Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine ‐ Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 ‐ Sarajevo‐Mostar, studeni 2012. godine
KONTROLNI OBRAZAC DOKUMENTA Naručitelj: Naziv projek‐
ta: Naziv doku‐
menta: Konzultant: Agencija za vodno područje Jad‐
ranskog mora Mostar, Dr. Ante Starčevića bb (zgrada „Integre“, II kat), 88000 Mostar Izrada karakterizacijskih izvještaja Ugovor broj: za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine Dodatak 1: Karakterizacijski izvješ‐ taj 1 Institut za hidrotehniku Građevin‐
skog fakulteta u Sarajevu d.d. Sara‐
jevo, Stjepana Tomića 1, 71000 Sarajevo 22‐1/25‐8‐7‐20/11 od 11.04.2011. godine Aktualno izdanje dokumenta Oznaka izdanja: C Datum: 16.11.2012 Razlog izdavanja: Konačno izdanje Za Konzultanta Za Naručitelja Pripremio Pregledao Odobrio Odobrio Ime i prezime Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Potpis Datum Opis Prethodna izdanja dokumenta Oznaka Datum izdanja Pripremio Pregledao Odobrio Razlog izdavanja A 24.10.2011 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 1 za odobravanje B 08.02.2012 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 2 za odobravanje C 11.04.2012 Admir Ćerić Admir Ćerić Tarik Kupusović Nacrt 3 za odobravanje Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 i SADRŽAJ SPISAK UČESNIKA U PROJEKTU ....................................................................................................... V Učesnici ispred Naručitelja .................................................................................................... v Učesnici ispred Konzultanta................................................................................................... v I IZVRŠNI SAŽETAK ................................................................................................................... 1 1 IZVRŠNI SAŽETAK ................................................................................................................ 2 1.1 Opis značajki slivnog područja ...................................................................................... 2 1.1.1 Prirodne značajke ............................................................................................. 2 1.1.2 Socio‐ekonomska obilježja ............................................................................... 4 1.1.3 Značajke vodnih tijela površinskih voda ........................................................... 5 1.1.4 Značajke vodnih tijela podzemnih voda ........................................................... 8 1.2 Zaštićena područja ....................................................................................................... 9 1.2.1 Opće o postojećim i planiranim zaštićenim područjima ................................... 9 1.2.2 Pregled zaštićenih područja ........................................................................... 10 II UVOD .................................................................................................................................. 11 2 UVOD ............................................................................................................................ 12 III OPIS ZNAČAJKI SLIVNOG PODRUČJA .................................................................................... 13 3 OPĆE O SLIVU .................................................................................................................. 14 4 PRIRODNE ZNAČAJKE ......................................................................................................... 16 4.1 Morfološke značajke ................................................................................................... 16 4.1.1 Polja u kršu ..................................................................................................... 17 4.1.2 Planinsko područje ......................................................................................... 18 4.2 Klimatološke značajke ................................................................................................ 19 4.2.1 Uvod ............................................................................................................... 19 4.2.2 Temperature ................................................................................................... 20 4.2.3 Padavine ......................................................................................................... 21 4.2.4 Opće napomene o klimatskim promjenama na području riječnog bazena .... 23 4.3 Geološko‐hidrogeološke značajke .............................................................................. 24 4.3.1 Litostratigrafska obilježja područja ................................................................ 24 4.3.2 Tektonske značajke ........................................................................................ 27 4.3.3 Hidrogeološke značajke .................................................................................. 28 4.4 Pedološke značajke..................................................................................................... 29 4.4.1 Klasa automorfnih tala ................................................................................... 29 4.4.2 Klasa nerazvijenih hidromorfnih tala ............................................................. 32 4.4.3 Klasa glejnih tala ............................................................................................ 33 4.5 Biološke značajke kopnenih i vodenih ekosustava ..................................................... 33 4.5.1 Florističko‐vegetacijska obilježja sliva ............................................................ 33 4.5.2 Vodena vegetacija .......................................................................................... 34 4.5.3 Faunistička obilježja područja ........................................................................ 35 5 SOCIO‐EKONOMSKA OBILJEŽJA ............................................................................................ 37 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 ii 6 7 IV 5.1 Administrativni ustroj ................................................................................................. 37 5.2 Stanovništvo i urbaniziranost ..................................................................................... 38 5.3 Gospodarski pokazatelji ............................................................................................. 41 ZNAČAJKE VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA......................................................................... 43 6.1 Uvod ........................................................................................................................... 43 6.1.1 Određivanje tipova površinskih voda na slivnom području ............................ 44 6.1.2 Određivanje vodnih tijela ............................................................................... 45 6.1.3 Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda ............................................................................................. 46 6.1.4 Ocjena stanja vodnih tijela ............................................................................. 49 6.2 Rijeke .......................................................................................................................... 50 6.2.1 Tipologija ........................................................................................................ 50 6.2.2 Vodna tijela .................................................................................................... 65 6.2.3 Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja .......................................... 66 6.2.4 Ocjena stanja vodnih tijela ............................................................................. 81 6.3 Jezera .......................................................................................................................... 99 6.3.1 Tipologija ........................................................................................................ 99 6.3.2 Vodna tijela .................................................................................................. 101 6.3.3 Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja ........................................ 101 6.3.4 Ocjena stanja vodnih tijela ........................................................................... 103 6.4 Preliminarno određivanje vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela ............. 105 6.4.1 Vještačka vodna tijela .................................................................................. 105 6.4.2 Značajno izmijenjena vodna tijela ................................................................ 106 ZNAČAJKE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA ........................................................................ 109 7.1 Uvod ......................................................................................................................... 109 7.2 Određivanje vodnih tijela podzemnih voda ............................................................. 109 7.2.1 Metodologija određivanja vodnih tijela podzemnih voda ........................... 109 7.2.2 Opis vodnih tijela podzemnih voda .............................................................. 111 7.2.3 Zaključak ...................................................................................................... 121 7.3 Analiza ranjivosti podzemnih voda ........................................................................... 123 7.3.1 Opće značajke COP metode .......................................................................... 123 7.3.2 O činilac (preklapanje slojeva) ..................................................................... 123 7.3.3 C činilac – koncentracija toka ....................................................................... 127 7.3.4 P činilac – padavine ...................................................................................... 129 7.3.5 Rezultati provedenog proračuna ranjivosti prostora po COP metodi .......... 131 7.4 Sustav ocjenjivanja količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda .............. 133 7.4.1 Sustav ocjenjivanja količinskog stanja ......................................................... 134 7.4.2 Sustav ocjenjivanja kemijskog stanja ........................................................... 134 7.5 Ocjena stanja vodnih tijela podzemnih voda ........................................................... 135 7.5.1 Količinsko stanje vodnih tijela ...................................................................... 135 7.5.2 Kemijsko stanje vodnih tijela ........................................................................ 139 7.5.3 Zaključak ...................................................................................................... 141 ZAŠTIĆENA PODRUČJA ....................................................................................................... 142 8 PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA ........................................................................................ 143 8.1 Opće o postojećim i planiranim zaštićenim područjima u slivu rijeke Cetine i Krke ........................................................................................................................... 143 8.1.1 Postojeća zaštićena područja ....................................................................... 143 8.1.2 Planirana zaštićena područja – Razvitak mreže zaštićenih područja ........... 144 8.2 Područja namijenjena za zahvatanje vode za piće ................................................... 145 8.3 Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta ............................ 146 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 iii 8.4 Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje ................................................................................................................. 146 8.5 Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate ............................... 146 8.6 Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta sukladno Direktivi o staništima 92/43/EEC i Direktivi o pticama 79/409/EEC............................................................ 147 DODATAK I: POPISI I LITERATURA ..................................................................................................... 149 POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA .................................................................................................... 150 POPIS TABLICA U TEKSTU .......................................................................................................... 150 POPIS SLIKA U TEKSTU ............................................................................................................. 152 LITERATURA .......................................................................................................................... 153 DODATAK II: GRAFIČKI PRILOZI ......................................................................................................... 159 DODATAK II.1: PREGLEDNA KARTA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 DODATAK II.2: POVRŠINSKE VODE U RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 KARTA RELJEFA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 DODATAK II.3: KARTA IZOHIJETA PROSJEČNIH GODIŠNJIH PADAVINA NA RIJEČNOM BAZENU, M DODATAK II.4: 1:350.000 DODATAK II.5: GEOLOŠKA KARTA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 PEDOLOŠKA KARTA RIJEČNOG BAZENA, M 1:350.000 DODATAK II.6: KARTA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.7: TIPOVI VODOTOKA I JEZERA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.8: VODNA TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.9: DODATAK II.10.1: EKOLOŠKO STANJE/POTENCIJAL VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BA‐
ZENU, M 1:350.000 DODATAK II.10.2: KEMIJSKO STANJE VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.10.3: UKUPNO STANJE/POTENCIJAL VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA NA RIJEČNOM BAZE‐
NU, M 1:350.000 DODATAK II.11: VODNA TIJELA PODZEMNIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.12: STANJE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.13.1: PLANIRANE ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA U RH NA RIJEČNOM BAZENU, M 1:350.000 DODATAK II.13.2: PODRUČJA SA NAJVEĆIM POTENCIJALOM BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI ZA PROGLAŠENJE ZAŠTITE PREMA NATURA 2000, M 1:350.000 DODATAK III: OSTALI PRILOZI ........................................................................................................... 176 DODATAK III.1: RAZGRANIČENJE TIJELA PODZEMNIH VODA U SLIVU CETINE I KRKE NA PODRUČJU FBIH DODATAK III.2: ANALIZA BIOLOŠKOG STANJA VODNIH TIJELA U SLIVU CETINE I KRKE NA PODRUČJU FBIH DODATAK III.3: HISTORIJSKI PODACI O ANALIZAMA PRIORITETNIH TVARI U SLIVU CETINE I KRKE Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 iv SPISAK UČESNIKA U PROJEKTU UČESNICI ISPRED NARUČITELJA g. Damir Mrđen, dipl.ing.građ. g. Mirko Šarac, dipl.ing.građ. gđa. Sanja Marić, dipl.ing.građ. g. Emil Bakula, dipl.ing.građ. g. Petar Zorić, dipl.ing.građ. g. Marinko Antunović, dipl.ing.tehn. mr. Sanja Barbalić, dipl.ing.građ. Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar Voditelj Radne grupe Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Radna grupa Naručitelja za praćenje projekta Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar Hrvatske vode Zagreb UČESNICI ISPRED KONZULTANTA prof.dr. Tarik Kupusović, dipl.ing.građ. dr. Admir Ćerić, dipl.ing.građ. mr. Vukašin Balta, dipl.ing.geol. prof.dr. Sadbera Trožić‐Borovac, dipl.biol. mr. Dalila Jabučar, dipl.ing.građ. g. Nijaz Zerem, sam.tehn.sar. mr. Ejub Trako, dipl.ing.polj. prof.dr. Dubravka Hafner, dipl.biol. g. Vildan Mulagić, dipl.ing.građ. g. Neven Miošić, dipl.ing.geol. g. Simone Milanolo, dipl.ing.tehn. g. Željko Majstorović, dipl.fiz. g. Admir Alađuz, dipl.biol. g. Damir Hadžiabdić, dipl.ecc. gđa. Selma Osmanagić‐Klico gđa. Janja Šaravanja gđa. Mesalina Imamović g. Emin Selimotić g. Muamer Hrvo Voditelj projekta Zamjenik voditelja projekta, Stručnjak za hidrotehni‐
ku Stručnjak za geologiju Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za korištenje zemljišta i zemljišnih resursa Stručnjak za biologiju i ekologiju Stručnjak za hidrotehniku Stručnjak za geologiju Stručnjak za kakvoću vode Stručnjak za klimatologiju Stručnjak za biologiju i ekologiju Ekonomista Stručnjak za vodno i okolinsko pravo Viši laboratorijski tehničar Laboratorijski tehničar Samostalni tehnički saradnik Tehnički saradnik Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 v I
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 IZVRŠNI SAŽETAK 1 1
IZVRŠNI SAŽETAK Upravljanje vodama na području Federacije Bosne i Hercegovine provodi se temeljem Zakona o vodama u FBiH (ZOV), koji je usvojen i stupio na snagu 2006. godine („Službene novine FBiH“, broj 70/06). Sukladno članku 224. primjena ZOV otpočela je nakon formiranja Agencija za vod‐
na područja, odnosno od 01.01.2008. godine. Stupanjem na snagu ovog Zakona o vodama, us‐
postavljen je okvir za upravljanje vodama sukladno pravnim zahtjevima Europske unije, te principima prvenstveno postavljenim u Okvirnoj Direktivi o vodama (ODV), ali i drugim propi‐
sima EU. U okviru izrade plana upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora, izrađen je ovaj karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine. Naručitelj izrade predmetnog projekta je Agencija za vodno područje Jadran‐
skog mora Mostar (u daljem tekstu: Naručitelj), a projekat temeljem ugovora broj 22‐1/25‐8‐7‐
20/11, potpisanim dana 11.04.2011. godine, realizira Institut za hidrotehniku Građevinskog fa‐
kulteta u Sarajevu d.d. (u daljem tekstu: Konzultant). 1.1
OPIS ZNAČAJKI SLIVNOG PODRUČJA Cjelokupno slivno područje rijeka Cetine i Krke obuhvata dio kopnenog teritorija dvije države: Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Izvori obje rijeke se nalaze na području Republike Hrvatske i cijelim svojim tokom se nalaze na teritoriju RH, ali se dio njihovog slivnog područja, koji je i predmet ovog karakterizacijskog izvještaja, nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, od‐
nosno u entitetu Federacija BiH. Na području FBiH sliv Cetine i Krke se nalazi u prostornom obuhvatu četiri kantona/županije: Kantona 10, Zapadnohercegovačke županije, Unsko‐sanskog kantona i Hercegovačko‐neret‐
vanskog kantona/županije. Površina sliva Cetine i Krke koja pripada FBiH je 2.740,4 km², od kojih površina sliva rijeke Ceti‐
ne u FBiH iznosi 2.655,6 km², a rijeke Krke u FBiH 84,8 km². Slivno područje Cetine i Krke obuh‐
vaća oko 5,35% teritorije BiH, odnosno 10,50% teritorije FBiH. Granice riječnih bazena Cetine i Krke određene su Odlukom o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federa‐
cije BiH („Službene novine FBiH“, br. 41/07). 1.1.1
Prirodne značajke Sliv Cetine i Krke pripada regiji Zapadne Bosne, odnosno području bosansko‐hercegovačkog vi‐
sokog krša. U regionalno‐geomorfološkom pogledu ovo područje je dio Dinarskog gorskog sus‐
tava i to morfostrukturne cjeline Vanjskih Dinarida. S obzirom na prevladavajuća morfološka i morfostrukturna obilježja ovog područja, u geomorfološkom smislu mogu se izdvojiti dvije veli‐
ke cjeline: planinsko područje i zavale polja u kršu. Odnosi ovih dviju velikih reljefnih cjelina vr‐
lo su važni za kretanje površinskih i podzemnih voda. Pojava površinskih voda vezana je uglav‐
nom za polja, a hidrografska veza između samih polja je podzemnog karaktera. Izdvajaju se 4 niza planina i 4 velika te više manjih polja s pripadajućim geomorfološkim procesima i reljefnim oblicima među kojima prevladavaju krški i padinski. Ova oblast ima utjecaj umjereno kontinentalne klime iz panonske nizije sa sjevera, mediteran‐
ske klime sa jugozapada, ali zahvaljujući prosječnoj nadmorskoj visini od 700 do 1.200 m.n.m. (polja), te visokim planinama okolo (i preko 2.000 m.n.m.) i unutar navedenog područja može se reći da se nalazi u pojasu planinske klime. Opće karakteristike ovog tipa klime su oštre zime, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 2 sa minimalnim temperaturama koje se spuštaju i niže od ‐30°C, dok su ljeta topla sa maksimal‐
nim temperaturama iznad 35°C. Prosječne godišnje sume oborina se kreću od 1.100 do preko 2.000 l/m2. Područje istraživanja predstavlja veoma složen prostor u geološkom smislu, sačinjen prven‐
stveno od sedimenata Mezozoika i Kenozoika (u manjem obujmu zastupljeni magmatiti i me‐
tamorfiti), sa također zastupljenim veoma složenim tektonskim odnosima koji u znatnom obujmu utječu na cjelokupne hidrogeološke odnose unutar predmetnog područja. Jura (J) je zastupljena na cjelokupnom prostoru sliva Krke i Cetine, u regularnom superpozicijskom odno‐
su prema naslagama gornjeg Trijasa. Kreda (K) je najzastupljeniji kronostratigrafski član pred‐
metnog prostora, razvrstan u više skupina (zona), kako donjekrednih, tako i gornjekrednih ne‐
raščlanjenih litoloških cjelina. Ovi sedimenti pretežno su pozicionirani u neposrednom okruže‐
nju Neogenog Basena (Livanjsko polje), s naglašenijim akcentom na njegovo južno područje. Paleogen (Pg) je izražen najznačajnijom zastupljenošću na području listova OGK Sinj, Livno i Imotski. Neogen (N) se javlja kao pratilac Paleogena u normalnom superpozicijskom odnosu, a predstavljen je najmarkantnijim geološkim formacijama u prostoru Livanjskog, Duvanjskog i Glamočkog polja. Kao i Paleogen, karakterizira ga litološka raznovrsnost, ovisno o zastupljenos‐
ti prevladavajuće epohe unutar istraživanog prostora. Kvartar je zastupljen u dolinskim prosto‐
rima površinskih vodotoka, na strmo nagnutim padinama (pretežno kninskog pa i glamočkog područja), kao i na širokom prostoru zastupljenom mirnije izraženom sedimentacijom (Livanj‐
sko polje, Glamočko polje, Sinjsko polje, prostor oko Cetine prema jezeru Peruča, Kupreško po‐
lje, Buško Blato i dr.). Hidrogeološka karakterizacija slivnog područja izvršena je prema vodopropusnosti stijena, prema kojoj se stijene dijele na slijedeće skupine: ƒ Dobro vodopropusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih krečnjaka (Mezozoj‐
ski sedimenti – T21, J2, J31,2, K 11‐3, K 21, K22, K22+3 i Eocen – E1,2), kao i sedimenata međuzrn‐
ske poroznosti (Q). ƒ Umjereno propusne stijene. Srednji Trijas (ladinik‐T22), srednji do gornji Trijas (T2,3) i gor‐
nji Trijas (T3), te mlađe naslage gornje Jure (J32,3), imaju preovlađujuća svojstva hidrogeo‐
loške izolator sredine. Donjekredne naslage (K1) imaju bolje kolektorske značajke samo u području viših horizonata, što je uvjetovano snažnom rasjednom tektonikom. Srednjek‐
redni (K1,2) dolomiti, dolomitični krečnjaci, krečnjaci i breče također pokazuju osrednju vodopropusnost. Promina naslage (E,Ol) predstavljaju srednje razvijen hidrogeološki ko‐
lektor pukotinske poroznosti. ƒ Slabopropusne do nepropusne stijene zastupljene su u terenima donjeg Trijasa (sajs i kampil), srednjeg Trijasa (ladinik), Paleogenih sedimenata (Paleocen‐Eocen i Eocen – E2,3), Neogena (Miocen – M i Pliocen – Pl) te Kvartara (barski sedimenti – b). Tla u slivnom području rijeke Cetine i Krke su heterogena i čine pravi pedološki mozaik. Mogu se svrstati u više skupina od kojih su najviše zastupljena automorfna‐terestrična, a manje hid‐
romorfna tla. Od 274.096,7 ha površine sliva ovih rijeka na hidromorfna tla otpada oko 27.830 ha ili nešto preko 10%. U automorfna tla spadaju: Litosol, Kalkomelanosol, Rendzina, Ranker, Regosol, Koluvijum, Kalkokambisol, Distrični i Eutrični kambisol, a u hidromorfna tla: Fluvisol, Humoglej, Histosol i Euglej. Na ovom području najšire su zastupljene šume bukve i jele sa smrčom (Piceo‐Abieti‐Fagetum) unutar kojih su inkorporirane manje ili veće površine mrazišnih šuma smrče (Piceetum monta‐
num inversum), šume jele i smrče (Abieti‐Piceetum illyricum) i šume bijelog bora i smrče (jele) (Piceo‐Pinetum illyricum). U područjima prodora mediteranske klime (iznad Glamoča) pojavlju‐
ju se šume bukve i jele bez smrče. U subalpinskoj zoni pojavljuju se šume subalpinske bukve (Fagetum subalpinum) sa manjim površinama subalpinske smrče (Piceetum subalpinum). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 3 Generalno se može ukazati da vodotoke krških polja naseljavaju akvatične biljke koje su otpor‐
ne na razdoblja nedostatka vode, a za rijeke čija su korita stalno ispunjena vodom (Sturba, Žab‐
ljak, Šuica i Bistrica) karakteristično je i da dođe do isušivanja da bi sve vrste lako prebrodile to razdoblje. Treba istaknuti veliku pokrovnost vegetacije ukoliko nije pod antropogenim utjeca‐
jem, a osobito vrsta sa razgranatim izdancima i fino rasperanim listovima. Slivno područje rijeka Cetine i Krke karakteriziraju različite biljne zajednice koje pružaju utočiš‐
te mnogim vrstama životinja. Cjelokupni prostor karakteriziraju raznovrsne i brojne vrste živo‐
tinja, a što je vrlo značajno, prostor se odlikuje visokim stupnjem endemičnosti zbog specifičnih abiotičkih uvjeta koji vladaju na datom području. Fauna beskičmenjaka je nedovoljno istražena, ali se pretpostavlja da je izuzetno raznovrsna. Od beskičmenjaka prevladavaju brojne vrste in‐
sekata i pauka kojima biljne zajednice i klimatske karakteristike područja pružaju optimalne uv‐
jete za rast i razvitak. Fauna riba je predstavljena velikim brojem endemičnih vrsta, a najpozna‐
tije vrste su oštrulj, podbila, makal i pijurica. Fauna vodozemaca je također vrlo raznovrsna, a najrasprostranjenije su vrste mukač, daždevnjak i čovječja ribica. Iako još uvijek nedovoljno is‐
tražena, sisari su najbolje istražena grupa životinja na datom prostoru. Skupinu sitnih sisara predstavljaju vjeverica, bijeloprsi jež, zec, šumska rovka, krtica, balkanski voluhar, žutogrli miš, krški miš i kućni miš, dok su od krupnijih sisarskih vrsta prisutni mrki medvjed, vuk, lisica, ris, divlja svinja, srna, jazavac. Ptičji svijet sliva Cetine i Krke je izuzetno bogat vrstama. Kako se po‐
dručje nalazi na jadranskom migratornom putu ptica iz sjevernih dijelova Europe prema Sje‐
vernoj Africi, na ovim prostorima mjesto za odmor pa čak i gniježđenje pronalazi veliki broj vrs‐
ta, pogotovu ptica močvarica. 1.1.2
Socio‐ekonomska obilježja Najveći dio sliva Krke i Cetine nalazi se na području Kantona 10 i to na njenim općinama Bosan‐
sko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad, čime ove četiri općine zauzimaju 98,3% površine sliva. Kanton 10 zauzima površinu od 4.935 km² ili 18,89% površine FBiH i 9,65% povr‐
šine Bosne i Hercegovine. Svojom površinom predstavlja najveću županiju u FBiH. Na području županije nalazi se 6 općina, od kojih je najveća općina Glamoč sa oko 1.042 km². Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH u 2009. godini na području ove županije živjelo je 80.800 stanovnika. Upoređujući podatke o broju stanovnika iz 1991. i 2009. godine može se zaključiti da je došlo do negativnog kretanja u ukupnom broju stanovnika. Gustoća na‐
seljenosti na području ove županije je mala i iznosi oko 16 stan./km², dok je na razini FBiH 89 stan./km². Podaci ukazuju da je stanovništvo uglavnom skoncentrirano oko administrativnih centara općina, a ostale površine su slabo naseljene ili nenaseljene. Prema procjenama iz 2009. godine, na prostoru županije nalazilo se 269 naselja, pri čemu je prosječna veličina naselja 300 stanovnika. Najveće naselje po broju stanovnika na području žu‐
panije je Livno sa 10.080 stanovnika, nadalje slijede Tomislavgrad 5.012, Glamoč 4.256, Kupres 2.715, te Bosansko Grahovo 2.096 stanovnika. Ova naselja se ističu populacijskom veličinom i funkcijama, i ujedno predstavljaju sjedišta općina. Općine u slivu Cetine i Krke su i prije ratnih dešavanja bile poznate kao slabo razvijene općine, sa velikim gospodarskim migracijama stanovništva prema zapadnim zemljama. Gospodarski ra‐
zvitak se zasnivao na malim i srednjim poduzećima. Rat i ratna zbivanja su ostavili dubok trag na prostoru svih općina sliva, što se može reći i za poslijeratne procese. Današnju strukturu go‐
spodarstva Kantona 10 čine prerađivačka industrija, poljoprivreda, prehrambena industrija, tr‐
govina, proizvodnja građevnog materijala, rezane građe, energetskih kabela, te izrada tekstilne konfekcije. U ukupnoj strukturi gospodarstva prevladavaju mala i srednja poduzeća koja su vrlo značajna u ukupnom gospodarstvu i upošljavanju. Međutim, postoji nepovoljna struktura u pogledu zastupljenosti pojedinih djelatnosti, jer je veoma izraženo učešće trgovine i ugostitelj‐
stva. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 4 1.1.3
Značajke vodnih tijela površinskih voda Određivanje značajki površinskih vodnih tijela u okviru ovoga projekta izvršeno je temeljem odredbi članka 5. i dodatka II 1.1 ODV, prema kojima je svaka država članica EU obvezna pro‐
vesti ovu analizu za dio riječnog bazena koji se nalazi na njenoj teritoriji. Ova obveza utvrđena je i člankom 25. Zakona o vodama FBiH. Sukladno dodatku II ODV, sve površinske vode na riječnom bazenu potrebno je izdijeliti na vo‐
dna tijela, na kojima se provodi proces karakterizacije, odnosno određivanja njihovih značajki. Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) označava cjelovit i značajan dio (element) površinske vo‐
de, na kojem se moraju primijeniti ciljevi zaštite okoliša iz ODV i ZOV. Osnovni cilj identificira‐
nja vodnih tijela je da se omogući jasno definiranje stanja površinskih voda i to stanje uporedi sa postavljenim ciljevima zaštite okoliša. U cilju provođenja karakterizacije, površinske vode se klasificiraju u slijedeće četiri kategorije: (i) rijeke, (ii) jezera, (iii) prijelazne vode, i (iv) priobalne vode. Na riječnim slivovima Cetine i Kr‐
ke na području FBiH nema prijelaznih i priobalnih voda, već se mogu registrirati samo dvije ka‐
tegorije površinskih voda: rijeke i jezera. Određivanje značajki površinskih voda na riječnim slivovima Cetine i Krke na području FBiH izvršeno je u slijedeća četiri koraka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Određivanje tipova površinskih voda na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, Ocjena stanja vodnih tijela. Potrebno je napomenuti da za određivanje tipova površinskih voda i vodnih tijela u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju nisu razmatrane sve rijeke i jezera na riječnom bazenu Cetine i Krke na području FBiH, jer se na ovom području nalazi i jedan broj veoma malih rijeka (vodotoka) i jezera koji prema ODV ne moraju biti obuhvaćeni tipizacijom. Sukladno ODV, za ove male vo‐
dotoke nije potrebno određivati tipove i vodna tijela te izvještavati, a sve u cilju smanjenja ad‐
ministrativnog opterećenja u smislu upravljanja vodama na riječnom bazenu. Okvirnom direk‐
tivom o vodama nije izričito određeno koja je granica veličine vodotoka i jezera koja se ne mo‐
raju tipizirati. Međutim, uobičajeno se usvaja da se tipiziraju samo vodotoci slivnog područja većeg od 10 km2, dok se u kategoriji jezera za tipizaciju u obzir uzimaju samo jezera veličine vodnoga lica većeg od 0,5 km2. Navedeni kriteriji korišteni su i u ovome karakterizacijskom izvještaju. Kako se sukladno Okvirnoj direktivi o vodama ciljevi ODV odnose na sve površinske vode, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja su primijenjene preporuke iz Vodiča br. 2 Za‐
jedničke strategije implementacije ODV da se veoma mali vodotoci priključe najbližem (tj. niz‐
vodnom) površinskom vodnom tijelu ukoliko je to moguće. Ukoliko to nije moguće, vrši se oc‐
jena da li je vodotok značajan i da li ga treba odrediti kao vodno tijelo na temelju značaja tog vodotoka za postizanje ciljeva ODV. Temeljem ovoga principa, u slivu Cetine i Krke je nekoliko veoma malih vodotoka koji su ponornice i nisu povezani sa identificiranim površinskim vodnim tijelima „zanemareno“, odnosno nisu određeni kao vodna tijela niti su priključeni nekom vod‐
nom tijelu. Veoma mali vodotoci koji su priključeni susjednim vodnim tijelima su u bazi poda‐
taka pratećeg GIS‐a i kao takvi su pridruženi tim vodnim tijelima. Međutim, za potrebe grafič‐
kog prikazivanja (radi jasnoće prikaza rezultata) i statističke obrade rezultata ovi vodotoci nisu uzeti u obzir, već su rezultati prikazani samo na vodotocima većim od 10 km2 i jezerima većim od 0,5 km2. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 5 Rijeke Kako je prethodno navedeno, u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja nisu tipizirani vodo‐
toci veličine sliva manje od 10 km2. Ukupna dužina vodotoka sa slivnim područjem većim od 10 km2 iznosi 309,8 km. Za određivanje tipova rijeka usvojen je sustav klasifikacije „B“ prema ODV, po kojem se koriste zahtijevani abiotički parametri tipologije prema sustavu „A“ i odabrani dopunski abiotički i bio‐
tički parametri. Prema dodatku II.1.2 ODV obvezni abiotički parametri za tipizaciju rijeka, koji su korišteni i u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja, su: (i) veličina slivnog područja, (ii) nadmorska visina, i (iii) geološka podloga. Kao dopunski (abiotički) parametar odabrana je kru‐
pnoća supstrata u koritu vodotoka. U ovom karakterizacijskom izvještaju usvojeno je da je je‐
dan od čimbenika koji određuje tip vodotoka i pojavnost odnosno stalnost tog vodotoka. Osim navedenih parametara, za tipizaciju vodotoka je korišten i kriterij položaja vodotoka u odnosu na ekoregije i podekoregije (subekoregije). Temeljem utvrđenih klasa vodotoka prema odabranim parametrima za tipologiju, izvršeno je određivanje tipova rijeka na dijelu riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH. Ukoliko bi se dosljedno primijenila metodologija temeljena na navedenim parametrima, na istražnom pod‐
ručju bi se moglo izdvojiti 16 tipova rijeka. Razmatranjem bioloških, morfoloških i kemijskih značajki voda u izdvojenim tipovima, utvrđeno je da navedena tipizacija rijeka ne odgovara uv‐
jetima na terenu. Naime, zaključeno je da je izdvojeno znatno više tipova rijeka prema navede‐
nim parametrima tipizacije nego što se može uočiti na temelju bioloških i drugih značajki vodo‐
toka. Stoga je za određivanje osnovnih tipova vodotoka na slivnom području korištena lista ti‐
pova rijeka predložena nacrtom Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, nači‐
nu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda, koji je pripremljen u ok‐
viru projekta „Podrška vodnoj politici u BiH“. Na temelju provedene analize identificirano je 8 tipova vodotoka: (i) Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbonatnoj podlozi, (ii) Vodotoci krških polja na organskoj i karbonatnoj podlozi, (iii) Mali pla‐
ninski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbonatnoj podlozi, (iv) Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbo‐
natnoj podlozi, (v) Vodotoci planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi, (vi) Vodotoci nizin‐
skih i brdskih krških polja na karbonatnoj podlozi, (vii) Povremeni vodotoci na karbonatnoj i si‐
likatnoj podlozi, i (viii) Vještački vodotoci. Prva dva tipa utvrđena su u subekoregiji Kontinen‐
talnih Dinarida, a preostalih šest u području Submediteranskih Dinarida. Od ukupne dužine vodotoka sa slivom većim od 10 km2, koja iznosi 309,8 km, 137,5 km čine povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi (BiH_R22) koji su najzastupljeniji na ri‐
ječnom bazenu (44,4%). Pored toga, nešto značajnija zastupljenost je vodotoka planinskih krš‐
kih polja na karbonatnoj podlozi (tip BiH_R20, zastupljenost 15,7%), vodotoka nizinskih i brd‐
skih krških polja na karbonatnoj podlozi – BiH_R21 (15,1%), te vodotoka krških polja na organ‐
skoj i karbonatnoj podlozi u Kontinentalnim Dinaridima – BiH_R15 (10,6%). Ostali tipovi su sla‐
bo zastupljeni na slivnom području. Na slivnom području Cetine i Krke u FBiH izdvojeno je 29 vodnih tijela rijeka sa slivom većim od 10 km2. Kako se određivanje vodnih tijela smatra stalnim iterativnim procesom, navedena deli‐
neacija vodnih tijela u slivu Cetine i Krke može se smatrati preliminarnom, jer se tijekom anali‐
ze pritisaka može utvrditi potreba za djelomičnom izmjenom broja vodnih tijela ili njihovih gra‐
nica. Prosječna dužina vodnog tijela iznosi 10,68 km. Najduže vodno tijelo je Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), sa ukupnom dužinom 38,37 km, dok je najkraće vodno tijelo Man‐
dak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2) dužine 1,34 km. Veličina slivnog područja vodnih tije‐
la rijeka kreće se od 3,49 do 312,79 km2, a prosječna veličina je 86,50 km2. Sva identificirana vodna tijela rijeka imaju prekogranični karakter, jer su neposredno ili posredno (putem pod‐
zemnih vodnih tokova) povezana sa vodotocima u Republici Hrvatskoj. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 6 U ovom izvještaju usvojen je sustav ocjenjivanja za vodna tijela u slivu Cetine i Krke po pojedi‐
nim grupama pokazatelja (biološki, hidromorfološki, fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente i kemijski pokazatelji – prioritetne i druge onečišćujuće tvari). Sustav klasifikacije je određen samo za one tipove vodotoka koji su identificirani u riječnom bazenu Cetine i Krke. Temeljem provedene ocjene stanja utvrđeno je da je od 29 vodnih tijela rijeka, 20 vodnih tijela (68,97%) je u dobrom stanju, što znači da su na ovim vodnim tijelima zadovoljeni ciljevi ODV. Osam vodnih tijela (27,59%) ne zadovoljavaju ciljeve ODV, jer je stanje ocijenjeno umjerenim (1 TPoV), slabim (1 TPoV) ili lošim (6 TPoV). Za jedno vodno tijelo (3,45%) se nije raspolagalo biološkim i fizikalno‐kemijskim pokazateljima, a ocjena hidromorfološkog stanja nije vršena jer se radi o vještačkom TPoV. Stoga za ovo vodno tijelo nije ni data ocjena njegovog stanja. Promatrano prema dužini vodnih tijela, u dobrom stanju je 244,6 km (78,95%) vodotoka. Ne‐
zadovoljavajuće stanje (umjereno, slabo i loše) je na 58,8 km vodotoka (18,98%). Preostalih 6,4 km (2,07%) vodotoka nije ocijenjeno. Od osam vodnih tijela za koja je utvrđeno umjereno, slabo i loše stanje, njih šest su označeni kao kandidati za značajno izmijenjena vodna tijela. Jezera Određivanje značajki jezera izvršeno je sprovođenjem istih koraka kao i kod tipizacije rijeka, tj.: (i) određivanje tipova jezera na slivnom području, (ii) određivanje vodnih tijela, (iii) uspostav‐
ljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja jezera, i (iv) ocjena stanja vodnih tijela. Za određivanje tipova jezera na slivnom području Cetine i Krke korišten je sustav klasifikacije „A“ prema ODV, sukladno kojemu je obvezno razmatranje slijedećih pokazatelja: (i) površina vodnoga lica jezera, (ii) nadmorska visina, (iii) prosječna dubina jezera, i (iv) geološka podloga. Također je za tipizaciju jezera korišten i kriterij položaja jezera u odnosu na ekoregije i podeko‐
regije prema ODV. S obzirom na usvojeni sustav tipizacije jezera, broj jezera površine vodnog lica veće od 0,5 km2, te definicije vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela, na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH izdvojen je samo jedan tip površinskih voda u kategoriji jezera: Plitko malo brdsko‐
planinsko jezero na karbonatnoj podlozi, koji se odnosi na vještačko jezero Lipa. Osim Lipe, ti‐
pizacija je izvršena i za akumulacije Buško Blato i Mandak, kako bi se za ova značajno izmije‐
njena vodna tijela mogli odrediti referentni uvjeti i klase vode upoređenjem sa vodnim tijelom koje najviše sliči predmetnom značajno izmijenjenom vodnom tijelu. Za ocjenjivanje ekološkog potencijala jezera usvojen je sustav koji se temelji na slijedećim po‐
kazateljima: biološki i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente. S ob‐
zirom da se na riječnom bazenu nalazi samo jedno vještačko jezero (Lipa), nije vršena ocjena hidromorfološkog stanja/potencijala ovog vještačkog vodnog tijela. Prema analiziranim kemijskim pokazateljima (prioritetnim tvarima) vještačko jezero Lipa ima dobro stanje. Međutim, prema ekološkim pokazateljima ovo vodno tijelo ima umjeren potenci‐
jal, pa je i konačna ocjena da je stanje/potencijal jezera umjeren. Preliminarno određivanje vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela Na temelju određenih značajki površinskih vodnih tijela na riječnom bazenu Cetine i Krke u ok‐
viru ovoga izvještaja izvršeno je preliminarno određivanje vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela. Kao vještačka vodna tijela identificirana su slijedeća površinska vodna tijela na slivu Cetine i Kr‐
ke: (i) Vještački kanali Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa, (ii) Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa, i (iii) Vje‐
štačka akumulacija Lipa. Navedena vodna tijela predstavljaju vještačka tijela jer su izvedena na Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 7 lokalitetima na kojima prethodno nisu bile prisutne površinske vode. Izgrađena su u okviru pr‐
ve faze hidroenergetskog sustava Orlovac koji je pušten u pogon 1975. godine. Značajno izmijenjena vodna tijela (ZIVT) mogu biti određena tamo gdje nije postignuto dobro ekološko stanje zbog značajnih hidromorfoloških izmjena vodnog tijela. Na slivu Cetine i Krke preliminarno su određena slijedeća značajno izmijenjena tijela površinskih voda: (i) ZIVT Kanal Drinovac, (ii) ZIVT Mandak/akumulacija Mandak, (iii) ZIVT Mandak nizvodno od akumulacije Mandak, (iv) ZIVT Plovuća, (v) ZIVT Ričina/Buško Blato, i (vi) ZIVT Ždralovački kanal. Ukupna du‐
žina značajno izmijenjenih vodnih tijela je 42,3 km, što čini 13,65% od ukupno tipiziranih vodo‐
toka. Najduže ZIVT je Plovuća u dužini 12,9 km, što predstavlja 30,50% svih značajno izmijenje‐
nih vodnih tijela. Najkraće ZIVT je Mandak/akumulacija Mandak sa dužinom 1,3 km (3,07% svih ZIVT). 1.1.4
Značajke vodnih tijela podzemnih voda Za vodna tijela podzemnih voda vrši se analiza njihovih značajki temeljem odredbi članka 5. i dodatka II Okvirne direktive o vodama. Provođenje analize značajki podzemnih vodnih tijela vr‐
ši se kako bi se odredio njihov status odnosno stanje, na temelju kojega se može utvrditi da li su dostignuti ciljevi zaštite okoliša iz Zakona o vodama FBiH i ODV. Određivanje značajki pod‐
zemnih voda u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja izvršeno je u slijedeća četiri koraka: (i) određivanje vodnih tijela podzemnih voda (TPV), (ii) analiza ranjivosti podzemnih voda, (iii) od‐
ređivanje sustava ocjenjivanja količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda, i (iv) ocjena stanja vodnih tijela podzemnih voda. Temeljem razmatranja hidrogeoloških uvjeta na razmatranom slivnom području, određeno je da hidrogeološkom slivu Cetine na teritoriji FBiH pripada 5 vodnih tijela podzemnih voda (TPV Kablić‐Nuglašica, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Kupreško polje, TPV Vrelo Ričine i TPV Lijeva obala rijeke Cetine), dok slivu Krke pripada jedno tijelo podzemnih voda (TPV Gornji tok rijeke Krke). U slivu rijeke Cetine izdvojeno je i područje koje je označeno kao Neproduktivni teren u slivu Cetine – Duvanjsko polje, koje predstavlja u cjelini vodonepropusni i neproduktivni kom‐
pozit neogenih sedimenata. Potrebno je napomenuti da teren u granicama površinskog sliva Cetine sjeveroistočno od Duvanjskog polja i istočno od kanjona Šuice pripada slivu Vrela Rame, dok šire područje visoravni Svinjača (zapadno od Blidinjeg jezera) pripada slivu Crnog vrela na desnoj strani rijeke Neretve. Na ovim područjima utvrđena su tri tijela podzemnih voda koja pripadaju hidrogeološkom slivu rijeke Neretve (TPV Ljubuša, TPV Čvrsnica i TPV Posušje‐
Imotski). Ukupna površina navedena tri TVP je 230,0 km2, što čini 8,39% površine riječnog ba‐
zena Cetine i Krke u FBiH. To znači da je dio riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH koji se nalazi u hidrogeološkom slivu ovih vodotoka 2.510,3 km2 ili 91,61%. Od navedenih tijela podzemnih voda, dva tijela su prekograničnog karaktera (TPV Gornji tok ri‐
jeke Krke i TPV Lijeva obala rijeke Cetine), jer se dijelovi ovih vodnih tijela nalaze na teritoriji Republike Hrvatske. Površina ova dva vodna tijela iznosi 1.407,2 km2, što predstavlja 51,35% površine riječnog bazena Cetine i Krke na području FBiH. Najveće vodno tijelo je TPV Lijeva obala rijeke Cetine sa slivnom površinom 1.071,7 km2, što či‐
ni 39,11% riječnog bazena. Najmanje izdvojeno vodno tijelo je TPV Posušje‐Imotski sa površi‐
nom 17,2 km2 (0,63% sliva). Napominje se da je ovo vodno tijelo zapravo dio većeg vodnog tije‐
la, koje pripada hidrogeološkom slivu Neretve. Najmanje cjelovito vodno tijelo je TPV Kupreško polje sa površinom 54,3 km2, što čini 1,98% ukupnog riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH. U okviru ovoga projekta izvršena je ocjena ranjivosti tj. mapiranje ranjivosti podzemnih voda na istražnom području, uz korištenje tzv. COP metode. Može se reći da mapa ranjivosti sliva Cetine i Krke u FBiH pokazuje da se radi o općenito vrlo osjetljivom području, odnosno pojedi‐
na područja na slivu Cetine i Krke u FBiH su prirodno veoma ranjiva na unos zagađujućih tvari. Tako područja sa veoma velikom ranjivošću prekrivaju 25,84% ukupnog prostora, a veliku ra‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 8 njivost ima 20,27% sliva Cetine i Krke u FBiH. Prostori sa umjerenom ranjivošću prekrivaju pov‐
ršinu od 158,8 km2, što iznosi 5,79% ukupnog sliva Cetine i Krke u FBiH. Ostatak prostor karak‐
terizira mala (44,79% sliva) i vrlo mala (3,30%) ranjivost prostora. Općenito se može reći da je ranjivost prostora u dijelu sliva koji pripada Krki manja nego u dijelu sliva koji pripada Cetini. Posmatrajući sliv Krke, klase koje prostor opisuju kao ranjiv (veoma velika, velika i umjerena ranjivost) čine 37,32% od ukupne površine, dok na slivu Cetine u FBiH površina istih klasa ranji‐
vosti iznosi 52,37%. Sukladno dodatku V.2 Okvirne direktive o vodama, ocjena stanja tijela podzemnih voda izvrše‐
na je temeljem slijedećih pokazatelja: (i) količinskog (kvantitativnog) stanja vodnog tijela, (ii) kemijskog (kvalitativnog) stanja vodnog tijela. Na temelju prethodno provedenih analiza količinskih i kemijskih pokazatelja određeno je sta‐
nje podzemnih vodnih tijela na slivnom području Cetine i Krke. Prema rezultatima provedenih ocjena količinskog i kemijskog stanja, sva analizirana vodna tijela podzemnih voda (TPV Kupre‐
ško polje, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Kablić‐Nuglašica, TPV Lijeva obala rijeke Cetine, TPV Vrelo Ričine i TPV Gornji tok rijeke Krke) se nalaze u dobrom stanju. 1.2
ZAŠTIĆENA PODRUČJA Sukladno članku 6. i dodatku IV Okvirne direktive o vodama i članku 65. Zakona o vodama na riječnom bazenu za koji se priprema plan upravljanja potrebno je identificirati zaštićena podru‐
čja koja su utvrđena u cilju postizanja posebne zaštite površinskih i podzemnih voda, staniš‐
ta biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta područja i vodna tijela. Zaštićena područja koja su obuhvaćena Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama su: ƒ područja namijenjena za zahvatanje vode za piće; ƒ područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta; ƒ površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupa‐
nje; ƒ područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate; ƒ područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u koji‐
ma je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukci‐
ju. 1.2.1
Opće o postojećim i planiranim zaštićenim područjima Na području Hercegovačko‐neretvanskog i manjim dijelom Kantona 10 uspostavljeno je zašti‐
ćeno područje Park prirode Blidinje. Ovo zaštićeno područje se nalazi na prostoru općina Mos‐
tar, Posušje, Tomislavgrad, Prozor‐Rama i Jablanica i jednim svojim dijelom zahvata područje sliva rijeke Cetine. Zbog svojih povoljnih geomorfoloških obilježja i prekrasnih krajobraza, dana 30. travnja 1995. godine to je područje proglašeno parkom prirode. Režim zaštite nije uspos‐
tavljen na području Parka prirode, niti postoji plan upravljanja ovim područjem. Prema Prostornoj osnovi Prostornog plana FBiH za period 2008. do 2028. godine, u slivu rijeke Cetine nalaze se sljedeća planirana zaštićena područja: NP Čabulja‐Čvrsnica površine 12.791,7 ha, ZP Kupreško polje površine 13.170,1 ha, te ZP Livanjsko polje površine 29.474,4 ha. Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu mo‐
čvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara. Ramsarsko područje Livanjsko polje, koje je progla‐
šeno u travnju 2008. godine (Ramsarsko područje broj 1786), nalazi se u slivu rijeke Cetine, to‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 9 čnije u njegovom središnjem dijelu. Zauzima površinu od oko 29.474,4 ha i u potpunosti se na‐
lazi na području sliva rijeke Cetine. 1.2.2
Pregled zaštićenih područja Područja namijenjena za zahvatanje vode za piće Na području riječnog bazena Cetine i Krke nalazi se veći broj izvorišta koja se koriste za vodoo‐
pskrbu potrošača od kojih su najznačajnija: (i) općina Kupres: Točak, Šadinac, Hajdarevac, (ii) općina Livno: Duman, (iii) općina Tomislavgrad: Ostrožac, Mukišnica, Brišnik, (iv) općina Gla‐
moč: Vrba, te (v) općina Bosansko Grahovo: Pašića polje/Zvijezda, Brkića vrelo, Vrba, Pečenci, Bijelo vrelo. Prema raspoloživim podacima, ni za jedno od izvorišta nije donesena odluka o zaš‐
titi sukladno važećim propisima, tako da nisu utvrđena zaštićena područja namijenjena za zah‐
vatanje vode za piće. Na području Livanjskog polja se nalazi slivno područje nekoliko izvorišta koja se koriste za vo‐
doopskrbu u Republici Hrvatskoj, i to Vukovića vrela, zatim vrela Šilovka, Kosinac i Mala Ruda, te vrela Opačac, kao i drugih više udaljenih izvorišta bliže obali Jadranskog mora. Zbog prekog‐
raničnog karaktera slivnih područja izvorišta za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj, zaštitne zo‐
ne ovih izvorišta nisu zvanično uspostavljene na teritoriju BiH. Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta Na riječnom bazenu Cetine i Krke još uvijek nije utvrđeno niti jedno područje namijenjeno zaš‐
titi ekonomski važnih akvatičnih vrsta. Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje Na slivnom području Cetine i Krke nije proglašeno niti jedno područje namijenjeno rekreaciji. Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate Na riječnom bazenu Cetine i Krke nema uspostavljenih i registriranih zaštićenih područja iz ove kategorije. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta sukladno Direktivi o staništima 92/43/EEC i Direk‐
tivi o pticama 79/409/EEC U cilju zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i očuvanja ekosustava, koncept ekološke mreže Natura 2000 pruža mogućnost za usklađivanje potreba zaštite biološke raznolikosti sa uporabom prirodnih resursa. U BiH je izvršeno kartiranje podataka o svim staništima i vrstama prema Direktivi o staništima 92/43/EEC i Direktivi o pticama 79/409/EEC, ali još uvijek nije us‐
postavljeno niti jedno zaštićeno područje iz mreže Natura 2000. U području obuhvata sliva rije‐
ke Cetine i Krke postoji prostorno obuhvaćen veliki broj iskartiranih staništa i biljnih i životinj‐
skih vrsta iz dodataka I i II Direktive o staništima, te ova činjenica ukazuje na veliku mogućnost proglašenja Natura 2000 područja u ovom obuhvatu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 10 II
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 UVOD 11 2
UVOD Upravljanje vodama na području Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) provodi se temeljem Zakona o vodama u FBiH (ZOV), koji je usvojen i stupio na snagu 2006. godine („Službene novi‐
ne FBiH“, broj 70/06; FBiH, 2006). Sukladno članku 224. primjena ZOV otpočela je nakon formi‐
ranja Agencija za vodna područja, odnosno od 01.01.2008. godine. Stupanjem na snagu ovog Zakona o vodama, uspostavljen je okvir za upravljanje vodama sukladno pravnim zahtjevima Europske unije, te principima prvenstveno postavljenim u Okvirnoj Direktivi o vodama (ODV), ali i drugim propisima EU. Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC (EC, 2000) je ključni instrument Europske unije (EU) kojim se uspostavlja okvir za djelovanje na području politike voda na teritoriju EU. ODV sadrži niz zahtjeva uz stroga vremenska ograničenja, a sve u cilju postizanja općeg cilja – dobrog sta‐
nja voda do 2015. godine. Ona ujedno propisuje i novi koncept upravljanja vodama u smislu održivog i integriranog upravljanja vodama uz sudjelovanje svih relevantnih strana. Ključni zah‐
tjev ODV je upravljati riječnim bazenom kao „cjelinom“. Okvirna direktiva o vodama i Zakon o vodama u FBiH su predvidjeli da se upravljanje vodama vrši temeljem planova upravljanja koji se pripremaju za područje riječnog bazena (tj. vodnog područja), kao temeljne jedinice za upravljanje vodama. Prema ODV predviđeno je da se pla‐
novi upravljanja vodama u zemljama članicama EU izrade i stupe na snagu najkasnije 9 godina od dana stupanja na snagu ODV, tj. do kraja 2009. godine. ODV dalje predviđa da se u planskim ciklusima od šest godina vrši upravljanje vodama, a na kraju svakog planskog ciklusa priprema se i usvaja revidirani i dopunjeni plan upravljanja za svaki riječni bazen. Slična obveza upravlja‐
nja vodama u šestogodišnjim ciklusima postoji i prema Zakonu o vodama u FBiH, pri čemu su pomjereni vremenski rokovi izrade prvih planova upravljanja. Karakterizacija vodnih područja, koja se provodi sukladno članku 5. ODV, predstavlja prvi korak u provedbi ODV koji slijedi odmah nakon uspostave nadležnih vlasti za upravljanje riječnim sli‐
vom. Sukladno ODV glavni cilj karakterizacije riječnog sliva je dati procjenu rizika od nepostiza‐
nja ciljeva ODV‐a za vodna tijela. U okviru izrade plana upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora, izrađen je ovaj karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području Federacije Bosne i Hercegovine. Naručitelj izrade predmetnog projekta je Agencija za vodno područje Jadran‐
skog mora Mostar (u daljem tekstu: Naručitelj), a projekat temeljem ugovora broj 22‐1/25‐8‐7‐
20/11, potpisanim dana 11.04.2011. godine, realizira Institut za hidrotehniku Građevinskog fa‐
kulteta u Sarajevu d.d. (u daljem tekstu: Konzultant). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 12 III OPIS ZNAČAJKI SLIVNOG PODRUČJA Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 13 U ovom poglavlju prikazane su značajke dijelova riječnih slivova Cetine i Krke na području Fe‐
deracije Bosne i Hercegovine. Osim općih značajki prikazane su prirodne značajke ovoga pod‐
ručja, te najznačajnija socio‐ekonomska obilježja. Također su prikazane i značajke vodnih tijela površinskih i podzemnih voda sukladno odredbama Okvirne direktive o vodama (EC, 2000) i Zakona o vodama u FBiH (FBiH, 2006). 3
OPĆE O SLIVU Cjelokupno slivno područje rijeka Cetine i Krke obuhvata dio kopnenog teritorija dvije države: Republike Hrvatske (RH) i Bosne i Hercegovine. Sliv je geografski lociran na području jugozapa‐
dne Hercegovine u BiH i prostora središnje Dalmacije u RH. Međunarodna državna granica iz‐
među ove dvije države je i granica koja sliv dijeli na dio koji pripada RH i dio koji pripada BiH. Područje se nalazi unutar sljedećih Gauss‐Krügerovih koordinata: (6.354.300 m, 4.821.100 m) i (6.458.900 m, 4.909.200 m). Slika 3.1 prikazuje geografski položaj sliva Cetine i Krke. Slika 3.1 Geografski položaj sliva Cetine i Krke Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 14 Izvori obje rijeke se nalaze na području Republike Hrvatske i cijelim svojim tokom se nalaze na teritoriju RH, ali se dio njihovog slivnog područja, koji je i predmet ovog karakterizacijskog izvještaja, nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno u entitetu Federacija BiH. Kada se govori o dijelu sliva na području RH, rijeka Cetina je jedan od najznačajnijih vodotoka u srednjem kršnom obalnom području ove države. Cetina izvire na jugozapadnim obroncima Di‐
nare, u sjeverozapadnim dijelu Cetinskog polja, blizu sela Cetina po kojem je i dobila ime. Izvor je na oko 385 m.n.m. Dužina ove rijeke je oko 105 km, a ulijeva se u Jadransko more kod grada Omiša. Donji dio toka Cetine je zbog relativno velikog pada u nadmorskoj visini iskorišten za iz‐
gradnju nekoliko značajnih hidroelektrana (HE Peruča, HE Orlovac, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac). Najveću količinu vode rijeka Cetina dobiva uzvodno od Trilja, a glavne pritoke i vrela sa desne strane su: Vrlika, Vojskava i Karakašica, a s lijeve Ćorići, Dragović, Dabar, Majdan, Za‐
siok, Crno vrelo, Peruća, V. i M. Rumin, Malin, Kosinac, Ruda i Grab. Rijeka Krka izvire u Republici Hrvatskoj, istočno od Knina ispod vodopada u Topolju (Topoljski buk) na koti oko 222 m.n.m. i teče Kninskim i Kosovim poljem. Ukupna dužina Krke je oko 73 km od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, na dionici od izvora do ušća u Prokljansko jezero kod Skradina, gdje ispod Skradinskog buka dolazi pod uspor mora (Fritz i Pavičić, 1982). Najve‐
će pritoke Krke su: Krčić, Radljevac, Butižnica, Kosovčica, Orašnica i Čikola. Znatan dio vode do‐
biva i od povremenih i stalnih vrela: Miljacka, vrela ispod Roškog slapa i Skradinskog buka. Od ovih pritoka samo Butižnica ima dio površinskog slivnog područja u BiH i ona drenira površin‐
ske vode sa planinske oblasti Ujilice. Butižnica se u Kninu ulijeva u Krku. Rijeka Krka je poznata po svom Nacionalnom parku „Krka“. Sliv Cetine i Krke u Republici Hrvatskoj obuhvata sljedeće županije: Splitsko‐dalmatinska župa‐
nija i Šibensko‐kninska županija (CRA/PPA, 2000). U Splitsko‐dalmatinskoj županiji unutar sliva se nalaze općine Hrvace, Otok, Šestanovac, Dicmo, Zadvarje i Dugi Rat, te gradovi Vrlika, Sinj, Trilj i Omiš. Unutar Šibensko‐kninske županije obuhvaćene su općine Kijevo, Civljane, Bilice, Bi‐
skupija, Kistanje, Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Une‐
šić, a također i gradovi Drniš, Knin, Skradin, Šibenik i Vodice. Šire područje sliva, koje je funkci‐
onalno vezano uz sliv obuhvaća: Makarsku rivijeru, otoke Hvar, Brač, Šoltu, Vis te šire područje Splita sa zagorskim područjem općina Dicmo, Dugopolje i Klis. Površina sliva Cetine i Krke koja pripada RH je 4.188 km² (HV, 2010; HV, 2010a), što predstavlja oko 7,4% kopnene površine ove države. Od toga je površina sliva rijeke Cetine u RH 1.531 km², a rijeke Krke 2.657 km². Na području FBiH sliv Cetine i Krke se nalazi u prostornom obuhvatu četiri kantona/županije: Kantona 10, Zapadnohercegovačke županije, Unsko‐sanskog kantona i Hercegovačko‐neret‐
vanskog kantona/županije (Napomena: Kanton 10 ponekada se naziva i Hercegbosanska župa‐
nija. Presudom Ustavnog suda FBiH utvrđeno je da naziv Hercegbosanska županija nije u skladu sa Ustavom FBiH, tako da je utvrđen zvanični naziv Kanton 10 (FBiH, 1998). Ustavni sud BiH je 2001. godine odbio apelaciju Skupštine ove županije protiv presude Ustavnog suda FBiH (BiH, 2001), čime je potvrđena presuda/odluka Ustavnog suda FBiH o neustavnosti naziva Hercegbo‐
sanska županija. S obzirom na odluku Ustavnog suda BiH, u izradi ovog izvještaja korišten je zvanični naziv ove županije, a to je Kanton 10). Općine koje se nalaze u obuhvatu sliva Krke i Cetine u FBiH su Bihać, Bosansko Grahovo, Glamoč, Livno, Kupres, Tomislavgrad i Posušje. Površina sliva Cetine i Krke koja pripada FBiH je 2.740,4 km², od kojih površina sliva rijeke Ceti‐
ne u FBiH iznosi 2.655,6 km², a rijeke Krke u FBiH 84,8 km². Slivno područje Cetine i Krke obuh‐
vaća oko 5,35% teritorije BiH, odnosno 10,50% teritorije FBiH. Granice riječnih bazena Cetine i Krke određene su Odlukom o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federa‐
cije BiH („Službene novine FBiH“, br. 41/07; FBiH, 2007a). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 15 4
PRIRODNE ZNAČAJKE U ovom poglavlju prikazane su prirodne značajke slivnog područja Cetine i Krke za koje se prip‐
rema ovaj karakterizacijski izvještaj. Pregled najznačajnijih morfoloških, klimatoloških, geološ‐
ko‐hidrogeoloških, pedoloških, vegetacionih i bioloških obilježja prostora dat je u nastavku. 4.1
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE Sliv Cetine i Krke pripada regiji Zapadne Bosne, odnosno području bosansko‐hercegovačkog vi‐
sokog krša. U regionalno‐geomorfološkom pogledu ovo područje je dio Dinarskog gorskog sus‐
tava i to morfostrukturne cjeline Vanjskih Dinarida. U literaturi se ova geomorfološka cjelina jugozapadne Bosne često naziva regija bila i polja zbog smjenjivanja paralelnih gorskih hrbata i greda te zavala polja koje su okružene zaravnima u kršu. Oblikovanje geomorfoloških značajki sliva Cetine i Krke prvenstveno su uvjetovali litološka građa i tektonski odnosi na ovom područ‐
ju. U hipsometrijskom pogledu, najniže visinske kategorije obuhvaćaju područje oko rijeke Butiž‐
nice s visinama oko 400 m.n.m., dok su najviše točke predstavljene planinskim vrhovima (Dina‐
ra – Troglav 1.913 m.n.m., Kamešnica – Konj 1.856 m.n.m., Cincar – Cincar 2.006 m.n.m., Vran – Mali Vran 1.951 m.n.m., Šator – Veliki Šator 1.875 m.n.m., Velika Golija – Veliki Vrh 1.890 m.n.m.). Hipsometrijski odnosi ukazuju da je prevladavajući pravac pružanja reljefnih struktura u smjeru sjeverozapad‐jugoistok, s tim da postoje manja odstupanja kao posljedica djelovanja tektonskih procesa (primjer planine Šator, Kamešnica, Tušnica i Vran). Vrlo se jasno uočavaju visinski kontrasti između zavala polja u kršu i planinskog okvira (dodatak II.3). Najniže kategorije nagiba zabilježene su u područjima polja u kršu, te u zaravnjenim vršnim di‐
jelovima planina. To su područja s nagibima do 5° za koje su karakteristični geomorfološki pro‐
cesi akumulacije, dok je intenzitet denudacijskih procesa minimalan. U kategoriji nagiba 5‐12° zastupljeni su tereni na kojima dolazi do aktiviranja padinskih procesa spiranja, jaružanja i ero‐
zije, a zastupljeni su u području kontakta poljâ s okolnim planinskim područjem. Padine nagiba 12‐32° zauzimaju značajnu površinu što je tipično za gorska područja (sliv Cetine i Krke na pod‐
ručju Bosne i Hercegovine prevladavajuće pripada planinskom prostoru). Kategorije nagiba >32° predstavljaju vrlo strme terene i na njima dolazi do pojave procesa urušavanja i osipanja, te su padine ovih i većih nagiba postankom uglavnom vezane za tektonske procese (strmi kar‐
bonatni odsjeci). Vertikalna raščlanjenost reljefa je u skladu s hipsometrijskim odnosima i prostornom zastuplje‐
nošću nagiba. Najmanji iznosi vertikalne raščlanjenosti reljefa zabilježeni su u prostoru polja u kršu, dok područja planinskog oboda karakterizira umjerena do izrazita vertikalna raščlanje‐
nost. Veći iznosi vertikalne raščlanjenosti reljefa ukazuju na veći intenzitet egzogenih procesa, ali su i odraz najmlađih tektonskih pokreta izdizanja. Suprotno, manji iznosi vertikalne raščla‐
njenosti reljefa ukazuju na prevladavanje akumulacijskih procesa kao i na tektonsko spuštanje terena. S obzirom na prevladavajuća morfološka i morfostrukturna obilježja ovog područja, u geomor‐
fološkom smislu mogu se izdvojiti dvije velike cjeline: planinsko područje i zavale polja u kršu. Odnosi ovih dviju velikih reljefnih cjelina vrlo su važni za kretanje površinskih i podzemnih vo‐
da. Pojava površinskih voda vezana je uglavnom za polja, a hidrografska veza između samih po‐
lja je podzemnog karaktera. Izdvajaju se 4 niza planina i 4 velika te više manjih polja s pripada‐
jućim geomorfološkim procesima i reljefnim oblicima među kojima prevladavaju krški i padin‐
ski. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 16 4.1.1
Polja u kršu Slivu Cetine i Krke na području Bosne i Hercegovine u potpunosti pripadaju Livanjsko i Duvanj‐
sko polje te dio Kupreškog, Glamočkog i Grahovskog polja. Osim ovih velikih polja, na istraživa‐
nom terenu je i veći broj manjih polja kao što su Raško, Viničko i Šuičko polje. Polja su poreda‐
na u 3 hipsometrijske razine od kojih najvišu čini Kupreško, slijede Glamočko, Grahovsko i Du‐
vanjsko, a najnižu razinu čini Livanjsko polje. U morfološkom smislu, polja predstavljaju zavale, a dna su im ispunjena mlađim naslagama u kojima su formirani vodeni tokovi. Na kontaktu ne‐
propusnih i vodopropusnih naslaga javljaju se izvori i vrela. Livanjsko polje je najveće polje istraživanog prostora s površinom od 405 km2 i visine oko 700 m.n.m. Izduženo je u pravcu sjeverozapad‐jugoistok oko 65 km, a širina mu je oko 12 km. Polje je blago nagnuto na jugozapad i najuravnjenije je od svih polja (slika 4.1). Ispresijecano je broj‐
nim vodenim tokovima (Žabljak, Bistrica i Sturba koje čine tok Plovuća). Krajnji jugoistočni dio polja je potopljen u akumulaciju Buško jezero. Slika 4.1 Pogled na Livanjsko polje Duvanjsko polje je nepravilnog oblika s površinom 122 km2. Nalazi se na visini od 860 do 890 m.n.m. Pruža se također u dinarskom smjeru u dužini od oko 20 km. Polje je blago nagnuto od sjeveroistoka prema jugozapadu na što ukazuje i smjer toka rijeke Šuice i njenih pritoka. Rijeka Šuica ponire u ponoru Kovači koji se nalazi uz jugozapadni dio polja i impozantnog je izgleda s dimenzijama 25x15 m (slika 4.2). Glamočko i Grahovsko polje pripadaju istoj hipsometrijskoj razini kao i Duvanjsko polje, te ta‐
kođer imaju dinarski pravac pružanja. Slivu Cetine pripada samo njihov krajnji jugoistočni dio. Krajnji jugoistočni dio Grahovskog polja se naziva Pašića polje i taj dio nije uravnjen već je pok‐
riven ponikvama (vrtačama). Kupreško polje ima površinu od 95 km2 i nalazi se na visini 1.120‐1.150 m.n.m. te čini najvišu hipsometrijsku stepenicu. Slivu Cetine pripada južni i istočni dio polja. Pravac pružanja mu je sjever‐jug zbog utjecaja tektonike. Najmanje je uravnjeno u odnosu na druga polja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 17 Slika 4.2 4.1.2
Ponor Kovači na ušću rijeke Šuice Planinsko područje Planinskim dijelom sliva prevladavaju Dinara, Kamešnica, Šator, Staretina, Golija, Krug, Cincar, Stožer i Malovan, u graničnom jugoistočnom dijelu sliva Ljubuša, Vran i Lib, a između Livanj‐
skog polja, Buškog jezera i Duvanjskog polja Tušnica, Grabovička planina i Midena planina. Pla‐
nine se uglavnom pružaju dinarskim pravcem pružanja (sjeverozapad‐jugoistok), te se uz neka odstupanja može izdvojiti nekoliko nizova planina koji su odijeljeni zavalama polja u kršu. Prvi niz čine Dinara (1.913 m.n.m.) i Kamešnica (1.856) koje ujedno predstavljaju zapadnu oro‐
grafsku granicu sliva Krke i Cetine. Dinara je najveća planina na ovom području i pruža se u du‐
žini od oko 70 km, a Kamešnica je njen nastavak s nešto izmijenjenim pravcem pružanja (pre‐
ma istoku). Obje planine se strmo spuštaju prema Livanjskom polju. Drugi niz planina čine Šator (1.875 m.n.m.), Staretina (1.633), Velika Golija (1.890) i Krug plani‐
