close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.

embedDownload
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
1
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
KAKO JE I ZAŠTO ZABORAVLJEN ISTAKNUTI DUBROVAČKI BRANITELJ, POKOJNI AZIZ SULJEVIĆ
Najgora je pravda koja zakasni
Ne želim vjerovati da je zaboravljen kao i drugi slični njemu samo zato što je drugi i drugačiji, mada je i tako
nešto moguće
Otkako je 1997. godine iznenada preminuo samostalni inspektor policije Aziz Suljević, prijeratni i ratni načelnik operativnih
poslova Policijske uprave Dubrovačkoneretvanske, kako osobno tako i preko
Udruge Bošnjaka branitelja Dubrovnika,
nikada nisam prestao upozoravati odgovorne na nepravdu koje je prema njemu i
još nekima učinjena. Činim to i ovom prilikom da probudim sjećanja uspavanih ili
emocije počesto zaboravljivih. Naravno,
činim to ponukan tekstom objavljenim u
Jutarnjem listu 21. svibnja 2012. prema
kojemu je MUP Republike Hrvatske, samo
jednim Karamarkovim potezom promaknuo, ni manje ni više nego 684 policijska
generala, ne navodeći imena tko su ti ljudi. Ali činim to ponukan i nedavnom dodjelom odlikovanja i priznanja zaslužnim
braniteljima povodom obilježavanja „Dana
pobjede i Domovinske zahvalnosti“ od
strane predsjednika Hrvatske dr. Iva Josipovića. Naravno, da ni među tim imenima nije bilo imena rah. Suljevića, a trebalo je biti. Smatrajući ponajprije da ratne
zasluge nitko nikome u Lijepoj našoj ne
može samovoljno izbrisati ni nadopisati ih
sebi, ponovno podsjećam javnost na ono
što je još aktualno a tako snažno urezano
u dušama obitelji nepravedno zaobiđenih.
Nije potrebno posebno naglašavati da je
Aziz Suljević, ponajprije bio zaslužan
građanin ovoga Grada i dubrovački branitelj. Mislim da to mnogima nije nepoznanica. Zna se da je prije početka agresije na
ove prostore bio imenovan Prvim županijskim zapovjednikom obrane i šefom
Prvog kriznog stožera ovih prostora, te
članom najužeg ratnog vodstva grada
Dubrovnika. Uz dužno poštovanje prema
generalu Nojku Marinoviću, Suljević je na
odgovornu dužnost imenovan i prije njegovog dolaska u Dubrovnik i preuzimanja dužnosti zapovjednika obrane Dubrovnika. Dakle, prije nego je ijedna puška pukla, u svibnju 1991., Suljević je obnašao dužnost vrlo važne Institucije u
Gradu, bio je ratni zapovjednik s visokim
statusom odgovornosti, službeno imenovan a ne samo-postavljeni rukovodilac,
kako se to kod pojedinaca dešavalo. Danas se sve to nažalost, nebrigom odgovornih, pokušava gurnuti na marginu ili
zaboraviti, a nametnuti nešto drugo. Podsjećam da je Suljević posebno bio važna
i odgovorna osoba u najtežim konfuznim
danima obrane, kada je nenadano ubijen
načelnik Ureda za obranu Miljenko Bratoš i kada je gotovo pola vodstva Policijske
uprave zajedno s načelnikom Đurom Kordom bilo izmješteno na takozvano „izdvojeno zapovjedno mjesto“ u Splitu. Na
Suljevića je tada, igrom slučaja ili ne, pala
najteža ratna zadaća. Uz sve njegove dobre ili loše ljudske osobine, uz sve ono
što je želio a nije mogao ili pak ono što je
htio a nije smio, on je svojim nesebičnim
zalaganjem i trudom, ponajprije s onim s
čime je raspolagao, nesumnjivo odigrao
vrlo važnu ulogu dajući od sebe više nego
su mu okolnosti dopuštale. Znajući za to,
nerijetko ga je znao pohvaliti i sam
zapovjednik obrane Grada general
Marinović. Nažalost, iz nekih razloga Suljević ni do danas nije unaprijeđen u nikakav počasni policijski ili vojni čin, makar
posmrtno, niti je odlikovan bilo kakvim
ratnim priznanjem, osim Spomenicom
Domovinskog rata, što smatram nedovoljnim. Ne želim vjerovati da je zaboravljen
kao i drugi slični njemu samo zato što je
drugi i drugačiji, mada je i tako nešto
moguće. Jer da ima
bilo kakvo drugačije
objašnjenje već bi ga
mjerodavni odavno
rekli. Ali ruku na srce,
sve što je taj čovjek u
životu učinio u toj
najvažnijoj ovozemaljskoj stvari, u obrani
dubrovačkog čovjeka, doma, i njegova
dostojanstva, učinio
je to baš u Dubrovniku i kao takav ima pravo da se zove dubrovačkim čovjekom i
braniteljem, ma koliko
mu to neki samozvanci osporavali.
inci barem nekada spomenu ili da se nečiji
sjajni primjeri makar na drugi način vrednuju. Ali jesam se naslušao pustih obećanja i nažalost, čestih slijeganja ramenima.
Po svemu sudeći, Onima koji su već
odavno okićeni najčešće „ukradenim“ ratnim priznanjima, visokim činovima i odlikovanjima Suljević više nije bitan. Umro
je kažu, prirodnom smrću nedugo nakon
ratnih operacija i tu završava svaka priča.
Ama bravo! Pa ako je to tako, a očito jest,
onda to i nije čudno, jer samo u glavama
takvih postoje određene barijere, pa
mrtvih ljudi za njih kao da nikada nije bilo,
a živući nisu opasni. Olako se zaboravlja
činjenica da su Suljevićevu smrt dijelom
prouzročili i ratni uvjeti pa i nepravda koje
mu je učinjena, što njegovo srce nije
izdržalo. Ma koliko se, bezrazložno i prisilno umirovljen, trudio da dodatnim radom
Skromno spomen-obilježje
razuvjeri samoga sebe, njegova duša je
dokrajčena nepravdom i dobro organiziranom otimačinom prava koja su njemu
pripadala.
Čudno je što slučaj Suljevića ne zabrinjava ni neke rukovodioce iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske pa ni ratne
zapovjednika iz ZNG-e jer su bili Suljevićevi neposredni suradnici ili im je on
bio nadređeni. Uostalom, zar oni ne znaju tko im je zapovijedao? Ili je za njih bitnije koliko se netko manje ili više uklapa u
nečije stranačke „šablone“. Kad bi istinski željeli mogli bi mnogima vratiti dio
izgubljene časti i ponosa jer ovakvi ljudi
to zaslužuju. Ali i oni su izgleda važni samo
sebi, a ni mrtvi, ni živi više ih ne zanimaju.
A kako danas stvari stoje, takva je trenutna situacija sa slučajem Aziza Suljevića.
Bože, Bože, kakvi smo mi ljudi postali?
Da sam na mjestu takvih sramio bih se
nositi visoko ratno odlikovanje koje nisam
2
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Činjenica je da u Dubrovniku postoje
brojne udruge proistekle iz Domovinskoga
rata, koje se pojedinačno ili skupno kite
svojim uspjesima za tobožnje podvige, i
njima na teret pripadaju ovakvi problemi,
ali one po tom pitanju ništa ne rade. Neki
njihovi predstavnici najčešće rade za svoje
uskogrudne interese, natječu se i prepiru
koja je politička stranka bolja i kojoj će dati
svoju naklonost, pišu razne peticije protiv
vlasti i demonstriraju. Kao da bježe sami
od sebe kao „vrag od tamjana“, ili se gube
se u vremenu i prostoru uživajući sa sebi
sličnima, kako bi rekao naš Bajro Sarić. Ili
se vrte se u nekom začaranom krugu, i
svojim neukim djelovanjem šire netoleranciju. Njihovo međusobno nametanje i
laktašenje, s tako ružnim ali neizostavnim
podjelama na „naše i njihove“ postalo im
je moderno. Nisam primijetio ni osjetio
njihovu volju da se ovakvi zaslužni pojed-
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
zaslužio. Često mi napamet pada tako
lijepa i savjetodavna misao Uzoritog pok.
kardinala Franje Kuharića, kojega sam
jako cijenio i uvažavao njegova razmišljanja, a koji je još tijekom najžešćeg ratnog sukoba u BiH, govorio: „Gospodo
draga, možete pisati i crtati što god hoćete,
ali ne smijete križati ljude“!
Sve dok je ovako ja ne vidim napretka u
tom pogledu. Duša me boli što nikoga više
ne zanimaju oni koji više o sebi ne mogu
govoriti i pisati. Za takve to moraju učiniti
živi, ali kome to reći? Jednom prilikom
svojim tekstovima u Slobodnoj Dalmaciji
na učinjenu nepravdu prema Bošnjacima
braniteljima Grada upozoravao je uvaženi
dubrovački književnik Feđa Šehović, a
potom je i moja malenkost u svojoj nedavno izdanoj knjizi „Bošnjaci-muslimani
u obrani Dubrovnika 1991-1995.“, opširnije dotakla ovu temu. Opisao sam učinjenu nepravdu prema Azizu Suljeviću,
Hamdiji Kovaču i na koncu Jasminu Žustri, koji još nije dobio status branitelja. Iako
je maloljetni Jasmin u najtežim danima
rata s nekoliko suboraca u logističkoj skupini „Deve“ na leđima opskrbljivao branitelje Srđa hranom, oružjem i vodom. Iz
nekih razloga samo njegovo sudjelovanje pripada neborbenom sektoru, ili se
izmišljaju neki potpuno besmisleni odgovori. Ne znam zašto se ovako poigravamo s ljudskim sudbinama. Mi pojedinačno
ili skupno o tim ljudima možemo misliti što
god hoćemo, ali im ratne zasluge ne smijemo
nepravedno
oduzimati.
Obrazloženja koja se u danim slučajevima daju iz Ureda za obranu Dubrovnik
nemaju nikakve veze s istinom. Zanemaruje se prava istina koju potvrđuju
lokalni zapovjednici i suborci (njih 5), kao
da ona više ništa ne znači. Zamislite! Jednima može a drugima nema šanse. Ništa
to ne vrijedi „laktašima“ koji bi sve učinili
da prikriju nečije ratne zasluge i pripišu ih
sebi ili svome rodu. Takvima je izgleda
važnije djelo onoga što je poginuo rušeći
srpsku kuću, pa ga u najmanju ruku proglasiše hrvatskim vitezom. I još nešto. Sva
naša nastojanja oko ovakvih problema
jedan dubrovački „alčak“ komentirao je
riječima: „to Oni samo liječe svoje frustracije“. Aferim! No, srećom, znamo mi
svoju poziciju i bez takvih i naše je da
molimo a nikako zahtijevamo. Ali, ako taj
već zna dijagnozu naše bolesti mogao nas
je posavjetovati da se ne liječimo sami.
Sevap je.
Povodom narečenog, još prije Karamarkova imenovanja policijskih generala, pisao
sam Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i Ministarstvu Unutarnjih
poslova RH-e u Zagreb, ali nažalost još
uvijek nema razumijevanja ni volje da se
ovakvi slučajevi riješe. Koliko sam primijetio u ovim institucijama danas rade ljudi
ili njihove tajnice koji nisu imali veze s
Domovinskim ratom niti ratnim putovima
branitelja. Zato nema šanse da vas razumiju. Većinom postupaju tobože „strogo“
prema Zakonu i stalno traže neke dokumente, a ne znaju da takve zakonske uvjete, samo oni mogu ispuniti, nikako treće
osobe. Samo ta ministarstva u Republici
Hrvatskoj raspolažu dokumentacijom i
registrom branitelja i sa svim relevantnim
činjenicama i dokumentima o sudjelovanju u Domovinskom ratu za svakog branitelja ili djelatnika policije, i ne znam zašto
se time sami ne posluže. Ali ako oni ne
žele nema nam druge nego pisati i Predsjedniku Republike Hrvatske.
DUBROVAČKE SLIKE I NEPRILIKE
Nebriga, a tako malo treba
Fotografija prva. Čekajući autobus Libertasa, osmicu, na Ilijinoj Glavici, preko puta
butige Konzum, vidio sam nešto što nije dobro. Na sred nogostupa ostavljene su
kamene ploče i na široko razbacane, tako da pješaci za normalno proći moraju na
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
Draga gospodo, ne budimo licemjerni, i
ne lažimo se više. Pokušajte barem malo
nadahnuti svoju duhovnu dimenziju i vratite čast i ponos ovim ljudima ili nam recite zašto to ne možete učiniti. Ne tražite
od nas nešto što je u vašim ladicama. Ako
ima bilo kakvih zapreka za ostvarivanje
pojedinačnih braniteljskih prava ili zasluga
za bilo koga od branitelja onda ih treba
bez ustručavanja reći. Pa ako treba i javno. U suprotnom, ne znam čemu služe
besmisleno i očito maltretiranje i zavlačenje problema koji se smišljeno čini samo
nekim braniteljima. A vjerujte mi, ruku bih
u vatru dao, da bi ovakve slučajeve najbolje i najprije riješili naši lokalni ratni
zapovjednici kada bi to bila domena njihovih ovlasti. Dok u Zagrebu se na to malo
tko obazire ili više nema volje. Ili su možda
još uvijek potrebne uobičajene i nikad
iskorijenjene „rodijačke veze“ koje otvaraju sva vrata. Ako se ovako nastavi, pitam
se hoće li ikada ovakvi slučajevi biti riješeni? Hoće li nepravedno oštećeni članovi
Suljevićeve, Kovačeve i Žustrine obitelji,
ali i sličnih njima, ikada biti moralno i ljudski zadovoljeni? Ili će ovakvi primjeri i dalje ostati kao gorak okus u dušama svih
onih koji su poznavali ove čestite ljude i
iskrene branitelje Dubrovnika.
Stoga ponovno apeliram na javnost a javnost je naša najpravednija ocjena. Nema
veće nepravde nego kad pravda zakasni,
kažu neki pisci, a toga se upravo bojim.
Dubrovački književnik gospar Mato Jerinić u svom aforizmu jednom je zapisao vrlo
poučne riječi: „Teško državi ako oni koji
su slijedili zov srca dok su je stvarali, ne
slijede zov razuma kad su je stvorili“. Pitam se, imamo li mi snage i volje da doista uključimo vijuge razuma?
Kemal Tursunović-Zmaj
cestu, a tim dijelom automobili i motorkotači jure li jure. Nije mi jasno da odgovorni za ovu ne znaju, te da taj prostor ne
urede za dobro svih, posebno pješaka.
Fotografija druga. Velika rupa za odvodne
vode u blizini turističke agencije „Perla
adriatika“, Frana Supila 2, je opasnost
kako za malu djecu
tako i za ostale. Zar
nije mogući postaviti rešetku?
Zdravko
Trojanović Trojo
P.S.
Autobusna čekaonica preko puta
Robne kuće Srđ ima
arlu sa zelenilom, a
na zidu su postavljene široke i duge
daske da bi čeljad
mogla sjesti i
odmoriti se čekajući
autobus. Za svaku
pohvalu!
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA /
O TOME SE (NE) GOVORI
„Džabalebaroši“
To da u Dubrovniku nema dovoljno radnika čista je zabluda, jer u našemu
Gradu dosta je mladih ljudi (i nešto starijih) koji bi mogli popuniti sva
raspoloživa radna mjesta, ali-ZA OSUDU-dubrovačka mladež ne želi raditi
u tzv. realnom sektoru, nego bi većina htjela biti: direktori, raznorazni
menadžeri, ravnatelji, šefovi, činovnici (pisari) svake fele, tajnici…
Kao prvo, ostavimo povijest po strani.
Dubrovnik je u 20.i 21.stoljeću jedno od
najprestižnijih turističkih odredišta Lijepe
Naše, Europe, pa i čitavoga svijeta. Tome
se ne treba čuditi jer se Dubrovnik (i rivijera) pročuo po kulturno-povijesnim
spomenicima i sakralnim objektima, po
prirodno-klimatskim. pogodnostima, a
naš Grad visoko kotira i na UNESCO-vim
ljestvicama. Naravno, ne treba zanemariti i ljubaznost domaće DUBROVAČKE
čeljadi (ugostiteljsko-turističko osoblje i
ini) i u svakome slučaju, ljubazne privatne iznajmljivače-Dubrovčane, a ne i “Dubrovčane”. Upravo sada U SRCU turističke sezone moglo bi se nadugo i na
široko razglabati i pisati o realnim izgledima za dobru turističku žetvu, ali ipak bez
velike euforije i superlativa. Inače, ne
skrećem s teme osvrćući se na “radnički
Dubrovnik“, tj. na potrebe Grada (i okolice) u radnoj snazi. Naime, našemu je
Gradu i rivijeri potreban popriličan broj
radnika, posebno sezonskih raznih struka i profila, ne samo za ugostiteljsko-turističko gospodarstvo nego i za mnoge
popratne branše.”Dubrovnik (i rivijera)
nema toliki broj radnika na raspolagan-
ju, pa ih mora sa strane uvoziti kao
gastarbeitere”. Ovo da u Dubrovniku
nema dovoljno radnika čista je zabluda,
jer u našemu Gradu dosta je mladih ljudi
(i nešto starijih) koji bi mogli popuniti sva
raspoloživa radna mjesta, ali-ZA OSUDUdubrovačka mladež ne želi raditi u tzv.
realnom sektoru, nego bi većina htjela
biti:direktori, raznorazni menadžeri,
ravnatelji, šefovi, činovnici (pisari) svake
fele, tajnici, glasnogovornici, vodičivodičice, estradnjaci svih vrsta-celebrity
tzv. zvijezde, često spominjani
džabalebaroši i koje-kakve još plaćene
”LEŽONJE”. Od takvih ne-produktivaca
nema: ni štruca, ni šnicela, ni bifteka, ni
bataka, ni šporkih makarula, ni janjetine,
ni ribe, ni pizza, ni kolača, ni namještenih
postelja u hotelima, ni uređenih vrtova
oko hotela, ni opranog posuđa u hotelskim i restoranskim kuhinjama ni mnogo
čega potrebnog. Danas je u Dubrovniku
(i u okolici) zaposleno i mnoštvo radnika
iz nekih krajeva Hrvatske, iz BiH i iz
drugog inozemstva. Već su neki ulični
kiosci i druga radna mjesta „načičkani“
Slavonkama, a nijesu rijetki ni konobari,
kuhari, pizza-majstori, sobarice,
čistačice, kuhinjske radnice i drugi. “UVALILI SU SE“ također i inozemci i to: u
hotele, banke, agencije i drugdje što je
apsurdno. Mladi Dubrovčani bi, također,
radili, ali da to bude neki lakši i finiji-činovnički posao. Ali turističkom Dubrovniku trebaju: konobari, kuhari, slastičari,
pomoćno kuhinjsko, skladišno, tehničko
osoblje, sobarice, čistačice, vrtlari, razni
meštri, osoblje recepcije i mnogi drugi,
tj. trebaju oni koji nešto konkretno rade,
pa i fizički. Ne samo pisari i direktori. Lako
je jezikom laprdati, kao što čine čelnici
političkih stranaka, saborski zastupnici,
oni iz Vlade,”gradske glavešine” - treba
ŠLJAKATI, a ne prodavati maglu. Svjedoci smo da danas “svi mladi nešto
studiraju”, te na neki način to i završe (treba se školovati), ali rijetki su spremni da
nešto konkretno rade. Nakon što steknu
DIPLOMU KO VRATA, većina ih ostaje u
Zagrebu ili se OTISNU u inozemstvo, a
Grad (i okolica) od njih nema vele koristi. Ili je daleko od istine da neki roditelji
znaju svojoj djeci reći da ako FINU
SKULE neće morati raditi. Inače, mnogi
mladi (i Dubrovčani) ne bi podizali ništa
teže od žlice i olovke. Valjda se čeka da
bezizlaznu situaciju spasi “najezda”
Slavonaca i ostalih u naš Grad i turističku
okolicu. Pri kraju, samo ovo: Tko je
mogao zamisliti i pretpostaviti da će Dubrovnik postati grad gastarbeitera, a i
drugih pečalbara? Puče dubrovački, pa
je li to moguće, kako bi rekao blagopokojni-čuveni Mladen Delić.
Pero Hrdalo, Dubrovnik-Lapad
DRUGOG DANA RAMAZANSKOG BAJRAMA
Odana počast poginulim Bošnjacima u obrani Grada
Drugog dana Ramazanskog Bajrama uobičajeno je da se Bošnjaci prisjećaju svojih umrlih ili poginulih suboraca-sunarodnjaka-šehida i prijatelja. Ali i svih onih koji svoje živote položiše
diljem Domovine da bi nama danas bilo bolje. Tako je učinjeno
i ovom prilikom 9. kolovoza 2013. godine u 18 sati, kada su
Bošnjaci branitelji ovoga Grada zajedno s glavnim imamom
hadži Salkanom ef. Herićem posjetili spomen obilježje poginulim
suborcima i sunarodnjacima, na muslimanskim mezarima na
Boninovu, odali im dužno poštovanje i proučili Jasin Dovu.
Udruga Bošnjaka branitelja Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije ovom prilikom izražava zahvalnost Islamskoj zajednici u Dubrovniku, i glavnom imamu hadži Salkanu ef. Heriću,
koji nam i ovom prilikom, kao i mnogo puta ranije u svakoj
mogućoj prilici pružao nesebičnu vjersku i moralnu pomoć pri
obilježavanju ovih trenutaka. I svaki put za branitelje činio je to
besplatno, što nama u ovim vremenima puno znači. No, više
od toga znače nam riječi nadahnuća ef. Herića braniteljima i
rodbini poginulih branitelja, koje imaju svoju snagu i pune su
optimizma, vjere i nade u bolje sutra.
Ponosni smo na najveću žrtvu koja se život zove, što su je naši
sunarodnjaci i suborci ugradili u najljepšu građevinu, slobodnu i demokratsku Republiku Hrvatsku. Oni su svojom krvlju
ispisali slobodu hrvatskog juga i Lijepe naše, i njihove duše ne
smiju biti zaboravljene!
Udruga Bošnjaka branitelja Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanske županije AZIZ HASANOVIĆ, predsjednik
4
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
EL-Fatiha! Neka je vječni rahmet njihovim dušama!
/ PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
HNS-ov narančasti brod i ove
godine na Maratonu lađa
I ove godine HNS-ovci iz Dubrovačko-neretvanske županije organizirali su brod u HNS-ovim bojama koji je pratio sudionike
utrke tradicionalnog šesnaestog Maratona lađa.
Najvažniju ulogu u organizaciji imala je podružnica Metković uz
podršku tajnika Dalmatinskog regionalnog saveza Valentina
Dujmovića, a na brodu je bilo više od 130 predstavnika HNS-a
koje su predvodili ministrica graditeljstva i prostornog uređenja
Anka Mrak Taritaš, saborski zastupnici Goran Beus Richembergh
i Petar Baranović te gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.
Maraton dug 22,5 kilometra održan je u subotu, 10. kolovoza, a
lađari su vozili od Metkovića do Ploča. Ove godine nastupila je
čak 41 ekipa, što je najviše do sada, a od toga su tri bile ženske,
dok ih je čak sedam stiglo iz kontinentalne Hrvatske.
Već petu godinu zaredom na Maratonu je pobijedila lađarska
posada „Gusari“ iz Komina. Iza njih u cilj su uplovili domaćini
na lađi „Stabline“, dok je treće mjesto osvojila posada „Crni
put“ iz Metkovića. Pobjednicima je uručena zlatna medalja te
veliki prijelazni štit kneza Domagoja i mali štit kneza Domagoja
u trajno vlasništvo, drugoplasiranoj posadi srebrna medalja i
mali štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo, a treći su osvojili
brončanu medalju i mali štiti kneza Domagoja u trajno vlasništvo. Nina Mašić
UČIMO HRVATSKI
Početi ili započeti
Među bezbroj dvojbi hoćemo li pogriješiti ako upotrijebimo jednu ili drugu riječ između dvaju sličnih, a koje su vrlo česte u svagdašnjem govoru ili pismu, našle su se i ove navedene u naslovu
za koje je Obrazovna emisija Hrvatskog radija Govorimo hrvatski
našla za shodno o tome upitati stručnu osobu. Trebalo je odgovoriti na upit postoji li značenjska razlika između glagola početi i
započeti, a odgovorio je u emisiji od 6.5.2013. dr.Domagoj Vidović iz Instituta za jezik i jezikoslovlje ovako: “Jedan nas je slušatelj upitao je li ispitivanje počelo, ili, je li ispitivanje započelo, te
postoji li uopće značenjska razlika između ta dva glagola. Kao
prvo, utvrdit ćemo pripadaju li oba glagola leksiku hrvatskog standardnog jezika i jesu li normativno isti. Odgovor je pozitivan, isto
kao i na pitanje jesu li i istoznačnice. I jedan i drugi znače krenuti
od početka, pokrenuti kakvo djelovanje ili događanje. Dakle, predavanje može početi ili započeti. Osim toga, glagoli početi i
započeti imaju značenje biti na početku pa se može reći da je
nastava počela ili da je nastava započela.
Glagol započeti, osim navedenih dvaju značenja po kojima je
sinoniman s glagolom početi ima još dva značenja u kojima to
nije. U prvom znači dati poticaj čemu, primjerice započeti svađu,
kada je sinoniman s glagolom začeti, a u drugom isto što i učiniti
prvi korak u čemu, primjerice započeti pjesmu što je sinonimno s
glagolom povesti. S obzirom na to da se za glagol početi ne
spominju ta značenja, ispravno je reći započeli smo svađu ili
započeo sam pjesmu, a nikako ne počeli smo svađu ili počeo
sam pjesmu. Ostaje nam sada odgovoriti na početno pitanje tj. je
li ispravno reći da je ispitivanje počelo ili da je ispitivanje započelo. Glagol započeti u tom je slučaju pleonazam, jer ima isto značenje kao i glagol početi s tim zadržava predmetak ‘za’. Budući da se
predmetkom ‘za’ označava svršenost, a glagoli početi i započeti
su sinonimi, bolje bi bilo reći da je ispitivanje počelo”
Eto toliko ovom prilikom od uvaženoga doktora, a nama u skladu
s ulogom rubrike Učimo hrvatski, na znanje i ravnanje. T.K.
Vikend u znaku
koncerata
u Lapadu
www.effect-dubrovnik.com
PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU,
DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva.
Kao uvertira manifestaciji Noć Uvale Lapad
nastupit će dubrovačka grupa Atlantida na
plaži Uvale Lapad, u petak 16. kolovoza s
početkom u 21.30 sati. Ulazak je slobodan.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
5
www.dubrovacka-biskupija.hr
CARITAS
Otvorena posudionica
medicinskih pomagala
Caritas Dubrovačke biskupije predstavio je javnosti u ponedjeljak, 12. kolovoza novi projekt, a riječ je o Caritasovoj posudionici medicinskih pomagala koja će biti na raspolaganju svima
onima kojima je takva vrsta pomoći potrebna.
Ravnatelj Caritasa mr. don Robert Ćibarić ispričao je kako su
na tu ideju došli nakon Tjedna volontera održanog krajem svibnja ove godine, a u sklopu kojeg se govorilo o pomoći bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti. Zahvaljujući ulaganjima Dubrovačko-neretvanske županije i Dubrovačke biskupije koje su darovale po 30 tisuća kuna, to se ubrzo i ostvarilo. „Glavni cilj nam je
olakšati situaciju obiteljima koje su suočene s velikim troškovima liječenja članova svojih obitelji,“ rekao je ravnatelj Ćibarić
istaknuvši kako je svima nama obveza briga o terminalnim
bolesnicima. Djelatnik Caritasa Pero Srijemse rekao je da se u
posudionici nalazi 10 medicinskih kreveta sa svom opremom,
10 kolica, 5 princeza, 5 stolica za kupanje, 5 daski za kupanje,
dekubitusni madraci i štake. Potrebiti nakon prijave Caritasu i
kratke procedure mogu dobiti na uporabu ono što im treba.
Predstavnica županije Marija Vučković kazala je kako nam
ovakve akcije pomažu svima da budemo bolji ljudi te da se nada
da će sličnih domišljatih i korisnih ideja za pomoć drugima biti i
ubuduće.
DUBROVNIK
Zatvoren drugi Forum+
U nedjelju 11.kolovoza završen je Forum +, drugi Forum mladih
katolika Hrvatske koji se ove godine održao u Dubrovniku. U
organizaciji civilnih udruga Skac St iz Splita i Skac Palma iz
Zagreba s namjerom umrežavanja, inicijative, edukacije i informacije, Forum + je okupio 50 mladih intelektualaca iz svih područja društvene stvarnosti, a koji su kroz razne organizacije
izrazito aktivni u društvu. Tematski određen kroz tri cjeline: upoznavanje specifičnog položaja mladih u društvu, ukazivanje
na mogućnost i potrebu aktivacije mladih u svim segmentima
6
Ravnatelj Ćibarić je također pozvao sve žitelje županije koji
možda imaju doma nešto od sličnih pomagala, a više im ne
trebaju, da to s povjerenjem donesu u biskupijski Caritas koji će
onda pomagala proslijediti potrebnima. Angelina Tadić
društva te upoznavanje suvremenog jezika društvene uključenosti, Forum je nudio niz izazovnih tema: „New evangelization: its nature, its challenges“, „Mediji u Hrvatskoj“, „Inicijativa
U ime obitelji“, „Teorije i tehnike fotografije“, „Catholic Voices“,
„Izrada strategije i planiranje projekta“, „Manif Pour Tous“, „Božji
poziv na vodstvo“ te „Čovjek kao srce projekta“ nazivi su predavanja koja je Forum ponudio svojim sudionicima. Nakon izlaganja održani su forumi – vođene rasprave uz rad u grupama.
Rodrigo Guerra Lopez, Ivica Šola, Željka Markić, Lino Zonjić,
Hrvoje Katušić, James Newman, Ivana Marić, Frigide Barjot,
Clement Boriolio, Domagoj Matošević, Ivan Mandurić, Ante Vučković, Arek Krasicki i Marin Lučić, predavači i voditelji duhovnih
programa, mlade su potaknuli na zajedničko promišljanje o stanju u našem društvu, potrebama te
mogućnostima iznalaženja zajedničkih rješenja
kao odgovor na potrebe kroz razmišljanje o pokretanju različitih inicijativa i projekata.
Forum + je završen zaključnim forumom mladih
u kojem su sudionici sabrali sveukupne dojmove
proteklog tjedna u raspravi o potrebama mladih u
društvu te onome što oni mogu po tom pitanju
napraviti. Biti autentičan u onome što radiš, imati
otvoreno srce za potrebe drugog čovjeka ali i za
njegove talente i sposobnosti kako bi mladi mogli
motivirati jedni druge za stvaranje pozitivnih
promjena u svojim sredinama kao i čitavom društvu, to je bila poruka i zaključak završnog foruma.
Forum mladih katolika je i ove godine ostvario
edukaciju, informaciju, umrežavanje i inicijativu
svojih sudionika koji su se u prijateljskoj atmosferi
rastali puni novih ideja za međusobnu suradnju.
Katarina Gugić
mARKETIN
T:GlasGrada
020 358
980 F: 020 311 992
- 439 - petak 16. 8. 2013.
[email protected]
EUROPSKA KOMISIJA
Pelješki most na čekanju
Pitanje pelješkog mosta Europska komisija stavila je na čekanje – javila je Slobodna Dalmacija i, uz ostalo, dodala: Završni
rezultati predstudije izvodljivosti, iako je prvobitno bilo najavljeno, neće biti objavljeni 18. kolovoza, nego tek u rujnu. Tako
glasi optimistična verzija. Ona pesimističnija tvrdi da će se s
odlukom otezati sve do proljeća iduće godine i dolaska novog
saziva Europske komisije.
DOBRE VIJESTI IZ SPLITA
Djevojčica izvan životne
opasnosti
Kako je javila Hrvatska novinska agencija HINA, osmogodišnja
djevojčica iz Argentine koja je prije 6.kolovoza nastradala (kosa
joj se zaplela o rešetke usisne cijevi, te je nekoliko minuta bila
pod vodom) u bazenu dubrovačkog hotela Neptun, izvan je životne opasnosti. Nakon što joj je pružena liječnička pomoć u Općoj
bolnici Dubrovnik, helikopterom je hitno prebačena u Split - Jedinicu intenzivnog liječenja KBC Split, a gdje se uz velike napore
liječnika i liječničkog osoblja uspješno oporavlja.
- Djevojčica je izvan životne opasnosti. Diše sama i komunicira
sa svojim roditeljima i medicinskim osobljem. Stanje joj se poboljšava, a prognoze su dobre. Već imamo plan i za njen povratak
kući, no prvo mora ojačati”, izjavio je za Hinu voditelj Jedinice
za intenzivno liječenje splitskog KBC-a dr Julije Meštrović.
PULA – NASTUPIO I DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
„Čarolija Izraela, ljeto u
Istri“
Večer opere i operete pod dirigentskom palicom izraelskog dirigenta Noama Zure, sopranistice Hile Baggio i Keren Hadar te
bas baritona Yuria Kissina, zajedno s Dubrovačkim simfonijskim
orkestrom, održana je u četvrtak 8.kolovoza u Puli. Izvedeni su
popularni songovi iz mjuzikla te arije iz opera i opereta u predivnom ambijentu Kaštela u Puli. Nakon raspjevanih songova u
Kaštelu je nastupila indie rock skupina Acollecite. Ovo događanje
dio je iznimne kulturne manifestacije „Čarolija Izraela, ljeto u
Istri“ koju je organiziralo Veleposlanstvo Države Izrael u RH od
3. do 9. kolovoza. Generalni pokrovitelji manifestacije su bili Grad
Pula i Istarska županija. Dorotea Kolić
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
7
Mljet
DANI FESTE & VALA – DANI FESTIVALA
Drugu godinu za redom na otoku Mljetu održavaju se „Dani Feste i Vala – Dani Festivala“. Ovu godinu cijela
manifestacija je dulja i sadržajnija od lanjske, zbog više događanja i dobivanja pokroviteljstva, kako od
Dubrovačko-neretvanske županije, općina Župa Dubrovačka i Mljet, tako i od tvrtke Ocinje-Market.
3. kolovoza.-subota, je sve počelo na „JAMI“, na pučinskoj strani
otoka Mljeta gdje se po legendi u davna vremena iskrcao Odisej i
proživljavao avanturu dugu sedam godina, boreći se s jednookim
Kiklopom i ljubujući s nimfom Kalipso. Zapravo, JAMA je kultno
kupalište stanovnika Babinog Polja, gdje se generacijama već uživa
u plavetnilu Jadranskog mora, u glatkim stijenama za sunčanje, a
oni smjeliji skaču iz visina s tih stijena. Najviša točka skokova je
čak 22 metra visoka stijena, zvana: „Iz trišaja“. Osim druženja koje
je povezalo sve generacije, na JAMI se okupilo i puno barki i brodica koje su uveličale ovaj lijepi skup.
4. kolovoza u nedjelju, je u „Domu kulture Zabrježe“, točnije na
velikoj taraci ispred doma - „Arena Zabrježe“, upriličena kulturna
večer nazvana: „VEČE VALE, MORA, LIBRA & VAPORA“. Večer je
uvodno najavio kapetan Miljenko Sršen, da bi cijelu manifestaciju
službeno otvorio načelnik općine Mljet; gosp. Đivo Market.
Sam naslov večeri odaje sadržaj događanja u kojoj su se na video
zidu mogle gledati fotografije iz povijesti otoka, obuhvaćajući ljude,
U glazbenom dijelu večeri valja istaknuti široku lepezu izvođača,
poput klape „Karaka“ iz Dubrovnika, pijanistice Vesne MataneMatić, kantautora i urednika glazbenog programa HR; Mara Marketa, te nastupa dueta: vokalne solistice Milke Modrinić-Roko i
pratnje na klavijaturama Silvia Marketa. Sav program je kulminirao
otkrivanjem velikog grba malonogometnog kluba „Zabrježe“, uz
emocionalni govor prvog kapetana kluba, gosp. Pera Markovića i
dugogodišnjeg organizatora svih malonogomentnih turnira na
otoku Mljetu, gosp. Miha Bušurela, te izlaganjem dubrovačkog
književnika gosp. Mata Jerinića koji je u svom nadahnutom izlaganju „Ljubavno-erotskog kurikuluma“ prepun auditorij „Arene
Zabrježe“ naprosto oduševio.
običaje, te život, nekad i danas. Također u spomen M/B PERAST,
vapora s dušom kako ga nazivaju na Mljetu, dodijeljena je nagrada za najbolju priču o PERASTU-VAPORU S DUŠOM, (uokvirena
fotografija PERASTA-VAPORA S DUŠOM), gospođi Mariji Dominković. Gospođa Dominković je u svojoj priči „Perastove cime“ emocionalno opisala svoje djetinjstvo najranije na Mljetu i povezanost
s otokom čija je poveznica tada bio jedino brod Perast.
Inače, PERAST-VAPOR S DUŠOM opet plovi na stranici facebooka i ima jako puno obožavatelja sa svih naših južno dalmatinskih
otoka, grada Dubrovnika, a i šire. U daljnjem programu je iskazana zahvala i vatrogasnoj postrojbi „Mljet“ za budnost i očuvanje
najzelenijeg otoka na Jadranu, te je zapovjedniku vatrogasne postrojbe gosp. Mariu Dabeliću također uručena slika PERASTA.
8
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
5.kolovoza-ponedjeljak, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, premijerno je prikazan dokumentarni film autora gosp. Mira
Tomšića: „U ranjenom gradu“ u kojem se prikazalo stradanje Dubrovnika u domovinskom ratu, te film „Ratni trofej Hajduka“ koji
predstavlja „Hajdukovo“ osvajanje kupa Jugoslavije 1991. godine u Beogradu protiv „Crvene Zvezde“. Za 17.8. – subota, predviđeno je predstavljanje nove zbirke pjesama pjesnikinje Diane
Brkić: „PRVI RED DO SUNCA“ čiju će zbirku predstaviti profesor
Milo Sršen (HTZ). No, o tome ćemo u idućem broju „Glasa Grada“.
Silvio Market
Fotografije: Nikola Hazdovac
BUDI UVIJEK BLIZU
Svaka prijeđena milja za
njih se isplati
Nakon gotovo 300 prijeđenih kilometara, veslači ˝Prave doze
ustrajnosti˝ uplovili su u Milnu na Braču gdje su se susreli s
Bračkim pupoljcima, s djecom s poteškoćama u razvoju koja
su u središtu ovogodišnje veslačke akcije.
Iako je u veslačkom smislu cilj uploviti u Dubrovnik nakon 500
prijeđenih kilometara, pravi cilj akcije je prikupiti 100 tisuća kuna
za Bračke pupoljke, 27-ero djece s otoka Brača s poteškoćama
u razvoju kako bi se osigurala potrebna terapija na otoku.
˝Svaka prijeđena milja za njih se isplati. Iako većina Bračkih
pupoljaka ima značajne poteškoće u komunikaciji, emocije koje
su nam prenijeli zajedno s članovima svojih obitelji nikada
nećemo zaboraviti. Ova djeca trebat će doživotnu pomoć, a mi
vas pozivamo da se uključite i u slijedećih godinu dana olakšate neke njihove korake.˝, izjavila je Ivana Stojčević iz Alvogena čije su kolege već drugu godinu uključeni u akciju i kao veslači
i kao donatori.
Priključite se akciji Prava doza ustrajnosti i uplatom na žiro račun
udruge APEL 2484008-1102135427, IBAN: HR902484
0081102135427 omogućite organizaciju terapije koja je
neophodna za razvoj i napredak djece s posebnim potrebama
koja žive na otoku Braču.
Pravu dozu ustrajnosti možete pratiti na Facebook stranici ˝Prava
doza ustrajnosti˝
Veslači u Dubrovniku
Nakon gotovo bezbroj zaveslaja i 500 prijeđenih kilometara,
veslači ˝Prave doze ustrajnosti˝ 14. kolovoza uplovili su u Dubrovnik. Iako nije lako preveslati Jadran, u središtu akcije nije
veslački podvig njezinih sudionika, nego Brački pupoljci, 27ero djece s otoka Brača s poteškoćama u razvoju. Život na otoku
za njih znači udaljenost od stručnjaka koji im mogu pomoći. Cilj
ovogodišnje akcije je prikupiti 100 tisuća kuna za organizaciju
terapije na otoku tijekom godinu dana kako bi doprinijeli razvoju djece s posebnim potrebama i spriječili izolaciju i stigmatizaciju.
U prethodne dvije sezone Prave doze ustrajnosti prikupljeno je
ukupno 250 tisuća kuna. Prikupljenim novcem organiziran je
10. kamp Krijesnica u Fužinama (od 01.07. do 08.07.2013.) i
drugi programi koji doprinose integraciji djece koja su preživjela
rak, a godinu dana ranije kupljena su 4 infuzomata za pedijatrijski onkološki odjel KBC-a Split.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
9
GRAD DUBROVNIK
ŠEST MILIJUNA KUNA VRIJEDNI RADOVI NA GRUŠKOJ TRŽNICI
Otvorena jedna od najljepših ribarnica na Jadranu
Završeni su šest milijuna kuna vrijedni
radovi na rekonstrukciji ribarnice na
gruškoj tržnici koje je u proteklih pet
mjeseci izvodila dubrovačka tvrtka „Dom izgradnja“.
Tim povodom, u srijedu, 14. kolovoza upriličen je tratamenat i ceremonija otvaranja jedne od najljepših i najuređenijih ribarnica na Jadranu.
Radovima rekonstrukcije izgrađen je novi krov s termo-izolacijom i obnovljeni zidovi, izvedene nove instalacije, prostorije i sanitarni čvor te ugrađeni novih banci, rashladne vitrine i ventilacijski sustav.
BLAGOSLOVLJEN STAN OBITELJI KIPRE
Gradonačelnik Vlahušić:
Postoji još ovakvih obitelji
kojima treba pomoći
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić nazočio je
12.kolovoza blagoslovu stana dubrovačke obitelji Kipre, u čijem
je uređenju donacijom sudjelovao i Grad Dubrovnik. Inicijativom
Caritasa Dubrovačke biskupije i uz pomoć donatora, obitelji
Kipre pružena je pomoć kako bi se od golih zidova bez sanitarnog čvora u nepunih godinu dana opremio i uredio dvosoban
stan s kupaonicom. Stan je blagoslovio ravnatelj Caritasa Dubrovačke biskupije don. Robert Ćibarić, koji je tom prilikom
zahvalio Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji,
građevinskim tvrtkama koje su izvele radove i svim sugrađanima koji su donacijama Caritasu pomogli u obnovi doma obitelji
Kipre. Članovi obitelji Kipre također su zahvalili svima, a gradonačelnik Vlahušić je rekao kako postoji još ovakvih obitelji
kojima treba pomoći.
10 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
URED GRADONAČELNIKA-8.KOLOVOZA 2013.
KOMUNALNI I TURISTIČKI SEKTOR
Čestitka za Ramazanski bajram
Zajedno za uređeniji Grad
Poštovani gospodine Herić, dragi vjernici islamske vjeroispovijesti,upućujem
Vam najljepše želje u povodu proslave Ramazanskog bajrama. Želim Vam da
ga proslavite u skladu s tradicijom te u vjerskoj i obiteljskoj radosti. Ozračje
međusobnog razumijevanja i poštovanja među ljudima koje se razvija iz vjere
u dobrotu i ljubav jedini su garant napretka društva, a mi u Dubrovniku posebno smo ponosni na povijest i sadašnjost koja je tim ozračjem obilježena. Vama
osobno i svim dubrovačkim muslimanima od srca čestitam.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
S poštovanjem, Andro Vlahušić Gradonačelnik
9.KOLOVOZA 2013.
Raguž i Bulić na proslavi Ramazanskog
Bajrama
U proslavi Ramazanskog Bajrama u
dubrovačkoj Islamskoj zajednici, sudjelovali su 9.kolovoza zamjenik gradonačelnika Grada
Dubrovnika Željko
Raguž i predsjednik
Gradskog
vijeća Niko Bulić .
