Pravilnik o radu

11
H000007371
Na temelju 61anka 31. Statuta Hrvatskog autokluba (proeigeeni tekst), a u svezi elanka 125. i
126. Zakona o radu ("Narodne novine" broj:149/09.) Upravni odbor Hrvatskog autokluba,
Zagreb, Avenija Dubrovnik 44, Registarski broj:00000606, MB:3271641, OIB:
53540975485, uz savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom donosi dana 17. lipnja 2010.
godine sljedeoi
PRAVILNIK 0 RADU
I. OPCE ODREDBE
elanak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) u Hrvatskom autoklubu (u daljnjem
tekstu: HAK) ureduje se:
- zasnivanje radnog odnosa,
- organizacija rada, radno vrijeme i raspored radnog vremena,
- trajanje godignjeg odmora i dopusta,
- postupak i mjere za zagtitu dostojanstva radnika i mjere zagtite od diskriminacije,
- osobito taw povrede obveza iz radnog odnosa i materijalna odgovornost,
- prestanak radnog odnosa,
- ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa radnika,
- place, naknade plaea i drugi nov6ani i nenov6ani primici radnika,
- druga pitanja va2na za radni odnos radnika, ako nisu uredena kolektivnim ugovorom
koji obvezuje HAK.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
elanak 2.
Svatko mote slobodno, ravnopravno i uz jednake uvjete, na naein propisan zakonom i ovim
Pravilnikom zasnovati radni odnos u HAK-u ako ispunjava opee uvjete za zasnivanje radnog
odnosa utvrdene zakonom i posebne uvjete za rad na odredenim poslovima propisane
zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom i opeim aktom HAK-a.
Odredbe ovoga Pravilnika izravno se primjenjuju na sve radnike HAK-a bez obzira na trajanje
radnog odnosa odnosno radnog vremena, odredivanje mjesta rada u sjedigtu iii izvan sjedigta
HAK-a i druge bitne elemente koje definira sam Pravilnik odnosno sklopljeni ugovor o radu.
Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i na fizieke osobe koje su na temelju odredaba
Statuta HAK-a imenovane od strane nadleinog tijela u statusu poslovodstva HAK-a, a koje
su s HAK-om sklopile odgovarajuei ugovor, osim u dijelu u kojem su odredena pitanja iz
ovoga Pravilnika (a osobito radno vrijeme, stanka, dnevni i tjedni odmor to prestanak
ugovora) druggije uredena predmetnim ugovorom.
1
c.
U slueaju da su prava i obveze radnika (uredena ovim Pravilnikom) drukeije uredena
ugovorom o radu, sporazumom izmedu radniekog vijeea odnosno sindikalnog povjerenstva i
HAK-a, kolektivnim ugovorom koji obvezuje HAK ili vateeim zakonom odnosno propisom
niteg ranga koji se primjenjuje na radnike HAK-a, primjenjuje se pravo najpovoljnije po
radnika, ako Zakonom o radu ili drugim vateeim zakonom nije odredeno drugadije.
tlanak 3.
Nadletno tijelo upravljanja HAK-a samostalno utvrduje ustroj, organizacijske cjeline,
strukturu i broj zaposlenih radnika kao i uvjete koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje
pojedinih poslova, u skladu sa zakonom.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom donosi glavni tajnik HAK-a.
Radnik je dutan savjesno i marljivo osobno obavljati poslove radnog mjesta za koje je sklopio
ugovor o radu, pridrtavajudi se propisa i pravila struke. HAK ee kao poslodavac za obavljanje
poslova iz ugovora o radu radniku isplaeivati pladu i omogueiti mu ostvarivanje drugih prava
iz radnoga odnosa, sukladno vateeim propisima i ovome Pravilniku.
elanak 4.
Prije zasnivanja radnog odnosa mote se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje odredenih
poslova, ako je opeim aktom o organizaciji i sistematizaciji poslova kao uvjet za zasnivanje
radnog odnosa propisano prethodno radno iskustvo ili struena sprema odredenog profila.
Provjeru sposobnosti iz stavka 1. ovog elanka provodi troelana komisija koju imenuje glavni
tajnik HAK-a.
0 rezultatima provjere struenih i ostalih radnih sposobnosti sastavlja se zapisnik (koji se
euva dvije godine), na temelju kojeg glavni tajnik HAK-a donosi odluku o zasnivanju radnog
odnosa ili ne prihvaea odredenog kandidata.
elanak 5.
S izabranim radnikom zakljueit ee se ugovor o radu, a radnik je dutan na rad stupiti danom
koji je odreden ugovorom o radu.
Prilikom sklapanja ugovora o radu ili postupka odabira kandidata za odredeno radno mjesto
(razgovorom, testiranjem, anketiranjem ili sl.) nije dopusgteno od kandidata/radnika tratiti
podatke koji nisu u neposrednoj povezanosti s radnim odnosom.
Prije stupanja na rad radniku ee se omogueiti uvid u op& akte HAK-a kojima se ureduju
prava i obveze iz radnog odnosa.
Ako radnik bez opravdanog razloga ne pane raditi na dan odreden ugovorom o radu, ugovor
ee se raskinuti jednostranom odlukom glavnog tajnika HAK-a.
2
elanak 6.
Prigodom stupanja na rad radnik se uvodi u poslove i radne zadatke odredenog radnog mjesta
i upoznaje ga se s uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog
odnosa to zakitom na radu.
Aktivnosti iz stavka 1. ovog elanka provodi neposredni rukovoditelj.
lanak 7.
Ugovor o radu kojim se zasniva radni odnos zakljueuje se u pisanom obliku i obvezatno
sadrN uglavke utvrdene odredbama Zakona o radu.
Ugovor o radu u pravilu se zakljueuje na neodredeno vrijeme i obvezuje stranke dok ga jedna
od njih ne otka2e iii dok ne prestane na drugi naein odreden zakonom.
Ako ugovorom o radu nije odredeno vrijeme na koje je zakljueen, smatra se da je zakljueen na
neodredeno vrijeme.
elanak 8.
Ugovor o radu mote se iznimno sklopiti na odredeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa
eiji je prestanak unaprijed utvrden objektivnim razlozima koji su opravdani rokom,
izvrgenjem odredenog posla iii nastupanjem odredenog dogadaja (primjerice: kada je rijee o
sezonskom poslu, zamjeni radnika privremeno nenazoenog na radu, privremenom poveeanju
obujma poslova iii sl.).
Sklapanje jednoga iii vige uzastopnih ugovora o radu na odredeno vrijeme s jednim radnikom
dopu§teno je iskljueivo za neprekinuto razdoblje najdu2e do tri godine, bez obzira anga'Zira li
se radnik na istim iii razlieitim poslovima unutar toga razdoblja. U slueaju iz ovoga stavka,
prekid radnoga odnosa kraei od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine na
koje se ovaj stavak odnosi.
Ugovor o radu na odredeno vrijeme prestaje istekom roka odredenog tim ugovorom odnosno
prestankom razloga zbog kojeg je sklopljen. Ako radnik nastavi radom u HAK-u i nakon
isteka roka ugovora o radu na odredeno vrijeme, smatra se da je taj ugovor sklopljen na
neodredeno vrijeme.
HAK ee radnika u pisanom obliku izvijestiti o danu prestanka ugovora o radu sklopljenog na
odredeno vrijeme, prije nadnevka prestanka toga ugovora sukladno odredbama ovoga
Pravilnika o dostavljanju odluka, obavijesti i pisanih akata radniku.