na (1.303). Planina Šator predstavlja sjevernu granicu Livanjskog polja i sliva Cetine. Pravac pružanja joj je okomit na dinarski pravac i pruža se u pravcu jugozapad‐sjeveroistok. Staretina razdvaja Livanjsko i Glamočko polje u dužini oko 30 km. Nema jasno izražen greben nego je dosta raščlanjena brojnim ponikvama i uvalama. Jugoistočno od Staretine se nastavlja Velika Golija (1.891) čije su istočne strane strmije u odnosu na zapadne. Južnije se prostire Krug pla‐
nina koja ima blag reljef, kao i cijelo područje do Duvanjskog polja. Na cijelom tom dosta za‐
ravnjenom području razvijen je veliki broj ponikava. Osobito treba istaknuti planine koje se nalaze između Livanjskog i Duvanjskog polja – Tušnica (1.697 m.n.m.) i Midena planina (1.224). Tušnica predstavlja horst između Livanjskog i Duvanj‐
skog polja i ima dosta strme padine te izražen greben. Za razliku od nje, Midena planina koja se pruža između Buškog jezera i Duvanjskog polja je dosta uravnjena. Treći niz čine Slovinj (1.834 m.n.m.), Cincar (2.006) i Lib planina (1.481). Samo južni dio Slovinja se nalazi unutar granica sliva. Raščlanjen je velikim brojem ponikava i jugoistočno se nastavlja‐
ju u planinu Cincar. Cincar se strmo izdiže iznad Glamočkog polja i Krug planine i ima izražen greben s istaknutim vrhom Cincar. Južno od Duvanjskog polja se pruža Lib planina koja ima Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 18 strme padine prema polju, a prema jugoistoku se širi i preko Štitar planine se nastavlja prema planini Čabulji. Četvrti niz čine planine Malovan (1.826 m.n.m.), Paklina planina (1.468), Ljubuša (1.797) i Vran planina (1.951). Malovan se strmo spušta prema Kupreškom polju, dok je Paklina planina dosta uravnjena i s brojnim ponikvama. Od Pakline se teren izdiže prema Ljubuši i Vran planini. Vran ima suprotan pravac pružanja od dinarskog i samo manji jugozapadni dio pripada slivu Cetine. Sve planine obiluju krškim reljefnim oblicima među kojima naročito se izdvajaju ponikve, ali je zabilježen i značajan broj krških uvala. Podzemni krški reljefni oblici su relativno slabo istraženi, ali prema geološkoj građi može se pretpostaviti da ih je veliki broj na ovom području (velika debljina karbonatnih naslaga i značajna tektonska ispucalost). Od padinskih reljefnih oblika treba istaknuti prisutnost vododerina i jaruga te sipara, koluvijalnih zastora i proluvijalnih pla‐
vina koji se formiraju od materijala nastalog djelovanjem padinskih procesa. S obzirom na kar‐
bonatnu građu, u planinskom području ne postoje stalni vodeni tokovi već samo povremeni tokovi najčešće formirani u nešto slabije propusnim terenima i to u vrijeme snažnijih padalina što upućuje da su to uglavnom bujični tokovi. Na takav način su formirane relativno plitke doli‐
ne. 4.2
KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKE 4.2.1
Uvod Za analizu klimatoloških značajki šireg područja sliva Cetine i Krke korišteni su podaci sa glavne meteorološke stanice Livno, te četiri klimatološke stanice za višegodišnji niz 1961‐1990. godi‐
na, čije su koordinate date u tablici 4.1. Za izradu karte izohijeta pored navedenih korišteni su i podaci sa dodatnih dvadeset klimatoloških i padavinskih stanica. Tablica 4.1 Koordinate meteoroloških stanica korištenih za ocjenu klime Stanica (lokacija) ϕ λ Hs Tip Livno 43 50 17 01 724 GMS Bosansko Grahovo 44 11 16 22 861 OMS Duvno (Tomislavgrad) 43 43 17 15 903 OMS Glamoč 44 04 16 52 995 OMS Kupres 44 00 17 17 1.190 OMS Ova oblast ima utjecaj umjereno kontinentalne klime iz panonske nizije sa sjevera, mediteran‐
ske klime sa jugozapada, ali zahvaljujući prosječnoj nadmorskoj visini od 700 do 1.200 m.n.m. (polja), te visokim planinama okolo (i preko 2.000 m.n.m.) i unutar navedenog područja može se reći da se nalazi u pojasu planinske klime. Opće karakteristike ovog tipa klime su oštre zime, sa minimalnim temperaturama koje se spuš‐
taju i niže od ‐30°C, dok su ljeta topla sa maksimalnim temperaturama iznad 35°C. Prosječne godišnje sume oborina se kreću od 1.100 do preko 2.000 l/m2. Ovo područje, usljed činjenice da su veoma blizu dva područja sa sasvim drugačijim tipovima klime (umjereno kontinentalni na sjeveru i mediteranski na jugozapadu), sa klimatološke točke gledišta predstavlja dosta složeno područje. Utjecaj ova dva susjedna klimatska područja se ne odražava toliko na srednjim vrijednostima klimatoloških pokazatelja (koje su diktirane prije svega nadmorskom visinom), koliko dolazi do izražaja u slučaju iznenadnih prodora toplih i Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 19 hladnih zračnih masa. Tada u kratkom vremenskom intervalu dolazi do brzih promjena tempe‐
rature, vlažnosti zraka i ostalih klimatoloških pokazatelja, uz to praćeno jakim vjetrovima. Ta‐
kođer, sudar toplih zračnih struja sa Mediterana i Atlantika sa visokim planinama ovog pojasa dovodi do velikih količina padavina u kratkim vremenskim razdobljima, a u konačnom skoru do relativno velikih mjesečnih i godišnjih suma padavina. Najveći utjecaj mediteranske klime ima Livanjsko polje, dok Kupreško polje ima najizrazitije odlike planinske klime. 4.2.2
Temperature Nadmorska visina utječe da srednje godišnje temperature budu znatno niže nego u susjednoj mediteranskoj oblasti. Zbog toga se na temelju slike 4.3 može reći da se srednja godišnja tem‐
peratura kreće između 5,8°C (Kupres) do 8,9°C (Livno) i 9°C (Tomislavgrad), te i preko 9°C kada je riječ o većem dijelu Livanjskog polja, dok idući prema vrhovima planina opada i do 2°C. Sre‐
dnja mjesečna temperatura se kreće od ‐3°C do 4°C u siječnju, te od 15°C do 18,6°C u srpnju za krška polja (slika 4.3), dok zakonito opada idući prema vrhovima planina. Uopće uzevši, srednja godišnja temperatura opada sa povećanjem nadmorske visine za 0,6°C na svakih 100 m (idući uz padine brda), ali zbog složenosti različitih utjecaja i to dosta oscilira. Ipak u oblasti vrhova planina (oko i iznad 2.000 m.n.m.) temperature iznose oko 0°C. Slika 4.3 Srednje mjesečne temperature zraka (Razdoblje: 1961‐1990. godina) Apsolutne maksimalne temperature se kreću od 11‐18°C u siječnju, te od 32°C do 36°C u srpnju kada je riječ o krškim poljima (slika 4.4), a opadaju sa nadmorskom visinom na planinama. Slika 4.4 Apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) (Razdoblje: 1961‐1990. godina) Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 20 Apsolutne minimalne temperature se kreću od ‐32°C do ‐26°C u siječnju, te od 0,6 do 3,5°C u srpnju (slika 4.5). Kada je riječ o minimalnim temperaturama, tu je gradijent promjenljiv, jer se u kotlinama u stabilnim vremenskim situacijama javlja izražena pojava temperaturne inverzije, osobito u hladnijem dijelu godine. Ovako veliki rasponi ekstremnih temperatura ukazuju na ve‐
like oscilacije temperature uzrokovane orografijom terena, kao i utjecajem različitih klimatskih oblasti. To pokazuje i relativno veliki prosječni godišnji broj dana sa mrazom, koji se kreće iz‐
među 110 i 150 dana; najmanji je ljeti, ali je moguć u svim mjesecima, izuzev u srpnju i u kolo‐
vozu kada je riječ o krškim poljima, dok je na planinama moguć u svakom razdoblju godine. Slika 4.5 4.2.3
Apsolutne minimalne temperature zraka (°C) (Razdoblje: 1961‐1990. godina) Padavine Raspored padavina po mjesecima je tipičan za mediteranski režim padavina (slika 4.6). Prosje‐
čne sume padavina su najveće u jedanaestom i dvanaestom mjesecu, a najkišovitiji mjesec je lipanj. Godišnja suma padavina se kreće od 1.100 l/m2 do oko 2.000 l/m2 (u dijelu Livanjskog polja), te preko 2.000 l/m2 na visokim planinama (sume padavina zakonito rastu sa nadmor‐
skom visinom). Slika 4.6 Godišnji hod mjesečnih suma padavina (Razdoblje: 1961‐1990. godina) Broj dana sa padavinama većim od 1 l/m2 iznosi oko trećine ukupnog broja dana u mjesecu u hladnijem dijelu godine, a oko četvrtine mjeseca u toplijem dijelu godine (tablica 4.2). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 21 Tablica 4.2 Prosječan broj dana sa padavinama > 1 mm I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk. god. Livno 10 10 10 10 10 10 6 7 7 8 11 10 108 Grahovo 10 9 9 10 9 9 6 7 7 8 10 11 104 Tomislavgrad 9 9 10 10 10 10 6 6 7 8 11 10 107 Kupres 11 11 12 12 11 11 8 7 7 9 12 12 122 Glamoč 10 10 10 Razdoblje: 1961‐1990. godina 10 10 10 6 7 7 8 11 10 107 Stanica Ovo područje se odlikuje izrazito velikim intenzitetom padavina, koje su različitog porijekla. U hladnijem dijelu godine su oni posljedica prodora jugozapadnih i zapadnih zračnih masa i nji‐
hovog „sudara“ sa visokim planinama ovog područja, dok su u toplijem dijelu godine uzroko‐
vani stvaranjem konvektivnih oblaka i lokalnim pljuskovima (u čemu prednjače mjeseci svibanj i lipanj). Maksimalne visine snježnog pokrivača (tablica 4.3) su u siječnju i veljači, ali su dosta velike i os‐
talim mjesecima od listopada do travnja. Iz tablice je također vidljivo da je snijeg moguć i u svi‐
bnju i rujnu, dok u lipnju, srpnju i kolovozu nije evidentiran. Tu se vidi evidentna razlika između Livanjskog i Duvanjskog polja sa jedne strane (50 i 66 cm) i ostalih krških polja s druge strane, gdje visina snijega prelazi 100 cm. Ova razlika je bila primjetna i u ostalim razmatranim pokaza‐
teljima. Tablica 4.3 Mjesečne i godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača (cm) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Max. god. Livno 66 52 45 17 8 38 60 66 Grahovo 108 139 75 30 16 72 85 139 Tomislavgrad 50 40 15 1 11 31 32 50 Kupres 124 137 124 48 4 4 14 62 110 137 Glamoč 100 96 63 Razdoblje: 1961‐1990. godina 35 8 0 14 54 90 100 Stanica 50 S obzirom na značaj snijega kao pojave, ovaj pokazatelj je dat i u vidu srednjeg broja dana sa snijegom većim od 10 i 30 cm (tablice 4.4 i 4.5), iz čega se uočava da se snijeg najduže zadržava na Kupreškom polju (prosječno 75 dana >10 cm, te 34 dana >30 cm). Tablica 4.4 Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem ≥10 cm I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. sum. Livno 4 4 1 0 0 0 1 5 15 Grahovo 11 9 9 1 0 0 2 7 39 Tomislavgrad 4 4 2 0 0 1 3 14 Kupres 17 18 18 4 0 0 4 14 75 Glamoč 14 12 6 Razdoblje: 1961‐1990. godina 1 0 3 11 46 Stanica Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 22 Broj dana sa snježnim pokrivačem >10 cm raste za oko 12 na svakih 100 metara nadmorske vi‐
sine, pa na visini oko 2.000 m.n.m. iznosi između 170 i 180 dana (slika 4.7), što je važno napo‐
menuti kada je u pitanju akumulacija vode na planinama. Tablica 4.5 Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem ≥30 cm I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. sum. Livno 1,7 0,2 0,1 0,0 0,1 0,4 2,5 Grahovo 5,4 5,0 3,7 0,0 0,5 2,9 17,6 Tomislavgrad 1,1 0,8 0,2 0,0 0,1 0,1 2,4 Kupres 8,8 9,1 10,4
0,6 0,0 1,3 4,2 34,3 Glamoč 6,3 5,8 2,0 Razdoblje: 1961‐1990. godina 0,1 0,0 0,7 4,3 19,2 Stanica Ovisnost prikazana na slici 4.7 je samo približna, jer je broj dana sa snježnim pokrivačem svaka‐
ko manji na južno eksponiranim padinama planina. Slika 4.7 4.2.4
Promjena broja dana sa snježnim pokrivačem ≥10 cm sa nadmorskom visinom Opće napomene o klimatskim promjenama na području riječnog bazena U Prvom nacionalnom izvještaju o klimatskim promjenama (BiH, 2009) je konstatirano da pod‐
ručje Bosne i Hercegovine nije u većoj mjeri ugroženo klimatskim promjenama, ali da su neke posljedice ipak evidentne. U skladu sa ovim, za šire područje sliva rijeke Cetine može se reći sli‐
jedeće: ƒ Područje sliva Cetine se nalazi u zoni porasta srednje godišnje temperature za oko 0,8°C u posljednjih stotinu godina. ƒ Što se tiče suma padavina one uglavnom ne pokazuju velike promjene, tj. stagniraju. Te promjene se kreću u intervalu od svega ±2% u ovom području. ƒ Povećana je promjenljivost vremena, koja se očituje u povećanim oscilacijama tempera‐
ture i padavina. − Što se tiče temperature ovo se očituje u pogledu povećane učestalosti ekstrema, prije svega apsolutnih maksimuma, osobito u razdoblju 2000‐2010. godine. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 23 − U slučaju padavina ovo se očituje u povećanim intenzitetima padavina s jedne strane, te produženim sušnim razdobljima s druge strane. Prva činjenica ima za posljedicu povećane rizike od poplava, a druga činjenica ima za posljedicu štete u poljodjelstvu. ƒ Činjenice navedene u prve tri stavke odražavaju se i na snježni pokrivač. − Uočljivo je opadanje broja dana sa snježnim pokrivačem. − Stabilnost snježnog pokrivača je sve manja zbog toga što oscilacije temperature do‐
vode do ubrzanog topljenja već formiranog pokrivača. Ovo smanjuje ulogu snijega u akumulaciji vode na planinama u zimskom razdoblju, a s druge strane kombinirano sa povećanim intenzitetima padavina, ubrzano topljenje sni‐
jega dodatno povećava rizik od poplava. 4.3
GEOLOŠKO‐HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE U ovoj točki prikazane su opće geološke značajke slivnog područja Cetine i Krke, koje su odre‐
đene temeljem Osnovne geološke karte (OGK) BiH 1:100.000, listovi: Knin, Glamoč, Bugojno, Livno, Sinj, Omiš i Imotski. 4.3.1
Litostratigrafska obilježja područja Područje istraživanja predstavlja veoma složen prostor u geološkom smislu, sačinjen prven‐
stveno od sedimenata Mezozoika i Kenozoika (u manjem obujmu zastupljeni magmatiti i me‐
tamorfiti), sa također zastupljenim veoma složenim tektonskim odnosima koji u znatnom obujmu utječu na cjelokupne hidrogeološke odnose unutar predmetnog područja (dodatak II.5). Trijas (T). Unutar sliva Krke i Cetine u prostoru teritorija BiH kao najstarije tvorevine zastupljeni su sedimenti Trijasa (T). Na OGK BiH, donji Trijas (sajs i kampil) izdvojen je unutar listova Knin (potez Duler‐Strmica‐Bosansko Grahovo), Bugojno i Livno (jugoistočni obod Kupreškog polja, kao i dvije manje enklave na potezu Šuica‐Bogdašić‐Stržanj), te konačno Sinj (krajnji sjeverois‐
tok lista Sinj, u prostoru Podglavice, sa zastupljenošću u vidu reliktne mase – približno središnje područje Glamočkog polja). Donji Trijas otkriven je na svim pomenutim lokalitetima u tjemenu antiklinale, koja je ovisno o intenzitetu tektonskih procesa bila više ili manje razorena. Litološki, ovaj stratigrafski član predstavljen je pješčarima, glincima i laporcima sa nešto krečnjaka u vi‐
šim horizontima (kampil), a debljina njegovih naslaga procjenjuje se na 300‐500 metara. Srednji Trijas (T2) zastupljen je uglavnom na listovima Knin, Glamoč, Bugojno, Sinj i Livno i ima kontinuitet u razvitku preko donjeg Trijasa. Izdvojen je u neposrednom slivu i široj okolici sliva Krke (list Knin), oko Glamoča, prema Podgradini (list Glamoč), te na krajnjem jugoistoku Kupre‐
škog polja, prema vrhu Lupoglava – kota 1.438 m.n.m. (list Livno). Litološki, u najvećem obuj‐
mu zastupljenost im je izražena krečnjačkom i dolomitskom komponentom (anizik), te krečnja‐
cima, pješčarima, glincima i rožnacima (ladinik). U nižim dijelovima ladinika zamjetna je i prisu‐
tnost magmatskih izliva, kao i piroklastičnog materijala. Debljina srednjetrijaskih naslaga iznosi 500‐700 metara. Srednji do gornji Trijas (T2,3) i gornji Trijas (T3) predstavljeni su na listovima OGK Knin, Glamoč, Sinj i Livno. Zastupljenost im se izražava u vidu transgresivnog i konkordantnog odnosa prema srednjetrijaskim sedimentima. Najznačajnije zastupljene mase gornjeg Trijasa na listu Knin pri‐
sutne su na potezu Bursaći‐Gornji i Donji Tiškovac‐Krneta, a nisu zanemarive ni mase u široj okolici lokaliteta Peći i Borovača. Na listu Glamoč, srednji do gornji i gornji Trijas predstavlja kontinuitet razvitka Trijasa u široj okolici lokaliteta M. Tičevo, čije se prostiranje na jugoistok može pratiti do lokaliteta Božina Livada, a zamjetna je i zastupljenost ovog stratigrafskog člana na potezu Crnac‐Milakovina, kao i široj okolici poteza Peulje‐Trifunovići. S obzirom na pokrive‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 24 nost Trijasa mlađim jurskim i krednim sedimentima, unutar šireg okruženja lokaliteta Popovići, gornji Trijas se javlja kao izdužena sinklinalna forma. Mnogo značajnije zastupljene mase gor‐
njeg Trijasa situirane su unutar poteza Halapić‐Jablanak. I u ovom slučaju prisutna je tektonska oštećenost gornjeg Trijasa, koji se u znatnom dijelu svog pojavljivanja zamjećuje kao alohton, navučen sa sjeveroistoka na mlađe jurske i gornjetrijaske sedimente. Srednji do gornji i gornji Trijas je na listu Sinj zastupljen sa tri enklave i jednim prirodnim nastavkom velike geološke mase gornjeg Trijasa u području Jablanak. Na listu Livno, gornji Trijas, premda znatno tektonski oštećen, na krajnjem južnom dijelu Glamočkog polja, označava kontinuitet razvitka sa prostora Gagića Grd i čini znatnu zastupljenost u području Kruškog polja. Na predmetnom lokalitetu (sjeverno od Kruškog polja, Galovog polja i vrha Borova Glava), zastupljena je lepezasta antikli‐
nalna forma gornjeg Trijasa, tektonski razlomljena rasjedima, pretežno orijentiranim po pravcu sjeveroistok‐jugozapad. Potez Gornji i Donji Malovan, zastupljen je po cijeloj dužini gornjetrija‐
skim sedimentima, a šire okruženje prostora Zanaglina, smješteno na jugoistočnom obodu Ku‐
preškog polja (potez Crni Vrh‐kota 1.506‐Gujevina‐kota 1.238‐Zanaglina šuma), predstavljen je najznačajnijom pokrivenošću ovog kronostratigrafskog člana unutar sliva Krke i Cetine u BiH. Gornji Trijas razvijen je u faciji dobro uslojenih dolomita svijetlosive boje i krečnjaka kristalaste, saharoidne strukture. Mjestimice su veoma silificirani i imaju izraženu laminarnu strukturu. Prema genezi, dolomiti su sekundarnog podrijetla i pretpostavlja se da su najvjerojatnije nasta‐
li dolomitizacijom krečnjaka. U nižim horizontima gornjeg Trijasa, prema granici sa srednjim Trijasom, mogu se zapaziti ulošci klastita i piroklastičnog materijala, kao i pojava rožnaca u vidu sočivastih tijela i mugli, a mogu i nepravilno prožimati stijenski materijal unutar ovog stratig‐
rafskog člana. Debljina gornjetrijaskih naslaga iznosi cca 400 do 600 m, a u maksimalnom raz‐
vitku dostiže vrijednost i do 800 metara. Jura (J) je uglavnom zastupljena na cjelokupnom prostoru sliva Krke i Cetine, u regularnom su‐
perpozicijskom odnosu prema naslagama gornjeg Trijasa. Donja Jura (J1), kako je već naznačeno, je neposredni pratilac gornjetrijaskih dolomitskih i kreč‐
njačkih tvorevina, a pojavljuje se na površini terena i kao tijelo koje nema neposrednu lateral‐
nu vezu sa trijaskim naslagama, nego ih pokriva kao povlatni prekrivač u normalnom superpo‐
zicijskom odnosu. Izgrađena je od dolomita i krečnjaka, gdje dolomiti imaju prevladavajuću za‐
stupljenost, tankoslojevitu teksturu i kristalastu, saharoidnu teksturu. Na nižim razinama, po‐
red dolomita situirani su dolomitični krečnjaci, a u središnjim dijelovima, javljaju se tankouslo‐
jeni pločasti i laminirani pretežno sivi krečnjaci, sa mjestimičnim prisustvom rožnaca. Debljina lijaskih sedimentacionih tvorevina iznosi 400‐600 metara. Donja i srednja Jura (J1,2) i srednja Jura (J2) izdvaja se kao pratilac lijaskih sedimenata u prostoru cjelokupnog sliva Krke i Cetine, a može se kazati kako kao izduženo tijelo generalne orijentacije po pružanju sjeverozapad‐jugoistok neposredno prati osnovno superpoziciono jezgro. Izgrađe‐
na je od krečnjačke i dolomitske mase, gdje se sporadično javljaju i ulošci krečnjačkih breča. Na prostoru lista Livno zapaža se i prisustvo oolitičnih i pizolitičnih krečnjaka i oolitičnih dolomita. Debljina ovog stratigrafskog horizonta iznosi 400‐500 metara. Gornja Jura (J3) također se javlja kao neposredni pratilac starijih sedimenata u normalnom su‐
perpozicijskom odnosu na prostoru cjelokupnoga sliva Krke i Cetine. U nižim horizontima (oks‐
ford‐kimeridž), zamjetna je prisutnost dolomita i krečnjaka u izmjeni, dok se u višim razinama (kimeridž‐titon) pretežno javljaju uslojeni krečnjaci s klipeinama koji mogu sadržavati i manje partije dolomita. Unutar krečnjačke mase, moguće je u izvjesnoj mjeri i prisustvo rožnaca. Ovi sedimenti imaju pločastu teksturu i kristalastu, saharoidnu strukturu. Mjestimice su slabije sili‐
ficirani. Debljina gornjejurskih naslaga iznosi 400‐500 metara. Kreda (K) je veoma znakovito zastupljena unutar slivnog područja Cetine i Krke. Zapravo, ovo je najzastupljeniji kronostratigrafski član predmetnog prostora, razvrstan u više skupina (zona), kako donjekrednih, tako i gornjekrednih neraščlanjenih litoloških cjelina. Ovi sedimenti pretež‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 25 no su pozicionirani u neposrednom okruženju Neogenog Basena (Livanjsko polje), s naglašeni‐
jim akcentom na njegovo južno područje. Litološki promatrano zamjetna je raznolikost po sas‐
tavu stijenskog materijala, ovisno o starosti i zastupljenosti kronostratigrafskih članova. Donja Kreda (K1) na cjelokupnom području sliva Krke i Cetine ima dosta ujednačen litofacijalni sastav. Generalno, izgrađena je od krečnjaka i dolomita, a prisutni su i tanki ulošci laporaca, pri čemu se zamjećuje odlika čestog naizmjeničnog smjenjivanja najzastupljenijih litoloških člano‐
va kako u vertikalnom, tako i u lateralnom smislu. Krečnjaci su uvijek dobro uslojeni. Imaju kris‐
talastu do kriptokristalastu strukturu. Boja im se kreće od sivo‐smeđe do svijetlo sive, a deblji‐
na ovih sedimenata iznosi cca 500‐700 m (u maksimalnom razvitku dostiže vrijednost i preko 1.000 metara). Gornja Kreda (K2) također se javlja u normalnom superpozicijskom odnosu sa starijim krednim naslagama. U litofacijalnom smislu, ovaj stratigrafski član karakterizira ujednačen litološki sas‐
tav, prvenstveno označen krečnjačkom komponentom. U nižim horizontima (cenoman‐turon), krečnjaci su predstavljeni hondrodontskom faunom, dok su u višim razinama (turon‐senon) ug‐
lavnom zastupljeni rudistni krečnjaci. Ukupna debljina gornjekrednih krečnjaka iznosi 600‐800 m, ali se može konstatirati kako u maksimalnom razvitku ovi sedimenti imaju debljinu do 1.200 metara. Paleogen (Pg) je izražen najznačajnijom zastupljenošću na području listova OGK Sinj, Livno i Imotski, gdje se prepoznaje njegovo prisustvo pretežno unutar prostora Studenci‐Zavelim‐
Zagorje‐Vinjani‐Mesihovina‐Potklečani‐Tribistovo‐Sutina, kao i na potezu Dujmovići‐G. Prolo‐
žac (list Imotski). Velika zastupljenost Paleogenih sedimenata također se bilježi i u široj okolici Livna (list Livno), što podrazumijeva razvitak srednjeg Eocena na potezu Suhača‐Potočani, koji je snažnom tektonikom sa sjeveroistoka navučen na kredne krečnjake. Na prostoru Kamešnica, prema Buškom Jezeru, također se izražava značajna zastupljenost Paleogena, gdje su prevlada‐
vajući sedimenti Eocen‐Oligocena. U trakastoj formaciji (u vidu skromnijih stratigrafskih cjeli‐
na), pojavljuje se donji do srednji Eocen, kao i Paleocen‐Eocen, koji se prepoznaje najvjerojatni‐
je kao relikt nekadašnje značajnije zastupljenosti. U širem području Šuice evidentna je prisut‐
nost markantne geološke formacije oligomiocenske starosti, položene u pravcu sjeverozapad‐
jugoistok (potez Bogdašić‐Mokronoge). Paleogen se uglavnom odlikuje raznolikošću litoloških cjelina. U nižim horizontima ponajviše su zastupljeni sedimenti u faciji krečnjaka. Sa višim razinama litologija se mijenja, tako da se u srednjem Eocenu zapažaju laporci i kalkareniti kao prevladavajuće litološke cjeline, a sa razvit‐
kom srednjeg do gornjeg Eocena javljaju se klastične stijene u flišnoj faciji, te na kontaktu sa Oligocenom prevladavaju breče, konglomerati, pješčari i laporci. Oligomiocen karakterizira lito‐
logija u faciji konglomerata, pješčara i laporaca, sa nešto krečnjaka. Debljina paleogenih sedi‐
menata unutar istraživanog prostora iznosi cca 250‐450 metara. Neogen (N) se javlja kao pratilac Paleogena u normalnom superpozicijskom odnosu, a preds‐
tavljen je najmarkantnijim geološkim formacijama u prostoru Livanjskog, Duvanjskog i Glamoč‐
kog polja. Kao i Paleogen, karakterizira ga litološka raznovrsnost, ovisno o zastupljenosti prev‐
ladavajuće epohe unutar istraživanog prostora. Unutar Miocena na najnižim razinama stuba se javljaju konglomerati, pješčari i gline sa ugljem, da bi idući na više došlo do izmjene u litologiji, gdje se prevladavajuće pojavljuju laporci. Lapor‐
ci unutar miocena (od drugog paketa – 2M) čine litološku osnovicu, gdje se uz njih sa svakim novim paketom pojavljuje novi litološki član. Tako se na ovoj razini uz laporce deponiraju i kre‐
čnjaci, a sa višim horizontima dolazi do gubitka krečnjačke mase koja se zamijenila pješčarima, te konačno u najvišim dijelovima stuba bilježi se prisutnost laporaca, konglomerata, pješčara i tufova. Mio‐Pliocen je u litološkom smislu predstavljen bijelim laporima, dok se litologija Pliocena izra‐
žava u faciji laporaca, pijeskova i glina sa ugljem. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 26 Debljina neogenih sedimenata u ukupnoj zastupljenosti iznosi preko 2.000 metara. Kvartar (Q) je zastupljen na cjelokupnom prostoru sliva Krke i Cetine, čime se dokazuje njegovo veliko rasprostranjenje. Zastupljen je u dolinskim prostorima površinskih vodotoka, na strmo nagnutim padinama (pretežno kninskog pa i glamočkog područja), kao i na širokom prostoru zastupljenom mirnije izraženom sedimentacijom (Livanjsko polje, Glamočko polje, Sinjsko po‐
lje, prostor oko Cetine prema jezeru Peruča, Kupreško polje, Buško Blato i dr.). Aluvijalne naslage (al) prevladavajuće su formirane od šljunkovito‐pjeskovitog materijala i pje‐
skovitih glina, a zastupljene su u koritima površinskih vodotoka Cetine i Krke, kao i njihovih pri‐
toka. Valutice šljunka pretežno su sa krečnjačkim i dolomitskim detritusom, premda je na ne‐
kim lokalitetima moguće susretanje i sa rožnacima. Deluvij (d) predstavlja nanosni materijal koji pokriva nagnuta područja prema zaravnima neo‐
gene starosti (najčešće na kontaktu Pliocena sa starijim sedimentima Mezozoika). Najznačajni‐
ja zastupljenost se zapaža u obodnim dijelovima Livanjskog polja, a izgrađen je od plavinskih materijala, kao proizvod djelovanja manjih povremenih tokova i površinskog spiranja terigenog materijala iz kore raspadanja osnovnih stijena na padinama. Sa aspekta značaja u ukupnom sklopu stijenskog materijala na prostoru sliva Cetine i Krke, ovi sedimenti nemaju veliku važ‐
nost. Eolski pijesak (p) zastupljen je u značajnom obujmu na sjeverozapadnom području Livanjskog polja, a karakteriziraju ga tipski akumulacioni oblici – dine i barhani, koji ovisno o snazi vjetra dobivaju i odgovarajući oblik (uzdužne i poprečne dine, te polumjesečasti barhani). Izvorske naslage (i) predstavljaju pojave bigra, koje zauzimaju relativno mali prostor u slivnom području (približno 2 km2) i koji se može pratiti gotovo isključivo na listu OGK Knin (lokalitet Golubić). Ove pojave obično se vežu za prisustvo termalnih izvora, a manifestiraju se kao izlu‐
čevine u vidu štita preko osnovne mase u bazi iz koje izvire termalna voda. Mjestimice se mogu javiti zone dosta čvrstog bigra, homogene i jedre građe. Barski i jezerski sedimenti (b/j) najzastupljeniji su u području Livanjskog i Glamočkog polja. Iz‐
građeni su prvenstveno od pjeskovitih i muljevitih glina, prekrivenih humusnom komponentom na površini, a također i obrasli barskom vegetacijom. Crvenica (ts) je prisutna na području lista OGK Knin, gdje se javlja znatna zastupljenost većih, neselektivno razbacanih površina u faciji korita površinskih vodotoka, koje karakterizira litološ‐
ka zastupljenost crvenicom, ilovinom, šljunkom, pijeskom i humusom. Ovi sedimenti prepozna‐
tljivi su gotovo duž cijelog vodotoka Butižnica, te u prostoru Kupirovo, Dugo polje, V. Popina, M. Popina, sjeverni dio polja Grahovo, neposredna okolica Bosanskog Grahova (Pečenci, rijeka Korana), te Plavno, Mokro polje, Suho polje i područje između lokaliteta Jurića Stan i Validžića Stan. Sipari (s) su zastupljeni na strmim padinama, a imaju obilježje rastresitog pokrova koji prekriva matični supstrat. Izgrađeni su od rastresitih, slabozaobljenih fragmenata trijaskih, jurskih i kre‐
dnih krečnjaka i dolomita, izmiješanih pretežno sa sitnozrnom komponentom crvenice. Glacijalni sedimenti, predstavljeni kao morene (gl), fluvio‐glacijalni materijali (fgl) i limnoglaci‐
jalni sedimenti (lgl), zastupljeni su u prostoru Kupreškog polja, Ravanjskog polja i Buškog Blata, a postoje indikacije razvitka i na krajnjem jugoistočnom obodu Glamočkog polja. Litološki pro‐
matrano, najizraženija zastupljenost je u vidu limnoglacijalnih materijala koji zapravo predstav‐
ljaju u jezerima redeponirane glacijalne šljunkovite i šljunkovito‐pjeskovite sedimente. 4.3.2
Tektonske značajke Generalno promatrano, u širem području sliva Cetine i Krke zastupljen je veoma složen tekton‐
ski sklop, što sa hidrogeološkog aspekta ima veliki značaj. S obzirom da su u građi terena veo‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 27 ma zastupljene čvrste, kompaktne stijene, izvodi se konstatacija kako strukturni sklop karakte‐
riziraju pretežno rupturne deformacije sa značajkom blokovske tektonike, dok su plikativne de‐
formacije znatno zastupljenije unutar područja pokrivenog Neogenom. Veliki rasjedi, koji se manifestiraju kao granične zone između pojedinih strukturnih blokova, uglavnom imaju obiljež‐
ja dinaridskog pružanja, dok su rasjedne zone, odnosno rasjedi nižeg reda, različite prostorne orijentacije. Na temelju različitosti u litofacijalnom razvitku unutar slivnog područja izdvojene su slijedeće pripadajuće tektonske jedinice (kao i njihovi dijelovi): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
4.3.3
Tektonska jedinica Poštak‐Plavno‐Pađenje, Tektonska jedinica Ilica, Tektonska jedinica Vijenac, Tektonska jedinica Podinarje, Tektonska jedinica Dinara‐Kamišnica, Tektonska jedinica Staretina, Tektonska jedinica Kipovača‐Vagan‐Čemernica, Tektonska jedinica Podovi‐Gerzovo, Slovinjsko‐cincarska tektonska jedinica, Kupreško‐ljubuška tektonska jedinica, Tušničko‐vranska tektonska jedinica, Stožerska tektonska jedinica, Tektonska jedinica Biokovo‐Zagora (krajnji sjeveroistok tektonskog bloka Imotski), Tektonska jedinica Zavelim, Tektonska jedinica Kongora‐Cincar (pojava u vidu dvije enklave‐tektonske krpe). Hidrogeološke značajke Hidrogeološka karakterizacija slivnog područja izvršena je prema vodopropusnosti stijena, prema kojoj se stijene dijele na slijedeće skupine: ƒ Dobro vodopropusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih krečnjaka, kao i se‐
dimenata međuzrnske poroznosti. Vodonosnike velike vodopropusnosti čine Mezozojski sedimenti (T21, J2, J31,2, K 11‐3, K 21, K22, K22+3) i Eocen (E1,2), koji su zastupljeni karbonatnim naslagama kavernozno‐
pukotinske poroznosti (krečnjaci, krečnjačke breče i konglomerati, te krečnjaci s lećama i proslojcima dolomita). U razmatranom području ipak se naglašava važnost gornjekred‐
nih stijena. S tim u vezi, mora se iznijeti konstatacija kako je cjelokupna gornja Kreda (K2) moćan hidrogeološki kolektor, izrazitih krških obilježja, zamršenih podzemnih tokova i akumulacija, s relativno brzom cirkulacijom vode u podzemlju. Kvartar (Q) je zastupljen stijenskim materijalima međuzrnske poroznosti, od kojih aluvi‐
jalne naslage, sipari i limničko‐glacijalni materijali imaju obilježja veoma vodopropusnih sedimenata. ƒ Umjereno propusne stijene. Srednji Trijas (ladinik‐T22), srednji do gornji Trijas (T2,3) i gornji Trijas (T3), te mlađe nasla‐
ge gornje Jure (J32,3), imaju preovlađujuća svojstva hidrogeološke izolator sredine. Među‐
tim, u uvjetima intenzivno zastupljene razlomne tektonike, moguće je u izvjesnom obujmu uočiti tok podzemne vode po pukotinskim pravcima i pravcima većih razloma, nastalih uslijed snažne endogene aktivnosti. Donjekredne naslage (K1) imaju bolje kolektorske značajke samo u području viših horizo‐
nata, što je uvjetovano snažnom rasjednom tektonikom. Okršenost im je u principu ve‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 28 zana za mlađe karbonatne naslage. Promjenjive su poroznosti, počevši od slabe pukotin‐
ske do kavernozne, a imaju značajnu ulogu u formiranju pravca i intenziteta okršenosti mlađih krednih sedimenata. Ipak, u nižim razinama ovog kronostratigrafskog člana prev‐
ladavaju masivni i bankoviti dolomiti, koji u ukupnom sklopu terena u hidrogeološkom smislu formiraju masiv sa težnjom ka funkciji hidrogeološkog izolatora. U tom smislu konstatirana im je veoma slaba efektivna poroznost, što podrazumijeva lošu vodoprovo‐
dnost, te se javljaju kao bočne barijere. Skloni su raspadanju u sitni dolomitni pijesak, a na površini terena često se pojavljuju u jezgrama antiklinala, gdje predstavljaju jasnu hi‐
drogeološku vododijelnicu. Kao prirodan nastavak u normalnom superpozicijskom odnosu pojavljuju se i donje do srednjekredni (K1,2) dolomiti, dolomitični krečnjaci, krečnjaci i breče, koji također poka‐
zuju osrednju vodopropusnost, te se u tom smislu mogu javljati i kao stijenski materijali sa obilježjem izolator sredine. Promina naslage (E,Ol) pretežno karakterizira izgrađenost od konglomerata, zatim pros‐
lojaka laporovitih krečnjaka i lapora. Ovo je srednje razvijen hidrogeološki kolektor puko‐
tinske poroznosti. Tek lokalno moguće je zapaziti izraženiju poroznost, pa čak i obilježja kavernoznosti, koji se vežu za zone intenzivnih tektonskih oštećenja. Istražnim bušenjem dokazano je da se intenzivnija poroznost u ovim sedimentima javlja samo na dubinama manjim od 100 metara. Kvartar (Q) je unutar sliva zastupljen crvenicom (ts), fluvioglacijalnim (fgl) i glacijalnim materijalom, te deluvijalnim (d) i izvorskim (i) sedimentima. Ove sedimente karakterizira umjerena vodopropusnost i premda imaju ograničeno rasprostranjenje unutar slivnog područja mogu se pokazati kao zanimljiva sredina u smislu hidrogeoloških istraživanja. ƒ Slabopropusne do nepropusne stijene. Zastupljene su u terenima donjeg Trijasa (sajs i kampil), srednjeg Trijasa (ladinik), Paleo‐
genih sedimenata (Paleocen‐Eocen i Eocen – E2,3), Neogena (Miocen – M i Pliocen – Pl) te Kvartara (barski sedimenti – b). Kolektorska obilježja veoma su im slabo izražena, te je duž kontakta sa vodonosnicima zamjetna pojava većeg broja izvora promjenjive izdaš‐
nosti. Slabe su pukotinske poroznosti, sa funkcijom hidrogeološkog izolatora. U prosto‐
rima njihove prisutnosti imaju obilježje bočnih, pa i krovinskih hidrogeoloških barijera (osobito kada su u pitanju kontakti sa sedimentima gornje Krede). 4.4
PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Tla u slivnom području rijeke Cetine i Krke su heterogena i čine pravi pedološki mozaik (doda‐
tak II.6). Mogu se svrstati u više skupina od kojih su najviše zastupljena automorfna‐teres‐
trična, a manje hidromorfna tla. Od 274.096,7 ha površine sliva ovih rijeka na hidromorfna tla otpada oko 27.830 ha ili nešto preko 10%. U automorfna tla spadaju: Litosol, Kalkomelanosol, Rendzina, Ranker, Regosol, Koluvijum, Kal‐
kokambisol, Distrični i Eutrični kambisol, a u hidromorfna tla: Fluvisol, Humoglej, Histosol i Eug‐
lej. U nastavku su prikazane značajke najzastupljenijih tipova tla na riječnom bazenu Cetine i Krke. 4.4.1
Klasa automorfnih tala 4.4.1.1
Kalkomelanosoli (Krečnjačko‐dolomitne crnice) Ovaj tip tla spada u klasu humusno‐akumulativnih tala A‐R i A‐C građe profila. Stvara se na čvrstim krečnjacima i dolomitima i na reljefima koji pogoduju eroziji. Prisustvo krečnjačko‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 29 dolomitnog matičnog supstrata, izražen reljef i visoke nadmorske visine imali su odlučujući ut‐
jecaj na razvitak ovog tipa tla. Reakcija tla se uglavnom kreće u granicama blago kisele do alkalične. U ovim krečnjačko‐
dolomitnim crnicama sadržaj humusa je dosta velik. Prema teksturnom sastavu uglavnom su to ilovaste pjeskulje i pjeskovite ilovače. Dakle, može se reći da se radi o rahlom tlu, povoljnih svojstava sa aspekta ukorjenjavanja biljaka. Ukupna poroznost (volumen pora) se kreće preko 50%, a vrijednost kapaciteta za vodu je također velika (preko 50%), što znači da su ova tla po‐
rozna ali i sa velikim apsolutnim kapacitetom za vodu. U okviru krečnjačko‐dolomitnih crnica susreće se još jedan njihov podtip. To su posmeđene cr‐
nice. Imaju slična svojstva prethodno opisanim, samo se od njih razlikuju po dubini i po počet‐
nim procesima braunizacije (posmeđivanje). Sa aspekta fizikalnih i kemijskih svojstava krečnjačko‐dolomitne crnice bi se mogle označiti kao povoljna tla, da nije drugih ograničavajućih činilaca (plitkoća profila, stjenovitost i kamenitost i dr.), zbog kojih ona ipak nisu pogodna za neku intenzivniju biljnu proizvodnju. Ovaj tip tla se samostalno javlja na površini od 41.025,3 ha odnosno 14,97%. Često se javlja u kombinaciji sa kalkokambisolom na površini od 57.427,4 ha tj. 20,96%. Kombinacija Kalkome‐
lanosola, Kalkokambisola i Regosola se javlja na površini od 73.580,9 ha tj. 26,85% ukupne pov‐
ršine sliva ovih rijeka. Kalkomelanosol i Regosol su prisutni na 3.202,5 ha tj. 1,17% površine. 4.4.1.2
Rendzine To je tip humusno‐akumulativnih tala. Razvijaju se na rastresitim karbonatnim supstratima (na lesu; lesolikim sedimentima; na fluvio‐glacijalnim nanosima, na mekim vapnencima koji imaju dosta silikatne komponente, na jezerskim sedimentima i sl.). Matični supstrat uvjetuje neke specifičnosti po kojima se razlikuju od ostalih tipova iste klase. Ponajprije to su supstrati koji su već usitnjeni, klastični sedimenti ili se pak dosta lako fizički troše tako da se proces pedogeneze odvija na dubljoj karbonatnoj trošini. Rendzina ima molič‐
ni horizont, koji se formira na rastresitom karbonatnom supstratu (C). Obično se može izdvojiti i prelazni AC horizont, pa je građa profila: Amo‐AmoC‐C. Matični supstrat ima veliki sadržaj karbonata (preko 20%), i cijeli profil je karbonatan osim varijeteta izlužene i posmeđene ren‐
dzine. Na području sliva rijeka Cetine i Krke javlja se kao samostalan tip tla u površini od oko 10.391,6 ha ili 3,79% površine. U kombinaciji sa Eutričnim kambisolom i Regosolom se javlja na 19.478,6 ha ili 10,79% ukupne površine sliva. 4.4.1.3
Kalkokambisoli (Smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima) Ovo tlo spada u klasu kambičnih tala s moličnim Amo ili ohričnim Aoh humusnim horizontom, koji leži neposredno na kambičnom (B) horizontu koji je karakteristične smeđe boje. (B) hori‐
zont je nešto težeg teksturnog sastava, izraženije strukture i znatno manje humoznosti od pov‐
ršinskog horizonta. Budući da se krečnjaci veoma sporo troše, formiranje tla na ovim supstra‐
tima je sporije, te je veća opasnost od njihove erozije. Morfološka građa profila je A‐(B)rz‐R. Dubina soluma varira, ali su to pretežno plitka do srednje duboka tla. Reakcija tla u površin‐
skom horizontu se kreće od blago kisele do alkalične. Dosta su humozna tla u prvom horizontu, ali humoznost naglo opada sa dubinom tla. Po teksturnom sastavu površinski horizont spada uglavnom u ilovače. Cijelom dubinom tlo je uglavnom nekarbonatno ili neznatno karbonatno. Prema fizikalnim i kemijskim svojstvima ovo nisu loša tla, ali zbog često izražene površinske stjenovitosti i kamenitosti, plitkoće tla, te rela‐
tivno većih nadmorskih visina na kojima se formiraju, ona nisu prikladna za intenzivnu biljnu Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 30 proizvodnju. Zato se uglavnom koriste kao livade i pašnjaci, odnosno nalaze se pod vegetaci‐
jom koja je već prilagođena datim ekološkim uvjetima. Kalkokambisol se samostalno javlja na površini od oko 5.491,4 ha tj. 2% površine. Kao što je naprijed rečeno, vrlo često se javlja u kombinaciji sa Kalkomelanosolom odnosno Regosolom, u površini od 131.008,3 ha ili 47,81% površine. U slivnom području rijeke Cetine i Krke, Kalkokambisol i Kalkomelanosol je najzastupljeniji u sjeverozapadnom dijelu oko Bosanskog Grahova, u pravcu prostiranja planine Dinare, na sjeve‐
ru do mjesta M. Tičevo te istočno prema Livanjskom polju. Ovi tipovi tala se javljaju i zapadno od Tomislavgrada i prostiru se u područjima sa višim nadmorskim visinama kao što je Orlokuk, Boriva glava i u uskom pojasu se pružaju u pravcu Donjeg i Gornjeg Malovana. Na ovaj tip tla nailazi se i u jugoistočnom dijelu sliva u okolini jezera Blidinja i okolini mjesta Crvenica. Također je prisutno u okolini Buškog jezera i južno od Livanjskog polja. 4.4.1.4
Regosoli Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim supstratima, koja u pravilu nisu ske‐
letna. Nastaju erozijom ranije stvorenih tala i inicijalnim procesima pedogeneze, koja nije još uzrokovala tvorbu humusnog A horizonta zbog mladosti, erozije ili utjecaja čovjeka. Ova inicijalna tla su dosta značajna u biljnoj proizvodnji, jer se biološki aktivna zona, koju predstavlja (A) horizont, produbljuje rastresitim C horizontom, koji također čini ekološki spo‐
sobnu sredinu za više bilje, jer je porozan, drži vodu i zrak, te omogućuje ukorjenjivanje biljaka. Najprikladniji za biljnu proizvodnju su silikatno‐karbonatni regosoli, osobito varijetet na lesu i nekim laporima. U slivnom području rijeke Cetine i Krke ovaj tip tla zastupljen je u zapadnom dijelu, oko Livanj‐
skog polja. Ukupna površina ovih tala iznosi oko 6.706,4 ha ili 2,45%. Kalkokambisol, Kalkomelanosol i Regosol pojedinačno ili u međusobnim kombinacijama najviše su zastupljeni u pravcu pružanja planina Dinare te sjeverno duž Livanjskog polja. Dosta su zas‐
tupljeni i istočno od Buškog jezera. 4.4.1.5
Eutrični kambisoli (Eutrična smeđa tla) Eutrična smeđa tla se formiraju na vrlo različitim karbonatnim ili bazama bogatim stijenama. Ne razvijaju se na jedrim krečnjacima, a isključene su i kisele stijene. Eutrična smeđa tla su tla s moličnim Amo ili ohričnim Aoh humusnim horizontom, koji leži neposredno iznad kambičnog horizonta (B)v. Stupanj zasićenosti bazama je veći od 50%, a pH vrijednosti su iznad 5,5, što znači da ovo tlo ima neutralnu do alkaličnu reakciju. Prema dubini soluma ovo su uglavnom srednje duboka i duboka tla, mada ima i plitkih, naročito na kompaktnim matičnim supstrati‐
ma. Rendzine i Eutrični kambisoli zastupljeni su u području Livanjskog i Glamočkog polja. Rendzine su samostalno zastupljene u površini od oko 10.392 ili 3,79%. Eutrični kambisoli su prisutni na površini od 5.657,6 ha tj. 2,06%. Oba tipa su zajedno prisutna na 19.169,6 ha tj. 7%. Javljaju se i u kombinaciji sa Regosolom ali su svega zastupljeni na 309,1 ha ili 0,11% ukupne površine sliva. 4.4.1.6
Litosoli (Kamenjari) Ime su dobili zbog apsolutnog prevladavanja frakcije kamena u njima. Vegetacija nema značaj‐
nog utjecaja na formiranje ovih tala dok klimatsko područje na kojem su moguća znatna tem‐
peraturna kolebanja pogoduju raspadanju matične stijene i obrazovanju ovih tala. To su mlada tla i evoluciono predstavljaju početne, inicijalne stadije razvitka tala. U području slivova rijeka Cetine i Krke uglavnom su to krečnjačko‐dolomitni kamenjari i zahvataju površinu od oko 4.454,8 ha ili 1,63% površine, ali se razvijaju i na drugim uglavnom humusno‐akumulativnim Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 31 tlima (Litosoli + Kalkomelanosol + Regosoli, zatim Litosoli + Ranker + Distrični kambisoli) u pov‐
ršini od 7.512,9 ha ili 2,74% površine slivova. Osim litosola na malim površinama su zastupljeni još i Rankeri na površini od 1.619,3 ha ili 0,59% površine i u kombinaciji sa Eutričnim i Distričnim kambisolima u površini od 2.432,9 ha ili 0,88% površine slivova. Zona njihovog prostiranja je Donje Kupreško polje (Rilić i ispod Gornjeg Malovana), zatim u Duvanjskom polju – područje Kongora, te sporadično u donjem dijelu Gla‐
močkog polja. Od slabo razvijenih automorfnih tala na maloj površini se javljaju još i Koluvijumi u površini od svega oko 42,9 ha ili 0,02% površine, te Distrični kambisoli (spadaju u klasu kambičnih – smeđih tala) u površini od oko 500 ha ili 0,2% površine. Iz klase eluvijalno‐iluvijalnih tala sporadično ima Luvisola u kombinaciji sa Eutričnim kambisolima u površini od svega oko 508,5 ha ili 0,195% površine. 4.4.2
Klasa nerazvijenih hidromorfnih tala 4.4.2.1
Aluvijalna tla (Fluvisol) Ova tla su formirana u dolinama rijeka i jačih potoka, a predstavljaju recentne riječne nanose u slojevima. Važno je istaći da na gornje dijelove profila ne utječe prekomjerna voda, pa se pro‐
cesi odvijaju u terestričkim uvjetima, i kako su to mlađa tla, formira se plići ili dublji (A), i Ap horizont. Za ova zemljišta važi da se slojevi smjenjuju nepravilno u velikom broju kombinacija pa se za njih ne može dati tipičan prikaz profila. Obilježje ovog tipa tla je prisustvo teksturno lakšeg i težeg materijala u slojevima. Osim neuje‐
dnačene debljine i rasporeda slojeva tla prisutan je i sadržaj skeleta (oblutaka šljunka) gotovo cijelom dubinom profila tla. Procesi pedogeneze su slabo izraženi zbog mladosti nanosa odno‐
sno zato što sedimentacija prevladava proces pedogeneze. Ovaj tip tla je prisutan na području Duvanjskog polja u površini od 7.972,1 ha odnosno 2,91% površine i u kombinaciji sa Eutričnim kambisolom i Euglejem u površini od 703,1 ha ili 0,26%. 4.4.2.2
Histosol (Niski treset) Iz odjela hidromorfnih tala najzastupljeniji je ovaj tip tala. Njega karakterizira akumulacija pre‐
ko 30%, slabo razgrađene organske tvari u anaerobnim uvjetima u debljini većoj od 30 cm. Stalno suficitno vlaženje cijelog profila uzrokuje pojavu takvog tresetnog horizonta iznad zagle‐
jenog mineralnog G horizonta. Tresetni sloj se može dugo nakupljati, pa se na tresetištu smjenjuje i vegetacija. Zato su pojedi‐
ne zone organskog pokrova različitog podrijetla i sadržaja organske tvari, različite starosti i stu‐
pnja razgrađenosti, tako da u dubljim tresetnim naslagama razlikujemo više T horizonata koje označavamo dodavanjem rimskih brojeva (IT, IIT, IIIT itd.). Organski tresetni horizonti imaju neka specifična svojstva u odnosu na mineralna tla ili na mineralni horizont ispod tresetnog. Vododrživost tresetnog horizonta je velika. Upijaju i zadržavaju do nekoliko puta više vode od vlastite težine, a to je moguće jer je poroznost velika (i do 85%). Odnos C:N je vrlo širok (preko 25). Niski treseti su bogatiji bazama, eutrofni, a mogu da sadrže i CaCO3 pa im je i reakcija bazi‐
čna. Na istraživanom području najzastupljeniji je u zapadnom dijelu Livanjskog polja i u središnjem dijelu oko mjesta Grborez u površini od 7.114,1 ha ili 2,60%. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 32 4.4.3
Klasa glejnih tala 4.4.3.1
Euglej (Močvarno‐glejno tlo) Ovo tlo spada u klasu glejnih tala. Karakteristično za ova tla je duže ili kraće prekomjerno vla‐
ženje dopunskom poplavnom vodom cijelom dubinom profila, što omogućava vrlo intenzivne procese hidrogenizacije, i njeno konstantno prisustvo unutar dubine od 1 m tako da morfološ‐
ka građa profila tla izgleda A‐Gso‐Gr. Što se tiče kemijskih svojstava može se reći da su različita na pojedinim lokalitetima. Iako su ova tla pretežno nekarbonatna, ima i karbonatnih (na mikro‐
lokacijama). Varira i dubina humusnog horizonta od slabo do vrlo jako humoznog horizonta. Na različitim lokalitetima različit je i teksturni sastav ovih zemljišta. U pravilu sadržaj glinovite frakcije raste sa dubinom, kao i zbijenost, ljepljivost i plastičnost tla. Dubina do koje se spušta voda opredjeljuje sadašnji način korištenja ovih zemljišta, tako da se mjestimice koriste i kao oranice, a na pojedinim lokalitetima kao loši pašnjaci sa prevladavajućom hidrofilnom vegetaci‐
jom. Na području slivova rijeke Cetine i Krke determinirani su Močvarno‐glejno tlo, Epiglej (zagleja‐
vanje površinskim, pretežno poplavnim vodama koje stagniraju u profilu tla do dubine od 1 m) i Amfiglej (hidrogenizacija uvjetovana poplavnom i podzemnom vodom, pa je prisutan i epig‐
lejni i hipoglejni karakter profila tla sa međuhorizontom koji je slabije oglejen). Ovaj tip tla je najviše zastupljen u područjima Livanjskog, Glamočkog, Kupreškog i Duvanjskog polja u površini od 10.599,5 ha ili 3,87% površine, te sporadično u kombinaciji sa Distričnim i Eutričnim kambisolom i Fluvisolom u površini od 967,9 ha ili 0,36% površine slivova. 4.5
BIOLOŠKE ZNAČAJKE KOPNENIH I VODENIH EKOSUSTAVA 4.5.1
Florističko‐vegetacijska obilježja sliva Glamočko‐kupreški region je dio sliva Cetine koji se nalazi u području unutrašnjih Dinarida (Ste‐
fanović i ostali, 1983), a karakterizira ga razvitak krških polja koja su razdvojena planinskim vi‐
jencima, sa najvišim kotama od 1.900 m.n.m. Na ovom području najšire su zastupljene šume bukve i jele sa smrčom (Piceo‐Abieti‐Fagetum) unutar kojih su inkorporirane manje ili veće površine mrazišnih šuma smrče (Piceetum montanum inversum), šume jele i smrče (Abieti‐
Piceetum illyricum) i šume bijelog bora i smrče (jele) (Piceo‐Pinetum illyricum). U područjima prodora mediteranske klime (iznad Glamoča) pojavljuju se šume bukve i jele bez smrče. U su‐
balpinskoj zoni pojavljuju se šume subalpinske bukve (Fagetum subalpinum) sa manjim površi‐
nama subalpinske smrče (Piceetum subalpinum). Potencijalna šumska vegetacija ovog prostora obilježena je klimaregionalnom fitocenozom bu‐
kve i jele sa smrčom (Lakušić i ostali, 1983), unutar kojih depresije predstavljaju intrazonalne šume mrazišne smrče (velike površine Kupreško‐riličkog polja). Iznad Glamočkog polja na jugo‐
zapadu razvijene su šume bukve i jele bez smrče. Termofilniji dijelovi oko Glamočkog polja na‐
seljavaju zajednice bukve i javora gluhača ili hrasta kitnjaka i crnog graba. Najniži dijelovi Gla‐
močkog polja (alohtona zemljišta) pripadaju zajednici lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Qurcetum roboris), a zamočvarena zemljišta šumi crne johe (Alnetum glutinosae). Preostali dio sliva Cetine i Krke smješten je u mediteranskoj zoni dinarida, preciznije submedi‐
teranskoj zoni, odnosno manjim dijelom u mediteranskom montanom području listopadne ve‐
getacije sveze crnog i bijelog graba (Ostryo‐Carpinion). U Livanjskom polju razvijene su zajednice reda Alno‐Quercetalia i Alnetalia kao i zajednice re‐
dova Populetalia (topole), Molinetalia, Phragmitetalia što daje posebno fitogeografsko obiljež‐
je ovom području. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 33 Mediteranska (Submediteranska) dinarska oblast zauzima prostor sliva rijeke Krke, a na višim dijelovima je karakterizirana zajednicom medunca (cera) i crnog graba (Querco‐Ostryetum car‐
pinifoliae). U kanjonima rijeka zastupljene su reliktne fitocenoze crnog bora (Pinetum nigrae submediterranaeum), a na specifičnim staništima se nalaze zajednice javora i lipa (Aceri – Tilie‐
tum mixtum), medvjeđe lijeske i oraha (Juglando‐Coryletum). Submediteransko‐montano područje zahvata prostor iznad Livanjskog polja, a orografski pri‐
pada brdsko‐planinskom pojasu. Najveće prostranstvo zauzimaju šume hrastova i crnog graba (Querco‐Ostryetum carpinifoliae, Seslerio‐Ostryetum). U vidu manjih enklava rasprostranjene su termofilne šume bukve (Seslerio‐Fagetum, Aceri obtusati‐Fagetum), kao i mezofilne šume bukve (Fagetum montanum illyricum). Najveći prostor sliva Cetine i Krke prostire se u submedi‐
teranskom području. Najzastupljenija klimazonalna zajednica je medunca i bijelog graba (Querco pubescentis – Carpinetum orientalis), te šume crnog graba sa jesenjom šašikom (Sesle‐
rio‐Ostryetum carpinifoliae). Krška polja koja su periodično plavljena pod utjecajem podzemne vode predstavljaju staništa šuma lužnjaka (Carpino betuli – Qurcetum roboris, Periploco grae‐
cae – Quercetum roboris). Najmočvarniji dijelovi predstavljaju staništa crne johe (Alnetum glu‐
tinosae) ili pripadaju različitim močvarnim fitocenozama iz reda Phragmitetalia. Prostor riječnih tokova Milača, Šuice i Plovuće okruženi su sa obradivim površinama. Dio šum‐
ske vegetacije oko Milača pripada u višim dijelovima subalpinskoj zajednici Fagetum subalpi‐
num sa fitocenozama stijena i sipara. U ovoj zoni smješteno je Kukavičko jezero. Dolinu rijeke Šuice u manjim fragmentima predstavljaju šumske zajednice montane bukve Fa‐
getum montanum i šume bijelog bora i smrče (Piceo‐Pinetum). Potencijalnu vegetaciju oko Buškog jezera predstavljaju šume lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli‐Quercetum roboris). Najveći dio ovog područja je izmijenjen i predstavljen tercijarnom vegetacijom (obradivim površinama). 4.5.2
Vodena vegetacija Gornje dijelove vodotoka na slivnom području naseljavaju mahovine iz zajednice Cinclidotetum fontinaloides Gams 1927, koje su samo djelomično pod vodom (izvor Bistrice, Struge i Žablja‐
ka), i asocijacije Fontinalis antipyreticae W. Koch 1836 koja je stalno pod vodom, sa karakteris‐
tičnom vrstom Fontinalis antipyretica koja dopire do većih dubina i stvara čiste sastojine. Na is‐
traživanom području nisu konstatovane velike dubine, te se ova vrsta javlja izmiješana sa višim biljkama sveze Ranunculion fluitantis Neuchäus. Fontynalis antipyretica je vrsta koja naseljava brze, hladne vode, bogate kisikom i osjetljiva je na zagađenje. Na pojedinim mjestima sa vrstom Ranunculus fluitans javljaju se elementi sveze Spaganieto‐
Glycerion sa vrstama: Hippurus vulgaris f. fluviatilis, Ranunculus trochophillus, Berula angusti‐
folia f. submersa, Veronica beccabunga f. submersa, Sparganium simplex, Veronica anagallis aquatica, Potamogeton pusillus, Ranunculus circinnatus, Polygonum amphibium, Potamogeton pusillus. Tijekom jeseni na pojedinim mjestima se javlja flotantna (plivajuća) vegetacija sa vrs‐
tom Lemna minor. U ekosustavima sa dubljom vodom razvijena je vegetacija sveze Alisma plantago‐aquatica sa vrstom Alisma gramineum. Na područjima kao što su rijeka Milač, Plovuća, Ždralovački kanal i sl. razvijena je vegetacija re‐
da Magnocaricion ‐ močvarna staništa sa šaševima i higrofilne dolinske livade (PMF, 2010). Na lokalitetu Šuica Kovači prevladava vrsta Juncus acutus koja se ističe najvećom pokrovnosti, a razvijena je i flotantna (plutajuća) vegetacija sa vrstom lokvanja (Niphar luteolum) i sočivice (Lemnea minor). Generalno se može ukazati da vodotoke krških polja naseljavaju akvatične biljke koje su otpor‐
ne na razdoblja nedostatka vode, a za rijeke čija su korita stalno ispunjena vodom (Sturba, Žab‐
ljak, Šuica i Bistrica) karakteristično je i da dođe do isušivanja da bi sve vrste lako prebrodile to Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 34 razdoblje. Treba istaknuti veliku pokrovnost vegetacije ukoliko nije pod antropogenim utjeca‐
jem, a osobito vrsta sa razgranatim izdancima i fino rasperanim listovima. 4.5.3
Faunistička obilježja područja Slivno područje rijeka Cetine i Krke karakteriziraju različite biljne zajednice koje pružaju utočiš‐
te mnogim vrstama životinja. Cjelokupni prostor karakteriziraju raznovrsne i brojne vrste živo‐
tinja, a što je vrlo značajno, prostor se odlikuje visokim stupnjem endemičnosti zbog specifičnih abiotičkih uvjeta koji vladaju na datom području. Fauna beskičmenjaka je nedovoljno istražena, ali se pretpostavlja da je izuzetno raznovrsna. Od beskičmenjaka prevladavaju brojne vrste in‐
sekata i pauka kojima biljne zajednice i klimatska obilježja područja pružaju optimalne uvjete za rast i razvitak. Izdvajaju se dvije vrste riječnih rakova i to (Drešković N. i ostali, 2011): ƒ Austropotamobius pallipes Lereboullet – bjelonogi rak, 1858 i ƒ Austropotamobius torrentium Shreiber, 1803 – potočni rak. Fauna riba je predstavljena velikim brojem endemičnih vrsta. Veliki broj vrsta naseljava Buško jezero ali i mnogobrojne rijeke koje poniru. Najpoznatije vrste su: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Aulopyge hügelii (Heckel, 1842) – oštrulj, Chondrostoma phoxinus (Heckel, 1843) – podbila, Squalius microlepis (Heckel, 1843) – makal, Phoxinellus alepidotus (Heckel, 1843) – pijurica. Treba navesti da cjelokupni prostor sliva Cetine i Krke unutar BiH predstavlja ekonomski neis‐
korišten potencijal sa aspekta ribogojstva. Zbog toga, ovaj prostor nije intenzivno poribljavan introdukovanim ribljim vrstama te se očuvala autohtona riblja fauna. Fauna vodozemaca je također vrlo raznovrsna ali i nedovoljno istražena. Zbog odsustva većih prirodnih jezera odsustvuju pojedine forme čiji je životni vijek većinom vezan za vode. I pored toga, prostor sliva Cetine i Krke naseljavaju brojne vrste od kojih su najrasprostranjenije (Dreš‐
ković N. i ostali, 2011): ƒ Bombina variegata Linnaeus, 1758 – mukač, ƒ Salamandra atra Laurenti, 1768 – daždevnjak i ƒ Proteus anguinus (Laurenti, 1768) – čovječja ribica. Buduća istraživanja će pokazati točnu sliku faunističkog sastava vodozemaca sliva Cetine i Krke. Fauna gmazova je izuzetno brojna i raznovrsna zbog specifičnih abiotičkih činilaca koji vladaju na analiziranom prostoru. Gmazovi su predstavljeni sa velikim brojem vrsta od kojih se izdvaja‐
ju: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Testudo hermanni Gmalin, 1789 – obična čančara, Lacerta viridis Laurenti, 1768 – zelembać, Anguis fragilis Linnaeus, 1758 – sljepić, Pseudopus apodus Pallas, 1775 – blavor, Vipera ursini Bonaparte, 1835 – ursinijeva ljutica, Natrix natrix Linnaus, 1758 – bjelouška, Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) – smuk, Vipera berus bosniensis Boettger, 1889 – bosanska šarka i Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – poskok. Iako još uvijek nedovoljno istražena, sisari su najbolje istražena grupa životinja na datom pros‐
toru, prije svega zahvaljujući brojnim lovačkim udruženjima koji vode evidencije o brojnosti Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 35 lovne divljači na prostoru sliva Cetine i Krke. Do sada su opisane brojne vrste, prije svega krup‐
nijih sisarskih vrsta, dok je fauna sitnih sisara nešto slabije istražena. Skupinu sitnih sisara predstavljaju (Kotrošan i ostali, 2005; Sofradžija i Muzaferović, 2007): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758 – vjeverica, Erinaceus roumanicus Barret ‐ Hamilton, 1900 – bijeloprsi jež, Lepus europaeus (Pallas, 1778) – zec, Sorex araneus Linnaeus, 1758 – šumska rovka, Talpa caeca Savi, 1822 – krtica, Microtus thomasi (Barrett‐Hamilton, 1903) – balkanski voluhar, Apodemus flavicolis (Melchior, 1834) – žutogrli miš, Apodemus epimelas (Nehring, 1902) – krški miš, Mus musculus Linnaeus, 1758 – kućni miš. Skupinu krupnijih sisarskih vrsta predstavljaju: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Ursus arctos Linnaeus, 1758 – mrki medvjed, Canis lupus Linnaeus, 1758 – vuk, Canis aureus Linnaeus, 1758 – šakal, Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758) – lisica, Lynx lynx (Linnaeus, 1758) – ris, Sus scrofa Linnaeus, 1758 – divlja svinja, Capreolus capreolus (Linnaeus, 1758) – srna, Meles meles (Linnaeus, 1758) – jazavac, Mustela nivalis Linnaeus, 1766 i Rupicapra rupicapra balcanica (Bolkay, 1925) – balkanska divokoza, Nyctereutes procyonoides (Gray, 1834) – rakunopas. Najmanje istražena skupina sisara jesu slijepi miševi. Iako krški prostor odlikuju brojne pećinske formacije koje pružaju skrovište svim vrstama slijepih miševa, oni ostaju i dalje najmanje poz‐
nata skupina životinja u BiH. Pretpostavlja se da prostor sliva Cetine i Krke naseljavaju brojne i raznovrsne vrste slijepih miševa od kojih se izdvajaju slijedeće: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Rhynolopus ferrumequinum (Schreiber, 1774) – veliki potkovnjak, Rhynolopus hipposideros (Bechstein, 1800) – mali potkovnjak, Barbastella barbastellus (Schreiber, 1774) – širokouhi mračnjak, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) – velikouhi šišmiš i Myotis blythii (Tomes, 1857) – oštrouhi šišmiš. Ptičji svijet sliva Cetine i Krke je izuzetno bogat vrstama. Kako se područje nalazi na jadranskom migratornom putu ptica iz sjevernih dijelova Europe prema Sjevernoj Africi, na ovim prostori‐
ma mjesto za odmor pa čak i gniježđenje pronalazi veliki broj vrsta, pogotovu ptica močvarica. Veliki broj vrsta zimu provodi na prostoru Buškog jezera i Livanjskog polja, čiji su dijelovi uvrš‐
teni na RAMSAR listu 2008. godine. Poznatije vrste ptica koje naseljavaju ovo područje su: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Aquila pomarina Brehm, 1831 – orao kliktaš, Otus scops (Linnaeus, 1758) – ćuk, Bubo bubo (Linnaeus, 1758) – velika ušara, Botaurus stellaris (Linnaeus, 1758) – bukavac, Ardea cinerea Linnaeus, 1758 – siva čaplja, Aythya nyorca (Güldenstädt, 1770) – njorka, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 36 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Aythya ferina (Linnaeus, 1758) – glavata patka, Aythya fuligiula (Linnaeus, 1758) – krunata patka, Anas penelope Linnaeus, 1758 – patka zviždarka, Anas strepera Linnaeus, 1758 – patka kreketaljka, Anas acuta Linnaeus, 1758 – patka listarka, Fulica atra Linnaeus, 1758 – liska, Mergus merganser Linnaeus, 1758 – veliki ronac, Vanellus vanellus (Linnaeus, 1758) – vivak. Pored navedenih vrsta, na prostoru Livanjskog polja i Buškog jezera u tijeku seoba ptica priv‐
remeno se zadržavaju slijedeće vrste: ƒ Platalea leucordia Linnaeus, 1758 – žličarka, ƒ Grus grus (Linnaeus, 1758) – ždral i ƒ Pelecanus crispus Bruch, 1832 – pelikan. Za navedene vrste se zna da žive na prostoru sliva Cetine i Krke, ali je zasigurno broj vrsta koje žive na ovom prostoru daleko veći. Svakako da će dugoročna istraživanja koja se budu provodi‐
la na ovom prostoru dati jasniju sliku u pogledu kvantitativnog i kvalitativnog sastava životinj‐
skih populacija, te je za očekivati kako će broj opisanih, osobito endemičnih vrsta, rasti. 5
SOCIO‐EKONOMSKA OBILJEŽJA Analiza socio‐ekonomskih značajki sliva rijeka Cetine i Krke igra značajnu ulogu u planiranju ak‐
tivnosti za očuvanje prirodnih i radom stvorenih vrijednosti ovog prostora i odabiru odgovara‐
jućih razvojnih planova i programa prihvatljivih za lokalno stanovništvo i širu društvenu zajed‐
nicu. Iz toga razloga su u ovom poglavlju prezentirana temeljna socio‐ekonomska obilježja sliv‐
nog područja: administrativno uređenje, osnovni podaci o stanovništvu i urbaniziranosti pros‐
tora, te stanju gospodarskog razvitka. 5.1
ADMINISTRATIVNI USTROJ Ustav Bosne i Hercegovine koji je sadržan u Aneksu IV Daytonskog mirovnog sporazuma, uspo‐
stavio je državnu zajednicu sastavljenu od dva entiteta, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS), te Distrikt Brčko (DB). Federacija BiH zahvata 51% ukupne teritorije BiH što je 26.110 km², dok RS ima površinu od 24.526 km², a Distrikt Brčko 493 km². Federacija BiH kao jedan od dva entiteta ima svu vlast, nadležnost i odgovornost koje ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija BiH. Federacija BiH sastoji se od 10 federalnih jedinica (kanto‐
na, županija), a njihov naziv i sjedište se utvrđuje Ustavom kantona/županije. Županije se ure‐
đuju vodeći računa o etničkom, gospodarsko‐funkcionalnom, prirodno‐geografskom i komuni‐
kacijskom principu. Granice županije su utvrđene prema granicama rubnih naselja mjesta žu‐
panije. Sastavne jedinice županija su općine, kao jedinice lokalne samouprave koje predstavlja‐
ju prirodnu, geografsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje čine jedno ili više naseljenih mjesta međusobno povezanih zajedničkim interesima stanovništva. Na području Federacije BiH nalazi se 79 općina. Republika Srpska nema županija i administrativno je podijeljena na 62 općine. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 37 Kako je prethodno navedeno, riječni bazen Cetine i Krke u FBiH nalazi se na području četiri kan‐
tona/županije: Kantona 10, Zapadnohercegovačke županije, Unsko‐sanskog kantona i Herce‐
govačko‐neretvanskog kantona/županije, odnosno slijedećih općina: Bihać, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno, Posušje i Tomislavgrad. Udio pojedinih općina u površini sliva prikazan je u tablici 5.1. Tablica 5.1 Udio općina u površini sliva Udio u površini sliva Površina općine (km²) (km²) (%) Bihać 923,6 20,2 0,74 Bosansko Grahovo 776,5 529,6 19,33 Glamoč 1.041,9 189,4 6,91 Kupres 576,7 146,5 5,34 Livno 990,1 990,1 36,13 Posušje 443,1 25,9 0,95 Tomislavgrad 973,0 838,6 30,60 6.085,5 2.740,4 100,0 Općina Ukupno Najveći dio sliva Krke i Cetine nalazi se na području Kantona 10 i to na njenim općinama Bosan‐
sko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad, čime ovih pet općina zauzima 98,3% povr‐
šine sliva (tablica 5.1). Za općinu Bihać u Unsko‐sanskom kantonu i općinu Posušje u Zapadno‐
hercegovačkoj županiji radi se o relativno maloj, praktično zanemarivoj, površini teritorije koja se nalazi na ovim slivovima. Iz toga razloga su za prikaz socio‐ekonomskih obilježja slivnog pod‐
ručja Cetine i Krke korišteni podaci koji se odnose na Kanton 10. Kanton 10 se prostire na području jugozapadne Bosne i sjeverozapadne Hercegovine duž gra‐
nice sa republikom Hrvatskom. Svojim položajem ovo područje može se smatrati Jadranskim zaleđem. Zauzima površinu od 4.935 km² ili 18,89% površine FBiH i 9,65% površine Bosne i Hercegovine. Svojom površinom predstavlja najveću županiju u FBiH. Na području županije na‐
lazi se 6 općina, od kojih je najveća općina Glamoč sa oko 1.042 km² (tablica 5.1) koja zauzima oko 21% županije, a slijede Livno sa 990 km², te Tomislavgrad sa 973 km². Površina svih općina sliva je znatno veća u odnosu na prosjek veličine općina u FBiH koji je 330,5 km². Županijski centar je grad Livno. 5.2
STANOVNIŠTVO I URBANIZIRANOST Zadnji zvanični popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršen je 1991. godine, kada je na po‐
dručju Kantona 10 živjelo 118.257 stanovnika u 30.048 domaćinstava (FZS, 1999), pri čemu je prosječno domaćinstvo imalo 3,9 članova. U kasnijim godinama vršena je procjena broja sta‐
novnika koja može poslužiti za osnovne analize o stanovništvu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH u 2009. godini na području ove županije živjelo je 80.800 stanovnika (FZS, 2010). Upoređujući podatke o broju stanovnika iz 1991. i 2009. godine (tablica 5.2 i slika 5.1) može se zaključiti da je došlo do negativnog kretanja u ukupnom broju stanovnika. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 38 Tablica 5.2 Broj stanovnika i gustoća naseljenosti na području Kantona 10 Broj stanovnika Općina Gustoća naseljenosti (stan./km²) 1991. god. 2009. god. 1991. god. 2009. god. Bosansko Grahovo 8.311 2.102 10,66 2,69 Drvar 17.126 11.286 29,05 19,14 Glamoč 12.593 4.710 12,18 4,56 Kupres 9.618 3.437 16,88 6,03 Livno 40.600 32.013 40,85 32,21 Tomislavgrad 30.009 27.252 31,02 28,17 Ukupno 118.257 80.800 23,96 16,37 Sve općine slivnog područja Cetine i Krke bilježe pad stanovništva u odnosu na 1991. godinu. Općina Bosansko Grahovo u razdoblju od 1991. do 2009. godine imala je najveće smanjenje stanovništva i to za ‐74,7%, nadalje slijede općina Glamoč ‐62,6%, općina Kupres ‐64,3%, opći‐
na Drvar ‐34,1%, dok općine Livno (‐21,2%) i Tomislavgrad (‐9,2%) imaju najmanje smanjenje stanovništva na području Kantona 10. 45.000
40.600
40.000
Broj stanovnika
35.000
32.013
30.009
27.252
30.000
25.000
2009
17.126
20.000
15.000
11.286
8.311
10.000
5.000
12.593
9.618
4.710
2.102
1991
3.437
i sl
av
gr
ad
To
m
Liv
no
es
va
r
Dr
Ku
pr
B.