Glavni imam Salkan ef. Herić zahvalio je gostima što
su svojom nazočnošću uveličali današnje slavlje, te je naglasio važnost ramazanskog posta i odricanja od materijalnog koje prethodi ovom blagdanu. U blagdanskom
duhu zajedništva pohvalio je složnost dubrovačkih političara u prevladavanju
različitosti i složnom radu za dobrobit zajednice. Zamjenik Raguž je u ime
Grada Dubrovnika i gradonačelnika Andra Vlahušića još jednom domaćinima, glavnom imamu Salkanu ef. Heriću i predsjedniku Islamske zajednice u
Dubrovniku Harisu Bilaloviću, te svim sugrađanima islamske vjeroispovijesti
čestitao Bajram i istaknuo značaj islamske zajednice u društvenom i kulturnom životu Dubrovnika, kao i zadovoljstvo što će se uskoro urediti islamski
centar s društvenim i vjerskim sadržajima. Predsjednik Gradskog vijeća Bulić
je uz čestitku naglasio kako je Dubrovnik uvijek kroz povijest bio primjer međusobnog razumijevanja a to je i danas, te kako različitosti ne smiju dijeliti niti
sprječavati napredak društva i njegovih građana.
Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Milan Perić vodio je 8.kolovoza treći
sezonski obilazak frekventnih dijelova Grada sa
ciljem poboljšanja izgleda javnih i privatnih površina, ali i poštivanja važećih odluka kojima se
regulira komunalni red i ugostiteljska djelatnost.
U obilasku su sudjelovali predstavnici Upravnog
odjela za komunalne djelatnosti, komunalni redari i tajnici gradskih kotara, djelatnici Vrtlara, Čistoće, Turističke zajednice, Libertasa i Hrvatskih
cesta. Obilazak je uključivao Pile, Uvalu Lapad,
grušku luku i autobusni kolodvor te vidikovce od
mosta Dr. Franja Tuđmana do Orsule. Utvrđeni
su propusti oko saniranja otpada, neodgovornog
parkiranja pojedinaca, kao i nedostatak prometne signalizacije na pojedinim lokacijama. Shodno tome su podijeljena zaduženja koja će se odraditi u najkraćem mogućem roku do sljedećeg
obilaska.
Zajednički obilasci će se nastaviti do kraja turističke sezone kako bi Dubrovnik nastavio podizati
standarde u čistoći i komunalnom uređenju, ali i
dobroj organizaciji turističke djelatnosti zahvaljujući kojoj ima status jednog od najuređenijih i najčišćih gradova, a u konačnici rezultat toga je rast
broja dolazaka gostiju i prihoda od glavne gospodarske grane i u recesijskim godinama.
SAV PRIHOD S PREDSTAVE JE IŠAO DAMIRU ĐURIĆU ZA POTREBE LIJEČENJA I REHABILITACIJE
Predstava „Stari, drama!“ oduševila prepuno gledalište na Revelinu
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih, 11.kolovoza je na taraci tvrđave Revelin održana predstava “Stari, drama!”. Predstavu je izvela amaterska glumačka družina
“Bonegracija”, koja djeluje u sastavu Udruge studenata Dubrovnika “Libertas”. Pred prepunim gledalištem mladi studenti
su pokazali kako znaju zabaviti i nasmijati publiku u maniri velikih glumačkih družina. Uspjeh predstave dokazuje kako imamo puno mladih talentiranih ljudi kojima će Grad Dubrovnik i
ubuduće pomagati, kako u redovitom školovanju, tako i u umjetničkim, športskim i inim aktivnostima. Od srca im zahvaljujemo
i čestitamo svim mladim ljudima njihov dan. Predstava je imala
i humanitarni karakter, jer sav prihod sa predstave je išao Damiru Đuriću za potrebe liječenja i rehabilitacije. Organizaciju predstave potpomogao je Grad Dubrovnik u okviru strateškog programa za djecu i mlade „Mladi i Grad skupa“. Predstavi je nazočio gradonačelnik Andro Vlahušić sa suradnicima.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 11
GRAD DUBROVNIK
ODRŽANA 28. SJEDNICA VIJEĆA TZ GRADA DUBROVNIKA
Pozitivni rezultati u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika
28. sjednica Vijeća TZ grada Dubrovnika održana
je 12.kolovoza u prostorijama Turističke zajednice
grada Dubrovnika. Na sjednici je prihvaćeno financijsko izvješće i izvješće o aktivnostima Turističke zajednice
grada Dubrovnika za prvih šest mjeseci 2013. godine.
U prvih šest mjeseci 2013.godine ostvareno je 954.378 noćen-
ja, što je za 11% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine
kad je ostvareno 863.679 noćenja. Ukupni broj dolazaka za isto
razdoblje je 285.020 odnosno 13% više nego u 2012.g. kada je
došlo 251.771 gostiju. Uz racionalizaciju poslovanja ispunjene
su sve programske i financijske obveze, što je i primarni cilj ove
zajednice kao i poštivanje Zakona o neprofitnim organizacijama. Na sjednici je donesena odluka o raspisivanju Natječaja
za organizaciju dočeka Nove 2014. na Stradunu, natječaj će
biti objavljen u Dubrovačkom vjesniku 17. kolovoza. Predstavljen je i novi upitnik za posjetitelje, putem kojeg će se istražiti
mišljenja i zadovoljstvo turista o različitim elementima ponude
u destinaciji. Upitnik će biti dostupan na šest jezika u tiskanom
i online izdanju. Ispitivanje zadovoljstva gostiju će se sprovesti
u Info uredima TZGD i akcijom informatora na terenu.
Potaknuti dobrim rezultatima posjećenosti Gradskih zidina i željom za postizanjem još boljih rezultata, a i potrebom da zadovoljimo potrebe stacionarnih gostiju, TZ grada Dubrovnika je uputila prijedlog Društvu prijatelja dubrovačke starine za produljenje radnog vremena zidina. Naime smještajni, a osobito hotelski gosti u Grad odlaze tek predvečer, a s obzirom na vrućine
i gužve izletnika najtopliji dio dana provode na plažama ili u
hotelskim objektima.
Razgovaralo se i o zračnoj povezanosti Dubrovnika sa europskim destinacijama, s naglaskom na važnosti leta DubrovnikFrankfurt, uz najavljeni sastanak sa upravom Croatie Airlines,
koji će se održati sutra.
NA TARACI HOTELA KOMODOR
Vedroj Maji želimo još
puno dolazaka!
Dubrovniku su gosti koji se vraćaju posebno važni i stoga Vam čestitam na Vašoj
odanosti – poručio je 7.kolovoza gospođi
Maji Milobar pročelnik Ureda za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika
Milan Perić te dugogodišnjoj gošći uručio
zahvalnicu i prigodne poklone, uz nazočnost predstavnika TZ grada Dubrovnika. Miho Balija, predsjednik Uprave Hotela
Maestral također se zahvalio gospođi Maji izrazivši zadovoljstvo što je za svoje stalne
dubrovačke odmore odabrala upravo hotele ove kompanije smještene u prekrasnom
Lapadu.
Gospođa Maja je prvi put došla u naš grad davne 1953.g. kao maturantica. Odmah se
zaljubila u Dubrovnik i nastavila ga redovito posjećivati. Puna entuzijazma kaže da grad
pored arhitekture ima dušu te da su Dubrovčani pravi gospari. Surađivala je i s Dubrovačkim ljetnim igrama te se rado prisjeća tih dana kao i osoblja hotela koji su joj
postali prijatelji i prava mala obitelj u Dubrovniku. Vidjeti gospođu Maju kako oduševljeno i puna pozitivne energije priča o Dubrovniku u kojeg se uvijek vraća zaista je najbolja promocija našeg turizma. Želimo joj da nas još puno puta posjeti! Jelka Tepšić
12 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
BELGIJANAC LEOPOLD GODON OD 1971. U
HOTELU LERO
U ratu sam donosio košnice
i kupovao koze
Počasni gost TZ Dubrovnik Leopold Godon iz belgijskog Liegea podijelio je 9.kolovoza s nama svoja brojna iskustva iz proteklih više od pet desetljeća dolazaka u Dubrovnik. Leopold je sa svojom
pokojnom suprugom koja je bila Hrvatica – pola
Konavoka, pola Župka redovito dolazio u Dubrovnik,
čak i u ratu. Osim što je višekratno donosio humanitarnu pomoć stradalim izbjeglicama iz Dubrovačkog Primorja jednom je dovezao košnice sa
pčelama za selo Čepikuće i Slano, a drugom prilikom kupovao koze na Hvaru kako bi pomogao obnoviti stočni fond u stradalim krajevima oko Dubrovnika. U Hotelu Dubrovnik President tadašnja
školska djeca – izbjeglice dobila su pakete školske
opreme, a posebno je važno istaknuti da je Leopold
Godon sa svojom suprugom bio član Konvoja Libertas. 1992. godine kad je Hotel Lero bio prepun
izbjeglica boravio je mjesec dana u Hotelu Argentina, gdje je u to vrijeme bilo i više inozemnih novinarskih timova koji su često i intervjuirali. Od 1971. godine stalni
je gost dubrovačkog Hotela Lero i tamo se osjeća izvrsno. Leopold odlično govori i hrvatski jezik, a veliki mu je prijatelj od
prvih dana boravka u Leru tadašnji zaposlenik hotela Ivo Vrtiprah koji je kazao „Družimo se od prvog dana, a sinoć je Pol
(nadimak L.Godona op.a.) proslavio sedamdeset i četvrti rodjendan, zaista je duboko odan našem Gradu i često zna reći da
ovdje ima više prijatelja nego u Liegeu“.
Predstavnici TZ grada Dubrovnika simpatičnom Leopoldu su
uručili Zahvalnicu za vjernost i prigodne poklone, a direktorica
Hotela Lero Nataša Bašić komentirala je „Leopold je dio našeg
U SKLOPU PROGRAMA MLADI NA DJELU
Posjet Mladinskom centru Celje
U organizaciji Europskog doma Dubrovnik, a sklopu programa
Mladi na djelu, predstavnici mladih iz Dubrovnika Paula Bošnjak, Matea Bošnjak, Jelena Brbora, Jelena Hendić, Ivana Jelača,
Ana Kolarić te Adriana Kremenjaš - Daničić sa predstavnikom
Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno
društvo grada Dubrovnika Markom Grgurevićem su sudjelovali
na susretima mladih pod nazivom “Proactive”u slovenskom
gradu Celju. Susreti su trajali od 2. do 7. kolovoza 2013. Program susreta je organizirao Mladinski centar Celje i sastojao se
od niza radionica za mlade i njihove voditelje u kojem se učila
izrada projektne ideje i njena prezentacija. Organiziran je i kulturno - zabavni i edukativni program te ekološki izleti. Svaka
hotela i više nemamo osjećaj da je gost, rado se s njime družimo
i drago nam je da mu je kod nas u hotelu ugodno“.
Uz „Lero“ u kojem boravi omiljeno Leopoldovo mjesto je i plaža
Hotela Dubrovnik President. “Tamo me svaki dan čeka ležaljka,
šugaman i suncobran“ – kaže Leopold kojeg prijatelj Ivo Vrtiprah
hvali zato što je dobro savladao dubrovački dijalekt. “Svake godine na početku ljeta osjećam posebnu nervozu, a svi znaju da
je razlog što ću uskoro otputovai u Dubrovnik, kojeg zaista jako
volim i gdje zapravo imam puno više prijatelja nego u Liegeu“ kazao je umirovljeni učitelj Leopold Godon koji će ostati u Dubrovniku do konca mjeseca kolovoza. Jelka Tepšić
grupa sudionika je prezentirala specifičnosti kraja iz kojeg dolaze kroz kulturnu, turističku i prehrambenu ponudu. Osim dubrovačkog tima tu su još bili timovi iz Bugarske, Italije, Danske i
Slovenije.
U ponedjeljak 5. kolovoza organiziran je susret s predstavnikom Občine Celje Željkom Ciglerom (Odjel za društvene djelatnosti) zaduženom za razvoj politike za mlade, na kojem su prisustvovali Marko Grgurević (Upravni odjel za obrazovanje, šport,
socijalnu skrb i civilno društvo, Grad Dubrovnik), Adriana Kremenjaš Daničić (Europski Dom Dubrovnik) i Tanja Baletić Cizej
(Slovensko kulturno društvo Lipa iz Dubrovnika), Sonja Majcan
(Mladinski centar Celje) gdje su razmijenjena iskustva o radu s
mladima te je izražena spremnost slovenske strane za pomoć
oko osnivanja Centra za mlade u Dubrovniku.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 13
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
REALIZIRAN PROJEKT
Majkovski „slatki muzej“- Kuća meda
Da su primorski med i
pčelinji proizvodi jedni od
najkvalitetnijih, s najviše ljekovitih vrijednosti, potvrdili su mnogi stručnjaci i poznavatelji ovoga prirodnoga i zdravoga proizvoda. A da je pčelarstvo tradicija primorskih domaćinstava, kazuje i činjenica kako
su mnoge obitelji u svojim vrtovima i baštinama uvijek imale po koju košnicu za
svoje potrebe i za lijek. Već dulje vrijeme
postoji Društvo pčelara Dubrovačkog primorja čiji je predsjednik gospodin Ivan
Lopina, inače Majkovac, koje okuplja
proizvođače meda i pčelinjih proizvoda.
Sa ciljem poticanja na veći interes mladih
Primoraca za bavljenje pčelarstvom, a
tako i plasiranjem svojih proizvoda na
tržište, ovoga proljeća je organizirana i
pčelarska škola u kojoj je s uspjehom
zvanje pčelara steklo oko 30 Primorki i
Primoraca. Dugo najavljivano realiziranje
projekta „Kuće meda“ u Majkovima ovoga
ljeta se u potpunosti ostvarilo. Kuća meda
je otvorena za sve posjetitelje, kušače i
kupce. To je mali muzej koji priča priču o
najmarljivijim Božjim stvorenjima i čovjeku
koji sukladno s prirodom živi zajednički
život s njima. Budući da je samo Društvo
nastalo s ciljem okupljanja proizvođača i
unaprjeđenja pčelarstva, te promoviranja
iskonskog zanimanja, uključuje i educira
mlade Primorce, djeluje na očuvanju zdravog okoliša, osigurava normalan i prirodan
proces oplodnje biljaka, Kuća meda u
Majkovima je otvorena u pravom mjestu i
veliki je uspjeh za samo mjesto i Županiju. Zahvaljujući DUNE-i, Dubrovačkoneretvanskoj županiji i Općini Dubrovačko primorje te programu See Net i Coperazione Italiana allo Svillupo-Ministero Affari Esteri iz Toskane, Majkovi su postali
najslađi centar u županiji. Vrata ove nesvakidašnje kuće otvorena su svakim radnim danom od 9-11 sati ujutro i u popodnevnim satima od 18-20. Uz razgledavanje eksponata i otkrivanje priče o medu i
pčelama ,možete kupiti i različite slatke
suvenire i svakako se pohvaliti kako ste
bili u Majkovima, primorskom selu s bogatom kulturno-povijesnom prošlošću, koje
je dostojno postalo centar zdravlja, zdravog života i najstarijeg i najprovjerenijeg
medikamenta, meda. Naravno, uz primorsko maslinovo ulje i sve zdravo što Majkovi nude. Lj.Šimunović
U SLANOMU
Koncert klape Subrenum
Klapa Subrenum je uvijek rado viđena i slušana u Slanomu i svaki
njihov nastup okupi brojne ljubitelje klapske pjesme i dobre atmosfere. Tako je bilo i u subotu 10. kolovoza ispred Crkve sv.
Jeronima gdje se koncert održao u sklopu programa Kulturnog
ljeta u Dubrovačkom primorju. Subrenovci, inače jedna od najboljih naših klapa, svojim koncertom su oduševili publiku koja je
zajedno s njima zapjevala. Nastupi klapa i večeri klapskih pjesama u Slanomu su već postali lijepa tradicija koja svaki put okupi
brojnu publiku. U okviru ljetnog programa tako slijedi i koncert
klape Cambi na Veliku Gospu 15. kolovoza ispred Crkve sv. Jeronima gdje će se također krajem kolovoza održati i susret klapa Opet
odi pjesma živi. Kulturno ljeto u Primorju ipak je najviše zadovoljstva pružilo zaljubljenicima u dobru pjesmu. Lj.Šimunović
ŽUPA DUBROVAČKA
NATJEČAJ ZA KUPARE
ŽUPSKI MAŠKARI
Pozvani azerbejdžanski
investitori
Na ljetnim karnevalima u
Makarskoj, Stonu…
Azerbajdžanska fondacija za promicanje izvoza i ulaganja (AZPROMO) navodi kako su azerbajdžanski investitori pozvani na sudjelovanje u
međunarodnom natječaju za izgradnju Kupara. Projekt će biti stavljen na
natječaj u narednih 10 dana. Kako navodi dubrovacki.hr, Azerbajdžanski mediji
ističu kako je područje Kupara jedno od najljepših mjesta u regiji. AZPROMO
je jedinstvena fondacija u Azerbajdžanu koja pomaže i savjetuje strane tvrtke
koje su zainteresirane za istraživanje te ostvarivanje investicijskih mogućnosti
i Azerbajdžanu. http://www.zupcica.hr
I U SRPNJU
Župa bilježi bolje turističke rezultate nego
lani
Prema podacima Turističke zajednice Općine župski turistički kapaciteti u Srpnju su bili za 3% bolje popunjeni nego u istom razdoblju lani. Župu je posjetio 16.921 turist, a ostvareno je 80.690 noćenja. Iako ih je ovaj srpanj manje
nego lani, Francuzi su i dalje najbrojniji gosti bez obzira na pad ostvarenih
noćenja od 18%. Drugi po broju dolazaka, uz značajan porast noćenja od
39%, su Poljaci, a treći Nijemci koji bilježe 50% više noćenja nego lani. Hoteli
i turistička naselja i ovaj mjesec bilježe pad broja noćenja od 10%. Komercijalnih noćenja u kućanstvima je 11%, a u Auto kampovima 37% više.
14 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Župske maškarane skupine i ove godine uz nastup na Župskom ljetnom karnevalu već tradicionalno obilazne ljetne maškarane manifestacije u
drugim mjestima naše obale. Tako su i ovog ljeta
maškarane grupe iz Župe nastupile na karnevalima na Korčuli, u Gradcu, Cavtatu, Makarskoj,
Stonu…Putovanje na brojne ljetne karnevale duž
jadranske obale u Župi je zadnjih godina vrlo popularno, pa se tako na raznim ljetnim karnevalima
po Dalmaciji
a i šire, mogu
vidjeti velike
skupine župskih maškara,
često
brojnije nego
na samom
Župskom ljetn
o
m
karnevalu.
Foto:Katarina
Matović
KONAVLE
OPĆINSKO VIJEĆE
Koji su problemi krajnjeg juga?
Niti nesnosne vrućine nisu
omele rad Općinskog vijeća
Konavala, koje je današnjim
(8.kolovoza 2013.) zasjedanjem nastavilo s radom, unatoč tome što je većina
predstavničkih tijela u Republici Hrvatskoj
na godišnjem odmoru. Sjednica je
započela usvajanjem zapisnika s prošle,
konstituirajuće sjednice, i vijećničkim pitanjima.
Gdje je zapeo kanalizacijski sustav
Zvekovica?
Tako se među ozbiljnijim problemima
najjužnije hrvatske općine nalazi kanalizacijski sustav Zvekovica, čija je izgradnja zapela zbog činjenica da je tvrtka CON-
ING pošla u stečaj, pa je bilo nužno ponoviti natječaj. Križanje na Zvekovici, koje je
jedno od najkompliciranijih ulaza u Cavtat,
također kreće u sanaciju.
“Županija radi na potrebnoj dokumentaciji, mi smo napravili elaborat, križanje
bi moglo biti sanirano u idućih godinu ili
dvije’, istaknuo je pročelnik Božo Lasić.
Ovom prilikom usklađeni su Statut i
poslovnik Općinskog vijeća s trenutno
važećim zakonom, što je jednoglasno prihvaćeno, čime su stvoreni potrebni preduvjeti za budući rad ovog predstavničkog
tijela
Dom za starije i nemoćne na Grudi kreditira OTP banka
Raspravljalo se i o
Domu za starije i
nemoćne osobe na
Grudi, koji će kreditirati OTP banka. Vlada je dala svoju suglasnost za kredit od
20 milijuna kuna te je
ovom prilikom izglasano osnivanje istoimenog pravnog
subjekta kako bi
izgradnja
doma
mogla krenuti u daljnju proceduru.
Izmijenjen je i komunalni red Općine
Konavle, koji je
postrožio neke značajke dosadašnjeg
komunalnog reda (reklamni panoi, protok
vozila i izvođenje priredbi i manifestacija
na otvorenom). Usvojena je i izmjena i
dopuna odluke o izvođenju građevinskih
radova unutar sezone na području općine
koja zbog rastućeg turizma nužno ograničava izvođenje takvih radova. Imenovanje “Stožera za zaštitu i spašavanje” jednoglasno je usvojen, a donesena je i odluka kojom se usklađuju plaće zaposlenika u jedinicama lokalne uprave i samouprave koje su odlukom Vlade RH smanjene za 3 posto, te je usvojen i prijedlog
da i ostale ustanove kojima je osnivač
Općina Konavle također usklade svoja
primanja s ovom odlukom.
Luka Korda o korištenju Ville Banac u
Cavtatu
Raspravljalo se i o Villi Banac u Cavtatu,
koju Općina koristi još od osnutka. Vlasnici su tražili povrat svoje imovine, i nakon višegodišnje parnice Općina je dobila villu u vlasništvo. No, obitelj Ivanović se
žalila na ovu presudu, te je Vrhovni sud
Villu Banac ipak dodijelio ovoj obitelji.
“Možemo koristiti nekretninu još dvije i pol
godine, i kasnije poći u najam iste, te nakon toga ili kupili objekt ili se iz njega iseliti“, istaknuo je načelnik Općine Konavle
Luka Korda. Kako bi se učinili svi potrebni koraci i kako bi se maksimalno zaštitili
općinski interesi, zaključeno je kako će se
oformiti povjerenstvo koje će komunicirati s drugom stranom u ovome procesu, te
savjetovati Općinsko vijeće o daljnjim koracima. Nikša Grljević, PortalOko
ULICAMA
MOGA GRADA
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,
NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311
992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected]
Slavica
R.I.P.D. AGENTI, ELYSIUM
Dubrovačke ljetne igre:
VAŽNO JE ZVATI SE ERNEST,
LEPEZA LADY WINDEMERE,
IDEALNI MUŽ, SLIKA DORIANA GRAYA, CANTERVILSKI
DUH
Kinookus / Okusi kino!