HAK ee u pisanome obliku izvijestiti radnika zaposlenog na odredeno vrijeme ako postoji
moguanost da nastavi raditi u HAK-u na nekim poslovima na neodredeno vrijeme, za koje
ispunjava uvj ete.
HAK ee radniku zaposlenom na odredeno vrijeme omogueiti strueno usavrgavanje pod istim
uvjetima kao i radnicima zaposlenim na neodredeno vrijeme.
3
elanak 9.
U HAK-u neee se zaposliti osoba od 15 godina tivota, mlada od 15 godina ili starija od 15
godina tivota, a mlada od 18 godina koja pohada obvezno osnovno obrazovanje, a glede
zasnivanja radnog odnosa s maloljetnikom u HAK-u ee se izravno primijeniti sve restrikcije i
uvjeti propisani vateeim Zakonom o radu postavljene u svrhu zatite maloljetnih osoba
sukladno pravnoj steeevini Europske unije. Uvjet valjanosti zasnivanja radnoga odnosa s
maloljetnom osobom je pisana ovlast zakonskoga zastupnika maloljetnika.
t lanak 10.
Prije zakljueenja ugovora o radu radnik je dulan izvijestiti HAK o bolesti ili drugoj okolnosti
koja ga onemogueuje ili bitno ometa u izvrgenju obveza iz ugovora o radu ili ugrotava tivot
odnosno zdravlje osoba s kojima u izvrknju obveza iz ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
U slueaju upueivanja kandidata za zakljueivanje ugovora o radu na lijeenieki pregled radi
utvrdivanja zdraystvene sposobnosti za rad za obavljanje odredenih poslova, troglove toga
pregleda snosi HAK.
'C' lanak 11.
Prigodom zakljueenja ugovora o radu mote se ugovoriti probni rad. Trajanje probnog rada
odreduje se ugovorom o radu, s time da ne mote trajati dulje od S'est mjeseci.
Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopio ugovor o radu treba pokazati svoje
struene i radne sposobnosti.
Ukoliko neposredni rukovoditelj koji prati probni rad radnika do njegova isteka utvrdi da
struene i radne sposobnosti radnika nisu na dostatnoj razini zahtjeva radnoga mjesta,
neposredni rukovoditelj podnijet ee prijedlog glavnom tajniku za otkaz ugovora o radu. U
ovom slueaju otkazni rok iznosi sedam dana.
Glavni tajnik HAK-a u slueaju iz prethodnog stavka ima pravo otkazati ugovor o radu
sukladno odredbama ovog Pravilnika, s ueinkom od dana isteka otkaznog roka iz prethodnog
stavka ovog elanka. Prigovor radnika na odluku glavnog tajnika u ovom slueaju ne odlate
izvrgenje odluke.
Ako do isteka probnog rada rukovoditelj ne podnese pisani prijedlog iz stavka 3. ovog elanka
smatra se da je radnik uspjeSno obavio zadatke tijekom probnog rada.
III. PRIPRAVNICI
elanak 12.
Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapogljava radi osposobljavanja za samostalan
rad u zanimanju za koje se Skolovala. S pripravnikom se zakljueuje ugovor o radu na
odredeno vrijeme.
Pripravnieki stat u HAK-u traje ovisno o stupnju struene spreme i to: za pripravnika magistra
(VII/1 stupanj struene spreme) - najdute godinu dana, za pripravnika sveueilignog odnosno
struenog prvostupnika (VI/1 stupanj struene spreme) - najdute Best mjeseci, a za pripravnika
IV/1 stupnj a struene spreme - najdute tri mj eseca.
4
Tijekom pripravnielog sta2a glavni tajnik HAK-a zadu2uje mentora koji prati rad pripravnika
i daje mu potrebne upute.
elanak 13.
Prije zavrgetka pripravniekog sta24 mentor glavnom tajniku HAK-a podnosi pisano izvjegee o
radu pripravnika na osnovu kojega glavni tajnik donosi odluku o eventualnom sklapanju
novog ugovora o radu.
IV. RADNO VRIJEME
Clanak 14.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim izmedu radnielog vijeea odnosno sindikalnog povjerenstva i HAKa ili ugovorom o radu nije odredeno drukeije.
0 rasporedu radnog vremena odlueuje glavni tajnik HAK-a i du2an je izvijestiti radnike o
rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najkasnije tjedan dana unaprijed. Glavni
tajnik HAK-a du2an je svoju odluku u pisanom obliku oglasiti na oglasnim ploeama HAK-a.
elanak 15.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom zakljueit ee se kada priroda i opseg posla,
odnosno organizacija rada u HAK-u ne zahtijeva rad s punim radnim vremenom.
Ugovor iz stavka 1. ovog elanka mole se zakljueiti i za rad na poslovima na kojima rade
radnici s pravom na kraee radno vrijeme.
Rad u nepunom radnom vremenu mote biti rasporeden u istom ili razlieitom trajanju tijekom
tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu, ovisno o potrebama HAK-a.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim
vremenom glede odmora izmedu dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, trajanja
godignjeg odmora i plaeenog dopusta, a osnovna plaea odreduje im se razmjerno vremenu na
koje su zasnovali radni odnos, ako ugovorom o radu nije drugaelje utvrdeno.
Prije zakljueivanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme radnik je du2an izvijestiti HAK o
svim svojim vee sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim
poslodavcem.
Prekovremeni rad
elanak 16.
Prekovremeni rad je rad dui od punog radnog vremena i glavni tajnik HAK-a, odnosno
osoba koju on ovlasti, mote ga u pisanom obliku odrediti u sludaju vie sile, izvanrednog
poveeanja opsega rada i u drugim slueajevima prijeke potrebe. Pisanom odlukom glavnog
5
tajnika odreduju se poslovi koje treba obaviti u prekovremenom radu, razlozi njegovoga
odredivanja, oeekivano vremensko razdoblje obavljanja prekovremenog rada i njegovo
dnevno trajanje to imena radnika za koje se odreduje prekovremeni rad. Prigovor protiv
odluke ne odlak njezino izvrgenje.
Glavni tajnik je obvezan o hitnom prekovremenom radu izvijestiti radnika najkasnije jedan
dan unaprijed, izuzev u slueaju nastupa posljedica elementarne nepogode, dovrgenja procesa
rada eije se trajanje nije moglo predvidjeti, a posljedice bi bile u vidu znatne materijalne gtete
i u drugim osobito hitnim slueajevima koji mogu prouzroeiti ozbiljne posljedice u poslovanju
HAK-a.
Prekovremeni rad ne smije trajati duke od 8 sati tjedno, 32 rata mjes&no niti duke od 180 sati
godignje.
U slueaju da prekovremeni rad odredenog broja radnika HAK-a traje duk od 4 tjedna
uzastopce ili vise od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad
svih radnika HAK-a traje dulje od 10 % ukupnog radnog vremena u odredenom mjesecu, o
prekovremenom radu HAK ee obvezatno izvijestiti inspektora rada u roku od 8 dana od dana
nastupa neke od okolnosti iz ovoga stavka.
danak 17.
Prekovremeni rad u HAK-u ne mok se odrediti maloljetnom radniku, roditelju s djetetom do
3 godine starosti, trudnicama, samohranom roditelju s djetetom do 6 godina starosti, radniku
koji radi u nepunom radnom vremenu, radniku koji radi polovicu radnog vremena iz
zdraystvenih razloga ili roditelju koji radi polovicu radnog vremena zbog njege tee
hendikepiranoga djeteta.
