PROGRAMSKA OPREMA (engl. Software) Program - skup naredbi i uputa napisanih na nekom programskom jeziku pomoću kojih računalo rješava neki zadatak (posebna vrsta algoritma). Bez programa računalo ne bi znalo učiniti ništa korisno. Programska oprema (Software) – skup svih programa koji omogućavaju računalu obavljanje različitih funkcija (tj općenito rad na računalu). Postoje dvije osnovne vrste programske opreme (obzirom na namjenu): sistemska i korisnička (aplikacijska) programska oprema. SISTEMSKA PROGRAMSKA OPREMA (Sistemski software) - skup programa koji rješavaju probleme “unutar” računalnog sustava, tj. određuju “kako” će računalo raditi: Omogućuje: (glavne funkcije) • smisleno, pouzdano i cjelovito funkcioniranje računala • komunikaciju korisnika i računala te komunikaciju računala s drugom računalnom opremom i drugim računalima • izvođenje korisničkih programa (aplikacijskog softvera) U ovu grupu programa se ubrajaju: • • • • OPERACIJSKI SUSTAVI: skup sistemskih programa i procedura koji upravljaju cjelokupnim radom računala u skladu s potrebama korisnika (npr. Windows, DOS, UNIX, Linux,…) POGONSKI PROGRAMI (Driveri): programi koji omogućavaju razmjenu podataka između računala i pojedine komponente računala (npr. pisača, skenera, kartica, modema itd.) tj. omogućavaju ispravan rad tog uređaja Napomena: da bi pojedina komponenta računala (ili uređaj) uopće mogla funkcionirati, mora postojati njezin pogonski program (driver) instaliran na računalu PROGRAMSKI (JEZIČNI) PREVODITELJI: prevode programe koje korisnik napiše na nekom simboličkom programskom jeziku (prilagođenom korisniku, npr. Basic, Pascal, C,…) na računalu razumljiv strojni jezik (binarni kod tj. niz nula i jedinica). Napomena: Prevođenje programa na strojni jezik je nužno jer računalo ‘’razumije’’ i zna izvršiti isključivo naredbe strojnog jezika. Korisniku je pisanje programa na strojnom jeziku prekomplicirano te stoga za pisanje programa koristi simboličke programske jezike koji su mnogo jednostavniji i razumljiviji. SERVISNI (Tools) I USLUŽNI (Utility) PROGRAMI: manji programi koji vrše specifične i svakodnevno potrebne funkcije te olakšavaju korisniku svakodnevni rad na računalu, npr. • antivirusni programi (NOD32, Bit Defender, Sophos, Norton, Avast, AVG, …) • programi za pregledavanje slika (XnView, ACD See, Irfan View, …) • programi za pregledavanje sadržaja na Internetu – Browseri (Internet Exporer, Mozilla Firefox, Opera, Google Chrome, Safari, … ) • programi za slušanje glazbe (Winamp, …) • programi za “prženje” CD i DVD diskova (Nero Burning Rom, …) • programi za kompresiju podataka - arhiveri (WinRar, Winzip, 7-Zip, …) • programi za čitanje .PDF dokumenata (Adobe Reader, Foxit Reader, ...) • programi za multimedijalnu reprodukciju (Power DVD, Windows Media Player, KM player, VLC Player, GOM player, BS Player, Quick Time, …) • programi za računalnu dijagnostiku (CPU-Z, Everest, … ) KORISNIČKA PROGRAMSKA OPREMA (Aplikacijski software) • Skup programa koji omogućavaju rješavanje i izvođenje specifičnih zadataka korisnika tj. rješavaju probleme “izvan” računalnog sustava (određuju ”što” će računalo raditi) Aplikacijski softver se kreira za različita područja ljudskog djelovanja. Ta područja određuju i različite vrste aplikacijskog softvera: 1.) Programi za uređivanje i obradu teksta (editori, tekst procesori) omogućavaju korisniku pisanje i oblikovanje dokumenata odnosno različitih vrsta tekstova. (Microsoft Word, Word Perfect, WordPad, Notepad ...) 2.) Programi za rad s proračunskim tablicama (tablični kalkulatori) - omogućavaju izradu tablica, izradu financijskih proračuna i izvještaja, dijagrama, a temelje se na računovodstvenim principima te upotrebi matematičkih, statističkih i logičkih funkcija. (Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro,...) 3.) Programi za crtanje i obradu slike - omogućavaju izradu različitih tipova grafičkih prikaza. Često se koriste u kombinaciji s programima drugih namjena. (Corel Draw, Adobe Ilustrator, Adobe Photoshop, Paint, Paint Shop Pro, ...) 