G
ra
ho
vo
0
Općine
Slika 5.1 Broj stanovnika 1991. i 2009. godine na području Kantona 10 Gustoća naseljenosti na području ove županije je mala. U Bosni i Hercegovini je prema popisu iz 1991. godine prosječna gustoća naseljenosti bila 85,5 stanovnika/km², dok je u ovom pod‐
ručju iznosila 23,96 stanovnika/km² (tablica 5.2). Najveću gustoću naseljenosti imala je Općina Livno sa 40,85 stanovnika/km², a najmanju Bosansko Grahovo sa 10,66 stanovnika/km². Proc‐
jena broja stanovnika iz 2009. godine pokazuje dramatičan pad gustoće naseljenosti koji na području Kantona 10 iznosi oko 16 stan./km², dok je na razini FBiH 89 stan./km². Općine kod kojih je najmanja gustoća naseljenosti su općine Bosansko Grahovo (svega 2,69 stanov‐
nik/km²), općina Glamoč (4,56 stanovnika/km²) i općina Kupres (6,03 stanovnika/km²). Podaci ukazuju da se radi o općinama sa slabim i/ili neiskorištenim potencijalima koje ne mogu sta‐
novništvu pružiti osnovne gospodarske pretpostavke da bi se zadržali na ovom području. Tako‐
đer, ovi podaci ukazuju da je stanovništvo uglavnom skoncentrirano oko administrativnih cen‐
tara općina, a ostale površine su slabo naseljene ili nenaseljene. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 39 Na temelju prezentiranih podataka može se zaključiti da se razvitak stanovništva kreće u nega‐
tivnom smjeru. Značajan prekid uobičajenog tipa razvitka stanovništva desio se u razdoblju 1991‐1995. godine zbog ratnih zbivanja. Veliki dio stanovništva migrirao je u druge zemlje. Najveće migracije odvijale su se unutar zemlje i to uglavnom na etničkom principu, pa je veliki dio stanovništva odselio na područja gdje se smatrao manje ugroženim. Povratak raseljenih osoba na bivša prebivališta uglavnom se također vršio po etničkom principu, što je dovelo do manjeg povratka i značajne promjene nacionalne strukture stanovništva. Migracije, posebice mlađeg i radno sposobnog stanovništva, nastavile su se i nakon rata. Poslijeratne migracije vr‐
šene su zbog siromaštva, loših uvjeta života, slabih mogućnosti zapošljavanja i niskog životnog standarda. Na negativan trend razvitka stanovništva ukazuju podaci o migracijama stanovništva u Kantonu 10. Za primjer se mogu uzeti podaci iz 2010. godine (FZS, 2010a), gdje broj doseljenih stanov‐
nika županije iznosi 302 a odseljenih 410, što daje negativni saldo migracija od ‐108 stanovnika. U ukupnom broju odseljenih stanovnika iste godine prednjače općine Tomislavgrad sa saldom od ‐51 i Livno sa ‐45 stanovnika, dok općina Bosansko Grahovo ima pozitivan saldo migracija sa 17 doseljenih stanovnika. Najveći broj odseljenih stanovnika je u inozemstvo. Uzimajući u obzir da je ukupni saldo migracija u FBiH ‐2.194 stanovnika, pri čemu najlošiju sliku migracija u FBiH ima Zeničko‐dobojski kanton sa ‐682 stanovnika, može se zaključiti da Kanton 10 ima saldo mi‐
gracija koji je ispod prosjeka Federacije BiH. Proces negativnog iseljavanja obuhvaća uglavnom mlađe stanovništvo i time utječe ne samo na poremećaj u starosnoj strukturi već i na snižavanje reproduktivnih sposobnosti stanovništva ovog područja. Dobna struktura stanovništva Kantona 10 je nepovoljna. U 2009. godini 13,58% stanovništva bilo je mlađe od 14 godina, 64,72% imalo je između 15‐64 godine i 21,69% je bilo starije od 64 godine (FZS, 2010). Podaci o prirodnom kretanju stanovništva u općinama Kantona 10 u razdoblju 2005‐2009. go‐
dina (slika 5.2) pokazuju da svake godine broj umrlih premašuje broj živorođenih. 300
200
150
B.Grahovo
Drvar
Glamoč
Kupres
Livno
Umrli
Živorođeni
Umrli
Živorođeni
Umrli
Živorođeni
2007
Umrli
0
Živorođeni
2006
Umrli
50
Živorođeni
2005
Umrli
100
Živorođeni
Broj stanovnika
250
2009
Tomislavgrad
Općine
Slika 5.2 2008
Prirodno kretanje stanovništva na području Kantona 10 Iz dobivenih podataka može se zaključiti da većinu stanovništva čine starije osobe, a da je broj mladih mali i u stalnom opadanju, što dovodi do negativnog prirodnog prirasta odnosno sma‐
njenja broja stanovnika. Ovakva struktura stanovništva odražava se i na gospodarstvo i razvitak ovog područja, jer je očigledno da nedostaju mladi, inventivni i obrazovani ljudi. Na području Kantona 10 se prema popisu iz 1991. godine nalazilo 282 naselja, pri čemu je pros‐
ječna veličina naselja 419 stanovnika (FZS, 2010). Prema procjenama iz 2009. godine, na pros‐
toru županije nalazilo se 269 naselja, pri čemu je prosječna veličina naselja 300 stanovnika. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 40 Najveći broj naselja imaju općine koje su i naviše naseljene, a to su općine Livno i Tomislavgrad koje imaju po 59 naselja. Poredeći podatke o broju naselja i veličini naselja iz 1991. i 2009. go‐
dine, može se zaključiti da je na smanjenje prosječne veličine naselja utjecalo značajno sma‐
njenje broja stanovnika u navedenom razdoblju. Također je došlo i do smanjenja broja naselja, koje se odnosi samo na općinu Drvar koja je 1991. godine brojala 38 naselja a prema podacima iz 2009. godine ima 25 naselja. Uzrok smanjenja u broju naseljenih mjesta općine Drvar je Daytonski sporazum, koji je donio novu administrativno‐teritorijalnu podjelu, tako da je dio na‐
selja koji su pripadali općini Drvar nakon Daytonskog sporazuma pripojen općini Bihać i novo‐
nastaloj općini Istočni Drvar u RS‐u. Najveće naselje po broju stanovnika na području županije je Livno sa 10.080 stanovnika, nada‐
lje slijede Tomislavgrad 5.012, Glamoč 4.256, Kupres 2.715, te Bosansko Grahovo 2.096 sta‐
novnika. Ova naselja se ističu populacijskom veličinom i funkcijama, i ujedno predstavljaju sje‐
dišta općina. Cijelo područje karakteristično je po raspršenom stanovanju, sa malom gustoćom naseljenosti, razdijeljenom na širokom području sa velikim brojem malih seoskih naselja koja pokrivaju najveći dio prostora Kantona 10. U prosjeku se na 1.000 km² nalazi 55 naselja, što je ispod prosjeka FBiH koji iznosi 128 naselja na 1.000 km². 5.3
GOSPODARSKI POKAZATELJI Općine u slivu Cetine i Krke su i prije ratnih dešavanja bile poznate kao slabo razvijene općine, sa velikim gospodarskim migracijama stanovništva prema zapadnim zemljama. Gospodarski ra‐
zvitak se zasnivao na malim i srednjim poduzećima. Rat i ratna zbivanja su ostavili dubok trag na prostoru svih općina sliva, što se može reći i za poslijeratne procese. Negativne posljedice su gotovo u potpunosti uništile gospodarstvo, a nastale su promjene kod stanovništva, kako u broju tako i u samoj strukturi. Uništen je značajan dio stambenog fonda, gospodarskih kapaci‐
teta i infrastrukture. Posljednjih desetak godina su ipak vidljivi znakovi normalizacije i oporav‐
ka, uglavnom u segmentu graditeljstva, drvo‐prerađivačke industrije, trgovine, te poljoprivre‐
de. Analizom uposlenosti po općinama (tablica 5.3) može se vidjeti da je najveća uposlenost u Liv‐
nu, koje je ujedno i centar Kantona 10 (FZS, 2010). Po broju uposlenih slijede općine Tomislav‐
grad, Drvar, Kupres, Glamoč i na kraju Bosansko Grahovo. Ako promatramo broj uposlenih u 2009. godini u odnosu na broj stanovnika slika se značajno mijenja. U odnosu na broj stanovni‐
ka najveća uposlenost je u Kupresu i čini 21% ukupnog broja stanovnika, a zatim slijede Bosan‐
sko Grahovo sa 17,6%, Glamoč sa 13,9%, Livno sa 12,8%, Drvar sa 10,3% i Tomislavgrad sa 10,0%. Postotak uposlenih u svim općinama je veoma mali. Značajno je istaknuti da općine Liv‐
no i Tomislavgrad iako imaju priličan broj stanovnika, cca 30.000, imaju mali postotak uposle‐
nosti. Uzrok tome je što dobar dio stanovništva ovih općina privremeno radi u inozemstvu, ali su po mjestu boravka prijavljeni na teritoriji ovih općina. Broj uposlenih u općinama od 2006. do 2009. godine je prilično ujednačen i nema trend značajnijeg rasta (tablica 5.3). Jedina zna‐
čajna promjena se desila 2007. godine, kada je došlo do značajnog pada broja uposlenih u ve‐
ćini općina. U jednom broju općina je nakon toga došlo do povratka broja uposlenih na razinu iz 2006. godine, dok se u općinama Livno, Tomislavgrad i Kupres ta brojka nije vratila na razinu iz 2006. godine. Negativni trend u ovim općinama kao i prilično ujednačen broj uposlenih u drugim općinama također govori o stagnaciji gospodarskog razvitka na ovom području. Nešto bolja situacija je sa plaćama. Kao što se vidi iz tablice 5.3, plaće su u razdoblju od 2006‐
2009. godine uglavnom rasle. Poredeći sa prosječnom neto plaćom u Federaciji BiH (792,08 KM za 2009. godinu), plaće u ovim općinama su ispod prosječnih neto plaća Federacije BiH. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 41 Tablica 5.3 Prosječni broj uposlenih i prosječne neto plaće u općinama sliva Cetine i Krke Prosječan broj uposlenih Prosječna neto plaća (KM) Općine 2006 2007 2008 2009 2006 2007 2008 2009 371 304 358 370 739,88 681,3 804,93 903,1 1.129 1.121 1.228 1.164 448,11 500,4 548,17 596,58 Glamoč 508 539 631 656 588,35 595,23 664,63 731,93 Kupres 1.033 748 721 723 557,28 593,65 673,63 770,17 Livno 4.414 3.914 4.008 4.108 573,88 626,76 718,67 813,91 Tomislavgrad 2.947 2.587 2.730 2.732 562,89 593,9 653,55 712,73 Ukupno 10.402 9.213 9.676 9.753 561,45 600,99 675,53 755,45 Bosansko Grahovo Drvar Strukturu gospodarstva Kantona 10 čine prerađivačka industrija, poljoprivreda, prehrambena industrija, trgovina, proizvodnja građevnog materijala, rezane građe, energetskih kabela, te iz‐
rada tekstilne konfekcije. U ukupnoj strukturi gospodarstva prevladavaju mala i srednja podu‐
zeća koja su vrlo značajna u ukupnom gospodarstvu i upošljavanju. Međutim, postoji nepovolj‐
na struktura u pogledu zastupljenosti pojedinih djelatnosti, jer je veoma izraženo učešće trgo‐
vine i ugostiteljstva. Što se tiče vlasničke strukture, oko 80% je u privatnom sektoru. Prema podacima o registriranim poslovnim subjektima iz 2009. godine (FZS, 2010), u Kantonu 10 pos‐
toji 1.690 pravnih osoba i 2.071 obrt. Najveći broj registriranih pravnih osoba je u sektorima tr‐
govine (25%), javnih/komunalnih društava i vlastite uslužne djelatnosti (24%), te prerađivačke industrije (15%). Najveći broj registriranih obrta je u sektorima trgovine (29%), ugostiteljstva (25%) i poljoprivrede (22%). Glavnina proizvodnih aktivnosti je koncentrirana u općinama To‐
mislavgrad i Livno, najrazvijenijim dijelovima županije. U 2009. godini najviše uposlenih je bio u sektoru prerađivačke industrije (1.602), potom trgovini (1.548), državnoj upravi i odbrani (1.377) i poljoprivredi (1.016). Važniji privredni subjekti na ovom području su: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Tušnica Livno – rudnici ugljena, Kapis Tomislavgrad – tvornica kabela, Lura Livno – proizvodnja sira, Finvest Drvar – prerada drveta, Tresetište Bosansko Grahovo – eksploatacija i prerada treseta, Livanjsko polje – poljoprivreda i stočarstvo, Agraris Glamoč – poljoprivredna proizvodnja. Proces tranzicije, globalna gospodarska kriza i drugi čimbenici utjecali su da danas većina po‐
duzeća ne radi ili radi smanjenim kapacitetom. Proces privatizacije teče sporo i neefikasno, što rezultira da se najveća poduzeća, a ujedno i najveći zagađivači, obnavljaju veoma sporo, te da im je sudbina u današnjem trenutku neizvjesna. Jedan od bitnih gospodarskih pokazatelja je i vanjska trgovina. Analizirajući podatke o uvozu i izvozu na području Kantona 10 (tablica 5.4) može se zaključiti da je uočljiv pad izvoza ali i uvoza (FZS, 2010b). Također treba naglasiti da je najveći udio u vanjskoj trgovini ove županije (preko 90%) ostvaren u prerađivačkoj industriji. Oko 70% izvoza vrši su prema zemljama regije, i to Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, dok se oko 60% uvoza vrši iz Poljske, Njemačke, Italije Hrvatske i Sr‐
bije. Prema dostupnim podacima o uvozno‐izvoznim vrijednostima u Kantonu 10 u 2009. godi‐
ni, izvoz po glavi stanovnika je 1.401 KM dok je uvoz po glavi stanovnika 2.149 KM. Može se primijetiti da same uvozno‐izvozne vrijednosti županije prate trend FBiH (tablica 5.4), gdje uvo‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 42 zne vrijednosti nadmašuju izvozne, s tim da županija ima bolju pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prosjek FBiH, što predstavlja jedan od pozitivnih gospodarskih pokazatelja. Tablica 5.4 Općine Kanton 10 FBiH Osnovni podaci o vanjskoj trgovini Saldo trgovinskog bilansa (1.000 KM) Pokrivenost uvo‐
za izvozom (%) Izvoz (1.000 KM) Uvoz (1.000 KM) 2008 2009 2008 2009 2008 2009 2008 2009 132.341 113.243 211.503 173.663 ‐79.162 ‐60.420 62,6 65,21 4.568.939 3.686.752 11.355.390 8.201.929 ‐6.786.451 ‐4.515.177 40,26 44,95 6
ZNAČAJKE VODNIH TIJELA POVRŠINSKIH VODA Određivanje značajki površinskih vodnih tijela u okviru ovoga projekta izvršeno je temeljem odredbi članka 5. i dodatka II 1.1 ODV, prema kojima je svaka država članica EU obvezna pro‐
vesti ovu analizu za dio riječnog bazena koji se nalazi na njenoj teritoriji. Ova obveza utvrđena je i člankom 25. Zakona o vodama FBiH (FBiH, 2006). U ovoj točki izvještaja prikazana je meto‐
dologija provođenja analiza i rezultati analiza značajki površinskih vodnih tijela. 6.1
UVOD Sukladno dodatku II ODV, sve površinske vode na riječnom bazenu potrebno je izdijeliti na vo‐
dna tijela, na kojima se provodi proces karakterizacije, odnosno određivanja njihovih značajki. Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) označava cjelovit i značajan dio (element) površinske vo‐
de, na kojem se moraju primijeniti ciljevi zaštite okoliša iz ODV i ZOV. Osnovni cilj identificira‐
nja vodnih tijela je da se omogući jasno definiranje stanja površinskih voda i to stanje uporedi sa postavljenim ciljevima zaštite okoliša. U cilju provođenja karakterizacije, površinske vode se klasificiraju u slijedeće četiri kategorije (EC, 2000): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
rijeke, jezera, prijelazne vode, priobalne vode. Prema ODV i Zakonu o vodama u FBiH (FBiH, 2006), rijeka označava vodu koja najvećim dije‐
lom teče po površini zemlje, ali koja može jednim dijelom svog toka teći i ispod zemlje. Jezero je tijelo površinskih voda u kojemu se nalazi voda stajaćica. Prijelazne vode označavaju povr‐
šinske vode u blizini ušća rijeka u more, koje su djelomično slane usljed blizine obalnih voda, ali su pod znatnim utjecajem dotjecanja svježe vode. Priobalne vode označavaju površinske vode na strani prema kopnu ograničene linijom čija je svaka točka udaljena jednu morsku milju od granične linije na kojoj se mjeri širina teritorijalnih voda, a gdje je to slučaj, od vanjske granice prijelaznih voda. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 43 S obzirom na prethodno navedene definicije, na riječnim slivovima Cetine i Krke na području FBiH nema prijelaznih i priobalnih voda, već se mogu registrirati samo dvije kategorije površin‐
skih voda: rijeke i jezera. Sukladno tome, u nastavku su prikazane značajke za navedene dvije kategorije površinskih voda. Određivanje značajki površinskih voda na riječnim slivovima Cetine i Krke na području FBiH izvršeno je u slijedeća četiri koraka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Određivanje tipova površinskih voda na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, Ocjena stanja vodnih tijela. Ovakav pristup preporuča Vodič br. 2 Zajedničke strategije implementacije ODV (Identifikacija vodnih tijela; EC, 2003a), pa je on i korišten za karakterizaciju površinskih vodnih tijela u nedos‐
tatku detaljnijih domaćih propisa i smjernica. Prethodno navedeni koraci provedeni su zasebno za obje identificirane kategorije površinskih voda: rijeke i jezera. Premda se rezultati analize značajno razlikuju u ovisnosti od kategorije površinskih voda koja se promatra, opći pristup ocjene značajki za obje kategorije površinskih voda je veoma sličan i opisan je u nastavku. Potrebno je napomenuti da za određivanje tipova površinskih voda i vodnih tijela u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju nisu razmatrane sve rijeke i jezera na riječnom bazenu Cetine i Krke na području FBiH, jer se na ovom području nalazi i jedan broj veoma malih rijeka (vodotoka) i jezera koji prema ODV ne moraju biti obuhvaćeni tipizacijom. Sukladno ODV, za ove male vo‐
dotoke nije potrebno određivati tipove i vodna tijela te izvještavati, a sve u cilju smanjenja ad‐
ministrativnog opterećenja u smislu upravljanja vodama na riječnom bazenu. Okvirnom direk‐
tivom o vodama nije izričito određeno koja je granica veličine vodotoka i jezera koja se ne mo‐
raju tipizirati. Međutim, uobičajeno se usvaja da se tipiziraju samo vodotoci slivnog područja većeg od 10 km2, dok se u kategoriji jezera za tipizaciju u obzir uzimaju samo jezera veličine vodnoga lica većeg od 0,5 km2. Navedeni kriteriji korišteni su i u ovome karakterizacijskom izvještaju. Kako se sukladno Okvirnoj direktivi o vodama ciljevi ODV odnose na sve površinske vode, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja su primijenjene preporuke iz Vodiča br. 2 Za‐
jedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003a) da se veoma mali vodotoci priključe najbli‐
žem (tj. nizvodnom) površinskom vodnom tijelu ukoliko je to moguće. Ukoliko to nije moguće, vrši se ocjena da li je vodotok značajan i da li ga treba odrediti kao vodno tijelo na temelju zna‐
čaja tog vodotoka za postizanje ciljeva ODV. Temeljem ovoga principa, u slivu Cetine i Krke je nekoliko veoma malih vodotoka koji su ponornice i nisu povezani sa identificiranim površin‐
skim vodnim tijelima “zanemareno”, odnosno nisu određeni kao vodna tijela niti su priključeni nekom vodnom tijelu. Veoma mali vodotoci koji su priključeni susjednim vodnim tijelima su u bazi podataka pratećeg GIS‐a i kao takvi su pridruženi tim vodnim tijelima. Međutim, za potre‐
be grafičkog prikazivanja (radi jasnoće prikaza rezultata) i statističke obrade rezultata ovi vodo‐
toci nisu uzeti u obzir, već su rezultati prikazani samo na vodotocima većim od 10 km2 i jezeri‐
ma većim od 0,5 km2. U nastavku ove točke su date opće naznake u svezi prethodno navedena četiri koraka za odre‐
đivanje značajki vodnih tijela površinskih voda. Ove opće naznake odnose se na obje kategorije površinskih voda, i rijeke i jezera, dok je u točkama 6.2 i 6.3 opisana metodologija i rezultati za svaku od navedenih kategorija površinskih voda zasebno. 6.1.1
Određivanje tipova površinskih voda na slivnom području Prema Okvirnoj direktivi o vodama, vodno tijelo je jedinstvena pod‐jedinica riječnog sliva za ko‐
ju se utvrđuje dostizanje ekoloških ciljeva postavljenih Direktivom. Stoga je glavni cilj identifi‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 44 kacije vodnih tijela da se omogući točno opisivanje stanja i njegovo upoređivanje sa ekološkim ciljevima (EC, 2003a). Određivanju vodnih tijela površinskih voda prethodi određivanje tipova površinskih voda na ra‐
zmatranom slivnom području. Cilj određivanja tipova rijeka i drugih kategorija površinskih voda je uvođenje tzv. „tip specifičnog sustava ocjenjivanja stanja površinskih voda“, koji podrazumi‐
jeva da se uspostavljaju različite vrijednosti klasa vode za različite tipove površinskih voda. Raz‐
vitak sustava tipologija utječe na sve naredne operativne aspekte provođenja ODV, uključujući monitoring, ocjenu stanja i izvještavanje (EC, 2003c). Okvirna direktiva o vodama predviđa klasifikaciju površinskih voda u ovisnosti od okolinskih va‐
rijabli koje određuju različite tipove površinskih voda sa različitim uvjetima za nastanak, razvi‐
tak i opstanak svih vrsta flore i faune u njima. Dodatak II ODV utvrđuje način određivanja tipo‐
va površinskih voda za sve kategorije površinskih voda u ovisnosti od različitih abiotičkih i bio‐
tičkih pokazatelja koji se koriste za određivanje tipova. U tom smislu, razlikuju se dva osnovna sustava klasifikacije, i to: sustav „A“ i sustav „B“. U sustavu klasifikacije „A“ određivanje tipova površinskih voda vrši se temeljem abiotičkih pa‐
rametara koji opisuju bitne značajke slivnog područja (npr. veličinu sliva, geološku podlogu, nadmorsku visinu i sl.) ili tijela površinske vode za koju se određuje tip (npr. dubina vode). U dodatku II.1.2 ODV prikazani su obvezni i dopunski (opcijski, neobvezni) parametri koji se koris‐
te za određivanje tipova za svaku od kategorija površinskih voda. Kod sustava „B“ se osim abio‐
tičkih koriste i odabrani biotički parametri koji omogućuju bolje definiranje i razgraničavanje tipova. Sukladno iskustvima iz prethodnih sličnih projekata u BiH (npr. SAFEGE, 2007; AVPS, 2008), kao i odredbama iz nacrta Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđi‐
vanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju usvojen je sustav klasifikacije „B“ za obje kategorije površinskih vo‐
da (rijeke i jezera). Pomenuti nacrt pravilnika pripremljen je u okviru projekta „Podrška vodnoj politici BiH“, ali do izrade ovog karakterizacijskog izvještaja nije usvojen. Konzultant je na ras‐
polaganju imao više verzija nacrta pravilnika; iz ožujka 2011. godine (PM i ostali, 2011), rujna 2011. godine (PM i ostali, 2011a) i prosinca 2011. godine (PM i ostali, 2011b). Za izradu ovog karakterizacijskog izvještaja korištena je posljednja verzija (PM i ostali, 2011b) koja predstavlja zvanični rezultat projekta. 6.1.2
Određivanje vodnih tijela Određivanje vodnih tijela temelji se na identifikaciji značajnih promjena stanja ili režima povr‐
šinskih voda unutar prethodno identificiranih tipova ili identifikacija planiranih aktivnosti u sli‐
vu u cilju rezerviranja određenih vodnih tijela za neke specifične namjene (PM i ostali, 2011b). Prema nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja spe‐
cifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), za određivanje vodnih tijela potrebno je koristiti slijedeće osnovne kriterije: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
promjena kategorije površinske vode; promjena tipa; promjena pritiska; izmjene hidrološkog režima; promjena morfoloških obilježja; promjena ribljih regiona. Na temelju prethodno navedenih kriterija, granice vodnih tijela se minimalno određuju na: ƒ granicama sa susjednim državama; Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 45 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
profilima značajnih brana; krajevima uspora značajnih akumulacija; neposredno uzvodno od lokacije značajnog pritiska (npr. zagađivača); granicama tipova vodotoka; mjestima značajnih promjena režima toka i protoka (npr. značajno zahvatanje vode ili dotjecaj značajne pritoke); ƒ mjestima promjene tipa prevladavajućeg sedimenta dna; ƒ mjestima sa značajnim hidromorfološkim promjenama (npr. dugi nasipi za odbranu od poplava i obaloutvrde). U okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja nisu korišteni svi prethodno navedeni kriteriji, npr. kriteriji promjene pritiska (jer nije izvršena analiza pritisaka) i promjene morfoloških obilježja (jer bi se dobila pojedina vodna tijela koja su veoma modificirana i zbog toga u lošem stanju). Za jedan dio kriterija koji su korišteni, Konzultant je mogao primijeniti te kriterije jednoznačno, npr. kod kriterija promjene kategorije površinske vode, promjene tipa vodotoka, na profilima značajnih brana, na krajevima uspora značajnih akumulacija i sl. Za drugi dio korištenih kriterija je primijenjena ekspertska (stručna) procjena pri određivanju vodnih tijela; npr. kod kriterija dotjecaj značajne pritoke. S obzirom na navedeno, na temelju prethodno navedenih uvjeta je izvršena prethodna (preliminarna) delineacija vodnih tijela površinskih voda na slivnom podru‐
čju Cetine i Krke. Po izvršenoj analizi pritisaka, moguće su određene izmjene u granicama vod‐
nih tijela kao posljedica novih saznanja o pritiscima u slivnom području. Potrebno je napome‐
nuti da je identifikacija vodnih tijela svakako iterativan i stalan proces (EC, 2003a), jer se vrše nadopune i poboljšanja u razdobljima između objavljivanja svakog pojedinog plana upravljanja riječnim slivom. 6.1.3
Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda 6.1.3.1
Uvod U FBiH još uvijek nije uspostavljen odgovarajući sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog sta‐
nja površinskih voda sukladno Okvirnoj direktivi o vodama. Na snazi je još uvijek Uredba o kla‐
sifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, koja je donesena još 1980. godine (FBiH, 1992). Prema ovoj Uredbi, za ocjenjiva‐
nje stanja svih površinskih voda uspostavljen je jedinstven sustav koji obuhvaća 15 pokazatelja kakvoće vode. Uglavnom se radi o fizikalno‐kemijskim pokazateljima kakvoće, a uključena su i tri biološka pokazatelja, stupanj saprobnosti, stupanj biološke produktivnosti i najvjerojatniji broj koliformnih klica, od čega se ovaj drugi pokazatelj koristi samo za ocjenu stanja jezera. Od fizikalno‐kemijskih pokazatelja tu se nalaze i parametri koji su prateći uz biološke pokazatelje, poput pH, rastvorenog kisika, zasićenosti vode kisikom, BPK5 i KPK. U listu pokazatelja koji se ispituju prema ovoj Uredbi nisu uključene opasne i štetne tvari prema listi datoj u Odluci br. 2455/2001/EZ Europskoga parlamenta i vijeća od 20. studenoga 2001. godine (EC, 2001) kojom se uspostavlja popis prioritetnih tvari sukladno odredbama Okvirne direktive o vodama. Na temelju Zakona o vodama iz 1998. godine u FBiH je donesena Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama („Službene novine FBiH“, br. 43/07; FBiH, 2007), kojom su propisane opasne i štetne tvari i njihove najveće koncentracije po pojedinim klasama voda. Ova Uredba (FBiH, 2007) je usklađena sa Odlukom br. 2455/2001/EZ Europskoga parlamenta i vijeća (EC, 2001), u kojoj je data lista prioritetnih tvari, i koja predstavlja dodatak X Okvirne direktive o vodama. Ovaj podzakonski akt je još uvijek na snazi. Kako je prethodno navedeno, u okviru projekta „Podrška vodnoj politici BiH“ pripremljen je nacrt podzakonskog akta o karakterizaciji površinskih i podzemnih vodnih tijela, utvrđivanju re‐
ferentnih uvjeta za specifične tipove voda i klasifikaciji statusa voda, koji između ostaloga utvr‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 46 đuje tip specifični sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda. Do izrade ovog karakterizacijskog izvještaja navedeni podzakonski akt nije usvojen, ali je Konzultant imao na raspolaganju nekoliko radnih verzija ovog dokumenta (PM i ostali, 2011; PM i ostali, 2011a; PM i ostali, 2011b). S obzirom na nepostojanje cjelovitih propisa u FBiH za ocjenjivanje ekološkog i kemijskog sta‐
nja površinskih voda, za potrebe izrade ovog karakterizacijskog izvještaja Konzultant je usvojio sustav ocjenjivanja temeljem ekspertskih procjena zasnovanih na raspoloživim propisima i po‐
dacima, te iskustvima zemalja koje su donijele ove propise i/ili su izradile planove upravljanja u kojima su uspostavljeni sustavi ocjenjivanja. U tom smislu, za ocjenu kemijskog stanja korištena je Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (FBiH, 2007), kao i Direktiva o prioritet‐
nim tvarima 2008/105/EC (EC, 2008b) koja je jedna od kćerki direktiva Okvirne direktive o vo‐
dama. Pored ostaloga, za ocjenu ekološkog stanja korišteni su prethodno pomenuti prednacrti podzakonskog akta u pripremi (PM i ostali, 2011; PM i ostali, 2011a; PM i ostali, 2011b), potom Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, broj 89/10; RH, 2010), kao i veći broj ka‐
rakterizacijskih izvještaja i planova upravljanja za riječne bazene u regiji i Europskoj uniji. 6.1.3.2
Referentni uvjeti Uspostavljanje sustava ocjenjivanja stanja voda vrši se na temelju prethodno određenih refe‐
rentnih uvjeta za svaki tip površinskih voda (uvjeti vodene zajednice, hidromorfološki uvjeti, fi‐
zičko‐kemijski uvjeti). U Okvirnoj direktivi o vodama je naznačeno da se referentni uvjeti defini‐
raju kao specifični uvjeti kod kojih ljudskog utjecaja nema ili je minimalan (uzimajući pri tome u obzir da apsolutno neporemećeno prirodno stanje nije moguće postići ili ga nema). Određiva‐
nje specifičnih referentnih uvjeta za određene tipove tijela površinskih voda po biološkim po‐
kazateljima treba provesti sukladno Aneksu II ODV‐a, odnosno: ƒ Za svaki tip vodnih cjelina površinskih voda određuju se specifični hidromorfološki i fizi‐
kalno‐kemijski uvjeti, koji predstavljaju vrijednosti hidromorfoloških i fizikalno‐kemijskih elemenata kakvoće za tipove tijela površinskih voda visokog ekološkog statusa. ƒ Za svaki tip određuju se i biološki referentni uvjeti koji predstavljaju vrijednosti za tip ti‐
jela površinskih voda visokog ekološkog statusa. Opći element visokog statusa (Aneks V, stavka 1.2 ODV‐a) između ostalog podrazumijeva: „vrijednosti bioloških elemenata kak‐
voće za tijelo površinske vode koje odražavaju one vrijednosti koje su uobičajene za tip voda u nenarušenom stanju i pokazuju veoma mala ili nikakva odstupanja.“ ƒ Biološki uvjeti referentni za tipove vodnih cjelina površinskih voda mogu biti utemeljeni prostorno ili na modeliranju ili mogu biti izvedeni korištenjem kombinacija ovih metoda (ili mogu biti utemeljeni na ekspertnoj prosudbi ukoliko nedostaju potrebne informacije za ostale metode). ƒ Za prostorno zasnivanje bioloških referentnih uvjeta za određene tipove potrebno je ra‐
zviti referentnu mrežu za svaki tip tijela površinskih voda. Mreža treba sadržati dovoljan broj lokaliteta visokog statusa kako bi bio osiguran dovoljan stupanj pouzdanosti u vrije‐
dnosti referentnih uvjeta, uz različitosti u vrijednostima odgovarajućih elemenata kakvo‐
će visokog ekološkog statusa za taj tip površinskih voda. Biološki referentni uvjeti uteme‐
ljeni na modeliranju mogu se izvesti bilo primjenom prognostičkih metoda, bilo meto‐
dama naknadne analize. Te metode trebaju iskoristiti sve raspoložive povijesne, paleolo‐
ške i ostale podatke i omogućiti dovoljan stupanj povjerenja u vrijednosti referentnih uv‐
jeta, kako bi se osiguralo da izvedeni uvjeti budu konzistentni i da vrijede za svaki tip površinskih voda. ƒ Ako nije moguće pouzdano odrediti specifične referentne uvjete za neki element kakvo‐
će u tipu površinskih voda zbog visokog stupnja prirodne varijabilnosti tog elementa, ne samo usljed sezonskih varijacija, taj se element može isključiti iz procjene ekološkog sta‐
tusa tog tipa površinskih voda (u tom slučaju će se navesti razlozi isključenja). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 47 Na analiziranom slivnom području rijeke Cetine i Krke, uslijed nedostatka podataka o ranijim intenzivnim istraživanjima, karakteristike biotičke komponente određene su ekspertskom proc‐
jenom i dijelom na temelju jednokratnih istraživanja provedenih na ovom slivnom području. Pri izvođenju ekspertskih procjena referentnih uvjeta razmotreni su slijedeći čimbenici: ƒ Ekspertske procjene se jednim dijelom temelje na rezultatima ranijih bioloških, fizikalno‐
kemijskih i kemijskih istraživanja koja su rađena na vodnom području Jadranskog mora, uključivo i slivove Neretve i Trebišnjice. Ovi slivovi imaju slične geološko‐morfološke zna‐
čajke slivu Cetine i Krke, a nalaze se u istim ekološko‐vegetacijskim zonama Kontinental‐
nih i Submediteranskih Dinarida. S obzirom na navedeno, uočava se sličnost tipova povr‐
šinskih vodnih tijela na slivovima Cetine i Krke na jednoj, i Neretve i Trebišnjice na drugoj strani. Kako se za područje Neretve i Trebišnjice raspolaže sa dosta većim fondom poda‐
taka, ovi podaci su korišteni za procjenu referentnih uvjeta za tipove površinskih voda na slivu Cetine i Krke. Pri ovoj procjeni referentnih uvjeta je vršena ekspertska ocjena pouz‐
danosti podataka i mogućnosti njihove primjene na slivovima Cetine i Krke, vodeći raču‐
na o prirodnim značajkama područja. ƒ Određivanje referentnih uvjeta se dijelom temelji i na rezultatima istraživanja i sistema‐
tizacija provedenih u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade plana upravljanja vodama. Konzultant je koristio dostupne radne materijale u kojima je izvršena tipizacija površin‐
skih voda u RH i određeni tip specifični referentni uvjeti (npr. PMFZ i HPM, 2005; PMFZ i Elektroprojekt, 2008). U prethodno navedene dvije studije su na temelju dostupnih po‐
dataka određeni referentni uvjeti za identificirane tipove površinskih voda u RH. U okvi‐
ru ovog karakterizacijskog izvještaja korišteni su ovi rezultati kao dopuna raspoloživim rezultatima istraživanjima na vodnom području Jadranskog mora na teritoriji FBiH. ƒ Pri procjeni referentnih uvjeta razmotreni su i drugi raspoloživi povijesni i literaturni po‐
daci iz studija i znanstvenih radova, temeljem kojih se može zaključiti stanje abiotičkih i biotičkih odrednica koje određuju uvjete u vodnom tijelu bez ljudskih utjecaja. Sve prethodni podaci su ocijenjeni i potvrđeni podacima prikupljenim tijekom istraživanja pro‐
vedenih u okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja, te je temeljem sveukupnih raspolo‐
živih podataka izvršena ekspertska procjena o referentnim uvjetima za svaki tip površinskih voda identificiran na slivu Cetine i Krke u FBiH. 6.1.3.3
Sustav ocjenjivanja Određivanje statusa površinskih voda se sukladno odredbama ODV vrši temeljem ocjene eko‐
loškog i kemijskog stanja identificiranih vodnih tijela. Ekološko stanje površinskih vodnih tijela određuje se temeljem tri grupe pokazatelja: (i) biološki, (ii) hidromorfološki i (iii) fizikalno‐
kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente. Kemijsko stanje površinskih vodnih tijela utvrđuje se u odnosu na prioritetne i druge onečišćujuće tvari. ODV predviđa da se ocjena ekološkog stanja vodnih tijela vrši upoređenjem registriranih vrije‐
dnosti pokazatelja sa graničnim vrijednostima koje su utvrđene zasebno za svaki tip površinskih voda. Drugim riječima, uspostavlja se tzv. tip specifični sustav ocjenjivanja stanja površinskih voda. Jedan od najznačajnijih koraka kod uspostavljanja sustava ocjenjivanja je određivanje re‐
ferentnih uvjeta koji predstavljaju visoki ekološki status tog tipa površinske vode (približno ne‐
poremećeni prirodni status) sukladno dodatku II.1.3(i) ODV‐a. Određivanje referentnih uvjeta je u većini slučajeva veoma zahtijevan proces jer većina mjernih postaja iz sustava monitoringa površinskih voda nije postavljena na mjestima bez ili sa malim antropogenim utjecajem, pa se rezultati redovitog monitoringa površinskih voda teško mogu koristiti za određivanje referen‐
tnih vrijednosti pojedinih pokazatelja. Iz navedenih razloga je tijekom izrade karakterizacijskog izvještaja izvršeno ciljano jednokratno ispitivanje kakvoće vode u slivu Cetine i Krke u cilju od‐
ređivanja referentnih uvjeta za pojedine tipove površinskih voda. Također su korišteni i podaci iz redovitoga monitoringa površinskih voda i drugi raspoloživi historijski podaci. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 48 U ovom karakterizacijskom izvještaju je usvojen sustav ocjenjivanja ekološkog stanja površin‐
skih voda sa pet klasa: ƒ Visoko stanje: Vrlo male ili nikakve promjene zbog ljudske djelatnosti na fizikalno‐
kemijske i hidromorfološke pokazatelje kakvoće vodnoga tijela u odnosu na vrijednosti uobičajene za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti bioloških pokazatelja kak‐
voće za cjelinu površinske vode odražavaju uobičajene vrijednosti za taj tip voda u nena‐
rušenom stanju, i pokazuju veoma mala ili nikakva odstupanja. Ovo se smatra tip‐
specifičnim uvjetima. ƒ Dobro stanje: Vrijednosti bioloških pokazatelja kakvoće za određeni tip voda pokazuju nisku razinu promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, no samo malo odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. ƒ Umjereno stanje: Vrijednosti bioloških pokazatelja kakvoće za određeni tip površinskih voda umjereno odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom sta‐
nju. Vrijednosti pokazuju umjerena odstupanja uslijed ljudske djelatnosti, a poremećaji su znatno veći nego u uvjetima dobrog stanja. ƒ Slabo stanje: Vode koje pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških pokaza‐
telja za taj tip površinskih voda, i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupa‐
ju od uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. ƒ Loše stanje: Vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških pokazate‐
lja kakvoće za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda odsutne. Usvojena je slijedeća klasifikacija kemijskog stanja površinskih voda: ƒ Dobro stanje: Sadržaj prioritetnih tvari ispod graničnih vrijednosti prema važećim propi‐
sima. ƒ Slabo stanje (dobro stanje nije postignuto): Sadržaj prioritetnih tvari prelazi granične vrijednosti prema važećim propisima. Značajno je napomenuti da se ocjena stanja vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela vrši temeljem ocjene ekološkog potencijala, koji označava stanje značajno izmijenjenog ili vještač‐
kog vodnog tijela. Naime, prema članku 2(8) Okvirne direktive o vodama i članku 4. Zakona o vodama u FBiH pod vještačkim vodnim tijelom (VVT, AWB) smatra se vodno tijelo površinskih voda nastalo ljudskom djelatnošću. Vodič br. 4 Zajedničke strategije implementacije ODV (Identifikacija i određivanje značajno izmijenjenih i vještačkih vodnih tijela; EC, 2003b) pojaš‐
njava ovu definiciju navodeći da je vještačko vodno tijelo površinsko vodno tijelo koje je ofor‐
mljeno na lokaciji gdje ranije nije postojalo vodno tijelo i koje nije oformljeno neposrednom fi‐
zičkom izmjenom, pomjeranjem ili poravnanjem postojećeg vodnog tijela. Značajno izmijenje‐
no vodno tijelo označava vodno tijelo površinskih voda koje je zbog fizičkih promjena uzroko‐
vanih ljudskom djelatnošću značajno promijenilo svoja prirodna obilježja. Vještačka i značajno izmijenjena vodna tijela moraju dostići najmanje dobar ekološki potencijal (DEP), koji označava potrebno stanje značajno izmijenjenog ili vještačkog vodnog tijela suklad‐
no odredbama ODV i ZOV. DEP se određuje u odnosu na Maksimalni ekološki potencijal (MEP), koji se utvrđuje za svako vodno tijelo odvojeno sukladno referentnim uvjetima specifičnim za dati tip i to za ona vodna tijela površinskih voda koja najviše sliče predmetnom vještačkom ili značajno izmijenjenom vodnom tijelu (PM i ostali, 2011b). 6.1.4
Ocjena stanja vodnih tijela Ocjena stanja vodnih tijela vrši se u cilju utvrđivanja da li se identificirana vodna tijela nalaze u najmanje dobrom stanju (statusu), što je jedan od najznačajnijih ciljeva koje ODV postavlja za Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 49 sve površinske vode. Člankom 2. ODV utvrđeno je da površinsko vodno tijelo ima dobar status ukoliko su i ekološko i kemijsko stanje vodnog tijela ocijenjeni kao dobri. U okviru ovog karakterizacijskog izvještaja ocjena stanja izvršena je za identificirana vodna tije‐
la na temelju ekoloških i kemijskih pokazatelja prezentiranih u prethodnoj točki izvještaja. Oc‐
jena stanja izvršena je za svaki pokazatelj zasebno, a konačna ocjena stanja načinjena je teme‐
ljem prethodno provedenih analiza bioloških pokazatelja, fizikalno‐kemijskih i kemijskih ele‐
menata koji prate biološke elemente, hidromorfoloških pokazatelja i prioritetnih i drugih one‐
čišćujućih tvari. 6.2
RIJEKE Određivanje značajki rijeka izvršeno je u slijedeća četiri koraka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Određivanje tipova rijeka na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja rijeka, Ocjena stanja vodnih tijela. U nastavku je dat pregled korištene metodologije i rezultata određivanja značajki rijeka na rije‐
čnim slivovima Cetine i Krke na području FBiH. 6.2.1
Tipologija Za određivanje tipova rijeka usvojen je sustav klasifikacije „B“ prema ODV, po kojem se koriste zahtijevani abiotički parametri tipologije prema sustavu „A“ i odabrani dopunski abiotički i bio‐
tički parametri. Prema dodatku II.1.2 ODV obvezni abiotički parametri za tipizaciju rijeka, koji su korišteni i u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja, su: ƒ veličina slivnog područja, ƒ nadmorska visina, i ƒ geološka podloga. Kao dopunski (abiotički) parametar odabrana je krupnoća supstrata u koritu vodotoka. Ovaj parametar je korišten kao dopunski parametar tipizacije rijeka u nekoliko sličnih projekata u BiH (na primjer SAFEGE, 2007; AVPS, 2008), a predviđen je kao dodatni parametar i nacrtom podzakonskog akta o karakterizaciji površinskih i podzemnih vodnih tijela, utvrđivanju referen‐
tnih uvjeta za specifične tipove voda i klasifikaciji statusa voda (PM i ostali, 2011b), koji je prip‐
remljen u okviru projekta „Podrška vodnoj politici BiH“. S obzirom na geološke značajke ovoga prostora, koji je izgrađen pretežno od krečnjačkih stije‐
na, na ovom prostoru se nalazi veliki broj povremenih vodotoka u kojima se javljaju značajno drugačiji ekološki uvjeti nego u stalnim vodotocima sličnih ostalih značajki. Stoga je u ovom ka‐
rakterizacijskom izvještaju usvojeno da je jedan od čimbenika koji određuje tip vodotoka i po‐
javnost odnosno stalnost tog vodotoka. Osim navedenih parametara, za tipizaciju vodotoka je korišten i kriterij položaja vodotoka u odnosu na ekoregije i podekoregije (subekoregije). U nastavku je prezentirana metodologija i kriteriji određivanja tipova po pojedinim prethodno navedenim parametrima, te rezultati određivanja tipova vodotoka na slivnom području Cetine i Krke. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 50 6.2.1.1
Određivanje karakterističnih parametara za tipizaciju rijeka Ekoregije Prema karti ekoregija, koja je data u dodatku XI ODV (slika 6.1), slivno područje se nalazi unu‐
tar ekoregije 5 (Dinarski Zapadni Balkan). Unutar svake ekoregije može se izvršiti podjela pod‐
ručja na subregije, temeljem čega se vrši definiranje biološki relevantnih tipova površinskih vo‐
da. S obzirom da subekoregije (podekoregije) na području Bosne i Hercegovine još uvijek nisu zvanično određene, za potrebe izrade ovog karakterizacijskog izvještaja subekoregije su odre‐
đene temeljem nacrta Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđi‐
vanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), kao i karte ekološko‐vegetacijskih reona SR Bosne i Hercegovine iz 1980. godine (Beus i ostali, 1980). Pre‐
ma ovim izvorima, slivno područje Cetine i Krke u FBiH se nalazi unutar dvije subekoregije: Kontinentalni Dinaridi i Submediteranski Dinaridi. Slika 6.1 Karta ekoregija za područje Bosne i Hercegovine Kontinentalni Dinaridi obuhvaćaju središnji dio Bosne i Hercegovine u kojemu vlada kontinen‐
talno‐planinska klima, dok se područje Submediteranskih Dinarida proteže do planinskog pod‐
ručja Dinarida gdje se još uvijek osjeća utjecaj mediteranske klime. Područje dvaju ekoregija u širem prostoru sliva Cetine i Krke prikazano je na slici 6.2. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 51 Slika 6.2 Karta subekoregija za šire područje sliva Cetine i Krke u FBiH Veličina slivnog područja Veličina slivnog područja je povezana sa količinom otjecanja odnosno protoka u vodotoku, pa je stoga u Okvirnoj direktivi o vodama odabrana kao abiotički parametar koji određuje tip vo‐
dotoka. Prema ODV (dodatak II.1.2.1) utvrđena su četiri tipa vodotoka prema veličini slivnog područja, i to: mali (10‐100 km2), srednji (100‐1.000 km2), veliki (1.000‐10.000 km2) i veoma ve‐
liki vodotoci (> 10.000 km2). U nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b) također je usvojen ovaj sustav klasifikacije vodotoka prema veličini slivnog područja. S obzirom na navedeno, u ovom karakterizacijskom izvještaju je također usvojena klasifikacija vodotoka prema veličini sliva u četiri klase, prema kriterijima prikazanim u tablici 6.1. Kako je prethodno navedeno, u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja nisu tipizirani vodo‐
toci veličine sliva manje od 10 km2. Za ostale (veće) vodotoke određene su slivne površine, a rezultati su prikazani na slici 6.3. Ukupna dužina tipiziranih vodotoka sa slivnim područjem ve‐
ćim od 10 km2 iznosi 309,8 km. Na slivnom području nema vrlo velikih vodotoka, a samo jedan vodotok (tj. dionica jednog vodotoka) nalazi se u klasi velikih vodotoka. Svi ostali vodotoci su u klasi potoka i malih rijeka (slika 6.3). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 52 Tablica 6.1 Klasifikacija vodotoka prema veličini sliva Klasa Oznaka Opseg veličina sliva (km2) Potok (vrlo mali vodotok) P1 10‐100 Mala rijeka (mali vodotok) P2 100‐1.000 Velika rijeka (veliki vodotok) P3 1.000‐10.000 Vrlo velika rijeka (vrlo veliki vodotok) P4 > 10.000 Naziv Slika 6.3 Vodotoci na slivu Cetine i Krke prema veličini sliva Nadmorska visina Nadmorska visina višeznačno utječe na različite abiotičke i biotičke procese u vodotocima te stoga predstavlja važan čimbenik pri određivanju tipova vodotoka. Između ostaloga, nadmor‐
ska visina je u neposrednoj svezi sa temperaturama zraka i vode, režimom padavina, hidraulič‐
kim uvjetima toka vode, uvjetima otapanja kisika i sl. što su sve značajni činioci koji određuju ekološke uvjete u nekom vodotoku. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 53 Sukladno dodatku II.1.2.1 ODV, utvrđene su tri obvezne klase vodotoka u ovisnosti od nadmor‐
ske visine, a granične vrijednosti nadmorskih visina su: < 200 m.n.m., 200‐800 m.n.m. i > 800 m.n.m. S obzirom na raščlanjenost reljefa u BiH, u sličnim projektima u BiH (SAFEGE, 2007; AVPS, 2008) uobičajeno se uvode dopunski razredi za vodotoke na nadmorskim visinama 200‐
800 m.n.m., odijeljeni nadmorskom visinom 500 m.n.m. Ovakav pristup opravdan je i na sliv‐
nom području Cetine i Krke u BiH jer se veoma mali dio slivnog područja nalazi na nadmorskim visinama ispod 500 m.n.m. Usvojeni sustav klasifikacije vodotoka prema nadmorskoj visini prikazan je u tablici 6.2. Napo‐
minje se da na slivnom području Cetine i Krke u FBiH nisu zastupljena sva četiri tipa vodotoka prema nadmorskoj visini, već samo neki od navedenih tipova. Tablica 6.2 Klasifikacija vodotoka i jezera prema nadmorskoj visini Klasa Oznaka Opseg nadmorskih visina (m.n.m.) Ravničarski vodotok i jezero V1 < 200 Ravničarsko‐brdski vodotok i jezero V2 200‐500 Brdsko‐planinski vodotok i jezero V3 500‐800 Planinski vodotok i jezero V4 > 800 Naziv Temeljem kriterija prikazanih u tablici 6.2 određena su područja na slivu Cetine i Krke koja se nalaze unutar datih visinskih opsega, a rezultati su prikazani na slici 6.4. Na slivnom području nema ravničarskih i ravničarsko brdskih područja i vodotoka, pa se javljaju samo klase brdsko‐
planinskih i planinskih vodotoka. Geološka podloga Okvirnom direktivom o vodama predviđeno je da se tipovi vodotoka određuju i u ovisnosti od geološke podloge preko koje protječu, jer geološka podloga u velikoj mjeri određuje kemizam voda (tvrdoća, pH, sadržaj pojedinih minerala, te različitih neorganskih i organskih tvari) i time ekološke uvjete za akvatične vrste. Sukladno ODV tipizacija vodotoka vrši se preko tri obvezna tipa geološke podloge: karbonatne, silikatne i organske. U grupu karbonatnih stijena spadaju krečnjačke i dolomitne stijene kao i stijene sa dominantnim udjelom karbonata u kemijskom sastavu, pod silikatnim podlogama se smatraju geološki supstrati izgrađeni od magmatskih ili drugih nekarbonatnih stijena, dok su organske podloge one kod kojih su površinske naslage iz‐
građene uglavnom od treseta (Furse i ostali, 2006). U ovom karakterizacijskom izvještaju je također usvojena navedena klasifikacija, a identificirani tipovi vodotoka prema geološkoj podlozi prikazani su u tablici 6.3. Tablica 6.3 Klasifikacija vodotoka prema geološkoj podlozi Klasa Naziv Oznaka Geološka podloga Vodotoci na karbonatnoj podlozi K Karbonatna Vodotoci na silikatnoj podlozi S Silikatna Vodotoci na organskoj podlozi O Organska Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 54 Za potrebe određivanja tipa geološke podloge prema prethodno navedenoj metodologiji izra‐
đena je geološka karta područja (dodatak II.5), za čiju pripremu je korištena Osnovna geološka karta BiH razmjere 1:100.000. Temeljem ove geološke karte pripremljena je modificirana geo‐
loška karta prema tipovima geoloških podloga iz tablice 6.3, koja je prikazana na slici 6.5. Na slivnom području zastupljena su sva tri tipa geoloških podloga, ali prema prostornom raspros‐
tranjenju dominira karbonatna geološka podloga. Slika 6.4 Područja na slivu Cetine i Krke unutar klasa prema nadmorskoj visini Supstrat u koritu vodotoka Veličina čestica supstrata u koritu vodotoka je dopunski abiotički parametar koji opisuje uvjete u koritu vodotoka koji utječu na sastav i rasprostranjenost flore i faune dna, kao ključne poka‐
zatelje ekološkog statusa vode. Stoga se ocjenjuje da ovaj parametar predstavlja bitnog činioca kod određivanja tipologije voda (SAFEGE, 2007). Ovaj parametar korišten je kao dopunski i u sličnim projektima karakterizacije vodnih tijela u BiH (na primjer SAFEGE, 2007; AVPS, 2008), a koristi se i u nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b). Usvojena je klasifikacija supstrata u koritu vodotoka koja sadr‐
ži slijedeće tri kategorije: ƒ Fini supstrat (F), Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 55 ƒ Srednje krupni supstrat (S), ƒ Krupni supstrat (K). Slika 6.5 Područja na slivu Cetine i Krke prema geološkoj podlozi U tablici 6.4 prikazan je način određivanja tipa supstrata u koritu u ovisnosti od preovlađujuće veličine čestica supstrata. Tablica 6.4 Klasifikacija vodotoka prema veličini supstrata u koritu vodotoka Klasa Opis tipa supstrata Oznaka Veličina čestica supstrata (mm)
Sitne čestice (glina, mulj, vrlo sitni pijesak)
1 Pijesak (sitni, srednje krupni, krupni) Klasifikacija supstrata F S K < 0,125 2 0,125 – 2 x Šljunak 3 2 – 64 x Valutice 4 64 – 256 x Krupno kamenje (blokovi) 5 > 256 Legenda: Fini supstrat (F), Srednje krupni supstrat (S), Krupni supstrat (K) Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 56 Klasifikacija vodotoka prema veličini supstrata izvršena je na temelju rezultata terenske pros‐
pekcije korita vodotoka i ekspertske (stručne) procjene Konzultanta. Rezultati koji su prikazani na slici 6.6 pokazuju da je u koritu vodotoka većih od 10 km2 najzastupljeniji fini i srednje krup‐
ni supstrat, dok krupnog supstrata uglavnom ima samo na nekoliko dionica vodotoka na većim nadmorskim visinama (na primjer u slivu Krke). Slika 6.6 Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema veličini supstrata u koritu vo‐
dotoka Stalnost (pojavnost) vodotoka Na slivnom području se zbog osobenosti geološke podloge javljaju dva tipa vodotoka prema stalnosti (pojavnosti) tih vodnih tokova, i to (tablica 6.5): ƒ stalni vodotoci (S), kod kojih se tečenje u koritu odvija tijekom cijele godine, ƒ povremeni vodotoci (P), kod kojih se tečenje u koritu odvija povremeno. Klasificiranje vodotoka na stalne i povremene izvršeno je temeljem podataka prikazanih na to‐
pografskim kartama mjerila 1:25.000. Rezultati navedene klasifikacije vodotoka (slika 6.7) po‐
kazuju da se na slivnom području nalazi nekoliko značajnijih stalnih vodotoka (Bistrica, Žabljak, Sturba, Milač, Šuica, Korana), dok je jedan dio vodotoka veličine sliva preko 10 km2 povreme‐
nog karaktera. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 57 Tablica 6.5 Klasifikacija vodotoka prema stalnosti (pojavnosti) vodotoka Klasa Naziv Značajka vodotoka Oznaka Stalni vodotoci S Tečenje u koritu se odvija tijekom cijele godine Povremeni vodotoci P Tečenje u koritu se odvija povremeno Slika 6.7 6.2.1.2
Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema stalnosti (pojavnosti) vodotoka
Pregled rezultata tipizacije rijeka na slivnom području Temeljem utvrđenih klasa vodotoka prema odabranim parametrima za tipologiju, izvršeno je određivanje tipova rijeka na dijelu riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH. S obzirom na broj usvojenih parametara za tipizaciju i broj mogućih klasa unutar svakog parametra (2 sube‐
koregije, 4 klase prema nadmorskoj visini, 5 klasa prema veličini slivnog područja, 3 klase pre‐
ma geološkoj podlozi, 3 klase prema veličini supstrata u koritu vodotoka, 2 klase prema stal‐
nosti‐pojavnosti vodotoka), na slivnom području je teorijski moguće da se pojavi čak 720 tipo‐
va vodotoka. Ukoliko bi se dosljedno primijenila navedena metodologija, na istražnom područ‐
ju bi se moglo izdvojiti 16 tipova rijeka. Tipovi vodotoka izdvojeni ovom metodologijom prika‐