Iskljueivo u slueaju vise sile prekovremeni rad, uz pisanu izjavu o pristanku na prekovremeni
rad samoga radnika, se mok odrediti trudnici, roditelju s djetetom do 3 godine starosti,
samohranom roditelju s djetetom do 6 godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom
vremenu.
Preraspodjela radnog vremena
t' lanak 18.
Ako priroda posla to zahtijeva radno vrijeme mok se rasporediti tako da se tijekom
kalendarske godine u pojedinim vremenskim razdobljima radi duk od ugovorenog radnog
vremena, a u drugim razdobljima kraee, s tim da prosjeeno radno vrijeme tijekom
preraspodjele ne bude dulje od punog odnosno ugovorenog radnog vremena za to razdoblje.
Preraspodjela radnog vremena iz stavka 1. ovog elanka mok se izvrgiti za razdoblje do eetiri
mjeseca, a ako je to utvrdeno kolektivnim ugovorom koji obvezuje HAK tada najduk do gest
mjeseci.
Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najvige 48 sati tjedno,
prekovremenim radom.
a ono se ne smatra
Preraspodjela radnog vremena mok se uvesti planom koji donosi glavni tajnik HAK-a zbog
sezonske prirode djelatnosti, zastoja u radu, poveeanja obima poslova u odredenom vremenu,
6
osiguranja vedeg broja slobodnih dana, ugtede energije, za dane dr2avnih blagdana i u drugim
slienim slue'ajevima. U predmetnom planu obvezatno se naznauju poslovi koji de se obavljati
u okviru preraspodjele i broj radnika na koje se plan odnosi. Predmetni plan obvezatno se
prethodno dostavlja inspektoru rada. U slueaju da je preraspodjela radnog vremena utvrdena
kolektivnim ugovorom ili sporazumom radnielog vijeea odnosno sindikalnog povjerenstva i
HAK-a, HAK nije u obvezi izradivati plan niti dostavljati ga inspektoru rada.
Iskljuelvo uz pisanu izjavu o pristanku na preraspodjelu radnoga vremena od samoga radnika,
ona se mote odrediti trudnici, roditelju s djetetom do 3 godine starosti, samohranom roditelju
s djetetom do 6 godina starosti i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu.
0 preraspodjeli radnog vremena glavni tajnik HAK-a obavijestit ee radnike prije poeetka rada
u preraspodjeli radnog vremena.
Raspored radnog vremena
elanak 19.
Tjedno radno vrijeme rasporedeno je u pet radnih dana, a odlukom glavnog tajnika HAK-a
mote se rasporediti u gest radnih dana za poslove eija narav to iziskuje.
Dnevno radno vrijeme je jednokratno ili dvokratno.
Dvokratnim radnim vremenom smatra se raspored radnoga vremena kod kojeg radnici izmedu
prvog i drugog dijela imaju stanku dub.' od tri sata.
Za pojedine poslove u HAK-u moguee je ugovoriti i rad u rdimu pripravnosti, koji u smislu
vdeeih propisa o radu podrazumijeva ugovaranje odredenog broja sati rada u punom ili
nepunom radnom vremenu (ovisno o potrebama rada na odredenom podrueju Republike
Hrvatske) ujedno s ugovorenim vremenom pripravnosti, koje se ne smatra radnim vremenom,
a za trajanja kojeg je radnik u obvezi odazvati se pozivu HAK-a da izvrgi odredeni posao u
slueaju da se ukde takva potreba. U opisanom slue'aju radnik se u vrijeme pripravnosti ne
nalazi u prostoru HAK-a.
U slue'aju sklapanja ugovora o radu iz prethodnog stavka ovog 61anka vrijeme koje radnik
provede obavljajudi posao po pozivu HAK-a smatra se radnim vremenom, neovisno o tome
gdje se obavlja predmetni posao i o torn radu vodi se posebna i precizna evidencija u HAK-u.
Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu odreduje se ugovorom o radu ili kolektivnim
ugovorom.
tlanak 20.
Noenim radom smatra se rad izmedu 22 sata naveeer i 6 sati ujutro idueeg dana. Noeni radnik,
koji dnevno radi najmanje tri sata u rdimu noenoga rada tijekom jednoga dana, odnosno
tijekom kalendarske godine radi najmanje treeinu svog radnog vremena u rdimu noenoga
rada u okviru svog dnevnog rasporeda ne smije raditi du2e od 8 sati.
7
Noeni rad u HAK-u ne mo2e se uvesti za maloljetnike ni u kom slueaju, niti za trudnice
(osim na njihov izricit pisani zahtjev, a uz uvjete odredene Zakonom o radu).
Kada je rad organiziran u smjenama koje ukljueuju i noeni rad mora se osigurati izmjena
smjena na naein da radnik nocu radi uzastopce najvige jedan tjedan.
HAK ee za svoje radnike koji rade u rdimu noenog rada odnosno smjenskog rada o svom
trogku omogueiti odgovarajuee zdraystvene preglede, sukladno posebnom propisu.
lanak 21.
Rad nedjeljom ili blagdanom je onaj rad koji je u te dane obavljen izmedu 00:00 sati i 24:00
sata.
V. ODMORI I DOPUSTI
Stanka i dnevni odmor
(lanak 22.
Radnik koji radi najmanje Best sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku)
od najmanje 30 minuta, koji se uraeunava u radno vrijeme.
Radnicima koji rade dvokratno s prekidom du2im od 30 minuta u radno vrijeme raeuna se 30
minuta nakon isteka prvog dijela radnoga vremena.
Vrijeme korigtenja stanke odreduje glavni tajnik HAK-a svojom odlukom u pisanom obliku.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor u
trajanju od najmanje 12 sati neprekidno, osim kada je rijee o sezonskom radniku eiji se
odmor odreduje sukladno odgovarajueoj odredbi Zakona o radu.
Tjedni odmor
tlanak 23.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 24 sata, koji koristi u pravilu
nedjeljom, a ako to zbog prirode posla nije moguee tad tjedni odmor koristi subotom iii
ponedj eljkom.
Ako to narav poslova o kojima je rijee iziskuje, te ako je prijeko potrebno da radnik radi u
dane iz prethodnog stavka ovog elanka, dan tjednog odmora osigurat ee se radniku u idueem
tjednu, a prema dogovoru s rukovoditeljem organizacijske cjeline u koju su uvrgteni poslovi o
kojima je rijee, sukladno Zakonu i drugim propisima te pogtujuei u najveeoj mogueoj mjeri
potrebu radnika za tjednim odmorom.
8
Godignji odmor
elanak 24.
Najkraee trajanje plaeenog godgnjeg odmora na koji radnik ima pravo svake kalendarske
godine jest 4 tjedna, izuzev kada je rije6 o maloljetniku, a tada godignji odmor traje najmanje
5 tjedana.
U dane godignjeg odmora ne urgunavaju se blagdani i neradni dani odredeni zakonom niti
razdoblje privremene nesposobnosti za rad.
Kada je radni tjedan odreden u trajanju od pet radnih dana u godignji odmor ne ubrajaju se
subote.
elanak 25.
Trajanje godi§njeg odmora utvrdenog elankom 24. stavak 1. ovog Pravilnika poveeava se
kako slijedi:
za magistra (VII/1 stupanj stru6ne spreme) - za dva radna dana,
za eetiri navdene godine radnog staka - za jedan radni dan,
radniku invalidu rada i invalidu domovinskog rata s vise od 50% invaliditeta - za pet
radnih dana,
radniku samohranom roditelju s djetetom do starosti 15 godina - za tri radna dana,
radniku s djecom do starosti 15 godina, za svako dijete - za jedan radni dan,
za izniman doprinos u radu sukladno odluci glavnog tajnika - za do tri radna dana,
61anovi poslovodstva imaju pravo na dodatna dva radna dana.