EKUMENOPOLIS: GRAD BEZ
GRANICA
Jadran
R.I.P.D. AGENTI
ELYSIUM
Dubrovačke ljetne igre:
WILDE, SALOMA
Visia
ŠTRUMPFOVI 2 3D
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 15
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
POVODOM DANA POBJEDE I DOMOVINSKE
ZAHVALNOSTI TE DANA HRVATSKIH BRANITELJA
Završen 4. memorijalni
biciklistički ultramaraton
Ovčara - Knin - Dubrovnik
Sudionike memorijalnog biciklističkog ultra maratona Ovčara - Knin –
Dubrovnik, primila je 10.kolovoza pročelnica za međugeneracijsku
solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić. Povodom Dana pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Udruga „Slavonskobrodski biciklist“ iz Slavonskog Broda organizirala je četvrti biciklistički ultramaraton Ovčara - Knin - Dubrovnik dug oko 1150 km. U
Gradskoj kavani je organiziran domjenak za sudionike biciklističkog
ultramaratona na kojem ih je uz pročelnicu Ninu Skurić dočekao i
predsjednik županijske HVIDRA - e Vitomir Bajac. Nakon domjenka
maratonci su odali počast hrvatskim braniteljima poginulim u Domovinskim ratu zapalivši svijeću kod Spomenika braniteljima na Pilama.
12.KOLOVOZA 2013.
SASTANAK O PROJEKTU
Blagoslov kuće obitelji Kipre i predstavljanje
posudionice medicinskih pomagala
Hidroavionsko
povezivanje otoka
Zamjenici župana Marija Vučković i Davorko Obuljen te pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj
Nina Skurić nazočili su 12.kolovoza blagoslovu obnovljene kuće obitelji Kipre.
Obitelji Kipre koja je gotovo 30 godina
živjela u izuzetno teškim životnim uvjetima konačno je dobila priliku za normalan život. Obiteljska kuća Kipre obnovljena je u kratkom roku od samo tri mjeseca u sklopu akcije Caritasa Dubrovačke
biskupije i brojnih donatora.
Riječi molitve i blagoslova uputili su
ravnatelj Caritasa Dubrovačke biskupije
don Robert Čibarić i župnik gruške župe
“Svetog Križa” fra Mihael Mario Tolj.
Nakon blagoslova obnovljene kuće Kipre, zamjenici župana Vučković i Obuljen te pročelnica
za međugeneracijsku sigurnost, branitelje i obitelj Skurić prisustvovali su, u prostorijama Caritasa u Gružu, predstavljanju nove Caritasove usluge koja nosi naziv posudionica medicinskih
pomagala.
Ova usluge omogućava ljudima koji nisu u mogućnosti kupiti skupu, ali za njih neophodnu
medicinsku opremu da je posude na potrebito vijeme. Zamjenica Vučković istaknula je kako
je ovo hvalevrijedan projekt i kako će Županija i dalje nastaviti pružati potporu ovakvim i sličnim
projektima koliko to bude moguće.
O projektu hidroavionskog povezivanja otoka s Dubrovnikom
župan Nikola Dobroslavić i njegovi suradnici održali su 9.kolovoza radni sastanak s predstavnicima Grada Dubrovnika i
tvrtke European Coastal Airlines
Hidroavioni tvrtke ECA trebali s
Gradom povezivati Lastovo, grad
Korčulu i Vela Luku, a kasnije i
druge otoke i Split. Predmet
razgovora bila je lokacija na području Grada Dubrovnika s koje
bi se letjelo na ova dva otoka.
Na sastanku je istaknuto kako
projekt ima potporu svih no
nužno je uskladiti projekt s planovima i drugim propisima.
Zbog nekih nedoumica oko pitanja lokacije za pristajanje u Dubrovniku dogovoreno kako će se
uskoro na temu organizirati i sastanak s ministricom graditeljstva
Ankom Mrak Taritaš.
PROTUPOŽARNE TEME
Posjet općinama Orebić i Lastovo
Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak, ravnatelj
Državne uprave za zaštitu i spašavanje dr. sc. Jadran Perinić i
glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković posjetili su 7.
kolovoza 2013. godine općine Lastovo i
Orebić, prigodom čega su održali radne
sastanke s načelnicima općina Lastovo
Leom Katićem i općine Orebić Tomislavom Ančićem na temu protupožarne sezone. Načelnici su izvijestili nazočne o
problematici zaštite od požara te mogućnostima općina u provođenju mjera
zaštite i spašavanja na području njihove
teritorijalne nadležnosti. Na sastancima su
još nazočili i: predstavnici Vatrogasne
zajednice Dubrovačko- neretvanske županije, zapovjednik Stjepan Simović, pred16 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
sjednik Ivo Franušić i tajnik Stijepo Bašica, ravnateljica Parka
prirode Lastovsko otočje Lucija Kapiteli, pročelnik PUZS-a Dubrovnik Goran Violić, predsjednik DVD-a Lastovo Ivo Čihoratić
te zapovjednik DVD Orebić Nikša Nogalo. Nakon sastanka pomoćnica Krajčak i ravnatelj Perinić sa suradnicima obišli su baze
vatrogasnih dislokacijaSIVP na otoku Lastovu i Orebiću te DVD
Lastovo i Orebić. Na spomenutoj
Sezonskoj intervencijskoj vatrogasnoj postrojbi (dislokaciji) Lastovo
nalazi se ukupno 7 vatrogasaca (6
iz Vatrogasne zajednice Koprivničko-križevačke županije i 1 pripadnik DVIP Šibenik), a na dislokaciji
Pelješac (Orebić) nalazi se također ukupno 7 vatrogasaca (6 dobrovoljaca iz Vatrogasne zajednice
Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije te 1 pripadnik DVIP
Dubrovnik).
U SJEĆANJE NA POGINULE PLOČANE
DUBROVNIK
Položeni vijenci na Osojniku
Prijem za ramazanski Bajram
Povodom 18. obljetnice pogibije četvorice pločanskih branitelja
zamjenici župana Marija Vučković i Davorko Obuljen te pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina
Skurić položili su vijenac i zapalili svijeću kod spomen obilježja
na Osojniku.
Na današnji dan (12.kolovoza) prije 18 godina, braneći Osojnik,
poginula su četvorica hrvatskih branitelja iz Ploča Stipe Štrbić,
Albin Osti, Siniša Musulin i Ivica Petrović.
Vijence su položili i svijeće zapalili i gradonačelnik Grada Ploča
Krešimir Vejić sa suradnicima te predstavnici udruga proisteklih
iz Domovinskog rata i roditelja poginulih branitelja iz Ploča.
Prigodne riječi molitve i blagoslova uputio je pločanski župnik
župe “Kraljice neba i zemlje” don Petar Mikić.
Na svečanom prijemu, koji je povodom proslave ramazanskog
Bajrama priređen u Medžlisu Islamske zajednice u Dubrovniku,
sudjelovali su i župan Nikola Dobroslavić te njegov zamjenik
Davorko Obuljen. Tom je prilikom župan čelnicima islamske
zajednice čestitao blagdan te je naglasio značaj i doprinos te
zajednice u dubrovačkom društvu. Na prijemu su imam Salkan
Herić i predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Haris Bilalović
pozdravili goste među kojim su bili predstavnici vjerskih zajednica, akademske zajednice te Grada Dubrovnika.
ŽUPAN PODRŽAO DUBROVAČKU EKSPEDICIJU
Dubrovčani prvi u pohodu na
nepalski vrh Nirekha
METKOVIĆ
Župan na skupu o razvoju doline
Neretve
U sklopu stručno-znanstvenog skupa „Izazovi budućeg
strateškog razvoja doline Neretve“, koji se u organizaciji Udruge
studenata doline Neretve održao u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću, župan Nikola Dobroslavić održao je predavanje. Tom je prilikom župan govorio o mogućnostima gospodarskog razvoja Neretve, problemima zbog nepostojanja kvalitetne infrastrukture, o projektima u kojima sudjeluje Županija i njega Regionalna razvojna agencija DUNEA te o opasnostima vezanima uz projekt Gornji Horizonti. Na skupu su sudjelovali i
gradonačelnici Metkovića te Ploča Božo Petrov i Krešimir Vejić.
Članove Planinarske udruge Kondor Maria Crnčevića i Maria
Butigana, koji se spremaju na ekspediciju na 6169 metara visok
vrh Nirekha u Nepalu, primio je 8.kolovoza župan Nikola Dobroslavić.
Riječ je o vrhu u planinskom lancu Himalaja koji je po prvi put
osvojen 2003. godine, a na koji se do sada nije popela niti jedna ekspedicija iz Hrvatske.
Crnčević i Butigan županu su najavili kako će na ekspediciji snimiti i dokumentarni
film o usponu na Nirekhu, planiranome za razdoblje od 5.-25. listopada.
Župan je podržao
dubrovačku ekspediciju i najavio
kako će je Županija
financijski podržati.
Do sada je Županija
podržala
dubrovačke
ekspedicije na Klimanjaro i Aconcaguu. Na
Kilimanjaro su išli
Crnčević i Lazar
Badanjac, a na
Aconcaguu samo
Badanjac.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Nagradna igra „Sigurno ljeto“
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Hrvatskim
zavodom za javno zdravstvo - HIV savjetovalištem, CroAIDS organizira nagradnu
igru “Sigurno ljeto” u kojoj možete provjeriti svoje znanje, osvojiti nagrade tvrtke
Durex koje je osigurao Reckitt Benckiser i poklon paket našeg Zavoda. Nagradnu
igru možete pronaći na web stranici (http://www.zzjzdnz.hr/hr/home/obavijesti/668ch-0?&l_over=1) i facebook profilu (https://www.facebook.com/pages/Zzjzdnz/
434034273329828) Zavoda za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije.
Sudionici koji točno odgovore na sva tri pitanja i čija imena budu izvučena uz
nagrade dobit će i promotivne poklone Zavoda (penkale, kape, lopte za plažu).
Odgovore s podacima (ime i prezime, adresa, broj telefona/mobitela, e-mail adresa)
pošaljite najkasnije do 25. kolovoza 2013. ispunjavanjem kontakt obrasca na web
stranici Zavoda .
Nagradno izvlačenje održat će se 26. kolovoza 2013. u prostorima Zavoda u Dubrovniku u 11 sati, a objava dobitnika isti dan na web stranicama i facebook profilu
Zavoda.
U nagradnoj igri ne mogu sudjelovati zaposlenici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i članovi
njihovih obitelji!
ŠESTO ISPITIVANJE KAKVOĆE MORA
Uzorci mora sa svih 108
plaža odgovarali
uvjetima
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša izvijestio je kako su u šestom ovosezonskom ispitivanju kakvoće mora
za kupanje uzorci mora sa svih 108 plaža na
području Županije odgovarali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.
Od ukupno 108 plaža, more na 98 plaža
ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, na
plažama Hotel Dubrovnik Palace, Hotel Plat,
Mali Zaton, Uvala Budima, Okuklje na Mljetu
i Portina u Pločama more je bilo dobre
kakvoće dok je na plaži Hotela Neptun, Kupalištu VK Cavtat, Polače na Mljetu i Prigradici na Korčuli kakvoća mora bila zadovoljavajuća.
Ispitivanje je proveo Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u periodu od 29. srpnja do 7. kolovoza 2013. godine.
Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web
stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://www.izor.hr/kakvoca/ ili http://
www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće
prikazane obojanim kružnim simbolima i to
plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim
(zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i
brojne popratne informacije (npr. temperature
zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati
utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu
podataka odmah nakon završetka analize.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 17
BAŠTINA
Relikvijari-modeli brodova i onaj
Sv. Vlaha iz katedrale u Toledu
Zasigurno najreprezentativniji primjerak očuvane
Piše: Đivo Bašić posudice za tamjan (lat.
navicula, -ae, f. - „brodica,
barka“; tal. navicella - „brodić, lađica“),
izrađene od srebra, na postolju (okrugle
baze), koja relativno vjerno prikazuje dubrovački brod (karaku) XVI. stoljeća, a čiji
se original nalazi u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku, zapravo je unikat
po finoći i preciznosti izrade koji zaslužuje
prvo mjesto na svijetu uopće. Nažalost,
on u svjetskim razmjerima nije toliko ili ikako poznat, za razliku od nekih drugih
primjeraka izrađenih od (manje) rezistentnijih materijala od ovog, ali relativno nepreciznije, stiliziranije, ponegdje oblije
izrade početno podređene dojmu i umijeću izrađivača.
Dva također lijepa i bogato urešena srebrna primjerka nalaze se u Padovi i Nürnbergu. To su “Navicella“ (1490./1500. godine) iz bazilike Sv. Antuna (Museo Antoniano) u Padovi, te pozlaćeni tzv. “Schlüsselfelder Schiff“ (oko 1502./1503. godine)
iz Germanisches Nationalmuseuma u
Nürnbergu. Na brodovima su razvidni
mnogi detalji, jedrilje, zastavice, čak i ljudi, a u oba slučaja model podržava
(glavom i uzdignutim rukama) dvorepo
sirenoliko biće.
Replika drvenog zavjetnog modela broda
iz kapele Mataro (Katalonija) nalazi(la) se
u Pomorskom muzeju u Barceloni i Pomorskom muzeju ‘Prins Hendrik’ u Rotterdamu (model je dug 1,23 m) i zapravo
predstavlja katalonski trgovački brod ranog XV. stoljeća koji je vjerojatno imao u
originalu dva jarbola (očuvan je glavni jarbol), a treći je dodan naknadno.
Naveta koja je poklonjena katedrali u Zaragozi (zadnja trećina XV. stoljeća) predstavlja također majušni brod zaobljenih
krmenih dijelova i samog krmila ispod
kojeg je zakrivljeni rep krilatog zmaja, a
zmaj je ispod i podržava brod u cijelosti.
Zmaj donekle sliči čuvenoj velikoj puleni
(ukrasu na pramcu broda) - „Zviri“ s hvarske galije očuvanoj još iz bitke kod Lepanta 1571. godine. Ograda kaštela i kasara izrađena je na proboj kao i kod
primjer(a)ka iz Dominikanskog samostana
u Dubrovniku, Padove i Nürnberga.
Neizostavan čimbenik izrade brodova i
zapravo njihovo nadahnuće sastava,
svojstava i zaliha (koje će i sami stvarati i
prevoziti) bijahu šume. Dah šuma davao
je snagu brodu, a neizostavni su i zavjeti
koji se znaju naći u katedralama. Tako
Chateaubriand veli: „Šume su bile prvi
hramovi božanstva, a ljude su na arhitekturu najprije nadahnule šume… Ti svodovi
ukrašeni lišćem, ti stupovi koji podržavaju
zidove i naglo završavaju poput polomljenih trupaca, svježina svodova, tama
svetišta, mračna krila, tajni prolazi, spuštena vrata, sve to ucrtava šumske labirinte u gotičkoj crkvi kako bismo osjetili
vjersko strahopoštovanje, tajne i
božanstvo“. (Patrick Demouy, Katedrale,
KIC - Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,
2010, str. 101). Pored onih ukotvljenih u
kopnu, primjenljivo je to donekle i na ploveće brodove, a ovi mogu biti i postojani
(zavjetni) modeli (misli) koje možemo
zaodjenuti u riječi i oblike.
Jedan od najzanimljivijih izložaka Pomorskog muzeja u Stockholmu je drveni model galijuna (oko 1600. godine) koji je nekad
visio u katedrali u Stockholmu (Storkyrka). Oputa (konopi za jarbole i jedra) nije
očuvana kao ni vrh pramca, dekoracija
trupa je impresivna, a sam brod ukupne
je dužine 1,27 m. Ovo je tipični zavjetni
model broda. Do početka XVII. stoljeća,
modeli brodova su općenito zavjetni
darovi, koje su napravili umjetnici, mornari
ili možda brodski drvodjelci. Ne prije kas-
nog XVII. stoljeća brodograditelji u Engleskoj, Francuskoj i Nizozemskoj
ponekad su izrađivali demonstracijske
modele i primjerke prije započinjanja konstrukcije konkretnog broda stvarne
veličine.
Lijepi primjerak modela galijuna nalazi se
u Museo Naval u Madridu, a on je predstavljen Filipu II. u Nizozemskoj 1597.
godine. Prednja paluba je karakteristično
niža nego u karake, a na krmenom dijelu
je i četvrti jarbol. Taj flamanski galijun iz
1593. ima zanimljivi cvjetno-vitičasti ures
sa strana trupa, slično kao i neki drugi
modeli, pa i onaj dubrovački. Tako je
rijedak i vrijedni zavjetni dar model španjolskog galijuna u Sanctuario de Nuestra
Senora de Consolación u andaluzijskom
gradu Utreri, a kopija originala nalazi se u
Museo Naval u Madridu.
U hrvatskim krajevima gotovo je nepoznat
Relicario de San Blas iz katedrale u
Toledu. Također je na postolju i u obliku
broda tipa koka koji ima i jarbol i pripone,
tipične tupe krme uz izostanak ikakvog
uljepšavanja kormila (zapravo krmila).
Relikvijar je izrađen između 1377. i 1399.
godine i prilično je točan prikaz, sve do
brokvama (čavlima) učvršćene (sužene)
konstrukcije „preklopnica“ (u stvarnosti
madijera, platica brodske oplate, rebrenica) trupa broda. Nek’ nam živi Sv. Vlaho!
P. S. Napomenimo da je Petar Damjan
Ohmučević (†1692.) iz Slanoga bio nastavnik aritmetike (1644.-1656.), a potom
je pošao u Napulj gdje je 1661. napisao
raspravu iz matematike (o razlomcima,
vađenju drugog i trećeg korijena i
izračunavanju obujma broda). Josip
Gelčić je smatrao da bi se rukopisi njegova djela trebali nalaziti (u knjižnici katedrale) u Toledu.
Gradske zidine u srpnju obišlo 13% više posjetitelja nego lani
Kako javlja dubrovački portal wwww.dubrovniknet.hr. „dubrovačke zidine iz mjeseca u mjesec se potvrđuju kao najveća
atrakcija za goste koji stignu u hrvatsku turističku perlu. U srpnju ih je posjetilo oko 147.000, što je u odnosu na isti mjesec lani
povećanje od 13%. U prvih sedam mjeseci bilježe se izvanredni
rezultati - gradske zidine je obišlo oko 54 posjetitelja više nego
lani. Ako se u ostatku godine nastavi u istom ritmu kao lani,
2013. će biti rekordna godina za Društvo prijatelja dubrovačke
starine. Lanjska brojka od 776 tisuća gostiju koji su posjetili naše
zidine, “popela” bi se na 830 tisuća te bi laskava titula najuspješnije godine definitivno zakitila tekuću, 2013. U prvih sedam
mjeseci riječ je o povećanju od 14% u usporedbi s istim razdobljem lani. Iz Društva prijatelja obavještavaju kako je ovo najbolja
godina po prodaji ulaznica, te kako je 85% prodanih karata u
18 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
kategoriji pojedinačnih, 8% grupnih te 6% preko dubrovačke
kartice.“
„I ostali objekti – ističe dubrovniknet - bilježe povećanja. Stonske zidine je u srpnju obišlo skoro tisuću i pol više gostiju nego
lani u istom mjesecu, a najavljena su i nova ulaganja koja će ih
učiniti još atraktivnijima i pristupačnijima za turiste. Sokol grad,
kao novootvoreni fortifikacijski objekt pod zaštitom Društva prijatelja dubrovačke starine također je pobudio interes posjetitelja, ali će prave rezultate početi ostvarivati tek dogodine, budući
je za ovu sezonu prekasno otvoren. No, usprkos tomu, u srpnju
ga je obišlo oko 900 individualnih gostiju, a u kolovozu ih se
očekuje oko 1500. U podnožju Sokol grada su započeli veliki
arheološki radovi koji će zasigurno iznjedriti novih saznanja o
konavoskoj prošlosti na ovom lokalitetu.“
INFO
Izvrstan promet na početku kolovoza 10% bolji putnički promet
Prvih jedanaest dana kolovoza ukazuje da bi ovaj mjesec mogao
postati rekordan, budući je u tom razdoblju na dubrovačkoj
zračnoj luci zabilježena brojka od 112.864 putnika, za razliku
od lanjskih 101.952 putnika. Riječ je o 10,70% boljem putničkom
prometu u prvih jedanaest dana kolovoza nego što je bilo u
istom razdoblju lani. Proteklog vikenda dubrovački aerodrom je
prihvatio 33.187 putnika. U petak, 6623 putnika, u subotu,
10.kolovoza 12.962, a u nedjelju, 11.kolovoza, 13.602 putnika.
Što se tiče prometa od početka godine, također ima razloga za
zadovoljstvo. Od 1. siječnja do 11. kolovoza bilježi se povećanje putničkog prometa za 5,54%, što je odlično, obzirom da je
2012. bila rekordna u povijesti zračne luke. U tom razdoblju lani
statistika govori o 887.490 putnika, a ove godine o 936.688 putnika. Milijunti se putnik očekuje krajem tjedna.
Pad prometa u srpnju uzrokovan
"nedostatkom" jednog vikenda
Srpanj je, uz travanj, jedini mjesec u 2013. godini koji je na aerodromu zabilježio manji broj putnika nego isti mjesec lani. No, indeks o smanjenju putničkog prometa za 0,82% nije realan pad
prometa, budući je srpanj u 2012. imao jedan vikend više, upozoravaju nas iz službe za statistiku. I to je bio jedan od razloga što je
prošlogodišnji srpanj bio rekordan u povijesti zračne luke.No, da
je riječ zbilja o nevelikom smanjenju broja putnika svjedoče i brojke
- u srpnju 2012. zabilježeno ih je 279.368, a ove godine 277.080.Vršni dan u srpnju bio je 13. kada su u dubrovačkoj zračnoj luci izvedena 143 slijetanja i polijetanja zrakoplova.
GUBITAŠ SAMO TIJEKOM ZIME, ALI...
Ipak bez zimske linije Dubrovnik - Frankfurt
Od zimske linije koja je povezivala Dubrovnik i Frankfurt neće
biti ništa, jer je Croatia Airlines ustrajala na razlozima kako u
procesu restrukturiranja firme nema pravo na letove koji joj
donose gubitak, iako je istina da negativni predznak ove linije
prati tek tijekom zimskih mjeseci, a ne na razini čitave godine,
kada je ona profitabilna. Uprava Crotia Airlines koja je predvođena Krešimirom Kučkom održala sastanak s predstavnicima dubrovačke "strane" koju su predstavljali gradonačelnik
Andro Vlahušić, dožupan Davorko Obuljen, čelnici turističkih
zajednica županije i grada Vladimir Bakić i Romana Vlašić, te
predstavnici zračne luke na čelu s direktorom Rokom Tolićem,
nije uvažila razloge zbog kojih je jugu Hrvatske ova linija tijekom
zime od velike važnosti.
