak, u kojem se izmijenjalo osam
tužilaca, a na kraju se ispostavilo da
su dokazni materijani neprihvatljivi,
jer tužioci nisu podnijeli originalne
dokumente, odnosno ovjerene kopije.
NOVKOVIĆ: Kad su u pitanju tužioci i
kad je u pitanju konkretan predmet, ne
bih o tome puno govorio.
DANI: Hajdemo općenito.
NOVKOVIĆ: Simptomatično je što
nijedan predmet u kojem su optuženi
ljudi iz političkog vrha iz zakonodavne ili
izvršne vlasti, nije završen osuđujućom
presudom. To na određen način stvara
nezadovoljstvo kod dijela javnosti, a kod
drugog dijela javnosti, naročito stručne
javnosti stvara jednu vrlu dobru sliku o
sudovima. Kad su u pitanju tužilaštva,
moram da istaknem od 2003. kada
je usvojen novi Zakon o krivičnom
postupku, tužioci se nalaze u jednoj vrlo
teškoj situaciji da vode istragu, otkrivaju
krivična dijela, da optužuju, zastupaju,
podnose žalbe.
DANI: Zar nisu mogli da se educiraju za
8 godina?
NOVKOVIĆ: Napravljena je greška
u sistematizaciji. Nema dovoljno
tužilaca. Tužilac može da vodi istragu
i za određen stepen sumnje i pravila
određivanja pritvora prlagođena su
evropskim standardima. Ali ne mora se
svaka optužnica završiti osuđujućom
odlukom.
DANI: Nije li neobično da npr. Gorana
Zlatković podnese ostavku na članstvo
u VSTV-u i postane ministrica u Vladi
Republike Srpske? Zar to ne govori o
političkim uticajima?
NOVKOVIĆ: Ja bih volio da ministara
tog kalibra i tih razmišljanja bude više.
DANI: Ali da li to govori u prilogu teze o
političkim konekcijama članova VSTV-a?
NOVKOVIĆ: Ali nije pripadala nijednoj
političkoj partiji kada je bila član
VSTV-a. Ona je bila ranije član stranke
(Socijalističke partije – op. a. ) i svoje
članstvo je zamrznula. Mi biramo
sudije i tužioce koji su bili pripadnici
političkih partija, ali u momentu kada
ih izaberemo, oni podnose ostavku u
stranci. Istina je da biramo one koji se
nisu kompromitovani. Svi smo mi bili
pripadnici neke partije. Ja sam bio član
Saveza komunista do 1990.godine
DANI: Nakon toga?
NOVKOVIĆ: Nikad više nijedne.
DANI: Je li mislite da bi tako trebalo da
bude?
NOVKOVIĆ: Apsolutno.
DANI: Tvrdite da nema političkih
pritisaka. Ali pravosuđe u BiH se ipak
finansira iz 14 budžeta, što znači da
svaka vlada, svaki minister ima uticaj.
NOVKOVIĆ: Ja sam to više puta isticao.
Sve dok ne budemo imali odvojen sudski
budžet, a ne fragmentalan, postoji
indirektni uticaj i na sudove i tužilaštvo.
DANI: Neki veliki procesi jako dugo
traju, a posebna je pažnja javnosti na
one koje je vodilo ili vodi Tužilaštvo
BIH. Riječ je o slučajevima Čović, Dodik,
reket SDP-a. Naime, trebalo je jako
puno vremena da se o tim predmetima
izjasni Tužilaštva BiH, da bi se na kraju
oglasnilo nenadležnim i prebacilo ih na
druga tužilašva. Zašto je to tako?
NOVKOVIĆ: Načinila se greška u startu.
Možda je bio prekratak put Tužilaštva
BiH. Možda do njega nisu trebali ni da
dođu. A kad dođe takav predmet, onda
se ljudi nađu u situaciji kada predmet
nije za njihovu nadležnost, pa provode
istražne radnje i predmet se duže
zadrži. Apsolutno se slažem sa vama.