Ukupno trajanje godignjeg odmora ne moke iznositi vise od 30 radnih dana, izuzev za
slu6ajeve odredene zakonom iii drugim propisom, ali ne duke od 42 radna dana.
elanak 26.
Raspored korigtenja godgnjeg odmora utvrduje glavni tajnik HAK-a.
Pri utvrdivanju rasporeda korgtenja godignjeg odmora (koji glavni tajnik donosi najkasnije do
30. lipnja tekude godine) uzet 6e se u obzir potrebe organizacije rada to moguenosti za odmor
raspolokive radnicima.
Radnika se mora obavijestiti o rasporedu i trajanju godiSnjeg odmora najmanje 15 dana prije
njegovog korgtenja.
Prije utvrdivanja rasporeda korigtenja godignjeg odmora glavni tajnik moke odobriti godgnje
odmore na pojedingne zahtjeve radnika.
9
Jedan dan godgnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj 2elji uz obvezu
obavjatavanja glavnog tajnika HAK-a o toj potrebi najkasnije tri dana prije poeetka
korigtenj a.
U slueaju prestanka ugovora o radu u HAK-u HAK je u obvezi radniku koji nije iskoristio
godi§nji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korigtenja godignjeg odmora.
Dopusti (plakeni i neplakeni)
elanak 27.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo izbivanja s rada uz naknadu pike (pladeni
dopust) najdu2e sedam radnih dana za vane osobne potrebe, a osobito u slueaju:
• sklapanja braka - pet radnih dana;
• rodenje djeteta - sedam radnih dana;
• smrti elana u2e obitelji - pet radnih dana, kao i djedova i baka, brace i sestara - tri radna
dana;
• tee bolesti elana u2e obitelji - pet radnih dana;
• elementarne nesreee - pet radnih dana;
• dobrovoljnog davanja krvi - jedan radni dan po davanju.
Pladeni dopust glavni tajnik HAK-a odobrit ee radniku i za slijedeee slueajeve:
• §kolovanje - pet radnih dana;
• za obrazovanje za potrebe radniekog vijeea iii sindikalnog rada - tri radna dana;
• za drugi osobito vdan razlog - do tri radna dana.
Vrijeme plaeenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.
elanak 28.
Radniku se mote na njegov zahtjev odobriti neplaeeni dopust u trajanju do tri mjeseca,
sukladno moguenostima HAK-a. Za trajanja neplaeenog dopusta prava iz radnog odnosa iii u
svezi s njim miruju, ako zakonom nije drugaeije odredeno. Odluku o odobrenju neplaeenog
dopusta donosi glavni tajnik HAK-a.
VI. ZAgTITA ZIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA
RADNIKA TE ZA§TITA OD DISKRIMINACIJE
elanak 29.
HAK se obvezuje osigurati za§titu zdravlja i sigurnosti radnika na radu i to tako §to ee
odr2avati uredaje, opremu, alate, voditi brigu o adekvatnosti mjesta rada i pristupu,
primjenjivati mjere zagtite zdravlja i sigurnosti radnika, na adekvatan naein upueivati radnike
10
o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran nkin te redovito provoditi propisane
mjere zakite na radu.
Radnik je u provedbi mjera zakite i sigurnosti obvezan pravilno koristiti sredstva rada i
osobnu zakitnu opremu.
Radnik je du2an bez odlaganja obavijestiti glavnog tajnika HAK-a odnosno drugu ovlakenu
osobu o dogadaju koji mote ugroziti 2ivot, zdravlje iii sigurnost radnika.
U HAK-u zabranjen je rad pod utjecajem alkohola iii drugih opojnih sredstava te je
zabranjeno unogenje alkohola iii drugih opojnih supstanci u radne prostore HAK-a.
Puknje je, sukladno posebnom zakonu i provedbenim propisima, dozvoljeno samo u onim
prostorima HAK-a koji su kao takvi posebno oznaeeni.
elanak 30.
Radnici su obvezni HAK-u dostaviti sve osobne podatke utvrdene propisima o evidencijama
iz podrueja rada, kao i podatke za obraeun poreza iz dohotka i odredivanju osobnih odbitaka,
podatke o gkolovanju i odredenim specijalistielim znanjima, zdraystvenom stanju iii
invalidnosti, podatke vezane uz zakitu majeinstva i dr.
Radnici su ujedno obvezni dostaviti pravodobno i svaku promjenu podataka iz stavka 1. ovog
elanka, u protivnom sami snose §tetne posljedice vlastitog propusta.
Ovlakeni radnik HAK-a koristit ee podatke iz stavka 1. i 2. ovoga elanka iskljueivo za
namjenu zbog koje su i prikupljani, a treeim osobama priopeit ee ih tek kada je to odredeno
zakonom iii drugim va2edim propisom.
HAK nije ovlaken od radnika treiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom i
na upite izvan dopukene sfere radnik nije dOan odgovoriti niti dati podatke koji su
protupravno zatra2eni.
elanak 31.
Pri korikenju podataka iz elanka 30. Pravilnika ovla§teni radnik koji ih prikuplja, obraduje i
dostavlja treeim osobama du2an je voditi brigu o moguenosti zlouporabe takvih podataka i o
obvezi zakite privatnosti.
Zbog zakite privatnosti radnika na zahtjev nadldnih tijela ovlakeni radnik smije pruNti
slijedeee osobne podatke o radniku: ime i prezime, ime oca, djevojaeko prezime, podatke o
mjestu rodenja, dr2avljanstvu, adresi prebivalika iii uobieajenog boravika, struenoj spremi i
specijalistiekim znanjima, znanju stranih jezika, o eventualnoj invalidnosti rada iii postojanju
tjelesnog okeeenja, o datumu zasnivanja radnog odnosa i ostvarenom radnom sta1u, radnoj
knjilici i o zdraystvenom osiguranju.
HAK se obvezuje osigurati zakitu dostojanstva radnika za vrijeme obavljanja posla na naoin
da im osigura uvjete rada u kojima nede biti izlo2eni uznemiravanju iii spolnom
uznemiravanju, te u torn cilju poduzima i preventivne mjere.
11
Dostojanstvo radnika §titi se od uznemiravanja iii spolnog uznemiravanja poslodavca,
nadredenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih
poslova.
Radnik koji smatra da je uznemiravan iii spolno uznemiravan za vrijeme obavljanja posla ima
pravo radi zakite svog dostojanstva podnijeti pritunu vezanu za zakitu dostojanstva glavnom
tajniku HAK-a iii osobi imenovanoj od glavnog tajnika za primanje i rjegavanje pritu2aba
vezanih za zakitu dostojanstva radnika.
Osobe ovlakene za primanje i rjegavanje pritu2aba vezanih za zakitu dostojanstva radnika
du2ne su u roku od osam dana od dana dostave pritObe, ispitati prituThu i poduzeti sve
potrebne mjere primjerene pojedinom slueaju radi sprje6avanja nastavka uznemiravanja iii
spolnog uznemiravanja ukoliko bude utvrdeno da ono postoji.
Ne poduzmu li osobe ovlakene za primanje i rjegavanje pritu2aba vezanih za zakitu
dostojanstva radnika mjere za sprjaavanje uznemiravanja iii spolnog uznemiravanja iii su
poduzete mjere oeito neprimjerene radnik koji je uznemiravan iii spolno uznemiravan ima
pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zakita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam
dana zatra2io zakitu pred nadlenim sudom.