zani su u tablici 6.6. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 58 Tablica 6.6 Tipovi vodotoka koji se mogu identificirati na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH dosljednom primjenom sustava klasifikacije „B“ Parametri za određivanje tipa vodotoka Ekoregija/ Veličina Nadm. visi‐ Geološka Subekoregija sliva (km2) na (m.n.m.) podloga Tip vodotoka Supstrat u Stalnost koritu (pojavnost)
Opis i naziv 5/MD 10‐100 > 800 K S P Povremeni planinski vrlo mali vodotok sa srednje krupnim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 > 800 K F S Planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom u Kontinentalnim Dinaridima 5/MD 10‐100 > 800 S F P Povremeni planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 > 800 S S P Povremeni planinski vrlo mali vodotok sa srednje krupnim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 > 800 S F S Planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 200‐500 S K S Ravničarsko‐brdski vrlo mali vodotok sa krupnim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 200‐500 S S S Ravničarsko‐brdski vrlo mali vodotok sa srednje krupnim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 500‐800 S F P Povremeni brdsko‐planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom Submediteranskim Dinari‐
dima 5/MD 10‐100 500‐800 S K S Brdsko‐planinski vrlo mali vodotok sa krupnim supstratom Submediteranskim Dinaridima 5/MD 10‐100 500‐800 S S S Brdsko‐planinski vrlo mali vodotok sa srednje krupnim supstratom u Submediteranskim Dina‐
ridima 5/MD 100‐1.000 > 800 S F P Povremeni planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 100‐1.000 > 800 S F S Planinski mali vodotok sa finim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/MD 100‐1.000 500‐800 K F P Povremeni brdsko‐planinski mali vodotok sa finim supstratom u Submediteranskim Dinaridi‐
ma 5/MD 100‐1.000 500‐800 S F S Brdsko‐planinski mali vodotok sa finim supstratom u Submediteranskim Dinaridima 5/UD 10‐100 > 800 K F S Planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom u Kontinentalnim Dinaridima 5/UD 10‐100 > 800 O F S Planinski vrlo mali vodotok sa finim supstratom u Kontinentalnim Dinaridima Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 59 Razmatranjem bioloških, morfoloških i kemijskih značajki voda u izdvojenim tipovima, utvrđe‐
no je da navedena tipizacija rijeka ne odgovara uvjetima na terenu. Naime, zaključeno je da je izdvojeno znatno više tipova rijeka prema navedenim parametrima tipizacije nego što se može uočiti na temelju bioloških i drugih značajki vodotoka. Stoga je za određivanje osnovnih tipova vodotoka na slivnom području korištena lista tipova rijeka predložena nacrtom Pravilnika o ka‐
rakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), koji su prikazani u tablici 6.7. Tablica 6.7 Biotički tipovi vodotoka Subekoregija Pripanonska sube‐
koregija Kontinentalno Dina‐
ridska subekoregija Submediteransko Dinaridska subeko‐
regija Tip vodotoka Oznaka Naziv 1 Mali planinski vodotoci s krupnim supstratom dna 2 Mali i srednje veliki vodotoci s krupnim supstratom dna do 800 m.n.m. 2a Mali brdsko‐planinski vodotoci sa srednje krupnim substratom dna 3 Mali i srednje veliki ravničarski vodotoci s finim supstratom dna 4 Mali i srednje veliki ravničarski i ravničarsko‐brdski vodotoci sa srednje krupnim supstratom dna 5 Velike brdske rijeke s krupnim i srednje krupnim supstratom dna 6 Velike ravničarske rijeke s krupnim i srednje krupnim supstratom dna 7 Vrlo velike ravničarske rijeke s finim supstratom dna 8 Vrlo velike ravničarske rijeke sa srednje krupnim supstratom dna 9 Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna 10 Mali i srednje veliki vodotoci s krupnim supstratom dna do 800 m.n.m. 10a Mali i srednje veliki brdsko‐planinski vodotoci sa srednje krupnim sub‐
stratom dna 11 Mali i srednje veliki ravničarski i ravničarsko‐brdski vodotoci sa srednje krupnim supstratom dna 12 Mali i srednje veliki ravničarski i ravničarsko‐brdski vodotoci sa finim supstratom dna 12a Mali brdsko‐planinski vodotoci s finim supstratom dna 13 Velike brdske rijeke s krupnim supstratom dna 14 Velike nizinske rijeke s krupnim i srednje krupnim supstratom dna 15 Vodotoci krških polja 16 Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna 17 Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s krupnim i srednje krup‐
nim supstratom dna 18 Velike ravničarske rijeke sa srednje krupnim i krupnim supstratom dna 19 Velike ravničarske rijeke sa finim supstratom dna 20 Vodotoci planinskih krških polja 21 Vodotoci nizinskih i brdskih krških polja 22 Povremeni vodotoci Na temelju provedene analize identificirano je 8 tipova vodotoka koji su opisani u tablici 6.8 i prikazani u dodatku II.8. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 60 Tablica 6.8 Tipovi vodotoka identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Parametri za određivanje tipa vodotoka Ekoregija/ Veličina Nadm. visi‐
Subekoregija sliva (km2) na (m.n.m.) Geološka podloga Tip vodotoka Supstrat u Stalnost koritu (pojavnost)
Kod Opis i naziv 5/KD 10‐100 > 800 K S S BiH_R9 Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na kar‐
bonatnoj podlozi 5/KD 10‐100 > 800 K; O F; S S BiH_R15 Vodotoci krških polja na organskoj i karbonatnoj podlozi 5/SD 10‐100 > 500 K S; K S BiH_R16 5/SD 10‐100 200‐500 K S; K S BiH_R17 5/SD 100‐1.000 > 800 K F; S S BiH_R20 Vodotoci planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi 5/SD < 1.000 > 500 K F; S S BiH_R21 Vodotoci nizinskih i brdskih krških polja na karbonatnoj podlozi 5/SD < 1.000 > 500 K; S F; S P BiH_R22 Povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi 5/SD 100‐10.000 500‐800 – – S BiH_R23 Vještački vodotoci Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na kar‐
bonatnoj podlozi Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbonatnoj podlozi Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 61 Navedeni tipovi imaju slijedeća opća obilježja: ƒ BiH_R9. Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbo‐
natnoj podlozi se karakteriziraju kamenitim dnom, stenotermnim uvjetima (vrlo su mala kolebanja temperature), većom zasićenošću kisikom uslijed brzog i bujičavog toka, te ve‐
likom prozirnošću (Trožić‐Borovac, 2005). Kako geološku podlogu čini kalcijum karbonat (CaCO3), ovi vodotoci su bogati karbonatima što utječe na režim pH i pojavu sedre koja se taloži na dnu vodotokova. U ovim vodotocima odsustvuju planktonski životni oblici, a javljaju se životni oblici koji se, na različite načine, pričvršćuju za bentos. Ovakvi vodotoci se odlikuju manjom bioraznolikošću. Od biljnog svijeta prevladavaju silikatne i modroze‐
lene alge koje naseljavaju pukotine stijena. Od viših biljaka prevladavaju mahovine sa pljosnatim talusom koje stvaraju veće busene. Od životinjskog svijeta prevladavaju lar‐
veni stadiji insekata, planarije, puževi, maločekinjaši, pijavice i drugi organizmi. Od nek‐
tonskih organizama prevladavaju ribe koji su vrlo jaki i aktivni plivači. ƒ BiH_R15. Vodotoci krških polja na organskoj i karbonatnoj podlozi karakteriziraju se od‐
sustvom krupnijeg sedimenta i pojavljivanjem sitnijeg pjeskovitog ili muljevitog sedimen‐
ta. Veća količina CaCO3 u ovakvim vodotocima pojačava bazičnost vode, što utječe na sa‐
stav biljnih i životinjskih populacija. U ovisnosti od brzine toka vode mogu se javiti plan‐
ktonski organizmi i to jednoćelijske alge (Diatomea) sa posebnim gasnim mjehurićima, a razvijena je i zooplanktonska zajednica Rotatoria i račića. Vrlo su promjenjivi uvjeti sre‐
dine (veća kolebanja temperature vode), manja zasićenost kisikom i manja prozirnost. Naselje biljaka karakterizira prisustvo makrofitske poplavne vegetacije klase Phragmite‐
tea Tx. et Prsg. 42 iz reda Phragmitetalia W. Koch 26 sa prevladavajućim vrstama Phra‐
gmites communis Trin. – trska i Carex flacca Schreb. – sita. Biološki sastav ovih vodotoka u velikoj mjeri ovisi o sastavu sedimenta. Riblja fauna je znatno bogatija zbog pojave vrs‐
ta koje su prilagođene životu u vodama sa manjom količinom rastvorenog kisika i poja‐
vom vrsta koje nisu jaki plivači. ƒ BiH_R16. Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbo‐
natnoj podlozi se također odlikuju kamenitim dnom, stenotermnim uvjetima (vrlo su mala kolebanja temperature), većom zasićenošću kisikom uslijed brzog i bujičavog toka, te velikom prozirnošću. U ovim vodotocima u pravilu odsustvuju fitoplanktonski i zoop‐
lanktonski životni oblici, a javljaju se životni oblici koji su razvili organe za pričvršćivanje na kamenitu podlogu u svrhu odolijevanja jakim vodenim strujama. Od biljnog svijeta prevladavaju različite vrste algi koje naseljavaju stijenske pukotine. Od životinjskog svije‐
ta prevladavaju larveni stadiji insekata, planarije, puževi, maločekinjaši, pijavice i drugi organizmi. Od nektonskih organizama prevladavaju ribe koji su vrlo jaki i aktivni plivači. Po pravilu ovakve vodotoke naseljava veoma mali broj vrsta tako da biološka raznolikost nije izražena. ƒ BiH_R17. Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s krupnim i srednje krupnim sup‐
stratom dna na karbonatnoj podlozi se odlikuju promjenama u jačini vodenog toka i promjenama u supstratu dna, koji u jednom dijelu toka može biti izrazito kamenit, a u drugom izrazito pjeskovit i muljevit. Kako od sastava podloge uvelike ovisi i sastav biljnog i životinjskog svijeta, ovisno o brzini toka vode javljaju se specifični životni oblici. Brži di‐
jelovi vodotoka se odlikuju stenotermnošću, tj. malim kolebanjima temperature, viso‐
kom količinom rastvorenog kisika i većom prozirnošću, dok se mirniji dijelovi vodotoka odlikuju sporijim tokom vode, euritermnošću, te manjom količinom rastvorenog kisika. Svi navedeni pokazatelji značajno utječu na sastav biljnih i životinjskih populacija koji se u ovisnosti o dijelu vodotoka mogu veoma razlikovati. Kako u ovakvim vodotocima pos‐
toje tzv. prijelazne zone (brz tok – spor tok – brz tok – spor tok) u ovisnosti o godišnjem razdoblju i raspoloživoj količini vode može se desiti da rijeka nanese životne oblike ka‐
rakteristične za jedan dio u sasvim drugi dio, zbog čega je bioraznolikost u ovakvim vo‐
dotocima veoma izražena. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 62 ƒ BiH_R20. Vodotoci planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi se odlikuju promjenji‐
vom brzinom vodotoka tijekom godine i u velikoj mjeri ovise o nivalno‐pluvijalnom reži‐
mu. U sušnijim dijelovima godine ovi vodotoci imaju obilježja rijeka umjerenog toka, dok u razdoblju intenzivnijih padavina i topljenja snijega ubrzavaju tok uslijed nailaska vode‐
ne mase koja se nakon toga izlijeva i plavi polje. U ovakvim vodotocima se dešavaju smjene flore i faune koja prati smjene u jačini vodenog toka. Tako u jednom dijelu godi‐
ne voda, uslijed naglog nailaska ispire razvijenu fito i zooplanktonsku zajednicu i druge zajednice karakteristične za mirnije vodene tokove, dok se u drugom dijelu godine razvi‐
ja potamoplanktonska zajednica koju prate ostali životni oblici mirnijih voda. Posmatra‐
jući ove pokazatelje, može se zaključiti da je bioraznolikost ovakvih vodotoka visoka u razdobljima stabilnijeg (mirnijeg) vodotoka, dok je u razdobljima bujičavog toka biološka raznolikost znatno siromašnija. Bogatstvu ovih vodotoka doprinosi i pojava amfiba (ža‐
be). ƒ BiH_R21. Vodotoci nizinskih i brdskih krških polja na karbonatnoj podlozi karakteriziraju se mirnijim vodama ali i različitom sezonskom dinamikom voda, jer se u nizinskim vodo‐
tocima javljaju periodična izlijevanja voda koja se zadržavaju duže vremensko razdoblje, što se javlja uslijed nesrazmjera u dotjecanju i otjecanju vode (JLZ, 1983). Ovo uzrokuje pojavu razvijene priobalne vegetacije slatkih voda klase Isöeto – Nanojuncetea Br. – Bl. et Tx. 43. Dno ovih vodotoka je podložno taloženju sitnijeg pjeskovitog ili muljevitog se‐
dimenta kojeg nanose proljetne bujice. Poslije kratkog „ispiranja“ bujičavih voda, u ovim vodotocima prevladavaju biljne i životinjske vrste koje naseljavaju mirnije vode. Javljaju se različiti životni oblici koje ovakve vodotoke čine izuzetno biološki raznovrsnim. Kako se vode postepeno povlače u svoje prirodno korito ulazeći u ljetnu sezonu, u ovakvim vodotocima i njihovom priobalju se javlja močvarna vegetacija klase Phragmitetea Tx. et Prsg. 42 reda Phragmitetalia W. Koch 26, koja dodatno obogaćuje biološku raznolikost ovih vodotoka. Bogatstvu ovih vodotoka doprinose i sezonska pojava ptica močvarica kao i populacije amfiba, te larvi insekata prilagođenih za život u mirnijim vodama (Odo‐
nata). ƒ BiH_R22. Povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi karakteriziraju se pov‐
remenom dužom ili kraćom pojavom vodenog toka u koritu. Povremene vodotoke nase‐
ljava vrlo karakteristična flora i fauna, koja se sa dostupnom količinom vode ili njenom odsutnošću mijenja u ovisnosti o razdoblju. Prilikom pojave vode u njima se može razviti karakteristična vodena vegetacija i različiti životni oblici ovisno o brzini toka, prozirnosti, dubini, količini kisika, geološkoj podlozi i drugim činiocima. Povremeni tokovi se obično javljaju u proljetnom i jesenjem razdoblju kada je količina oborina veća i kada se dešava topljenje snijega na planinama. Obično ovi vodotoci presušuju (nestaju) tijekom kasnog proljeća i ljeta, što je posljedica povećane temperature i krševite (porozne) geološke po‐
dloge. Smjena kopnene sa vodenom vegetacijom, te smjena kopnenih i vodenih životinj‐
skih vrsta, čine prostore povremenih vodotokova biološki veoma raznovrsnim. Primjer biološke raznolikosti predstavlja biljne zajednice koje se, ovisno o režimu voda (prisut‐
nost ili odsustvo), mogu naći u koritima privremenih vodotoka: vegetacija slatkih voda klase Potametea Tx. et Prsg. 42 reda Potametalia W. Koch 26, koju sa nestankom vode zamjenjuje vegetacija bara i močvara klase Phragmitetea Tx. et Prsg. 42 reda Phragmite‐
talia W. Koch 26 i vegetacija higrofilnih livada koja se javlja daljim povlačenjem vode kla‐
se Molinio – Juncetea Br. – Bl. 47 iz reda Molinietalia W. Koch 26, dok se dužim odsus‐
tvom vode na prostorima ovih vodotoka javlja vegetacija mezofilnih livada klase Arhe‐
natheretea Br. – Bl. 47 sa više redova. ƒ BiH_R23. Vještački vodotoci se odlikuju stalnom ili povremenom pojavom vode u vješ‐
tački napravljenom koritu, uglavnom betonskom, čijim vodnim režimom upravlja čovjek, što se bitno odražava na druge abiotičke pokazatelje kao što su pH, prozirnost, tempera‐
tura, rastvorenost kisika i drugi činioci. U ovakvim vodotocima, zbog režima voda na koje Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 63 utječe čovjek, nije moguće predvidjeti razvitak pojedinih biljnih ili životinjskih zajednica. Zbog karakterističnog, pretežno betoniranog, uređenog korita sprječava se razvitak vo‐
denih biljnih zajednica, a promjenjiva dubina vode i promjenjiva brzina toka znatno utje‐
ču na razvitak drugih biljnih i životinjskih životnih oblika. S obzirom na ovakva obilježja, vještački vodotoci na slivu Cetine i Krke se značajno razlikuju od preostalih tipova i stoga su izdvojeni kao zaseban tip. Od 8 određenih tipova vodotoka, dva tipa su identificirana u subekoregiji Kontinentalnih Dina‐
rida, dok je na području Submediteranskih Dinarida identificirano 6 tipova vodotoka. Na slivu Cetine identificirano je sedam tipova, a na slivu Krke dva. Važećim propisima u FBiH nije utvrđen sustav kodiranja tipova vodotoka, pa je u ovom karak‐
terizacijskom izvještaju usvojen modificirani sustav kodiranja koji je primijenjen u nacrtu Pra‐
vilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referen‐
tnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b). S obzirom da u ovom Pravilniku nije predviđeno uvođenje tipa „Vještački vodotoci“, u ovom karakterizacijskom izvještaju je usvojen tip vodotoka BiH_R23 koji se odnosi na vještačke vodo‐
toke izgrađene u okviru hidroenergetskog sustava Orlovac. S obzirom na definiciju vještačkih vodnih tijela iz članka 2(8) ODV i članka 4. ZOV, kao vještačka vodna tijela površinskih voda na slivu Cetine i Krke identificirani su vještački kanali izvedeni u okviru izgradnje sustava HE Orlo‐
vac, koji povezuju vodotok Plovuća sa akumulacijama Lipa i Buško jezero. Pregled vodnih tijela koja su zbog značajnih hidromorfoloških izmjena preliminarno identifici‐
rana kao značajno izmijenjena vodna tijela dat je u točki 6.3.4.3 ovog izvještaja. Zastupljenost pojedinih tipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke prikazana je u tablici 6.9. Tablica 6.9 Zastupljenost tipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Tip vodotoka Opis i naziv Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krup‐
nim supstratom dna na karbonatnoj podlozi Vodotoci krških polja na organskoj i karbonatnoj podlozi Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krup‐
nim supstratom dna na karbonatnoj podlozi Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s kru‐
pnim i srednje krupnim supstratom dna na karbo‐
natnoj podlozi Vodotoci planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi Vodotoci nizinskih i brdskih krških polja na karbo‐
natnoj podlozi Povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi Vještački vodotoci Ukupno tipizirani vodotoci Ukupno netipizirani vodotoci (sliv < 10 km2) Ukupno vodotoci u riječnom bazenu Zastupljenost tipova Kod Dužina vodoto‐
ka (km) Procentualni udio (%) BiH_R9 9,7 3,1 BiH_R15 32,8 10,6 BiH_R16 6,8 2,2 BiH_R17 5,2 1,7 BiH_R20 48,6 15,7 BiH_R21 46,8 15,1 BiH_R22 137,5 44,4 BiH_R23 – – – 22,4 309,8 1.434,6 1.744,4 7,2 100,00 – – Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 64 Od ukupne dužine vodotoka sa slivom većim od 10 km2, koja iznosi 309,8 km, 137,5 km čine povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi (BiH_R22) koji su najzastupljeniji na ri‐
ječnom bazenu (44,4%). Pored toga, nešto značajnija zastupljenost je vodotoka planinskih krš‐
kih polja na karbonatnoj podlozi (tip BiH_R20, zastupljenost 15,7%), vodotoka nizinskih i brd‐
skih krških polja na karbonatnoj podlozi – BiH_R21 (15,1%), te vodotoka krških polja na organ‐
skoj i karbonatnoj podlozi u Kontinentalnim Dinaridima – BiH_R15 (10,6%). Ostali tipovi su sla‐
bo zastupljeni na slivnom području. Prema veličini sliva najzastupljeniji je tip vrlo malih vodotoka (klasa P1 na slici 6.8), kojih ima 187,01 km ili 60,38%, 116,36 km ili 37,56% čine mali vodotoci (100‐1.000 km2), dok je preosta‐
lih 6,37 km ili 2,06% velikih vodotoka (1.000‐10.000 km2). Na slivnom području nisu zastupljeni vrlo veliki vodotoci. Slika 6.8 Zastupljenost tipova i podtipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Prema nadmorskoj visini gotovo svi vodotoci nalaze se u klasi brdsko planinskih (500‐800 m.n.m.) i planinskih vodotoka (> 800 m.n.m.), uz slično procentualno učešće obje klase (oko 51,04% i 47,27% respektivno). Na području sliva Krke jedino je registrirano nekoliko vodotoka ukupne dužine 5,2 km (1,7%) koji spadaju u klasu ravničarsko‐brdskih vodotoka (200‐500 m.n.m.). Najvećim dijelom tipovi vodotoka na slivnom području javljaju se na terenima izgrađenim od pretežno karbonatne podloge (264,83 km ili 85,48%), dok se manji broj uglavnom povremenih vodotoka nalazi na geološkim podlogama silikatnog (5,99%) i organskog podrijetla (8,53%). Prema sastavu supstrata u koritu vodotoka, prevladavaju vodotoci sa finim supstratom (78,53%), što je opća značajka vodotoka krških polja. Vodotoci nešto većega pada imaju uglav‐
nom srednje krupni supstrat, a u odnosu na ukupnu dužinu vodotoka ova klasa čini oko 19,26%. Krupni supstrat se javlja samo mjestimice (samo oko 2,21%), na primjer u predponor‐
skim zonama vodotoka. Među tipiziranim vodotocima na ovom području, prema pojavnosti vodotoka prevladavaju to‐
kovi stalnog karaktera (67,94%) dok je povremenog karaktera 32,06% vodotoka (99,3 km). 6.2.2
Vodna tijela Vodno tijelo površinskih voda označava izolovan i odvojeno promatran dio površinske vode kao što je jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojas obalne morske vode (EC, 2000; FBiH, 2006). Cilj određivanja vodnih tijela na nekom riječnom Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 65 bazenu je utvrđivanje jedinstvenih pod‐jedinica (dijelova) riječnog bazena na kojima se može pratiti postizanje ekoloških ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama. Na slivnom području Cetine i Krke u FBiH izdvojeno je 29 vodnih tijela rijeka sa slivom većim od 10 km2 (tablica 6.10 i dodatak II.9). Određivanje vodnih tijela izvršeno je prema kriterijima prikazanim u točki 6.1.2 ovog izvještaja odnosno na temelju prethodno određenih tipova vodotoka na slivnom području Cetine i Krke. Pri delineaciji se vodilo računa da broj vodnih tijela ne bude suviše veliki što bi poslije stvorilo probleme pri provođenju plana upravljanja, prije svega administrativne i financijske prirode (EC, 2003a). Sa druge strane, mali broj velikih vodnih tijela također se ne preporuča jer je u tom slučaju teško ili nemoguće ispravno primijeniti ciljeve ODV na riječnom bazenu. Kako se određivanje vodnih tijela smatra stalnim iterativnim procesom (EC, 2003a), navedena delinea‐
cija vodnih tijela u slivu Cetine i Krke može se smatrati preliminarnom, jer se tijekom analize pritisaka može utvrditi potreba za djelomičnom izmjenom broja vodnih tijela ili njihovih grani‐
ca. Kako je prethodno rečeno, ukupna dužina tipiziranih rijeka sa slivom većim od 10 km2 iznosi 309,8 km, tako da je prosječna dužina vodnog tijela 10,68 km (tablica 6.10). Najduže vodno ti‐
jelo je Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), sa ukupnom dužinom 38,37 km, dok je naj‐
kraće vodno tijelo Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2) dužine 1,34 km. Veličina sliv‐
nog područja vodnih tijela rijeka kreće se od 3,49 do 312,79 km2, a prosječna veličina je 86,50 km2 (tablica 6.10). Sva identificirana vodna tijela rijeka imaju prekogranični karakter, jer su neposredno ili posre‐
dno (putem podzemnih vodnih tokova) povezana sa vodotocima u Republici Hrvatskoj. 6.2.3
Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja U ovoj točki je opisan usvojeni sustav ocjenjivanja za vodna tijela u slivu Cetine i Krke po poje‐
dinim grupama pokazatelja (biološki, hidromorfološki, fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente i kemijski pokazatelji – prioritetne i druge onečišćujuće tvari). Sustav klasifikacije je određen samo za one tipove vodotoka koji su identificirani u riječnom bazenu Cetine i Krke. Za pojedine tipove površinskih voda prikazane su i opće naznake identificiranih referentnih uvjeta. 6.2.3.1
Referentni uvjeti U ovoj točki prikazane su osnovne značajke referentnih uvjeta po pojedinim tipovima površin‐
skih voda određenih u slivu Cetine i Krke. Tip BiH_R9: Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbonat‐
noj podlozi Abiotički profil 2
Veličina sliva (km ): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 10‐100 (vrlo mali vodotok) 2‐5 (srednji pad) 2‐64 (srednji supstrat) karbonati >800 (planinski) Primjer vodotoka Gornji tok rijeke Milač Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 66 Tablica 6.10 Pregled vodnih tijela rijeka Vodno tijelo površinskih voda u kategoriji rijeka (TPoV) R. br. Naziv Sliv Podsliv Šifra Tip vodoto‐
ka Sliv (km2) Dužina VT Proc. uče‐
(km) šće (%) Neposred. Ukupni 1 Bistrica BA_CE_BI BiH_R21 Cetina Bistrica 6,0 1,94 70,01 70,01 2 Sturba BA_CE_BI_ST BiH_R21 Cetina Bistrica 16,8 5,42 120,53 120,53 3 Žabljak BA_CE_BI_ZA BiH_R21 Cetina Bistrica 7,6 2,45 15,69 15,69 4 Kanal Drinovac BA_CE_DRI BiH_R21 Cetina 3,5 1,13 20,45 311,55 5 Jaz BA_CE_JAZ BiH_R22 Cetina 16,7 5,39 141,16 141,16 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA_CE_JLBL BiH_R23 Cetina 16,0 5,16 108,48 419,98 7 Kriva jaruga BA_CE_KJ BiH_R15 Cetina 4,8 1,55 84,87 84,87 8 Korana uzvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_1 BiH_R21 Cetina 4,7 1,52 16,89 16,89 9 Korana nizvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_2 BiH_R22 Cetina 10,5 3,39 149,27 166,16 10 Mandak uzvodno od akumulacije Mandak BA_CE_MA_1 BiH_R21 Cetina 3,1 1,00 27,35 27,35 11 Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 BiH_R21 Cetina 1,3 0,42 3,49 30,84 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 BiH_R21 Cetina 3,7 1,19 4,11 34,95 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 BiH_R9 Cetina Milač 9,7 3,13 26,92 26,92 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka BA_CE_MI_2 BiH_R15 Cetina Milač 18,6 6,00 92,23 119,15 15 Ostrožac BA_CE_OS BiH_R22 Cetina 10,4 3,32 26 26 16 Plovuća BA_CE_PL BiH_R22 Cetina 12,9 4,16 113,16 113,16 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI BiH_R22 Cetina 12,4 4,00 312,79 1018,99 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL BiH_R23 Cetina 6,4 2,07 38,9 1057,89 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 BiH_R20 Cetina Šuica 38,4 12,40 249,11 509,42 20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 BiH_R20 Cetina Šuica 10,3 3,32 64,97 671,25 BA_CE_SU_DR BiH_R22 Cetina Šuica 23,5 7,59 96,86 96,86 21 Drina Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 67 Vodno tijelo površinskih voda u kategoriji rijeka (TPoV) R. br. Sliv (km2) Dužina VT Proc. uče‐
(km) šće (%) Neposred. Ukupni Sliv Podsliv Šifra Tip vodoto‐
ka 22 Jaža BA_CE_TO_JA BiH_R22 Cetina 12,8 4,13 61,27 61,27 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR BiH_R22 Cetina 19,2 6,20 201,4 369,73 BA_CE_TOJAR_JAR BiH_R22 Cetina 10,6 3,42 107,06 107,06 25 Vrba BA_CE_VR BiH_R15 Cetina 9,4 3,03 57,95 57,95 26 Ždralovački kanal BA_CE_ZK BiH_R22 Cetina 8,5 2,74 235,29 235,29 27 Butižnica BA_KR_BU BiH_R17 Krka Butižnica 3,3 1,07 33,56 122,64 28 Dulerski potok BA_KR_BU_DP BiH_R16 Krka Butižnica 6,8 2,19 14,02 14,02 29 Mračaj BA_KR_BU_MR BiH_R17 Krka Butižnica 2,0 0,65 14,73 14,73 Naziv 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge Ukupno 309,80 100,00 2.508,52 ‐ Prosjek 10,68 ‐ 86,50 ‐ Minimalno 1,34 ‐ 3,49 ‐ Maksimalno
38,37 ‐ 312,79 ‐ Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 68 Fizikalno‐kemijska svojstva pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >9 <1,2 El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <550 <15 Ukupni KPK‐Cr Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P P (mg N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l)
(mg P/l)
O2/l) N/l) <8 <0,1 <0,4 <0,5 <0,03 <0,08 Biološki elementi kakvoće Tip zajednice makrozoobentosa: Gastropoda: Ancylus fluviatilis Crustacea: Astacus astacus, Gammarus balcanicus Ephemeroptera: Baetis rhodani, Ecdyonurus sp., Ritrogena aurantiaca, Cen‐
troptilum luteolum, Paraleptophlebia submarginata, Serratela ignita, Baetis alpinus, Epeorus assimilis, Ecdyonurus pazsinezky Plecoptera: Protonemura intricata, Chloroperla tripunctata, Leuctra gen. spec.) Trichoptera: Rhyacophila fasciata, Rhyacophila sp., Limnephilus rhombicus, Silo pallipes, Diplectrona atra, Chaetopteryx sp., Sericostoma sp., Halesus teselatus, Ceraclea sp., Hidroptyla oculta, Brachycentrus montanus, Hydropsyche sp., Glossosoma sp. Diptera: Empididae, Chironomidae Coleoptera: Elminthidae gen. spec. Zajednica ribe Tip zajednice riba Salmo trutta (pastrva), Cottus gobio (peš), Phoxinus phoxinus (gagica) Zajednica makrofita Fontynalis antipyretica i Platyhypnidium riparioides. Druge vrste pojavljuju se sporadično i pojedinačno: Juncus acutus, Mentha aquatica, Phargmites communis, Mentha longifolia, Sparagnium simplex, Lytrrum salicara. Zajednica fitobentosa Cocconeis placentula, Navicula gracilis i Navicula radiosa Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 0,93‐1,45 Zajednica makrozoo‐
bentosa Tip BiH_R15: Vodotoci krških polja na organskoj i karbonatnoj podlozi Abiotički profil 2
Veličina sliva (km ): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 10‐100 (mali sliv) <2 (mali pad) 0,125‐32 (fini do srednji supstrat) Karbonati/organogeni >800 (planinski) Primjer vodotoka Rijeka Vrba Fizikalno‐kemijska svojstva pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >8 <2 El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <450 <15 KPK‐Cr Ukupni Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P (mg P N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l)
O2/l) (mg P/l)
N/l) <10 <0,1 <0,5 <1 <0,05 <0,09 Biološki elementi kakvoće Zajednica makrozoo‐
bentosa Tip zajednice makrozoobentosa: Crustacea: Astacus astacus, Gammarus balcanicus Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 69 Isopoda: Asellus aquaticus spp.
Ephemeroptera: Baetis rhodani, Ecdyonurus sp., Rithrogena sp., Caenis hora‐
ria, Paraleptophlebia submarginata, Serratela ignita Plecoptera: Protonemura intricata, Leuctra gen. spec.) Trichoptera: Rhyacophila sp., Limnephilus extricatus, Halesus teselatus, Hidroptyla oculta, Hydropsyche sp., Sericostoma flavicorne/personatum, Mystacides azurea, Cyrnus trimaculatus, Tinodes waeneri Diptera: Chironomidae Zajednica riba Rutilus basak (basak), Deminichthys adspersus (gaovica) Zajednica makrofita Razvijena je vegetacija sveze Magnocaricion‐ močvarna staništa sa šaševima, Lemnetea‐ flotantne sa vrstom Nuphar luteum, neukorijenjene cvjetnice, Potamogetonetea‐ flotantne ukorijenjene cvjetnice i submerzna vegetacija zastupljena sa algama iz odjela Chlorophyta (Spirogyra sp. i Cladophora glo‐
merata). Makrofite koje karakteriziraju ovaj tip tekućice su: Oenanthe fistulo‐
sa, Eleocharis palustris, Equisetum palustris, Carex nigra, Myriophilum de‐
mersum, Ranunculus trichophyllus, Alisma plantago‐aquatica, Typha latifolia, Juncus acutus, Iris pseudacorus. Zajednica fitobentosa Melosira varians, Navicula cryptocephala, Fragilaria ulna, Cladophora glome‐
rata, Spyrogira sp., Stauroneis parvula var.prominula, Cymatopleura solea Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 1,40‐1,80 Tip BiH_R16: Mali planinski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstratom dna na karbonat‐
noj podlozi Abiotički profil Veličina sliva (km2): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 10‐100 (mali sliv) 2‐5 (srednji pad) 2‐256 (srednji do krupni supstrat) Karbonati 500‐800 (pretplaninski) Primjer vodotoka Dulerski potok Fizikalno‐kemijska svojstva pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >9 <1,2 El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <450 <15 KPK‐Cr Ukupni Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P (mg P N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l)
O2/l) (mg P/l)
N/l) <8 <0,05 <0,4 <0,5 <0,03 <0,08 Biološki elementi kakvoće Zajednica makrozoo‐
bentosa Tip zajednice makrozoobentosa: Crustacea: Astacus astacus, Gammarus balcanicus Isopoda: Asellus aquaticus spp. Ephemeroptera: Baetis rhodani, Ecdyonurus sp., Rithrogena sp., Caenis hora‐
ria, Paraleptophlebia submarginata, Serratela ignita Plecoptera: Protonemura intricata, Leuctra gen. spec.) Trichoptera: Rhyacophila sp‐, Limnephilus extricatus, Halesus teselatus, Hidroptyla oculta, Hydropsyche sp., Sericostoma flavicorne/personatum, Mystacides azurea, Cyrnus trimaculatus, Tinodes waeneri Diptera: Chironomidae Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 70 Zajednica riba Tip zajednice riba Salmo trutta (pastrva), Cottus gobio (peš), Phoxinus phoxinus (gagica) Zajednica makrofita Javlja se vegetacija oko izvora i potoka u gorskom pojasu klase Montio ‐ car‐
daminetea Br. – Bl. et Tx. 43. Razvijena je vegetacija mahovina sa pljosnatim talusom od kojih dominiraju vrste Fontynalis antipyretica i Platyhypnidium riparioides. Druge vrste pojavljuju se sporadično i pojedinačno: Juncus acu‐
tus, Mentha aquatica, Phargmites communis, Mentha longifolia, Sparagnium simplex, Lytrrum salicara. Zajednica fitobentosa Melosira varians, Navicula cryptocephala, Fragilaria ulna, Cladophora glome‐
rata, Spyrogira sp., Stauroneis parvula var. prominula, Cymatopleura solea Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 1,40‐1,80 Tip BiH_R17: Mali i srednje veliki nizinski i brdski vodotoci s krupnim i srednje krupnim supstra‐
tom dna na karbonatnoj podlozi Abiotički profil 2
Veličina sliva (km ): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 10‐100 (mali sliv) 2% (mali pad) 2‐256 (srednji do krupni supstrat) Karbonati 200‐500 (brdski) Primjer vodotoka Butižnica Fizikalno‐kemijska svojstva pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >8 <2 El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <450 <15 KPK‐Cr Ukupni Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P (mg P N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l)
O2/l) (mg P/l)
N/l) <8 <0,1 <0,5 <0,8 <0,05 <0,09 Biološki elementi kakvoće Zajednica makrozoo‐
bentosa Gastropoda: Emmericia patula, Theodoxus fluviatilis fluviatilis, Ancylus fluvia‐
tilis Crustacea: Echinogammarus acarinatus, Gammarus balcanicus, Austropota‐
mobius pallipes Ephemeroptera: Rhithrogena semicolorata, Baetis alpinus, Ephemera vulga‐
ta, Seratella ignita Plecoptera: Perla pallida, Brachyptera tristis Trichoptera: Rhyacophila balcanica, Rhyacophila fasciata, Rhyacophila loxias, Hydropsyche mostarensis, Plectrocnemia conospersa, Tinodes rostocki, Dru‐
sus ramae, Odontocerum albicorne Zajednica riba Salmo farioides, Phoxinellus pseudalepidotus (prikanac), Aulopyge hϋgeli (oštrulj) Zajednica makrofita Platyhypnidium riparioides – Fontinalis antipyretica tip Berula‐Nasturtim Zajednica fitobentosa Denticula tenuis var.crassula, Nitzschia palea var.tenuirostris, Surirella angu‐
stata, Surirella ovata Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 1,10‐1,55 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 71 Tip BiH_R20: Vodotoci planinskih krških polja na karbonatnoj podlozi Abiotički profil 2
Veličina sliva (km ): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 100‐1.000 (srednji sliv) <2 (mali pad) 0,125‐32 (fini do srednji supstrat) Karbonati >800 (planinski) Primjer vodotoka: Šuica Fizikalno‐kemijska svojstva pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >8 <2 El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <450 <15 KPK‐Cr Ukupni Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P (mg P N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l)
O2/l) (mg P/l)
N/l) <10 <0,1 <0,5 <1 <0,05 <0,09 Biološki elementi kakvoće Gastropoda: Ancylus fluviatilis Crustacea: Gammarus balcanicus Isopoda: Asellus aquaticus spp. Ephemeroptera: Siphlonurus croaticus, Serratela ignita, Caenis macrura, Ha‐
broleptoides confuasa, Baetis sp. Plecoptera: Amphinemura sulicicolis, Isoperla inermis, Protonemura auberti Trichoptera: Hydropsyche siltalai, Cheumatopsyche lepida, Hidroptyla oculta, Hallesus lumbricolis, Chaetopteryx sp. Coleoptera: Elmidae Zajednica riba Salmo trutta (potočna pastrmka), Cotus gobio (peš), Phoxinelus phoxinelus (gaga) Zajednica makrofita Scirpus tabernaemontanum, Juncus acutus, Gratiola officinalis, Schoenoplec‐
tus lacustris, Niphar luteum, Ranunculus circinatus Sibth., Veronica becca‐
bunga L., Berula erecta Huds., Nasturtium officinale R. Br., Juncus subnodulo‐
sus Schrk. Zajednica fitobentosa Cymbella parva, Meridion circulare, Fragilaria ulna, Eunotia arcus, Diatoma mesodon i Cocconeis placentula Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 1,40‐1,80 Zajednica makrozoo‐
bentosa Tip BiH_R21: Vodotoci nizinskih i brdskih krških polja na karbonatnoj podlozi Abiotički profil 2
Veličina sliva (km ): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 100‐1000 (srednji sliv) 2‐5 (srednji pad) 0,125‐32 (fini do srednji supstrat) Karbonati 500‐800 (pretplaninski) Primjer vodotoka: Sturba Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 72 Fizikalno‐kemijska svojstva pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >8 <2 El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <450 <15 Ukupni KPK‐Cr Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P P (mg N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l)
(mg P/l)
O2/l) N/l) <10 <0,1 <0,5 <1 <0,05 <0,09 Biološki elementi kakvoće Gastropoda: Bythinella viridis, Sadleriana fluminensis Crustacea: Amphipoda: Gammarus balcanicus, Echinogamarus thoni, Nip‐
hargus dalmatinus Isopoda: Aselus aquaticus spp. Ephemeroptera: Seratella ignita, Centroptilum luteolum, Habroleptoides con‐
fusa, Ephemera vulgata, Siphlonurus aestivalis, Rhythrogena semicolorata Plecoptera: Brachyptera tristis, Leuctra prima, Protonemura auberti, Dicto‐
genus fontium Trichoptera: Annitela aphelbecki, Allologamus uncatus, Sericostoma persona‐
tum, Halesus sp., Rhyacophila balcanica, Glossosoma discophorum, Agapetus ochripes, Plectrocnemia conpersa, Polycentropus flamaculatus, Micropterna testacea, Chaetopteryx bosniaca, Goera vilosa, Crunoecia irrorata, Drusus schmidi, Drusus discolor Coleoptera: Limnius volckmari, Elmidae Diptera: Psychodidae: Berdeniella bistricana, B.msanicata, Prosimulium nigri‐
pes, Jungiella ripicola, Odogamia variegata Zajednica riba Salmo truta, Paraphoxinus alepidotus, Leuciscus turskeyi turskeyi, Scardinius, erythrophthalamus, Aulopyge hϋgeli, Chondrostoma phoxinus Zajednica makrofita Nasturtium officinale R. Br., Berula erecta Huds., Ranunculus aquatilis L., Ve‐
ronica anagallis‐aquatica L., Mentha aquatica L., Ranunculus repens, Mentha aquatica, Lemna minor, Veronica becabunga, Fontinalis antipiretyca Zajednica fitobentosa Cymbela ventricosa, Meridion circulare, Fragilaria ulna, Melosira varians, Diatoma moniliformis, Diatoma vulgaris var.capitatum, Cocconeis pediculus i Cocconeis placentula. Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 1,50‐1,90 Zajednica makrozoo‐
bentosa Tip BiH_R22: Povremeni vodotoci na karbonatnoj i silikatnoj podlozi Abiotički profil 2
Veličina sliva (km ): Nagib (m/km): Vrsta supstrata (mm): Podloga korita: Nadmorska visina (m.n.m.): 100‐1.000 (mali vodotok) 2‐5 (srednji pad) 0,125‐32 (fini do srednji supstrat) Karbonati/silikati 500‐800 (pretplaninski) Primjer vodotoka Plovuća Fizikalno‐kemijska svojstva El. vod. Kloridi (µS/cm) (mg/l) <450 <15 pH Ot. kisik
(mg O2/l) BPK5 (mg O2/l) 7,4‐8,6 >8 <2 KPK‐Cr Ukupni Ukupni Amonij Nitrati PO4‐P (mg P N (mg (mg P/l)
(mg N/l) (mg N/l) O2/l) (mg P/l)
N/l) <10 <0,1 <0,5 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 <1 <0,05 <0,09 73 Biološki elementi kakvoće Crustacea: Isopoda: Asellus aquaticus spp. Ephemeroptera: Serratela ignita, Caenis macrura, Habroleptoides confuasa, Baetis rhodani, Ephemera vulgata, Baetis alpinus, Siphlonurus aestivalis Plecoptera: Protonemura auberti Trichoptera: Cyrnus sp., Tinodes rostocki, Halesus sp., Rhyacophila balcanica, Rhyacophila tristis, Sericostoma timidum, Limnephilus lunatus, Allologamus uncatus, Limnephilus flavicornis, Hydropsyche saxonica, Drusus sp., Metalype fragilis, Halesus digitatus, Potamophylax luctuosus Zajednica riba Paraphoxinus alepidotus, Leuciscus turskeyi turskeyi, Scardinius, erythrophthalamus, Aulopyge hϋgeli, Chondrostoma phoxinus, Salmo truta Zajednica makrofita Juncus acutus, Gratiola officinalis, Schoenoplectus lacustris, Ranunculus circi‐
natus Sibth., Berula erecta Huds., Nasturtium officinale R. Br., Juncus subno‐
dulosus Schrk., Scirpus tabernaemontanum, Zajednica fitobentosa Cymbela afinis, Cymbela helvetica, Gomphonema bohemicum, Diatoma vul‐
garis var.capitatum, Navicula radiosa, Rhopalodia gibba, Rhapalodia gibba var.parallela, Surirella linearis, Meridion circulare, Eunotia arcus, Diatoma mesodon, Cocconeis placentula Saprobiološka obilježja Saprobni indeks (SI): 1,50 ‐ 1,90 Zajednica makrozoo‐
bentosa 6.2.3.2
Biološki pokazatelji Prema odredbama ODV u cilju definiranja tipova vodnih tijela i njihove kategorizacije neopho‐
dna je analiza biotičke komponente koja za tekućice obuhvata kvalitativno‐kvantitativnu anali‐
zu sastava fitobentosa, makrofita, makrozoobentosa i ihtiopopulacija. Za stajaćice se uključuje pokazatelj plankton, koji se u tekućicama uvrštava u slučajevima velikih rijeka. Za definiranje tipova i kategorizaciju vodnih tijela na slivu Cetine i Krke u FBiH izvršena je anali‐
za sastava fitobentosa, makrozoobentosa i planktona u stajaćim ekosustavima (Buško Blato i Lipa). Metodologija istraživanja odvijala se u više faza: ƒ Terenska istraživanja na osam vodotoka (Plovuća, Žabljak, Vrba, Korana, Izvor Milača, iz‐
vor Šuice, izvor Sturbe i ušće Sturbe) provedena u srpnju 2011. godine; ƒ Laboratorijski rad (separacija i determinacija); ƒ Analiza podataka bioloških istraživanja u posljednjih pet godina (IHGF, 2007a; IHGF, 2008; IHGF, 2009; PMF, 2010). Određivanje fitobentosa Pri procjeni stanja vodenih ekosustava, veoma važnu ulogu ima i sastav mikrofitocenoza. Alge predstavljaju skupinu organizama koje su veoma značajan činilac u procesu primarne organske proizvodnje. Pored toga, njihov značaj danas sve više raste i sa aspekta bioindikacije. Terenska i laboratorijska ispitivanja fitobentosa provedena su standardnim metodama, detalj‐
nije opisanim u dodatku III.2. Ocjena stanja izvršena je upotrebom indeksa saprobnosti po Pantle‐Bucku (1955): ∑i=1 (s i ⋅ ai ) , n
∑i=1 (ai )
n
SI =
(6.1) gdje je: Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 74 SI indeks saprobnosti, si saprobna vrijednost vrste, ai relativna abundanca. Pri izračunavanju SI za fitobentos uzimane su u obzir samo vrste koje imaju saprobnu vrijed‐
nost. Određivanje makrozoobentosa Terenska i laboratorijska ispitivanja makrozoobentosa provedena su standardnim metodama, detaljnije opisanim u dodatku III.2. Za prikupljanje i fiksaciju uzoraka korištena je AQEM meto‐
da koja se temelji na metodologiji razvijenoj od strane Barbour i ostalih (1999). Pri ocjeni kakvoće vode primijenjen je saprobni indeks – SI (Pantle‐Buck, 1955): ∑ (h ⋅ s )
SI = i=1n i i , ∑i=1 (hi )
n
(6.2) gdje je: SI si hi saprobni indeks, saprobna vrijednost taksona (Wegl, 1983), relativna abundanca (Russev, 1993). Za saprobnu kategorizaciju istraživanih tekućica korištene su vrijednosti za relativnu abundan‐
cu prema Russevu (tablica 6.11). Tablica 6.11 Relativna abundanca prema Russevu (1993) Broj jedinki Relativna abundanca 1‐3 1 4‐10 2 11‐50 3 50‐150 5 150‐500 7 > 500 9 Ocjena biološkog statusa i potencijala vodnih tijela S obzirom da domaći propisi o sustavu ocjenjivanja biološkog stanja vodnih tijela nisu donese‐
ni, u ovom karakterizacijskom izvještaju je određivanje biološkog statusa izvršeno na temelju odredbi datih u nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđi‐
vanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b). Navedeni na‐
crt Pravilnika je za ocjenu biološkog stanja utvrdio vrijednosti indeksa saprobnosti određenog temeljem analize makrozoobentosa, dok ostali elementi biološke kakvoće nisu definirani za identificirane tipove rijeka. U tablici 6.12 prikazane su usvojene vrijednosti za ocjenu biološkog stanja za tipove rijeka koje su izdvojene na slivnom području Cetine i Krke. Za značajno izmijenjena vodna tijela rijeka koja su usljed hidromorfoloških promjena promije‐
nila kategoriju vode (promjena rijeke u vještačko jezero), određen je ekološki potencijal prema graničnim vrijednostima za pojedine klase ekološkog stanja/potencijala koje odgovaraju najsli‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 75 čnijem tipu jezera. Ovo je slučaj sa značajno izmijenjenim tijelom Ričina/Buško Blato, za koje je ocjena izvršena prema vrijednostima određenim za tip jezera BiH_J4 (tablica 6.25). Tablica 6.12 Usvojene vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka Biotički tip Ocjena stanja/ poten‐
cijala referentno visoko dobro BiH_R9 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R15 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R16 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R17 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R20 umjereno slabo loše referentno visoko dobro BiH_R21 umjereno slabo loše Biološki elementi kakvoće Fitobentos i makrofite OEK* 0,65‐1,00
0,48‐0,64
0,38‐0,47
0,32‐0,37
< 0,31 0,79‐1,00 0,65‐0,78
0,55‐0,64
0,48‐0,54
< 0,47 0,65‐1,00
0,48‐0,64
0,38‐0,47
0,32‐0,37
< 0,31 0,72‐1,00
0,55‐0,71
0,45‐0,54
0,38‐0,44
< 0,37 1,40 0,79‐1,00
0,65‐0,78
0,55‐0,64
0,48‐0,54
< 0,47 0,80‐1,00
0,66‐0,79
0,57‐0,65
0,49‐0,56
< 0,48 Indeks saprob‐
nosti Trofički indeks Indeks riječnih makrofita
Makrozoobentos Indeks saprob‐
nosti 0,93 0,93‐1,45 1,46‐1,97 1,98‐2,49 2,50‐3,01 > 3,02 1,40 1,40‐1,80 1,81‐2,20 2,21‐2,60 2,61‐3,00 > 3,01 0,93 0,93‐1,45 1,46‐1,97 1,98‐2,49 2,50‐3,00 > 3,01 1,10 1,10‐1,55 1,56‐2,03 2,04‐2,51 2,52‐2,99 > 3,00 1,40 1,40‐1,80 1,81‐2,20 2,21‐2,60 2,61‐3,00 > 3,01 1,50 1,50‐1,90 1,91‐2,30 2,31‐2,70 2,71‐3,15 > 3,16 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 Opća degra‐
dacija Ribe Indeks riba 76 Biotički tip Ocjena stanja/ poten‐
cijala Biološki elementi kakvoće Fitobentos i makrofite OEK* Indeks saprob‐
nosti Ribe Indeks riječnih makrofita
Indeks saprob‐
nosti 1,50 1,50‐1,90 1,91‐2,30 2,31‐2,70 2,71‐3,10 > 3,11 1,90 Opća degra‐
dacija 1,90‐2,70 2,71‐3,10 3,11‐3,50 > 3,50 Trofički indeks referentno visoko 0,80‐1,00
dobro 0,66‐0,79
BiH_R22 umjereno 0,57‐0,65
slabo 0,49‐0,56
loše < 0,48 MEP** dobro ili 0,70‐1,00
visoko BiH_R23 umjereno 0,61‐0,69
slabo 0,54‐0,60
loše < 0,53 *) Omjer ekološke kakvoće ** MEP – Maksimalni ekološki potencijal Makrozoobentos Indeks riba 6.2.3.3
Hidromorfološki pokazatelji U nedostatku domaće metodologije i propisa za ocjenjivanje hidromorfoloških promjena na vodotocima, u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja razvijena je metodologija ocjenjivanja koja se najvećim dijelom temelji na pristupu koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, a koji je dat u Uredbi o standardu kakvoće voda (RH, 2010). Pored toga, korištena su iskustva i rezultati hidromorfoloških analiza provedenih na drugim sličnim projektima u BiH (na primjer IHGF, 2010). Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka izvršena je temeljem slijedećih pokazatelja: ƒ Hidrološki režim: − Količina i dinamika vodnoga toka, − Veza s podzemnim vodama, ƒ Kontinuitet rijeke: − Longitudinalni kontinuitet rijeke, − Lateralni kontinuitet rijeke, ƒ Morfološki uvjeti: − Varijacije širine i dubine rijeke, − Struktura i sediment dna rijeke, − Struktura obalnog pojasa. Navedeni pokazatelji navedeni su kao obvezni za procjenu hidromorfološkog stanja i nacrtom podzakonskog akta o karakterizaciji površinskih i podzemnih vodnih tijela, utvrđivanju referen‐
tnih uvjeta za specifične tipove voda i klasifikaciji statusa voda (PM i ostali, 2011b). Stanje vodnoga tijela na temelju navedenih hidromorfoloških pokazatelja ocijenjeno je za sva‐
ku pojedinu dionicu vodotoka, te za svaki hidromorfološki pokazatelj i prema veličini odstupa‐
nja od referentnih uvjeta. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 77 Veličina morfološke promjene vodnog tijela za pojedini morfološki pokazatelj i jednaka je sred‐
njoj vrijednosti promjena svih dionica toga vodnog tijela, pri čemu je težinski činilac dužina di‐
onice: Si =
∑ l ⋅ ui , ∑l
(6.3) gdje je: ui l Si odstupanje od referentnih uvjeta (%), dužina dionice vodotoka (m), veličina morfološke promjene za morfološki pokazatelj i (%). Vrijednost ui predstavlja odstupanje od referentnih hidromorfoloških uvjeta, koje se kreće u rasponu od 0% za građevine bez negativnog utjecaja, do 100% za građevine koje potpuno mi‐
jenjaju funkcioniranje ekosustava na određenoj dionici vodnoga toka. Određivanje odstupanja od referentnih uvjeta ui na pojedinim dionicama vodotoka izvršeno je u ovisnosti od vrste gra‐
đevine odnosno zahvata u vodotoku uz korištenje vrijednosti datih u tablici 6.13. Tablica 6.13 Odstupanje hidromorfoloških pokazatelja od referentnih uvjeta ui (%) u ovisnosti od vrste građevine odnosno zahvata u vodotoku Količina i dinamika vodnoga toka Veza s podzemnim vodama Longitudinalni kontinuitet rijeke Lateralni kontinuitet rijeke Varijacije širine i dubine rijeke Struktura i sediment dna Struktura obalnog pojasa Hidromorfološki pokazatelj Nasip (udaljenost od vodotoka < 15 m)* 40 10 20 80 30 30 80 Nasip (udaljenost od vodotoka > 15 m)* 30 10 10 40 30 20 70 Obaloutvrda, obloga za zaštitu od erozije* 20 10 10 100 30 10 10 Umjetno korito vodotoka, kanal 100 100 100 100 100 100 100 Kanal za melioracijsku odvodnju*** 100 100 100 100 100 100 100 Brana 100 100 100 40 100 100 100 Akumulacija** 100 100 100 50 100 100 100 Ustava 100 10 80 10 10 40 10 Retencija 100 50 65 40 75 50 75 Crpna stanica za obranu od poplava 100 30 80 10 10 50 10 Vodne stepenice/kaskade, slapišta 20 40 10 10 30 30 10 Brzotok 70 70 10 30 10 10 10 Betonski propust 80 30 10 40 10 10 10 Sifon 100 100 80 10 50 10 10 Zahvatanje vode (izmjena hidrološkog režima) 100 100 100 80 60 60 10 Građevina/zahvat Ostale antropogene morfološke promjene* 50 50 50 50 50 50 50 * Ukoliko se građevina/zahvat nalazi samo na jednoj obali, vrijednost se množi koeficijentom 0,50 ** Ukoliko posjeduje funkcionalne građevine za migraciju riba, vrijednost pokazatelja Longitudinalni kontinuitet rijeke se množi koeficijentom 0,33 *** Ukoliko je kanal iskopani tamo gdje ga nikad nije bilo, vrijednost se množi koeficijentom 0 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 78 Za ocjenu hidromorfološkog stanja vodnoga tijela mjerodavna morfološka promjena vodnoga tijela je jednaka maksimalnoj morfološkoj promjeni za pojedine pokazatelje morfološkog sta‐
nja, tj.: S = max(S i ) . (6.4) Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka izvršena je u ovisnosti od izračunate vrijednosti mor‐
fološke promjene S iz izraza (6.4) prema vrijednostima datim u tablici 6.14. Tablica 6.14 Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka Ocjena hidromorfološkog stanja Vrijednost maksimalne hidromorfološke promjene S (%) Visoko stanje Dobro stanje Umjereno stanje Slabo stanje Loše stanje < 0,5 0,5 – 20 20 – 40 40 – 60 > 60 6.2.3.4
Fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente U nedostatku nacionalnih propisa, za ocjenu fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja koji pra‐
te biološke pokazatelje u ovom karakterizacijskom izvještaju su usvojene vrijednosti prema na‐
crtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih re‐
ferentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), a prikazane su u tablici 6.15. 6.2.3.5
Prioritetne i druge onečišćujuće tvari Na razini Evropske unije kakvoća površinskih voda u pogledu kemijskog statusa je regulirana Direktivom o prioritetnim tvarima 2008/105/EC (EC, 2008b) koja je jedna od kćerki direktiva Okvirne direktive o vodama. Direktiva 2008/105/EC sadrži listu od 33 tvari (tvari ili skupine tvari) koje predstavljaju značajan rizik za vodni okoliš (u daljnjem tekstu „prioritetne tvari“), koja dopunjuje izvornu listu objav‐
ljenu Odlukom br. 2455/2001/EC Europskoga parlamenta i vijeća (EC, 2001) koja predstavlja dodatak X Okvirne direktive o vodama. Direktiva 2008/105/EC uključuje i dodatnu listu od 11 tvari koje se razmatraju kao kandidati za uključenje na listu prioritetnih tvari. Za razliku od uvjeta za određivanje klasa vode koji se odnose na biološke, hidromorfološke i standardne fizičko‐kemijske pokazatelje (vidi točke 6.2.3.2, 6.2.3.3 i 6.2.3.4), Direktiva o priori‐
tetnim tvarima ne zahtijeva razvrstavanje površinskih voda na različite tipove u cilju utvrđiva‐
nja klasa vode za svaki tip zasebno. Prema ovoj direktivi su u cilju definiranja statusa (stanja) voda definirane granične vrijednosti koncentracija prioritetnih tvari samo za dvije kategorije površinskih voda: kopnene površinske vode i ostale površinske vode. Osim toga, status povr‐
šinskih vodnih tijela se prema koncentraciji prioritetnih tvari dijeli samo na dvije klase, a ne na 5 pet klasa kao kod ostalih pokazatelja stanja voda, ovisno da li zadovoljava granične vrijednos‐
ti standarda kakvoće okoliša (EQS) ili ne. Prema Direktivi 2008/105/EC prioritetne tvari mogu imati različit negativni utjecaj na ekosus‐
tav ovisno o vremenu izloženosti (akutni i kronični učinci). Standardi kakvoće okoliša se prema tome izražavaju preko maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) u jednom uzorku i prosječ‐
ne godišnje koncentracije (PGK) prioritetnih tvari. Oba kriterija moraju biti zadovoljena kako bi se postiglo dobro kemijsko stanje voda. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 79 Tablica 6.15 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka Biotički tip Ocjena sta‐ Vodljivost* Kloridi (mg/l) nja/poten‐ (μS/cm) cijala sr. vrijed. sr. vrijed. pH min./max.