Presudio je momenat "računice", iako je dubrovačka strana isticala kako je na godišnjoj razini ta linija koja spaja jug Hrvatske
s ostatkom svijeta, profitabilna. Kučko se ispričao što je infor-
macija o ukidanju te linije do dubrovačke zračne luke i nadležnih
u Dubrovniku stigla kasno, opravdavajući se problemima koje
je imao u tvrtki, te je obećao kako će jedan od prvih poteza
nakon stabiliziranja tvrtke biti ponovno uvođenje leta Dubrovnik
Frankfurt.
Dubrovački "pregovarači" nemaju baš puno razloga za zadovoljstvo, tim više što je zbog već utvrđenih redova letenja, nerealno očekivati kako će se iznaći rješenje, odnosno kompanija koja
bi preuzela ovu liniji već u zimi 2013/2014. Do sljedeće će se
zasigurno rješenje iznaći. Na sastanku održanom 13. kolovoza
u prostorima dubrovačke zračne luke bilo je govora i o mogućnostima stacioniranja dijela floteCA u Čilipima, a ostavljeno
je otvorenim i pitanje koliko je moguće tijekom zime vezu prema Frankfurtu zamijeniti i nadomjestiti linijom prema Beču, koja
bi također mogla igrati veliku ulogu u povezivanju Dubrovnika s
ostalim zračnim lukama u Europi i ostalim dijelovima svijeta.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 19
TVRTKA NEWREST DUBROVNIK d.o.o.
Lanjska dobit od 3 milijuna kuna
ove će godine biti premašena
Newrest Dubrovnik d.o.o. tvrtka je proglašena najboljom malom tvrtkom po izboru Gospodarske komore
naše županije, a to nije prvi put da je dobila Zlatnu kunu. Sudeći prema dosadašnjim rezultatima koji vode
ka završetku 2013., kao najuspješnije godine od osnutka tvrtke, neće biti niti zadnji
Tvrtka Newrest Dubrovnik d.o.o. je
osnovana u Dubrovniku 1998. godine radi obavljanja catering
djelatnosti u Zračnoj luci Dubrovnik. Osnivači su joj Zračna
luka Dubrovnik d.o.o. i Newrest
Group Holding sa sjedištem u Toulousu, Republika Francuska, koji
imaju jednake udjele u vlasništvu
od 50% svaki, tzv. «joint-venture».
Ovaj princip javno-privatnog ulaganja prvi put je primjenjen na
ovim područjima.
Početna djelatnost tvrtke bila je
opremanje zrakoplova hranom, a
danas je to cjelokupno ugostiteljstvo Zračne luke Dubrovnik,
točnije catering jedinica za opskrbu zrakoplova hranom, 4 caffee
bara te restoran brze prehrane.
Kontinuiranim ulaganjem u osnovna sredstva i opremu i uz to vezanim porastom zaposlenosti koja
doseže prosjek od 40 zaposlenika, ostvareni su respektabilni financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2012. godini što je čini najuspješnijom u povijesti firme.
Poslovni prihodi su iznosili
20.968.000,00 kn što je povećanje za 9,6%
u odnosu na prethodnu godinu dok je
dobit nakon oporezivanja iznosila
3.015.000,00 kn, što je bilo povećanje za
48,7% - kaže Željko Leoni, direktor Newrest-a., dodajući kako su se prihodi na-
20 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Michal Debreceni i Željko Leoni
jviše povećali u sektoru barova (32%) i
restoranu brze prehrane, dok su u sektoru cateringa u padu.
Barovi zazimaju prvo mjesto po udjelu prihoda sa 63%, dok je catering na drugom
mjestu sa 29%, ostatak od 8% pripada
restoranu brze prehrane. U
cateringu se najveći prihodi
ostvaruju od domaćeg avioprijevoznika, Croatie Airlines
(54%) dok ostatak pripada
stranim avioprijevoznicima.
Što se tiče strukture troškova, najveće uštede su se napravile u režijskim troškovima
koji su se smanjili za 10%,
zahvaljujući prvenstveno dobroj kontroli i upravljanju. Trošak radne snage je proporcionalno rastao sa prihodima,
što znači da je povećan za
10%, a tvrtka zapošljava 31
stalnog zaposlenika, 11 sezonaca te potrebni broj studenata tokom ljetne sezone. Ulaganja u novu dugotrajnu imovinu su u protekloj godini
iznosila 122.000,00 kn što je
povećanje za 11% u odnosu
na 2011.g.
- Ovakvo poslovanje, uz povećanje broja putnika, rezultat je iznimnog zalaganja svih zaposlenika,
sinergije svih poslovnih jednica
tvrtke, konstantnog ulaganja u osnovna sredstva i edukaciju zaposlenika, kao i velike stručne podrške
suosnivača i vlasnika Zračne luke
Dubrovnik i Newrest Group Holdinga – objašnjava Leoni, te dodaje:
- Značajni pomaci napravljeni su
u kvaliteti i prezentaciji (sendviča,
salata, kolača) za barove, a posebno veliki pomak u kvaliteti, izradi i
prezentaciji jela za tzv. generalnu
avijaciju tj. privatne zrakoplove
napravljen je zahvaljujući zalaganju svih zaposlenika u catering kuhinji. Moram naglasiti značajni
doprinos na ostvarenju toga, gospodina Michala Debrecenija,
zaposlenika Newrest Group Holdinga na mjestu direktora za Hrvatsku. Ove godine se očekuje porast ukupnih prihoda za 10% što
znači da bi ova godina mogla
preuzeti primat najuspješnije od
osnutka firme.
CROATIA AIRLINES
IATA
Povećanje broja putnika
u svim regijama
Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IATA) objavila je podatke o broju putnika
za lipanj, koji pokazuju 6% povećanje u odnosu na prošlu godinu. Snažan rast, mjeren u prihodima putničkih kilometara (RPK), veći je i od 4,8% rasta potražnje u prvih
šest mjeseci 2013.godine u odnosu na isto razdoblje 2012. Također, veći je i od
širenja kapaciteta od 5,6% za lipanj u odnosu na prethodnu godinu. Sve je to dovelo
da popunjenost kabine bude 81,7%.
Dok se snažan rast broja putnika osjeća u svim regijama, valja napomenuti kako je
regija da Azija-Pacifik zaslužna za polovicu poveÄ ‡anja RPK od svibnja do lipnja.
Zbog volatilnosti azijsko-pacifičke regije prerano je reći da li takav porast označava
trend i za ostatak godine.
Europske zrakoplovne tvrtke su izvijestile drugi uzastopni mjesec solidan rast (4,8%)
što odražava smirenje recesijskih uvjeta poslovanja u eurozoni i poboljšanje poslovnog
i potrošačkog povjerenja. Tržišta u nastajanju ponovno su najjača kad je u pitanju
porast putnika, pogotovo Afrika (10,8%) i Bliski istok (11,0%). (izvor: agencija za civilno zrakoplovstvo
IZ MEDIJA
Rekord kontrole zračne
plovidbe: 2511 letova u
jednom danu
Rekordan broj od 2511 letova zrakoplova, od čega su najviše bili preleti, zabilježen je
10. kolovoza u zračnom prostoru kojim upravlja Hrvatska kontrola zračne plovidbe.
To je najbolji ostvareni rezultat od samostalnosti Republike Hrvatske.
Od tih 2511 zrakoplovnih operacija u jednom danu 1939 au bili preleti, a ostalo su bila
polijetanja i slijetanja zrakoplova na hrvatske zračne luke. Usporedbe radi, u 2011.
godini najveći broj letova zrakoplova u jednom danu bio je 2336, a u 2012. godini
2504.
Potrebno je istaknuti da su kašnjenja zrakoplova čija bi odgovornost bila na kontroli
zračnog prometa znatno smanjena prema prethodnim dvjema godinama. Primjerice,
u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je oko 14.000 minuta kašnjenja, a u istom
razdoblju prethodne godine nakupilo se 37.700 minuta kašnjenja, po svakom letu
oko 10,2 sekunde u 2012. godini, a ove je godine prosjek kašnjenja samo 4,2 sekunde
po letu.
Ti rezultati ohrabruju jer su na zahtjevnom europskom tržištu usluga u zračnoj plovidbi kapacitet i minute kašnjenja važan pokazatelj uspješnosti. Ostala područja uspješnosti su sigurnost zračnog prometa, zaštita okoliša i učinkovitost upravljanja troškovima. Primjerice, HKZP je u suradnji sa susjedima ove godine uspostavio mrežu direktnih ruta, čime se zračnim prijevoznicima godišnje ostvaruje ušteda od oko 1900 tona
goriva.
Veći promet omogućuje bolje prihode i ostvarenje plana kako bi na kraju godine
prihodi bili jednaki ostvarenim troškovima, sve u skladu s posebnim načelima Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrola) i s regulativom EU. Najveći dio prihoda HKZP ostvaruje naplatom usluga kontrole zračnog prometa zrakoplovima u preletu te manjim dijelom zrakoplovima koji slijeću na hrvatske aerodrome.
Od toga HKZP oko 95 posto usluga pruža stranim zračnim prijevoznicima.
Cijena preleta se jednom godišnje utvrđuje u Bruxellesu u konzultacijama s korisnicima usluga (zračnim prijevoznicima), Eurocontrolom, Europskom komisijom i drugim
zainteresiranim subjektima. U Funkcionalnom bloku zračnog prostora središnje Europe (FAB CE), u Hrvatskoj je niža cijena preleta u odnosu na ostalih šest država u
tom bloku, što HKZP-u omogućuje bolju konkurentnost u tržišnom okruženju Jedinstvenog europskog neba u kojem za sve pružatelje usluga u EU vrijede ista pravila.
(aerosvijet)
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za dbv info’.
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PET 16.8.
6:25-7:20
12:55-13:50
13:35-14:40
16:20-17:15
17:40-18:35
SUB 17.8.
6:25-7:20
7:30-8:25
NED 18.8.
6:25-7:20
7:30-8:35
13:35-14:30
PON 19.8.
6:25-7:20
16:00-16:55
UTO 20.8.
6:25-7:20
13:20-14:25
16:20-17:15
SRI 21.8.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
ČET 22.8.
6:25-7:20
16:20-17:15
PET 23.8.
6:25-7:20
12:55-13:50
13:35-14:40
16:20-17:15
17:40-18:35
SUB 24.8.
6:25-7:20
7:30-8:25
NED 25.8.
6:25-7:20
7:30-8:35
13:35-14:30
PON 26.8.
6:25-7:20
12:55-13:50
13:55-15:00
16:00-16:55
UTO 27.8.
6:25-7:20
12:55-13:50
13:20-14:25
16:20-17:15
SRI 28.8.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
ČET 29.8.
6:25-7:20
16:20-17:15
PET 16.8.
5:55-6:50
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 17.8.
5:55-6:50
14:15-15:15
14:20-15:15
21:10-22:05
NED 18.8.
21:10-22:05
22:50-23:45
PON 19.8.
14:20-15:15
21:10-22:05
UTO 20.8.
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 21.8.
10:45-11:45
21:10-22:05
22:50-23:45
ČET 22.8.
21:10-22:05
PET 23.8.
5:55-6:50
6:00-7:00
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 24.8.
5:55-6:50
14:15-15:15
14:20-15:15
21:10-22:05
NED 25.8.
21:10-22:05
22:50-23:45
PON 26.8.
14:20-15:15
21:10-22:05
UTO 27.8.
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 28.8.
10:45-11:45
21:10-22:05
22:50-23:45
ČET 29.8.
15:10-16:05
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na
www.airport-dubrovnik.hr
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 21
22 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Kad sam imo sušto, nisam imo ušto
I fino je to, što se Englezi uključuju u rješavanje nezaposlenosti u Hrvatskoj. Jedino čudi, da se
mi sami nismo tega sjetili
I ova vlast je ponovila grešku prošle vlasti. A ona je bila samoubilačka. Proglasila
je rat protiv korupcije. Pa zato hrvatska
policija, progoneći osumnjičene,
ponekad’ ih i pretekne. Tako su neki dan,
u vukovarskoj Županiji, pohitali hrpu svojih
vlastitih ljudi, zajedno sa načelnikom zbog,
kako kažu, koruptivnih kaznenih dijela
zlouporabe položaja i ovlasti, te davanja i
primanja mita. Bome, primanje mita je
zlo. Neće im olakšat’ ni to, što su ga ujedno i davali. Eto im na! Baš su se morali
korumpirat’ u herojskom Vukovaru!
U našoj maloj esklavi, osim kriminala u
slastičarnicama i picerijama, uglavnom se
razvijaju nešto rjeđe povrede zakona.
Kako prijevarom zaradit’ stan, kad’ ga ne
možeš dobit’ na lutriji. Aj’mo bit’ realni.
Kolike su šanse, da dvadesetogodišnjaci danas dođu do
kuće ili stana. Nikakve! A treba
li im “gajba”? Bome da treba!
Jer je to, ako hoćeš, povezano
i s demografskim rastom, radi
kojega stalno institucionalno
plačemo. I majku mu, skoro sve
najvažnije što ti treba, dođe,
kad’ ti više ne treba. Pa to je
prava nepravda. Kako su ono
naši stari govorili; kad’ sam im’o
s’ušto, nisam im’o ušto. Sad’
kad’ imam ušto, nemam više
s’ušto. Ili tako nekako. Da bi rješili i s’ušto i ušto, dvije curice
iz medicinske, i barem jedan
momčić iz sigurnosne profesije, otkrili su
genijalno rješenje za brzo udomljavanje.
Namjeriš se na nekoga s Božjom pozivnicom, kome kuća više ne treba, pa mu
umočiš, još neohlađeni prst u tintu,
pritisneš na testamenat, sačinjen od
vještoga advokata, i gotovo. Nema kredita švicaraca, nema kamata ni duga ni
sudužnika, žiranata ni bankovnih ovrha.
Ali mora bit’ da su falili prst, pa će im
država osigurat’ smještaj o našemu
trošku.
Više tisuća Splićana, ali i drugih nezaposlenih Hrvata, s oduševljenjem se javilo na
natječaj za oružanu zaštitu trgovačkih
brodova od krvoločnih gusara, tamo
daleko u Crvenom i
Arapskom Moru, Indijskom
Oceanu i Adenskom zaljevu.
Ovi vražji gusari, već godinama napadaju brodove, velike
i male. Pa pucaju po njima,
otimaju ih i traže otkupninu
u milijunima dolara. E pa
neće još dugo! Jedna Britanska tvrtka traži u nas bivše
pripadnike vojske i policije,
koji se mlate i dobro pucaju,
a nezaposleni su. Takvih, iz-
gleda ima puno, a upućeni misle, da je
dio njih i do sad’ dobro živio, od reketa,
trafikinga, dilanja, ucjena ili šverca. Ma su
sad’ postali tehnološki višak, jer ih je
omela Europska integracija, fiskalne kase,
borba protiv korupcije, sive ekonomije i
ostalo.
I fino je to, što se Englezi uključuju u rješavanje nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Jedino čudi, da se mi sami nismo tega
sjetili. Doduše, bilo je nekih pojedinaca,
koji su tako pokušali ostvarit’ svoje
Ustavno pravo na rad. Ali sad’ će to bit’
onako, organizirano. Mogli bi, recimo,
oglašavat’ u raznim elektronskim medijima, nezaposlene Hrvate sa Zavoda za
zapošljavanje, ili grupe njih, obučenih za
sudjelovanje u revolucijama. Ili bi samo
vršili atentate na mrske diktatore. Oni još
pismeniji, mogli bi davat’ instrukcije urbanoj gerili problematičnih država, kako
bi uspješno širili političku, rasnu i vjersku
netrpeljivost, učeći ih pri temu, pisat’
uvredljive grafite po bogomoljama, ili prijeteći njihovim vjerskim vođama, pismeno
ili fizički.
Ima ljudi koji vjeruju, da je statistika zbroj
netočnih podataka. Pa tako neobaviješteni, sumnjaju u službene statistike, koje
kažu, da našega premijera većina Hrvata
- voli. I sretni su načinom, kako nas on i
njegovi vode. A to, što smo bez love, pa
nije baš u soldima sve. Soldima se sreća
ne kupuje! S njima doduše, možete kupit’
kuću, auto, pos’o, ljude i ostale gluposti.
A drugi je par rukava, što ovi
tamo u Kninu misle, da te
gluposti svi moramo imat’.
Pa su mu zviždali, a to znači,
da su prkosili statistici i većini Hrvata, što ga vole. Ma jesu
imbecili. Policija je agvantala
jednoga i to s dokazom, da
je neprijateljski raspoložen. A
zvižduk mu je im’o snagu
čete zviždača. I još su mu u
www.glasgrada.hr
špagu našli onaj fajercag s velikim masnim
slovom U. A on se bran- Piše: Mario Klečak
io, i zakleo se, kako je
zvižd’o onoj zgodnoj kninskoj gradonačelnici. Tako se tamo pučki i tradicionalno slavi ženska ljepota.
E sad’, ovi što nisu zviždali misle, da
ovakva proslava nije baš prilika za
zviždanje, a oni drugi, kako vladi treba
zviždat u svim prilikama i neprilikama.
Padaju im na pamet’ i trula jaja. Jednom
riječi - strašno!
A lokalni državni službenici, što su brojali zviždače, misle, da se tu radi o grupi
iz prvoga ešalona, Prve pljačkaške Minhenske bojne, koji su nesretni onime, u
što im se pretvorila Hrvatska, država svih
uljuđenih Hrvata. I uvjereni su,
kako je sve bilo bolje, dok smo
se za ovo još borili. A onda je
doš’o mir i sve pokvario.
A istoga je dana, dva puta u
crkvi oženjen estradni umjetnik,
ispjev’o Epistolu o svojoj,
Bogom danoj misiji spasenja
svijeta. Primjetio je i da su političari i generali bili na krivoj
proslavi, da ne vole Hrvatsku,
jer nisu došli u Čavoglave.
Kako bi se tek tamo zviždalo?
Nego, kad’ smo kod zviždača.
U svijetu se ne zviždi ovako, k’o
u nas, nego oni odavaju tajne,
a njihovi bi političari bili sretniji
s ovim našim uličnim zviždanjem. Radi
takvoga, svjetskoga zviždanja, američki
špijun izdajica, dobio je azil u Rusiji. A
vođe ostatka slobodnoga svijeta, bili su
strašno zauzeti, pa nisu ni znali, da ovaj
zviždač može lako ostat’ bez glave, ako
se vrati doma. Čime bi onda zvižd’o?
U svakom slučaju, bilo je poučno pročitat’ listu hrabrih, principjelnih, moralnih,
pravnih država i njihovih, demokratski
izabranih političara, koji su propustili svojoj slavnoj povijesti pripisat’ zaslugu
spašavanja jednoga zviždača.
A on je samo obznanio, kako Ameri prisluškuju cijeli svijet.
Jes’ da Pelješkome mostu, nije ni inače
bilo suđeno, ali iz Bosne se tih dana prijetilo Europskim Sudom, ako premostimo
njihovo more. Onda je Bosanska vlast
zabranila uvoz mesa i drugih hrvatskih
proizvoda, jer ne ispunjavaju, baš sto
posto Europskih normi. U njih mora bit’
reda! A kad’ su im počele gorit’ šume, u
nas se posumnjalo, da im ni naši Kanaderi neće uspunjavat’ Europske gasilačke standarde, makar im mukte gasili,
s našim troškom od 20 tisuća Eura
dnevno. Srećom, taj smo test ispunili, pa
smo pomogli našim susjedima.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 23
mali OGLASI
STANOVI
Nova Mokošica; prodaje se
stan od 64m2. 091 1503 473.
Prodajem stan 55m2, prizemlje u centru Nove Mokošice.
Cijena po dogovoru. 020 453
217 ili 098 220 236.
Iznajmljujem jednosoban
namješten stan pogodan za 3
radnika. 091 538 2229.
Iznajmljujem namješten stan
u Zagrebu Utrine jednosoban,
centralno, lift, klima, zona tramvaja. Cijena 200 eura plus
režije. 091 578 1958.
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om
NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili [email protected]
MOPEDI
Prodaje se MAXI SKUTER
KYMCO EXCITING 250 ccm,
2008.g., 098 716 326.
PLOVILA
Prodaje se barka pasara, potpuno nova. 091 532 0897.
POSAO
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Uredjivanje vrtova, košnja
trave, postavljanje sustava za
navodnjavanje, krčenje šume
i šikare, pilanje i orezivanje
stabala. 091 574 6674.
SOBE
U Srebrenom iznajmljujem 7
soba, 4 banje + wc + mini
kuhinja sve ukupno do 16
ležaja (sve novo) pogodno za
stanovanje sezonskim djelatnicima, studentima i sl. 091 358
5802.
RAZNO
Asimove yoga vježbe. 091 506
1526.
Prodajem polovni špaher,
frižider i plinsku bocu sve skupa 2000 kn, a može i odvojeno.
091 921 3558.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098
747 107.
Prodajem zemljište, 2-3 parcele od Stona do Hodilja. 321
515.
AUTOMOBILI
Audi A3, 2000 g., 1.9 tdi, 81 kw,
reg. do 11./’13. 098 285 582.
Povoljno prodajem udžbenike
za 5.raz osnovne škole Cavtat.
099 416 6787.
POMOĆ I NJEGA
Kvalitetnu i pouzdanu pomoć
u domu uz brigu o djeci ili starijoj osobi. 091 360 9062.
OSOBNI ODNOSI
Mogu ponuditi damama
ugodne trenutke i dobru nagradu. 099 826 1327.
Trazim ženu za druženje i ozbiljnu vezu. 098 826 1358.
Orgazam preko SMS-a!!! Sve
je moguće!Pošalji poruku ORGAZAM na 66023 / 3,72 kn/
min. Bogda doo,9.svibnja 14,
ZG,oib07786816460
Željni ste druženja, poznanstva sa novim, kreativnim i komunikativnim osobama. Pošalji
poruku DRUŽENJE na 66067
/ 3,72 kn/min. Bogda doo,
9.svibnja
14,
ZG,
oib07786816460
Mladić, biseksualan, traži par
za vatreno druženje uz diskreciju. Pošalji poruku TRAŽIM
PAR na 66023 / 3,72 kn/min.