Odredbe ovoga 61anka na odgovarajuei naein primjenjuju se i u slueaju da se prituTha radnika
odnosi na bilo koji moguei oblik diskriminacije.
Svi podaci utvrdeni u postupku zakite dostojanstva radnika odnosno zakite radnika od
diskriminacije su tajni. 0 ovoj obvezi osobe ovlakene za primanje i rje§avanje pritu2aba
du2ne su upozoriti sve sudionike postupka, u protivnom su iskljueivo one odgovorne za
kdenje ove odredbe.
VII. PLACE, NAKNADE PLACA I DRUGI NOVCANI I NENOVeANI PRIMICI
RADNIKA
elanak 32.
Za izvdeni rad u HAK-u radnik ima pravo na plaeu koja se sastoji od osnovne place radnog
mjesta na kojem radnik radi, dodatka za radni stag, dodatka za rad u ote2anim uvjetima i
dodatka za rad u posebnim situacijama. Za svoj rad radnik ima pravo na plaeu koja se
isplaeuje u novcu najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
HAK izdaje radniku obra6un place, naknade place iii eventualne otpremnine u zakonom
propisanim rokovima. Obraeun ima karakter ovdne isprave.
elanak 33.
Osnovnu plaeu radnika, za puno radno vrijeme i prosjani radni uolnak na odredenom radnom
mjestu, eini zbroj umnogla osnovice i koeficijenta slo2enosti poslova i radnih zadataka i
dodataka iz stavka 1. 61anka 32.
12
Koeficijent sloknosti poslova za svako radno mjesto utvrduje se Tarifnim prilogom
Pravilnika o radu odnosno Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta
Hrvatskog autokluba.
Osnovica za izra6un mjese6ne osnovne pike jest noveana svota propisana u bruto iznosu.
elanak 34.
Plata pripravnika odreduje se u iznosu od 80% osnovne mjesane place radnog mjesta za koje
se pripravnik osposobljava.
elanak 35.
Osnovicu za obrgun place (vrijednost bruto boda), kao i za obra6un plaeanja rada u reimu
pripravnosti za svaki pojedini mjesec odreduje glavni tajnik HAK-a. U slueaju da glavni
tajnik HAK-a za pojedini mjesec ne odredi osnovicu za obra6un plade, ima se primjeniti
osnovica odredena za prethodni mjesec.
0 svakoj promjeni osnovice za obrgun place (vrijednosti bruto boda) glavni tajnik HAK-a
mora izvjestiti Upravni odbor na njegovoj sljededoj sjednici.
elanak 36.
Osnovna pia& radnika povedava se za svaku godinu radnog stab. za 0,5%. U godine radnog
sta2a za koje radnik ima pravo na povedanje pike s tog osnova urgunavaju se godine
efektivnog rada.
elanak 37.
Pojam „osnovna plaea" u kontekstu prethodnog 61anka obuhvga plaou isplaeenu za redovan
rad, naknadu place isplaoenu za dr2avne blagdane po samom zakonu, platen dopust, a bez
dodataka na plaeu propisanih 61ankom 38. ovog Pravilnika.
elanak 38.
U sluenju kada radnik radi u dane blagdana ili neradne dane propisane zakonom, u noenom
radu, dvokratno, nedjeljom, prekovremeno ili u drugoj smjeni ima pravo na povedanje
osnovne place po radnom danu, kako slijedi:
• za rad u dane blagdana i neradne dane propisane zakonom - za 50%
• za rad nedjeljom - za 35%
• za rad na dan Uskrsa - za 50%
• za prekovremeni rad - za 40%
• za dvokratni rad - za 10%
• za rad u drugoj smjeni u sluen.ju stalnog smjenskog rada - za 10%
• za noeni rad - za 30%.
13
Naknade pia&
tlanak 39.
Kada radnik iz opravdanih razloga odredenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim
ugovorom ili opeim aktom ne radi, ima pravo na naknadu pike.
danak 40.
Za trajanja godignjeg odmora, za dane blagdana i neradne dane odredene zakonom, za trajanja
plaeenog dopusta radnik ima pravo na naknadu place u visini prosjeene mjeseene pike
ispladene mu u prethodna tri (3) mjeseca.
U obraeun pia& isplaeene u prethodna tri mjeseca, za naknadu pike za trajanja godgnjeg
odmora iz prethodnog stavka, ne ulaze isplate potpora i prigodnih nagrada radnicima (kao
npr. isplate po osnovu uskrsnice, bo2ienice, jubilarne nagrade, potpore za godi§nji odmor i
sl.).
Za trajanja privremene sprijeeenosti za rad u slueaju bolesti, njege elana obitelji i drugim
slueajevima utvrdenim propisima o zdraystvenoj zakiti i zdraystvenom osiguranju radnik ima
pravo na naknadu place u visini place prema odredbama propisa o zdraystvenoj zagtiti i
zdraystvenom osiguranju. Ako tim propisima nije odredena drugaeija visina isplate naknade,
radniku ee se isplatiti 90% njegove pike ostvarene u mjesecu neposredno prije zapoeinjanja
razdoblja privremene sprijeeenosti za rad. Naknada u 100 postotnom iznosu place radniku
pripada za slueaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
danak 41.
Za vrijeme prekida rada do kojeg je doglo bez njegove krivnje, radnik ima pravo na naknadu
pike u visini prosjeene mjeseene pike isplaeene mu u prethodna tri (3) mjeseca.
Radnik ima pravo na naknadu pike i u drugim slueajevima utvrdenim zakonom, sporazumom
s radniekim vijeeem odnosno sindikalnim povjerenstvom ili drugom valjanom osnovom, u
visini prosjeene mjeseene place isplaeene mu u prethodna tri mjeseca.
U obraeun pia& isplaeene u prethodna tri mjeseca, za naknadu place za vrijeme prekida rada
ili za druge slueajeve utvrdene zakonom iz prethodna dva stavka, ne ulaze isplate potpora i
prigodnih nagrada radnicima (kao npr. isplate po osnovu uskrsnice, bo2ienice, jubilarne
nagrade, potpore za godignji odmor i sl.).
elanak 42.
Plata se isplaeuje svakog mjeseca za prethodni mjesec. Naknada pia& koju radniku isplaeuje
HAK isplaeuje se zajedno s plaeom.
14
Naknade trogkova
danak 43.
Radnik ima pravo, za vrijeme provedeno na radu u okviru propisanog ukupnog fonda sati
rada, na naknadu trogkova prijevoza na posao i s posla u mjestu sjedika HAK-a, iii u sjediku
podru2nica i regionalnih ispitnih centara HAK-a iii u mjestu rada u visini stvarnih izdataka, a
najvige prema cijeni mjesedne iii godgnje prijevozne karte javnog prijevoza.
Radnik kojemu je mjesto prebivalika iii uobidajenog boravika izvan mjesta sjedika HAK-a,
ili mjesta sjedika podrldnice i regionalnog ispitnog centra HAK-a iii mjesta rada ima pravo
na naknadu trogkova prijevoza na posao i s posla u visini cijene mjesedne iii godignje
prijevozne karte javnog medumjesnog prijevoza koja je najpovoljnija za HAK.
Informaciju o visini cijena iz prethodnog stavka pribavlja HAK.
Ova naknada ispladuju se zajedno s pladom.