Ima predmeta, a to je naročito izraženo
u Tužilaštu BiH, a pogotovo kad je riječ
o ratnim zločinima, a ništa me u vezi
toga niste pitali, koji neubičajno dugo
stoje u Tužilaštvu BiH i ne rješevaju
se. To je veliki problem. Mi smo prošle
sedmice u Brčkom imali sastanak sa svim
glavnim tužiocima, te predstavnicima
SIPE, direktorima policija, itd. Ogroman
broj prijava za ratne zločine se nalazi
u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine,
koje se po četiri, pet godine uopšte
ne razmatraju. Imaćemo sastanak
nadzornog tijela u drugoj polovini
oktobra i izaći ćemo s tim u javnost i
označiti krivca za predugo procesuiranje
predmeta ratnih zločina.
DANI: Jedan od primjera – slučaj
Dobrovoljačke ulice. Rečeno je da će
u junu biti obznanjena sudbina tog
predmeta. Ljudi, koji su navodno
osumnjičeni, ne smiju nigdje da putuju
da ne bi bili uhapšeni.
NOVKOVIĆ: Ja smatram da je isključivi
krivac Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Nikon ne može prijavu ni pocijepati ni
spaliti nego se mora ili otvoriti istaga
pa zatvoriti, ili otvoriti istaga pa podići
optužnica, itd.
DANI: Da li Vam je poznato da je Visoko
sudsko i tužilačko vijeće u više navrata
imenovalo za sudije osobe protiv kojih su
vođeni disciplinski postupci. Naprimjer,
Fikret Kršlaković, sudija u Upravnom
odjelu Suda BiH, koji je u Vrhovnom sudu
Republike Srpske disciplinski kažnjen.
NOVKOVIĆ:
Njemu
je
izrečena
disciplinska mjera. I za jedan i za drugi
sud treba da ima iste kvalitete. Ali nije
suspendovan.
DANI: Zar ne biramo najbolje ljude za
Sud BiH?
NOVKOVIĆ: Što vi samo forsirete Sud
BiH?
DANI: Prvi put ga spominjem. Ali zar
neko ko je disciplinski kažnjen može da
prođe na VSTV-u za sudiju bilo kojeg
suda, evo nekog općinskog suda?
NOVOKOVIĆ: Ko god disciplinski
odgovara, a može da ostane u tom
sudu, ne vidim razloga što ne može
da radi u drugom sudu. Da je počinio
takav prekršaj da ne može da bude
sudija, onda bi bio suspendovan iz tog
suda. Njegove stručne kvalifikacije
zadovoljavaju, a za disciplinski prekršaj
www.oss.ba
33
je dobio novčanu kaznu. To vam je kao
za saobraćajni prekršaj – vozim auto,
prekoračim brzinu pa dobijem novčanu
kaznu ili zabranu, ali ne mogu da do
kraja života ne vozim auto.
DANI: Ali mi govorimo o sudskoj vlasti.
Zar ne trebamo najprimjerenije?
NOVKOVIĆ: Ali zbog tog propusta nismo
ga mogli razriješiti, jer nije propust tog
stepena da se razrješava.
DANI: Sudija Suda BiH Ljubomira Kitića
svojevremeno je Nezavisna pravosudna
komisija razriješila dužnosti sudije suda
u Bijeljini, zato što je donio presudu
kojom je jednu osobu oslobodio
postupka za krivično djelo ubistva.
Istu tu osobu naknadno je drugi sudija
osudio za ubistvo. Za savjetnika u Sudu
BiH postavljen je 2005., a za sudiju 2008.
Jesu li Vam poznati ovi podaci?
NOVKOVIĆ: Poznati su mi podaci i
poznat mi je sudija Kitić. Nije mi jasna
ta dilema Nezavisne pravosudne
komisije. Ali znam da nije prošao u
reformi, da nije dobio mandat. Mislim
da Ljubomir Kitić zaslužuje da bude
sudija Suda BiH. Nije samo Kitić, koji nije
dobio saglasnot Nezavisne pravosudne
komisije, pa smo ih izabrali za sudije,
jer niko nije nepogrešiv. Vidite kako
Vi meni postaljate pitanja. Isto kao ovi
poslanici SDS-a u Parlamentu. Ja sam u
svojoj karijeri pet slučejeva oslobodio za
ubistvo.
