KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA Na temelju članka 125. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09) čl. 19. Statuta Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Upravno vijeće KBC-a Rijeka, u skladu s Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, 115/2010) i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/2011.) na sjednici održanoj dana 24. svibnja 2012. godine donosi Pravilnik o radu Temeljne odredbe Članak 1. Pravilnikom o radu radnici KBC-a Rijeka utvrđuju prava i obveze i druga pitanja u svezi s radom. Poslodavac u smislu odredaba ovog Pravilnika je Klinički bolnički centar Rijeka kao pravna osoba za koju radnici u radnom odnosu obavljaju određene poslove. Radnik u smislu odredaba ovog Pravilnika je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za Klinički bolnički centar Rijeka kao poslodavca. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na rukovodne osobe i sve ostale radnike koji su sklopili ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom i skraćenim radnim vremenom i koji rad obavljaju u prostoru poslodavca te na drugom mjestu koje odredi poslodavac. Članak 2. Pitanja u svezi s radom koja nisu uređena ovim Pravilnikom regulirana su važećim Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike i namještenike i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 126/2011). U slučaju kad odredbe Ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredbi ovog pravilnika, Kolektivnog ugovora ili Zakona o zdravstvenoj zaštiti, takve odredbe postaju sastavni dio Ugovora o radu. Članak 3. Svaki radnik obvezatan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno, stručno i zakonito i prema uputama poslodavca ili osobe ovlaštene od poslodavca u skladu s prirodom i vrstom rada. Poslodavac, uz puno poštivanje prava i dostojanstva svakog radnika, jamči mogućnost izvršavanja ugovornih obveza za sve dok ponašanje radnika ne šteti poslovanju i ugledu poslodavca i dok gospodarske prilike to dopuštaju. Sklapanje ugovora o radu Članak 4. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim stavkama ugovora. Članak 5. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadržavati: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ime i prezime radnika adresu prebivališta mjesto rada naziv ili vrstu rada na koji se radnik zapošljava dan početka rada u slučaju ugovora na određeno vrijeme - očekivano trajanje ugovora način određivanja trajanja godišnjeg odmora (upućivanjem na članak Pravilnika) otkazni rok koeficijent plaće radno vrijeme (upućivanjem na član Zakona o zdravstvenoj zaštiti). Članak 6. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku poslodavac je dužan radniku uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru najkasnije petnaestog dana od dana početka rada. Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve odredbe propisane člankom 5. ovog Pravilnika. Članak 7. Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života. Osoba mora biti državljanin Republike Hrvatske. Posebni uvjeti koje mora zadovoljavati radnik određeni su aktom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka KBC-a Rijeka. Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršavanju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. Članak 8. Prilikom sklapanja ugovora o radu ugovara se probni rad, i to: - za radnike s visokom stručnom spremom - 3 mjeseca - za liječnike na specijalizaciji - 6 mjeseci - za radnike s višom stručnom spremom - 3 mjeseca - za radnike sa srednjom stručnom spremom - 1 mjesec - za radnike s nižom stručnom spremom i osnovnom školom – mjesec dana. Za praćenje probnog rada bira se komisija od tri člana koja utvrđuje način i program provođenja probnog rada i donosi pisanu ocjenu. Komisija mora biti sastavljena na način da od radnika raznih struka najmanje jedan član mora imati isti smjer obrazovanja kao i radnik čije se sposobnosti provjeravaju. Članak 9. Ugovorena duljina probnog rada produžuje se za onoliko vremena koliko je radnik bio opravdano nenazočan na radu, kako bi se mogla donijeti što objektivnija ocjena o njegovim sposobnostima (ako je bio odsutan najmanje 10 dana). Članak 10. Pismenu ocjenu o rezultatima praćenja probnog rada komisija dostavlja poslodavcu. Poslodavac će otkazati ugovor o radu u slučaju nepovoljne ocjene probnog rada radnika, i to najkasnije posljednjeg dana probnog rada, i izdat će radniku obrazloženi pismeni otkaz. Otkazni rok u navedenom slučaju traje sedam dana. Članak 11. Ugovor o radu može se sklopiti na neodređeno vrijeme i određeno vrijeme. Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme ako ugovorom nije određeno vrijeme na koje je sklopljen. Ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme samo iznimno, i to u slučajevima: - zamjene privremeno odsutnog radnika (odsustvo više od 42 dana) - privremenog povećanja opsega posla - ostvarenja određenog poslovnog projekta - obavljanja privremenih poslova za koje postoje iznimne potrebe - obavljanja pripravničkog staža. Članak 12. Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom. Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad Članak 13. Pripravnicima se smatraju osobe koje se po završenom stupnju stručnog obrazovanja zapošljavaju radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje su se školovali. Način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad uređuje se posebnim pravilnicima, odnosno programima osposobljavanja pripravnika. Upoznavanje pripravnika s programom pripravničkog staža i načinom provođenja programa obavlja mentor i voditelj organizacijske jedinice u kojoj pripravnik obavlja staž. Članak 14. Osobu koja je završila školovanje za zanimanje gdje je uvjet polaganje stručnog ispita poslodavac može primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Volonterski rad traje najduže koliko pripravnički staž. Članak 15. Nakon završetka pripravničkog staža pripravnik polaže povjerenstvom Ministarstva zdravlja. stručni ispit pred ispitnim Članak 16. Najmanji broj pripravničkih mjesta zdravstvenih radnika određen je važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž. Pripravnički staž ostalih radnika Članak 17. Za pripravnike koji nisu zdravstveni radnici, a osposobljavaju se za određene poslove, odnosno određeno radno mjesto, pripravnički staž traje: - dipl. oec. i dipl. pravnik - 12 mjeseci - dipl. psiholog - 12 mjeseci. Ugovor o radu s pripravnikom iz prethodnog stavka sklapa se na određeno vrijeme. Voditelj organizacijske jedinice za koju se pripravnik osposobljava donosi, uz suglasnost ravnatelja, program osposobljavanja pripravnika. Provjeru znanja i osposobljenosti pripravnika za samostalan rad provodi povjerenstvo od 3 člana koje imenuje ravnatelj. Članak 18. Povjerenstvo iz prethodnog članka dužno je osam dana prije isteka pripravničkog staža pismeno izvijestiti ravnatelja o stečenom znanju i osposobljenosti pripravnika za samostalan rad. Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika Članak 19. Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. Članak 20. Osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika je ravnatelj ustanove, odnosno osoba koju on pismeno ovlasti. Članak 21. Kada osoba iz prethodnog članka ovog Pravilnika primi pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva radnika, dužna je u roku od 8 dana ispitati pritužbu i poduzeti potrebne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji. U postupku ispitivanja pritužbe ispitat će se radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se utvrdi da je uznemiravala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica, te o svemu sastaviti zapisnik. Članak 22. Ako se radi o težem obliku uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili o ponovljenom lakšem obliku uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, poslodavac će osobi koja uznemirava dati izvanredni otkaz ugovora o radu. Ako se radi o jednokratnom blažem obliku uznemiravanja i ako postoje izgledi da se uznemiravanje više neće ponoviti, osobi koja uznemirava dat će se strogo upozorenje i ukor. Članak 23. Svi su podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni i za njihovu je tajnost odgovorna osoba koja je rješavala pritužbu za zaštitu dostojanstva radnika, kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene i to konstatirano u zapisniku iz članka 21. ovog Pravilnika. Radno vrijeme Članak 24. Radno vrijeme u zdravstvenim ustanovama utvrđuje se u skladu s potrebama pružanja zdravstvenih usluga, a određeno je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a može se organizirati jednokratno, po osam sati pet dana u tjednu, u smjenama, u turnusima od 12 sati, dežurstvima, pripravnosti i radu po pozivu. Radnik u zdravstvenoj ustanovi ne može napustiti radno mjesto dok ne dobije zamjenu, iako je njegovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite građanima. Raspored, početak i završetak radnog vremena utvrđuje ravnatelj posebnom odlukom i pravilnikom u skladu s propisom ministra zdravstva Za posebne poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored radnog vremena ravnatelj, odnosno voditelj organizacijske jedinice može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored radnog vremena sukladno kolektivnim ugovorima službi. Članak 25. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada opseg i potrebe posla odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad s punim radnim vremenom. Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta. Ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća i sve naknade plaće na teret poslodavca određuju se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos. Izuzetak od gore navedenih stavaka su radnici koji imaju zaključene ugovore o radu i s Medicinskim fakultetom u Rijeci u kumulativnom radnom vremenu. Članak 26. Rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno koje se izjednačuje s punim radnim vremenom utvrđuje se zbog posebnih uvjeta rada koji štetno utječu na zdravlje i radnu sposobnost radnika, a ne mogu se otkloniti primjenom mjera zaštite na radu. Popis poslova odredit će se kolektivnim ugovorima službi. Članak 27. Poslodavac ima pravo uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. U slučajevima iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan raditi prekovremeno do osam sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno, niti duže od 180 sati godišnje. U slučajevima kada radnik radi u smjenama ili dežurstvu, radnik može raditi najviše 48 sati tjedno. U djelatnosti zdravstva nema preraspodjele radnog vremena. Članak 28. Radnik je dužan raditi prekovremeno kada je potrebno bez odlaganja početi ili završiti