Za vrijeme korikenja godAnjeg odmora, pladenog dopusta, bolovanja i sl. radnik nema pravo
na naknadu trogkova prijevoza na posao i s posla (proporcionalno se umanjuje naknada
sukladno vremenu njegovog izbivanja s rada tijekom mjeseca za koji se obradun vrk).
Svi radnici HAK-a koji imaju, zbog potreba posla iii odlukom tijela upravljanja HAK-a, na
raspolaganju slutheno vozilo HAK-a nemaju pravo na naknadu tro§kova prijevoza na posao i
s posla.
danak 44.
Radnik koji je po nalogu HAK-a upueen na sluTheni put u zemlji iii u inozemstvo ima pravo
na dnevnicu, naknadu trogkova prijevoza na sluThenom putu i naknadu tro§kova noeenja.
Visinu dnevnice za sluTheni put u zemlji iii inozemstvu utvrduje svojom odlukom glavni
tajnik HAK-a i to do najvi§eg iznosa koji se prema odredbama Pravilnika o porezu na
dohodak, odnosno drugog propisa kojim je regulirana dotidna materija, ne smatra oporezivim
primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
Dnevnica u punom iznosu priznaje se za trajanja sluThenog puta dulje od 12 sati, a kada
sluTheno putovanje traje dulje od 8, a dol2 sati priznaje se pravo na pola dnevnice.
Dnevnice za slu2bena putovanja u zemlji i inozemstvu ispladuju se za putovanja iz mjesta u
kojemu je mjesto rada iii iz mjesta prebivalika/uobidajenog boravika radnika koji se upueuje
na slu2beno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivali§te iii uobidajeno
boravike), udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za sluTheno
putovanje odredenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti HAK-a. Dnevnice
za slu2bena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriee izdataka prehrane, pica i
prijevoza u mjestu u koje je radnik upueen na sluTheno putovanje.
Izdaci za slutheno putovanje u zemlji i inozemstvu isplaauju se i drugim fiziekim osobama
kada sluTheno putuju po nalogu Hrvatskog autokluba.
15
Prije polaska na sluTheno putovanje osobi na koju glasi putni nalog mote se isplatiti
akontacija u pribliInom iznosu dnevnica i putnih trogkova za sluTheno putovanje, a obveza
podno§enja putnog obraeuna mora se izvrkti u roku od pet dana od dana zavrgetka putovanja.
elanak 45.
Kada radnik obavlja poslove i zadatke za HAK i izvan mjesta svog prebivalika/uobieajenog
boravika i izvan mjesta sjedika HAK-a ili podru2nice HAK-a, HAK ee mu isplatiti terenski
dodatak za rad u zemlji, odnosno terenski dodatak za rad u inozemstvu.
Visinu terenskog dodatka utvrduje svojom odlukom glavni tajnik HAK-a i to do najvigeg
iznosa koji se prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno drugog propisa
kojim je regulirana dotiena materija, ne smatra oporezivim primitkom po osnovi
nesamostalnog rada.
Ako HAK o svom tro§ku radniku osigura smjekaj ili podmiri trogkove prehrane na terenu,
terenski dodatak iz prethodnog stavka ovog elanka umanjit ee se za iznos trogkova smjekaja
ili prehrane. Dnevnice i terenski dodatak medusobno se isklju'euju.
elanak 46.
Kada radnik radi i izvan mjesta prebivalika/uobieajenog boravika i izvan mjesta sjedika
HAK-a ili podru2nice HAK-a, HAK mu isplaeuje naknadu za odvojeni 2ivot u iznosu ko ga
utvrduje svojom odlukom glavni tajnik HAK-a i to do najvigeg iznosa koji se prema
odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno drugog propisa kojim je regulirana
dotiena materija, ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
Ukoliko radnik promijeni mjesto prebivalika/uobieajenog boravika nakon zakljueenja
ugovora o radu HAK nema obvezu isplaeivati mu naknadu iz stavka 1. ovog elanka.
tlanak 47.
Kad radnik po nalogu ovlakene osobe HAK-a svojim privatnim automobilom obavlja poslove
za potrebe HAK-a isplatit ee mu se naknada za korikenje vlastitog vozila u iznosu ko ga
utvrduje svojom odlukom glavni tajnik HAK-a i to do najvi§eg iznosa koji se prema
odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno drugog propisa kojim je regulirana
dotiena materija, ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
U slueaju iz stavka 1. ovog elanka ovla§tena osoba HAK-a izdaje poseban nalog za svaki
zasebni slueaj.
Potpore i prigodne nagrade
elanak 48.
Radnik u HAK-u ima pravo na:
16
potporu za korigtenje godi§njeg odmora, koji se isplatuje jednom godgnje prije odlaska
na godignji odmor;
otpremninu prigodom odlaska u mirovinu;
jednokratnu potporu obitelji u slutaju smrti radnika;
solidarne noveane potpore za slutaj smrti tlana u2e obitelji (koju vine supru2nik, srodnici
po krvi u pravoj liniji i njihovu supru2nici, brata i sestre, pastortad i posvojenici, djeca
povjerena na odgoj i euvanje ili djeca na skrbi izvan viastite obitelji, oeuh i mateha,
posvojitelj i osoba koju je radnik du2an po zakonu uzdr2avati to osoba s kojom radnik 2ivi
u izvanbratnoj zajednici);
jednokratnu potporu u slutaju utvrdene invalidnosti;
jednokratnu potporu u slutaju dugotrajne bolesti (bolovanje dulje od tri mjeseca);
jednokratnu potporu za novorodeno dijete;
- jednokratni dar u naravi;
jednokratnu prigodnu nagradu — bo2ienicu i uskrsnicu;
jubilarnu nagradu za navr§enih 10,15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u
HAK-u.
Radnicima HAK-a koji su prethodno radili u nekom od u HAK udru2enih autoklubova ili u
tvrtkama u 100-postotnome vlasnigtvu HAK-a pri odredivanju prava na jubilarnu nagradu
priznaje se kontinuitet rada u tim pravnim osobama i u HAK-u, kumulativno.
Visinu primitaka iz st. 1. ovog tlanka utvrduje svojom odlukom glavni tajnik HAK-a i to do
iznosa koji se prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno drugog propisa
kojim je regulirana dotiena materija, ne smatra oporezivim primitkom po osnovi
nesamostalnog rada.
elanak 49.
Za bo2iene i novogodignje blagdane djeci radnika do 15 godina starosti HAK se obvezuje
pribaviti odgovarajuee poklon-pakete ili isplatiti odgovarajuei iznos eija ee vrijednost biti
odredena odlukom glavnog tajnika HAK-a do najvi§eg iznosa koji se prema odredbama
Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno drugog propisa kojim je regulirana dotiena materija,
ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Djeca kojoj oba roditelja
rade u HAK-u imaju pravo na jedan poklon-paket odnosno jednu isplatu odgovarajuaeg
noveanog iznosa.
17
VIII. PRESTANAK UGOVORA 0 RADU
elanak 50.
Ugovor o radu prestaje:
• smreu radnika,
• istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme,
• kada radnik navr§i 65 godina livota i 15 godina stala osiguranja, ako se HAK i radnik
drukeije ne dogovore,
• dostavom pravomoonog rjegenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opee
nesposobnosti za rad,
• pisanim sporazumom HAK-a i radnika,
• otkazom,
• odlukom nadlenog suda.
elanak 51.
Prijedlog za zakljueenje sporazuma o prestanku ugovora o radu mole dati i HAK i radnik.