DANI: Ali poslije toga Vaše presude niko
nije dovodio u pitanje. Ova osoba je kod
drugog sudije presuđena za ubistvo.
NOVKOVIĆ: I takvih slučajeva ima. Je li
čovjek osuđen na 20-25 godine na Sudu
BiH, pa ga je Apelaciono vijeće kojim je
predsjedavala Azra Miletić oslobodilo?
DANI: Ali to je obrnut slučaj.
NOVKOVIĆ: Nema to nikave veze je li
obrnuto ili nije.
DANI: Ima veze.
NOVKOVIĆ: Ima mnogo slučajeva gdje
se oslobodi, pa se ponovi postupak pa
se osudi.
DANI: U svakom slučaju puno manje u
odnosu na ove slučajeva kad se osudi pa
onda oslobodi.
NOVKOVIĆ: Pa ne bi bilo drugostepeni
postupak da su sve pravilne sudske
odluke. Ali nećemo to komentarisati.
Nije vaše pitanje neumjesno.
DANI: Dozvolite mi da spomenem
primjer Dragomira Miljevića, sudije
34
www.oss.ba
Vrhovnog suda Republike Srpske. 2004.
godine Miljević je razriješen s pozicije
sudije Okružnog suda u Banja Luci, jer
je posjećivao osumnjičenog u pritvoru
i napravio takvo rješenje o pritvoru
zbog čega je ta osoba puštena. Prvi put
se kandidovao za sudije 2004., kada
nije prošao komisiju Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća, jer su članovi komisije
smatrali da “ne shvata pravnu etiku”.
2007. ga je VSTV ipak imenovalo
za sudiju Vrhovnog suda Republike
Srpske. Da li je tačno da ste zbog sudije
Miljevića, koji je reimenovan, 2010.
godine jednokratno izmijenili pravilnik,
te se kandidati za dodatne sudije nisu
pozivali na intervjue?
NOVKOVIĆ: Dragomir Miljević je dugo
bio sudija. 2003. godine nije prošao
reformu. Iz kojih razloga nije prošao
reformu, ja se u to ne bih upuštao.
Javljao se na konkurse, mi smo ga
izabrali za dodatnog sudiju Vrhovnog
suda Republike Srpske. Nakon isteka
mandata dodatnog sudije, mi smo ga
izabrali za redovnog sudiju Vrghovnog
sua RS-a. Kao sudija obavlja svoj posao
stručno.
DANI: Šahbaz Džihanović, sudija u
Upravnom odjelu suda BiH, nema dana
iskustva u pravosuđu.
NOVKOVIĆ: Nije tačno da nema
dana iskustva. Bio je dugo savjetnik u
Ustavnom sudu Socijalističke Republike
Bosne I Hercegovine. To nije beznačajno.
Radi se o jednom vrhunskom pravniku.
Ja bih bio presretan da imamo još takvih
sudija u Sudu BiH. Smatram da upravu
izvrsno poznaje. Ima mnogo primjedbi
baš na Šahbaza Džihanovića.
DANI: Vjerovantno zato što do ovog
imenovanja nije donio nijednu presudu.
NOVKOVIĆ: On može taj posao
kvalitetno da radi.
DANI: Da li Vam je poznato zašto Sead
Kreštalica još uvijek nije postavljen za
tužioca Federalnog tužilašva, mada je
Visoko sudsko i tužilačko vijeće potvrdilo
njegovo imenovanje?
NOVKOVIĆ: Naravno da sam upoznat.
Mi smo izabrali Seada Kreštalicu za
tužioca Tužilaštva F BiH. Nakon toga
smo došli do određenih saznanja, koja
moramo provjeriti, i zbog toga smo
obustavili njegovo polaganje zakletve i
stupanje na dužnost dok se ne ispitaju
ti podaci, nakon čega ćemo odlučiti da
li ćemo ostait kod imenovanja ili ćemo
ga povući.
DANI: Bilo je različitih špekulacija u
medijima. Da li radi javnosti možete reću
o čemu se radi?