Bogda doo,9.svibnja 14, ZG,
oib 07786816460
Nježna studentica traži starijeg
gospodina za provod. Pošalji
poruku GOSPODIN na 66067
/ 3,72 kn/min. Bogda doo,
9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Rastavljena žena, vjerna i marljiva, u najboljim godinama,
traži radišnog i dobrog muškarca za vezu. Pošalji poruku
RASTAVLJENA na 66067 /
3,72
kn/min.
Bogda
doo,9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Situirana dama traži društvo
mlađeg, atraktivnog i potentnog muškarca! Pošalji poruku
POTENTAN na 66023 / 3,72
kn/min. Bogda doo,9.svibnja
14, ZG, oib07786816460
Probudi u meni proljeće! Izazovi u meni moju seksualnu
energiju i uživaj sa mnom! Pošalji poruku PROLJEĆE na
66023 / 3,72 kn/min. Bogda
doo. 9.svibnja 14, ZG,
oib07786816460
Simpatična mlada žena traži
muškarca za razbijanje
monotonije. Pošalji poruku Na
66067 / 3,72 kn/min. Bogda
doo,9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Rasplamsaj mi maštu…uleti u
moj život i uzmi me cijelu…
Pošalji poruku UZMI ME na
66067 / 3,72 kn/min. Bogda
doo, 9.svibnja 14, ZG,
oib07786816460
OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
24 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Žena u zlatnim godinama, situirana i atraktivna, traži
muškarca za ozbiljnu vezu ili
brak. Pošalji poruku BRAK na
66023 / 37,42 kn/min. Bogda
doo, 9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke
kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših
oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim
korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK
MINISTARSTVO TURIZMA
Predavanje Stephena Roya Parkera Najviše
zaposleno
konobara i
kuhara
Dubrovačke knjižnice Dubrovnik ugostile su u utorak 13.kolovoza, u Sali zrcala Narodne knjižnice Grad Stephena Roya Parkera, koji je održao predavanje o drevnoj
Theta tehnici iscjeljenja. Organizatorica predavanja je Marija Deuer.
Stephen Roy Parker je certificirani master učitelj i praktičar ThetaHealinga™ s desetogodišnjim iskustvom. Podučavao je i održavao individualne tretmane u mnogo zemalja širom svijeta. Specifičnost svih njegovih predavanja, radionica, tretmana i tečajeva
je neposrednost, lakoća podučavanja, mnogo humora i opuštenosti te, što je najvažnije,
veliko znanje i stručnost koju Steve nesebično dijeli sa svim polaznicima.
Svi znamo koliko su misli bitne, ali – istakao je predavač - našem svjesnom dijelu
pripada samo 12% naših misli, vjerovanja i osjećaja, dok na podsvjesni dio otpada
čak 88%.
Theta tehnika nam omogućava da pomoću mišićnog testiranja dopremo do naših
podsvjesnih misli i vjerovanja, te da pomoću theta valova sve negativne misli i vjerovanja promijenimo u pozitivna. Mijenjanjem svojih misli i vjerovanja možete trenutno
izmijeniti svoju stvarnost. Ova tehnika će vas naučiti kako da to napravite brzo i lako.
Prema riječima njezine osnivačice Vianne Stibal, THETA ISCJELJIVANJE je jednostavna, ali drevna tehnika koju smo bili zaboravili. Svatko je može naučiti, a koristi theta
moždane valove.
Prema priopćenju iz Ministarstva turizma,
tijekom prvih sedam mjeseci 2013. broj
novozaposlenih osoba u turističkim zanimanjima iznosio je 30.328 tisuća, što u
odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje
predstavlja porast od 17,4 posto. To su
podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). U tom su razdoblju novozaposlene osobe u turističkim djelatnostima činile 22,4 posto udjela u ukupnom broju
novozaposlenih osoba. Najviše osoba
zaposleno je u zanimanjima konobar
(+21,5 posto), kuhar (+18 posto) i sobarica (+2,5 posto).
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 25
IZVEDBE STRAVINSKOG I RAVELA ODUŠEVILE PUBLIKU PRED KATEDRALOM
Vrhunsko glazbeno ostvarenje koje će se dugo pamtiti
Koncert pod nazivom
„1913. - Stravinski vs
Ravel“ u izvođenju Simfonijskog orkestra i
Zbora Mađarskog radija pod ravnanjem Mladena Tarbuka,
održan je u sklopu Vip programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara 7. kolovoza pred
punim gledalištem ispred Katedrale.
Program u kojem su izvedena djela dva
velikana, ne samo glazbe 20. stoljeća, već
i cijelokupne glazbene povijesti, započeo
je integralnom koncertnom izvedbom
„Posvećenja proljeća“ Igora Stravinskog,
koje je svjetsku premijeru imalo prije stotinu godina, 1913. u Parizu, a nastavilo s
„Daphnis et Chloé“ Mauricea Ravela. Ova
dva djela na svojim su praizvedbama
možda doživjela neuspjeh i nespremnost
publike, ali sinoć su zablistala u punom
sjaju na veličanstvenoj pozornici ispred
Katedrale pred punim gledalištem.
Igor Stravinski je „Posvećenje proljeća“
zamislio kao balet koji bi glazbenim jezikom dočarao gibanje prirodnih sila i najiskonskije čovjekove nagone, a sličnu
misao vodilju imao je i Maurice Ravel
skladajući „Daphnis et Chloé“ kao vraćanje u davno doba nastanka glazbe te prepoznavanje iskonske snage glazbe koja
je pokretala čovječanstvo od njegovih
početaka. Simfonijski orkestar i Zbor
Mađarskog radija pokazali su vrhunsku
spremnost i uigranost u obje kompozicije,
svladavši naizgled s lakoćom, zakučaste
ritmičke momente „Posvećenja proljeća“
i široku paletu boja koju zahtjeva „Daphnis et Chloé“.
Koncert „1913. - Stravinski vs Ravel“ još
je jedan u nizu na ovogodišnjim Igrama
koji je ponudio program koji se rijetko čuje
pošto se radi o vrlo složenim djelima i malo
tko bi se uopće prihvatio izvoditi ih na ovim
prostorima, a pogotovo je rijetkost
doživjeti ovako uspješnu izvedbu. Maestru Mladenu Tarbuku to je, svakako, pošlo
za rukom. Štoviše, brojna publika je imala priliku uživati u vrhunskom glazbenom
ostvarenju koje će se dugo pamtiti.
NA TARACI TVRĐAVE REVELIN
U PUNOM DVORU
Festivalska publika uživala u
vrhunskom jazzu
Dva bisa sjajne Elene Bashkirove
Renomirani hrvatski pijanist Matija Dedić i slavni američki jazz
glazbenici, kontrabasist Scott Colley i bubnjar Antonio Sanchez
festivalskoj publici su priredili vrhunsku večer jazza 9. kolovoza na taraci tvrđave Revelin.
Nastupom na Revelinu Matija Dedić obilježio je 20 godina uspješne umjetničke karijere, a bila je to prilika i za predstavljanje novog albuma „Sentiana“ na kojem surađuje s Antoniom
Sanchezom i Scottom Colleyjem, sjajnim američkim glazbenicima koji spadaju u sam vrh svjetske jazz scene, a s kojima
je sinoć i nastupio. Na taraci Revelina redale su sjajne „Sentiana“, „Family“, „Bremen“, „Uncle M.“ i „Coutlett“, Dedićeve
autorske kompozicije, a čule su se još i „Stella By Starlight“,
„Just Friends“ i „Maiden Voyage“. Ljubitelji ove glazbe imali
su priliku uživati u vrhunskoj jazz svirci kakva se u Dubrovniku
rijetko čuje.
Nakon albuma „From the Beginning“ koji ostvaruje sa Jeff
Balardom i Larry Grenadierom, ritam sekcijom koja surađuje
sa cijelim nizom vrhunskih glazbenika kao što su Brad Mehldau, Gary Burton, John Scofield, Pat Metheny, Ray Charles,
Chick Corea, Matija Dedić snima svoj album „MD in NY“, s
Kendrickm Scottom i Vincente Archerom te potpisuje ugovor
s Origin Recordsom. Početkom 2012. godine snima svoj treći
album s renomiranim američkim jazz glazbenicima u New
Yorku jednostavnog naziva „Jazz M.D. feat. Antonio Sanchez
i Scott Colley“, a nakon toga i album „Sentiana“ s istim glazbenicima. Bubnjar Antonio Sanchez, koji između ostalih nastupa s Pat Methenyem, Chick Coreom, Chris Potterom, Michael
Breckerom i kontrabasist Scott Colley, koji redovito nastupa s
Herbie Hancockom, Jim Hallom, Michael Breckerom, Carmen
McRae spadaju u sami vrh svjetske jazz scene.
26 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Ugledna ruska pijanistica Elena Bashkirova nastupila je s programom „Les humoresques“ u sklopu Vip progama 64. Dubrovačkih
ljetnih igara, 8. kolovoza pred brojnom publikom u atriju Kneževa
dvora.
Središnju nit koncerta u Dvoru predstavljale su humoreske, klavirske minijature koje u sebi sadrže odmjeren humor koji više od
samog smijeha djeluje na raspoloženje, a u kojima se najljepše
očituju sve značajke tipičnog romantičarskog glazbenog duha:
hirovitost, sentimentalnost, ironija, sarkazam i zanos. Tako je prvi
dio koncerta donio Schumannove „Humoreske“ i „Leptire“, obje
inspirirane različitim literarnim predlošcima, a pokazuju razigranog Schumanna punog života i inspiracije kao majstora minijature.
Bashkirova je obje zbirke izvela s finom distancom od tog mladenačkog zanosa i pokazala kako iskustvo donosi potreban balans
uma i srca. Drugi dio započeo je Lisztovom „Legendom br. 1“ o
Franji Asiškome i njegovom propovijedanju pticama, a zadala je
jezivo umirujuću atmosferu čitavog komada koja kao da je prešla
na publiku koja je utihnula zajedno sa zadnjim akordom. Bashkirova je koncert privela kraju s „Pet španjolskih pjesama“ Isaaca
Albéniza karakterističnog melosa i ritmova, u kojoj se miješa andaluzijski flamenco, melankoničan andaluzijski ples, crkveni zvuci te brza španjolska seguidilla, potvrdivši svoju besprijekornu tehniku. Pun Dvor je tražio dva bisa. Za prvi, sjajna Bashkirova je
nastavila s Albénizom, a za drugi je publika nagrađena valcerom
12. mjeseca prosinca iz „Godišnjih doba“ P. I. Čajkovskog koji je
najavljen uz želju da rashladi publiku. Rođena u Moskvi, Elena
Bashkirova studirala je na Konzervatoriju P. I. Čajkovski u majstorskoj klasi svog oca, poznatog pijaniste i pedagoga Dimitrija
Bashkirova. Ova ugledna pijanistica svoj repertoar, koji obuhvaća
djela iz razdoblja klasike i romantizma te glazbu 20. stoljeća, redovito izvodi uz čuvene orkestre, brojne dirigente te gostuje na
velikim međunarodnim festivalima poput onih u Ruhru i Verbieru.
NEVJEROJATNO SUVREMENA
NEOBIČNO, ORIGINALNO, SUVREMENO
„Kate Kapuralica“ treću
godinu na programu Igara
Interdisciplinarni projekt „Otac hrabrost“
simultano na pet lokacija
„Kate Kapuralica“ Vlaha Stullija u režiji Daria Harjačeka i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla i dalje je na programu Dubrovačkih ljetnih igara, a izvedena je 10., 11. i 12. kolovoza ispod Svete Marije.
„Kate Kapuralica“ u režiji Daria Harjačeka svoju je
premijeru imala na 62. Dubrovačkim ljetnim igrama, osvojivši i kritiku i publiku čiji interes za ovom
predstavom ne jenjava treću godinu za redom. S
tek minimalnim intervencijama u izvorni tekst
napisan 1800., „Kate Kapuralica“ je nevjerojatno
suvremena u prikazu autentičnog života grada i u
svojoj neopterećenosti konvencijama uljudnog ponašanja. U realizmu svojeg jezika ocrtava sirovu i
stvarnu sliku grada, progovara o ljudskim sudbinama, onim manje sretnima na socijalnoj mapi
grada. Subverzivnost teksta i poganski jezik kojim
se, na publici smiješan način, obraća, ipak progovara o vrlo ozbiljnim temama. Na Svetoj Mariji
smjestila se u gotovo idealnu scenografiju, u go-
tovo prirodno okružje, u svojevrsni dubrovački
geto gdje stanovnici sa svojim neotuđivim stanarskim pravima kao da kompromitiraju onu idealnu
sliku grada. „Kate“ u tom prirodnom ambijentu,
suprotstavlja živi grad idealnom gradu i daje
značaj onim rijetkim ljudima koji danas pokušavaju
unutar zidina pronaći svoje mjesto za život.
Festivalski dramski ansambl predvode Nikša
Butijer i Jelena Miholjević, koja je za ulogu Kate
nagrađena Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju žensku glavnu ulogu, te Barbara Đurović,
Maro Martinović, Perica Martinović, Srđana Šimunović, Nika Burđelez, Ivan Magud, Branimir Vidić Flika, Romano Nikolić i Nikola Baće. Scenografiju potpisuju Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić, kostimografiju Doris Kristić, glazbu Frano Đurović, a
dramaturgiju Katarina Pejović.
Interdisciplinarni projekt „Otac hrabrost“, autora i redatelja Borisa Bakala premijerno je izveden 13. kolovoza na pet lokacija istovremeno – u palači Sponza,
na Buži, sjevernom ulazu u Grad, na igralištu ispod tvđave Minčeta, u Osnovnoj školi „Marin Getaldić“ – Centar te u Collegiumu Ragusinum.
„Otac hrabrost“ propitkuje što je hrabrost u individualnom izlaganju sebe,
istražuje i temu odgovornosti, odgovornosti za učinjeno te odgovornosti za
doživljeno i viđeno te što je važno pojedincu, zajednici, umjetniku i postoji li
uopće u svakodnevnom preživljavanju, koje se čini važnijim od svega, nešto
zaista važno. Na koncu predstava pokušava ukazati na vrijednost onoga što
živimo i na vrijednost onoga što nam se događa svakodnevno bez obzira na
sve situacije koje moramo podnositi. Mapa predstave je stara gradska jezgra,
a vrijeme sadašnje. Predstava nastaje u nekoliko paralelnih slika ili epizoda,
na pet mjesta po Gradu, režući Stradun svojim procesijama od lokacije do
lokacije više puta, pokušavajući zapravo tim simbolički putem opet spojiti Grad.
Boris Bakal djeluje kao režiser, glumac i intermedijalni umjetnik, a autor je
brojnih projekata od kazališnih predstava, preko video i audio instalacija, multimedijalnih projekata, filmova i kulturno-socijalno-političkih inicijativa, a jedan
je od osnivača i voditelja umjetničke platforme „Bacači sjenki“. Uz Borisa Bakala, autorski tim čine dramaturginja Nina Gojić, asistentica redatelja Mila
Pavičević, te scenograf Leo Vukelić i umjetnički suradnik Aitchison William
koji sudjeluju i kao izvođači. Festivalski dramski ansambl čine Hrvojka Begović, Mia Biondić, Goran Bogdan, Srećko Horvat, Jelena Lopatić, Ivana Krizmanić, Zrinka Kušević, Emil Matešić, Bojan Mucko, Amanda Prenkaj, Marina
Redžepović, Marija Šegvić te Silvio Vovk koji su ujedno potpisani i kao koautori projekta.
„Otac hrabrost“ premijerno je izveden u utorak, 13. kolovoza, a uslijedit će
izvedbe 14., 15. i 16. kolovoza u 21:30 sati. Odigrava se na pet lokacija istovremeno pa će publika biti podijeljena u pet skupina, pri čemu svatko bira
na kojoj lokaciji počinje, no do kraja predstave svi će uz pomoć vodiča obići
svih pet lokacija, uz napomenu da to može predstavljati povećani fizički napor
jer uključuje puno hodanja.
O LIKU I DJELU VLADA GOTOVCA
Monodrama „Moj slučaj”
Monodrama „Moj slučaj” nastala po zapisima i stihovima Vlada
Gotovca u režiji i izvođenju Borisa Svrtana izvedena je u sklopu
dramskog programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara u srijedu, 14.
kolovoza u atriju Poslijediplomskog središta Dubrovnik, na adresi
Don Frana Bulića 4. Novinar, pjesnik, filozof, političar, sjajan
govornik, ali humanist prije svega i jedna od najznačajnijih ličnosti
hrvatske povijesti dvadesetog stoljeća, Vlado Gotovac cijeli svoj
život posvetio je obrani slobode pojedinca i vlastite domovine,
koju je doživljavao „najljepšim vijencem od šarenog cvijeća“,
opirući se cijelim svojim djelom i sudbinom totalitarističkim manipulacijama bilo kojih boja. U monodrami je korišten izbor iz
Gotovčevih zapisa i stihova koji je prije petnaestak godina priredio spisatelj Čedo Prica. U produkciji Glumačke skupine Histrioni, „Moj slučaj“ obuhvaća zgode odrastanja Vlada Gotovca
koje su pune sjetnog humora, a prikazuju i njegovu cijeloživotnu
borbu za raznolikost nasuprot ograničavanju i ujednačavanju u
svim sferama života, s namjerom i u nadi da će nam čovjek koji
je doista iskusio sav cinizam svijeta na svojim plećima otvoriti
oči, naučiti nas skromnosti i ohrabriti u činjenju dobra.
Boris Svrtan član je ansambla Dramskog kazališta Gavella od
1989. godine, a tijekom angažmana u matičnoj kući do sada je
ostvario oko četrdeset uloga te dvadesetak uloga u ostalim kazalištima, snimio nekoliko televizijskih serija i nekoliko filmova
te nekoliko desetaka radio-drama. Autor je dviju dramatizacija,
pisac dva satirička kazališna komada i redatelj tri predstave.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 27
PET VEČERI S PISCIMA U SPONZI, PET FESTIVALSKIH PREMIJERA
I da te ljubim i da te čuvam
Dubrovačke ljetne
igre u suradnji s Hrvatskim društvom
pisaca uz autoricu
Mani Gotovac predstavljaju program „Pisci u Sponzi“ naslovljen „I da te ljubim i da
te čuvam“ u sklopu
kojeg će šest renomiranih hrvatskih pisaca
u pet večeri izvesti pet
priča o ljubavi, od 20.
do 24. kolovoza u
21:30 sati u atriju
palače Sponza.
Program naslovljen
po stihu Luka Paljetka „I da te ljubim i da
te čuvam“ publici će
u pet večeri predstaviti pet priča o ljubavi,
kao pet činova jedne
predstave ili kao pet
malih festivalskih
premijera. Tako će
svake večeri u Sponzi
drugi pisac, drugi roman, druga pjesma,
progovoriti o ljubavi. Uz profesionalne glumce, plesače, glazbenike, svaki od pisaca na tu jednu večer preuzima ulogu glumca i
sudjeluje u predstavi. Redateljica svih činova, osim „Pričaj mi o
Gorkome“, je Vlatka Vorkapić, scenaristica i redateljica niza nagrađivanih dokumentarnih serija, nekoliko nagrađivanih kazališnih predstava i dugometražnog igranog filma „Sonja i bik“. Marija
Šegvić i Silvio Vovk glumci su koji se pojavljuju svih večeri osim u
„Pričaj mi o Gorkome“ u kojem igraju Judita Franković, Hana Hegedušić i Robert Plemić.
Prve večeri, 20. kolovoza, izvodi se poglavlje „Tišina“ iz romana
„Kalendar Maja“ Zorana Ferića, iduću večer na programu su balade
o ljubavi „Ušao sam u sobu i našao te kako spavaš“ Tomislava
Bajsića i „Ofelija i Hamlet“ Irene Matijašević, dok će treću večer,
22. kolovoza biti izvedena predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu „Pričaj mi o Gorkome“, nastala po autobiografskom romanu „Fališ mi“ Mani Gotovac. Sljedeću večer izvest će
se „Pisac i ja“ autora Nikole Petkovića, a autor zadnjeg čina priče
o ljubavi „I da te ljubim i da te čuvam“ je Luko Paljetak, a pod
nazivom „Bijela tama“ odigrat će se 24. kolovoza.
Ulaz je besplatan, ali je ulaznice potrebno ranije preuzeti u prodajnom uredu Igara u Festivalskoj palači na adresi Od Sigurate 1.
Iznimka je predstava „Pričaj mi o Gorkome“ Mani Gotovac i HNK
u Varaždinu koja će biti izvedena 22. kolovoza u 21:30 sati u palači
Sponza, a za koju su ulaznice u prodaji po cijeni od 120 kuna.
Novi filmski uradak Giuseppea
Tornatorea
Talijanska ljubavna drama „Najbolja ponuda“ redatelja Giuseppea Tornatorea, prikazana je u nedjelju, 11. kolovoza u ljetnom
kinu Slavica.
Giuseppe Tornatore afirmirani je talijanski redatelj, a njegovi
poznatiji naslovi su „The Legend of 1900“ (La Leggenda del
Pianista sull’Oceano), „Malena“ i „Cinema Paradiso“, a ujedno
je dobitnik Oscara za najbolji strani film 1990. godine.
„Najbolja ponuda“ (La migliore offerta), Tornatoreovo je novo
remek-djelo koje se uz prekrasne lokacije i sjajnu glazbu Ennija
Morriconea, može pohvaliti odličnim glumcima (Geoffrey Rush,
28 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Najbolji hrvatski kratki filmovi
Šest najboljih hrvatskih kratkih filmova prikazanih na Festivalu igranog filma u Puli, prikazano je u sklopu filmskog programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara 10. kolovoza u ljetnom
kinu Slavica.