Sporazum se zakljueuje u pisanom obliku i sadrli podatke o stranama sporazuma, njihovu
prebivaliku odnosno sjediku, OIB i datum prestanka ugovora o radu, a mole sadflavati i
druge uglavke o kojima se sporazumiju ugovorne stranke. Sporazum o prestanku ugovora o
radu potpisuju radnik i glavni tajnik HAK-a.
elanak 52.
Ugovor o radu mogu otkazati HAK i radnik.
'Ianak 53.
HAK mote otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz poslodavca) ako
za to ima opravdani razlog, i taj otkaz mole biti poslovno uvjetovan, osobno uvjetovan ili
uvjetovan skrivljenim ponaganjem radnika. Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopuken je
samo ako HAK ne mole osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima i zaposliti ga
na tim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oeekivati od
HAK-a da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugih poslovima.
Pri odlueivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu HAK ee voditi raeuna o trajanju
radnog odnosa, dobi radnika, invalidnosti i radnikovim obvezama uzdrlavanja obitelji.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim pona§anjem radnika HAK je dul'an
radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na moguenost otkaza u
slueaju nastavka kr§enja tih obveza. U ovom slueaju HAK je obvezan omogueiti radniku
iznogenje obrane pred tijelom koje odlueuje o predmetu.
18
elanak 54.
Radnik mote otkazati ugovor o radu uz propisani iii ugovoreni otkazni rok ne navodeei
pritom svoje razloge (redoviti otkaz radnika).
Clanak 55.
HAK i radnik imaju moguenost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodredeno iii odredeno
vrijeme, bez obveze pogtivanja propisanog iii ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz),
ako zbog osobito tegke povrede obveze iz radnog odnosa iii zbog neke druge osobito vane
einjenice uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog
odnosa nije mogue (izvanredni otkaz).
HAK ima moguenost otkazati ugovor o radu osobito zbog sljedeeih te2ih povreda radne
obveze:
• nasilnog ponaanja radnika (s iii bez §tetnih posljedica) u radnom prostoru u radno
vrijeme;
• alkoholiziranosti iii rada pod utjecajem opojnih droga u radnom prostoru u radno vrijeme;
• diskriminiranje po bilo kojoj osnovi iii spolno uznemiravanje radnika iii stranaka/korisnika
HAK-ovih usluga odnosno elanova HAK-a;
• uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava iz radnog odnosa;
• zlouporabe polo2aja iii prekoraeenja danih ovlasti;
• preno§enja podataka koji imaju tretman poslovne tajne;
• nezakonitog pribavljanja materijalne koristi po osnovi rada u HAK-u;
• davanja neistinitih podataka prilikom zapogljavanja;
• namjerno iii iz krajnje nepa2nje prouzmeenje gtete HAK-u u iznosu od najmanje 5.000,00
kuna;
• neopravdani izostanak s rada najmanje tri dana uzastopno;
• svakog ponaganja radnika u radnom odnosu u HAK-u u svezi s radom koje je propisima
Republike Hrvatske utvrdeno kao kazneno djelo.
elanak 56.
Ugovor o radu mote se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za
einjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog pona§anjem iii radom radnika, HAK ee omogueiti
radniku izno§enje obrane pred tijelom koje odlueuje o predmetu.
elanak 57.
Ugovor o radu zakljueen na odredeno vrijeme mote se redovito otkazati samo ako je takva
moguenost otkazivanja predvidena ugovorom.
19
%
elanak 58.
Otkaz se daje u pisanom obliku, a ako ga daje HAK tad mora imati obrazloknje. Otkaz se
mora dostaviti od strane koja otkaz daje drugoj strani ugovora o radu. Otkazni rok poeinje teei
od dana dostave otkaza drugoj ugovornoj strani.
Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoae, korikenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog
dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraeenom radnom vremenu ili
dopusta za njegu djeteta sa smetnjama u razvoju, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete,
te dopusta ili rada u skraCenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s taim smetnjama
• razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godignjeg odmora,
plaeenog dopusta, vrgenja du2nosti gradana u obrani te u drugim slueajevima opravdane
nenazanosti radnika na radu, odredenim Zakonom o radu ili drugim vakeim propisom.
elanak 59.
U slue'aju redovitog otkaza otkazni rok iznosi:
• dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u HAK-u neprekidno kraee od godine dana,
• mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu u HAK-u proveo neprekidno jednu godinu,
• mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u HAK-u proveo neprekidno
dvije godine,
• dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u HAK-u proveo neprekidno pet godina,
• dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u HAK-u proveo neprekidno
deset godina,
• tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u HAK-u proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz st. 1. ovog elanka radniku koji je u HAK-u proveo u radnom odnosu
neprekidno dvadeset godina ili vise, poveeava se za dva tjedna ako je radnik navegio 50
godina 2ivota, a za mjesec dana ako je navr§io 55 godina 2ivota.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog krgenja obveza iz radnog odnosa (otkaz
uvjetovan skrivljenim ponaganjem radnika) utvrduje se otkazni rok u du2ini polovice otkaznih
rokova utvrdenih u prethodnom stavku.
Za trajanja otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu place odsustvovati s rada 6etiri sata
tjedno radi traknja novog zaposlenja.
Kad radnik na zahtjev HAK-a prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog
roka, HAK mu je dukn isplatiti naknadu place i priznati sva druga prava kao da je radio do
isteka otkaznog roka.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne mok biti du2i od mjesec dana ako on za to
ima osobito vaIan razlog.
Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada ima
pravo na otpremninu osim kada je otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim pona§anjem
radnika. Visina otpremnine odreduje se u iznosu od u iznosu koji ne smije biti manji od 1/3
20
prosjea'ne mjese6ne place koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu,
za svaku navrgenu godinu rada u HAK-u.
IX. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Clanak 60.
Radnik koji smatra da mu je HAK povrijedio neko pravo iz radnog odnosa mote u roku od 15
dana od dana saznanja za povredu odnosno dana dostave odluke kojom je povrijedeno
njegovo pravo zahtijevati od HAK-a ostvarenje toga prava. Zahtjev se podnosi Komisiji za
2a1be u pisanoj formi, koju sukladno Statutu imenuje Upravni odbor. Ako HAK u roku od 15
dana od dana dostave zahtjeva radnika zahtjevu ne udovolji, radnik mote u daljnjem roku od
15 dana zahtijevati zakitu povrijedenog prava pred nadle2nim sudom.
Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom iii pravilnikom predviden
postupak mirnoga rjegavanja spora izmedu HAK-a i radnika rok od 15 dana za podno§enje
zahtjeva sudu painje teei od dana okon6anja tog postupka.
Rokovi iz stavka 1. i 2. ovog 61anka ne odnose se na potreivanja naknade §tete iii druga
nov6ana potra2ivanja iz radnih odnosa.
Zahtjev za zakitu prava radnika ne zaddava izvrgenje donesene odluke.
Clanak 61.
Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa iii u svezi s radnim
odnosom donosi glavni tajnik HAK-a.
Clanak 62.
Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza
radnika obavlja se u pravilu neposrednom predajom radniku, pri emu dostavnicu potpisuju
primatelj i dostavljg. Primatelj na dostavnici obvezatno ispisuje dan prijema pismena.
Radniku se pismeno iz stavka 1. ovog elanka mote dostaviti i putem poke, preporueenom
pokljkom s povratnicom na adresu koju je prijavio HAK-u. U slu6aju odbijanja prijema iii
nepoznate prave adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj plod HAK-a uz
naznaku nadnevka, pri eemu se smatra da je izvrgeno istekom roka od osam dana od dana
isticanja na oglasnoj
Ako radnik imenuje punomoonika valjano je dostavljanje pismena punomooniku kao da je
dostavljeno radniku osobno.