NOVKOVIĆ: Predmet je kod našeg
disciplinskog tužioca i po pravilniku
ne možemo o tome govoriti dok se taj
slučaj ne završi.
DANI: To rješavate po nečijoj prijavi ili
po službenoj dužnosti?
NOVKOVIĆ: Po službenoj dužnosti.
DANI: Marinko Jurčević, glavni tužilac
tužilaštva BiH, povukao se sa te
pozicije pod nejasnim okolnostima.
Milorad Barašin, njegov nasljednik, je
suspendovan. To ostavlja jako loš utisak
na javnost i stvara podozrivnost prema
Tužilaštvu BiH.
NOVKOVIĆ: To je jako loše što su u
zadnjih šest godina otišli. To stvara lošu
predstavu o pravosuđu. Bilo bi bolje da
se to nije desilo, ali nije propao svijet.
Mi moramo dalje, moramo nastaviti
reformu. Desi se pa ode i predsjednik
vlade i predsjednik države pod
sumnjivim okolnostima.
DANI: Da li ste Vi razmatrali na VSTV-u
tu situaciju?
NOVKOVIĆ: Mi smo u februaru razmatrali
situaciju u Tužilaštvu BiH, te u nekim
kantonalnim i okružnim tužilaštvima.
Mi nismo u VSTV–u zadovoljni radom
određenih tužilaca. U tom pravcu su
preduzete određene mjere.
DANI: Koje mjere?
NOVKOVIĆ: Ne mogu vam govoriti o
tim mjerama.
DANI: Disciplinske mjere?
NOVKOVIĆ: Ne. Treba uraditi nešto prije
nego što dođe do disciplinskog tužioca.
Ali ću vam reći da u Tužilaštvu Tuzlanskog
kantona ima dosta problema.
DANI: Nakon smrti Dijane Milić?
NOVKOVIĆ: Puno prije.
DANI: Kako je na Vas djelovala smrt
Dijane Milić i apokaliptična situacija
da joj se sudi za djela za koja je ona
namjeravala optužiti profesore Pravnog
fakulteta?
NOVKOVIĆ: Ja sam primio Dijanu Milić
u Okružni sud u Tuzli. Emotivan sam
čovjek i to sam doživio na težak način.
DANI: Da se vratimo na slučaj Barašin.
Protiv njega se vodi istraga u FMUP-u. Da
li je tačno da VSTV želi da se stvar završi
uklanjanjem Barašina i disciplinskim
postupkom, bez provođenja krivičnog
gonjenja, kako se ne bi otvorila
Pandorina kutija?
NOVKOVIĆ: Predmet će biti završen
na način kako budu rasplogali sa
dokazima. Vodi se disciplinski postupak.
Moglo bi se dogoditi da i ja učestvujem
u
drugostepenom
disciplinskom
postupku, pa ovaj slučaj ne mogu
komentarisati. Da li se vodi istraga ili
ne vodi u nekom tužilaštvu ili nekoj
policijskog agenciji, ja nemam ta
saznanja.
DANI: 2009. godine advokat Jovan
Čizmović je za Nezavisne novine
povodom izvještaja SIPA-e o zloupotrebi
položaja i korištenju sredstava iz
budžeta RS-a izjavio: “ U ovom slučaju
se radi o povredi interesa RS-a, jer od
strane organa u Republici Srpskoj nije
nađen nijedan element postojanja
krivičnog djela koji bi mogao da bude
stavljen na teret premijeru ili bilo
kome od ministara. Ako u RS-u postoji
takav stav, onda vjerujući organima
i institucijama RS-a da te osobe nisu
počinile nijedno krivično djelo, spremni
smo stati u odbranu svakog pojedinca i
svake institucije u RS-u.” Zar ovo u startu
ne odaje njegovu pristrasnost zbog koje
ne može raditi u Visokom sudskom i
tužilačkom vijeću?