Film „Jazavci“, redatelja Luke Tokića u trajanju 9 minuta prikazuje odnos cure i dečka koji prolaze kroz igru zavođenja u
ranojutarnjim satima no sve poremeti jedan bezazleni telefonski poziv, a kako izgleda dobro uigrani doručak vidjeli smo
u petominutnom filmu „Kava s džemom“. Šesnaestominutna
drama redatelja Gorana Ribarića „Planina“ ocrtava odnos kćeri
i majke koje tijekom ljetovanja pokušavaju obnoviti odnos
uzrokovan problemima zajedničke prošlosti, a priču o dva
otuđena brata blizanca u jedanaest minuta donio je film Gorana
Odvorčića „Why Won't You Hug Your Brother“, dok „Susret“,
redateljice i producentice Ane Cvitaš, prati tok misli koje majka dijeli sa svojim nerođenim djetetom. Posljednji je prikazan
petnaestominutni film „Puške i barbike“, redatelja i producenta Vedrana Marjanovića, niskobudžetna akcijska komedija koja
u nekim segmentima parodira američke buddy komedije, a
govori o majci i kćeri koje se pokušavaju izvući iz loše situacije pri čemu im sve otežava njihov loš odnos.
Kriminalistički triler „Stražar“
Kriminalistički triler „Stražar“, redatelja Michelea Placida, snimljen u belgijsko - francusko - talijanskoj koprodukciji, prikazan je u utorak, 13. kolovoza u ljetnom kinu Slavica.
Detektiv Mattei radi na najvećem slučaju u svojoj karijeri. Prilikom pokušaja uhićenja čuvene bande pljačkaša, cijeli njegov tim je onesposobljen od strane misterioznog snajperista.
Zahvaljujući anonimnoj dojavi i akciji detektiva Matteia,
uhapšen je Vincent, snajperist i vođa bande surovih pljačkaša.
On uspije pobjeći iz zatvora, s ciljem da otkrije izdajicu u svojoj bandi... Naslovne uloge tumače Daniel Auteuil, Mathieu
Kassovitz i Olivier Gourmet.
Nova ekranizacija trilera „Žrtveno
janje“
Britanski triler „Žrtveno janje“ redatelja Charlesa Sturridgea,
prikazan je u ponedjeljak, 12. kolovoza u ljetnom kinu Slavica. „Žrtveno janje“ (The Scapegoat) Charlesa Sturridgea nova
je ekranizacija istoimenog romana Daphne Du Maurier kojeg
je 1959. režirao Robert Hammer s Alecom Guinessom i Bette
Davis. U Sturridgevoj ekranizaciji iz 2012. godine u glavnim
ulogama se pojavljuju Matthew Rhys, Andrew Scott, Sheridan Smith, Eileen Atkins i Ian Mercer.
Godine 1952. Engleska se sprema za krunidbu, a John Barret
odluči se odmoriti od svog dosadnog života i odmor u Francuskoj mu se čini kao idealno riješenje. Tamo upoznaje siromašnog plemića s kojim dijeli začuđujuću fizičku sličnost.
Plemić u tome vidi priliku koju ne želi propustiti, stoga napije
Johna i zamijeni mjesta sa njim kako bi se i sam pobjegao od
obitelji i propalog posla.
Jim Sturgess i Sylvia Hoeks) te originalnom i zanimljivom pričom.
Virgil Oldman traženi je voditelj aukcija, koji se uz pomoć suradnika uspije po niskoj cijeni domoći brojnih iznimno vrijednih portreta žena. Kada ga tajanstvena mlada žena pozove da procijeni vrijednost namještaja u njenoj kući, njegov sređeni život okrenut će se naopako…
Filmski program 64. Dubrovačkih ljetnih igara ostvaren je u
suradnji s Kinematografima Dubrovnik i pod pokroviteljstvom
Croatia osiguranja, a ulaznice za sve projekcije dostupne su na
internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr, na blagajnama Igara u Festivalskoj palači i na Stradunu te na kino
ulazu dva sata prije projekcije po cijeni od 30 kuna.
Prilog priredila: Karla Labaš, foto: DLJI
NEODVOJIVA SIMBIOZA PROSTORA I KNJIŽEVNOGA PREDLOŠKA
„Ekvinocijo“ - teatralizacija
lokrumskih hridina
Veličanstvena Vojnovićeva priča o majčinskoj ljubavi i osobnoj žrtvi za
sreću svoga djeteta vratila se tako na stjenovitu obalu pod zvjezdano
nebo čarobnog otočkog ambijenta ponovno oduševivši inspirativnom
redateljsko-scenografskom intervencijom i izvanrednom glumom
festivalskoga dramskog ansambla
Još prije devet godina kada je doajen hrvatskoga kazališta Joško Juvančić na
južnim hridinama otoka Lokruma iskusnim
okom kazališnoga redatelja upotrijebio nadrealnu scenografiju nepregledne morske
pučine, a njezinu višestruku simboliku
iskoristio kako bi ambijentom kao prostorom dodatnoga značenja ili sukusom
metaforičkih ideja što proizlaze iz samoga
komada isklesao inscenaciju remek-djela
Vojnovićeva dramskoga pisma, već je
tada bilo jasno kako je kreirao ono dramsko uprizorenje koje će se urezati duboko u kolektivnu kazališnu memoriju najstarijega i najuglednijega hrvatskog festivala i to kao apsolutni vrhunac dubrovačkog ambijentalnog teatra. Uprizorenjem djela kojim je Ivo Vojnović 1895.
godine pobijedio na natječaju za izvornu
domaću dramu, čime je ujedno najavio i
radikalni zaokret u hrvatskome
književnom stvaralaštvu na samome
početku moderne, Juvančić u okviru Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja svoje
davno započeto traganje za onim umjetničkim izričajem i onom inscenacijom
koja će prostoru udahnuti metafizičke dimenzije, pružiti iskustvo nadnaravnog te
postati figurativnom metaforom, gotovo
pa simbolom. Drugim riječima, Juvančić
teatralizira prostor, a „Ekvinocijem“ mu
to polazi za rukom kao rijetko kojemu redatelju prije njega.
Ipak, Juvančićeva ambijentalnost daleko
je više od puke igre značenjima i mnogo
više od same ideje prožimanja prirodnih
ambijentalnih datosti s dramskim tekstom
i metaforičkim olujama emocionalnih previranja u nutrinama ljudskih duša
Vojnovićevih protagonista. Njegova se
ambijentalnost očituje prvenstveno ukupnim skladom dramskoga teksta, scenografije Marina Gozzea, kostimografije
Ingrid Begović i svjetla Denija Šesnića s
kontekstualnom mističnošću lokrumskih
mrkijenti. Konceptualno i stvarno
ispreplićući simboličnost mjesta i sadržaj
dramske radnje, Juvančić je u ambijent
pretočio konotacije artificijelnoga, formirajući time harmoničnu i neodvojivu simbiozu prostora i književnoga predloška. Rezultat te iznimne pronicljivosti umjetničkoga izričaja jest Juvančićeva specifična ambijentalnost koja je apsolutiziranje
lijepoga, veličanstvena artificijelna estetizacija lokrumske stvarnosti unutar koje se
gotovo pa paradoksalno odigrava ekvinocijalna borba siromašnoga dubrovačkoga gruškog puka sa sveopćom
bijedom i životnom nepravdom, a što je
glavna tema ove Vojnoviće komorne
drame.
Međutim, razloge nezapamćenoga uspjeha Juvančićeva „Ekvinocija“ ne treba
tražiti samo u svojevrsnome bijegu u neku
paralelnu atrificijeliziranu stvarnost otoka
Lokruma, već zasigurno i u općepriznatom festivalskom dramskom ansamblu,
koji je iako u ponešto izmijenjenom sastavu u odnosu na izvornu postavu od prije nekoliko godina, raskošnom paletom
individualnih različitosti u glumačkome
portretiranju junaka „slavitelja majke i
istančanog analitičara žene“, kako će
Vojnovića opisati Branko Hećimović, na
sceni uvjerljivo rezultirao iznimnim glumačkim studijama i zapaženim autorskim
kreacijama. Prije svega se to odnosi na
apsolutnu vladaricu hrvatske kazališne
scene srednje generacije Doris Šarić
Kukuljicu, koja ulogu žrtve svoje vlastite
ljubavi, u mladosti izigrane, prevarene i napuštene djevojke Jele, pred publiku donosi u obliku nadnaravno moćne, energične
i duboko proživljene glumačke riječi, koju
jasnoćom svoje geste, mimike i izrazâ lica
maestralno nadopunjuje iz prizora u prizor, impozantno nijansirajući čitav spektar Jelinih emocija – majčinsku ljubav prema sinu Ivu, prijezir prema Niku koji ju je
u mladosti prevario i ostavio, te spremnost
na žrtvu za sreću svoga djeteta. Za Doris
će mi mlađi članovi festivalskoga ansambla reći kako im je mnogo više od učitelja
i kazališnoga pedagoga,
reći će kako im je poput
majke, uvijek spremna
poučiti, upozoriti, pomoći.
Ja ću tome nadodati kako
uz takvoga učitelja nadolazeća hrvatska glumačka
scena i Dubrovačke ljetne
igre nemaju razloga strahovati
za
svoju
budućnost.
Piše: Božo Benić
Uz Doris Šarić Kukuljicu,
zapaženo je i dojmljivo glumačko ostvarenje Mara Martinovića, koji vrsnim portretiranjem Nika Marinovića na scenu iznosi duboko nemoralnu figuru Jeline ljubavi
iz mladosti. Niko je bijegom u Ameriku te
brojnim prijevarama, krađama i ubojstvima stekao bogatstvo, a njegovi su postupci motivirani tek brigom o vlastitom probitku, što vjerno interpretira Martinović. Energičan, čvrst i do samoga kraja izvedbe
postojan u svojoj scenskoj uvjerljivosti,
neupitno je opravdao visoka očekivanja
festivalske publike. Osim Martinovića, sja-
jnim su ulogama oduševili i Kruno Šarić u
ulozi Frana Dražića, Nikša Kušelj ulogom
Iva Ledinića, Nika Burđelez kao Franova
kći Anica, te Branimir Vidić kao Vlaho Slijepi. Veličanstvena Vojnovićeva priča o majčinskoj ljubavi i osobnoj žrtvi za sreću
svoga djeteta vratila se tako na stjenovitu
obalu pod zvjezdano nebo čarobnog
otočkog ambijenta ponovno oduševivši inspirativnom redateljsko-scenografskom
intervencijom i izvanrednom glumom festivalskoga dramskog ansambla. „Ambijentalno je kazalište ono koje prostor
doživljava kao partnera u zajedničkoj borbi traženja smisla“, reći će Ivica Kunčević,
dok će njegovu tezu i praktično potvrditi
Juvančićev ambijentalni teatar i partnerstvo s prostorom, koji su realizirani upravo tamo, daleko od vreve Grada, na južnim
hridinama mističnog dubrovačkog otoka.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 29
STRUČNJACI O SEZONI:
‘Nema mjesta za euforiju, ali ni za brigu ni paniku’
Dvije najjače strukovne
udruge u hrvatskom turizmu, hotelijera i putničkih agencija, dosadašnji tijek ovogodišnje
turističke sezone i blagi
Lukša Lucianović porast dolazaka i noćenwww.dubrovnik- ja za srpanj i sedam
turistinfo.com mjeseci ocjenjuju očekivanim, ali i naglašavaju
da će se za ponavljanje prošlogodišnjih
turističkih rezultata trebati još puno potruditi, pa i unatoč jako dobrim najavama za
ostatak glavne ljetne sezone i posezonu
Predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Kristian
Šustar u razgovoru za Hinu ističe da su
rezultati srpnja i sedam mjeseci zapravo
slični lanjskim odnosno sa tek blagim porastima, što drži i očekivanim s obzirom
da u srpnju, pa ni u kolovozu i rujnu nema
više puno prostora za rast fizičkih pokazatelja.
Za kolovoz kaže da je i kod hotelijera, kao
i u cijelom hrvatskom turizmu, počeo sta-
bilno, a dobro izgleda i buking za rujan
koji zadnjih godina, kako kaže, poprima
obilježja glavnog dijela sezone čemu su
primjerice prošle godine, posebno kampovima, pridonijele i odlične vremenske
prilike o čemu dijelom ovisi kako će izgledati i ovaj rujan.
Hotelijeri, bar većina, kako kaže, za sada
manje-više posluju stabilno, iako je kod
nekih kompanija bilo određenih oscilacija i problema, pogotovo kod onih koji su
više radili s ruskim tržištem koje je podbacilo zbog uvođenja novog viznog
režima.
To nismo odradili kako treba, ni pravovremeno niti kvalitetno, ni državna niti privatna razina i teško je očekivati da će se taj
pad moći nadoknaditi s drugih tržišta,
smatra Šustar dodajući da je dio hotelskih
kompanija taj problem uspio prevladati
pravodobnom pripremom jer se za to znalo i prije ove godine.
Ipak, sveukupno Šustar vjeruje da nas ove
godine u konačnici očekuje dobar turistički rezultat, ali ništa spektakularno nego
NAJVIŠE NIJEMACA I SLOVENACA
Hrvatsku posjetili turisti iz više od 80 zemalja
Strani turisti u Hrvatsku su ove godine
dolazili iz više od 80 zemalja svijeta sa
svih kontinenata ostvarujući i dalje poraste i više od 90 posto ukupnih dolazaka i noćenja u hrvatskom turizmu, a iako
su i dalje tradicionalno najbrojniji Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Česi, Poljaci,
Talijani, Nizozemci, Slovaci, Britanci,
Mađari i Francuzi sve je više i Skandinavaca, Brazilaca, Australaca, Amerikanaca i drugih.
Stranih je turista u prvih sedam mjeseci
ove godine u Hrvatsku, po prvim podacima HTZ-a, došlo gotovo 6 milijuna ili 4
posto više nego prošle godine, a s 33 milijuna noćenja su u plusu od 3,3 posto.
Najviše noćenja, 6,6 milijuna pritom je
ostvarilo 917,7 tisuća njemačkih turista,
koji su time zadržali prvo mjesto, ali lanjsku razinu prometa.
Zanimljivo je pritom da su Nijemci polovicu sedmomjesečnih noćenja ili 3,2 milijuna ostvarili samo u srpnju, što je također slično kao u istom lanjskom
mjesecu, ali i važnije za hrvatski turizam
s obzirom da su iz tri njemačke pokrajine na odmore krenuli tek u zadnjem tjednu srpnja.
Slovenskih 731,6 tisuća turista ili 1,1 posto manje ostvarilo je u sedam mjeseci 4,3
milijuna noćenja, slično kao prošle godine, a time su na drugom mjestu, ispred
Austrijanaca kojih je došlo 0,2 posto više
ili 560,9 tisuća ostvarivši 3 milijuna noćenja ili 1,5 posto više.
Četvrti su 390,4 tisuće Česi s 2,6 milijuna noćenja ili porastima od 1,3 odnosno
30 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
otprilike ono što nam se s turizmom
događalo i zadnjih nekoliko godina.
I predsjednik Udruge hrvatskih putničkih
agencija (UHPA) Boris Žgomba za Hinu
za rezultate srpnja i sedam mjeseci kažu
da su na tragu predviđanja UHPA-e i njegovih osobno, da su dobri te da ni kolovoz neće biti bitno drugačiji od lanjskog.
Podsjeća i da su lanjski srpanj, kolovoz i
rujan bili izvrsni s dobrom popunjenošću
kapaciteta, a kako je ove godine njihova
struktura ostala otprilike ista, nema ni puno
prostora za neki veći rast.
Rujan će svakako donijeti nešto pojačani
organizirani (agencijski) turistički promet,
kao i kongrese i druge vrste poslovnih skupova, ali Žgomba upozorava i da je do
kraja ove godine za hrvatski turizam još
dug put jer je dosad ostvareno tek oko
polovine ukupnih godišnjih noćenja te da
će se ‘velika borba’ za goste i prihode
voditi do kraja godine.
No, sve to, kako kaže, nije ništa novo,
sezona je takva da ‘nema mjesta ni za
euforiji, ali ni za brigu ni paniku’.
režimom u Hrvatskoj slijedom ulaska u
EU.
Taj je ‘režim’ najvjerojatnije doveo i do
pada noćenja od 26 posto turista iz Ukrajine i još većeg od 36 posto iz Turske, jer
je iz tih zemalja, kao i iz Rusije, hrvatski
turizam zadnjih nekoliko godina bilježio
važne i velike poraste i dolazaka i noćenja. To su ujedno i najvažniji i najveći minusi ove godine u hrvatskom turizmu po
stranim tržištima, a ukupno su minusi
noćenja zabilježeni iz 20-ak zemalja od
ukupno više od 80 iz kojih strani turisti
dolaze u Hrvatsku ove godine.
Među strancima s važnijim i velikim porastima ove se godine u sedam mjeseci
izdvajaju još Šveđani i Norvežani sa po
33 posto više noćenja, a među onima čijih
je noćenja bilo relativno malo u apsolutnom broju (od 20.000 do oko 200-ak
tisuća) s velikim porastima od 20 pa i do
60 posto ističu se Australci, Bugari,
Bjelorusi, Brazilci, Estonci, Finci, Grci,
Irci, Kanađani, Kinezi, Letonci i gosti iz
SAD-a.
u dolascima i 1,8 posto u noćenjima, dok
su na peto mjesto ‘izbili’ Poljaci koji su i
svojevrsno najveće iznenađenje, ali i najjače tradicionalnije tržište s porastima
dolazaka od čak 19 posto, na 333,2
tisuće, i noćenja od 22,3 posto, na 2,1
milijuna.
Talijani su već prošle godine ‘izgubili’
treće mjesto, ove godine su na šestom s
1,6 milijuna noćenja koje je ostvarilo njih
385,3 tisuće, što su minusi od po oko 5
posto, i što je s obzirom na krizu u njihovoj zemlji, za hrvatski turizam dobar rezultat.
Sedmi su Nizozemci, izuzetno važni za
kamping segment, s 1,5 milijuna noćenja u sedam mjeseci ove godine i porastom od 3,2 posto, dok su Slovaci osmi s
1,2 milijuna noćenja ili 1,5 posto više.
Iako na tek devetom mjestu turisti iz Ujedinjene Kraljevine (Britanci) s nešto malo
više od milijun noćenja su u plusu od čak
25,5 posto, a zanimljiv porast
noćenja od 5 posto, nakon
nekoliko godina stagnacije, Fitness Bazen Sauna·Parna kupelj·Power Plate
Fitness Pool·Sauna Steam room Power Plate
ove su godine zabilježili Mađari
na desetom mjestu s 915,1
tisućom noćenja.
S 802,7 tisuća noćenja ili porastom od 4 posto blizu su im
Francuzi, ali i Rusi s oko 730
tisuća noćenja, što je, međutim, pad od 20 posto u
odnosu na lanjskih sedam
mjeseci s tog tržišta i što se
najviše povezuje s ove godine
Hotel Hilton Imperial
uvedenim novim viznim
tel: 020 320 389
O fiskalizaciji u Grčkoj i nekim
hrvatskim gradovima
ZDRAVA HRANA
Grčka ove godine ne bilježi samo odlične turističke
rezultate, nego i rekordne stope porezne utaje na
svojim svjetski poznatim otocima i ostalim popularnim
destinacijama, pokazuju podaci grčkog ministarstva
financija koje u petak objavljuje grčka novinska agencija ANA
Od 1.465 provjera koje su porezni inspektori obavili
od 25. lipnja do 5. kolovoza, otkriveno je 3.904 prekršaja koje je počinila 731 osoba, a uglavnom se radi o
neizdavanju računa za prodanu robu ili pružene usluge.
Kršenje poreznih pravila otkriveno je u ukupno 49,89
posto tvrtki, a posebno ‘talentirani’ prijestupnici žive i
rade u turističkim odredištima.
Tako je na otocima Evia i Skiros stopa porezne utaje
85,13 posto, na Milosu 81,81 posto, Mikonosu 63,73
posto, Kreti 59,63 posto, a na Santoriniju 56,36 posto.
Oporavak grčkog turizma ove godine mogao bi zaprijetiti rezultatima ostalih mediteranskih destinacija, uključujući i Hrvatsku.
Prema udruzi grčkih turističkih kompanija, prihodi od
turizma mogli bi 2013. porasti do 10 posto i dosegnuti
11 milijardi eura, a očekuje se i rekordnih 17 milijuna
gostiju, najviše od 2009. kada je započela grčka kriza.
Rezervacije za grčke destinacije u Njemačkoj veće su
15 posto, u Velikoj Britaniji za 20 posto, dok se 30
posto više gostiju očekuje iz Rusije za koje je Hrvatska radi ulaska u EU uvela vize.
I hrvatski porezni inspektori provode stroge kontrole
na Jadranu provjeravajući na terenu kako se u špici
turističke sezone provodi fiskalizacija.
Inspektori strogo paze je li račun izdan i preuzet, odgovara li količina novca u blagajni zbroju izdanih računa
i poštuje li se radno vrijeme.
Uz visoke¨novčane kazne od 10 do 500 tisuća kuna,
prekršiteljima zakona prijeti pečačenje objekta i zabrana rada, što se nedavno i dogodilo nekim kafićima u
hrvatskim ‘top’ destinacijama Zadru i Dubrovniku.
Rikula, rukola ili riga (Eruca sativa
L.) je biljka iz porodice kupusnjača.
Opis: Rikula je dvogodišnja biljka
koja naraste do 60 cm sa uspravnom stabljikom koja je u gornjem
dijelu vrlo razgranata. Listovi su joj
tanki i vrlo neravni pa djeluju ‘rasparano’ i smješteni su u donjem
dijelu biljke. Cvijet rikule je žutobijele boje sa ljubičastom crtom.
Plod je komuška. Riga cvjeta u svibnju i lipnju.
Miris i okus:
Karakterističnog je mirisa i pikantno-gorkog okusa.
Branje i prerada:
Beru se mladi listovi rikule i
pripremaju uglavnom na salatu ili u
umacima bez kuhanja. Sjeme se sabire kad sazrije i to na način da se
REZULTATI FISKALIZACIJE:
Preko 8 puta veći promet
Koliko je ministar Linić bio u pravu govori podatak kako
je nekim ugostiteljima promet ove godine porastao preko 8 puta u odnosu na lani
Iako ova godina još nije ni gotova, rezultati fiskalizacije za prvih pola godine govore o velikom porastu
prometa. Odnosno napokon realno prijavljenom
prometu.
Do sada su porezni inspektori izdali preko 500 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, 400
zabrana samo u ugostiteljstvu. Kod njih je zabilježen
prosječni rast dnevnog prometa od 63 posto.