Clanak 63.
Odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa obvezatno sadde sve
propisane uglavke, odnosno obrazlo2enje i uputu o pravu na podnogenje zahtjeva za zakitu
prava sukladno odredbama ovog Pravilnika.
21
X. NAKNADA STETE
elanak 64.
Radnik koji na radu iii u svezi s radom namjerno iii iz krajnje nepa2nje uzrokuje §tetu HAK-u
du2an ju je nadoknaditi, a kada ju uzrokuje vise radnika svaki odgovara za dio §tete koji je
uzrokovao. Kada se ti dijelovi ne mogu utvrditi smatra se da su svi radnici podjednako
odgovorni i §tetu naknaduju u jednakim dijelovima.
Ako je vise radnika §tetu uzrokovalo kaznenim djelom poeinjenim s izravnom namjerom, u
torn slueaju za ketu odgovaraju solidarno.
Visina kete utvrduje se knjigovodstvenom vrijednogeu stvari, a ako ona nije poznata tada
procjenom vrijednosti koja se vr§1 putem vjekaeenja.
Naknada §tete utvrduje se u pau§alnom iznosu od 500,00 kuna ako je uzrokovana tuenjavom
radnika u radnim prostorijama za trajanja radnog vremena odnosno na radu, neopravdanim
izostankom s rada, zastoja u radu, zbog nestruenog rukovanja sredstvima za rad, prestankom
rada prije isteka otkaznog roka bez odobrenja HAK-a. Kada su posljedice §tetnih radnji iz
ovog stavka znatno veee od iznosa pauklno utvrdene naknade §tete, HAK mote zahtijevati
naknadu u visini stvarno nastale §tete.
elanak 65.
Radnik koji na radu iii u svezi s radom namjerno iii zbog krajnje nepa2nje uzrokuje §tetu
treeoj osobi du2an je HAK-u naknaditi iznos naknade §tete ispladene treeoj osobi, ako ju je
HAK platio umjesto radnika.
elanak 66.
Ako radnik pretrpi §tetu na radu iii u svezi s radom, HAK je du2an radniku naknaditi §tetu po
propisima obveznog prava. Ovo pravilo odnosi se i na §tetu sto HAK uzrokuje radniku
povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
Clanak 67.
Potraivanje naknade §tete zastarijeva po isteku tri godine od dana saznanja za §tetu i
ueinitelja, a u svakom slueaju zastarijeva za pet godina od dana nastanka §tete.
Kad je §teta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviden dulji rok
zastare, potra2ivanje za naknadu gtete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne zastarni
rok kaznenog gonjenja.
Potra2ivanje naknade §tete koju HAK isplati treeoj osobi zastarijeva prema radniku koji je
§tetu prouzroeio u roku od 'gest mjeseci od dana isplate naknade.
XI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA I RADNIeKOG VIJECA
elanak 68.
Sindikat u HAK-u djeluje sukladno sindikalnim pravilima i obvezatno obavje§tava glavnog
tajnika HAK-a o imenovanju odnosno izboru sindikalnog povjerenika. Sindikalnom
povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i §est mjeseci nakon prestanka njenog
22
obavljanja ne mok se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu ili ga
dovesti u nepovoljniji polaaj.
tlanak 69.
Osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima HAK-a ee primiti i saslugati sindikalnog
povjerenika odnosno predstavnika sindikata kada on to tra2i ili po dogovoru. HAK ee
sindikalnom povjereniku osigurati uvjete za rad na promicanju i ostavarivanju prava na zagtitu
interesa dlanova sindikata sukladno va2edim propisima.
HAK de se obvezatno oditovati o stavovima i prijedlozima sindikata, najkasnije u roku od
osam dana od dana njihove dostave u pisanoj formi.
elanak 70.
Osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima HAK-a osigurat de sve uvjete za rad radnielog
vijeda odnosno sindikalnog povjerenstva HAK-a sukladno vakeim propisima, a posebice
sukladno odredbama Zakona o radu.
Osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima HAK-a osigurat ee da se u HAK-u dlanovi
radnidkog vijeea odnosno sindikalnog povjerenstva ne stavljaju u povla:gteni niti u
nepovoljniji polaaj od drugih radnika HAK-a.
tlanovi radnidkog vijeoa odnosno sindikalnog povjerenstva u obvezi su duvati poslovne tajne
HAK-a koje su saznali pri obavljanju svoje funkcije trajno, pa i nakon isteka mandata.
HAK ee u svim zakonom odredenim sludajevima pri odludivanju o individualnim ili
kolektivnim pravima radnika konzultirati radnidko vijeee odnosno sindikalnog povjerenika, a
osobito kod:
1) donogenja Pravilnika o radu HAK-a,
2) donogenja plana te odluka o razvoju i politici zapogljavanja u HAK-u, premjegtajima i
otkazu ugovora o radu,
3) usvajanja mjera u svezi sa zagtitom zdravlja i sigurnosti radnika HAK-a na radu,
4) uvodenja nove tehnologije te promjena u organizaciji i nadinu rada,
5) donogenja plana godignjih odmora,
6) donogenja odluke o rasporedu radnog vremena,
7) odludivanja o noenom radu,
8) donogenja programa zbrinjavanja vigka radnika te svih drugih odluka za koje je Zakonom
o radu ili kolektivnim ugovorom koji se primjenjuje u HAK-u propisano sudjelovanje
radnielog vijeda odnosno sindikalnog povjerenstva u njihovu donogenju,
9) odnosno u svim drugim sludajevima kada je na to poslodavac obvezan zakonom ili drugim
propisom odnosno kolektivnim ugovorom koji se primjenjuje u HAK-u.
23
,e
XII. PRIJELAZNE I ZAVR'SNE ODREDBE
elanak 71.
Pitanja koja nisu uredena ovim Pravilnikom rjdavat de se izravno na osnovi va2eeih propisa
Republike Hrvatske iz podrueja radnih odnosa koji ih reguliraju.
Suprotnost koje odredbe ovoga Pravilnika s prisilnim odredbama va2eaeg ili naknadno
donesenog Zakona ili drugog propisa, odnosno kolektivnog ugovora koji obvezuje HAK, ne
utjeee na valjanost ovoga Pravilnika u cijelosti, vee se umjesto odredbe suprotne zakonu,
drugom propisu ili kolektivnom ugovoru neposredno primjenjuje odgovarajuea °pea odredba
Zakona, drugoga propisa odnosno kolektivnog ugovora, ako je ona povoljnija za radnika.
Glavni tajnik HAK-a donijet ee odluku o rasporedu radnog vremena sukladnu val'eeem
Zakonu o radu i ovome Pravilniku najkasnije do 30. lipnja 2010.
elanak 72.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave, koja ee se obaviti na
naein propisan Pravilnikom ministra nadle2nog za rad.
elanak 73.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na naein na koji je usvojen i temeljni tekst.
elanak 74.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje valiti Pravilnik o radu od 12. prosinca 2003.
godine, broj: 9579/5, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu od 29. prosinca
2003., broj:10134 i Pravilnik u izmjenama i dopunama Pravilnika o radu od 1. srpnja 2009.,
broj :7057-2.
Broj: 4083/2
■.
Za Hrvatski autoklub
Predsjednik
~.TO
V•
G
(4 111
1-- iii
1,
dipl.iur.
zt.
24

Download Report