NOVKOVIĆ: Jovan Čizmović je moja
generacija na fakultetu. Jedno vrijeme
smo radili u Tuzli zajedno. Radio je kao
advokat 33-34 godine u Banjaluci. Radi
se o jednom vrsnom advokatu, stručnom
i etičnom. Njegove izjave ne bih
komentarisao. Kad je dao tu izjavu, dao
je kao advokat, nije dao kao član Visokog
sudskog i tužilačkog vijeća. Nako toga je
izabran u ime Advokatske komore RS-a.
Očekujem da će dati značajan doprinos
radu VSTV-a, kao i advokat Asim Crnalić.
DANI: Je li i dalje stojite pri izjavi da
nema politike u VSTV-u?
NOVKOVIĆ: Ja nisam isključiv čovjek.
Smatram da politike u VSTV-u nema kad
se donose odluke, a da ima pripadnika,
članova Vijeća koji su simpatizeri
određenih politika, to ne isključujem.
DANI: Javnost smatra da ste Vi pod
velikim pritiskom. Kako se nosite s tim?
NOVKOVIĆ: Vrlo uspješno.
analizi Transparency Internationala za
2009. i 2010.godinu presuđen veoma
mali broj predmeta korupcije, a u kojima
su u pravilu izrečene blage sankcije i to
za krivična djela “sitne” korupcije. Prema
ovoj analizi, ključni problem bila je
neadekvatna selekcija predmeta koji su
precesuirani, a ne toliko efikasnost rada
sudova. Da li ste se u Visokom sudskom
i tužilačkom vijeću bavili pitanjem
procesuiranja korupcije i do kakvih ste
zaključaka došli?
NOVKOVIĆ: Kad je u pitanju ta vrsta
krivičnih dijela i broj procesuiranih
predmeta, ja lično nisam zadovoljan.
Međutim, ne učestvuju samo sudovi i
tužilaštva u procesuiranju tih predmeta.
Postoje policijske agencije i druge službe
koje se bave otkrivanjem tih krivičnih
dijela. Kroz različite revizorske izvještaje
i na mnoge druge načine se mogu u
tim institucijama pokrenuti određena
saznanja i dostaviti subjektima za
krivično gonjenje. Smatram da je to
usko grlo i da vrlo teško saznanja o tim
krivičnim djelima dolaze do tužilaštava I
sudova.
DANI: Za korupciju je bh pravosuđe
izreklo čak dvije trećine uslovnih
zatvorskih kazni. Smatrate li da je riječ o
izrazito blagoj kaznenoj politici?
NOVKOVIĆ: Ne bih komentarisao
kaznenu politiku. To bih prepustio
sudovima. Oni odmjeravaju kazne,
a analiza kaznene politike bude na
stručnim skupovima u koje se ja
uključujem. Nikada u pravosuđu nisam
volio političke akcije. Sjećam se kad
je bilo jako izraženo krivično djelo
izdavanje čeka bez pokrića. A onda je
uslijedilo stotine hiljada krivičnih prijava
i protiv ljudi koji su izdali ček bez pokrića
za kupovinu brašna. Mi smo tada imali
pritisak i javnosti i političara da tim
ljudima izričemo zatvorske kazne. U
to vrijeme kao mlad sudija, zajedno
sa svojim kolegama, sam se tome
suprostavio. Nakon dvije i po godine su
se za ista krivična djela počele izricati
uslovne kazne. To je nikakvo pravosuđe
koje sluša dnevnu politiku i na osnovu
toga određuje kaznenu politiku.
Nema korumpiranih
sudija i tužilaca
DANI: I Vi smatrate da u domenu
korupcije kaznena politika treba da
bude blaga?
NOVKOVIĆ: Ne, ne blaga. Ona mora
biti ujednačena, ne smije da ima liniju
uspona i padova ovisno od toga šta kaže
javnost u jednom, odnosno drugom
dijelu zemlje.
DANI: U Bosni i Hercegovini je, prema
DANI: Ali javnost je u vezi osude
DANI: I na taj način mi potvrđujete da
ste pod pritiskom.
NOVKOVIĆ: Vrlo uspješno se nosim.
korupcije jedinstvena.