Otopljeni BPK5 (mg/l)
kisik (mg/l)
sr. vrijed. BiH_R9 BiH_R15 BiH_R16 BiH_R17 BiH_R20 BiH_R21 BiH_R22 sr. vrijed. KPK‐Cr (mg/l) sr. vrijed. Amonij Nitrati Ukupni azot Ortofosfati Uk. fosfor (mg NH4‐N/l) (mg NO3‐N/l) (mg N/l) (mg PO4‐P/l) (mg P/l) sr. vrijed. sr. vrijed. Visoko <550 <15 7,4‐8,6 >9 <1,2 <8 <0,1 <0,4 Dobro 550‐700 15‐25 7,0‐9,0 8‐9 1,2‐2,2 8‐13 0,1‐0,2 0,4‐0,8 Umjereno >700 >25 <7,0 ili >9,0
<8 >2,2 >13 >0,2 >0,8 Visoko <450 <15 7,4‐8,6 >8 <2 <10 <0,1 <0,5 Dobro 450‐600 15‐25 7,0‐9,0 7‐8 2‐3 10‐20 0,1‐0,2 0,5‐1,0 Umjereno >600 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >20 >0,2 >1,0 Visoko <450 <15 7,4‐8,6 >9 <1,2 <8 <0,05 <0,4 Dobro 450‐550 15‐25 7,0‐9,0 8‐9 1,2‐2,2 8‐13 0,05‐0,1 0,4‐0,8 Umjereno >550 >25 <7,0 ili >9,0
<8 >2,2 >13 >0,1 >0,8 Visoko <450 <15 7,4‐8,6 >8 <2 <8 <0,1 <0,5 Dobro 450‐600 15‐25 7,0‐9,0 7‐8 2‐3 8‐13 0,1‐0,2 0,5‐1,5 Umjereno >600 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >13 >0,2 >1,5 Visoko <450 <15 7,4‐8,6 >8 <2 <10 <0,1 <0,5 Dobro 450‐600 15‐25 7,0‐9,0 7‐8 2‐3 10‐15 0,1‐0,2 0,5‐1,0 Umjereno >600 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >15 >0,2 >1,0 Visoko <450 <15 7,4‐8,6 >8 <2 <10 <0,1 <0,5 Dobro 450‐600 15‐25 7,0‐9,0 7‐8 2‐3 10‐15 0,1‐0,2 0,5‐1,0 Umjereno >600 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >15 >0,2 >1,0 Visoko <450 <15 7,4‐8,6 >8 <2 <10 <0,1 <0,5 Dobro 450‐550 15‐25 7,0‐9,0 7‐8 2‐3 10‐15 0,1‐0,2 0,5‐1,0 Umjereno >550 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >15 >0,2 >1,0 Dobro ili <600 <25 7,0‐9,0 >7 <3 <15 <0,2 <1,0 visoko BiH_R23 Umjereno >600 >25 <7,0 ili >9,0
<7 >3 >15 >0,2 >1,0 Legenda: *nije relevantan pokazatelj za vodotoke subregije Submediteranski Dinaridi s prirodno visokom koncentracijom sulfata Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 sr. vrijed. sr. vrijed. sr. vrijed. <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <1 1‐2 >2 <0,5 0,5‐1,0 >1,0 <0,8 0,8‐1,5 >1,5 <1 1‐2 >2 <1 1‐2 >2 <1 1‐2 >2 <0,03 0,03‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,03 0,03‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 <0,05 0,05‐0,1 >0,1 0,08 0,08‐0,13 >0,13 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,08 0,08‐0,13 >0,13 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,09 009‐0,15 >0,15 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <0,09 0,09‐0,15 >0,15 <2 <0,1 <0,15 >2 >0,1 >0,15 80 Neke od navedenih prioritetnih tvari se dodatno klasificiraju kao prioritetne opasne tvari. Os‐
lobađanje tih spojeva u vodnom okolišu iz antropogenih izvora mora biti u potpunosti sprije‐
čeno ili postupno uklonjeno bez obzira na razinu njihove koncentracije otkrivene u površinskim vodama. Potrebno je naglasiti da je prema Direktivi 2008/105/EC (članak 3, točka 3) uz redovno praće‐
nje kakvoće voda potrebno analizirati na prioritetne tvari i sediment i/ili biotu, kako bi se otkri‐
ti mogući trendovi i naznake akumuliranja. Direktivom je data smjernica da ovo praćenje treba vršiti svake tri godine. Prema Direktivi o prioritetnim tvarima moguće je odrediti dijelove vodnih tijela u blizini točkas‐
tih izvora emisija onečišćujućih tvari (tzv. „zona miješanja“), gdje EQS može biti lokalno preko‐
račen ukoliko se nakon razrjeđenja ne ugrožava status preostalog nizvodnog dijela vodnog tije‐
la. Ova mogućnost nije predviđena u nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), dok je, na primjer, uključena u Uredbi o standardu kakvoće voda (RH, 2010) koja je na snazi u Republici Hrvatskoj. U ovom karakterizacijskom izvještaju primijenjena je metodologija i granične vrijednosti EQS prema Direktivi o prioritetnim tvarima, budući da se i nacrt Pravilnika o karakterizaciji površin‐
skih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b) temelji na ovim polazištima. Od 33 prioritetne tvari koje se nalaze na listi prema Direktivi 2008/105/EC, u ovom karakterizacijskom izvještaju je analizirano njih 13 (tablica 6.16). U slivnom području su prisutne samo rijeke i jezera, pa su stoga popis prioritet‐
nih tvari i odgovarajuće granične vrijednosti EQS ograničeni na kategoriju kopnenih površinskih voda (tablica 6.16). 6.2.4
Ocjena stanja vodnih tijela U ovoj točki je ocijenjeno ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda. 6.2.4.1
Ekološko stanje Ova točka prikazuje ekološko stanje vodnih tijela rijeka ocijenjeno temeljem bioloških, te fizi‐
kalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, kao i hidromorfoloških po‐
kazatelja. Biološki pokazatelji i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente Ocjena stanja vodnih tijela rijeka izvršena je temeljem raspoloživih podataka o ispitivanjima na slijedećim vodnim tijelima površinskih voda (TPoV) u kategoriji rijeka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
TPoV Bistrica (BA_CE_BI), TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST), TPoV Žabljak (BA_CE_BI_ZA), TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI), TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa (BA_CE_JLBL), TPoV Korana uzvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_1), TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_2), TPoV Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2), TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1), TPoV Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2), TPoV Plovuća (BA_CE_BI_PL), TPoV Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI), Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 81 ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2), TPoV Vrba (BA_CE_VR), TPoV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK). Tablica 6.16 Granične vrijednosti EQS za prioritetne tvari ispitivane u karakterizacijskom izvje‐
štaju Naziv tvari Standard kakvoće okoliša (EQS) PGK (µg/l) MDK (µg/l) 0,1 0,4 ≤ 0,08 (Klasa 1) ≤ 0,45 (Klasa 1) Klasa 2: > 40 & < 50 mg CaCO3/l 0,08 (Klasa 2) 0,45 (Klasa 2) Klasa 3: > 50 & < 100 mg CaCO3/l 0,09 (Klasa 3) 0,6 (Klasa 3) Klasa 4: > 100 & < 200 mg CaCO3/l 0,15 (Klasa 4) 0,9 (Klasa 4) Klasa 5: ≥ 200 mg CaCO3/l 0,25 (Klasa 5) 1,5 (Klasa 5) Karbon‐tetraklorid 12 Ne primjenjuje se Di(2‐etilheksil)‐ftalat (DEHP) 1,3 Ne primjenjuje se Endosulfan 0,005 0,01 Fluoranten 0,1 1 Heksakloro‐benzen 0,01 0,05 Heksakloro‐cikloheksan (Lindan) 0,02 0,04 Olovo i njegova jedinjenja 7,2 Ne primjenjuje se Živa i njena jedinjenja 0,05 0,07 Naftalen 2,4 Ne primjenjuje se Nikl i njegova jedinjenja 20 Ne primjenjuje se 0,05 0,1 Σ = 0,03 Ne primjenjuje se Antracen Kadmij i njegova jedinjenja ovisno o klasi tvrdoće vode: Klasa 1: ≤ 40 mg CaCO3/l Poliaromatični ugljikovodici (PAH): Benzo(a)piren Benzo(b)floro‐anten Benzo(k)floro‐anten Benzo(g,h,i)‐perilen Σ = 0,002 Ne primjenjuje se Indeno(1,2,3‐cd)‐piren PGK – prosječna godišnja koncentracija, MDK – maksimalna dozvoljena koncentracija U narednim točkama je dat prikaz ocjene stanja za navedena vodna tijela, a detaljna analiza je prikazana u dodatku III.2 ovog karakterizacijskog izvještaja. TPoV Bistrica (BA_CE_BI), tip BiH_R21. Ispitivanje je izvršeno nizvodno od vrela Bistrice. Na profilu koji je antropogeniziran, sediment je u mnogome vještačka ploča, prirodni sediment je megalital, a javlja se fital i mikrolital. Prosječne godišnje vrijednosti pH ukazuju na slabo bazič‐
nu vodu (7,95), visoku koncentraciju kisika 12,25 mg/l, nisku vrijednost BPK5 1,16 mg/l, sa vri‐
jednosti elektroprovodljivosti koja je u granicama za vode visokog statusa (< 400 µS/cm), bez prisustva fosfata i bez povećanja nitrata u vodi. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 82 U sastavu fitobentosa prevladavaju dijatomeje sa najvećom brojnošću vrsta: Cocconeis placen‐
tula, Diatoma mesodon, Meridion circulare, Navicula gracilis, Oedogonium sp. Saprobni indeks za uzorke fitobentosa (1,56) ukazuje na oligo/betamezosaprobnu vodu. Uzorci makrozoobentosa ukazuju na prisustvo izvorskih vrsta sa prevladavanjem račića Gam‐
marus balcanicus i Niphargus dalmatinus. Nešto manjim postotkom javljaju se predstavnici preimaginalnih stadija insekata reda Ephemeroptera, Trichoptera i Diptera. Prisutne su i vrste puževa karakteristične za izvore, a i predstavnici vodenih paukova. Na ovom profilu određen je saprobni indeks 1,41 (oligosaprobna voda). Za ovo vodno tijelo bitno je napomenuti da su na raspolaganju bila samo prethodno izvršena ispitivanja na lokaciji koja nije reprezentativna za cjelokupno vodno tijelo. Naime, biološki sta‐
tus vodnog tijela definiran je najlošijim stanjem za bilo koji profil (točku) duž vodnog tijela. Go‐
re spomenuto ispitivanje je izvršeno uzvodno od lokacije na kojoj se vrši ispuštanje otpadne vode iz kanalizacionog sustava većeg dijela grada Livna. Pored toga, lokalitet ispitivanja je uz‐
vodno i od mjesta na kojem se vrši ispuštanje otpadnih voda koje potječu iz septičkih jama na ovom području, a čije pražnjenje vrši lokalno komunalno poduzeće J.P. „Komunalno“ Livno. S obzirom da je vrlo vjerojatno da se na ovom vodnom tijelu nalaze dijelovi sa lošijim biološkim statusom od uočenog na lokalitetu ispitivanja uzvodno od Livna, ocjena biološkog stanja ovog vodnog tijela nije načinjena temeljem raspoloživih podataka sa ispitivanog lokaliteta. Za ocjenu biološkog statusa ovog vodnog tijela će biti potrebno provesti dodatna ispitivanja u okviru no‐
vog monitoring sustava koji će biti prilagođen granicama utvrđenih vodnih tijela i uvažavati pri‐
tiske na kakvoću vodotoka. Napominje se da nizvodno od Livna postoji monitoring postaja, koja se međutim nalazi na po‐
četku TPoV Kanal Drinovac. Rezultati monitoringa sa ove postaje nisu korišteni za ocjenu stanja TPoV Bistrica, jer ovi podaci nisu mjerodavni s obzirom da se uzvodno od postaje ulijeva rijeka Žabljak koja popravlja kakvoću vode u Kanalu Drinovac. Podaci sa monitoring stanice nizvodno od Livna korišteni su za ocjenu stanja TPoV Kanal Drinovac. TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST), tip BiH_R21. Određivanje statusa TPoV Sturba izvršeno je teme‐
ljem rezultata ispitivanja provedenih kod izvora Sturbe i kod ušća. Na profilu kod izvora Sturbe sediment je prevladavajuće fital sastavljen od zelenih algi i cijano‐
bakterija. U sastavu makrofita prevladavaju Nasturtium officinale R. Br. i Berula erecta Huds. Nešto manjom gustoćom prisutne su i Ranunculus aquatilis L., Veronica anagallis‐aquatica L. i Mentha aquatica L. Vodu karakterizira prosječna (godišnja) vrijednost BPK5 0,78 mg/l, manja koncentracija nutrije‐
nata, velika količina rastopljenog kisika (12,66 mg/l) i slaba bazičnost, što ovo vodno tijelo svrs‐
tava u kategoriju visokog statusa temeljem analiziranih fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokaza‐
telja. U sastavu fitobentosa prevladavaju izvorske vrste iz grupe Xanthophyceae Vaucheria sp., a u okviru dijatomeja prisutnošću se izdvajaju vrste: Fragilaria ulna, Meridion circulare i Diatoma mesodon. Karakteristično je i prisustvo Zygnematophyceae koje indiciraju betamezosaprobnu vodu ili prisustvo organske tvari. Saprobni indeks (1,65) ukazuje na oligo/betamezosaprobnu vodu. U uzorcima makrozoobentosa konstatirano je prisustvo amphipodnih račića: Gammarus balcanicus (velika brojnost populacije), Niphargus dalmatinus i endema Echinogamaraus thoni. Pored toga lokalitet određuje i vrsta kamenjarki Brachyptera tristis koja je konstatirana velikim brojem jedinki. Lokalitet karakterizira velika raznovrsnost i prevladavanje amfipodnih račića. Biološki status rijeke Sturbe na izvoru je visok (SI = 1,33). Na lokalitetu ušće Sturbe voda je slabo bazična (pH 8,00), koncentracija kisika je 8,02 mg/l, a i ostale vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja su u kategoriji visokog statusa. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 83 Prema sastavu fitobentosa saprobni indeks iznosi 1,829 što indicira betamezosaprobnu vodu, a prevladavaju vrste: Fragilaria ulna, Diatoma moniliformis, Diatoma vulgaris var. capitatum, Cocconeis pediculus i Cocconeis placentula. U okviru makrozoobentosa konstatirano je prisus‐
tvo manjeg broja taksona sa prevladavanjem Gammarus balcanicusa, a manju brojnost postižu jedinke tvrdokrilaca Coleoptera i Ephemeroptera. Saprobni indeks (1,60) određuje visok biolo‐
ški status. Za TPoV Sturba u cjelini je utvrđen kao konačan rezultat visok biološki status. Zaključak je do‐
nesen na temelju rezultata ispitivanja na dvije lokacije. Rezultati su bili ujednačeni, a lokacije se mogu uzeti za reprezentativne, te se smatra da dobro reprezentiraju status ovog vodnog tijela. TPoV Žabljak (BA_CE_BI_ZA), tip BiH_R21. Ispitivanje je izvršeno na lokalitetu Klobuk, na ko‐
jemu su obale gusto obrasle zeljastim biljem, a korito je okruženo obradivim površinama. Dno je gusto obraslo biljem (do 80%), a mjestimice se javlja mulj. Od makrofita se javljaju vrste: Ra‐
nunculus repens, Mentha aquatica, Lemna minor, Veronica becabunga. Dno je gusto obraslo sa Fontinalis antipiretyca. Voda je slabo bazična 8,1, velikom koncentracijom rastopljenog kisika 12,43 mg/l, vrijednosti‐
ma elektroprovodljivosti < 400 µS/cm i vrijednosti biološke potrošnje kisikom manje od 2 mg/l, što ukazuje da je prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima vodno tijelo visokog statusa. U sastavu fitobentosa prevladavaju dijatomeja, a najveću abundancu postižu vrsta Meridion circulare. Saprobni indeks izračunat temeljem sastava fitobentosa iznosi 1,65 što indicira oligo do betamezosaprobnu vodu. Zajednicu makrozoobentosa karakterizira prevladavanje vrste Gammarus balcanicus, uz vrste reda Ephemeroptera, Coleoptera i fam. Simulidae u okviru dvokrilnih insekata. Saprobni indeks 1,69 određuje visok biološki status. TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI), tip BiH_R21. Ispitivanje je vršeno na lokalitetu nizvodno od Livna, na kojemu je sediment prevladavajuće fital sastavljen od zelenih algi i cijanobakterija. Voda je bez mirisa. Na temelju raspoloživih podataka monitoringa za razdoblje 1999‐2011. go‐
dina, uočavaju se dosta visoke vrijednosti BPK5 – srednje vrijednosti iznose 3,84 mg O2/l, a maksimalne dosežu preko 10 mg O2/l, što je iznad granice za umjeren status. Sličan zaključak se može donijeti i na temelju KPK, jer je prosječna izmjerena vrijednost 19,8 mg O2/l. Premda je prosječni sadržaj otopljenog kisika oko 9,4 mg O2/l, povremeno se uočava veoma nizak sadržaj (čak do 1,5 mg O2/l). Prema navedenim fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima, zaklju‐
čeno je da vodno tijelo ima umjeren ekološki potencijal. U sastavu makrofita prevladavaju Nasturtium officinale R. Br. i Berula erecta Huds. Nešto ma‐
njom gustoćom prisutne su i Ranunculus aquatilis L., Veronica anagallis‐aquatica L. i Mentha aquatica L. U sastavu fitobentosa prevladavaju dijatomeje sa vrstama: Rhoicosphenia abbrevia‐
tum, Diatoma vulgare, Encyonema ventricosum, Ulothrix zonata itd. Saprobni indeks 2,02 uka‐
zuje da je voda betamezosaprobna. Organizmi u sastavu makrozoobentosa su predstavljeni malobrojnim populacijama puževa, vo‐
denih insekata reda Ephemeroptera, Trichoptera, Coleoptera. Temeljem rezultata istraživanja provedenih u okviru ovog projekta i ranijih istraživanja (IHGF, 2009), saprobni indeks se kreće od 1,75 do 1,88, po čemu bi se moglo zaključiti da se radi o vodnom tijelu visokog ekološkog potencijala. S obzirom na rezultate prethodno prikazanih fizikalno‐kemijskih analiza, eksper‐
tnom procjenom je ocijenjeno da ovo vodno tijelo na temelju bioloških pokazatelja ima dobar ekološki potencijal. Rezultate ispitivanja odnosno ocjene statusa ovog tijela površinskih voda potrebno je dodatno interpretirati u kontekstu referentnosti rezultata za ocjenu konačnog biološkog statusa cijelog vodnog tijela. Naime, sama lokacija ispitivanja je na uzvodnom kraju (početku) vodnog tijela, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 84 neposredno nizvodno od ušća rijeke Sturbe u Kanal Drinovac. Rijeka Sturba koja ima visok bio‐
loški status gotovo po svim ispitivanim pokazateljima pozitivno utječe na stanje kakvoće voda u TPoV Kanal Drinovac, na način da svojim vodama razblažuje teret zagađenja od otpadnih voda grada Livna, a koje se izlijevaju na samom kraju uzvodnog vodnog tijela (TPoV Bistrica). Mogu‐
ćnost da se na temelju postojećih ispitivanja donese neadekvatna ocjena biti će u budućnosti otklonjena uspostavom novog sistema monitoringa i reinterpretiranjem rezultata koji proiste‐
knu iz njegove implementacije. Za ovo vodno tijelo u nastavku će se predvidjeti adekvatan plan monitoringa koji će uvažiti realne pritiske na vodotok bez obzira što je njegov status sa biološ‐
kog aspekta ocijenjen kao visok. TPoV Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa (BA_CE_JLBL), tip BiH_R23. Za ovo vodno tijelo na raspolaganju su bili rezultati analiza vode uzetih na vještačkom kanalu Brda‐Lipa koji je betoniran. Rezultati analiza pokazuju da je voda slabo bazična (prosječni pH 8,16), i sa dosta visokom koncentraci‐
jom kisika (9,18 mg/l). Sadržaj organske materije je dosta nizak: BPK5 1,0 mg/l i KPK 1,6 mg/l. Također nije registrirano niti povećanje sadržaja nutrijenata (ukupni dušik 0,64 mg N/l, ukupni fosfor 0,04 mg P/l). Temeljem navedenih fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja, vodno tije‐
lo ima dobar ekološki potencijal. TPoV Korana uzvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_1), tip BiH_R21. Ispitivanje je izvr‐
šeno kod izvora Korane. Lokalitet je antropogeniziran na samom izvoru, oivičen napravljenim zidom, a sediment je mikrolital koji je obrastao biljem. U neposrednoj blizini izvora se nalazi gusto razvijena vegetacija johe. Prema jednokratnim analizama voda je slabo bazična 7,9, nešto povećane elektroprovodljivosti 460 µS/cm, relativno niske koncentracije rastopljenog kisika (6,42 mg/l) ali bez povećanja kon‐
centracije nutrijenata. Prema navedenim fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima, ocje‐
njuje se da je vodno tijelo dobrog statusa. Fitobentos odlikuje prisustvo 33 vrste sa prevladavanjem dijatomeja, a najveću abundancu po‐
stiže izvorska vrsta Meridion circulare. Pored nje veću gustoću imaju vrste: Fragilaria ulna, Me‐
losira varians. Saprobni indeks 1,68 ukazuje na oligo do betamezosaprobnu vodu ili I do II stu‐
pnja kakvoće. U sastavu makrozoobentosa konstatirana je dominacija kamenjarke Protonemura auberti, vrs‐
ta psihodida Berdeniella spp., Gammarus balcanicus, tvrdokrilac Limnius spp. Karakteristična je visoka brojnost i raznovrsnost organizama, a saprobni indeks 1,56 određuje visok status prema biološkim pokazateljima. TPoV Korana nizvodno od Bosanskog Grahova (BA_CE_KO_2), tip BiH_R22. Lokalitet ispitiva‐
nja je obrastao makrofitama svojstvenim za ovakav tip vodotoka, obale su okružene livadama i grmovima bijele vrbe Salix alba. U sastavu makrofita prevladavaju vrste: Typha latifolia, Men‐
tha aquatica, Juncus acutus Eleocharis palustris, Phalaris arudinacea, Sparganium simplex, Ga‐
lium palustris, Lytrrum salicara, a prevladava Mentha longifolia. Vodu ovog lokaliteta prema jednokratnim mjerenjima karakterizira pH 8,4, koncentracija kisika 12,57 mg/l, BPK5 1,16 mg/l. Temeljem navedenih fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja, vodno tijelo je visokog ekološkog statusa. Sastav fitobentosa ukazuje na betamezosaprobnu vodu, uz prevladavanje dijatomeja izraženo prisustvo Mougeotia sp. iz odjela Zygophyceae. U sastavu makroinvertebrata konstatirano je prisustvo jedinki četiri taksona sa prevladavanjem vodene babure Asellus aquaticus. Saprobni indeks 2,93 grupira lokalitet u slab ekološki status. TPoV Mandak/akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2), tip BiH_J5. Akumulacija Mandak je zna‐
čajno izmijenjeno vodno tijelo, koje je nastalo pregrađivanjem istoimenog vodotoka. Raspolo‐
živi podaci o provedenim ispitivanjima pokazuju da se prosječan sadržaj kisika kreće oko 12,6 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 85 mg O2/l, a minimalne vrijednosti ne padaju ispod 10,2 mg O2/l. Ukupni fosfor iznosi oko 0,035 mg P/l (srednja vrijednost), dok se klorofil a kreće od 0,0 do 0,97 μg/l sa prosječnom vrijednosti 0,54 μg/l. Prema navedenim pokazateljima, vodno tijelo ima umjeren ekološki potencijal. TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1), tip BiH_R9. Vodotok na ispitivanom lo‐
kalitetu je obrastao stablima subalpinske bukve (Fagetum subalpinum) i dobro očuvanom pra‐
tećom vegetacijom bez prisustva degradacionih stadija. Sediment je kamen srednje veličine (mezolital) koji prevladava sa manjim prisustvom psamala i agrilala. Sediment nije obrastao biljkama. U sastavu fitobentosa prevladavaju dijatomeje sa vrstama: Cocconeis placentula, Na‐
vicula gracilis i Navicula radiosa. Saprobni indeks 1,782 ukazuje na oligo do betamezosaprobnu vodu. pH vrijednost vode ukazuje na slabu bazičnost (7,89), elektroprovodljivost sa visokom vrijed‐
nosti 1.183 µS/cm, BPK5 < 1 mg/l, koncentracija kisika 7,1 mg/l. Ovaj lokalitet ne karakterizira povećanje dušičnih niti jedinjenja fosfora (nutrijenata). Visoka elektroprovodljivost je posljedi‐
ca specifične geološke građe terena na kojem je utvrđeno prisustvo gipsa, zbog čega se javlja prirodno visoka koncentracija sulfata koji nisu posljedica ljudskog utjecaja. S obzirom na nave‐
deno, elektroprovodljivost nije uzeta u obzir pri ocjeni stanja vodnog tijela. Imajući u vidu neš‐
to manji sadržaj otopljenog kisika, ocijenjeno je da se prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima ovo vodno tijelo nalazi u dobrom ekološkom stanju. U sastavu beskičmenjaka dna prevladava amfipodni račić Gammarus balcanicus (35 jedinki), predstavnici tulara Trichoptera (30 jedinki), a nešto manjim brojem jedinki registrovane su školjke u sitnom sedimentu (psamalu) kao i kamenjarke (Plecoptera). Saprobni indeks 1,5 od‐
ređuje dobar status ovog vodnog tijela. TPoV Milač nizvodno od ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_2), tip BiH_R15. Na lokalitetu ispitivanja sediment je prevladavajuće mulj sa fitalom sa obje strane korita. Vodotok je okružen sa livads‐
kim zajednicama. Voda je smeđe boje, bez mirisa. Vodena vegetacija koja je razvijena uz obale predstavlja zajednicu močvarnih biljaka sa šaševima i higrofilne folinske livade sveze Magnoca‐
ricion. U sastavu makrofita prevladavaju vrste: Carex hirta, Juncus acutus, Equisetum arvense, Oenanthe fistulosa, Filipendula ulmaria i sl. pH vode na istraživanom lokalitetu je 7,9, koncentracija kisika 12,15, a BPK5 < 1 mg/l. Koncen‐
tracija nutrijenata (nitrata i fosfata) je u granicama za I kategoriju voda. Vodno tijelo se teme‐
ljem fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja nalazi u visokom statusu. U sastavu fitobentosa konstatirane su vrste cijanobakterija i dijatomeja. Izražena je dominacija dijatomeja sa 42 vrste, a najveću zastupljenost pokazuje vrsta Achnanthes sp. Prema saprobnoj vrijednosti voda na istraživanom lokalitetu je u kategoriji oligo/betamezosaprobna (SI = 1,77). U sastavu makrozoobentosa prevladavaju Chironomidae, a pored njih registrirano je prisustvo plemenitog raka Astacus astacus L. Saprobni indeks 1,84 rangira ovaj lokalitet u kategoriju do‐
brog statusa. TPoV Plovuća (BA_CE_BI_PL), tip BiH_R22. Ispitivanje je izvršeno na dva lokaliteta: kod ponora Čajići i kod deponije u Livnu. Na lokalitetu kod ponora Čajići sediment je prevladavajuće fital sa smjenom pijeska. Voda je bistra, bez mirisa. U sredini korita, a i na obalama nalaze se stabla i grmovi bijele vrbe. Korito vodotoka okruženo je livadskim ekosustavima. Kemijski pokazatelji koji određuju ovaj lokalitet: BPK5 0,78 mg/l, koncentracija kisika 10,58, pH 7,75. Na ovom profilu je u srpnju 2011. godine registrirana vrijednost ukupnog dušika od 2 mg N/l, po čemu je vodno tijelo na granici dobrog stanja, dok je sadržaj ukupnog fosfora u grani‐
cama visokog stanja. Vodno tijelo je u dobrom potencijalu prema analiziranim fizikalno‐
kemijskim i kemijskim pokazateljima. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 86 U sastavu fitobentosa konstatirano je prisustvo cijanobakterija, Chrysophyceae, Chlorophy‐
ceae, Zygnatomophyceae i Bacyllariophicea sa 42 vrste. Unutar dijatomeja prevladavaju vrste: Synedra capitata (F. dilatata), Cocconeis pediculus, Encyonema ventricosum, Fragilaria sp. Sap‐
robni indeks za fitobentos 1,77 ukazuje na oligo do betamezosaprobnu vodu. Sastav makrozoobentosa karakterizira dominacija Gammarus balcanicus, prisustvo puževa, vo‐
denih insekata reda Ephemeroptera sa širom ekološkom valencom i dvokrilni insekti familije Simulidae. Saprobni indeks 1,98 određuje dobar potencijal. Na lokalitetu kod deponije u Livnu, u sastavu fitobentosa konstatirano je 39 vrsta dijatomeja, a saprobni indeks 1,782 ukazuje na oligo do betamezosaprobnu vodu. Prevladavajući sediment je mulj (agrilal), manji postotak psamala kao i fital. pH vrijednost vode na lokalitetu je neutral‐
na (slabo bazična) 7,72, a elektroprovodljivost doseže 475 µS/cm. Sadržaj kisika u vodi je 4,65 mg/l i BPK5 < 1 mg/l. I na ovom lokalitetu vodno tijelo prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima ima dobar potencijal. Ovaj lokalitet karakterizira isti sastav makrofita kao i prethodni. U sastavu makrozoobentosa konstatirano je prisustvo četiri taksona reda Odonata, Ephemeroptera sa predstavnicima fami‐
lije Leptophlebidae i dvokrilni insekti familije Chironomidae. Saprobni indeks 1,77 određuje vi‐
sok potencijal. S obzirom da je ispitivanje za TPoV Plovuća izvršeno na dvije lokacije, može se reći da prema analiziranim fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima vodno tijelo ima dobar ekološki po‐
tencijal, a također je i prema utvrđenim saprobnim indeksima (biološkim pokazateljima) eko‐
loški potencijal dobar. TPoV Ričina/Buško Blato (BA_CE_RI), tip BiH_R22. Buško Blato je značajno izmijenjeno vodno tijelo, nastalo pregrađivanjem rijeke Ričine usljed čega je formirana vještačka akumulacija. Vo‐
dno tijelo se nalazi u zoni pješčara, laporovitih glina, lapora i pijeskova, pa je sediment prevla‐
davajuće mikrolital. U sastavu fitoplanktona na istraživanom lokalitetu konstatirano je prisustvo većeg broja cija‐
nobakterija, a ukupan broj vrsta u planktonu je 28. Vrijednost klorofila a ukazuje da je voda oli‐
gotrofna (0,7 μg/l), dok su vrijednosti prosječne koncentracije ukupnog fosfora nešto povećane (0,03 mg/l). Nedovoljni podaci o vrijednostima klorofila a tijekom godine onemogućavaju precizno određi‐
vanje ekološkog potencijala. Međutim, na temelju prosječne godišnje koncentracije klorofila a (2,07 μg/l), koncentracije fosfora 0,038 mg/l i prozirnosti (4 m) određen je umjereni ekološki potencijal ovog vodnog tijela. TPoV Šuica uzvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_1), tip BiH_R20. Ocjena stanja ovog TPoV izvr‐
šeno je temeljem rezultata uzorkovanja na dva lokaliteta: izvor Šuice i lokalitet uzvodno od na‐
selja Šuica. Na izvoru Šuice prevladavajući sediment je mezolital (kamenje do 20 cm) sa manjim prisus‐
tvom psamala. Obale su gusto obrasle drvenastom vegetacijom. pH vrijednost ukazuje na slabobazične vode (8,16), blago povećanje elektroprovodljivosti 425 µS/cm, koncentracija kisika 6,25 mg/l. U vodi nije konstatirano povećanje nutrijenata (nitrata i fosfata). S obzirom na nešto manji sadržaj otopljenog kisika, ocijenjeno je da se prema fizikal‐
no‐kemijskim i kemijskim pokazateljima ovo vodno tijelo nalazi u dobrom stanju. U sastavu fitobentosa nije registrirana niti jedna vrsta. Prema sastavu makrozoobentosa gdje je konstatirana dominacija amfipodnog račića Gamma‐
rus balcanicus (500 jedinki), manjim brojem jedinki prisutni su predstavnici reda Trichoptera, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 87 Diptera i Coleoptera. Saprobni indeks od 1,41 određuje ovaj lokalitet u kategoriji visokog sta‐
tusa prema biološkim pokazateljima. Na lokalitetu uzorkovanja uzvodno od naselja Šuica obale su sa obje strane korita obrasle stab‐
lima bijele vrbe. Sediment je makrolital sa psamalom u manjem postotku, a obrastao sa cija‐
nobakterijama (gusto) Phormidium autumnale i Phormidium incrustans. U sastavu makrofita u vodi istraživanog lokaliteta konstatirane su vrste: Ranunculus circinatus Sibth., Veronica becca‐
bunga L., Berula erecta Huds., Nasturtium officinale R. Br., Juncus subnodulosus Schrk. Lokalitet karakterizira relativno visoka vrijednost BPK5 (2,27 mg/l). Vrijednosti koncentracije ki‐
sika, nutrijenata, provodljivosti su u granicama za I kategoriju voda. S obzirom na utvrđenu vri‐
jednost BPK5 vodno tijelo je prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima u dobrom stanju. U sastavu fitobentosa konstatirano je velika raznovrsnost dijatomeja sa dominacijom vrsta: Cymbella parva, Meridion circulare, Fragilaria ulna, Eunotia arcus, Diatoma mesodon i Cocco‐
neis placentula. Vrijednost saprobnog indeksa za fitobentos iznosi 1,63 (oligo/betamezosap‐
robna). Makrozoobentos karakterizira dominacija amfipodnog račića Gammarus balcanicus, vodenih insekata reda Plecoptera (Amphinemura, Isoperla), reda Ephemeroptera, Trichoptera i Coleop‐
tera. Saprobni indeks ( 1,50) određuje visok status analiziranog lokaliteta rijeke Šuice. TPoV Šuica nizvodno od ušća Drine (BA_CE_SU_2), tip BiH_R20. Na lokaciji istraživanja su oba‐
le sa obje strane korita kamenite i obrasle grmovima bijele vrbe. Sediment je fital sa psamalom u manjem postotku. Voda je bistra i bez mirisa. Magnocaricion – močvarna staništa sa šašavi‐
ma, javlja se i vegetacija sveze Isoetetalia – priobalje slatkih voda i Salicetalia albae‐fragilis – higrofilne šume vrba (fragmentarno razvijene, kao degradacijski stadiji uslijed intenzivnog dje‐
lovanja antropogenog činioca). Submerzna vegetacija izrazito razvijena sa algama iz porodice Chlorophyceae, te odjelom Bryophyta. Prema vrijednosti pH voda je slabo bazična 7,5, a koncentracija kisika visoka 10,5 mg/l. Kon‐
centracija nutrijenata (fosfata i nitrata) je niska i u granicama za I kategoriju. Međutim, vrijed‐
nost BPK5 je povišena (2,07 mg/l), pa se temeljem fizikalno‐kemijskih i kemijskih pokazatelja može zaključiti da je ovo vodno tijelo u dobrom statusu. Analizom uzoraka fitobentosa konstatirana je dominacija dijatomeja – Bacyllariophicea, Rhodophyceae, Chlorophyceae, Xanthophyceae, Cyanobacteria. Prema vrijednosti saprobnog indeksa voda rijeke Šuice na istraživanom lokalitetu je oligo/betamezosaprobna (1,72). U sastavu makrofita prevladavaju vrste: Scirpus tabernaemontanum, Juncus acutus, Gratiola officinalis, Schoenoplectus lacustris i sl. Sastav makrozoobentosa pokazuje prevladavanje vrste Serratela ignita, a karakterizira ga i pri‐
sustvo vodene babure Asellus aquaticus. Saprobni indeks 2,17 svrstava ovaj lokalitet rijeke Šui‐
ce u dobar status. TPoV Vrba (BA_CE_VR), tip BiH_R15. Na lokalitetu istraživanja sediment je fital prevladavajuće sa muljem. Voda je bistra, bez mirisa. Obje obale su okružene sa livadskim ekosustavima. Raz‐
vijena je vegetacija sveze Magnocaricion – močvarna staništa sa šaševima, Lemnetea – flotan‐
tne sa vrstom Nuphar luteum, neukorijenjene cvjetnice, Potamogetonetea – flotantne ukorije‐
njene cvjetnice i Submerzna vegetacija zastupljena sa algama iz odjela Chlorophyta (Spirogyra sp. I Cladophora glomerata). Makrofite koje karakteriziraju ovaj tip tekućice su: Oenanthe fistu‐
losa, Eleocharis palustris, Equisetum palustris, Carex nigra, Myriophilum demersum, Ranuncu‐
lus trichophyllus, Alisma plantago‐aquatica, Typha latifolia, Juncus acutus, Iris pseudacorus. Vrijednosti pH su u granicama za slabo bazične vode (7,9), koncentracija kisika velika 15,88 mg/l, a relativno niska vrijednost biološke potrošnje kisika 1,5, dok su nutrijenti u granicama za Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 88 čiste vode (I). Vodno tijelo se prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima nalazi u vi‐
sokom stanju. U sastavu fitobentosa prevladavaju dijatomeje sa vrstama koje indiciraju vodu bogatu organ‐
skom tvari; Melosira varians, Navicula cryptocephala, Fragilaria ulna. Vrijednost saprobnog in‐
deksa upućuje na betamezosaprobnu vodu (SI = 2,2). Od makrozoobentosa je izražena dominacija vodene babure Asellus aquaticus, a saprobni in‐
deks (2,2) određuje dobar status. TPoV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK), tip BiH_R22. Sediment na istraživanom lokalitetu je psa‐
mal i agrilal. Korito rijeke je obraslo vrstom Typha latifolia koja je karakteristična za zamočva‐
rene prostore. Nakon jednokratnih fizičko‐kemijskih mjerenja pH vrijednosti iznosi 8,17, koncentracija kisika je niska 6,1 mg/l, dok je elektroprovodljivost odgovarajuća za vode visokog statusa 338 µS/cm. Registrirano je manje povećanje ukupnog dušika i fosfora u odnosu na usvojene vrijednosti za visok status. Prema fizikalno‐kemijskim i kemijskim pokazateljima, ocijenjeno je da je ovo vod‐
no tijelo ima dobar ekološki potencijal. Fitobentos karakterizira prisustvo 28 vrsta dijatomeja, a većina vrsta je zastupljena manjom abundancom osim: Rhopalodia gibba, Navicula radiosa, Gyrosigmasp i Encyonema ventricosum koje su registrirane nešto većom gustoćom. Vrijednost saprobnog indeksa 1,70 ukazuje na oli‐
go do betamezosaprobnu vodu. U sastavu makrozoobentosa konstatirano je manje siromaštvo ali se naznačava da je stanište plemenitog raka Astacus astacus i jedinke reda Hemiptera, Ephemeroptera, kao i puževa roda Viviparus. Saprobni indeks 1,85 (biološki pokazatelji) je na granici visokog i dobrog stanja, pa je usvojeno da ovo vodno tijelo ima dobar ekološki potencijal. Ocjena biološkog stanja je data za 14 vodnih tijela, od čega su 4 TPoV (ili 28,57%) u visokom statusu prema biološkim pokazateljima (slika 6.9 lijevo), a još 6 (42,86%) u dobrom. Tri TPoV (21,43%) imaju umjeren status, a jedno slab (7,14). Slika 6.9 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem bioloških poka‐
zatelja (lijevo) i fizikalno‐kemijskih pokazatelja (desno) Ocjena stanja prema pratećim fizikalno‐kemijskim pokazateljima izvršena je za 15 vodnih tijela. Prema ovim pokazateljima (slika 6.9 desno), 5 TPoV (33,33%) je u visokom i 8 (53,33%) u dob‐
rom statusu, dok su dva vodna tijela (13,33%) umjerenog statusa. Hidromorfološki pokazatelji Za potrebe utvrđivanja hidromorfoloških izmjena na površinskim vodnim tijelima rijeka izvršen je detaljan obilazak prethodno identificiranih vodnih tijela. U cilju utvrđivanja hidromorfoloških Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 89 pokazatelja evidentirani su različiti tipovi objekata i pojava koje utječu na izmjenu hidromorfo‐
loških obilježja vodotoka. Evidentirano je preko 250 lokacija na kojima se nalaze objekti čiji je utjecaj dalje kvantificiran temeljem metodologije izložene u točki 6.2.3.3. Rezultati proračuna po pojedinačnim pokazateljima za svako vodno tijelo prikazani su u tablici 6.17. Za većinu vodnih tijela, točnije njih 14 (ili 48,28%), utvrđeno je dobro hidromorfološko stanje (slika 6.10). Visoko stanje je identificirano kod 7 vodnih tijela (24,14%). Ovakvo stanje hidro‐
morfoloških pokazatelja rezultat je relativno male urbanizacije na prostoru sliva Cetine i Krke u FBiH. Slika 6.10 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem hidromorfološ‐
kih pokazatelja Za ukupno šest vodnih tijela (20,69%) utvrđeno je nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje (loše). U svim slučajevima to je posljedica antropogenih utjecaja i izgradnje različitih objekata na površinskim vodama: ƒ TPoV Mandak/Akumulacija Mandak (BA_CE_MA_2): izgradnja brane i akumulacije; ƒ TPoV Mandak nizvodno od brane Mandak (BA_CE_MA_3): izvođenje regulacije i izmjena hidrološkog režima; ƒ TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI): izvođenje regulacije rijeke Plovuće sa nasipima; ƒ TPoV Plovuća (BA_CE_PL): izvođenje regulacijskih građevina, zahvatanje voda, te preu‐
smjeravanje vodotoka, odnosno izmjena hidrološkog režima; ƒ TPOV Ždralovački kanal (BA_CE_ZK): regulacija i produbljivanje korita vodotoka u cilju odvodnje površinskih i podzemnih voda; ƒ TPoV Ričina/Buško blato (BA_CE_RI): izgradnja akumulacije Buško Blato na vodotoku Ri‐
čina. Tijela površinskih voda Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa (BA_CE_RKBBL) i Jagme‐Lusnić‐Brda‐
Lipa (BA_CE_JLBL) su bila predmet terenskih istraživanja i prikupljanja podataka ali nisu bili predmet ocjene stanja prema hidromorfološkim pokazateljima s obzirom da se radi o vještač‐
kim vodnim tijelima. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 90 Tablica 6.17 Ocjena hidromorfološkog stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) R. br. Naziv Hidromorfološki pokazatelji ‐ Si (%) Šifra Količina i Veza sa dinamika podz. vo‐
vodnog dama toka Logitud. kontin. rijeke Lateralni kontin. rijeke Varijacija Struktura širine i Struktura obalnog dubine sedim. dna
pojasa rijeke Ocjena stanja Max. 1 Bistrica BA_CE_BI 3,24 1,33 2,50 2,00 1,43 1,87 0,88 3,24 Dobro 2 Sturba BA_CE_BI_ST 2,97 2,36 2,57 5,42 3,04 2,45 2,36 5,42 Dobro 3 Žabljak BA_CE_BI_ZA 3,65 3,71 2,92 7,14 4,38 3,44 2,92 7,14 Dobro 4 Kanal Drinovac BA_CE_DRI 31,42 11,42 11,42 41,42 31,42 21,42 71,42 71,42 Loše 5 Jaz BA_CE_JAZ 0,64 0,34 0,24 0,77 0,33 0,24 0,24 0,77 Dobro 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA_CE_JLBL – – – – – – – – – BA_CE_KJ 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Visoko 8 Korana uzvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_1 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 0,38 Visoko 9 Korana nizvodno od Bosanskog Grahova BA_CE_KO_2 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 0,69 Dobro 10 Mandak uzvodno od akumulacije Mandak BA_CE_MA_1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Visoko 11 Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 100,00 100,00 100,00 50,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Loše 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 100,00 100,00 100,00 80,00 60,00 60,00 10,00 100,00 Loše 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 0,26 Visoko 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka BA_CE_MI_2 1,96 1,96 1,96 1,16 1,96 1,96 1,96 1,96 Dobro 15 Ostrožac BA_CE_OS 1,13 1,33 1,04 1,04 1,23 1,23 1,04 1,33 Dobro 16 Plovuća BA_CE_PL 100,00 100,00 100,00 80,00 60,00 60,00 10,00 100,00 Loše 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI 100,00 100,00 100,00 50,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Loše 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL – – – – – – – – – 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 1,78 1,23 1,40 2,71 1,53 1,33 1,00 2,71 Dobro 7 Kriva jaruga Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 91 Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) R. br. Naziv 20 Šuica nizvodno od ušća Drine Hidromorfološki pokazatelji ‐ Si (%) Šifra Količina i Veza sa dinamika podz. vo‐
vodnog dama toka Logitud. kontin. rijeke Lateralni kontin. rijeke Varijacija Struktura širine i Struktura obalnog dubine sedim. dna
pojasa rijeke Ocjena stanja Max. BA_CE_SU_2 1,46 1,02 1,36 1,02 1,02 1,17 1,02 1,46 Dobro 21 Drina BA_CE_SU_DR 1,34 1,32 1,19 2,15 1,49 1,28 1,19 2,15 Dobro 22 Jaža BA_CE_TO_JA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Visoko 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 0,21 Visoko BA_CE_TOJAR_JAR 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 0,66 Dobro 25 Vrba BA_CE_VR 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 0,16 Visoko 26 Ždralovački kanal BA_CE_ZK 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Loše 27 Butižnica BA_KR_BU 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 2,60 Dobro 28 Dulerski potok BA_KR_BU_DP 1,12 1,21 1,08 1,08 1,17 1,17 1,08 1,21 Dobro 29 Mračaj BA_KR_BU_MR 2,71 5,05 1,55 1,55 3,88 3,88 1,55 5,05 Dobro 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 92 Zaključak Ukupno ekološko stanje (status) vodnih tijela, koje je određeno temeljem bioloških, fizikalno‐
kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, te hidromorfoloških pokazatelja, prikazano je u tablici 6.18. Tablica 6.18 Ocjena ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela rijeka na slivnom području Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) R. br. Naziv Šifra Ekološko stanje/potencijal TPoV Prateći Hidro‐
Biološki fiz‐kem. morfo‐
param. param. logija Ukupno
1 Bistrica BA_CE_BI – – 2 Sturba BA_CE_BI_ST Visoko Visoko Dobro Dobro 3 Žabljak BA_CE_BI_ZA Visoko Visoko Dobro Dobro 4 Kanal Drinovac BA_CE_DRI Umjer. Dobro Loše Loše 5 Jaz BA_CE_JAZ – – Dobro Dobro* 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa BA_CE_JLBL – Dobro – Dobro* BA_CE_KJ – – 8 Korana uzvodno od Bos. Grahova BA_CE_KO_1 Visoko Dobro Visoko Dobro 9 Korana nizvodno od Bos. Grahova BA_CE_KO_2 Slabo Visoko Dobro Slabo 10 Mandak uzvodno od akum. Mandak BA_CE_MA_1 – – 11 Mandak/akumulacija Mandak BA_CE_MA_2 Umjereno Loše Loše* 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 – – Loše Loše* 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 Dobro Dobro Visoko Dobro 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka BA_CE_MI_2 Dobro Visoko Dobro Dobro 15 Ostrožac BA_CE_OS – – Dobro Dobro* 16 Plovuća BA_CE_PL Dobro Dobro Loše Loše 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI Loše Loše 7 Kriva jaruga Umjereno Dobro Umjer.*
Visoko Dobro* Visoko Dobro* 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL – – – – 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 Visoko Dobro Dobro Dobro 20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 Dobro Dobro Dobro Dobro 21 Drina BA_CE_SU_DR – – Dobro Dobro* 22 Jaža BA_CE_TO_JA – – Visoko Dobro* 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR – – Visoko Dobro* – – Dobro Dobro* 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge BA_CE_TOJAR_JAR 25 Vrba BA_CE_VR Dobro Visoko Visoko Dobro 26 Ždralovački kanal BA_CE_ZK Dobro Dobro Loše Loše 27 Butižnica BA_KR_BU – – Dobro Dobro* BA_KR_BU_DP – – Dobro Dobro* 29 Mračaj BA_KR_BU_MR – – Dobro *) Ocjena ekološkog stanja načinjena temeljem samo hidromorfoloških pokazatelja Dobro* 28 Dulerski potok Potrebno je napomenuti da je ukupna ocjena ekološkog stanja data na temelju raspoloživih podataka za sva vodna tijela osim TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa. Za jedan broj vo‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 93 dnih tijela na raspolaganju su bili samo podaci o hidromorfološkom stanju, dok ispitivanja bio‐
loških i pratećih fizikalno‐kemijskih pokazatelja nisu ranije vršena tako da nije bilo raspoloživih podataka. Ukupna ocjena stanja izvršena je i za ova vodna tijela, ali se naglašava da se zaklju‐
čak temelji samo na hidromorfološkim pokazateljima. Za ova vodna tijela usvojeno je da ukup‐
na ocjena ekološkog stanja može biti najviše dobra, jer se zbog nedostatka podataka o biološ‐
kim i pratećim fizikalno‐kemijskim pokazateljima ne može pretpostaviti da ova vodna tijela imaju visok status. Ovako određeno stanje ovih vodnih tijela treba verificirati nakon provede‐
nog monitoringa bioloških i pratećih fizikalno‐kemijskih pokazatelja. Također je potrebno napomenuti da je za TPoV Bistrica ekspertskom procjenom ocijenjeno da je stanje ovog TPoV umjereno, bez obzira na nedostatak relevantnih bioloških i pratećih fizikal‐
no‐kemijskih pokazatelja. Naime, u ovo vodno tijelo se ispuštaju sve otpadne vode Livna, što vjerojatno ima značajan utjecaj na nizvodnom dijelu TPoV. Na ovaj zaključak ukazuje i stanje nizvodnog TPoV Kanal Drinovac, koje ima umjereno ekološko stanje prema biološkim pokaza‐
teljima, bez obzira što se uzvodno ulijeva vodotok Žabljak koji zbog svoje kakvoće vode poprav‐
lja stanje ovog TPoV. Na temelju podataka prikazanih u tablici 6.18, ni jedno vodno tijelo nema visok ekološki status, dok 20 vodnih tijela (68,97%) ima dobar (slika 6.11). Umjereno i slabo stanje je utvrđeno na po jednom vodnom tijelu (po 3,45%), a loše na 6 vodnih tijela (20,69%). Jedno vještačko vodno ti‐
jelo nije ocijenjeno zbog nedostatka podataka. Slika 6.11 6.2.4.2
Ocjena ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela rijeka na slivnom području Kemijsko stanje Ispitivanja provedena u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja U okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja izvršeno je ispitivanje prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari na tri profila na slijedećim vodnim tijelima: ƒ TPoV Milač uzvodno do ušća Ribnjaka (BA_CE_MI_1) – izvor Milača, ƒ TPoV Šuica uzvodno od ušća Jaza (BA_CE_SU_1) – vrelo Šuice, ƒ TPoV Sturba (BA_CE_BI_ST) – vrelo Sturbe. Svi se profili nalaze u uzvodnim dijelovima vodnih tijela i relativno blizu izvora vodotoka. Iz tog razloga su rezultati analiza korišteni za karakterizaciju tri navedena površinska vodna tijela, kao i karakterizaciju podzemnih vodnih tijela koja se prazne na uzvodnim izvorima vodotoka. Uzorkovanje je izvršeno 18.07.2011. godine, a rezultati su prikazani u tablici 6.19. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 94 Tablica 6.19 Ocjena kemijskog stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području Naziv tvari EQS (µg/l) Rezultati ispitivanja (µg/l) PGK MDK Milač Šuica Sturba 0,1 0,4 < 0,01 < 0,01 < 0,01 ≤ 0,08 ≤ 0,45 Klasa 2: > 40 & < 50 mg CaCO3/l 0,08 0,45 Klasa 3: > 50 & < 100 mg CaCO3/l 0,09 0,6 Klasa 4: > 100 & < 200 mg CaCO3/l 0,15 0,9 Klasa 5: ≥ 200 mg CaCO3/l 0,25 1,5 < 0,01 0,01 0,01 Karbon‐tetraklorid 12 NP < 0,01 < 0,01 < 0,01 Di(2‐etilheksil)‐ftalat (DEHP) 1,3 NP < 0,01 < 0,01 < 0,01 Endosulfan 0,005 0,01 < 0,001 < 0,001 < 0,001 Fluoranten 0,1 1 < 0,01 < 0,01 < 0,01 Heksakloro‐benzen 0,01 0,05 < 0,001 < 0,001 < 0,001 Heksakloro‐cikloheksan (Lindan) 0,02 0,04 < 0,001 < 0,001 < 0,001 Olovo i njegova jedinjenja 7,2 NP 0,38 1,03 0,21 Živa i njena jedinjenja 0,05 0,07 < 0,01 < 0,01 < 0,01 Naftalen 2,4 NP < 0,01 < 0,01 < 0,01 Nikl i njegova jedinjenja 20 NP 0,37 0,79 < 0,01 0,05 0,1 < 0,01 < 0,01 < 0,01 Σ = 0,03 NP < 0,01 < 0,01 < 0,01 < 0,01 < 0,01 < 0,01 Σ = 0,002 NP < 0,01 < 0,01 < 0,01 < 0,01 < 0,01 < 0,01 Antracen Kadmij i njegova jedinjenja ovisno o klasi tvrdoće vode: Klasa 1 ≤ 40 mg CaCO3/l Poliaromatični ugljikovodici (PAH): Benzo(a)piren Benzo(b)floro‐anten Benzo(k)floro‐anten Benzo(g,h,i)‐perilen Indeno(1,2,3‐cd)‐piren Kemijsko stanje u odnosu na ispitivane prioritetne tvari Dobro* Dobro* Dobro* PGK – prosječna godišnja koncentracija, MDK – maksimalna dozvoljena koncentracija NP – Ne primjenjuje se *) Ispitivanje ograničeno na 13 prioritetnih tvari. Za sumu koncentracija Benzo(g,h,h)‐perilen i Inde‐
no(1,2,3‐cd)‐piren granica detekcije je deset puta veća od zahtijevanog EQS. Za ova dva pokazate‐
lja je nemoguće sa sigurnošću odrediti kemijsko stanje. Svi rezultati (osim za teške metale: kadmij, olovo, živa i nikl) pokazuju da su registrirane kon‐
centracije niže od granica detekcije. Budući da su granice detekcije, osim za Benzo(g,h,i)‐
perilen i Indeno (1,2,3‐cd)‐piren, niže od graničnih vrijednosti EQS (PGK ili MDK), može se sma‐
trati da su ispunjeni zahtjevi dobrog kemijskog stanja voda. Za Benzo(g,h,i)‐perilen i Inde‐
no(1,2,3‐cd)‐piren granice detekcije su deset puta veće nego EQS i stoga status za ove dvije tvari koje pripadaju skupini PAH‐ova ne mogu biti ocijenjeni na temelju dostupnih rezultata. Što se tiče teških metala, koncentracije su vrlo niske, a za živu i kadmij su niže ili jednake grani‐
cama detekcije. Najviše koncentracije teških metala su pronađene u rijeci Šuica. Međutim, i ove koncentracije su preko sedam puta niže (olovo u rijeci Šuica) od granične vrijednosti pros‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 95 ječne godišnje koncentracije, što ukazuje da registrirani teški metali mogu biti alohtonog podri‐
jetla na tom području. Na temelju 13 analiziranih prioritetnih tvari može se zaključiti da tri ispitana vodna tijela imaju dobro kemijsko stanje. Prethodna ispitivanja Osim prethodno navedene analize kemijskog stanja voda, izvršena je također procjena kemij‐
skog statusa vodnih tijela rijeka na temelju prethodnih istraživanja, tj. historijskih podataka u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Ocjena stanja je načinjena za sli‐
jedeća vodna tijela: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
TPoV Bistrica (BA_CE_BI) – izvor Bistrice, TPoV Kanal Drinovac (BA_CE_DRI) – Bistrica nizvodno od Livna, TPoV Vrba (BA_CE_VR ) – izvor Vrbe, i TPoV Ostrožac (BA_CE_OS) – izvor Ostrožac. Podaci o kemijskom sastavu se odnose samo na ograničeni broj prioritetnih tvari, ali su u ne‐
kim slučajevima bile dostupne historijske informacije od 2001. godine (npr. Bistrica nizvodno od Livna). Razdoblje od nekoliko godina uključuje više od jedne analize tako da se mogla proci‐
jeniti prosječna godišnja koncentracija. Rezultati analiza (tablice 1.1 do 1.5 u dodatku III.3) pokazuju dobar kemijski status za sve profi‐
le tijekom svih godina, pri čemu pojedine prioritetne tvari često nisu detektirane ili su u kon‐
centracijama koje su znatno ispod graničnih vrijednosti. Međutim, uočena su tri slučaja pove‐
ćanja koncentracije kadmija koja jasno odskaču od ostalih vrijednosti. Ove koncentracije nikad nisu prešle MDK, a ukupni godišnji prosjek koncentracija je niži od PDK tako da su ispunjeni uv‐
jeti za dobar kemijski status vodnih tijela.