4.) Programi za stolno izdavaštvo (Desktop publishing) – za izvedbu kompletnih izdavačkih poslova (izrada knjiga, brošura, novina, časopisa i sl.) jer omogućavaju kombiniranje različitih vrsta podataka u zajedničku cjelinu. (Quark Xpress, Adobe InDesign, Microsoft Publisher, …) 5.) Programi za rad s bazama podataka (Database) - omogućavaju korisniku pohranjivanje velikog broja podataka organiziranih tako da je njihova kasnija opotreba (pomoću raznih vrsta programa) brza i jednostavna. (Microsoft Access, Oracle, FoxPro, Paradox) 6.) Programi za prezentaciju podataka - omogućavaju izradu (vrlo efektnih i vizualno dojmljivih) prezentacija unutar kojih je moguće koristiti i povezivati razne vrste podataka. Često ih koriste predavači na predavanjima i raznim stručnim skupovima. (Microsoft PowerPoint, Flash) 7.) Programi za tehničko crtanje, modeliranje i projektiranje (Computer Aded Design) - služe za kreiranje objekata, 3D rotirajućih prikaza, izradu nacrta, simulacija itd. (AutoCAD, Catia, ...) 8.) Programi za izradu WEB stranica Dreamweaver, Microsoft Front Page, ... 9.) Programi za slanje i primanje elektroničke pošte (E-mail klijenti) Microsoft Outlook, Outlook Express, Eudora light, Pegasus... 10.) Edukativni programi (Microsoft Encarta, Učilica,…) 11.) Programi za zabavu, igranje itd. Programski paketi – skupovi programa raznih namjena integrirani u jednu cjelinu, npr. Microsoft Office – paket uredskih programa (sadrži: Word, Excel, PowerPoint, Access, Outlook, …) Open Office – paket besplatnih uredskih programa, alternativa MS Office-u (sadrži programe slične MS Office-u, ali nešto manjih mogućnosti) Adobe Creative Suite – paket programa za grafički i web dizajn (sadrži: Photoshop, Illustrator, Dreamweaver, InDesign, Acrobat, …) NABAVLJANJE I PRAVO KORIŠTENJA PROGRAMSKE OPREME: Podjela programa po inačicama (verzijama) Nove inačice (verzije) programa nastaju tako da se tijekom vremena programi dopunjavaju novim mogućnostima, prilagođavaju zahtjevima nove strojne opreme, zahtjevima korisnika te se ispravljaju uočene pogreške. Razne se inačice označavaju brojevima ili nekim drugim oznakama, npr. Internet Explorer 6, 7 ili 8, Visual Basic 6, Windows 95, 98, 2000, XP, WinRar 3.5, 3.6, 3.61 i sl. tako da novija inačica ima veći broj. Vrste programa po načinu nabavke Napomena: korisnik zapravo ne kupuje sam program već samo pravo na njegovo korištenje (pravo na korištenje autorski zaštićenog softvera naziva se licenca (Licence), a pristanak na uvjete korištenja pojedinog programa naziva se Licence Agreement. Ako korisnik ne pristaje na uvjete korištenja nema pravo koristiti (instalirati) softver. Korisnik kupnjom licence najčešće dobiva dozvolu za korištenje programa na jednom ili više računala (ovisno o licenci). Obzirom da program nije vlasništvo korisnika, on ga ne smije dalje prodavati ili distribuirati bez dozvole vlasnika, tj. smije ga samo koristiti i to u granicama kojim mu dopušta licenca! Prodajna (komercijalna) inačica (komercijalni softver) – inačica s licencom koja osigurava pravo na neograničeno korištenje programa (takav se program kupuje od ovlaštenog prodavača koji izdaje račun) Freeware – programi za koje vlasnici dozvoljavaju besplatno i neograničeno korištenje programa. Shareware - programi za koje vlasnici dozvoljavaju besplatno korištenje (isprobavanje) samo određeni vremenski period (najčešće 15 ili 30 dana). Nakon tog perioda program se mora kupiti ili se više ne može koristiti. Shareware inačica može, ali i ne mora sadržavati sve mogućnosti programa. Demo – programi koji sadrže samo manji dio mogućnosti komercijalnog programa, a služe za upoznavanje korisnika s programom tj. demonstraciju (npr. igra koja sadrži samo 1 nivo od 30 mogućih). Za korištenje ostalih mogućnosti trebamo kupiti komercijalnu inačicu programa. Osim što možemo kupiti gotov licencirani softver, možemo i naručiti izradu programa specijalno prilagođenog za naše potrebe (npr. programi za rad pojedine tvrtke, knjigovodstva i sl.). Takav je softver znatno skuplji jer se izrađuje isključivo za uski krug korisnika i u znatno manjim količinama.