NOVKOVIĆ: Znate, kad je riječ o
koruptivnim krivičnim djelima, ona se
vrlo teško dokazuju ne samo u BiH, već
i u svijetu. Javnost se povremeno javlja,
kad se sva sredstva iscrpe, pa onda
kaže “korupcija, tamo se krade, tamo se
uzima, tamo se podmićuje”. Nije to baš
tako.
DANI: Mislite da su problemi negdje
drugdje?
NOVKOVIĆ: Mislim da su problemi na
drugim stranama. Treba se boriti. Ne
može se sve riješiti kaznenim mjerama
i kroz sudske odluke. Stvori se jedan
ambijent za koruptivna krivična djela.
Treba se oduprijeti stvaranju tog
ambijenta. Kao da se pokušava stvoriti
utisak “eto mi se borimo za pravnu
državu, ali ne možemo jer se pojavila
korupcija iIi krivo je pravosuđe”. Ja
uopšte ne prihvatam takve komentare.
DANI: Da li se desilo u vrijeme Vašeg
mandata predsjednika Visokog sudskog
i tužilačkog vijeća da se utvrdi da je neki
sudija korumpiran ili podmićen?
NOVKOVIĆ: Ne. Nismo imali nijedan
takav slučaj. Na hiljade se godišnje
podnese pritužbi na sudije i tužioce.
Nikada do sad nije podnesena ni
anonimna pritužba, po kojoj također
pokrećemo postupak kada ima osnova.
DANI: Je li to znači da nema
korumpiranih sudija i tužilaca?
NOVKOVIĆ: Apsolutno. Ako nema
nijedne prijave za šest, sedam godina,
a ima 1.100 sudija u Bosni i Hercegovini
i 303 tužioca. Nema nijedne prijave
disciplinskom tužiocu da je neko primio
novac, zloupotrijebio funkciju. Nema
nijedne optužnice, nema nijedne istrage,
nema nijedne osuđujuće presude. Sva
ostala priča ja izlišna.
DANI: Ili disciplinski tužilac ne radi
najbolje svoj posao?
NOVKOVIĆ: Ja se nisam upuštao u rad
disciplinskog tužioca. A kad je riječ o
njegovom radu, zadovoljan sam, ako
kažem da bi trebalo pojačati ulogu
disciplinskog tužioca, onda bi me sudije
i tužioci ružili. Ali smatram da treba
ojačati tu ulogu.
DANI: Na koji način?
NOVKOVIĆ: Većim brojem izvršilaca i
možda da u Uredu rade profesionalni
tužioci tri ili četiri godine i da na taj način
imamo ljude koji su izuzetno obučeni.
www.oss.ba
35
Drugi o nama...
Sudije iz Bosne
Zadivljene Gediz
univerzitetom
S
udije iz Bosne i Hercegovine
smatraju fascinantnim Pravni
fakultet Gediz univerziteta.
Pravni fakultet Gediz univerziteta je
počeo sa radom tek prije godinu dana,
ali se već uspio popeti na šesto mjesto u
rangu privatnih univerziteta u Republici
Turskoj. Prošle godine se 7545 mladih
osoba prijavilo na 100 slobodnih
mjesta. Sudije iz Bosne i Hercegovine i
dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu, koji su posjetili Univerzitet, su
iskazali oduševljenje onim što su vidjeli.
Tekst objavljen u Dnevnom avazu 01.11.2011. godine
Predsjednik Općinskog suda u Sarajevu
Goran Salihović i dekan Pravnog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr.
Borislav Petrović bili su u posjeti Seyrek
kampusu u Izmiru. Tom prilikom je Goran
Salihović rekao da će ono što je vidio
podijeliti sa kolegama u svojoj zemlji.
“Univerzitet Gediz uopće,
njegova
arhitektura, obrazovni sistem i njegovi
akademici su zaista fascinantni. Sada
potpuno razumijemo zašto studenti sa
sve četiri strane svijeta dolaze upravo na
ovaj Fakultet“ dodao je Salihović.