hitnu medicinsku intervenciju ili drugu neodložnu zdravstvenu radnju ili mjeru koja se po nalogu poslodavca mora izvršiti. Članak 29. Prekovremeni rad ne može se odrediti: - radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada - malodobnom radniku - roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta - trudnici - majci s djetetom do 3 godine starosti i samohranom roditelju s djetetom do 6 godina starosti. Noćni rad Članak 30. Rad između 22.00 sata i 6.00 sati idućeg dana smatra se noćnim radom. Radnike 5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do 3 godine starosti i samohrani roditelj ne može se rasporediti na rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka. Korištenje radnog vremena Članak 31. Rad treba točno započeti i ne smije se prije vremena završiti. Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se upisivanjem u evidencije korištenja radnog vremena. Napuštanje radnog prostora u radno vrijeme dopušteno je uz dozvolu neposrednog rukovodioca. Odmori i dopusti Članak 32. Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima pravo na odmor u trajanju od 30 minuta tijekom radnog dana. Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. Na poslovima na kojima je priroda posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće. Članak 33. Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno. Subota i nedjelja su dani tjednog odmora. Zbog osiguranja kontinuiteta zdravstvene zaštite radnicima koji obavljaju poslove u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drugačiji raspored tjednog odmora, osigurava se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna do ukupno 48 sati. Članak 34. Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje 20 radnih dana u svakoj kalendarskoj godini. U dane godišnjeg odmora i plaćenog dopusta ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni Zakonom, subote i nedjelje, i razdoblje privremene nesposobnosti za rad. Članak 35. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Članak 36. Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora koji mu pripada za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja 6mjesečnog roka za stjecanje prava na godišnji odmor nije stekao to pravo - ako radni odnos prestane prije ispunjenja 6-mjesečnog roka - ako radni odnos prestane prije 01. srpnja, osim za radnike koji odlaze u mirovinu (imaju pravo na puni godišnji odmor). Članak 37. Trajanje godišnjeg odmora duže od 20 radnih dana utvrđuje se prema kriterijima: A. dužini radnog staža - od 5 do 10 godina od 10 do 15 godina od 15 do 20 godina od 20 do 25 godina od 25 do 30 godina od 30 do 35 godina preko 35 godina ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ ................................ 2 radna dana 3 radna dana 4 radna dana 5 radnih dana 6 radnih dana 7 radnih dana 8 radnih dana B. složenosti poslova - poslovi zdravstvenog djelatnika specijalista poslovi VSS ................................ poslovi VŠS ................................ poslovi SSS, VKV, KV ........................... poslovi NKV ................................ 5 radnih dana 4 radna dana 3 radna dana 2 radna dana 1 radni dan C. posebnim socijalnim uvjetima - roditelju posvojitelju ili staratelju s jednim malodobnim djetetom ................. 2 radna dana roditelju posvojitelju ili staratelju za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan roditelju posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta .............................. 3 radna dana invalidu i radniku sa 70 % i više tjelesnog oštećenja ................................................................... 2 radna dana D. uvjetima rada E. rad u smjenama, u turnusu, u 2 radna dana pripravnosti, u dežurstvu ............................................... posebnim uvjetima rada - rad s najmanje 2/3 radnog vremena na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica, s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnoj medicini, na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima, na gastroenterologiji – RCP, na interventnoj gastroenterologiji, na interventnoj kardiologiji, u hitnoj medicini, u intenzivnoj skrbi i operacijskim salama, na intravenoznoj aplikaciji citostatika, na odjelima s bolesnicima koji se liječe od AIDS-a i aktivnog TBC-a, na patologiji,....................................... 5 radnih dana. Radnik može koristiti godišnji odmor samo po osnovi jednog od kriterija u okviru istog uvjeta i mjerila. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 32 radna dana. Samo slijepom radniku i radnicima koji radi s 2/3 radnog vremena na posebnim uvjetima rada (tč. E) pripada pravo na godišnji odmor u trajanju od najviše 35 radnih dana. Osoba koja zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika ima pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora nakon završetka pripravničkog staža. Članak 38. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti na dan koji sam odredi ako o tome obavijesti voditelja svoje službe u roku od tri dana prije korištenja. Članak 39. Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drugačije ne dogovori. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Članak 40. Prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora, a u slučaju da radniku nije omogućio korištenje godišnjeg odmora dužan je isplatiti mu naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Članak 41. Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, po prijedlogu rukovodioca klinika, kliničkih zavoda, centara i službi u Kliničkom bolničkom centru. Poslodavac je dužan voditi računa o organizaciji rada kao i o potrebama radnika te se savjetovati sa sindikatom. Plaćeni dopusti Članak 42. Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima: - sklapanje braka .......................................................................................... 5 dana rođenje djeteta........................................................................................... 5 dana smrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, unuka, očuha i pomajke ................ 5 dana smrt brata, sestre, djeda, bake, roditelja supružnika ............................... 2 dana selidba u istom mjestu stanovanja ........................................................... 2 dana selidba u drugo mjesto stanovanja ......... 4 dana dobrovoljno davanje krvi ........................................................................... 2 dana prilikom teže bolesti djeteta i roditelja koji žive izvan mjesta stanovanja .. 3 dana sudjelovanje u sindikalnim susretima, seminarima .................................. 2 dana sudjelovanje na sudskom ročištu kao vještak ...................................... 1 dan u slučaju većih oštećenja ili uništenja materijalnih dobara kod elementarnih nepogoda .................................................................. 5 dana u slučaju opravdanog nedolaska na posao zbog elementarnih nepogoda 1 dan Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u ovom članku, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. Radnik ima pravo koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti po osnovi kojih je stekao pravo na plaćeni dopust. Članak 43. Plaćeni dopust u određenom trajanju odobrit će se radniku i za sljedeće slučajeve: I. II. polaganje državnog ili stručnog ispita ...................................... 7 dana polaganje specijalističkog ispita, ispita iz uže specijalizacije ..............................................15 dana III. za pripremanje i obranu magisterija i doktorata ...................... 7 dana IV. obavezno usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad ..... 7 dana V. polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu ............ 10 dana u svrhu edukacije za potrebe poslodavca Neplaćeni dopust Članak 44. Radniku se može, na njegov zahtjev uz pismeno obrazloženje, odobriti neplaćeni dopust do 30 dana ako je to moguće zbog prirode posla i potreba poslodavca. Suglasnost za neplaćeni dopust mora dati neposredni rukovodilac radnika, a odluku donosi poslodavac. Zaštita života, zdravlja i privatnosti zaposlenika Članak 45. Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku rada. Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu. Članak 46. Radnici su obvezatni poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama iz područja rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: - za obračun poreza - podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima - podatke o položenim stručnim ispitima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti - promjene prezimena - adresu stanovanja - broj djece i zdravstvenog osiguranja djece. Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta. Članak 47. Podatke o radnicima smiju prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo osobe zaposlene u Kadrovskoj službi KBC-a Rijeka, uz suglasnost poslodavca. Plaće Članak 48. Pod plaćom se razumijeva bruto plaća. Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika u zdravstvu čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Koeficijent složenosti poslova određuje se u skladu s važećom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, a dodaci na plaću Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Članak 49. U slučaju kada radnik zbog rasporeda radnog vremena i potrebe posla radi u dane blagdana ili neradne dane propisane Zakonom, u noćnom radu, subotom, nedjeljom, prekovremeno, ima pravo na sljedeće povećanje plaće: - za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih Zakonom i rad na dan Uskrsa 150% za rad noću 40% za prekovremeni rad 50% za rad subotom 25% za rad nedjeljom 35% za smjenski rad, za rad u drugoj smjeni i rad u turnusu 10%. Nadoknada za dežurstvo, pripravnost i rad po pozivu utvrđuje se u skladu s Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Članak 50. Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom ne radi, ima pravo na naknadu plaće. Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi primio da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi noću, neradnim danom ili nedjeljom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca, ukoliko je za to njega povoljnije. Članak 51. Plaća se isplaćuje u cijelosti jednom mjesečno. Članak 52. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom sukladno odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla ne isplaćuje se u slučaju korištenja većeg dijela godišnjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja dužeg od 42 dana. Članak 53. Iznos dnevnice, terenskog dodatka i naknade za odvojeni život utvrđuje se u skladu s važećim Temeljnim kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Članak 54. Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada za ukupno navršenih 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina radnog staža u neprekinutom stažu u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Članak 55. Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od tri proračunske osnovice. Članak 56. Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju: - smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe odnosno rada................................................................... 3 proračunske osnovice i troškovi pogreba smrti radnika ....................................... 2 proračunske osnovice smrti supružnika, djeteta i roditelja ........... 1 proračunsku osnovicu. Djeci i skrbniku djece radnika koji je izgubio život u obavljanju rada mjesečno će se isplatiti pomoć sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Prestanak ugovora o radu Članak 57. Ugovor o radu prestaje: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. smrću radnika istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad sporazumom radnika i poslodavca otkazom odlukom nadležnog suda. Članak 58. Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži: podatke o strankama, o njihovom prebivalištu, sjedištu, datum prestanka ugovora o radu. Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuje radnik i poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti. Članak 59. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. Članak 60. Poslodavac može otkazati ugovor o radu, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: - ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Članak 61. Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako nije moguća prekvalifikacija radnika. Članak 62. Poslodavac može otkazati ugovor zbog skrivljenog ponašanja radnika u slučajevima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. dolazak na rad sa zakašnjenjem ili neopravdano napuštanje posla tijekom i prije isteka radnog vremena u slučaju da nije izazvan bitan poremećaj u procesu rada nepravilan odnos radnika prema drugim radnicima (vrijeđanje, prijetnje, svađe) za vrijeme rada u krugu KBC-a neprijavljivanje težih povreda radnih obveza iznošenje netočnih podataka odnosno prešućivanje odlučnih podataka potrebnih za evidenciju iznošenje netočnih podataka o radu KBC-a iako zbog toga nisu nastupile štetne posljedice nepridržavanje uputa liječnika o terapiji za vrijeme bolovanja ako je zbog toga nastupilo produljenje trajanja nesposobnosti za rad nekulturno ophođenje s pacijentima (bolesnicima) neuredno održavanje sredstava za rad i dokumentacije kada nisu nastupile štetne posljedice neodazivanje pozivima upućenim od ovlaštenih organa u KBC-u dolazak na rad sa zakašnjenjem ili neopravdano napuštanje posla tijekom i prije isteka radnog vremena uslijed čega se remeti proces rada ili ugrožava život i zdravlje ljudi neizvršavanje i nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih obveza nepravilan odnos prema drugim djelatnicima za vrijeme rada, čime se onemogućava proces rada u organizacijskoj jedinici ili šteti ugledu ustanove nekulturno i neadekvatno ponašanje djelatnika prema bolesniku ili stranci, koje šteti ugledu KBC-a nepridržavanje, nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera zaštite na radu, a posebno povreda odredaba o osiguravanju od opasnosti od požara, eksplozija ili nepoduzimanje mjera potrebnih za zaštitu od elementarnih nepogoda 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. nezakonito raspolaganje i otuđivanje društvenih sredstava i druge nezakonite radnje nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad davanje netočnih podataka ili prešućivanje podataka ako je to bilo od bitnog utjecaja za donošenje odluka propuštanje radnje zbog koje se ometa ili onemogućuje proces rada ili vođenja ustanove zloupotreba položaja i iznuđivanje imovinske koristi prekoračenje danih ovlaštenja odbijanje izvršenja poslova ili radnih naloga ako za to ne postoje opravdani razlozi neovlašteno posluživanje sredstvima koja su dana zaposlenicima za izvršavanje poslova odnosno radnih zadataka, iskorištavanje sredstava rada u privatne svrhe protuzakonito oduzimanje i otuđivanje osobnih stvari od bolesnika ili zaposlenika KBC-a dolazak na rad u pripitom stanju ili uzimanje alkohola ili drugih sredstava kojima se smanjuje sposobnost za rad izazivanje nereda ili tučnjave neopravdano izostajanje s posla neobavješćivanje neposrednog voditelja u roku od 24 sata o odlasku na bolovanje odnosno izostanku s posla neizvršavanje, neredovito ili nepravodobno obavljanje poslova koji se odnose na obranu Republike Hrvatske nemarno obavljanje poslova odnosno radnih zadataka zbog čega je moglo doći do povrede ili je došlo do povrede poslovne, vojne ili druge zakonom i drugim propisima ili općim aktom utvrđene tajne nedostavljanje isprava i podataka na zahtjev ovlaštenih tijela ili organizacija nanošenje štete KBC-u krajnjom nepažnjom ili nemarom ako ta šteta prelazi vrijednost od 1/3 mjesečne plaće zaposlenika u Republici Hrvatskoj, u tromjesečju koje je prethodilo mjesecu u kojem je zaposlenik počinio štetu iznošenje netočnih izvješća i podataka o radu KBC-a ako su zbog toga nastupile štetne posljedice za ustanovu povreda radne obveze zbog koje je došlo do neizvršavanja obveza prema državnim organima i ustanovama netočno evidentiranje i prikazivanje rezultata rada u namjeri da se za sebe ili drugoga pribavi udio u dohotku koji nije ostvaren radom prikrivanje izvršene teže povrede radne obveze krivotvorenje zapisnika upravnih i poslovodnih organa ustanove sprječavanje javnog iznošenja i objavljivanja prijedloga i mišljenja zaposlenika i javne kritike kada se radi o krivičnom djelu (kleveta npr.) svaka radnja ili propuštanje radnje koja ima obilježje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja sve druge povrede radne discipline koje štete ugledu i poslovanju poslodavca. Članak 63. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastanka kršenja tih obveza. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu. Izvanredni otkaz Članak 64. Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati Ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme bez obveze poštivanja ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede obveze radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Članak 65. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Poslodavac je dužan prije otkazivanja omogućiti radniku svoju obranu ako se radi o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika. Članak 66. Otkaz mora imati pismeni oblik. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza, a ne teče za vrijeme trudnoće, porodnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu. Otkazni rok Članak 67. U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok traje: - dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina. Otkazni rok iz st. 1. ovog članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života. Radniku kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 1. i 2. Članak 68. Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora. O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku osam dana. Otpremnina Članak 69. Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika. Članak 70. Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Iznimno od odredbi prethodnog stavka ovog članka, radniku s 30 i više godina staža kod poslodavca, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Zaštita prava zaposlenika Članak 71. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može, u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radniku iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Ovaj rok ne odnosi se na potraživanja naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa. Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti. Članak 72. Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, donosi ravnatelj ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći, kao i druga tijela za to ovlaštena Statutom poslodavca. Članak 73. Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku. Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljač. Radniku se odluka može dostaviti i putem pošte, na adresu koju je prijavio poslodavcu. U slučaju odbijanja primitka ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca. Istekom roka od 8 dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno. Naknada štete Članak 74. Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. Članak 75. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno. Članak 76. Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako toga nema procjenom vrijednosti oštećenih stvari. Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se putem vještačenja. Članak 77. Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi. Članak 78. Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva nakon tri godine i teče od dana saznanja za štetu i počinitelja. U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva nakon pet godina od nastanka štete. Članak 79. Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi, za radnika koji je štetu prouzročio zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana isplaćene naknade. Sindikat Članak 80. Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihova zastupanja kod poslodavca. Sindikati koji imaju članove zaposlene kod poslodavca, mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih predstavnika ili sindikalnog povjerenika koji će ih zastupati kod tog poslodavca. Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik mora štititi i promicati prava i interese članova sindikata u vrijeme i na način koji ne šteti djelatnosti poslovanja poslodavca. Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika. Članak 81. Sindikalnom povjereniku, za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost sindikata. Ako se sindikat u roku od 8 dana ne izjasni o davanju suglasnosti ili je uskrati, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. Ako sindikat uskrati suglasnost za otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska odluka. Prijelazne i završne odredbe Članak 82. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana nakon objavljivanja na oglasnim pločama i web stranicama KBC-a. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o radu od 17. studenoga 2005. godine. Klasa: 003-06/12-01/46 Ur. broj: 2170-29-02/1-12-2 Rijeka, 24. svibnja 2012. Predsjednica Upravnog vijeća: Ljubica Đukanović,mag.iur. Pravilnik o radu objavljen je na oglasnim pločama Kliničkog bolničkog centra Rijeka ___________ godine a stupa na snagu ______________ godine.
© Copyright 2024 Paperzz