Jedini rezultat koji ne ispunjava uvjete za dobar kemijski status je koncentracija olova (16 μg/l) u profilu Bistrice nizvodno od Livna (TPoV Kanal Drinovac) dana 19.06.2002. godine. Međutim, ovaj rezultat (jedini rezultat dostupan za ovaj profil tijekom 2002. godine) je prilično sumnjiv jer je više od deset puta veći od svih preostalih rezultata na ovom profilu. S obzirom da se od‐
nosi na gotovo 10 godina staru analizu i da postoji snažna sumnja da je ovaj podatak rezultat greške, nije razmatrano da se umanji dobro kemijsko stanje za ovo vodno tijelo. Što se tiče vještačkih tvari čije podrijetlo se može dovesti u vezu sa antropogenim utjecajem, treba spomenuti da organoklorni pesticidi nikad nisu utvrđeni, dok je u dva uzorka zabilježeno prisustvo u tragu Di(2‐etilheksil)‐ftalata (DEHP) ali u više od 20 puta nižoj koncentraciji od doz‐
voljenog godišnjeg prosjeka (PGK). 6.2.4.3
Zaključak Na temelju prethodno provedenih analiza bioloških pokazatelja, fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, hidromorfoloških pokazatelja i prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari određeno je stanje vodnih tijela rijeka na slivnom području Cetine i Krke (tablica 6.20). Napominje se da je ukupna ocjena stanja data na temelju raspoloživih podataka o biološkim, pratećim fizikalno‐kemijskim i hidromorfološkim pokazateljima i prioritetnim tvarima. Iz ovog razloga je samo za 6 vodnih tijela ocjena stanja načinjena temeljem svih navedenih pokazate‐
lja, dok je za 22 vodna tijela ocjena data na temelju raspoloživih podataka (jednog ili dva poka‐
zatelja). S obzirom da se u ovom slučaju zaključak temelji na nedovoljnim podacima, potrebno je stanje ovih vodnih tijela verificirati nakon provedenog monitoringa i prikupljanja nedostaju‐
ćih podataka. Za TPoV Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa nije izvršena ocjena zbog nedostat‐
ka podataka. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 96 Tablica 6.20 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području R. br. Vodno tijelo površinskih voda (TPoV) Naziv Šifra 1 Bistrica BA_CE_BI 2 Sturba BA_CE_BI_ST 3 Žabljak 4 Kanal Drinovac 5 Jaz 6 Jagme‐Lusnić‐Brda‐Lipa 7 Kriva jaruga 8 Korana uzvodno od Bos. Grahova 9 Korana nizvodno od Bos. Grahova 10 Mandak uzvodno od akum. Mandak 11 Mandak/akumulacija Mandak Stanje/potencijal TPoV Ekolo‐
ško Kemij‐
sko Kandidat Ukupno za ZIVT Umjer.* Dobro Umjer.# Dobro Dobro – Dobro – #
BA_CE_BI_ZA Dobro – Dobro – BA_CE_DRI Loše Dobro Loše Da BA_CE_JAZ BA_CE_JLBL BA_CE_KJ BA_CE_KO_1 BA_CE_KO_2 BA_CE_MA_1 BA_CE_MA_2 Dobro*
Dobro*
Dobro*
Dobro Slabo Dobro*
Loše* #
– #
– #
– #
– – #
Slabo – – #
– – – – – – Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro #
Da #
Loše 12 Mandak nizvodno od brane Mandak BA_CE_MA_3 Loše* – Loše Da 13 Milač uzvodno do ušća Ribnjaka BA_CE_MI_1 Dobro Dobro Dobro – #
– #
– 14 Milač nizvodno od ušća Ribnjaka 15 Ostrožac BA_CE_MI_2 BA_CE_OS Dobro Dobro*
– Dobro Dobro Dobro #
16 Plovuća BA_CE_PL Loše – Loše Da 17 Ričina/Buško Blato BA_CE_RI Loše Dobro Loše Da 18 Reverzibilni kanal Buško Blato ‐ Lipa BA_CE_RKBBL – – – – 19 Šuica uzvodno od ušća Drine BA_CE_SU_1 Dobro Dobro Dobro – #
– #
20 Šuica nizvodno od ušća Drine BA_CE_SU_2 Dobro – Dobro 21 Drina BA_CE_SU_DR Dobro*
– Dobro – 22 Jaža BA_CE_TO_JA Dobro*
– Dobro* – 23 Tovarnica‐Jaruga BA_CE_TOJAR Dobro*
– Dobro* – 24 Jaruga lijeva pritoka Tovarnice‐Jaruge BA_CE_TOJAR_JAR Dobro*
25 Vrba 26 Ždralovački kanal 27 Butižnica 28 Dulerski potok BA_CE_VR BA_CE_ZK BA_KR_BU BA_KR_BU_DP Dobro Loše Dobro*
Dobro*
– #
Dobro – Dobro Dobro – #
– Loše – #
– #
– – Dobro Dobro Da #
29 Mračaj BA_KR_BU_MR Dobro*
– Dobro – *) Ocjena ekološkog stanja načinjena temeljem samo hidromorfoloških pokazatelja #
) Ocjena stanja načinjena temeljem određenog broja a ne svih pokazatelja (biološki, prateći fizikal‐
no‐kemijski, hidromorfološki, prioritetne tvari) Od 29 vodnih tijela rijeka, 20 vodnih tijela (68,97%) je u dobrom stanju (slika 6.12 i tablica 6.21), što znači da su na ovim vodnim tijelima zadovoljeni ciljevi ODV. Osam vodnih tijela (27,59%) ne zadovoljavaju ciljeve ODV, jer je stanje ocijenjeno umjerenim (1 TPoV), slabim (1 TPoV) ili lošim (6 TPoV). Za jedno vodno tijelo (3,45%) se nije raspolagalo biološkim i fizikalno‐
kemijskim pokazateljima, a ocjena hidromorfološkog stanja nije vršena jer se radi o vještačkom TPoV. Stoga za ovo vodno tijelo nije ni data ocjena njegovog stanja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 97 Slika 6.12 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području Promatrano prema dužini vodnih tijela, u dobrom stanju je 244,6 km (78,95%) vodotoka (tabli‐
ca 6.21). Nezadovoljavajuće stanje (umjereno, slabo i loše) je na 58,8 km vodotoka (18,98%). Preostalih 6,4 km (2,07%) vodotoka nije ocijenjeno. Tablica 6.21 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području Status/stanje Broj TPoV Dužina TPoV (#) (%) (km) (%) Visoko 0 0,00 0,0 0,00 Dobro 20 68,97 244,6 78,95 Umjereno 1 3,45 6,0 1,94 Slabo 1 3,45 10,5 3,39 Loše 6 20,69 42,3 13,65 Nije ocijenjeno 1 3,45 6,4 2,07 Ukupno 29 100,00 309,8 100,00 Od osam vodnih tijela za koja je utvrđeno umjereno, slabo ili loše stanje, njih šest su označeni kao kandidati za značajno izmijenjena vodna tijela. U točki 6.3.4.3 ovog izvještaja prikazani su rezultati preliminarnog određivanja značajno izmijenjenih vodnih tijela na riječnom bazenu Ce‐
tine i Krke. Za ostala dva VT iz ove grupe (BA_CE_BI i BA_CE_KO_2), nezadovoljavajuće stanje je posljedica ispuštanja otpadnih voda iz gradova Livno i Bosansko Grahovo. Najznačajniji pokazatelj za ocjenu ukupnog stanja vodnih tijela je hidromorfologija. Na ukupno 23 vodna tijela (79,31%) je hidromorfološka ocjena odredila ukupnu ocjenu stanja vodnog tije‐
la (slika 6.13). Biološki pokazatelji su bili ključni na 5 VT (17,24%), a prateći fizikalno‐kemijski i kemijski pokazatelji na 4 VT (13,79%). Napominje se da su za ocjenu stanja na pojedinim vod‐
nim tijelima ključna bila dva pokazatelja, a prioritetne tvari nisu odredile status ni na jednom vodnom tijelu. Odlučujuća uloga hidromorfoloških pokazatelja na ocjenu stanja se javlja pogla‐
vito zbog činjenice da je hidromorfologija vodotoka detaljno istražena na svim vodnim tijelima, dok su zbog ograničenog broj ispitivanja biološki i prateći fizikalno‐kemijski i kemijski pokazate‐
lji određeni samo na 15 vodnih tijela. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 98 Slika 6.13 6.3
Ključni pokazatelji za ukupnu ocjenu stanja vodnih tijela rijeka JEZERA Određivanje značajki jezera izvršeno je sprovođenjem istih koraka kao i kod tipizacije rijeka, tj.: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Određivanje tipova jezera na slivnom području, Određivanje vodnih tijela, Uspostavljanje sustava ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja jezera, Ocjena stanja vodnih tijela. U narednim točkama je opisana metodologija i rezultati tipizacije jezera. 6.3.1
Tipologija 6.3.1.1
Uvod Za određivanje tipova jezera na slivnom području Cetine i Krke korišten je sustav klasifikacije „A“ prema ODV, sukladno kojemu je obvezno razmatranje slijedećih parametara: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Površina vodnoga lica jezera, Nadmorska visina, Prosječna dubina jezera, i Geološka podloga. Također je za tipizaciju jezera korišten i kriterij položaja jezera u odnosu na ekoregije i podeko‐
regije prema ODV. U narednim točkama je prikazana metodologija i rezultati određivanja vrijednosti prethodno navedenih parametara tipizacije, te rezultati tipizacije na slivnom području Cetine i Krke. Ekoregije Za određivanje pripadnosti jezera ekoregijama i subekoregijama, korištene su karta prezenti‐
rane na slikama 6.1 i 6.2, prema kojoj se slivno područje nalazi unutar ekoregije 5 (Dinarski Za‐
padni Balkan) i dvije subekoregije: Kontinentalni Dinaridi i Submediteranski Dinaridi. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 99 Površina vodnoga lica jezera Okvirnom direktivom o vodama predviđeno je da se za klasifikaciju jezera prema veličini koristi podatak o površini vodnoga lica jezera. U ovom karakterizacijskom izvještaju korišteni su krite‐
riji iz ODV, prema kojima se utvrđuju četiri klase jezera (tablica 6.22). Tablica 6.22 Klasifikacija jezera prema površini vodnoga lica jezera Klasa Oznaka Površina vodnoga lica (km2) Malo jezero P1 0,5‐1 Srednje veliko jezero P2 1‐10 Veliko jezero P3 10‐100 Vrlo veliko jezero P4 > 100 Naziv Napominje se da prema ODV nije obvezno tipizirati vrlo mala jezera, površine vodnoga lica manje od 0,5 km2. U ovom karakterizacijskom izvještaju su na slivnom području Cetine i Krke identificirana dva vještačka jezera površine veće od 0,5 km2: Buško Blato i Lipa. Osim ova dva jezera, tipizacijom i ocjenjivanjem je obuhvaćeno i vještačko jezero Mandak, s obzirom na nje‐
gov značaj za vodoopskrbu potrošača. Potrebno je napomenuti da je prema definicijama vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih ti‐
jela prema ODV (članak 2) i ZOV (članak 4) jezero Lipa vještačko vodno tijelo. Sa druge strane, Buško Blato i Mandak su značajno izmijenjena vodna tijela nastala pregrađivanjem vodotoka Ričina i Mandak, tako da se ova vodna tijela zapravo nalaze u kategoriji rijeka. Bez obzira na tu činjenicu, u nastavku je izvršena tipizacija i za Buško Blato i Mandak jer je za ova vodna tijela potrebno u cilju ocjene stanja definirati ekološki potencijal temeljem referentnih uvjeta speci‐
fičnih za dati tip i to za ona vodna tijela površinskih voda koja najviše sliče predmetnom zna‐
čajno izmijenjenom vodnom tijelu. S obzirom na navedeno, Buško Blato sa površinom od oko 56 km2 se može klasificirati u grupu velikih jezera, dok su jezera Lipa (0,65 km2) i Mandak (0,35 km2) u klasi malih jezera. Nadmorska visina Za klasifikaciju jezera prema nadmorskoj visini korištena je identična metodologija kao i za tipi‐
zaciju vodotoka. Klasifikacija je izvršena prema kriterijima datim u tablici 6.2, a područja koja se nalaze unutar pojedinih klasa nadmorskih visina su prikazana na slici 6.4. Prosječna dubina jezera Klasifikacija jezera prema dubini u ovom karakterizacijskom izvještaju izvršena je sukladno od‐
redbama dodatka II.1.2.2 ODV, po kojima se klasifikacija vrši u tri klase, prikazane u tablici 6.23. Tablica 6.23 Klasifikacija jezera prema prosječnoj dubini jezera Klasa Oznaka Prosječna dubina (m) Plitko jezero D1 < 3 Srednje duboko jezero D2 3‐15 Duboko jezero D3 > 15 Naziv Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 100 Za određivanje prosječne dubine akumulacije Buško Blato i vještačkog jezera Lipa korišteni su postojeći podaci preuzeti iz Okvirne vodoprivredne osnove Bosne i Hercegovine (Barbalić i os‐
tali, 1994). Buško Blato je akumulacija prosječne dubine oko 14 m, tako da je u klasi srednje dubokih jezera, Lipa je prosječne dubine 1,5 m, pa je u klasi plitkih jezera, dok je Mandak sa prosječnom dubinom od 5,1 m također srednje duboko jezero. Geološka podloga Za klasifikaciju jezera prema geološkoj podlozi korišteni su podaci koji su pripremljeni u okviru tipizacije vodotoka. Klasifikacija je izvršena prema kriterijima datim u tablici 6.3, a klase geolo‐
ške podloge na slivnom području su prikazane na slici 6.5. 6.3.1.2
Pregled rezultata tipizacije jezera na slivnom području S obzirom na usvojeni sustav tipizacije jezera, broj identificiranih značajnih jezera, te definicije vještačkih i značajno izmijenjenih vodnih tijela, na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH izdvo‐
jen je samo jedan tip površinskih voda u kategoriji jezera: Plitko malo brdsko‐planinsko jezero na karbonatnoj podlozi (tablica 6.24) koji se odnosi na vještačko jezero Lipa. Osim Lipe, tipizaci‐
ja je izvršena i za akumulacije Buško Blato i Mandak, kako bi se za ova značajno izmijenjena vo‐
dna tijela mogli odrediti referentni uvjeti i klase vode upoređenjem sa vodnim tijelom koje naj‐
više sliči predmetnom značajno izmijenjenom vodnom tijelu. Tablica 6.24 Tipovi jezera identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH Parametri za određivanje tipa jezera Tip jezera Ekoregija/ Površina Nadm. Prosj. Geol. subekoregija jezera visina dubina podloga
**) Opis i naziv 5/SD P1 V3 D1 K BiH_J3 Plitko malo brdsko‐planinsko jezero na karbonatnoj podlozi 5/SD P3 V3 D2 K BiH_J4 Srednje duboko veliko brdsko‐planin‐
sko jezero na karbonatnoj podlozi* Srednje duboko malo planinsko jezero na karbonatnoj podlozi** Tipizacija izvršena u cilju identificiranja referentnih uvjeta i klasa vode za značajno izmijenjeno vodno tijelo Ričina/Buško Blato Tipizacija izvršena u cilju identificiranja referentnih uvjeta i klasa vode za značajno izmijenjeno vodno tijelo Mandak/akumulacija Mandak 5/SD *) Kod P1 V4 D2 K BiH_J5 6.3.2
Vodna tijela S obzirom na rezultate tipizacije jezera koji su opisani u prethodnoj točki, na riječnom bazenu Cetine i Krke određeno je samo jedno vodno tijelo u kategoriji jezera, vještačko jezero Lipa. Ve‐
ličina njegovog neposrednog sliva je 3,2 km2. 6.3.3
Sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja Za ocjenjivanje ekološkog stanja jezera usvojen je sustav koji se temelji na slijedećim pokazate‐
ljima: biološki i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente. S obzirom da se na riječnom bazenu nalazi samo jedno vještačko jezero (Lipa), nije vršena ocjena hidromor‐
fološkog stanja ovog vještačkog vodnog tijela. Za određivanje kemijskog stanja primijenjeni su kemijski pokazatelji – prioritetne i druge oneči‐
šćujuće tvari. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 101 U nastavku ove točke prikazan je sustav ocjenjivanja ekološkog i kemijskog stanja jezera za dva tipa koja su identificirana na riječnom bazenu. 6.3.3.1
Biološki pokazatelji i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente U nedostatku važećih nacionalnih propisa, za ocjenu stanja jezera temeljem bioloških pokaza‐
telja i fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente su korišteni slije‐
deći podaci: ƒ Za identificirani tip plitkog jezera BiH_J3 korišteni su rezultati projekta određivanja eko‐
loškog statusa plitkih jezera (ECOFRAME) za implementaciju Okvirne direktive o vodama (Moss i ostali, 2003). U ovom istraživanju su navedene granične vrijednosti za klase eko‐
loškog potencijala za veći broj različitih tipova jezera na području cjelokupne Europske unije. Za ovaj karakterizacijski izvještaj preuzete su vrijednosti za tip sličan tipu jezera BiH_J3. ƒ Za tip jezera BiH_J4 korištene su vrijednosti iz nacrta Pravilnika o karakterizaciji površin‐
skih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b). U nedostatku preciznijih podataka kao najsličniji je uzet tip Plitkog ravničarskog karbonatnog jezera. ƒ Za tip BiH_J5 su također korišteni rezultati projekta određivanja ekološkog statusa plitkih jezera – ECOFRAME (Moss i ostali, 2003), a preuzete su vrijednosti za tip sličan tipu jeze‐
ra BiH_J5. Ove vrijednosti su modificirane zbog veće razlike u vodnom stubu jezera tije‐
kom godine, jer se radi o protočnoj vještačkoj akumulaciji čiji se vodeni stup tijekom go‐
dine značajno mijenja. Ocjena stanja u ovom karakterizacijskom izvještaju izvršena je prema tri najznačajnija pokaza‐
telja ekološkog stanja: sadržaj ukupnog fosfora, sadržaj klorofila a i prozirnost vode. Usvojene granične vrijednosti za pojedine klase ekološkog potencijala koje odgovaraju identificiranim ti‐
povima jezera prikazane su u tablici 6.25. Tablica 6.25 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela jezera Klase ekološkog potencijala Tip BiH_J3 Dobar i visok potencijal Umjeren potencijal Slab potencijal Loš potencijal Tip BiH_J4 Dobar i visok potencijal Umjeren potencijal Slab potencijal Loš potencijal Tip BiH_J5 Dobar i visok potencijal Umjeren potencijal Slab potencijal Loš potencijal Ukupni fosfor (µg P/l)
Klorofil a (µg/l) Prozirnost (m) < 40 41‐65 61‐100 > 100 < 35 36‐65 65‐100 > 100 < 30 31‐50 51‐100 > 100 < 8 8‐25 25‐75 > 75 < 5 5‐25 25‐75 > 75 < 10 11‐20 21‐30 > 30 > 3,0 2,9‐2,0 1,9‐1,0 < 1,0 > 3,0 2,9‐1,8 1,8‐0,5 < 0,5 > 4,0 2,0‐4,0 1,0‐2,0 < 0,9 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 102 6.3.3.2
Prioritetne i druge onečišćujuće tvari Prema Direktivi o prioritetnim tvarima 2008/105/EC jezera su grupirana zajedno sa rijekama i umjetnim i značajno izmijenjenim vodnim tijelima u jedinstvenu kategoriju površinskih voda: kopnene površinske vode. Stoga se za jezera primjenjuje ista metodologija za određivanje ke‐
mijskog stanja kao i za rijeke (vidi točku 6.2.3.5). 6.3.4
Ocjena stanja vodnih tijela Ova točka prikazuje stanje vodnih tijela jezera ocijenjeno temeljem bioloških, fizikalno‐
kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente, te hidromorfoloških i kemijskih pokazatelja. Prikazani su rezultati za jedino izdvojeno vodno tijelo jezera, vještačko jezero Lipa. 6.3.4.1
Biološki pokazatelji i fizikalno‐kemijski i kemijski elementi koji prate biološke elemente Vrijednost pH 8,20 ukazuje da je voda slabo bazična, koncentracija rastopljenog kisika je visoka (12,15 mg/l) kao i vrijednost BPK5 (4,54 mg/l). Registrirano je i prisustvo nutrijenata (nitrata i fosfata). Sediment je vještački formiran kamen srednje veličine, a i same obale su vještački konstruirane. Sediment obrastaju cijanobakterije Oscillatoria sp. U sastavu makrozoobentosa konstatirano je prisustvo hidre, puževa, vodene babure Asellus aquaticus, preimaginalnih stadija reda Ephemeroptera Centroptilum spp., Ephemerella notata i dvokrilnih insekata familije Chironomidae. Prema vrijednostima koncentracije klorofila a (prosječna) od 2,60 µg/l i fosfata (0,055 mg/l), vještačko jezero Lipa ima umjeren ekološki potencijal. 6.3.4.2
Prioritetne i druge onečišćujuće tvari Ocjena stanja izvršena je temeljem rezultata ispitivanja jezera Lipa provedenih tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja i na temelju podataka prethodnih ispitivanja. Ispitivanja provedena u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja Uzorkovanje jezera Lipa je izvršeno 19.07.2011. godine, a rezultati su prikazani u tablici 6.26. Koncentracije prioritetnih tvari u vodi akumulacije Lipa su slične rezultatima rijeka/izvora pri‐
kazanim u točki 0. Na temelju 13 analiziranih prioritetnih tvari može se zaključiti da ispitano vodno tijelo Lipa ima dobro kemijsko stanje. Međutim, važno je naglasiti činjenicu da je u vodi utvrđeno prisustvo Di(2‐etilheksil)‐ftalata (DEHP), koje ukazuje na antropogeno zagađenje. Premda je koncentracija ove tvari 6 puta ma‐
nja nego granična vrijednost PGK, potrebno je narednim istraživanjima potvrditi ovaj rezultat i utvrditi buduće trendove za ovaj spoj. DEHP se naširoko koristi za proizvodnju PVC proizvoda, kao što su podovi, izolacije, električne žice, folije, za medicinske uređaje, sintetičku kožu i ig‐
račke. U proizvodima koji nisu od PVC‐a, DEHP se koristi kao sredstvo protiv pjene u proizvod‐
nji papira, emulgator za kozmetiku, u parfemima i pesticidima, kao dodatak u proizvodnji razli‐
čitih sintetičkih materijala, ljepila, lakova i boja, tiskarske boje za papir i plastiku, tiskarske boje za tekstil, gume i keramike za elektroničke svrhe. U PVC proizvodima, DEHP može biti više zas‐
tupljeniji od PVC‐a. Radi se o tvari koja je teratogena, utječe na reprodukciju, nalazi se na EU listi kao tvar koja utječe na rad žlijezda, a također je postojana i dugo se zadržava u okolišu. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 103 Tablica 6.26 Ocjena kemijskog stanja vodnih tijela jezera na slivnom području Naziv tvari EQS (µg/l) Rezultati ispitivanja (µg/l) PGK MDK Lipa 0,1 0,4 < 0,01 ≤ 0,08 ≤ 0,45 Klasa 2: > 40 & < 50 mg CaCO3/l 0,08 0,45 Klasa 3: > 50 & < 100 mg CaCO3/l 0,09 0,6 Klasa 4: > 100 & < 200 mg CaCO3/l 0,15 0,9 0,01 Klasa 5: ≥ 200 mg CaCO3/l 0,25 1,5 Karbon‐tetraklorid 12 NP < 0,01 Di(2‐etilheksil)‐ftalat (DEHP) 1,3 NP 0,18 Endosulfan 0,005 0,01 < 0,001 Fluoranten 0,1 1 < 0,01 Heksakloro‐benzen 0,01 0,05 < 0,001 Heksakloro‐cikloheksan (Lindan) 0,02 0,04 < 0,001 Olovo i njegova jedinjenja 7,2 NP 0,38 Živa i njena jedinjenja 0,05 0,07 < 0,01 Naftalen 2,4 NP < 0,01 Nikl i njegova jedinjenja 20 NP 0,37 0,05 0,1 < 0,01 Σ = 0,03 NP < 0,01 < 0,01 Σ = 0,002 NP < 0,01 < 0,01 Antracen Kadmij i njegova jedinjenja ovisno o klasi tvrdoće vode: Klasa 1 ≤ 40 mg CaCO3/l Poliaromatični ugljikovodici (PAH): Benzo(a)piren Benzo(b)floro‐anten Benzo(k)floro‐anten Benzo(g,h,i)‐perilen Indeno(1,2,3‐cd)‐piren Kemijsko stanje u odnosu na ispitivane prioritetne tvari Dobro* PGK – prosječna godišnja koncentracija, MDK – maksimalna dozvoljena koncentracija NP – Ne primjenjuje se *) Ispitivanje ograničeno na 13 prioritetnih tvari. Za sumu koncentracija Benzo(g,h,h)‐perilen i Inde‐
no(1,2,3‐cd)‐piren granica detekcije je deset puta veća od zahtijevanog EQS. Za ova dva pokazate‐
lja je nemoguće sa sigurnošću odrediti kemijsko stanje. Prethodna ispitivanja Ocjena kemijskog stanja dopunjena je temeljem rezultata historijskih analiza jezera Lipa koje su u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Dostupni podaci (tablica 6.27) se odnose na ograničeni broj prioritetnih supstanci (Cd, Pb, Hg i Ni), ali pružaju informaciju za nekoliko serija uzorkovanja tijekom 2011. godine. Navedeni re‐
zultati potvrđuju dobro kemijsko stanje jezera Lipa. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 104 Tablica 6.27 Ocjena kemijskog stanja jezera Lipa na temelju historijskih podataka Cd (μg/l) Pb (μg/l) Hg (μg/l) Ni (μg/l) DEHP (μg/l) Pesticidi (μg/l) PGK 0,25 7,2 0,05 20 1,30 0,1 MDK 1,50 NP 0,07 NP NP NP 17.01.11. 0,01 0,24 0,00 0,02 23.03.11. 0,05 0,56 0,02 0,05 14.02.11. 0,06 1,40 0,00 0,02 14.04.11. 0,00 0,40 0,01 0,00 16.05.11. 0,00 0,00 0,00 0,01 21.06.11. 0,00 0,24 0,01 0,01 18.07.11. 0,02 0,54 0,00 0,01 22.08.11. 0,02 0,28 0,00 0,01 Jezero Lipa Ocjena stanja Dobro 6.3.4.3
Zaključak Premda je prema kemijskim pokazateljima stanje vještačkog jezera Lipa dobro, zbog umjere‐
nog ekološkog potencijala se ukupno stanje/potencijal ovog TPoV ocjenjuje kao umjereno (tab‐
lica 6.28). Tablica 6.28 Ocjena stanja/potencijala vodnih tijela jezera na slivnom području R. br. 1 Vodno tijelo površinskih voda Vještačko jezero Lipa Stanje/potencijal TPoV Ekološko Kemijsko Ukupno Umjereno Dobro Umjereno 6.4
PRELIMINARNO ODREĐIVANJE VJEŠTAČKIH I ZNAČAJNO IZMIJENJENIH VODNIH TIJELA Člankom 5. i u dodatku II ODV predviđeno je da se preliminarno određivanje vještačkih i zna‐
čajno izmijenjenih vodnih tijela vrši u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja za svaki riječni bazen. Na temelju određenih značajki površinskih vodnih tijela na riječnom bazenu Cetine i Kr‐
ke u okviru ovoga izvještaja izvršeno je preliminarno određivanje vještačkih i značajno izmije‐
njenih vodnih tijela. 6.4.1
Vještačka vodna tijela Kao vještačka vodna tijela identificirana su slijedeća površinska vodna tijela na slivu Cetine i Kr‐
ke: ƒ Dva vještačka vodna tijela tekućica koja su izvedena u okviru hidroenergetskog sustava Orlovac, kojima se vode iz vodotoka Plovuća usmjeravaju prema akumulacijama Lipa i Buško jezero. Ova vodna tijela nalaze se u kategoriji vodotoka („Vještački vodotoci“), a njihova lokacija prikazana je u dodatku II.8. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 105 ƒ Vještačka akumulacija Lipa, koja je također izvedena u okviru sustava HE Orlovac. Ovo vodno tijelo nalazi se u kategoriji jezera, a lokacija mu je također prikazana u dodatku II.8. Navedena vodna tijela predstavljaju vještačka tijela jer su izvedena na lokalitetima na kojima prethodno nisu bile prisutne površinske vode. Izgrađena su u okviru prve faze hidroenergets‐
kog sustava Orlovac koji je pušten u pogon 1975. godine. Objekte ovog sustava čine akumulaci‐
ja Buško jezero, kompenzacijski bazen Lipa, hidroelektrana Orlovac, dovodni tunel od bazena Lipa do HE Orlovac, reverzibilni kanal Lipa‐Buško jezero i sustav kanala za prihvat voda iz Li‐
vanjskog polja (Goić i ostali, 2001; IHGF, 2010a). Radi se o veoma značajnom energetskom ob‐
jektu za Republiku Hrvatsku, instalirane snage 237 MW, koji u posljednjih 30‐tak godina obez‐
bjeđuje godišnju proizvodnju električne energije od oko 200‐500 GWh (Goić i ostali, 2001). Dva izdvojena vještačka vodna tijela tekućica u slivu Cetine i Krke su: ƒ Glavni kanali za prihvat voda iz Livanjskog polja (Vještački kanali Jagme‐Lusnić‐Brda‐
Lipa), koji vode od Plovuće i kanala Drinovac do akumulacije Lipa (slika 6.14 lijevo). Uku‐
pna dužina ovog vodnog tijela je 16,0 km. ƒ Reverzibilni kanal Buško Blato‐Lipa (slika 6.14 desno), čija dužina je 6,4 km. Ovaj kanal omogućava prebacivanje vode u oba smjera, gravitacijski ili crpnom stanicom Buško Bla‐
to u slučaju veće razlike kota. Slika 6.14 Vještačka vodna tijela tekućica u slivu Cetine i Krke Akumulacija Lipa (slika 6.15) je zapremine 1,6x106 m3 te površine vodnoga lica 0,65 km2. Usljed režima rada HE Orlovac, razina vode u jezeru oscilira između kota 699,5‐703,4 m.n.m. što dje‐
lomice utječe na stanje ekosustava. 6.4.2
Značajno izmijenjena vodna tijela Značajno izmijenjena vodna tijela (ZIVT) mogu biti određena tamo gdje nije postignuto dobro ekološko stanje zbog značajnih hidromorfoloških izmjena vodnog tijela (EC, 2003). Sukladno dodatku II.1.1 ODV, u okviru karakterizacijskog izvještaja se mora izvršiti barem preliminarno određivanje značajno izmijenjenih vodnih tijela u cilju izrade prvog plana upravljanja, a svakih šest godina se vrši ponovna ocjena i revidiranje značajno izmijenjenih vodnih tijela (članak 4.3 ODV). Određivanje značajno izmijenjenih vodnih tijela vrši se temeljem odredbi članka 4.3 ODV, koje su ugrađene i detaljnije razrađene u dodatku 1.4.2 nacrta Pravilnika o karakterizaciji površin‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 106 skih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b). Slika 6.15 Vještačko jezero Lipa Prema nacrtu pomenutog Pravilnika, za preliminarno određivanje značajno izmijenjenih vodnih tijela koriste se četiri temeljna kriterija, i to (PM i ostali, 2011b): ƒ minimalno na 70% dužine dionice treba da su prisutne značajne fizičke izmjene i hidro‐
morfološki utjecaji da bi ona bila značajno modificirana; ƒ na razmatranoj dionici nalazi se jedan ili više korisnika iz oblasti hidroenergetike, plovid‐
be, zaštite od poplava ili urbanizacije koji svojim načinom korištenja uzrokuju značajne hidromorfološke promjene; ƒ na razmatranoj dionici nalazi se jedna ili više značajnih fizičkih uzročnika (pritisaka) kao što je brana/ustava, regulacija/ispravljanje krivina, ojačavanje obala/stabiliziranje; ƒ na temelju ekspertskih procjena utvrdi se da se određena dionica nalazi pod rizikom ne‐
postizanja dobrog ekološkog statusa usljed navedenih hidromorfoloških promjena. Ta ekspertska procjena treba da koristi jedan ili više od slijedećih kriterija (odnosno da spe‐
cificira ako se koriste neki drugi kriteriji): − neprolazne prepreke (brane) za migraciju vrsta; − promjena kategorije vode (npr. promjena rijeke u vještačko jezero uzvodno od bra‐
ne); − značajno smanjenje protoka (npr. zbog zadržavanja vode u akumulaciji u razdoblju malih voda); − prekid lateralne povezanosti (npr. zbog izgradnje nasipa, brane na pritoci i dr.) i sl. Uzimajući u obzir navedene kriterije gdje je to bilo mogućno i opravdano, na slivu Cetine i Krke preliminarno su određena slijedeća značajno izmijenjena tijela površinskih voda: ƒ ZIVT Kanal Drinovac. Analizom hidromorfoloških uvjeta (tablica 6.17) utvrđeno je da je ovo vodno tijelo u lošem statusu zbog izvedene regulacije vodotoka nizvodno od ušća Žabljaka u Bistricu. Kako se hidromorfološko stanje zbog navedenog razloga ne može popraviti, ovo vodno tijelo je proglašeno značajno izmijenjenim. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 107 ƒ ZIVT Mandak/akumulacija Mandak. Izgradnjom brane Mandak na uzvodnom dijelu vo‐
dotoka Mandak formirana je istoimena akumulacija, usljed čega je došlo do promjene kategorije površinske vode na toj dionici. Iz tog razloga se ovo vodno tijelo proglašava značajno izmijenjenim. ƒ ZIVT Mandak nizvodno od akumulacije Mandak. U okviru izgradnje akumulacije Mandak i Buško Blato izvršena je regulacija vodotoka Mandak na ovoj dionici. Izgradnjom ovih objekata odnosno reguliranjem vodotoka Mandak promijenjeni su prirodni hidromorfo‐
loški i hidrološki uvjeti, te zbog toga ovo vodno tijelo predstavlja značajno izmijenjeno vodno tijelo. ƒ ZIVT Plovuća. U sklopu izgradnje kanala za odvodnju vode prema akumulaciji Lipa izvrše‐
na je djelomična regulacija ovog vodotoka kao i izmjena hidrološkog režima tečenja. Re‐
guliranje vodotoka i izgradnja drugih objekata rezultirala je da su vode koje su prije tekle prema Čajićkim ponorima preusmjerene prema akumulaciji Lipa. Ovaj izmijenjeni hidro‐
loški režim i značajno smanjenje protoka određuju vodotok Plovuća kao značajno izmije‐
njeno vodno tijelo. ƒ ZIVT Ričina/Buško Blato. Izgradnjom nasipa (brana) na rijeci Ričini izvedena je vještačka akumulacija Buško Blato, koja se koristi za potrebe proizvodnje električne energije u ok‐
viru hidroenergetskog sustava Orlovac. Ovim zahvatom rijeka Ričina je promijenila kate‐
goriju u vještačko jezero, te zbog toga predstavlja značajno izmijenjeno vodno tijelo. ƒ ZIVT Ždralovački kanal. Korito prirodnog povremenog vodotoka Ždralovac u Livanjskom polju je produbljeno za oko 3,0 metara u cilju odvodnje površinskih i podzemnih voda iz prostora Veliki Ždralovac na kojem se vrši eksploatacija treseta. Proširivanjem i produb‐
ljivanjem korita Ždralovačkog kanala snižena je razina podzemnih voda u području Veli‐
kog Ždralovca, čime je neposredno ugroženo stanje o vodi ovisnih kopnenih ekosustava. Također je zbog povećanog otjecanja vode ovim kanalom došlo do izmjena hidrološkog režima u području Velikog Ždralovca. Ukupna dužina značajno izmijenjenih vodnih tijela je 42,3 km, što čini 13,65% od ukupno tipizi‐
ranih vodotoka (tablica 6.29). Najduže ZIVT je Plovuća u dužini 12,9 km, što predstavlja 30,50% svih značajno izmijenjenih vodnih tijela. Najkraće ZIVT je Mandak/akumulacija Mandak sa du‐
žinom 1,3 km (3,07% svih ZIVT). Tablica 6.29 Osnovni podaci o značajno izmijenjenim vodnim tijelima rijeka ZIVT Dužina (km) Procent. učešće (%) Prema ZIVT Prema ti‐
piz. vodot.
Kriterij za određivanje značajno izmije‐
njenog vodnog tijela Plovuća 12,9 30,50 4,16 Regulacija vodotoka i izmjena prirodnog hidrološkog režima tečenja Kanal Drinovac 3,5 8,27 1,13 Regulacija vodotoka Mandak/akum. Mandak 1,3 3,07 0,42 Promjena kategorije površinske vode Mandak nizvodno od brane Mandak 3,7 8,75 1,19 Regulacija vodotoka Ričina/Buško Blato 12,4 29,31 4,00 Promjena kategorije površinske vode Ždralovački kanal 8,5 20,09 2,74 Utjecaj na stanje o vodi ovisnih kopnenih ekosustava, izmjena hidrološkog režima Ukupno ZIVT 42,3 100,00 13,65 – Ukupno tipizirani vodo‐
toci 309,8 – 100,00 – Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 108 7
ZNAČAJKE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA Ciljevi koji su Okvirnom direktivom o vodama postavljeni za status podzemnih vodnih tijela su različiti u odnosu na ciljeve postavljene za površinska vodna tijela, što utječe i na način određi‐
vanja i karakterizacije podzemnih vodnih tijela. U ovoj točki izvještaja prikazana je metodologi‐
ja provođenja analiza i rezultati analiza značajki podzemnih vodnih tijela koja su određena za riječni bazen Cetine i Krke na području FBiH. 7.1
UVOD Naziv „vodno tijelo podzemnih voda“ potrebno je shvatiti i koristiti u kontekstu odgovarajućih definicija datih u Okvirnoj direktivi o vodama i Zakonu o vodama FBiH (FBiH, 2006) koje se od‐
nose na pojmove podzemne vode, akvifer i vodno tijelo podzemnih voda. Pojam „podzemne vode“ označava sve vode ispod površine zemlje u zasićenoj zoni i koje su u neposrednom kon‐
taktu sa površinskim i podzemnim slojevima zemljišta. „Akvifer“ označava sloj ispod površine zemlje ili proslojke u stijenama ili drugim geološkim formacijama koje imaju takvu poroznost i vodopropusnost da omogućuju ili značajan protok podzemne vode ili zahvatanje značajnih ko‐
ličina podzemne vode. Pojam „vodno tijelo podzemnih voda“ označava određenu zapreminu podzemne vode unutar jednog ili više akvifera. Za vodna tijela podzemnih voda koja su određena sukladno prethodno navedenim definicijama vrši se analiza njihovih značajki temeljem odredbi članka 5. i dodatka II Okvirne direktive o vo‐
dama. Provođenje analize značajki podzemnih vodnih tijela vrši se kako bi se odredio njihov status odnosno stanje, na temelju kojega se može utvrditi da li su dostignuti ciljevi zaštite oko‐
liša iz Zakona o vodama FBiH i Okvirne direktive o vodama. Status vodnog tijela podzemne vode određuje se njegovim kvantitativnim i kemijskim stanjem, u ovisnosti od toga koje je lošije (FBiH, 2006). ODV i ZOV su postavili cilj da sva vodna tijela podzemnih voda imaju dobro stanje. Određivanje značajki podzemnih voda u okviru ovoga karakterizacijskog izvještaja izvršeno je u slijedeća četiri koraka: ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
7.2
Određivanje vodnih tijela podzemnih voda (TPV), Analiza ranjivosti podzemnih voda, Određivanje sustava ocjenjivanja količinskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda, Ocjena stanja vodnih tijela podzemnih voda. ODREĐIVANJE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA Člankom 25. ZOV (FBiH, 2006) propisano je obvezno određivanje vodnih tijela podzemnih voda na riječnom bazenu, kako bi se moglo pratiti provođenje ciljeva zaštite okoliša koji se odnose na podzemne vode. U ovoj točki je prikazana metodologija određivanja tijela podzemnih voda i rezultati identificiranja vodnih tijela, koji predstavljaju sažetak znatno detaljnijih rezultata od‐
ređivanja tijela podzemnih voda prikazanih u dodatku III.1 ovog karakterizacijskog izvještaja. 7.2.1
Metodologija određivanja vodnih tijela podzemnih voda U nedostatku odgovarajućih domaćih propisa i smjernica za određivanje tijela podzemnih vo‐
da, u okviru izrade ovog karakterizacijskog izvještaja korištene su smjernice date u ODV (EC, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 109 2000) i Vodiču br. 2 Zajedničke strategije implementacije ODV (EC, 2003a). Značajno je napo‐
menuti da za razliku od površinskih voda Vodič br. 2 daje veoma malo smjernica za način na ko‐
ji se određuju tijela podzemnih voda, što je u svezi sa činjenicom da je granice vodnih tijela znatno teže odrediti kod podzemnih nego kod površinskih voda (EC, 2003). Jedna od najvažnijih stavki za izdvajanje tijela podzemnih voda u smislu ODV jeste ta da se raz‐
graničenje tijela podzemnih voda obavlja na način (EC, 2003a): a) da je svaki protok od jednog do drugog tijela podzemne vode tako neznatan da ga je moguće zanemariti u proračunima vo‐
dnog bilansa ili (b) može biti procijenjen dovoljno precizno te tako pomoći u procjeni kvantita‐
tivnog statusa. Kao jedan od kriterija za izdvajanje vodnih tijela proistekao iz ODV je taj da vode jednog ili više vodonosnika ako su u međusobnoj interakciji (prihranjivanje, cirkulacija, dreniranje) čine zap‐
ravo jedno vodno tijelo. Međutim, ako postoje velike razlike u stanju podzemnih voda u vodo‐
nosnicima različite poroznosti koji su u neposrednom kontaktu po dubini (leže jedan preko drugog) moguće je identificirati različita tijela podzemne vode (npr. jedno iznad drugog) kako bi se osigurao točan opis statusa podzemne vode te time prikladno postizanje ciljeva Direktive. Stoga je važna odrednica ODV (Vodič br. 2, točka 4.4) da tijela podzemne vode treba razgrani‐
čiti u tri dimenzije. Sukladno dodatku II Direktive, osnova za izdvajanje tijela podzemnih voda tipičnih holokarstnih terena sliva rijeke Cetine i Krke bila je analiza sljedećih elemenata: ƒ geološka građa terena (litostratigrafske jedinice i strukturno‐tektonski odnosi), ƒ poroznost, ƒ hidrogeološke značajke (struktura poroznosti stijena, hidrogeološka svojstva stijena prema vodopropusnosti i hidrogeološke funkcije terena, položaj, dubina i debljina vodo‐
nosnika, razine podzemnih voda, hidrodinamički odnosi između pojedinih tipova poroz‐
nosti), ƒ geomorfološke pojave (pećine, jame, ponori, ponorne zone), ƒ hidrogeološke pojave (izvori, estavele, vrulje) i objekti (bušeni i kopani bunari, površin‐
ske akumulacije), ƒ smjerovi i brzine toka podzemnih voda – detaljna analiza trasiranja podzemnih vodnih tokova (analize jačine vodne veze, količine isteklog obilježivača, intenziteta i dužine isti‐
canja trasera, stanje razine podzemnih voda pri izvođenju opita i dr.), ƒ izdašnosti izvora i bunara (da li su povremeni ili stalni, odnosi Qmin:Qsr:Qmax), krive taris‐
sementa, ƒ kapaciteti gutanja ponora pri izvođenju pokusa trasiranja i kapaciteti pojava i objekata na kojima je došlo do pojave obilježivača, ƒ zone prihranjivanja i istjecanja podzemnih voda, ƒ odnos s površinskim tokovima i površinskim akumulacijama, ƒ kemijske značajke podzemnih i površinskih voda, ƒ položaj tijela podzemnih voda unutar riječnih slivova Cetine i Krke na teritoriji RH defini‐
ranih u okviru Plana upravljanja vodnim područjima na teritoriju RH, ƒ položaj tijela podzemnih voda susjednih slivova – Neretve i Vrbasa. Izdvajanje tijela podzemnih voda u slivu Krke i Cetine provedeno je korištenjem Osnovne geo‐
loške karte SFRJ 100.000 sa Tumačima, Hidrogeološke karte 1:500.000 sa Tumačima, Hidrogeo‐
loške karte 1:200.000 sa Tumačem, Topografskih karata 1:50.000 i 1:25.000, zatim korištenjem izvještaja Hrvatskog geološkog instituta Zagreb ‐ Određivanje cjelina podzemnih voda na Jad‐
ranskom slivu prema kriterijima Okvirne direktive o vodama EU i izvještaja Tijela podzemnih voda sliva rijeke Neretve (Zavod za vodoprivredu Sarajevo), kao i brojnih drugih objavljenih i neobjavljenih radova (elaborata, izvještaja, projekata i sl.). Jedna od osnovnih podloga korište‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 110 na za delineaciju i karakterizaciju tijela podzemnih voda je Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000 sa Tumačima (listovi Livno, Glamoč, Sinj, Knin i Imotski). Hidrogeološka karta BiH 1:200.000 i 1:500.000 i tumač urađena je 1977. godine, a Hidrogeološka karta SFRJ 1:500.000 i tumač 1980. godine. Ove karte, između ostaloga, sadrže hidrogeološke vododijelnice slivova predmetnih vodotoka Cetine i Krke. Kako su nakon izrade ovih karata sprovedena brojna istra‐
živanja, to je i današnja slika hidrogeologije ovog terena znatno promijenjena, a sve to je ugra‐
đeno u rezultate delineacije tijela podzemnih voda u slivu Cetine i Krke, te su upotpunjene hid‐
rogeološke granica slivova ovih rijeka. Za vodna tijela podzemnih voda za koja je utvrđeno da su prekograničnog karaktera, pri deli‐
neaciji se vodilo računa da se njihove granice na teritoriji BiH nastavljaju na granice istih tijela na teritoriji Republike Hrvatske kao i da imaju iste nazive kako je to urađeno u RH u dokumen‐
tu Određivanje cjelina podzemnih voda na Jadranskom slivu prema kriterijumima Okvirne di‐
rektive o vodama (Brkić i ostali, 2006) tj. da vodna tijela u FBiH budu usaglašena sa vodnim tije‐
lima RH. Potrebno je napomenuti da je za izdvajanje vodnih tijela podzemne vode za područje sliva Ce‐
tine i Krke bilo potrebno sagledati sve dosadašnje raspoložive rezultate istraživanja na područ‐
jima ovih slivova, na temelju čega je zaključeno da su za detaljnije izdvajanje tijela podzemnih voda potrebni dodatni istražni radovi (nova ili ponovna trasiranja podzemnih tokova, hidrološ‐
ke analize, hidrogeokemijska istraživanja, izotopska ispitivanja i dr.). Naime, pri izradi ovog ka‐
rakterizacijskog izvještaja javile su se poteškoće zbog različitih i često kontradiktornih podataka i interpretacija hidrogeoloških značajki terena, kako pojedinih istraživača tako i samo jednog is‐
traživača u raznim razdobljima istraživanjima. Ovo se osobito odnosi na podatke i interpretaci‐
ju rezultata trasiranja ponirućih voda. Podaci trasiranja su prikupljeni iz brojnih fondovskih izvještaja i objavljenih radova (ukratko su prikazani u dodatku III.1). Ovi podaci su često nepot‐
puni, kolidiraju tekst, tablice i karte istog autora, također različiti autori navode i različite doka‐
zane vodne veze, te imaju različite pristupe i mišljenja o valjanosti i prihvatljivosti rezultata iz‐
vedenog opita obilježavanja podzemnih vodnih tokova. Pri pojedinim bojenjima nisu opažani izvori na kojima se boja pojavila, nego izvori na kojima se boja nije pojavila (npr. bojenje pono‐
ra Čuljinac – Pašić polje u 1964. godini, slika 7.1), bojenja su vršena na nekim ponorima koji su ubrzo nakon opita presušili a isto tako i izvori, pa se boja kasno pojavila i teško se može odvojiti od drugog bojenja (Milač u Kupreškom polju‐Ćemalići, Dragnić‐Glamočko polje); neke labora‐
torije su registrirale boju, a druge nisu pri istom opitu (Sinjski ponor). Zbog toga je u okviru ovog izvještaja izvršena analiza svakog opita i ocjena prihvatljivost rezultata na temelju čega su takvi rezultati primijenjeni za razgraničenje tijela podzemnih voda. 7.2.2
Opis vodnih tijela podzemnih voda Područje površinskog sliva rijeka Cetine i Krke na teritoriji BiH obuhvata krajnji jugozapadni dio Bosne i Hercegovine (dodatak II.1) koji se prostire pravcem sjeverozapad‐jugoistok od Ujilice i Bosanskog Grahova na sjeverozapadu preko Staretine, Glamočkog i Kupreškog polja na sjeve‐
ru, do Ljubuše i Vran planine na zapadu, jugoistočnog oboda Duvanjskog polja na jugozapadu preko Roškog polja na jugu i granice BiH (preko Dinare) na jugozapadu. Podzemna vododijelni‐
ca se, međutim, ne poklapa sa površinskom tako da dio površinskog sliva Cetine pripada hidro‐
geološkom slivu Krke (šire područje Pašić polja), krajnji zapadni dio slivu Rame (sjeveroistočni obod Duvanjskog polja i Šujičkog polja), manje područje na jugoistoku slivu Neretve (Svinjača) i na krajnjem jugu slivu Tihaljine (dio Pašić polja). Temeljem razmatranja hidrogeoloških uvjeta na slivnom području Cetine i Krke, određeno je da hidrogeološkom slivu Cetine na teritoriji FBiH pripada 5 vodnih tijela podzemnih voda (TPV Kablić‐Nuglašica, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Kupreško polje, TPV Vrelo Ričine i TPV Lijeva obala rijeke Cetine), dok slivu Krke pripada jedno tijelo podzemnih voda (TPV Gornji tok rijeke Krke). Potrebno je napomenuti da teren u granicama površinskog sliva Cetine sjeveroistočno Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 111 od Duvanjskog polja i istočno od kanjona Šuice pripada slivu Vrela Rame, dok šire područje vi‐
soravni Svinjača (zapadno od Blidinjeg jezera) pripada slivu Crnog vrela na desnoj strani rijeke Neretve. Na ovim područjima utvrđena su tri tijela podzemnih voda koja pripadaju hidrogeolo‐
škom slivu rijeke Neretve (TPV Ljubuša, TPV Čvrsnica i TPV Posušje‐Imotski). Slika 7.1 Hidrogeološka bojenja na slivnom području Cetine i Krke U nastavku je dat kratki prikaz određenih vodnih tijela. Detaljnije informacije prezentirane su u dodatku III.1 ovog karakterizacijskog izvještaja, a grafički prikaz određenih vodnih tijela pod‐
zemnih voda dat je u dodatku II.11. 7.2.2.1
Tijela podzemnih voda rijeke Cetine Kako je prethodno rečeno, u slivu Cetine je izdvojeno 5 tijela podzemnih voda. Oni koji su pre‐
kogranični sa RH su usaglašeni sa delineacijom TPV u slivu Cetine na teritoriji RH izvršenoj u 2006. godini (Brkić i ostali, 2006). Delineacijom TPV u slivu Cetine dobiveno je da površina hid‐
rogeološkog sliva iznosi Cetine 2.192 km2. Slivu Cetine pripadaju slijedeća vodna tijela: ƒ TPV Kupreško polje, ƒ TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 112 ƒ TPV Kablić‐Nuglašica, ƒ TPV Lijeva obala rijeke Cetine, ƒ TPV Vrelo Ričine. Cetini pripada i neproduktivni teren Duvanjskog polja, gdje je ekspertnom procjenom progno‐
zirano da nema cirkulacije podzemnih voda ispod neogena (osim na južnom dijelu polja), a u podini neogena u Livanjskom polju cirkuliraju podzemne vode kroz mezozojsku kršku sredinu sa sjeveroistoku polja ka vrelima s lijeve strane Cetine u RH, te teren ispod neogena Livanjskog polja pripada TPV Lijeva obala rijeke Cetine. TPV Kupreško polje Opis topografije. Obuhvata jugozapadne padine planine Stožer (1.578 m.n.m.) i obod Kupreš‐
kog polja (1.158‐1.212 m.n.m.) od Kupresa do Rilića. Granica ovog vodnog tijela se poklapa sa površinskom vododijelnicom sliva rijeke Cetine na jugoistoku, istoku i sjeverozapadu, dok na jugozapadu ide od Rilića putem 5M4 do spoja sa putem 8A7. Površina ovog TPV je 54,3 km2. Geologija i vodonosnik. Donjetrijaske klastične naslage (T11, T12, T1), kojih na manjoj površini prate srednjetrijaski krečnjaci (T2), trijaski tufovi (θ) i spiliti, keratofiri i kvarckeratofiri (ήq) i brečasti krečnjaci i gips (P,T), zastupljene su po istočnom obodu Kupreškog polja i na njima eg‐
zistira više manjih izvora koji formiraju stalne potoke (Ribnjak, Otinovački potok, Milač i Mrtvi‐
ca). Ovi potoci se formiraju na zapadnim padinama planine Stožer i teku prema polju, gdje ops‐
taju u područjima gdje prelaze preko neogenih naslaga (ili kvartara u čijoj je podini neogen), a vodu počinju gubiti u području gdje kvartar leži na krečnjacima i dolomitima (K2, J3 i T2,3). Tako potok Milač počinje gubiti vodu već od Brda, i tekući ka jugu poniranje je sve intenzivnije, a najveće od Ćemalića do Donjeg Malovana. Zbog toga je teren jugozapadno od Brda pridružen TPV Stržanj‐Žabljak‐Sturba, a jugozapadno gdje su stijene manje vodopropusne i manje izdašne TPV Kupreško polje. Južna Mrtvica, čije je izvorišno područje oko mjesta Kupres, odvodi vode prema izvorima rijeke Plive. Prihranjivanje. Prihranjivanje se odvija na račun atmosferskih padavina koje padnu po padi‐
nama Stožera i od površinskih vodotoka. Istjecanje i zahvati. Istjecanje se vrši najčešće preko brojnih manjih izvora, koji ističu na padi‐
nama Stožera. Milač nastaje iz više stalnih izvora iz donje i srednjetrijaskih naslaga, a njegovo izvorišno područje nalazi se jugoistočno od mjesta Kupres. Izvori u donjetrijaskim klastičnim naslagama se nalaze istočno i jugoistočno od Kupresa u istoimenom polju. Od njih nastaju po‐
toci Ribnjak, Otinovački potok i druge pritoke Milača. To su uglavnom stalni izvori manjih kapa‐
citeta. Izdašnost najvećih se kreće od 1 do 4 l/s (Đerković, 1964). Veći dio oborinskih voda dre‐
nira se nizom dolinica i otječe površinski. TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Opis topografije. Ovo vodno tijelo je smješteno u planinskom masivu Cincara (2.005 m.n.m.), Krug planine (1.303 m.n.m.) i Kovač planine (1.323 m.n.m.) između Glamočkog, Kupreškog, Du‐
vanjskog i Livanjskog polja. Južni dio Kupreškog polja sa prosječnom nadmorskom visinom 1.126‐1.170 m.n.m. pripada ovom TPV. Granica tijela se na sjeveru poklapa sa površinskom vododijelnicom sliva Cetine i ide preko vrhova Kujače (1.846 m.n.m.), Osječenice (1.798 m.n.m.) i Malovana (1.826 m.n.m.), zatim granica prelazi preko Kupreškog polja (između Mrtvi‐
ce i Milača) povija na jug i rubom polja ide do Rilića, ka JZ nastavlja između Kupreškog i Vukov‐
skog i Ravanjskog polja do mjesta Šuice, presijeca ponor u kanjonu Šuice sjeverno od Mokro‐
noga i ide dolinom rijeke Šuice do Mokronoga; na jugu seže do sjevernih padina Tušnice i rud‐
nika Tušnice, prelazi preko izvora Sturba, Žabljak i Duman na jugozapadu, a zatim preko Kablića ide ka sjeveru do ruba Glamočkog polja gdje presijeca ponor Dragnić i ide rubom polja do ispod Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 113 Cacinog Hana gdje presijeca polje i preko Kopića seže do vrhova Crni vrh (1.812 m.n.m.) i Kuja‐
ča. Površina ovog TPV je 413,5 km2. Geologija i vodonosnik. Planinsko područje uglavnom je izgrađeno od krednih i jurskih kreč‐
njaka i dolomita, znatno manje gornjetrijaskih dolomita rasprostranjenih po sjeverozapadnim i jugoistočnim obroncima Krug planine. Kredni i jurski krečnjaci su glavni kolektori voda, dok tri‐
jaski i jurski dolomiti imaju slabije kolektorske osobine, a mjestimice čine i bočne ili podinske barijere kretanju podzemnih voda, ovisno o položaju koji zauzimaju u terenu. Uski pojas eo‐
censkog fliša (E2) proteže se od Livna do Zagoričana, gdje su kredni krečnjaci navučeni na isti. Oligo‐miocenski konglomerati u dolini Šuice predstavljaju krovne izolatore, koji leže na dobro‐
vodopropusnim krečnjacima kredne i jurske starosti. Sjeverozapadno od Sturbe, u području Dobrog, miocenske naslage (3M) imaju samo lokalno rasprostranjenje i male su debljine, tako da im se uloga kao krovnih izolatora može zanemariti (nemaju nikakvu hidrogeološku funkciju na terenu). Ponori potoka Milač kod Ćemalića daju vodu povremenim izvorima Šuice (V. i M. Stržanj) i stal‐
nom izvoru Volarica, dok ponor potoka Milač u Donjem Malovanu (Kamenita glavica) daje vodu Malom Stržnju, Sturbi i Žabljaku. Slišković i ostali (1983) smatraju da pošto je za minimalno protjecanje Milača dokazana podzemna veza sa Sturbom i Žabljakom u Livanjskom polju, to se sa sigurnošću može konstatirati da postoji stalno poniranje Milača i tečenje ka Livanjskom po‐
lju. S obzirom na hidrogeološke uvjete, Kupreško polje je specifično u odnosu na druga krška polja. Izvori nisu na jednoj strani polja a ponori na drugoj, kao što je to obično u krškim poljima (Livanjsko i Duvanjsko polje), već površinske vode poniru na različitim dijelovima polja. Razlika je u tome što neogene naslage u ovom polju nisu rasprostranjene po cijelom polju kao što je to slučaj u Livanjskom i Duvanjskom polju, već južni dio polja prekrivaju odnosno na kršu leže sa‐
mo vodopropusni limnoglacijalni i glacijalni sedimenti manje debljine. Iz tog razloga južni dio Kupreškog polja nema stalnih površinskih voda, već je to područje ponora. Kapaciteti ponora u odnosu na količinu vode su znatni, tako da su rijetke poplave pred ponorima, za razliku od dru‐
gih ponora u slivu Cetine kao što je to slučaju u Livanjskom polju. Prema Magdaleniću (1971) ponori na rubovima polja kroz koje se vrši odvodnja Glamočkog po‐
lja su brojni, a samo za jedan manji dio je utvrđena veza sa nižim horizontima – Livanjskom po‐
lju. Najveći je ponor Dragnić u kojem završava svoj tok Kriva jaruga, a najjužniji ponor se nalazi oko 600 m južno od Bukvenskog jezera. Slišković i ostali (1983) za južni dio Glamočkog polja ka‐
že da „mogućnosti za gubljenje voda su praktički neograničene jer se na rubnom području Do‐
njeg polja nalazi više ponornih zona kroz koje se voda gubi difuzno“, te da su na jugozapadnoj strani polja ponori u ispucalim trijaskim dolomitima. Na jugozapadu Šuičkog polja prema Magdaleniću (1971) postoje ponori koji su aktivni samo za vrijeme visokih voda. Na OGK 1:100.000 list Livno prikazana je estavela u ovom dijelu polja. Pretpostavlja se da vode koje se gube na ovim ponorima cirkuliraju ka Sturbi. Između Šuičkog i Duvanjskog polja korito Šuice ima kanjonski oblik doline, usječen u prominskim konglomerati‐
ma. U kanjonskom dijelu nema stalnih izvora, već se pojavljuju ponorne zone u kojima se dje‐
limično gube vode Šuice, a ti gubici su vidljivi samo kod malih protoka (Magdalenić, 1971). Do Duvanjskog polja Šuica teče samo kad su velike vode, inače kanjon je suh. Prihranjivanje. Prihranjivanje se odvija velikim dijelom na račun atmosferskih padavina koje se infiltriraju u krški planinski masiv Cincara, Krug planine i Kovač planine, kao i iz područja ras‐
prostranjenja vodopropusnih naslaga južnog dijela Kupreškog polja, gdje površinske vode poni‐
ru. Infiltrirajuće vode Šuičkog polja cirkulirajući prema jugu i jugozapadu nailaze na prepreku eo‐
censkog fliša. Jedan dio tih voda skreće na toj prepreci prema zapadu i izbija na površinu u po‐
dručju između Borove glave i Potočana u vidu manjih izvora u eocenskom flišu. Ostale vode ko‐
je zaobiđu fliš (u većim dubinama fliša nema) cirkuliraju dalje prema jugu, a jedan dio voda od‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 114 lazi vjerojatno na Žabljak. Drugi dio voda teče južnije do dislokacije kojom je Livanjska struk‐
turna jedinica navučena na Tušničku, čime im je spriječeno daljnje kretanje u tom pravcu što predstavlja južnu granicu vodnog tijela Sturba‐Žabljak‐Stržanj. Dio voda koji ponire na ponoru Dragnić u Glamočkom polju ističe na vrelu Duman, što je doka‐
zano trasiranjem voda ovog ponora. Pretpostavlja se da i drugi ponori južnog dijela Glamočkog polja, kao što je Badanj, imaju vezu sa izvorima u Livnu. Istjecanje i zahvati. Istjecanje voda se odvija preko krških izvora od kojih su najveći Veliki i Mali Stržanj (vrela Šuice), vrelo Volarice, Duman (vrelo Bistrice), Žabljak i Sturba. Vrela Sturba i Žabljak se pojavljuju na kontaktu krečnjaka i neogena na istočnom rubu Livanj‐
skog polja, a Duman izvire u neposrednoj blizini Livna iz nekoliko dugih pećina, blizu kontakta fliša i krečnjaka. Izdašnost tih karstnih vrela se značajno mijenja, prema ograničenom broju osmatranja, u sljedećim granicama: Sturba – 0,8 do 9,50 m3/s, Žabljak – 0,254 do 4,96 m3/s, Duman – 0,345 do 24,13 m3/s; srednja izdašnost vrela Sturbe iznosi 5,48 m3/s, a Dumana i Žab‐
ljaka zajedno 7,54 m3/s (Komatina, 1975). Vrela Šuice se nalaze cca 2 km južno od završnih ponora Milača i predstavljaju prvu etažu praž‐
njenja voda iz ponora Milač. Pojavljuju se u blizini kontakta sa donjetrijaskim klastitima. Najve‐
ća količina ponirućih voda Milača teče kroz krš u zaleđu izvora i pojavljuje se na istim. Među‐
tim, za niskih voda Milača poniruće vode se ne pojavljuju na vrelima Šuice, već u Livnu na obo‐
du Livanjskog polja – vrelima Duman, Žabljak i Sturba (dok Milač još ima vode, na velikom Strž‐
nju voda ne izbija). U južnom dijelu Glamočkog polja koji pripada slivu Cetine nema stalnih krških vrela. U jugoisto‐
čnom dijelu nalazi se povremeni izvor – jama Badanj. Izvor je uzlaznog tipa, a voda izbija samo u kišnom razdoblju. Tada je to jako vrelo s kapacitetom preko 10 m3/s (Magdalenić, 1971). U sušnom razdoblju voda se povlači i jama završava jezerom na dubini od 45 m. Prilikom bojenja ponora u Kupreškom polju, u Badnju nije vršeno opažanje, tako da nije utvrđeno postojanje veze s Kupreškim poljem ili se izvor hrani isključivo iz krškog zaleđa planine Cincar i Kujače. Ostali izvori su znatno manjih kapaciteta i veći broj tih izvora potpuno presuši u ljetnim i jese‐
njim mjesecima. TPV Kablić‐Nuglašica Opis topografije. Ovo vodno tijelo obuhvata planinski masiv od Šatora preko Staretine i Velike Golije do Krug planine, koji se izdiže sjeveroistočno od Livanjskog polja. Južna granica ovog tije‐
la podzemnih voda je obod Livanjskog polja od Kablića do Nuglašice, dok je na sjeverozapadu i sjeveru predstavljena površinskom vododijelnicom sliva Cetine. Površina ovog TPV je 348,8 km2. Geologija i vodonosnik. Planinsko područje od Šatora preko Staretine i Velike Golije do Krug planine, iz koga vode cirkuliraju mnogobrojnim poprečnim rasjedima i krškim kanalima ka Li‐
vanjskom polju i pojavljuju se na estavelama i povremenim izvorima, izgrađeno je prevladava‐
juće od krednih i jurskih krečnjaka i dolomita. Od Nuglašice do Šatora granicu tijela predstavlja navlaka kojom su krečnjaci donje krede navučeni na jurske dolomite, a od Šatora preko Stare‐
tine do Glamočkog polja pruža se pojas trijaskih dolomita, koji usmjeravaju podzemne vode ka Livanjskom polju, odnosno ovdje se hidrogeološka vododijelnica poklapa sa površinskom. Iz es‐
tavela Livanjskog polja vode ne mogu ići prema zapadu, jer im ne dozvoljavaju trijaske i jurske naslage prevrnute ili polegle antiklinale Šatora na koje su navučeni kredni vapnenci Staretine. Trasiranjem je dokazano da vode koje poniru u južnijem dijelu Glamočkog polja na ponoru Dragnić (zapadni rub Donjeg polja) ističu na izvorima po rubu Livanjskog polja (Priluka, Dolac, Duman) i estaveli Rimac koja se nalazi u Malom Kabliću. Pretpostavlja se da vode ponora Ba‐
danj (istočni rub južnog dijela Glamočkog polja) komuniciraju sa izvorima po obodu Livanjskog Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 115 polja. Dokazana vodna veza ponora Dragnić (Glamočko polje) i izvora i estavela po sjeveroisto‐