Tekst objavljen u Oslobođenju 06.12.2011. godine
Predstavnik delegacije je poklonio poznata Vrata Sarajeva profesoru dr. Seyfullahu Čelik, rektoru Univerziteta
Tekst je objavljen 20.11.2011. g. u turskim novinama
BUGŰN, povodom posjete Univerzitetu Gediz u Turskoj.
Cijeli tekst donosimo u prevodu.
36
www.oss.ba
Tekst objavljen u Startu 31.08.2011. godine
D
ana
15.12.2011.
godine
tradicionalno i svečano je
obilježen Dan Općinskog suda u
Sarajevu u hotelu Holiday Inn.
Svečanosti je prisustvovalo preko 250
uposlenika Općinskog suda u Sarajevu
i veliki broj zvanica. Ovaj događaj
je svojim prisustvom tradicionalno
uveličao i Visoki predstavnik Valentin
Inzko te veliki broj istaknutih nosilaca
pravosudnih i drugih funkcicja u BiH.
U hotelu Holiday Inn u Sarajevu
obilježen je Dan Općinskog
suda u Sarajevu
Visoki predstavnik je u svom obraćanju,
istakao veliki značaj Općinskog
suda u Sarajevu, u procesu reforme
pravosudnog sistema u BiH, čestitao je
uposlenicima suda na rezultatima koji
ovaj sud ostvaruje i dao svoju punu
podršku reformskim aktivnostima koje
su u toku.
Predsjednik
Općinskog
suda
u
Sarajevu, Goran Salihović, se zahvalio
svim uposlenicima Općinskog suda i
tom prilikom je istakao da je uspjeh
ovog suda, potvrda uspjeha ukupne
pravosudne i ekonomske reforme unutar
Bosne i Hercegovine, što su prepoznale i
međunarodne institucije.
Ovu svečanost, koju su vlastitim
sredstvima
finansirali
uposlenici
Općinskog suda u Sarajevu, podržali su
Hanka Paldum i Halid Bešlić.
Detalji sa svečanog obilježavanja Dana Općinskog suda u Sarajevu
www.oss.ba
37
38
www.oss.ba
Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu:
Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih
sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima:
–
–
–
–
–
–
–
–
111 sudija
30 stručnih saradnika
1 rukovodeći državni službenik – sekretar suda
49 državnih službenika
344 namještenika
15 pripravnika
50 volontera
17 uposlenih na ugovor o djelu.
U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 600 uposlenih.
Sud čini 13 sudskih odjeljenja: Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišno-knjižno, Radno, tri
Prekršajna odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim
ispravama. Od 01.02.2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. Od 01.05.2011. godine
formirano je Odjeljenje za radne sporove.
U sudu su smještena slijedeća Udruženja građana:
–
Udruženje sudija BiH
–
Udruženje žena sudija BiH
–
Udruženje stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH
–
Udruženje Medijatora BiH
–
Udruženje sudskih izvršitelja BiH
Dugoročni ciljevi Općinskog suda u Sarajevu:
Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme
u Bosni i Hercegovini.
Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 20 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog
suda u Sarajevu pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji
mu pomažu u realizaciji mnogih projekata:
GTZ/SIDA/ADA
Zemljišna administracija
Web: www.zkk.ba
IFC
Projekat medijacije
Web: www.ifc.org/pepse
USAID JSDP
web: www.jsdp.ewmi.ba
Evropska unija
Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP)
www.canada-bih-jrp.org
IRZ Foundation
Web: www.irz.de
40
www.oss.ba

Državnom odvjetništvu predana je Kaznena prijava zbog iznude.

"RADA" INSTITUCIJA I PRAVOSUĐA REPUBLIKE

Rješenje o otvaranju postupka predstečajne

Nenad Strizrep Rođen 22. travnja 1969. u Zagrebu, oženjen, otac

prijava hrvatske tvrtke

Galerija fotografija - Općinski sud u Sarajevu

Ugovorna kazna za raskid kod posredovanja Prema stavu Vrhovnog

dopis

Z A P I S N I K - Trgovački sud u Zadru

“Mi smo sada samo glasačka mašinerija” (Start)

"Bilten Saveza YUTS-75", Broj 2. 2011. godine