čnom rubu Livanjskog polja, kao i dokazana podzemna vodna veza ponora Skucani (sjeverni dio Glamočkog polja) sa vrelima Plive ukazuju na postojanje granice vodnih tijela između ova dva ponora. Izvori u Priluci i Docu su povremeni. Zapadno od Livna neogene naslage su nešto veće debljine (Papeš, 1985) u odnosu na područje oko Sturbe i Žabljaka, ali izvora po njihovom obodu nema već su formirani ponori, odnosno es‐
tavele. Ovdje su nepropusne trijaske naslage, za razliku oko područja Vučipolja, Tušnice i Stur‐
be, znatno dublje spuštene te je moguće otjecanje voda ispod neogena prema izvorima u Sinj‐
skom polju i Cetini. Planinski masivi nemaju krovnih naslaga, već se ovdje radi o otvorenom kršu. Ove naslage su samo prisutne u Glamočkom polju i prema OGK list Sinj predstavljene su jezersko‐barskim se‐
dimentima (j), a na listu Livno limnoglacijalnim (lgl). Da su pokrovni sedimenti na jugu Glamoč‐
kog polja vodonepropusni potvrđuje i opstanak manjih prirodnih jezera (Bukvensko jezero i Bi‐
nić jezero) i lokvi tijekom ljeta (Bukvensko jezero u jesen presuši). Prihranjivanje. Prihranjivanje se vrši na račun atmosferskih padavina, koje padnu neposredno na ispucale i okršene stijene ili površinski i pripovršinski oteknu sa slabovodopropusnih dolomi‐
ta do okršenih zona gdje se infiltriraju i cirkuliraju do vodnog tijela. Prihranjivanje ovog vodnog tijela se odvija i na račun površinskih voda koje se prikupljaju u južnom dijelu Glamočkog polja, gdje se gube na ponorima i cirkuliraju ka Livanjskom polju, što je dokazano bojenjem ponora Dragnić. Istjecanje i zahvati. Uz sjeverni rub Livanjskog polja značajne su estavele Rimac (Kablić), Vrbica (2), Bastasi (2) i Nuglašica te niz povremenih kratkotrajnih vrela koja su uvjetovana manjim slivnim područjem, jer razvodnica između Cetine i Plive ide trupinom Staretine i Šatora blizu Li‐
vanjskog polja, zatim manjom dubinom karstifikacije stijena što pokazuje bojenje ponora Drag‐
nić u Glamočkom polju čije vode ne idu ispod Livanjskog polja na vrela s lijeve strane Cetine. Komatina (1975) kao značajne povremene izvore navodi Peć u selu Suhači. TPV Lijeva obala rijeke Cetine Opis topografije. U morfološkom pogledu ističe se krško planinsko područje Dinare i najveće polje u Dinaridima – Livanjsko polje. Jugoistočno od Livanjskog polja formirano je Buško jezero, gdje je nekada bilo Buško Blato (povremeno jezero). Buško Blato (jezero) je prirodni nastavak Livanjskog polja. Granica ovog vodnog tijela ide rubom Livanjskog polja od Nuglašice, preko Bastasa, Vrbice, Ko‐
vačića, Ljubunčića, Kablića, Livna, Žabljaka, Sturbe i Grgurića do Rudnika Tušnica, zatim sjever‐
nim padinama Tušnice do Vučipolja, preko Stipanjića ide ka Vrelu Ričine (Buškom jezeru), skre‐
će jugoistočno prema vrhovima Midene (Midena 1.198 m.n.m. i Sinjal 1.224 m.n.m.), izlazi na površinsku vododijelnicu sliva Cetine, koja ide vrhovima Zavelima (Debelo Brdo, V. Mošnjača), te ide preko Roškog polja do granice sa Hrvatskom. Površina TPV Lijeva obala rijeke Cetine na teritoriji BiH je 1.071,7 km2. Geologija i vodonosnik. TPV Lijeva obala rijeke Cetine je formirano u krednim i jurskim kreč‐
njacima i dolomitima, koji leže ispod Livanjskog polja i ovim stijenama Dinare, Tušnice te masi‐
va od Buškog Blata do Midene. Prevladavajući su kredni krečnjaci. Po jugozapadnoj strani Livanjskog polja nalaze se mnogobrojni ponori raspoređeni u najnižim točkama ruba polja. Samo neki od njih stalno primaju vodu od rijeka (izvora), dok su ostali pov‐
remeni i aktiviraju se samo za vrijeme većih vodostaja. Dok su ponori na jugozapadnoj strani, izvori su po jugoistočnom rubu polja. Od ovog pravila postoje odstupanja, koja se ogledaju u povremenom pojavljivanju vrela na jugozapadnom i ponora na sjeveroistočnom rubu polja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 116 Iz sjeverozapadnog ruba polja vode teku povremenim tokom Ševarova jaruga prema ponoru Kazanci. Ponoru Čaprazlije pripada središnji dio polja u koji ponire povremeni tok Tovarnica Ja‐
ruge. Najveći dio Livanjskog polja odvodi rijeka Plovuća, koja ponire na skupini ponora kod sela Čajići. Svi ovi ponori nalaze se u podnožju Dinare uz jugozapadni rub Livanjskog polja, a njihove vode prihranjuju TPV Lijeva obala rijeke Cetine. Isto tako dio voda povremenog toka Rike gubi se na estaveli Mali Kablić (kada funkcionira kao ponor), na sjeverozapadnom rubu Livanjskog polja, sa koje poniruće vode cirkuliraju ispod Livanjskog polja i pojavljuju se na izvorima lijeve obale Cetine (dokazano je da dio voda ide i prema Opačcu i vrulji u Donjim Brelima). Pretpos‐
tavlja se isto tako da vode sa drugih estavela (Vrbica, Bastasi) i manjih ponora na sjeveroistoč‐
nom rubu prihranjuju ovo vodno tijelo. Uže područje i obodni dio Buškog Blata izgrađen je od karbonatnih krednih naslaga. Na ovim naslagama su samo na manjim područjima istaloženi tercijarni sedimenti. U dijelovima sjevero‐
zapadnog i sjevernog oboda razvijene su klastične naslage u vidu kompaktnih vapnenačkih konglomerata s manjim ulošcima lapora. Kvartarne naslage pokrivaju površinu polja (dno Buš‐
kog jezera) debljine 10‐40 m. Područje Buškog jezera u morfološkom pogledu predstavlja nas‐
tavak Livanjskog polja i isto tako ponori prije formiranja akumulacije su postojali po jugozapa‐
dnom rubu (Proždikoža, Sinjski ponor, Stara Mlinica, Liskovača, Seget i dr.), dok su izvori bili po sjeveroistočnom (vrela Ričine). Bojenja ovih ponora prije formiranja jezera su pokazala da pod‐
zemne vode većim dijelom cirkuliraju ka vrelima na lijevoj obali Cetine (Ruda, Rumin i dr.), od‐
nosno da prihranjuju TPV Lijeva obala Cetine. Pretpostavljeno je da vode koje se infiltriraju na jugoistočnim padinama Midene teku prema izvorima lijeve obale Cetine. Glavni razlog za ovu pretpostavku bilo je bojenje ponora Miljacka u Mesihovini, koje je pokazalo vezu sa ovim izvorima sa lijeve strane Cetine. Također sa Miljac‐
ke se boja pojavila i na vrelu Ričine, te su jugoistočne padine Midene planine svrstane u sliv Ri‐
čine. Ovo vodno tijelo na jugoistoku seže do Roškog polja, na što ukazuje bojenje ponora Ponir u ovom polju koji je dao vezu i sa izvorom Velika Ruda. Prihranjivanje. Prihranjivanje se vrši na račun atmosferskih padavina koje padnu neposredno na krečnjake, infiltriraju se i cirkuliraju do vodnog tijela, što je slučaj na području Dinare i Mi‐
dene planine ili padnu na vodonepropusne stijene i površinski otječu do stijena u koje se mogu infiltrirati ili do ponora (što je slučaj u Livanjskom i Duvanjskom polju), gdje poniru i cirkuliraju privilegiranim pravcima cirkulacije podzemnih voda. Prihranjivanje se obavlja vjerovatno i iz Buškog jezera. Ovo vodno tijelo se prihranjuje i od površinskih voda rijeke Šuice koja ponire na ponoru Kovači na jugozapadnom dijelu Duvanjskog polja, odakle vode koncentriranim podzemnim tokovima cirkuliraju ka dvije hipsometrijske razine – Buškom jezeru i prema Cetini. Šuica prikuplja sve površinske vode Duvanjskog polja i odvodi ih u ovaj ponor. Istjecanje i zahvati. Vode jugozapadnog oboda Livanjskog polja i Buškog Blata izlijevaju se na nizu stalnih i povremenih vrela od izvorišta Cetine do Graba u RH. U području Tušnice nema ja‐
čih stalnih vrela. Uz tok Mandaka ima nekoliko jačih povremenih vrela na kontaktu rudistnih vapnenaca i neogenih lapora. Izvori se javljaju u kišnom razdoblju i pojave su nagle nakon kiša, a zatim ubrzo presuše. U području Golinjeva i Prisoja u Promina naslagama (E,Ol) javlja se više izvora niske izdašnosti. Oni se javljaju iz hidrogeološkog kompleksa lapora koji imaju funkciju izolatora i konglomerata i pješčenjaka kao kolektora. Južno od Sturbe iz neogena se javljaju iz‐
vori čiji su primarni akviferi kredni vapnenci u njihovoj podini. Prema rezultatima mjerenja RPV brojnih bušotina, razina voda u vapnencima je visoka, što se može objasniti položajem vapne‐
naca na vodonepropusnim trijaskim naslagama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 117 TPV Vrelo Ričine Opis topografije. U morfološkom pogledu područje rasprostranjenja TPV Vrelo Ričine je tipično krško područje koje pripada jugozapadnom obodu Duvanjskog polja odnosno planinskim masi‐
vima Grabovice i Midene. Glavni vrhovi Grabovice su V. i M. Gradac (1.058 i 1.051 m.n.m.) i To‐
rina (1.062 m.n.m.), a Midene vrhovi Sinjal (1.224 m.n.m.) i Midena (1.198 m.n.m.). Granica ovog tijela na sjeveroistoku je Duvanjsko polje sa kotom oko 870 m.n.m. Površina ovog TPV je 156,5 km2. Geologija i vodonosnik. U kršu između Duvanjskog polja i Buškog Blata postoji podzemni tok, koji prati suhu kršku dolinu između ponora Raško polje i povremenog vrela Mukišnice na obo‐
du Buškog Blata (Komatina, 1975). U sušnom razdoblju godine voda sa vrela Ričine se povuče do sifonskog jezera s razinom koja je 10‐ak metara niža od razine polja. Buškom Blatu dotiču još vode iz povremenih vrela s istočnog oboda depresije, Aginog, Kuželja, Babinog i Mukišnice. Po Komatini (1975), ova vrela imaju specifičan karakter koji ih približava estavelama. U kišnom razdoblju dio voda prelijeva se vrelima, a dio produžava podzemno ka Sinjskom polju. Na juž‐
noj strani Buškog Blata na udaljenosti 150 m od oboda polja ima nekoliko manjih izvora kao i jedina estavela ovog područja ispod zaseoka Kurtovine, koju spominje i Šestanović (1980). Još jedna estavela je sjeverno kod sela Prisoje (Šestanović, 1981). Na jugozapadnom obodu Buškog Blata u selu Rašelji nalazi se jedini izvor Vrilo u ovom području. Prihranjivanje. Prihranjivanje se uglavnom vrši na račun padavina koje neposredno padnu na krško područje, kao i od površinskih vodotoka koji poniru na jugozapadnom i južnom rubu Du‐
vanjskog polja. Manji potoci s južnih padina Tušnice poniru kod Žbanice, a potok Ostrožac što teče iz Vučipolja ponire nešto sjevernije od ponora Šuice – Kovači (Papeš, 1985). Po sjeverois‐
točnom rubu Duvanjskog polja nema ponora i izvora, dok je jugozapadni rub sličan Livanjskom polju i tu su formirani ponori koji odvode vodu prema nižoj stepenici – Buškom Blatu (Papeš i ostali, 1964). Istjecanje i zahvati. Na obodu Buškog Blata javljaju se povremeni i stalni izvori. Od povremenih su najznačajniji: Vrelo Ričine, Agino vrelo, Mukišnica, Babino vrelo i Kržulj. Ta vrela dreniraju vodu sa Grabovice i Midena‐planine. Vrelo Ričina se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Buškog Blata. Ovo snažno krško gravitaciono povremeno vrelo izbija iz dvije pećine. Protoka Ričine odlikuje se vrlo velikim oscilacijama, od presušivanja ljeti do preko 60 m3/s prosječne mjesečne protoke u jesen (Magdalenić, 1971). Prosječna 30‐godišnja protoka Ričine iznosi oko 9 m3/s (Magdalenić, 1971; Slišković i ostali, 1983). Oscilacije njegove izdašnosti su ovisne o režimu uviranja voda na ponoru Kovači u Du‐
vanjskom polju. U naslagama Promina serije, u području Raškog polja i uz južni obod Duvanjskog polja, pojav‐
ljuju se izvori izdašnosti 2‐3 l/s. Neproduktivni teren u slivu Cetine – Duvanjsko polje Neproduktivni teren Duvanjskog polja izgrađuju neogeni i paleogeni sedimenti od Mokronoga na sjeveru polja do Medinog sela i Kongore na istoku i jugoistoku, Mesihovine na jugu, Cebara i Kovača na jugozapadu i Stipanjića na sjeverozapadu. Ovi sedimenti na površini terena se pros‐
tiru na oko 130,0 km2. Duvanjsko polje predstavlja u cjelini vodonepropusni i neproduktivni kompozit neogenih sedi‐
menata maksimalne debljine u centru polja od 1.000 m (Papeš, 1985). Ne samo da u ovim nas‐
lagama nema vodoobilnih akumulacija podzemnih voda nego one krovno i bočno baražiraju kretanje podzemnih voda iz krških masiva iz oboda polja sa svih strana. Po Papešu (1985) ne postoji aktivna cirkulacija podzemnih voda u krškim mezozojskim stijenama u podini neogenih naslaga, osim u južnom dijelu polja gdje je plitak i lateralno diskontinuiran neogen, te ovdje Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 118 predstavlja krovnu nepotpunu barijeru (južno od linije Ćerdić‐Roški brig‐Markovače). Za razliku od Livanjskog polja, gdje je neogen debeo od 400‐700 (800) m i ispod kojeg po Papešu (1985) nepobitno cirkuliraju podzemne vode iz sjeveroistočnog ruba Livanjskog polja ka vrelima s lije‐
ve strane Cetine od Vrela do Graba, Duvanjsko polje predstavlja najdublju neogenu depresiju u čijoj podini nema cirkulacije podzemnih voda, jer bi te vode morale cirkulirati dublje od sadaš‐
nje razine Jadranskog mora i zatim ascedentno‐sifonalno ulaziti vjerojatno vertikalno utjecati i pojavljivati se i istjecati na sadašnjim vrelima lijeve obale rijeke Cetine na kotama 380‐310 m.n.m. Sve ovo pokazuje na osobitost geologije i strukturne građe, hidrogeologije i cirkulacije podzemnih voda u području Duvanjskog polja, te je ono argumentirano i opravdano izdvojeno kao neproduktivni teren. 7.2.2.2
Tijela podzemnih voda rijeke Krke U Slivu rijeke Krke na teritoriji FBiH izdvojeno je samo jedno tijelo podzemnih voda, koje preds‐
tavlja prekogranično tijelo i zajedno s tijelom podzemnih voda Gornji tok rijeke Krke u RH, predstavlja jedinstveno tijelo podzemnih voda. Iz tog razloga je i u ovom izvještaju ovo vodno tijelo nazvano TPV Gornji tok rijeke Krke. TPV Gornji tok rijeke Krke Opis topografije. TPV Gornji tok rijeke Krke u granicama FBiH obuhvata površinski sliv rijeke Krke kome pripada planinski masiv Ujilice (sa Velikim Vrhom 1.654 m.n.m. i Golim Batom 1.523 m.n.m.), kao i dio površinskog sliva Cetine od Bosanskog Grahova, preko Pašić polja do Grkova‐
ca (sjeverozapadno od Livanjskog polja). Granice ovog tijela mogu se vidjeti u dodatku II.11. Površina ovog vodnog tijela u BiH je 335,5 km2. Geologija i vodonosnik. Područje Ujilice izgrađuju klastične stijene donjeg trijasa, vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa i dolomiti gornjeg trijasa. Južno od Bosanskog Grahova zastupljeni su jurski dolomiti i krečnjaci, dok područje jugoistočno od Bosanskog Grahova prema Livanjskom polju uglavnom izgrađuju krečnjaci krede. Na krajnjem jugoistočnom dijelu ovog TPV su gornje‐
trijaski i jurski dolomiti koji čine istočnu granicu ovog tijela, odnosno onemogućuju kretanje voda iz pravca Pašić polja ka Livanjskom polju. Gotovo cijeli sliv je tipično krško područje u ko‐
me su prisutni tipični krški oblici. Cirkulacija voda se vrši kroz karstificirane krečnjake krede kao i kroz razlomljene i ispucale zone u vapnencima i dolomitima srednjeg i gornjeg trijasa, dok do‐
njetrijaske naslage čine bočne i podinske barijere kretanju podzemnih voda. Na ovom terenu nema krovinskih naslaga. Prihranjivanje. Prihranjivanje se vrši od padavina i na račun ponirućih voda (za sada dokazano iz Pašić polja). U području Dinare u prosjeku ima 1.500 mm padavina godišnje. Vode iz okolnih planina oko Pašić polja (Jadovnika, Oblja i dr.) i manjih krških polja (Marinkovci) se prikupljaju i poniru u Pašić polju i otječu prema izvorima Krke i Krčića. Istjecanje i zahvati. Obodom doline Butižnice u blizini sela D. Tiškovac javlja se više krških izvo‐
ra minimalne izdašnosti oko 20‐40 l/s, temperature oko 9°C (Komatina, 1975). Zahvatanje se vrši crpljenjem bušotina u Pašić polju za potrebe vodosnabdijevanja. Produktivnost tih bušoti‐
na je bila Qmin=35 l/s vode (Slišković, 1986), a koliko se vode sada crpi iz tih bušotina nije poz‐
nato. Najveće količine vode iz ovog vodnog tijela ističu na izvorima Krka i Krčić u RH. Protok Kr‐
čića dostiže 15 m3/s u maksimumu, a ljeti rijeka skoro redovno potpuno presuši (Komatina, 1975). Na izvoru Krčića voda se ne spušta ispod razine terena više od 20 m (Brkić i ostali, 2006). Minimalna izmjerena izdašnost izvora Krke je 1.540 l/s i s ostalim nezahvaćenim izvorima iznosi 1.800 l/s (Brkić i ostali, 2006). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 119 7.2.2.3
Tijela podzemnih voda rijeke Neretve Teren u granicama površinskog sliva Cetine sjeveroistočno od Duvanjskog polja i istočno od ka‐
njona Šuice pripada slivu Vrela Rame. Izolatorske neogene naslage Duvanjskog polja maksi‐
malne debljine i preko 1.000 m (Papeš, 1985) uvjetuju nepostojanje komuniciranja voda s isto‐
čnog i sjeveroistočnog oboda ovog polja prema vrelima u Livanjskom polju, Buškom Blatu, Sinj‐
skom polju, a ni prema jugu ka Opačcu (Imotski). Nepostojanje vrela na kontaktu neogena i krškog oboda s istočne i sjeveroistočne strane Duvanjskog polja ukazuje da vode cirkuliraju prema izvorišnom području rijeke Rame, što je bio razlog da se povuče granica tijela podzemne vode izvora Rame sve do neogenih naslaga Duvanjskog polja, tj. do ruba polja – kontakta neo‐
genih naslaga i krša. Iz ovog se vidi da kredni sedimenti u podini neogena Duvanjskog polja nisu karstificirani i ne provode vode. S druge strane, ponori u starijim stijenama od neogena – u oligomiocenskim i gornjekrednim naslagama, kroz koje protiče rijeka Šuica, komuniciraju i sa vrelima Rame i sa Sturbom, zato što se komunikacija odvija u veoma karstificiranim mezozojskim stijenama, a duž toka Šuice se prostire antiklinalna struktura, kojoj su u jezgri lijaski izolatori – dolomiti, i ona uvjetuje dvos‐
trano podzemno otjecanje ponirućih voda – razlijevanje po krilima antiklinale (Papeš, 1977). S Ričinom poniruće vode Šuice ne mogu komunicirati zbog navlaka koje to priječe (Papeš, 1977), te ove vode cirkuliraju prema Sturbi. Pretpostavljeno je da brdsko‐planinsko područje sjeverno od Štitar planine, sa visoravni Svinja‐
ča, pripada slivu Crnog vrela koje ističe na desnoj obali Neretve u mjestu Gornja Grabovica. Ovo područje izgrađuju kredni i jurski vapnenci, intenzivno izrasjedani (prevladavajuće pruža‐
nje rasjeda sjeveroistok‐jugozapad). Bojenjem je dokazano da vode iz Roškog polja cirkuliraju uglavnom ka vrelu Opačac (Imotsko‐
Bekijsko polje) i vrulji u Donjim Brelima. Manji dio voda odlazi ka vrelu Rude (lijeva obala Ceti‐
ne). S obzirom na navedeno, izdvojena su tri tijela podzemnih voda koja su pridružena susjednim slivovima, tj. slivu Neretve: ƒ TPV Ljubuša, ƒ TPV Čvrsnica, ƒ TPV Posušje‐Imotski. TPV Ljubuša Ovo vodno tijelo pripada slivu rijeke Neretve, a neposredni sliv je rijeka Rama. Samo krajnji za‐
padni dio površinskog sliva Cetine, površine 176,7 km2, pripada ovom vodnom tijelu. U geo‐
morfološkom pogledu područje sjeveroistočno od Duvanjskog polja pripada planinskom masi‐
vu Vranice i Ljubuše, odnosno tijelu podzemnih voda Ljubuša pripadaju zapadne i sjeverozapa‐
dne padine Vranice (2.020 m.n.m.), te jugozapadne, zapadne i sjeverozapadne padine Ljubuše sa vrhovima. U granicama ovog tijela na površini terena su prevladavajuće zastupljeni kredni i jurski vapnen‐
ci i rjeđe dolomiti. Na većem dijelu terena ove karbonatne karstificirane stijene nemaju krovi‐
nu. Samo u području od Mokronoga do Šuice u krovini krednih i jurskih sedimenata su konglo‐
merati (Ol, M?). Konglomerati ovdje nemaju veliku debljinu jer su erodirani i prisutni samo na maloj površini, tako da se i u okviru njih javljaju ponori, pa se u ovom području ne mogu smat‐
rati krovinskim izolatorom. Karakteristika Duvanjskog polja je da nema pojava krških vrela po sjeveroistočnom rubu polja, iako je cijeli sjeveroistočni rub izgrađen od karbonatnih stijena, a debljina je nepropusnih neogenih naslaga u polju velika. U granicama sliva Cetine TPV Ljubuša nema krovinskih izolatorskih stijena već se radi o tipičnom holokarstnom planinskom terenu sa strmim stranama. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 120 Trasiranjem ponirućih voda rijeke Šuice u njenom koritu, uzvodno od Mokronoga na koti oko 900 m.n.m., utvrđena je jaka podzemna vodna veza ovog ponora sa vrelima Bug i Krupić u izvo‐
rišnom području rijeke Rame i slabija veza sa vrelom Sturba u Livanjskom polju. Veza prema Sturbi je okarakterizirana kao slabija u odnosu na vezu prema Ramskim vrelima (Bug i Krupić) iz razloga što se boja nije pojavila na drugim vrelima Livanjskog polja, te zato što je tri puta manje boje isteklo na Sturbi nego na Ramskim vrelima. Podatak o sličnim fiktivnim brzinama poniru‐
ćih voda na temelju bojenja pokazuje i na sličan intenzitet okršavanja u podzemlju i prema slivu Rame i prema slivu Cetine. Prihranjivanje vrela Rame iz graničnog područja sa slivom Cetine se vrši iz sjeveroistočnih i is‐
točnih dijelova Kupreškog polja, Ravnog (dokazano bojenjem) i Vukovskog polja, te iz područja kanjona rijeke Šuice (dokazano bojenjem) kao i iz istočnog oboda Duvanjskog polja. TPV Čvrsnica Ovo vodno tijelo pripada slivu vrela desne strane rijeke Neretve, a u granicama površinskog sli‐
va Cetine obuhvata šire područje visoravni Svinjača (zapadno od Blidinjeg jezera). Svinjača se nalazi na koti oko 1.200 m.n.m., a najviši vrhovi u ovom području su M. Vitrinjača (1.509 m.n.m.), Vitrinjača (1.369 m.n.m.), Kobilja glavica (1.383 m.n.m.), Štitar (1.406 m.n.m.) i Kolob‐
rića kosa (1.362 m.n.m.). Površina dijela TPV Čvrsnica u granicama površinskog sliva Cetine na području FBiH iznosi oko 36,0 km2. Ovaj teren izgrađuju krške mezozojske stijene kavernozne poroznosti, a sliv Crnog vrela je od‐
vojen od sliva snažnih krških vrela Veliki i Mali Praporac dolomitnom antiklinalom Dive Grabo‐
vice (Slišković, 1995). Razvođe Crnog vrela sa izvorišnim vrelima rijeke Rame odvojeno je zo‐
narnom vododijelnicom Dugog polja, gdje je na sjevernom rubu ovog polja ispod Vran planine bojenjem dokazana podzemna vodna veza ponora Nikolića Mlinica sa navedenim vrelima rijeke Rame. Sliv Crnog vrela dokazan je bojenjem ponora Ivanov Dolac na južnom rubu Blidinjeg je‐
zera kojim je dokazana jaka podzemna vodna veza sa Crnim vrelom u G. Grabovici na desnoj obali Neretve (Slišković i ostali, 1983). TPV Posušje‐Imotski Površina TPV Posušje‐Imotski u granicama površinskog sliva Cetine na teritoriji FBiH iznosi oko 17,2 km2. Dio Roškog polja gravitira prema vrelima u Sinjskom polju, a veći dio prema Opačcu ‐ Imotski i vrulji Dubci. Ponori u Roškom pojavljuju se na sjevernom i krajnjem zapadnom dijelu polja. U prominskim konglomeratima na južnom obodu polja javljaju se izvori. U zapadnom dijelu izvr‐
šeno je bojenje ponora Ponir. Boja se pojavila na Vrulji kod D. Brela, a u manjoj količini na vrelu V. Ruda i u Imotskom polju na vrelu Opačac (Magdalenić, 1971). Slišković i ostali (1983) navode da ponor Roško polje komunicira i sa vruljom u Dubcima. 7.2.3
Zaključak Na slivnom području Cetine i Krke identificirano je 9 vodnih tijela podzemnih voda, te jedno neproduktivno tijelo na području Duvanjskog polja. Navedenih 9 tijela podzemnih voda mogu se svrstati u produktivne vodonosnike, iz kojih se ostvaruje ili se može ostvarivati značajno ko‐
rištenje podzemne vode i koji imaju značajnu ulogu u održavanju ekosustava podzemne vode. Zbog geološke građe terena Duvanjskog polja kojeg izgrađuju neogeni i paleogeni sedimenti, ovo vodno tijelo smatra se neproduktivnim vodonosnikom jer ne može dati veće količine od 10 m3/dan. Od navedenih tijela podzemnih voda, dva tijela su prekograničnog karaktera (TPV Gornji tok ri‐
jeke Krke i TPV Lijeva obala rijeke Cetine), jer se dijelovi ovih vodnih tijela nalaze na teritoriji Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 121 Republike Hrvatske. Površina ova dva vodna tijela iznosi 1.407,2 km2 (tablica 7.1), što predstav‐
lja 51,35% površine riječnog bazena Cetine i Krke na području FBiH (slika 7.2). Tablica 7.1 Pregled vodnih tijela podzemnih voda na slivu Cetine i Krke Površina sliva (km2) Udio u ukupnom slivu (%) Prekogranično TPV Hidrogeološki sliv rijeke Krke 335,47 12,24 TPV Gornji tok rijeke Krke 335,47 12,24 RH 2.174,86 79,36 TPV Kupreško polje 54,29 1,98 – TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj 413,45 15,09 – TPV Kablić‐Nuglašica 348,81 12,73 – 1.071,71 39,11 RH TPV Vrelo Ričine 156,55 5,71 – Neproduktivni teren Duvanjskog polja 130,05 4,75 – Hidrogeološki sliv rijeke Neretve 230,01 8,39 TPV Ljubuša 176,74 6,45 – TPV Čvrsnica 36,04 1,32 – TPV Posušje‐Imotski 17,23 0,63 – 2.740,34 100,00 Naziv Hidrogeološki sliv rijeke Cetine TPV Lijeva obala rijeke Cetine Ukupno
Tri vodna tijela (TPV Ljubuša, TPV Čvrsnica i TPV Posušje‐Imotski), premda se nalaze na područ‐
ju orografskog sliva Cetine i Krke u FBiH, nisu u hidrogeološkoj vezi sa slivovima rijeka Cetine i Krke. Ova TPV predstavljaju dijelove vodnih tijela koja se nalaze na slivnom području Neretve, i koja se prazne na vrelima ovoga sliva. Ukupna površina navedena tri TVP je 230,0 km2, što čini 8,39% površine riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH (slika 7.2). To znači da je dio riječnog ba‐
zena Cetine i Krke u FBiH koji se nalazi u hidrogeološkom slivu ovih vodotoka 2.510,3 km2 ili 91,61%. Slika 7.2 Udio pojedinih tijela podzemnih voda u ukupnom slivnom području Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 122 Najveće vodno tijelo je TPV Lijeva obala rijeke Cetine sa slivnom površinom 1.071,7 km2, što či‐
ni 39,11% riječnog bazena. Napominje se da je ovo prekogranično vodno tijelo, koje ima znat‐
no veću površinu. Naime, dio ovog vodnog tijela koji je izdvojen u RH ima površinu 587,55 km2 (Brkić i ostali, 2006), tako da je ukupna površina cjelovitog vodnog tijela 1.659,3 km2. Najmanje izdvojeno vodno tijelo je TPV Posušje‐Imotski sa površinom 17,2 km2 (0,63% sliva). Napominje se da je ovo vodno tijelo zapravo dio većeg vodnog tijela, koje pripada hidrogeološ‐
kom slivu Neretve. Najmanje cjelovito vodno tijelo je TPV Kupreško polje sa površinom 54,3 km2, što čini 1,98% ukupnog riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH. Prethodno prezentirana vodna tijela podzemnih voda na slivnom području Cetine i Krke mogu se smatrati preliminarno određenim vodnim tijelima. Nakon provođenja analize pritisaka i de‐
taljnijeg monitoringa može se javiti potreba za određenim izmjenama u broju vodnih tijela, bilo da se izvrši njihovo djelomično objedinjavanje ili dalja raščlamba u cilju racionalnijeg monito‐
ringa i lakšeg postizanja dobrog stanja podzemnih voda. 7.3
ANALIZA RANJIVOSTI PODZEMNIH VODA U okviru ovoga projekta izvršena je ocjena ranjivosti tj. mapiranje ranjivosti podzemnih voda na istražnom području, uz korištenje tzv. COP metode, koja je objašnjena u nastavku. 7.3.1
Opće značajke COP metode COP metoda je predstavljena od strane Odsjeka za hidrogeologiju Univerziteta u Malagi – GHUMA (Španija), kao standardna metoda kartiranja ranjivosti podzemnih voda u krškim vo‐
donosnicima (Vías i ostali, 2002). Još u fazi testiranja točnosti ove metode provedena su ispiti‐
vanja na dva testna područja različitih obilježja, u cilju što kvalitetnijeg definiranja metodologi‐
je. Metoda je metodološki i osmišljena da se fleksibilno može aplicirati u različitim regijama Eu‐
rope, sukladno dostupnim podacima te raspoloživim vremenskim i financijskim resursima. Vi‐
sok postotak okršenosti slivnog područja Cetine i Krke ide u korist primjene ove metode, koja je i nastala za mapiranje ranjivosti podzemnih voda na prostorima na kojima je razvijen krš. COP metoda je već primijenjena za ocjenu ranjivosti u Bosni i Hercegovini i to u Studiji ranjivos‐
ti prostora FBiH (IHGF, 2007), Studiji ranjivosti prostora općine Bihać (IHGF i IPSA, 2008), Studiji ranjivosti Grada Mostara (IHGF i ostali, 2010), te drugim projektima. COP metoda je slična tzv. PI metodi, s tim što COP metoda uključuje i činilac padavina. Zbog velikog broja proračunava‐
nja, izrada karte ranjivosti prema COP metodi zahtjeva dosta vremena, što je rezultat velikog broja podataka koji se uzimaju u obzir i proračuna koji se sprovodi na cjelokupnom prostoru bez poopćavanja osim u smislu osnovnih ulaznih podataka. COP je skraćenica izvedena od inicijala činilaca ranjivosti korištenih u ovoj metodi. Metoda ko‐
risti tri temeljna činioca, koji i čine njen naziv: O (eng. overlaying layers) – preklapanje slojeva koji su pokrivači vodonosnika, C (eng. flow concentration) – činilac koncentracije toka pod‐
zemnih voda i P (eng. precipitation) – padavine. Pregled glavnih činilaca prikazan je na slici 7.3. 7.3.2
O činilac (preklapanje slojeva) Putem činioca O u obzir se uzima zaštitna funkcija zone iznad vodonosnika i značajke slojeva zemljišta. Kvantificiranje činioca O, koji predstavlja funkciju više značajki zemljišnog pokrivača, izvršeno je sabiranjem podčinioca Os (Osoil – tlo) i Ol (Olitology – litologija), prema slijedećem izrazu: O = Os + Ol. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 (7.1) 123 Slika 7.3 Pregled najznačajnijih činilaca za COP metodu Podčinilac Os se određuje temeljem postotka učešća sitnih čestica u samom tlu, tj. njegove teksture (tablica 7.2), te drugog jednako bitnog činioca, debljine površinskog sloja tla. Tablica 7.2 Klasifikacija zemljišnog pokrivača za određivanje podčinioca Os prema COP me‐
todi Tekstura Postotak učešća sitnih čestica Glinoviti > 30% Gline Praškasti > 30% Prašak Pjeskoviti > 30% Pijeska, ≤ 15% Gline Ilovača Ostalo Na temelju teksture i debljine tla izvršeno je određivanje koeficijenta Os prema matrici prika‐
zanoj u tablici 7.3. Tablica 7.3 Utvrđivanje vrijednosti podčinioca Os prema COP metodi Debljina sloja tla Tekstura Glinoviti Praškasti Ilovača Pjeskovit > 1,0 5 4 3 2 0,5 – 1,0 m 4 3 2 1 ≤ 0,5 m 3 2 1 0 Podčinilac Ol ima funkciju da uzme u obzir slabljenja kapaciteta zasićenosti svakog sloja nezasi‐
ćene zone. U cilju kvantificiranja, u samoj COP metodi usvojena su tri pokazatelja za obuhvatnu ocjenu: ƒ litologija i izlomljenost, ƒ debljina slojeva, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 124 ƒ stupanj zatvorenosti akvifera. Sam izračun podčinioca Ol, koji je i sam funkcija od više podčinilaca, određen je temeljem slije‐
deće jednadžbe: Ol = ∑ (ly ⋅ m) ⋅ Cn . (7.2) Pri izračunu vrijednosti koeficijenta ly uzeta je u obzir litologija i izlomljenost slojeva, kao i nji‐
hova debljina u geološkom smislu. Prikaz korištenih vrijednosti dat je u tablici 7.4. Tablica 7.4 Određivanje vrijednosti koeficijenta ly prema COP metodi Litologija i izlomljenost Vrijednost koeficijenta ly Gline 1500 Praškovi 1200 Lapori i neispucani metapeliti i silicijske stijene 1000 Laporoviti krečnjaci 500 Ispucali metapeliti i silicijske stijene 400 Pješčar 60 Djelomično zacementirani ili raspucali konglomerati i breče 40 Pijesci i šljunci 10 Propusni bazalti 5 Ispucale karbonatne stijene 3 Okršene stijene 1 Putem koeficijenta Cn, koji je definiran kao i u sličnim metodama za ocjenu ranjivosti, kao što je PI metoda i GOD metoda, vrednovan je položaj vodonosnika, odnosno da li je on zatvoren, djelomično zatvoren ili pak otvoren. Vrijednosti koeficijenta Cn date su u tablici 7.5. U samom proračunu stupanj zatvorenosti, tj. vrijednost Cn, ima veliki težinski činilac, što je posljedica za‐
štitne funkcije koje po sam vodonosnik imaju drugi slojevi tla koji ga prekrivaju. Tablica 7.5 Utvrđivanje koeficijenta Cn prema COP metodi Stupanj otvorenosti akvifera Vrijednost koeficijenata Cn Zatvoren Djelomično zatvoren Otvoren 2 1,5 1 Korištenjem GIS alata za provođenje proračuna generirana je tzv. O mapa. Kao osnovni ulaz ko‐
rištena je digitalna hidrogeološka karta prikazana u dodatku II.5. Analiza je izvedena na način da su sa svaku kronostratigrafsku jedinicu utvrđeni potrebni koeficijenti, te je proračun vršen respektivno za svaku prostornu jedinicu zasebno. Dobiveni rezultati su zatim reklasificirani prema tablici 7.6 i prikazani na slici 7.4. Ovdje je potrebno napomenuti da je cjelokupan proračun ranjivosti prema COP metodi prove‐
den jedinstveno za slivno područje Cetine i Krke. Ovu metodu je moguće sprovesti i na područ‐
ju van samog sliva, u skladu sa dostupnosti podloga. U tom kontekstu treba napomenuti da i prostor van granica sliva također posjeduje neko obilježje ranjivosti, ali ovdje nije proveden proračun van obuhvata jer je od interesa bilo samo slivno područje. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 125 Slika 7.4 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu O za ocjenu ranjivosti vodonosnika Tablica 7.6 Reklasifikacija vrijednosti činioca O za prikaz na O mapi prema COP metodi Vrijednost podčinioca O Redukcija zaštitne funkcije 1 Veoma velika 2 Velika 2 – 4 Umjerena 4 – 8 Mala 8 – 15 Vrlo mala Prikaz redukcije zaštitne funkcije O na slici 7.4 pokazuje da prema dostupnim podacima nema zona sa veoma velikom redukcijom zaštitne funkcije na ovom području. Za proračun se kao os‐
nova utvrđivanja podčinioca Os koristila pedološka podloga prikazana u dodatku II.6 dok je za proračun podčinioca Ol korištena geološka karta iz dodatka II.5. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 126 7.3.3
C činilac – koncentracija toka Činilac C predstavlja prvenstveno korektor vrijednosti činioca O i on je mjera stupnja koncen‐
tracije podzemnog toka vode ka krškim kanalima koji su neposredno povezani izdanskom zo‐
nom. Putem određivanja vrijednosti činioca C vrednuje se različita sposobnost slojeva da obave zaštitnu funkciju, te očuva vodonosnik od prodiranja i transporta zagađujućih tvari. Kako bi se na odgovarajući način uzeo u obzir problem koncentracije toka za utvrđivanje ovog činioca su razvijena dva scenarija. Prvi scenarij se odnosi na slivno područje ponora, kao i na slivno pod‐
ručje vodotoka koji poniru u ponorima. Drugi scenario pokriva ostatak područja za koji se pro‐
vodi proračun. U ovoj analizi, slivna područja iz prvog scenarija su utvrđena za ponorske lokaci‐
je za koje je utvrđena neposredna veza sa vodnim pojavama u slivnom području Cetine i Krke. U prostoru za koji je potrebno primijeniti prvi scenario vrijednost činioca C zavisi od udaljenosti od ponora, tj. udaljenosti od vodotoka koji ponire, kao i od topografskih značajki, odnosno od pada terena i vegetacije. Za razliku od prvog scenarija, u drugom pored pada terena i prisut‐
nosti vegetacije značajan utjecaj imaju značajke površinskog sloja, točnije njegova okršenost i propusnost. Bitno je napomenuti da ovdje pad terena i prisustvo tj. odsustvo vegetacije na ne‐
kom području nisu jednakog predznaka u prvom i drugom scenariju, točnije njihov utjecaj na sposobnost neke površine da podnese unos zagađujućih tvari je potpuno različit. Za analizu geografskih značajki na predmetnom području korišten je digitalni model terena sa osnovnom površinskom jedinicom veličine 20x20 metara. Na temelju rezultata iz projekta CO‐
RINE Land Cover 2000, tj. vektorskih podataka o načinu korištenja zemljišta na slivnom područ‐
ju, koje je utvrđeno u okviru ovog projekta (dodatak II.7), izvršena je analiza i dobiveni su po‐
daci potrebni za proračun činioca C u oba scenarija, kako to predviđa metodologija COP meto‐
de. Prvi scenarij Proračun činioca C za slivna područja ponora i ponorskih zona izveden je prema jednadžbi: C = dh ⋅ ds ⋅ sv , (7.3) gdje je: dh ds sv Tablica 7.7 udaljenost od ponora, određena prema vrijednostima iz tablice 7.7, udaljenost od vodotoka koji ponire, određena prema vrijednostima iz tabli‐
ce 7.8, pad i vegetacija, određeni prema vrijednostima iz tablice 7.9. Vrijednost podčinioca dh prema COP metodi Udaljenost od ponora Vrijednost podčinioca dh ≤ 500 0 500 – 1.000 0,10 1.000 – 1.500 0,20 1.500 – 2.000 0,30 2.000 – 2.500 0,40 2.500 – 3.000 0,50 3.000 – 3.500 0,60 3.500 – 4.000 0,70 4.000 – 4.500 0,80 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 127 Udaljenost od ponora Vrijednost podčinioca dh 4.500 – 5.000 0,90 > 5.000 1 Tablica 7.8 Vrijednost podčinioca ds prema COP metodi Udaljenost ponirućeg vodotoka Vrijednost podčinioca ds < 10 m 0 10 – 100 m 0,5 > 100 m 1 Tablica 7.9 Vrijednost podčinioca sv za prvi scenarij prema COP metodi Pad terena (%) Prisustvo vegetacije Vrijednost podčinioca sv ≤ 8 ‐ 1,00 Da 0,95 Ne 0,90 Da 0,85 Ne 0,80 ‐ 0,75 8 – 31 31 – 76 > 76 Drugi scenarij Proračun činioca C za ostatak prostora izveden je prema jednadžbi: C = sf ⋅ sv , (7.4) gdje je: sf stupanj okršenosti i propustljivosti površinskog sloja, određeni prema vrije‐
dnostima iz tablice 7.10, pad i vegetacija, određeni prema vrijednostima iz tablice 7.11. sv Tablica 7.10 Vrijednost podčinioca sf prema COP metodi Stupanj okršenosti Površinski sloj Ne postoji Propustan Nepropustan Razvijeni krš 0,25 0,5 0,75 Slabo razvijeni krš 0,50 0,75 1 Raspucali krš 0,75 0,75 1 1 1 1 Izostanak krških značajki Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 128 Tablica 7.11 Vrijednost podčinioca sv za drugi scenarij prema COP metodi Pad terena (%) Prisustvo vegetacije Vrijednost podčinioca sv ≤ 8 ‐ 0,75 Da 0,80 Ne 0,85 Da 0,90 Ne 0,95 ‐ 1,00 8 – 31 31 – 76 >76 Dakle, vrijednost činioca C se dobije putem proračuna iz ova dva scenarija, te je nakon reklasi‐
fikacije prema tablici 7.12 prikazana na slici 7.5, koja predstavlja tzv. C mapu. Tablica 7.12 Reklasifikacija vrijednosti činioca C za prikaz na C mapi prema COP metodi Vrijednost činioca C Redukcija zaštitne funkcije 0 – 0,2 Veoma velika 0,2 – 0,4 Velika 0,4 – 0,6 Umjerena 0,6 – 0,8 Mala 0,8 – 1,0 Vrlo mala Rezultat proračuna činioca C na slici 7.5 jasno pokazuje ranjivost vodonosnika na unos zagađe‐
nja putem ponora i ponorskih zona, kao i vodotoka koji poniru u njima, te preko područja izra‐
zite okršenosti. Napominje se da bi dosljedna primjena principa COP proračuna iz tablice 7.7 za dijelove slivova ponora udaljene više od 3.000 metara od samog ponora rezultirala izuzetno ve‐
likim zonama redukcije zaštitne funkcije, za koje se ocjenjuje da nisu sasvim realne tj. nisu od‐
govarajuće stvarnom stanju. Stoga je u ovoj analizi neposredni sliv ponora ograničen na mak‐
simalno 3.000 metara. Vodotoci i njihov bliži obalni pojas (10‐100 m) je također obrađen unu‐
tar modela sa adekvatnim koeficijentima s obzirom na mogućnost pronosa eventualnog zaga‐
đenja i putem vodotoka do podzemnih vodonosnika. 7.3.4
P činilac – padavine Činilac P predstavlja ukupnu količinu, učestalost, trajanje padavina, kao i intenzitet vanjskih či‐
nilaca koji se smatraju najutjecajnijim za količinu i razinu infiltracije. S obzirom da su putem proračuna činilaca O i C u ovom modelu obuhvaćene značajke tla, putem proračuna činioca P obuhvaćena je dostupnost vode kojom se zagađujuća tvar transportira. Činilac P modificira zaš‐
titne funkcije određenog vodonosnika u ovisnosti od količine i intenziteta padavina. Dakle, ve‐
ća vodopropusnost koja omogućava da se zagađujuće tvari lakše pronose prema vodonosniku implicira i veću ranjivost. Ocjena činioca P izvršena je putem evaluacije: ƒ količine padavina ‐ PQ, ƒ intenziteta padavina ‐ PI. ƒ Količina padavina predstavlja prosječnu vrijednost padavina u mm/godinu za vlažnu go‐
dinu. Vrijednost PQ dodijeljena je na temelju tablice 7.13. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 129 Slika 7.5 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu C za ocjenu ranjivosti vodonosnika Slično je intenzitet padavina PI proračunat kao ukupna prosječna godišnja suma padavina na nekom prostoru, podijeljena sa brojem dana u kojim su registrirane padavine, te je vrijednost PI dodijeljena na temelj tablice 7.14. Tablica 7.13 Određivanje podčinioca PQ u ovisnosti od prosječnih godišnjih padavina Padavine (mm/god) Vrijednost PQ > 1.600 0,4 1.200 – 1.600 0,3 800 – 1.200 0,2 400 – 800 0,3 ≤ 400 0,4 Na temelju ovako dobivenih vrijednosti za cijeli prostor predmetnog sliva proveden je proračun činioca P na temelju jednadžbe: P= PI + PQ. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 (7.5) 130 Tablica 7.14 Ovisnost podčinioca PI u od broja dana sa padavinama Padavine (mm/god/broj dana sa padavinama) Vrijednost PI ≤ 10 0,6 10 – 20 0,4 >20 0,2 Dobiveni rezultati nakon izvršene reklasifikacije prema tablici 7.15 prikazani su na slici 7.6, koja je ustvari P mapa. Tablica 7.15 Reklasifikacija vrijednosti činioca P za prikaz na P mapi prema COP metodi Vrijednost činioca P Redukcija zaštitne funkcije 0,4 – 0,5 Veoma velika 0,6 Velika 0,7 Umjerena 0,8 Mala 0,9 – 1,0 Vrlo mala P mapa na području sliva Cetine i Krke u FBiH (slika 7.6) ima samo dva područja i to: područja male i vrlo male redukcije zaštitne funkcije. Ovo je rezultat dosta ujednačenog odnosa između količine padavina i intenziteta padavina u smislu broja dana sa padavinama. U tom smislu se jedino izdvaja područje Kupresa koje ima nešto veći broj dana sa padavinama u odnosu na os‐
tatak riječnog bazena Cetine i Krke u FBiH. 7.3.5
Rezultati provedenog proračuna ranjivosti prostora po COP metodi Integracija rezultata dobivenih pri izračunu činilaca O, C i P vrši se prema slijedećoj jednadžbi: COPIndex = O mapa ⋅ C mapa ⋅ Pmapa . (7.6) Dobiveni rezultati su uz pomoć GIS alata obrađeni i prezentirani u vidu mape ranjivosti za sliv‐
no područje Cetine i Krke (slika 7.7). Bitno je napomenuti da je proračun proveden za svaku prostornu jedinicu veličine 20x20 metara zasebno po svim ulaznim parametrima. Radi lakšeg razumijevanja rezultata izvršena je reklasifikacija prema tablici 7.16. Tablica 7.16 Reklasifikacija dobivenih rezultata za prikaz na karti ranjivost prostora COP indeks Klasa ranjivosti 0 – 0,5 Veoma velika 0,5 – 1 Velika 1 – 2 Umjerena 2 – 4 Mala 4 – 15 Vrlo mala Može se reći da mapa ranjivosti sliva Cetine i Krke u FBiH (slika 7.7) pokazuje da se radi o opće‐
nito vrlo osjetljivom području, odnosno pojedina područja na slivu Cetine i Krke u FBiH su pri‐
rodno veoma ranjiva na unos zagađujućih tvari. Tako područja sa veoma velikom ranjivošću Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 131 prekrivaju 25,84% ukupnog prostora, a veliku ranjivost ima 20,27% sliva Cetine i Krke u FBiH (tablica 7.17). Slika 7.6 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu P za ocjenu ranjivosti vodonosnika Tablica 7.17 Rezultati proračuna ranjivosti za sliv Cetine i Krke u FBiH Ranjivost Cetina 2
Krka 2
Ukupno 2
km % km % km % Veoma velika 694,2 26,14 14,0 16,54 708,2 25,84 Velika 539,6 20,32 15,8 18,65 555,4 20,27 Umjerena 157,0 5,91 1,8 2,13 158,8 5,79 1.207,1 45,45 20,4 24,05 1.227,4 44,79 57,8 2,18 32,7 38,62 90,5 3,30 2.655,6 100,00 84,8 100,00 2.740,4 100,00 Mala Vrlo mala Ukupno Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 132 Prostori sa umjerenom ranjivošću prekrivaju površinu od 158,8 km2, što iznosi 5,79% ukupnog sliva Cetine i Krke u FBiH. Ostatak prostor karakterizira mala (44,79% sliva) i vrlo mala (3,30%) ranjivost prostora. Slika 7.7 Mapa ranjivosti – COP indeks na slivnom području Cetine i Krke Općenito se može reći da je ranjivost prostora u dijelu sliva koji pripada Krki manja nego u dije‐
lu sliva koji pripada Cetini (tablica 7.17). Posmatrajući sliv Krke, klase koje prostor opisuju kao ranjiv (veoma velika, velika i umjerena ranjivost) čine 37,32% od ukupne površine, dok na slivu Cetine u FBiH površina istih klasa ranjivosti iznosi 52,37%. Prostor sliva rijeke Cetine u FBiH ima izraženiju ranjivost zbog većeg broja ponorskih zona, što je u ovoj analizi i adekvatno vrjedno‐
vano u smislu da ovakve zone omogućavaju lakši unos zagađujućih materija u podzemlje. 7.4
SUSTAV OCJENJIVANJA KOLIČINSKOG I KEMIJSKOG STANJA TIJELA PODZEMNIH VODA Sukladno dodatku V.2 Okvirne direktive o vodama, ocjena stanja tijela podzemnih voda vrši se temeljem slijedećih pokazatelja: ƒ Količinskog (kvantitativnog) stanja vodnog tijela, ƒ Kemijskog (kvalitativnog) stanja vodnog tijela. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 133 7.4.1
Sustav ocjenjivanja količinskog stanja Članak 4. Zakona o vodama u FBiH (FBiH, 2006) i članak 2. ODV utvrđuju da količinsko (kvanti‐
tativno) stanje podzemnih voda označava stepen u kojem na tijelo podzemnih voda utječe ne‐
posredno i posredno crpljenje. Prema dodatku V.2.1 ODV pokazatelj za određivanje količinskog statusa podzemnih voda je režim razine podzemnih voda. Sukladno nacrtu Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b), količinski status je dobar ako: ƒ dugoročni trend prosječnog crpljenja podzemnih voda ne prelazi iskoristive rezerve pod‐
zemnih voda, ƒ promjene uzrokovane antropogenim djelovanjem u razini podzemnih voda ne ugrožava‐
ju postizanje ciljeva ODV, ƒ ne postoji značajna degradacija ekosustava koji zavisi od podzemne vode ili pojava zaga‐
đenja uzrokovanog promjenom smjera toka podzemne vode. Zbog geološko‐hidrogeoloških značajki slivnog područja Cetine i Krke, razine podzemnih voda su dosta nisko u odnosu na površinu terena, pa se ne vrši osmatranje razina podzemnih voda ni u jednom podzemnom vodnom tijelu. Otuda se ocjena količinskog stanja podzemnih voda ne može dati temeljem analize režima razine podzemnih voda. Iz navedenog razloga je u okviru ovog karakterizacijskog izvještaja ocjena količinskog stanja podzemnih voda izvršena temeljem raspoloživih podataka o količinama crpljenja u slivnom po‐
dručju. Pri tome, razmatrani su samo značajniji vodozahvati na kojima se vrši zahvatanje ili crp‐
ljenje podzemne vode kojim se može utjecati na razinu podzemnih voda. Ove količine zahvata‐
nja upoređene su sa minimalnom izdašnošću vrela koja ističu iz promatranog tijela podzemnih voda, te je na temelju toga načinjena ekspertska procjena količinskog stanja za svako TPV koje pripada slivnom području Cetine i Krke. Tijela podzemnih voda koja se manjim dijelom nalaze na riječnom bazenu Cetine i Krke, ali koja se prazne u susjednim slivovima (u riječnom bazenu Neretve) nisu razmatrana. 7.4.2
Sustav ocjenjivanja kemijskog stanja Zaštita podzemnih vodonosnika u EU zakonodavstvu je regulirana Direktivom 2006/118/EC o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i propadanja (EC, 2006b), pod općim odredbama članka 17. Okvirne direktive o vodama. Direktivom je predviđeno da države članice uspostave popis relevantnih onečišćujućih tvari sa graničnim vrijednostima koncentracija na nacionalnoj razini ili razini vodnog tijela podzemnih voda ili grupe podzemnih vodnih tijela. Ove granične vrijednosti se trebaju odabrati tako da se osigura dostizanje općih ciljeva kakvoće prema Direktivi 2006/118/EC. Iako je državama člani‐
cama prepušteno utvrđivanje popisa relevantnih onečišćujućih tvari i graničnih vrijednosti kon‐
centracija, Direktiva 2006/118/EC daje minimalni popis pokazatelja i za nekoliko njih i granične koncentracije. Metodologija za uspostavljanje granične vrijednosti koncentracija za podzemne vode je prilično složena, zahtijeva veliki broj podataka o kakvoći podzemnih voda (npr. za utvr‐
đivanje referentnih koncentracija tvari koje se u prirodi pojavljuju kao što su npr. teški metali), popis potencijalnih zagađivača na promatranom području i utvrđivanje međudjelovanja izme‐
đu podzemnih vodonosnika i površinskih vodnih tijela i ekosustava. Nacrt Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (PM i ostali, 2011b) utvrđuje minimalni popis one‐
čišćujućih tvari sukladno Direktivi 2006/118/EC, uključujući i cijanid kao dodatni specifičan po‐
kazatelj, i također postavlja jedinstvene granične vrijednosti sa sva podzemna vodna tijela. U ovom karakterizacijskom izvještaju su korišteni pokazatelji i granične vrijednosti date u nave‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 134 denom nacrtu pravilnika. Pored toga, uključeni su i nitrati koji su ograničeni EU zakonodav‐
stvom na 50 mg/l, ali granična vrijednost nije navedena u nacrtu Pravilnika. Analizirana su sa‐
mo dva pesticida (Lindan i Endosulfan), tako da informacije o ukupnoj koncentraciji pesticida nisu dostupne. S obzirom na navedeno, dobar kemijski status je postignut ako kakvoća podzemnih voda ne pređe granične vrijednosti date u tablici 7.18. U suprotnome, smatra se da nije postignuto dob‐
ro kemijsko stanje podzemnih voda. Tablica 7.18 Granične vrijednosti pokazatelja za ocjenu kemijskog stanja podzemnih vodnih ti‐
jela Tvar MDK Olovo (µg/l) 7 Kadmij (µg/l) 0,5 Živa (µg/l) 0,2 Arsen (µg/l) 10 Amonij (mg/l) 0,5 Kloridi (mg/l) 250 Cijanidi (mg/l) 0,05 Sulfat (mg/l) 240 Nitrati (mg/l) 50 Pesticidi, pojedinačni metaboliti (µg/l) 0,1 Ukupni tri‐ i tetrahloroeten (µg/l) 10 7.5
OCJENA STANJA VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA U ovoj točki prezentirana je ocjena stanja podzemnih vodnih tijela provedena temeljem analize količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda prema metodologiji opisanoj u točki 7.4. 7.5.1
Količinsko stanje vodnih tijela Količinsko stanje podzemnih vodnih tijela određeno je za svako TPV, a rezultati su prikazani u tablici 7.19. Napominje se da je ocjena količinskog stanja data za sva vodna tijela temeljem raspoloživih podataka o zahvatanju voda i izdašnostima izvorišta. Kako su u većini slučajeva raspoloživi po‐
daci dosta oskudni, to se i zaključci o količinskom stanju vodnih tijela trebaju uzeti sa određe‐
nom rezervom. Ovako određeno količinsko stanje podzemnih vodnih tijela treba verificirati na‐
kon provedenog monitoringa i eventualnih dopunskih istraživanja. 7.5.1.1
TPV Kupreško polje Snabdijevanje vodom Kupresa vrši se sa izvorišta Točak (UZRS, 2010), Šadinac i Hajdarevac, kao i mnogih manjih vrela za lokalnu vodoopskrbu. Kapacitet vodozahvata na ovim izvorištima pro‐
cijenjen je na 22 l/s, dok je prosječna zahvaćena količina za potrebe vodoopskrbe Kupresa oko 11,5 l/s. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 135 Tablica 7.19 Ocjena količinskog stanja vodnih tijela podzemne vode Zahvatanje vode Značajnija izvoriš‐
ta/vodozahvati TPV Prosj. kol. zahv. vode (l/s)* Qmin (l/s) Qsr (l/s) Qmax (l/s) – – – – – – – – – – – – – – – – Točak Kaptaža Kupres 3 Kaptaža Kupres 0,5 Kaptaža Kupres 3 Bunar Kupres 16 Duman Kaptaža Livno 90 90,0 343 3.500 25.000 Sturba – – – – 900 4.800 10.000 – – – – 250 2.450 5.200 – – – – 0 – – Mali Stržanj – – – – 0 – – Volarica – – – – 320 – – Ostrožac Bunar Tomislavgrad 87 17 206 – Mukišnica Bunar Tomislavgrad 100 – – – Cetina (RH) – – – – 650 – – Rumin Veliki (RH) – – – – 90 – 10.600 Rumin Mali (RH) – – – – 0 – 19.200 Kosinac (RH) – – – – 100 – – Velika Ruda (RH) – – – – 950 – 49.800 Mala Ruda (RH) – – – – 0 – 22.900 Grab (RH) – – – – 1.000 – – Šadinac Hajdarevac TPV Sturba‐Žabljak‐ Žabljak Stržanj Veliki Stržanj Instalirani kapacitet (l/s) Milač TPV Kupreško polje Kraljevac TPV Lijeva obala rijeke Cetine Način zahva‐ Općina vodoo‐
ta pskrbe Izdašnost Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 11,5 52,0** Ukupno Qmin TPV (l/s) Ocjena stanja TPV – Dobro*** 1.813 Dobro 2.807 Dobro 136 Zahvatanje vode TPV Značajnija izvoriš‐
ta/vodozahvati Vrba TPV Kablić‐
Nuglašica TPV Vrelo Ričine Način zahva‐ Općina vodoo‐
ta pskrbe Izdašnost Instalirani kapacitet (l/s) Prosj. kol. zahv. vode (l/s)* Qmin (l/s) Qsr (l/s) Qmax (l/s) Bunar Glamoč 27 15,0 20 270 – Estavela Rimac (Kablić) – – – – 0 – – Estavela Vrbica – – – – 0 – – Estavela Bastasi – – – – 0 – – Estavela Nuglašica – – – – 0 – – Bunar Tomislavgrad 6,5 – 6 – – – – – – 0 9.000 60.000 Bunar B. Grahovo 25 – – Brkića vrelo Kaptaža B. Grahovo – – – Pečenci Kaptaža B. Grahovo – – – Kaptaža B. Grahovo – – – – – – – 20‐40 – – – – – – 1.540 – – Brišnik Vrelo Ričine Pašića polje/Zvijezda TPV Gornji tok rijeke Bijelo vrelo Krke Vrela u području D. Tiškovca Krka (RH) – 4,0 Ukupno Qmin TPV (l/s) Ocjena stanja TPV 20 Dobro*** 6 Dobro > 1.625 (≈ 1.800) Dobro Krčić (RH) – – – – 0 – – *) Podaci iz 2010. godine dobiveni od Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar **) Navedene prosječne količine zahvaćene vode predstavljaju ukupno zahvaćene količine za potrebe vodoopskrbe Općine na svim izvorištima, uključivo i izvorišta izvan TPV ***) Ocjena količinskog stanja načinjena temeljem oskudnih raspoloživih podataka o zahvatanju voda i izdašnostima izvorišta Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 137 Istjecanje iz ovog TPV se vrši najčešće preko brojnih manjih izvora, koji ističu na padinama Sto‐
žera. Najznačajnija vrela su Milač, te potoci Ribnjak, Otinovački i druge pritoke Milača. To su uglavnom stalni izvori manjih kapaciteta, a izdašnost najvećih se kreće od 1 do 4 l/s (Đerković, 1964). Nema podataka o ukupnoj izdašnosti ovih izvorišta niti o iskoristivim i obnovljivim re‐
zervama podzemnih voda. Bez obzira na nedostatak podataka, može se zaključiti da se na kaptažnim objektima izvorišta Točak i Šadinac zahvataju samo prelivne vode izvorišta, što znači da se zahvatanjem ne utječe na razine i režim podzemnih voda. Na izvorištu Hajdarevac se zahvatanje vrši crpljenjem iz bu‐
nara, koje bi moglo utjecati na razine i režim podzemnih voda ukoliko bi količine crpljenja bile kontinualno velike. Međutim, s obzirom na malu količinu zahvatanja iz ovog TPV od oko 11,5 l/s, može se na temelju ekspertske procjene zaključiti da ovog utjecaja nema jer nisu uočena smanjenja razine podzemne vode. Iz tog razloga se za ovo TPV količinsko stanje ocjenjuje dob‐
rim. 7.5.1.2
TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj U ovom vodnom tijelu najznačajniji zahvat vode je na vrelu Duman, sa kojeg se vrši vodoopskr‐
ba grada Livno i njegovih okolnih naselja. Prema raspoloživim podacima, na vrelu se prosječno godišnje zahvata oko 90 l/s (tablica 7.19). TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj se prazni preko većeg broja vrela, od kojih su najznačajnija Duman, Sturba, Žabljak, Veliki i Mali Stržanj i Volarica. Ukupna minimalna izdašnost navedenih vrela je oko 1,8 m3/s. S obzirom da je količina eksploatacije daleko ispod minimalne izdašnosti vrela u ovom TPV (samo oko 5%), zaključeno je da zahvatanje voda nema utjecaja na razine niti rezerve podzem‐
nih voda. Količinsko stanje ovog TPV je ocijenjeno kao dobro. 7.5.1.3
TPV Kablić‐Nuglašica Sa područja ovog TPV vrši se vodoopskrba Glamoča zahvatanjem podzemnih voda putem bu‐
nara na izvorištu Vrba. Osim sa izvorišta Vrba Glamoč se opskrbljuje vodom i sa izvorišta Balak‐
lagija, Suhalj i Busija (UZRS, 2010), ali se ova dva izvorišta nalaze izvan tijela podzemnih voda Kablić‐Nuglašica. Prema raspoloživim podacima, na svim izvorištima sustava vodoopskrbe Glamoča se prosječno tijekom godine zahvata oko 15,0 l/s, tako da se procjenjuje da je prosje‐
čno zahvatanje na izvorištu Vrba oko 4,5 l/s. Isticanje voda iz ovog TPV vrši se putem estavele Rimac (Kablić), Vrbica (2), Bastasi (2) i Nugla‐
šica te niza povremenih kratkotrajnih vrela. S obzirom da su sva vrela povremena, izdašnost u hidrološkom minimumu pada na nulu. Nema podataka o iskoristivim i obnovljivim rezervama podzemnih voda ovog vodnog tijela, izuzev podatka da je minimalna izdašnost izvorišta Vrba oko 20 l/s. U ovom vodnom tijelu vrši se crpljenje podzemnih voda na izvorištu Vrba, koje bi moglo utjeca‐
ti na razine i režim podzemnih voda. Međutim, kako je količina zahvatanja iz ovog TPV mala (oko 4,5 l/s), ekspertskom procjenom je zaključeno da ovog utjecaja nema jer nisu uočena smanjenja razine podzemne vode. Stoga je zaključeno da je količinsko stanje u ovom TPV dob‐
ro. 7.5.1.4
TPV Lijeva obala rijeke Cetine Najznačajniji zahvati vode na području TPV Lijeva obala rijeke Cetine su na izvorištima Ostrožac i Mukišnica, koji se koriste za vodoopskrbu potrošača na području općine Tomislavgrad. Prema raspoloživim podacima, prosječno zahvatanje vode za vodoopskrbu Tomislavgrada je 52,0 l/s, Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 138 dok je instalirani kapacitet na izvorištima Ostrožac i Mukišnica 87 i 100 l/s respektivno (tablica 7.19). Isticanje voda iz TPV vrši se najvećim dijelom na vrelima u Republici Hrvatskoj: Cetina, Rumin Veliki, Rumin Mali, Kosinac, Velika Ruda, Mala Ruda i Grab. Ukupna procijenjena minimalna iz‐
dašnost ovih vrela je veoma velika i iznosi preko 2,8 m3/s. Na području FBiH nalazi se veći broj izvora male izdašnosti. Kako je količina zahvaćenih voda iz TPV Lijeva obala rijeke Cetine daleko manja od minimalne izdašnosti vrela koje ističu iz TPV, ocijenjeno je da se ovo tijelo podzemnih voda nalazi u dob‐
rom stanju. 7.5.1.5
TPV Vrelo Ričine Na području ovog TPV jedini značajniji registrirani zahvat podzemnih voda je na izvorištu Briš‐
nik. Zahvatanje se vrši putem bunara, a instalirani kapacitet bunara je 6,5 l/s. Ovo tijelo podzemnih voda se prazni na povremenim i stalnim izvorima na obodu Buškog Blata, od kojih su najznačajniji: Vrelo Ričine, Agino vrelo, Mukišnica, Babino vrelo i Kržulj. Vrelo Ričine je najznačajnije na ovom području. Maksimalna izdašnost dostiže i 60 m3/s (Magdalenić, 1971), ali u ljetnim razdobljima povremeno presušuje. Zahvatanje voda na području TPV Vrelo Ričine je veoma malo, tako da nisu primijećeni utjecaji na režim i razinu podzemnih voda. Stoga se količinsko stanje na ovom TPV može ocijeniti dob‐
rim. 7.5.1.6
TPV Gornji tok rijeke Krke Na području TPV Gornji tok rijeke Krke vrši se zahvatanje voda za potrebe vodoopskrbe Bosan‐
skog Grahova. Najznačajnija izvorišta na području ovog TPV su Pašića polje (Zvijezda), Brkića vrelo, Vrba, Pečenci i Bijelo vrelo. Na temelju raspoloživih podataka i procjena, prosječna zah‐
vaćena količina vode na svim izvorištima je oko 4,0 l/s. Isticanje voda iz ovoga TPV u BiH se vrši više krških izvora u blizini sela D. Tiškovac, minimalne izdašnosti oko 20‐40 l/s (Komatina, 1975). Najveće količine ističu na vrelima Krka i Krčić u Re‐
publici Hrvatskoj. Osobito je značajno vrelo Krke sa minimalnom izdašnošću od 1.540 l/s (tabli‐
ca 7.19), a sa ostalim nezahvaćenim izvorima iznosi 1.800 l/s (Brkić i ostali, 2006). S obzirom na veoma malu količinu zahvatanja (oko 4 l/s) u odnosu na raspoložive rezerve vode u ovom TPV (oko 1.800 l/s), a uzimajući u obzir i da nema naznaka o utjecaju crpljenja na razine podzemnih voda, može se zaključiti da je količinsko stanje ovog TPV dobro. 7.5.2
Kemijsko stanje vodnih tijela Ocjena stanja podzemnih vodnih tijela provedeno je temeljem rezultata ispitivanja provedenih tijekom izrade ovog karakterizacijskog izvještaja, kao i historijskih podataka u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Ispitivanja provedena u okviru izrade karakterizacijskog izvještaja Kakvoća podzemnih voda je ispitana na temelju analiza voda sa vrela koja prazne promatrana tijela podzemnih voda, odnosno iz vodotoka neposredno nizvodno od vrela. Ispitivanje je pro‐
vedeno na slijedećim vodnim tijelima podzemnih voda odnosno vrelima: TPV Gornji tok rijeke Krke (vrelo Korane), TPV Kupreško polje (Milač), TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj (Sturba i Šuica) i TPV Kablić‐Nuglašica (Vrba), a rezultati su prikazani u tablici 7.20. Koncentracije 7 ispitivanih neorganskih tvari su ispod graničnih vrijednosti (MDK) za dobro ke‐
mijsko stanje, sa jedinim izuzetkom koncentracije sulfata u izvoru Milača. Međutim, u ovom Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 139 slučaju treba primijetiti specifičnu geološku građu terena u slivnom području vrela, gdje su na manjem prostoru izdvojeni brečasti krečnjaci i gips. Prisustvo gipsa u slivnom području objaš‐
njava prirodno visoku koncentraciju sulfata koji nisu posljedica ljudskog utjecaja na kakvoću vode. Tablica 7.20 Rezultati analiza izvorske vode za određivanje kemijskog statusa podzemnih vod‐
nih tijela Tvar MDK TPV Gornji TPV Kup‐ TPV Sturba‐Žabljak‐ TPV Kablić‐
tok r. Krke reško polje
Stržanj Nuglašica
Korana Milač Sturba Šuica Vrba Olovo (µg/l) 7 / 0,38 0,21 1,03 / Kadmij (µg/l) 0,5 / < 0,01 0,01 0,01 / Živa (µg/l) 0,2 / < 0,01 < 0,01 < 0,01 / Amonij (mg/l) 0,5 0,13 0,15 < 0,01 0,21 0,23 Kloridi (mg/l) 250 10,8 9,0 7,4 5,2 15,4 Sulfat (mg/l) 240 177 561 49 41 73 Nitrati (mg/l) 50 8,1 2,2 3,7 2,8 3,9 Lindan (µg/l) 0,1 / < 0,001 < 0,001 < 0,001 / Endosulfan (µg/l) 0,1 / < 0,001 < 0,001 < 0,001 / Pesticidi, uključujući metabolite Kemijsko stanje Dobro Dobro* Dobro Dobro Dobro *) Koncentracija sulfata je veća od granične vrijednosti, ali je povećanje razine koncentracije poslje‐
dica geološke građe terena Unutar grupe organskih umjetnih onečišćivača ispitane su samo dvije vrste pesticida. Obje vrs‐
te imaju manju koncentraciju nego analitičke granice detekcije, a koncentracije su manje od granične vrijednosti za ukupne pesticide. S obzirom na navedeno, ocijenjeno je da ispitana podzemna vodna tijela imaju dobro kemijsko stanje. Prethodna ispitivanja Na temelju historijskih podataka u posjedu Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mos‐
tar izvršeno je verificiranje prethodno opisanih rezultata analize kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela. Na raspolaganju su bili podaci koji se odnose na slijedeća tijela podzemnih voda: TPV Kupreško polje, TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj, TPV Lijeva obala rijeke Cetine, TPV Kablić‐
Nuglašica i TPV Vrelo Ričine. Rezultati analiza, koji su prikazani u tablicama 2.1 do 2.6 u dodatku III.3, ukazuju (sa nekim izu‐
zecima opisanim u nastavku teksta) na dobar kemijski status za sva mjerna mjesta i tijekom svih godina, pri čemu pojedini elementi ili tvari često nisu detektirani ili su u koncentracijama koje su znatno ispod graničnih vrijednosti. Međutim, uočena su dva povećanja koncentracije sulfata (izvorište Hajdarevac 20.09.2010. godine sa 377 mg/l i izvorište Vrba 17.09.2008. godi‐
ne sa 311 mg/l) koja jasno odskaču od ostalih vrijednosti. Ove koncentracije prelaze MDK. Sul‐
fati, kako je već spomenuto za izvor Milača, mogu biti prirodnog podrijetla ako je gips prisutan na slivnom području. Budući da samo po jedan uzorak prelazi graničnu vrijednost i da sulfati ni‐
su antropogenog podrijetla, utvrđen je dobar kemijski status ovih vodnih tijela. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 140 Što se tiče vještačkih tvari čije se podrijetlo može dovesti u vezu sa antropogenim utjecajem, napominje se da organoklorni pesticidi nisu nikada pronađeni, dok je u jednom uzorku (izvor Mukišnica 22.09.2010. godine) zabilježeno u tragu prisustvo tetrakloroetilena ali skoro stotinu puta niže od granične vrijednosti. 7.5.3
Zaključak Na temelju prethodno provedenih analiza količinskih i kemijskih pokazatelja određeno je sta‐
nje podzemnih vodnih tijela na slivnom području Cetine i Krke (tablica 7.21). Prema rezultatima provedenih ocjena količinskog i kemijskog stanja, sva vodna tijela podzemnih voda se nalaze u dobrom stanju. Tablica 7.21 Ocjena stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području R. br. Vodno tijelo podzemnih voda (TPV) Stanje TPV Količinsko Kemijsko Ukupno 1 TPV Kupreško polje Dobro Dobro Dobro 2 TPV Sturba‐Žabljak‐Stržanj Dobro Dobro Dobro 3 TPV Kablić‐Nuglašica Dobro Dobro Dobro 4 TPV Lijeva obala rijeke Cetine Dobro Dobro Dobro 5 TPV Vrelo Ričine Dobro Dobro Dobro 6 TPV Gornji tok rijeke Krke Dobro Dobro Dobro Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 141 IV ZAŠTIĆENA PODRUČJA Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 142 8
PREGLED ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Sukladno članku 6. i dodatku IV Okvirne direktive o vodama i članku 65. Zakona o vodama (FBiH, 2006) na riječnom bazenu za koji se priprema plan upravljanja potrebno je identificirati zaštićena područja koja su utvrđena u cilju postizanja posebne zaštite površinskih i podzem‐
nih voda, staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta područja i vodna tijela. Zašti‐
ćena područja koja su obuhvaćena Okvirnom direktivom o vodama i Zakonom o vodama su: ƒ područja namijenjena za zahvatanje vode za piće; ƒ područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta; ƒ površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupa‐
nje; ƒ područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate; ƒ područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u koji‐
ma je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukci‐
ju. U nastavku ovog poglavlja je dat pregled zaštićenih područja na riječnom bazenu Cetine i Krke. 8.1
OPĆE O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U SLIVU RIJEKE CETINE I KRKE 8.1.1
Postojeća zaštićena područja Prostornim planom BiH za period 1981‐2000. godina bila je predviđena zaštita 8.062 km2 ili 15,03% teritorije države kroz integralni pristup (BiH, 1988). Do 1990. godine, sukladno Zakonu o zaštiti prirode BiH („Službeni list SRBiH“, broj 4/65) i Zakonu o zaštiti i korištenju kulturno‐
historijskog i prirodnog nasljeđa („Službeni list SRBiH“, br. 20/85 i 12/87) svega 0,55% teritorije Bosne i Hercegovine bilo je zaštićeno (253 područja – 28.127 ha). Zbog aktualne administrativno‐političke organizacije države nije moguće na jedinstvenoj dr‐
žavnoj razini sprovesti koncepcijske smjernice Prostornog plana SRBiH 1981‐2000. Posljedica ovakve situacije je stvaranje donekle različitog entitetskog koncepta organizacije zaštite priro‐
de i u njenoj strukturalnoj i administrativno‐zakonskoj razini. Na području Federacije Bosne i Hercegovine je u postratnom razdoblju započeo proces uspos‐
tave zaštićenih područja praktično na svim razinama vlasti. Poseban značaj u ovim aktivnosti‐
ma imale su brojne nevladine organizacije koje su vrlo često i bile pokretač inicijativa i nosilac posla oko valorizacije i uspostave zaštićenih područja prema suvremenoj europskoj metodolo‐
giji. Poseban metodološko‐konceptualni značaj u ovim aktivnostima imale su smjernice koje je IUCN propisala za sve razine aktivnosti: od valorizacije prirodnih vrijednosti, preko javnog za‐
govaranja i zakonske procedure za proglašavanje zaštićenih područja do izrade i usvajanja Pla‐
nova upravljanja zaštićenim područjima. Generalno se može konstatirati da metodološki koncept IUCN prevladava u svim poslijeratnim aktivnostima koje su vezane za zaštitu prirode: od znanstveno‐stručne razine procjene kompo‐
nentnih elemenata prirodne raznolikosti područja, preko koncepta njegove organizacije (nači‐
na zoniranja i zaštite) pa praktično do cjelokupne politike zaštite prirode na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Pored navedenih smjernica važno je istaći da kantonalna/županijska ministarstva koja su nad‐
ležna za djelatnosti zaštite prirode i druge javne institucije svoju strategiju zaštite prirode u ve‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 143 likoj mjeri temelje na ranijim planskim i drugim strateškim dokumentima iz ove oblasti, a oso‐
bito na Prostornom planu Bosne i Hercegovine iz 1981. godine. Na ovaj način su stvorene os‐
nove za uspostavljanje i upravljanje zaštićenim područjima i pojedinačnim objektima prirodno‐
graditeljskog naslijeđa. Na području Hercegovačko‐neretvanskog i manjim dijelom Kantona 10 uspostavljeno je zašti‐
ćeno područje Park prirode Blidinje. Ovo zaštićeno područje se nalazi na prostoru općina Mos‐
tar, Posušje, Tomislavgrad, Prozor‐Rama i Jablanica i jednim svojim dijelom zahvata područje sliva rijeke Cetine. Ukupna površina PP Blidinje je oko 456,9 km2, odnosno zauzima površinu od 45.684 ha (podatak je samo orijentacioni i dobiven je digitalizacijom granica parka koje su na karti također dosta generalizirane). Zbog svojih povoljnih geomorfoloških obilježja i prekrasnih krajobraza, dana 30. travnja 1995. godine to je područje proglašeno parkom prirode. Područje Blidinja jedinstvena je prirodna po‐
java, koja sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta uz dosta izvora čiste, pitke vode. To područje je poznato kao i jedno od najbrojnijih staništa endemskog bora munike. Park prirode Blidinje je dobilo ime po Blidinjskom jezeru koje je smješteno u dnu Dugog polja na visini od 1.184 m.n.m. Površina jezera je oko 6 km² uz relativno malu dubinu, dok voda u je‐
zero dolazi prvenstveno s okolnih planina Vrana i Čvrsnice sa proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode iz Blidinjskog jezera nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne razina jezera. Jezero se nalazi na području općina Posušje i Tomislavgrad, a u njemu se nalaze brojne porodice kljena, oštrulje, podbile i kalifornijske pastrmke. Uz jezero se proteže Dugo polje, koje danas služi za ispašu a manjim dijelom za obrađivanje, premda je u prošlosti bilo obrnuto. Režim zaštite nije uspostavljen na području Parka prirode, niti postoji plan upravljanja ovim područjem. 8.1.2
Planirana zaštićena područja – Razvitak mreže zaštićenih područja 8.1.2.1
Opće o budućim zaštićenim područjima Fragmentiranje i uništavanje staništa, zajedno sa prekomjernom eksploatacijom prirodnih re‐
sursa, su u poslijeratnom razdoblju doveli do značajnog porasta degradacije okoliša. Zbog toga je naglašena potreba za uspostavom novih i ponovnom valorizacijom postojećih zaštićenih po‐
dručja u zemlji. Osim tri postojeća nacionalna parka u BiH (Sutjeska, Kozara i Una), bilo bi potrebno efikasno zaštititi i sljedeća područja kao ključne zone u mreži zaštićenih područja: (1) olimpijske planine Igman i Bjelašnica, (2) planine endemskog centra u Hercegovini – Prenj, Čvrsnica i Čabulja, (3) Planinu Vranica, (4) planinski kompleks Konjuh‐Zvijezda‐Tajan, (5) Livanjsko polje, kao najveće krško polje na svijetu, (6) planinu Šator, te (8) planinu Grmeč. Ostala područja koja su predlo‐
žena u entitetskim prostornim planovima će poslužiti kao otoci i koridori u mreži zaštićenih po‐
dručja Bosne i Hercegovine (IPSA i ostali, 2009). Prema Prostornoj osnovi Prostornog plana FBiH za period 2008. do 2028. godine (IPSA i ostali, 2009), u slivu rijeke Cetine nalaze se sljedeća planirana zaštićena područja: NP Čabulja‐Čvrsnica površine 12.791,7 ha, ZP Kupreško polje površine 13.170,1 ha, te ZP Livanjsko polje površine 29.474,4 ha. Ovom sustavu će u skoroj budućnosti biti priključena i područja NATURA 2000 koja se budu na‐
lazila izvan postojećih zaštićenih područja (vidi točku 8.6 ovog izvještaja). Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 144 8.1.2.2
Ramsarska područja Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu mo‐
čvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara. U močvarna područja pripadaju: močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, mangrove, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova, a mogu sadržavati obalne zone koje graniče s močvarnim područjima, te vodene mase morske vode dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar močvarnih područja. Ugrožavanje močvarnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinača‐
vanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta. U Bosni i Hercegovini su upisana 3 ramsarska područja; međutim, BiH je jedna od rijetkih ze‐
malja koja nema popis močvarnih područja. Ramsarska područja u BiH su: Hutovo Blato koje je proglašeno Ramsarskim područjem 1972. godine (Ramsarsko područje broj 1105), močvara Bardača – veljača 2007. godine (Ramsarsko područje broj 1658), te Livanjsko polje – travanj 2008. godine (Ramsarsko područje broj 1786). Ramsarsko područje Livanjsko polje se nalazi u slivu rijeke Cetine, točnije u njegovom središ‐
njem dijelu. Zauzima površinu od oko 29.474,4 ha i u potpunosti se nalazi na području sliva ri‐
jeke Cetine. 8.2
PODRUČJA NAMIJENJENA ZA ZAHVATANJE VODE ZA PIĆE Na području riječnog bazena Cetine i Krke nalazi se veći broj izvorišta koja se koriste za vodoo‐
pskrbu potrošača od kojih su najznačajnija (tablica 7.19): ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
općina Kupres: Točak, Šadinac, Hajdarevac, općina Livno: Duman, općina Tomislavgrad: Ostrožac, Mukišnica, Brišnik, općina Glamoč: Vrba, općina Bosansko Grahovo: Pašića polje/Zvijezda, Brkića vrelo, Vrba, Pečenci, Bijelo vrelo. Za svako od izvorišta potrebno je utvrditi zaštitne zone temeljem odredbi članka 66. stavak 2. Zakona o vodama („Službene novine FBiH“, broj 70/06), kao i Pravilnika o uvjetima za određi‐
vanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da ko‐
riste za piće („Službene novine FBiH“, broj 51/02; FBiH, 2002). Zakonom o vodama je predviđe‐
no da se temeljem odredbi navedenog Pravilnika i provedenih istražnih radova donosi odluka o provođenju zaštite izvorišta, koja sadrži naročito: granice zona sanitarne zaštite, sanitarne i druge uvjete u pojedinim zonama i druge mjere zaštite, zabrane i ograničenja, izvore i način fi‐
nanciranja za provođenje zaštitnih mjera, nazive organa i pravne osobe koje će provoditi odlu‐
ku, te kazne za povredu odredaba te odluke. Prema raspoloživim podacima, ni za jedno od iz‐
vorišta nije donesena odluka o zaštiti sukladno navedenim propisima, tako da nisu utvrđena zaštićena područja namijenjena za zahvatanje vode za piće. Potrebno je napomenuti da se na području Livanjskog polja nalazi slivno područje nekoliko iz‐
vorišta koja se koriste za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj, i to Vukovića vrela, zatim vrela Ši‐
lovka, Kosinac i Mala Ruda, te vrela Opačac, kao i drugih više udaljenih izvorišta bliže obali Jad‐
ranskog mora. Naime, prethodnim hidrogeološkim vodoistražnim radovima utvrđene su veze pojedinih ponora na Livanjskom polju sa navedenim vrelima u RH (slika 7.1), pa su sukladno tome za izvore koji se koriste u javnoj vodoopskrbi u Republici Hrvatskoj urađeni i odgovarajući projekti zaštite. Na temelju navedenih projekata zaštite se donosi odluka o zaštiti izvorišta, od‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 145 nosno utvrđuje područje pojedinih zaštićenih zona i režim zabrana i korištenja prostora u tim zonama. Zbog prekograničnog karaktera slivnih područja izvorišta za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj, zaštitne zone ovih izvorišta nisu zvanično uspostavljene na teritoriju Bosne i Hercegovine. Kako je prethodno rečeno, zakonski osnov za zaštitu izvorišta u Federaciji BiH jeste članak 66. stavak 2. Zakona o vodama (FBiH, 2006), kao i Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaš‐
tite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (FBiH, 2002). U Republici Hrvatskoj je zaštita izvorišta utvrđena člankom 90. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09; RH, 2009), te Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zašti‐
te izvorišta („Narodne novine“, broj 66/11; RH, 2011). Kada su u pitanju izvorišta pitke vode lo‐
cirana na prekograničnom dijelu između BiH i RH, pitanje definiranja zaštitnih zona nije riješe‐
no pomenutim Pravilnicima. Njihovo rješavanje se temelji na Sporazumu između Vlade Repub‐
like Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa, koji je potpi‐
san 11. srpnja 1996. godine, a stupio na snagu 31. siječnja 1997. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 06/96 i „Narodne novine“, broj 12/96). Ovaj međudržavni Sporazum regulirao je opća pi‐
tanja upravljanja vodnim resursima za prekogranične tokove između dvije države. Sporazu‐
mom je načelno određeno da postoje dva povjerenstva čiji je zadatak uska suradnja na rješa‐
vanju spornih vodnogospodarskih problema, u koje spada i zaštita izvorišta čiji slivovi prelaze međudržavnu granicu. U tom cilju, formirana je međudržavna Radna grupa čiji je zadatak da napravi prijedlog Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta u graničnom području BiH i Hrvatske. Prema raspoloživim informacijama, spomenuti pravilnik je u završnoj fazi prip‐
reme, međutim, njegovo korištenje može početi kada ga usvoje nadležna tijela obje države. Iz tog razloga, zaštitne zone izvorišta koja se koriste u Republici Hrvatskoj nisu utvrđene na teri‐
toriju BiH. U ovom karakterizacijskom izvještaju su stoga zaštitne zone prezentirane u prostor‐
nom obuhvatu prema projektu zaštite (dodatak II.13.1), pri čemu se pretpostavlja da će u istoj ili sličnoj formi biti i zvanično usvojene. 8.3
PODRUČJA NAMIJENJENA ZAŠTITI EKONOMSKI VAŽNIH AKVATIČNIH VRSTA Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta utvrđuju se temeljem odredbi čl. 65. i 71. Zakona o vodama u FBiH (FBiH, 2006). Člankom 71. stavak 2. ZOV‐a predviđeno je donošenje podzakonskog akta o načinu utvrđivanja ovih zaštićenih područja i mjerama zaštite u tim područjima, ali ovaj propis još uvijek nije donesen. Iz navedenih razloga, na riječnom ba‐
zenu Cetine i Krke još uvijek nije utvrđeno ni jedno područje namijenjeno zaštiti ekonomski va‐
žnih akvatičnih vrsta. 8.4
POVRŠINSKA VODNA TIJELA NAMIJENJENA REKREACIJI UKLJUČUJUĆI I PODRUČJA ODREĐENA ZA KUPANJE Utvrđivanje područja namijenjenih rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje vrši se temeljem odredbi čl. 65. i 72. Zakona o vodama (FBiH, 2006). Kriteriji za određivanje ovih pod‐
ručja propisuju se podzakonskim aktom sukladno članku 72. stavak 6. ZOV‐a; međutim, nave‐
deni podzakonski akt još uvijek nije donesen. S obzirom na navedeno, na slivnom području Ce‐
tine i Krke nije proglašeno ni jedno područje namijenjeno rekreaciji. 8.5
PODRUČJA PODLOŽNA EUTROFIKACIJI I PODRUČJA OSJETLJIVA NA NITRATE Područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate utvrđuju se sukladno čl. 65. i 73. Zakona o vodama (FBiH, 2006), odnosno temeljem odredbi Direktive o nitratima (EC, 1991). Premda je još 2009. godine usvojen Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 146 osjetljivih na nitrate („Službene novine FBiH“, br. 71/09; FBiH, 2009), na nije se pristupilo od‐
ređivanju područja podložnih eutrofikaciji i područja osjetljivih na nitrate. Stoga na riječnom bazenu Cetine i Krke nema uspostavljenih i registriranih zaštićenih područja iz ove kategorije. 8.6
PODRUČJA NAMIJENJENA ZAŠTITI STANIŠTA ILI VRSTA SUKLADNO DIREKTIVI O STANIŠTIMA 92/43/EEC I DIREKTIVI O PTICAMA 79/409/EEC Ekološka mreža Natura 2000 je biološka veza ekološki značajnih područja (prirodnih, približno prirodnih i zaštićenih prirodnih područja) i njihovih tampon zona, koje su osigurane ekološkim koridorima. Tampon zone su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore od šte‐
tnih spoljnih utjecaja po biološku raznovrsnost, kao što su zagađenja zraka i vode, isušivanje tla, požari i sl. Koridori su od izuzetnog značaja, jer isti treba da obezbijede međusobnu pove‐
zanost središnjih područja, te da omoguće populacijama vrsta adekvatne uvjete za rasprostra‐
njivanje, migratorna kretanja, genetsku razmjenu. Kao rezultat ljudskih aktivnosti, staništa su postala sve fragmentiranija dovodeći uporedno do smanjenja broja vrsta, njihovog rasprostiranja, ali i vrijednosti dobara i usluga koje nam ta ista prirodna dobra pružaju. U cilju zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i očuvanja ekosusta‐
va, koncept ekološke mreže Natura 2000 pruža mogućnost za pomirenje ova dva suprotstav‐
ljena zahtjeva usklađujući potrebe zaštite biološke raznolikosti sa uporabom prirodnih resursa. Vlade EU su 1992. godine usvojile zakonske akte kako bi se zaštitila najozbiljnije ugrožena sta‐
ništa i vrste širom Europe. Ovi zakonski akti se nazivaju Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (skraćeno Direktiva o staništima 92/43/EEC; EC, 1992) koja dopunjuje Direk‐
tivu o pticama 79/409/EEC usvojenu 1979. godine (EC, 1979). U središtu obje ove direktive je stvaranje mreže lokaliteta pod nazivom NATURA 2000. Mreža EMERALD predstavlja zapravo produžetak mreže NATURA 2000 na zemlje koje nisu članice EU. U 2007. godini u Bosni i Hercegovini, WWF MedPO je započeo ambiciozan projekat za podršku implementaciji europske ekološke mreže Natura 2000 u BiH, koji je trajao do lipnja 2011. godi‐
ne. Uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške, cilj WWF MedPO projekta „Europsko srce života“ bio je da poboljša sustav zaštite prirode u Bosni i Hercegovini korištenjem standar‐
da EU, točnije mreže Natura 2000. U okviru ovog projekta izvršeno je kartiranje podataka o svim staništima i vrstama iz dodataka I i II Direktive o staništima EU, a koja su prisutna u BiH, na temelju podataka iz literature, te dje‐
lomične terenske verifikacije u okviru terenskih istraživanja. Evaluacija biološke raznolikosti istraživanih staništa (Habitats of Annex I HD EU) i vrsta (Species of Annex II HD EU) u Bosni i Hercegovini, se temeljila na velikom broju literaturnih i terenskih podataka o prostornoj raspodjeli biljnih i životinjskih vrsta. U rezultate kartiranja također su in‐
korporirane i sve relevantne informacije koje se odnose na abiotičku komponentu odnosno na fizičkogeografsku raznolikost prostora Bosne i Hercegovine, a posebice geološke, geomorfološ‐
ke, klimatske, hidrološke i pedološke značajke istraživanog terena. Osim analize dostupnih lite‐
raturnih podataka veliki kvantum informacija ostvaren je i originalnim terenskim istraživanjima koja su članovi ekspertnog tima provodili u razdoblju 2007‐2011. godina. Na temelju navedenih (literaturnih i originalnih) prikupljenih podataka izvršeno je kartiranje svih tipova staništa i vrsta koji su na Referentnoj listi za staništa (Habitats of Annex I) i vrste (Species of Annex II) u Bosni i Hercegovini. Svi obrađeni podaci su poslužili za izradu odgovara‐
juće digitalne baze podataka – Biodiversity Information System (BIS), koji se temelji na ArcGIS platformi. Cilj kartiranja je predstavljanje cjelovitog uvida u sve vrste i staništa iz dodataka I i II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore, a koje su prisutne u Bosni i Hercegovi‐
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 147 ni, te su od interesa za cijelu Europsku uniju i za njih je potrebno izdvojiti važna područja za očuvanje u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Evidentno je da u području obuhvata sliva rijeke Cetine i Krke postoji vrlo veliki broj iskartiranih staništa i biljnih i životinjskih vrsta iz dodataka I i II Direktive o staništima EU, te ova činjenica ukazuje na veliku mogućnost proglašenja Natura 2000 područja u ovom obuhvatu. U dodatku II.13.2 prikazan je dio područja staništa i vrsta koja su identificirana sukladno Direktivama 92/43/EEC i 79/409/EEC, a koja imaju najveći potencijal biološke raznolikosti na riječnom ba‐
zenu Cetine i Krke. Potrebno je napomenuti da navedena iskartirana staništa nisu proglašena područjima Natura 2000, ali se u budućnosti tijekom procesa približavanja BiH Europskoj uniji može očekivati i proglašenje ovih i eventualno drugih područja. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 148 DODATAK I: POPISI I LITERATURA Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 149 POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA BiH BIS BPK5 DB DEP EQS EU FBiH FMPVŠ FZS GIS KM KPK m.n.m. MDK MEP ODV OGK PGK REC RH RPV RS TPoV TPV VT VVT, AWB ZIVT, HMWB ZOV Bosna i Hercegovina Informacijski sustav biološke raznovrsnosti (eng. Biodiversity Information System) Biokemijska potrošnja kisika nakon pet dana Distrikt Brčko Dobar ekološki potencijal Standardi kakvoće okoliša (eng. Environmental Quality Standards) Europska unija Federacija Bosne i Hercegovine Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Federalni zavod za statistiku Geografski informacijski sustav Konvertibilna marka Kemijska potrošnja kisika Metara nad morem (oznaka za nadmorsku visinu) Maksimalna dozvoljena koncentracija (eng. Maximum Allowable Concentration – MAC) Maksimalni ekološki potencijal Okvirna direktiva o vodama (eng. Water Framework Directive 2000/60/EC) Osnovna geološka karta Prosječna godišnja koncentracija (eng. Annual Average Value – AA) Regionalni centar za okoliš (eng. Regional Environmental Center) Republika Hrvatska Razina podzemne vode Republika Srpska Vodno tijelo površinskih voda Vodno tijelo podzemnih voda Vodno tijelo Vještačko vodno tijelo (eng. Artificial Water Body – AWB) Značajno izmijenjeno vodno tijelo (eng. Heavily Modified Water Body – HMWB) Zakon o vodama FBiH („Službene novine FBiH“, broj 70/06) POPIS TABLICA U TEKSTU Tablica 4.1 Tablica 4.2 Tablica 4.3 Koordinate meteoroloških stanica korištenih za ocjenu klime ......................... 19 Prosječan broj dana sa padavinama > 1 mm .................................................... 22 Mjesečne i godišnje maksimalne visine snježnog pokrivača (cm) .................... 22 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 150 Tablica 4.4 Tablica 4.5 Tablica 5.1 Tablica 5.2 Tablica 5.3 Tablica 5.4 Tablica 6.1 Tablica 6.2 Tablica 6.3 Tablica 6.4 Tablica 6.5 Tablica 6.7 Tablica 6.9 Tablica 6.11 Tablica 6.12 Tablica 6.13 Tablica 6.14 Tablica 6.16 Tablica 6.18 Tablica 6.19 Tablica 6.20 Tablica 6.21 Tablica 6.22 Tablica 6.23 Tablica 6.24 Tablica 6.25 Tablica 6.26 Tablica 6.27 Tablica 6.28 Tablica 6.29 Tablica 7.1 Tablica 7.2 Tablica 7.3 Tablica 7.4 Tablica 7.5 Tablica 7.6 Tablica 7.7 Tablica 7.8 Tablica 7.9 Tablica 7.10 Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem ≥10 cm ........................................... 22 Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem ≥30 cm ........................................... 23 Udio općina u površini sliva ............................................................................... 38 Broj stanovnika i gustoća naseljenosti na području Kantona 10 ...................... 39 Prosječni broj uposlenih i prosječne neto plaće u općinama sliva Cetine i Krke ................................................................................................................... 42 Osnovni podaci o vanjskoj trgovini ................................................................... 43 Klasifikacija vodotoka prema veličini sliva ........................................................ 53 Klasifikacija vodotoka i jezera prema nadmorskoj visini ................................... 54 Klasifikacija vodotoka prema geološkoj podlozi ............................................... 54 Klasifikacija vodotoka prema veličini supstrata u koritu vodotoka .................. 56 Klasifikacija vodotoka prema stalnosti (pojavnosti) vodotoka ......................... 58 Biotički tipovi vodotoka ..................................................................................... 60 Zastupljenost tipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH ........ 64 Relativna abundanca prema Russevu (1993) .................................................... 75 Usvojene vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka ......................................................................................................... 76 Odstupanje hidromorfoloških pokazatelja od referentnih uvjeta ui (%) u ovisnosti od vrste građevine odnosno zahvata u vodotoku ............................. 78 Ocjena hidromorfološkog stanja vodotoka ....................................................... 79 Granične vrijednosti EQS za prioritetne tvari ispitivane u karakterizacijskom izvještaju ............................................................................. 82 Ocjena ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela rijeka na slivnom području ............................................................................................................ 93 Ocjena kemijskog stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području ................... 95 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području .................................... 97 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području .................................... 98 Klasifikacija jezera prema površini vodnoga lica jezera .................................. 100 Klasifikacija jezera prema prosječnoj dubini jezera ........................................ 100 Tipovi jezera identificiranih na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH ............ 101 Usvojene granične vrijednosti fizikalno‐kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente kakvoće za ocjenu ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela jezera ............................................................ 102 Ocjena kemijskog stanja vodnih tijela jezera na slivnom području ................ 104 Ocjena kemijskog stanja jezera Lipa na temelju historijskih podataka ........... 105 Ocjena stanja/potencijala vodnih tijela jezera na slivnom području .............. 105 Osnovni podaci o značajno izmijenjenim vodnim tijelima rijeka .................... 108 Pregled vodnih tijela podzemnih voda na slivu Cetine i Krke ......................... 122 Klasifikacija zemljišnog pokrivača za određivanje podčinioca Os prema COP metodi ..................................................................................................... 124 Utvrđivanje vrijednosti podčinioca Os prema COP metodi ............................ 124 Određivanje vrijednosti koeficijenta ly prema COP metodi ............................ 125 Utvrđivanje koeficijenta Cn prema COP metodi ............................................. 125 Reklasifikacija vrijednosti činioca O za prikaz na O mapi prema COP metodi ............................................................................................................. 126 Vrijednost podčinioca dh prema COP metodi ................................................. 127 Vrijednost podčinioca ds prema COP metodi ................................................. 128 Vrijednost podčinioca sv za prvi scenarij prema COP metodi ......................... 128 Vrijednost podčinioca sf prema COP metodi .................................................. 128 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 151 Tablica 7.11 Tablica 7.12 Tablica 7.13 Tablica 7.14 Tablica 7.15 Tablica 7.16 Tablica 7.17 Tablica 7.18 Tablica 7.20 Tablica 7.21 Vrijednost podčinioca sv za drugi scenarij prema COP metodi ....................... 129 Reklasifikacija vrijednosti činioca C za prikaz na C mapi prema COP metodi . 129 Određivanje podčinioca PQ u ovisnosti od prosječnih godišnjih padavina ..... 130 Ovisnost podčinioca PI u od broja dana sa padavinama ................................. 131 Reklasifikacija vrijednosti činioca P za prikaz na P mapi prema COP metodi . 131 Reklasifikacija dobivenih rezultata za prikaz na karti ranjivost prostora ........ 131 Rezultati proračuna ranjivosti za sliv Cetine i Krke u FBiH .............................. 132 Granične vrijednosti pokazatelja za ocjenu kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela ..................................................................................................... 135 Rezultati analiza izvorske vode za određivanje kemijskog statusa podzemnih vodnih tijela .................................................................................. 140 Ocjena stanja podzemnih vodnih tijela na slivnom području ......................... 141 POPIS SLIKA U TEKSTU Slika 3.1 Slika 4.1 Slika 4.2 Slika 4.3 Slika 4.4 Slika 4.5 Slika 4.6 Slika 4.7 Slika 5.1 Slika 5.2 Slika 6.1 Slika 6.2 Slika 6.3 Slika 6.4 Slika 6.5 Slika 6.6 Slika 6.7 Slika 6.8 Slika 6.9 Slika 6.10 Geografski položaj sliva Cetine i Krke ................................................................ 14 Pogled na Livanjsko polje .................................................................................. 17 Ponor Kovači na ušću rijeke Šuice ..................................................................... 18 Srednje mjesečne temperature zraka (Razdoblje: 1961‐1990. godina) ............ 20 Apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) (Razdoblje: 1961‐1990. godina)............................................................................................................... 20 Apsolutne minimalne temperature zraka (°C) (Razdoblje: 1961‐1990. godina)............................................................................................................... 21 Godišnji hod mjesečnih suma padavina (Razdoblje: 1961‐1990. godina) ........ 21 Promjena broja dana sa snježnim pokrivačem ≥10 cm sa nadmorskom visinom .............................................................................................................. 23 Broj stanovnika 1991. i 2009. godine na području Kantona 10 ........................ 39 Prirodno kretanje stanovništva na području Kantona 10 ................................. 40 Karta ekoregija za područje Bosne i Hercegovine ............................................. 51 Karta subekoregija za šire područje sliva Cetine i Krke u FBiH ......................... 52 Vodotoci na slivu Cetine i Krke prema veličini sliva .......................................... 53 Područja na slivu Cetine i Krke unutar klasa prema nadmorskoj visini ............. 55 Područja na slivu Cetine i Krke prema geološkoj podlozi .................................. 56 Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema veličini supstrata u koritu vodotoka ................................................................................................. 57 Klasifikacija vodotoka na slivu Cetine i Krke prema stalnosti (pojavnosti) vodotoka ........................................................................................................... 58 Zastupljenost tipova i podtipova vodotoka na riječnom bazenu Cetine i Krke u FBiH ........................................................................................................ 65 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem bioloških pokazatelja (lijevo) i fizikalno‐kemijskih pokazatelja (desno) ........................... 89 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području temeljem hidromorfoloških pokazatelja ........................................................................... 90 Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 152 Slika 6.11 Slika 6.12 Slika 6.13 Slika 6.14 Slika 6.15 Slika 7.1 Slika 7.2 Slika 7.3 Slika 7.4 Slika 7.5 Slika 7.6 Slika 7.7 Ocjena ekološkog stanja/potencijala vodnih tijela rijeka na slivnom području ............................................................................................................ 94 Ocjena stanja vodnih tijela rijeka na slivnom području .................................... 98 Ključni pokazatelji za ukupnu ocjenu stanja vodnih tijela rijeka ....................... 99 Vještačka vodna tijela tekućica u slivu Cetine i Krke ....................................... 106 Vještačko jezero Lipa ....................................................................................... 107 Hidrogeološka bojenja na slivnom području Cetine i Krke ............................. 112 Udio pojedinih tijela podzemnih voda u ukupnom slivnom području ............ 122 Pregled najznačajnijih činilaca za COP metodu ............................................... 124 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu O za ocjenu ranjivosti vodonosnika ......... 126 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu C za ocjenu ranjivosti vodonosnika .......... 130 Prikaz zaštitne funkcije po činiocu P za ocjenu ranjivosti vodonosnika .......... 132 Mapa ranjivosti – COP indeks na slivnom području Cetine i Krke .................. 133 LITERATURA AVPS (2008). Karakterizacijski izvještaj za sliv rijeke Save na teritoriji Federacije BiH, Nastavak aktivnosti (Draft 0.9). Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo. Barbalić Z. i ostali (1994). Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. Javno vodopriv‐
redno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine“ Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Sarajevo. Barbour M. T., Gerritsen B., Snyder D., Stribling J. B. (1999). Rapid Bioassessment Protocols for Use in Wedable Streams and Rivers. Peryphiton, Nenthic Macroinvertebrates, and Fish. Second edition. EPA 841‐B‐99‐002. U.S. Environmental Protection Agency, Office of Wa‐
ter, Washington, D.C. Berry F. A., Bollay E., Beers N. R. (1945). Handbook of meteorology. McGraw‐Hill Book Co., New York. Beus V., Burlica Č., Dizdarević H., Stefanović V., Vukorep I. (1989). Karta ekološko‐vegetacijskih reona SR Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu. BiH (1988). Prostorni plan SRBiH 1981‐2000. godine ‐ Izmijenjeni i dopunjeni plan. „Službeni list SRBiH“, broj 27/88. BiH (1995). Ustav Bosne i Hercegovine koji čini aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma pot‐
pisanog 14. prosinca 1995. godine. BiH (1996). Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređe‐
nju vodnogospodarskih odnosa. „Službeni glasnik BiH“, broj 06/96. BiH (2001). Odluka ‐ Ustavni sud Bosne i Hercegovine. „Službeni glasnik BiH“, br. 41/01. BiH (2009). Prvi nacionalni izvještaj BiH u skladu sa Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama. Banja Luka. Brkić Ž. i ostali (2006). Određivanje cjelina podzemnih voda na Jadranskom slivu prema kriteri‐
jima Okvirne direktive o vodama EU. Hrvatski geološki institut, Zagreb. CRA/PPA (2000). Riječni sliv i pripadajuće obalno područje rijeke Cetine, Ekološki i socio‐
ekonomski profil. Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 153 Drešković N. i ostali (2011). Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. UG Centar za okolišno održivi razvoj Sarajevo. Đerković B. (1964). Geološke karakteristike Kupreškog polja i mogućnost gradnje akumulacije. Geološki glasnik 10, str. 121‐137, Sarajevo. EC (1979). Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds. OJ L 103, p. 1. EC (1980). Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of groundwa‐
ter against pollution caused by certain dangerous substances. OJ L 20, p. 43. EC (1982). European Parliament and Council Directive 82/176/EEC of 22 March 1982 on limit values and quality objectives for mercury discharges by the chlor‐alkali electrolysis in‐
dustry. OJ L 81, p. 29. EC (1983). European Parliament and Council Directive 83/513/EEC of 26 September 1983 on limit values and quality objectives for cadmium discharges. OJ L 291, p. 1. EC (1984). European Parliament and Council Directive 84/491/EEC of 9 October 1984 on limit values and quality objectives for discharges of hexachlorocyclohexane. OJ L 274, p. 11. EC (1984a). European Parliament and Council Directive 84/156/EEC of 8 March 1984 on limit values and quality objectives for mercury discharges by sectors other than the chloralkali electrolysis industry. OJ L 74, p. 49. EC (1991). Council Directive 91/271/EEC of 21 May 1991 concerning urban waste water treat‐
ment. OJ L 31. EC (1991a). Council Directive 91/676/EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources. OJ L 375, p. 1. EC (1992). Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. OJ L 206, p. 7. EC (1998). Council Directive 98/83/EC of 3 November 1998 concerning quality of water intend‐
ed for human consumption. OJ L 330/32. EC (2000). Directive of the European Parliament and of the Council 2000/60/EC establishing a framework for Community action in the field of water policy. OJ L 327. EC (2001). Decision No 2455/2001/EC of the European Parliament and of the Council of 20 No‐
vember 2001 establishing the list of priority substances in the field of water policy and amending Directive 2000/60/EC. OJ L 331/1. EC (2003a). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 2, Identification of Water Bodies. Office for Offi‐
cial Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2003b). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 4, Identification and Designation of Heavily Mod‐
ified and Artificial Water Bodies. Office for Official Publications of the European Com‐
munities, Luxembourg. EC (2003c). Common implementation strategy for the water framework directive (2000/60/EC): Guidance Document No. 5, Transitional and Coastal Waters: Typology, Reference Conditions and Classification Systems. Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. EC (2006). European Parliament and Council Directive 2006/11/EC of 15 February 2006 con‐
cerning pollution caused by certain dangerous substances discharged into the aquatic environment of the Community. OJ L 64/52. EC (2006a). European Parliament and Council Directive 2006/113/EC of 12 December 2006 on the quality required of shellfish waters. OJ L 376/14. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 154 EC (2006b). European Parliament and Council Directive 2006/118/EC of 12 December 2006 concerning protection of groundwater against pollution and deterioration. OJ L 372/19. EC (2006c). European Parliament and Council Directive 2006/44/EC of 6 September 2006 on the quality of fresh waters needing protection or improvement in order to support fish life. OJ L 264. EC (2006d). European Parliament and Council Directive 2006/7/EC of 15 February 2006 con‐
cerning the management of bathing water quality and repealing. OJ L 64/37. EC (2007). European Parliament and Council Directive 2007/60/EC of 23 October 2007 con‐
cerning on the assessment and management of flood risks. OJ L 288/27. EC (2008). European Parliament and Council Directive 2008/1/EC of 15 January 2008 concern‐
ing integrated pollution prevention and control. OJ L 24/08. EC (2008a). European Parliament and Council Directive 2008/56/EC of 17 June 2008 concern‐
ing establishment of the framework for Community action in the field of marine envi‐
ronmental policy (Marine Strategy Framework Directive). OJ L 164/19. EC (2008b). Directive 2008/105/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 on environmental quality standards in the field of water policy, amending and subsequently repealing Council Directives 82/176/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 84/491/EEC, 86/280/EEC and amending Directive 2000/60/EC of the Euro‐
pean Parliament and of the Council. OJ L 348. FBiH (1992). Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalis‐
tičke Republike Bosne i Hercegovine. „Službeni list RBiH“, br. 2/92 i 13/94; „Službene novine SRBiH“, br. 19/80. FBiH (1994). Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, donesen 30. ožujka 1994. godine. FBiH (1998). Presuda ‐ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. „Službene novine FBiH“, br. 24/98. FBiH (1998). Zakon o vodama. „Službene novine FBiH“, br. 18/98, str. 2297‐2302. FBiH (2002). Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvo‐
rišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće. „Službene novine FBiH“, br. 51/02. FBiH (2006). Zakon o vodama. „Službene novine FBiH“, br. 70/06. FBiH (2007). Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama. „Službene novine FBiH“, br. 43/07. FBiH (2007a). Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji Federacije BiH. „Službene novine FBiH“, br. 41/07. FBiH (2009). Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate. „Službene novine FBiH“, br. 71/09. Fritz F., Pavičić A. (1982). Hidrogeološki viseći dijelovi rijeka Krke i Zrmanje. Zbornik referata VII jugoslovenskog simpozijuma o HG i IG, Knjiga 1 – Hidrogeologija, Novi Sad 22‐
26.06.1982., Komitet za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Beograd. Furse M. T., Hering D., Brabec K., Buffagni A., Sandin L., Verdonschot P. F.M. (2006). The eco‐
logical status of European rivers: Evaluation and intercalibration of assessment methods. Springer, Dordrecht, The Netherlands. FZS (1999). Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstva 1991. god. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010). Kanton 10 u brojkama. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. FZS (2010a). Saopćenje „Saldo migracija stanovništva FBiH unutar FBiH, prema RS, BD i ino‐
zemstvu, po kantonima i općinama 01.01.2010‐30.06.2010.“. Federalni zavod za statisti‐
ku, Sarajevo. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 155 FZS (2010b). Statistički godišnjak/ljetopis FBiH. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo. Goić R., Lovrić M., Šimundić N., Petričec M. (2001). Planiranje rada hidroenergetskog sustava Orlovac. V savjetovanje HK Cigre, Cavtat, 04‐08.10.2001. godine. HV (2010). Plan upravljanja vodnim područjima – Nacrt. Hrvatske vode, Zagreb. HV (2010a). Plan upravljanja vodnim područjima – Nacrt: Dodatak II. Analiza značajki jadran‐
skog vodnog područja. Hrvatske vode, Zagreb. IHGF (2007). Studija ranjivosti prostora Federacije Bosne i Hercegovine. Institut za hidrotehni‐
ku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2007a). Elaborat o ispitivanju kakvoće površinskih voda rijeke Neretve (biološka kakvoća vode) na postajama Žitomislići i Višići, proljeće‐ljeto 2007. Institut za hidrotehniku Gra‐
đevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2008). Biološki monitoring površinskih voda slivova rijeka Neretve i Cetine na području FBiH u 2008. godini; Zbirni elaborat o provedenim ispitivanjima. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2009). Elaborat o biološkom monitoringu površinskih voda sliva rijeke Neretve i Cetine na području FBiH, 2009 godina. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Saraje‐
vu. IHGF (2010). Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika, Knjiga 1 – Podsliv Vrbas. Institut za hid‐
rotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF (2010a). Integriranje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore; Upravljanje vodnim resursima, eksploatacija treseta i rehabilitacija tresetišta; Izvještaji II, III, IV, V i VI. Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. IHGF, CETEOR, Impro (2010). Studija ranjivosti prostora Grada Mostara. Institut za hidrotehni‐
ku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, CETEOR Sarajevo, Impro‐Impex Mostar. IHGF, IPSA (2008). Studija ranjivosti prostora Općine Bihać. Institut za hidrotehniku Građevin‐
skog fakulteta u Sarajevu; IPSA Institut, Sarajevo. IPSA, UZBiH, ECO‐PLAN (2009). Prostorni plan FBiH za period 2008.‐2028. godine: Prostorna osnova, Sintezni tekst. IPSA Institut Sarajevo, Urbanistički zavod BiH Sarajevo, ECO‐PLAN Mostar. JLZ (1983). Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Jugoslavenski leksikografski zavod, Za‐
greb. Komatina M. (1975). Hidrogeološke odlike slivova centralnodinaridskog karsta. Rasprave zavo‐
da za geološka i geofizička istraživanja, Rasprava XVI, Vol. XVI, Beograd. Kotrošan D., Bjedov V., Kryštufek B. (2005). Stanje istraženosti faune sisara Bosne i Hercegovi‐
ne. Radovi šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, br. 1, 29‐55. Lakušić R., Pavlović D., Abadžić S., Grgić P. (1983). Prodromus biljnih zajednica Bosne i Herce‐
govine. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 30:1‐87. Magdalenić, A. (1971). Hidrogeologija sliva Cetine. Krš Jugoslavije JAZU, knj. 7/4, Zagreb. Majstorović Ž. (2000). Klimatološka osnova za trasu dalekovoda 100 kV Bosanska Krupa‐Bužim‐
Vrnograč. Meteorološki zavod BiH, Sarajevo. Majstorović Ž., Mulalić M. (1999). Klimatološki parametri za projekat “Olimpijsko Sarajevo 2010.”, Meteorološki zavod BiH, Sarajevo. Majstorović Ž., Mulalić M. (2001). Klimatološke podloge za mini hidroelektrane u BiH. Meteo‐
rološki zavod BiH, Sarajevo. Moss B. i ostali (2003). The determination of ecological status in shallow lakes – a tested sys‐
tem (ECOFRAME) for implementation of the European Water Framework Directive. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems, No. 13, pp. 507‐549. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 156 Pantle R., Buck H. (1955). Die biologische Überwachung der Gewässer und die Darstellung der Ergebnisse. Gas‐ und Wasserfach, Vol. 96(18), 1‐604. Papeš J. (1985). Tektonska građa Bosne i Hercegovine. FSD Geoinženjering, Sarajevo. Papeš J., Luković P., Slišković T., Raić V. (1964). Geološki odnosi šire okolice Livna, Duvna i Gla‐
moča u jugozapadnoj Bosni. Geološki glasnik br. 9, Sarajevo. Penzar B. i ostali (1996). Meteorologija za korisnike. Školska knjiga, Zagreb. Plazinić S. (1985). Tehnička meteorologija. Naučna knjiga, Beograd. PM i ostali (2011). Regulation on characterization of surface and ground waters, establishment of type specific reference conditions and classification of water status (Revised draft of 21.03.2011). Project Management Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Institute, Germany. PM i ostali (2011a). Pravilnik o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda (Nacrt). Project Management Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Institute, Germany. PM i ostali (2011b). Radni materijal za izradu „Pravilnika o karakterizaciji površinskih i podzem‐
nih voda, načinu utvrđivanja specifičnih referentnih uslova i klasifikaciji stanja voda“. Project Management Group, Ireland; Rambol A/S, Denmark; AHT Group AG, Germany; Ecologic Institute, Germany. PMF (2010). Biološki monitoring površinskih voda slivova rijeka Neretva i Cetina u FBiH. Prirod‐
no‐matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. PMFZ, Elektroprojekt (2008). Studija Ekološko istraživanje površinskih kopnenih voda u Hrvats‐
koj prema kriterijima Okvirne direktive o vodama. Prirodoslovno‐matematički fakultet Univerziteta u Zagrebu, Biološki odsjek; Elektroprojekt d.d. Zagreb. PMFZ, HPM (2005). Definiranje tipova površinskih voda i izrada nacrta tipologije površinskih kopnenih voda (Definiranje granica ekoregija, referentnih uvjeta i bioloških značajki). Pri‐
rodoslovno‐matematički fakultet Univerziteta u Zagrebu, Biološki odsjek; Hrvatski priro‐
doslovni muzej, Zagreb. REC (2008). Progress monitoring for potential Candidate Countries and the Former Yugoslav Republic of Macedonia 2007‐2008, Year 2, Progress Monitoring Report Federation of Bosnia and Herzegovina. Regional Environmental Center, Budapest. RH (1996). Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa. „Narodne novine“, broj 12/96. RH (2009). Zakon o vodama. „Narodne novine“, broj 153/09, Zagreb. RH (2010). Uredba o standardu kakvoće voda. „Narodne novine“, broj 89/10, Zagreb. RH (2011). Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. „Narodne novi‐
ne“, broj 66/11, Zagreb. RS (2006). Zakon o vodama. „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 50/06. Russev (1993). Fundamentals of Saprobiology. Univ.Pull. „Kliment Ochridski“ Sofia, 1‐161 SAFEGE (2007). Karakterizacijski izvještaj za sliv rijeke Vrbas. SAFEGE Consulting Engineers; Javno preduzeće za „Vodno područje slivova rijeke Save“, Sarajevo; Republička direkcija za vode, Bijeljina. SHMZ (1973). Atlas klime SFRJ. Savezni Hidrometeorološki Zavod, Beograd. Slišković I. (1986). Mogućnosti vodosnabdijevanja iz neogenih bazena u Visokom kršu. XI kon‐
gres geologa Jugoslavije, Tara, 5, str. 109‐129, Beograd. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 157 Slišković I. (1995). Hidrogeološke značajke Hercegovine s posebnim obzirom na korištenje i zaš‐
titu podzemne vode. Zbornik radova 2, 1. Hrvatski geološki kongres ‐ Opatija, Institut za geološka istraživanja i Hrvatsko geološko društvo, str. 541‐546, Zagreb. Slišković I., Tahirović F., Petrina M. (1983). Elaborat o hidrogeološkoj rejonizaciji i bilansu pod‐
zemnih voda u pukotinskim i karstno‐pukotinskim stijenskim masama BiH‐e. Geoinženje‐
ring, Sarajevo. Sofradžija A., Muzaferović Š. (2007). Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine ‐ katalog. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo. Stefanović V., Beus V., Burlica Č., Dizdarević H., Vukorep I. (1983). Ekološko‐vegetacijska rejoni‐
zacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Posebno izdanje: br. 17. Sarajevo. Sutton O. G. (1953). Micrometeorology. McGraw‐Hill, New York. Šestanović S. (1980). Analiza vodnosti akumulacije Buško Blato. Zbornik radova 6. jugosloven‐
skog simpozija HG i IG, Portorož. Trožić‐Borovac S. (2005). Hidrobiologija, Predavanja školska 2004/2005. Prirodno‐matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu. UZRS (2010). Prostorni plan za područje Hercegbosanske županije za period 2005‐2025. godi‐
na, Prostorna osnova, Nacrt. Urbanistički zavod Republike Srpske, Banja Luka. Vías J. M., Andreo B., Perles M. J., Carrasco F., Vadillo I., Jiménez P. (2002). Preliminary propo‐
sal of a method for contamination vulnerability mapping in carbonate aquifers. In: Car‐
rasco F., Durán J. J., Andreo B., editors. Second Nerja Cave Geol Symp Karst and Envi‐
ronment, 20‐23 October 2002, Nerja, España, pp. 75‐83. Wegl R. (1983). Index fur die Limnosaprobitat. Wasser und Abwasser, 26: 1‐1. ZZVS‐ZZVM (2010). Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010‐2022, Prijedlog. Zavod za vodoprivredu Sarajevo, Zavod za vodoprivredu Mostar. Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 158 DODATAK II: GRAFIČKI PRILOZI Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 159 DODATAK III: OSTALI PRILOZI
Karakterizacijski izvještaj za dijelove riječnih slivova Cetine i Krke na području FBiH Dodatak C.1: Karakterizacijski izvještaj 1 176 

„ŠTA ČLANOVI NADZORNIH ODBORA I UPRAVA TREBAJU ZNATI

ovdje - Planinarsko društvo Sveti Rok, Sveta Nedelja

TROŠKOVI SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U FBIH Problem

Voda – nemilosrdno rasipanje izvora života

Zahtjev za sklapanje ugovora o opskrbi prirodnim plinom 01_unlock

ovdje. - Resursni centar civilnog društva

Upitnik za analizu obrazovanosti javnosti iz oblasti porodičnog zakona

Demistifikacija odgođenih poreskih obaveza i sredstava

JRM 2014 - Federalna uprava policije

žfbh-info 33.indd - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!