Rekorderi su iz Zagreba i Rijeke. Tako je ugostitelj iz
Zagreba, kojem su porezni inspektori zabranili rad, prijavio promet osam i pol puta veći u odnosu na 2012
godinu. Tako je uvjerljivo postao hrvatski rekorder po
porastu prometa.
Sa 5445,20 kuna prosječnog mjesečnog prometa u
prošloj godini, promet mu je ove godine narastao na
prosječnih 46.440,45 kuna mjesečno.
Još jedan rekorder se nalazi u Rijeci i to onaj po ukupnom prihodu - njegov mjesečni promet porastao je s
prosječnih 64.099,75 kuna koje je imao 2012. godine
na čak 289.419,09 kuna ove godine. Riječ je o rastu
većem od 220.000 kuna.
Najveći rast prometa očekuje se nakon završetka turističke sezone. Špica turističke sezone već je donijela
rekord od čak 9,145.446 računa početkom kolovoza,
piše Jutarnji list.
Rikula
beru komuške prije nego otpadnu
ili se otvore. Sjeme se suši i pohranjuje u hermetički zatvorenim posudama.
Ljekovito djelovanje:
Sjeme je poznati pučki lijek kod:
-uboda škorpiona
-problema sa potencijom (afrodizijak)
-bakterijske infekcije
-nadutost i slab rad crijeva
-bolesti želuca i crijeva
Sjeme je izvrstan začin mnogim jelima a od njega se može raditi i senf.
Listovi se koriste kod:
-preventivnog djelovanja na zdravlje
-jačanje organizma nakon bolesti
(sok ili čaj od listova)
-malarija
-želučanih tegoba
-slabog apetita
-pomanjkanja vitamina C
Salata
Salata se može napraviti samo od
mladih listova rikule ili ih se može
pomiješati sa mladim listovima
maslačka, cikorije, jaglaca i dr.
Čaj 1
2 jušne žlice usitnjene rikule kratko
prokuhati u 2 dl vode, poklopiti i procijediti nakon 30 minuta.
Piti 2-4 šalice na dan.
Čaj 2
1 jušnu žlicu sjemena
kratko
prokuhati u 2 dl
vode, poklopiti i
procijediti nakon
30 minuta. Piti 24 šalice na dan.
Sok
100 g listova mikserom usitniti u Piše: Božo Lučić,
kulinarski Akademik
kašu i iscijediti
sok. Po potrebi dodati do 2 dl vode.
Uzimati 3 x dnevno po 1-2 jušne
žlice soka sa malo vode ili čaja. Sok
se može zasladiti medom.
Kaša od sjemena (ugrizi i ubodi
životinja i insekata)
Sjeme zgnječiti ili usitniti u kašu. Na
mjesto ugriza ili uboda staviti kašu i
previti.
Svakodnevno konzumiranje jedne
porcije samoniklih biljaka koje sve
redom imaju gorak okus se pre-
poruča. Na toj listi posebno mjesto
zauzima dobro znana rikula ili riga.
Predivna travčica, još divnijeg okusa
i specifičnog mirisa u sebi krije
mnoštvo visokovrijednih spojeva.
Među njima ističe se i folna kiselina. Naime, upravo se u starijih osoba vrlo često javlja anemija povezana s nedostatkom folne kiseline.
Iako je rast u starosti završen, folna
kiselina koja predstavlja jedan od
najvažnijih čimbenika rasta, važna
je za pravilni metabolizam aminokiselina i njen nedostatak u starijoj životnoj dobi dovodi do tjelesne
slabosti i nemogućnosti mentalne
koncentracije. Stoga se preporuča
barem jednom tjedno konzumiranje ove biljke, a nemojmo zaboraviti
tijekom tjedna isto tako uvrstiti na
naše jelovnike kelj i raštan jer su i
to namirnice bogate visokovrijednim
spojevima.
Nutritivne vrijednosti (100g)
Sadržaj ukupnih masti: 0.7 g
Sadržaj bjelančevina: 2.6 g
Sadržaj ugljikohidrata: 3.7 g
Sadržaj vlakana: 1.6 g
Energetska vrijednost obroka: 25.0
kcal
Do sada je u stručnoj literaturi
zapisano da ima 377 recepata za
jela u kojima je jedan od sastojaka i
rikula.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 31
ŠPORT
DIVLJA LIGA – PRVENSTVO DUBROVAČKIH
KUPALIŠTA U VATERPOLU
PETI JUBILARNI MEMORIJALNI PLIVAČKI MARATON “ĐURO KOLIĆ”
Ana Matović i Maro Violić pobjednici na
Danas polufinalni susreti, u Dančama
nedjelju finale
U ponedjeljak 12.kolovoza, šestog dana glavnog
turnira, su završeni susreti po grupama, a utorak
13. kolovoza i srijeda 14.kolovoza su bili na
rasporedu susreti četvrtfinala. Polufinala su u
petak 16.kolovoza, a finale u nedjelju 18.kolovoza.
U skupini A prva je Montovjerna koja je u susretu
za prvo mjesto pobijedila Kamen mali 9:8, dok je
u susretu za treće mjesto Luka Čilipi bila bolja od
Elafita 6:4.
Pobjednik skupine B je Elita koja je u odlučujućem
susretu za prvo mjesto pobijedila Solitudo 7:5.
Pobjedom 8:7 nad Orašcom Čingrija je zauzela
treće mjesto.
U skupini C sa sve tri pobjede prvo mjesto je
zauzeo Palace, dok je Penatur bio drugi s četiri
boda, treća je Velika riva Doli a četvrta Sovrnja
Doli.
Najbolji u skupini D je FUN H2O Mlini sa šest
bodova, četiri je imala Špilja ’94 Danče, dva Vila
Banac dok je bez bodova ekipa Gjivovići Dolphins.
Prvaku, branitelju naslova, Montovjerni je prvo
mjesto u grupi, u četvrtfinalu donijelo Solituda,
ekipu s kojom su lani igrali finale. Elita je pobjedom nad Solitudom izborila četvrtfinalni susret
protiv Kamena malog iz Cavtata. Ovi susreti četvrtfinala su bili na rasporedu u srijedu 14.kolovoza
na Bellevueu, a rezultate nemamo jer je Glas Grada zaključen u utorak 13.kolovoza.
U susretima četvrtfinala, koje je bilo na rasporedu
u utorak 13.kolovoza na Bellevueu, Palace - Špilja ’94 Danče je pobijedila Palace 7:5, dok je FUN
H2O Mlini bio bolji od Penatura 10:3..
Parovi polufinala, koje je na rasporedu u petak
16.kolovoza, su FUN H2O Mlini-Montovjerna/Solitudo (16.45) i Špilja ’94 Danče –Kamen mali/Elita
(17.45).
Završnica je u Portu u nedjelju, 18. kolovoza. Finale počinje u 16.30 sati. Dubrovačka televizija
će izravno prenositi veliko finale. Utakmica za treće
mjesto je u 14.45 sati, a revijalna u 15.45 sati. Montovjerna, Solitudo, Palace, Špilja ’94 Danče i Penatur su osvajali naslov najboljeg, Kamen mali, Elita
i FUN H2O Mlini ne. Montovjerna je bila najbolja
tri puta, Solitudo i Špilja ’94 Danče po dva puta, a
Palace i Penatur po jednom. Elita (2001.) i Kamen mali (2011.) su po jednom igrali u finalu, i to
im je najveći uspjeh, dok FUN H2O Mlini jedini
nije igrao u finalu. Najveći uspjeh mu je bronca
(1996. godina). www.divljaliga.com
Na Dančama se početkom prošlog tjedna plivao peti jubilarni Memorijalni
plivački maraton “Đuro Kolić”. Od kupališta Danče do Hotela Bellevue i natrag
plivalo je ukupno 119 sudionika. U ženskoj konkurenciji 1700 m najbrže je
preplivala Ana Matković s vremenom 23:18, dok je u muškoj konkurenciji pobijedio Maro Violić s vremenom 23:12.
Poredak žene:1. Ana Matković, 2. Paola Horvat, 3. Nina Matošić
Poredak muški:1. Maro Violić, 2. Jakša Diklić, 3. Ivan Boban
VESLANJE-SVJETSKO PRVENSTVO (JUNIORI)
Matej Metković s hrvatskim
osmercem bez A finala
Hrvatski osmerac, u kojemu je veslao i Matej Metković iz dubrovačkog Neptuna, zauzeo je deveto
mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu
održanom u Litvi. U polufinalu koje je održano
10.kolovoza osmerac je bio peti u svojoj skupini
te nije uspio izboriti finale. Inače, hrvatski osmerac je prvog dana natjecanja bio četvrti u svojoj
kvalifikacijskoj skupini, a potom drugi u repasažu
čime je izborio polufinale.
32 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
Osim maratona plivala se i utrka rekreativaca u dužini 600 m gdje je u ženskoj
konkurenciji pobijedila Vicencija Violić s vremenom 6:40, a u muškoj konkurenciji Jacob Merčep s vremenom 6:33.
Poredak žene:1. Vicencija Violić, 2. Paula Garbin, 3. Bruna Lokas
Poredak muški:1. Jacob Merčep, 2. Ivan Merčep, 3. Hrvoje Bajurin
U dječjoj utrci u dužini 50 m medalje su osvojile:1. Katarina Matović, 2. Lana
Kakarigji, 3. Elza Filipović
Najstariji sudionik maratona, gospar Rastko Barbić (1932. godište) je dobio
posebnu nagradu kao najstariji sudionik natjecanja.
dubrovniknet team/FOTO: dance.hr
KOŠARKAŠKA REPREZENTACIJA HRVATSKE NA
PRIPREMAMA U DUBROVNIKU
Ovog petka sa Crnom Gorom
Košarkaška reprezentacija Hrvatske, koja se priprema za
Europsko prvenstvo, ovaj se tjedan priprema u Dubrovniku. U sastavu izbornika Jasmina Repeše, nekada igrača
dubrovačkog Juga, nalaze se i dvojica Dubrovčana, Lukša Andrić i Ante Tomić. Nakon turnira u Francuskoj i tri
poraza od reprezentacija Grčke, Francuske i Njemačke,
Hrvatska će u Gospinom polju odigrati po dva susreta
protiv Crne Gore i Latvija. Za gledatelje će biti otvoreni
susreti protiv Crne Gore u petak 16.kolovoza (20.30 sati)
te Latvije u nedjelju 18.kolovoza (20.30 sati). Nakon
priprema u Dubrovniku Hrvatska putuje na turnir u Tursku na kojemu će nastupiti još reprezentacije domaćina
Turske, srbije i belgije. Potom slijedi Europsko prvenstvo
u Sloveniji koje počinje 4.rujna.
ODMOR I REKREACIJA U JEDNOM
Pripreme za 6. Stonski maraton
U Stonu su započele pripreme za ovogodišnji 6. Stonski
maraton. Riječ je o atletskoj utrci na 42,2 km, utrci na 15
km i Fun run rekreativnom prolasku 4 km, koji će se održati
8. rujna sa startom u Stonu na Pelješcu. Udruga „Biseri
Hrvatske“koja organizira maraton poziva sve zainteresirane da pošalju svoje prijave za natjecanje. Osnivači
Udruge su športaši i veliki zaljubljenici u Hrvatsku i njezine prirodne i kulturne znamenitosti, a stonski maraton
organiziraju znajući kako velik
broj športaša
svoje
dane
odmora provodi
putujući
po
cijelom svijetu
nastupajući na atletskim maratonskim utrkama.
Želja im je ljubitelje športskog turizma upoznati s ljepotama Hrvatske.
Start i cilj maratona će biti u centru Stona. Staza vodi
cestom uz more, a djelomično se trči i po stonskim zidinama što samoj utrci daje poseban čar, te je svrstava
kao pravu trofejnu utrku, uz kineski „Great Wall Marathon“ jedinu u svijetu koja se djelomično trči po starim
fortifikacijskim zidinama. Na prvih pet Ston Wall Marathona održanih od 2008. do 2012. nastupili su maratonke
i maratonci iz Hrvatske, Italije, Švicarske, USA,
Južnoafričke republike, Meksika, Australije, Novog Zelanda, Švedske, Njemačke, Finske, Kanade, Katara, Velike
Britanije, Rusije i drugih. Svi su pritom proveli i sedam
dana odmora u obilasku županije i grada Dubrovnika.
dubrovniknet team
STOLNI TENIS- EUROPSKI ETTA KUP
Libertas Marinkolor u Rusiji
Voljom ždrijeba stolnotenisači Libertas Marinkolora će 7i 8.rujna igrati u Sverdlovsku u Rusiji, gdje će u konkurenciji TT Sport Club Elema iz Rusije, Artel Tenis de Mesa iz
Španjolske i DT Rackena iz Luksemburga, pokušati izboriti
jedno od prva tri mjesta koje ih vodi u drugi krug natjecanja, a koji je na rasporedu 19. i 20.listopada. Uz Miha
Simovića i Nevena Juzbašića u novoj sezoni igrat će Luka
Fučec, a klub je napustio Marko Habijanec.
PRODAJA OSIGURANJA ZAGREB ŠVICARSKOM BALOISE OSIGURANJU
Podignute optužnice
Nakon četverogodišnje istrage zagrebačkog Županijskog i Općinskoga
državnoga odvjetništva, nedavno je podignuta prva optužnica u slučaju navodnih malverzacija koje su prethodile prodaji osiguravajuće kuće
Osiguranje Zagreb švicarskom Baloise osiguranju 2007. godine.
Optužnica je podignuta protiv Petre Tarle, bivše predsjednice Uprave
Osiguranja Zagreb, zatim Kristine Mićin, bivše članice Uprave, dubrovačkoga poduzetnika Andre Gandića, te dvojice građevinskih vještaka, Željka Bilića i Branislava Tomanovića, piše Jutarnji list. Među
ostalim Petri Tarle na teret se stavlja da je ugovore o kupnji nekretnina
potpisivala s dubrovačkim poduzetnikom Androm Gandićem, poznatim i kao jednim od najvećih sponzora neuspješne predsjedničke kampanje zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića 2010. Gandić
se, uz Pera Vićana, nedavno nepravomoćno osuđenog u aferi Vrtovi
sunca, nalazio u grupi dubrovačkih poduzetnika koji su, svaki s pojedinačnom donacijom od 90.000 kuna, Bandiću osigurali gotovo milijun kuna. Prema inkriminacijama iz optužnice, Tarle je od Gandića,
tada drugog najvećeg dioničara Osiguranja Zagreb, kupovala nekretnine koje uopće nisu bile njegove. Riječ je o zgradi pokraj Kvaternikova trga u Zagrebu koju je Osiguranje Zagreb u ožujku 2007. kupilo od
Gandića za 4,9 milijuna kuna, a koja uopće nije bila u Gandićevu vlasništvu. U drugom slučaju radilo se o 558 kvadratnih metara zemljišta u
Gružu za koje je Osiguranje Zagreb Gandićevoj tvrtki Petrus isplatilo
6,9 milijuna kuna. Prema inkriminacijama Državnog odvjetništa, ni ovo
zemljište nije bilo Gandićevo pa se zapravo radi o fiktivnom poslu. Na
ispitivanju tijekom istrage Petra Tarle i Andro Gandić branili su se šutnjom. dubrovniknet team/JL
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 33
GODINA KATEDRALE (22)
Don Stjepan Skurla kanonik
Kao jedan od zaslužnih pregalaca u Hrvatskom narodnom
preporodu koji su nastojali svim silama „probuditi
Dubrovnik iz drijemeža“, Skurla je svojim povijesnim
zapisima upućivao na značaj i veličinu rodnoga grada
tijekom povijesti
Među kanonicima Stolne razredima, a potom i
Priredio:
don Stanko Lasić crkve u Dubrovniku u de- višim. Skurla je prevetnaestom stoljeću važno davao vjeronauk i hrmjesto zauzima don Stjepan Skurla kao vatski jezik u svim
pisac i kulturni djelatnik. Kanonikom je post- razredima gimnazije. Uz
ao u dobi od 38 godina što govori koliko je to je bio i školski
bio cijenjen i zaslužan. O njemu je pisala knjižničar i blagajnik, a
dr. Slavica Stojan i njezin članak u listu javljao se i u godišnjim
Dubrave hrid br. 9 iz 1996. poslužio je kao izvješćima dubrovačke
gimnazije. Osobito je vopodloga ovom prilogu.
Rođen je u Dubrovniku 4. ožujka 1832., od lio predavati učenicima
oca koji je došao iz Kune pelješke i tu se poglavlja iz kulturne i
oženio Jelom Bandur. Gimnaziju je završio književne povijesti rodu Dubrovniku, teologiju u Zadru a Mladu noga grada, djelujući na
misu slavio je u Dubrovniku 1854. godine. njih u stvaranju nacionaUz pastoralni rad posvetio je on najznača- lne svijesti i ponosa.
jnije godine svoga kratkog života profesor- Hrvatsku književnost je
skom zanimanju u dubrovačkoj gimnaziji. upravo obožavao i pretpostavljao svim
Bilo je to razdoblje Hrvatskoga narodnoga drugim književnim ostvarenjima. Gundulićepreporoda, kojemu su dubrovački kulturni va Osmana izjednačavao je s veličinom i
i književni djelatnici dali svoj osobit i važan značenjem Danteove Božanstvene komedije. S učenicima je bio povjerljiv i ljubadoprinos.
Dubrovačka gimnazija bila je u rukama isus- zan i osvajao je njihova srca jer je bio simovaca, koji nisu pokazivali osobito zaniman- patična lika, s blagim osmjehom koji se nije
je za hrvatski jezik, književnost njime pisanu gasio na njegovim usnama, vazda spreman
i nacionalnu povijest, ustrajavajući znača- izići ususret svojim učenicima.
jno na njemačkom jeziku i njegovoj kulturi. Napisao je i objavio Historijsku geografiju
Kad je gimnazija došla u ruke svjetovnjaka Palestine s opisom bližnjih pokrajina
1868. godine u njezinu prvom nas- spomenutih u Sv. pismu radi lakšeg razumtavničkom zboru nalazio se i Stjepan Skur- ijevanja biblijske povijesti. Priredio je za tila. Sa svojim istomišljenicima zajedno sa sak djela Jakete Palmotića Dionarića Didosvećenikom Lovrom Kukuljicom nastavio se na i Dubrovnik ponovljen te ih je „rastuzauzimati za uvođenje hrvatskoga jezika u mačio“ da budu na pripomoć njegovim
školski program dubrovačke gimnazije i za đacima. Priredio je i Korizmene propovijedi
prevlast narodnjaka u Općinskom vijeću. i besjede za različite i razlike svečanosti i
U školskoj godini 1869./70. hrvatski jezik prigode o. Arkanđela Kalića i Ostam Božje
doista je postao nastavnim jezikom u nižim ljubavi pjesni duhovne Andrije Vitaljića.
Uredio je knjižicu molitava Svibanj posvećen Blaženoj Djevici Mariji o poglavitim
otajstvima Marijina života s molitvama i izgledima preko mjeseca svibnja. Stjepan
Skurla prevodio je stare molitve na hrvatski
jezik a objavio je i rad o Moćniku dubrovačke stolne crkve s popisom svetih
moći. Godine 1871. dubrovački tiskar Pretner objavio je Skurlino djelo Sveti
Vlaho, biskup i mučenik iz Sevaste,
dubrovački obranitelj.
Kao jedan od zaslužnih pregalaca
u Hrvatskom narodnom preporodu
koji su nastojali svim silama „probuditi Dubrovnik iz drijemeža“, Skurla
je svojim povijesnim zapisima upućivao na značaj i veličinu rodnoga
grada tijekom povijesti. Njegov rad
„Dubrovnik svršetkom XV. stoljeća“
objavljen je u „Dubrovniku“ zabavniku štionice, 4 (1876). Najpoznatije
djelo Stjepana Skurle je „Ragusa –
cenni storici“ , knjiga kompilacijskog
karaktera koju je o vlastitom trošku
izdao u Zagrebu 1876. godine.
Govoreći o sugrađanima istaknuo
je da im nije bilo potrebno napuštati Grad
da bi postali veliki stvaraoci; dovoljno je bilo
da se ugledaju na vlastite pretke. Obratio
je pozornost na posjet znamenitih ličnosti
Dubrovniku: cara Franje Josipa II. koji je
obišao izvor Rijeke dubrovačke i gledao
predstavu u dubrovačkom teatru na hrvatskom jeziku i grofa Janka Draškovića koji
je prvi nazvao Dubrovnik hrvatskom Atenom.
Skurla je bio druželjubive i vesele naravi i
imao je puno prijatelja koji su imali važnu
ulogu u kulturnom i političkom životu tadašnjega Dubrovnika: braća Pucići, Josip
Bona, Frano Grgurević, Pero Budmani, Ivan
August Kaznačić, Lovro Kukuljica i Antun
Kazali.
Stjepan Skurla umro je u dobi od 45 godina, oplakan i žaljen od svojih brojnih đaka i
pokopan Između tri crkve. (nastavlja se)
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Palimpsest za grad (1986. – 2013.) Dubravke Lošić
Palimpsest za grad (1986. – 2013.) naziv je
izložbe Dubravke Lošić koja je otvorena
9,kolovoza u Umjetničkoj galeriji i koja se
može razgledati do 13.listopada. Autorice
34 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
koncepcije i postava su Dubravka Lošić i
Margarita Sveštarov Šimat
“Palimpsest za Grad autoričina je posveta
izložbe gradu Dubrovniku. Svojevrsno polaganje i uslojavanje teksta na već
ispisano. Infiltracije i emitiranja
novih značenja koja nastaju
preslagivanjem ciklusa. Pobuđivanje intertekstualnosti – kada se
u kazanom i novim okolnostima,
ono što je desetljećima nastajalo
- neutralizira i novom gestom i
novim artefaktima biva uzbuđeno
i uznemireno novom akustikom.
...Na ovoj izložbi Dubravka Lošić
izvlači dijelom sažetke svojih ciklusa, dijelom njihove ekstenzije i
nove aglomeracije, a dijelom njihove rezonancije. Rezonancije
među njima i rezonancije izazvane prostorom i njegovim struk-
turalnim i funkcionalnim toposima koji se Dubravkinim označavanjima i punjenjima u jednom slučaju realiziraju u njihovom stvarnom značenju a u drugom se pretvaraju u
meta prostor simboličkog i alegorijskog.
Pročelni zid dvora je bedem (Štit); atrij je
neodlučivost ili zadržavanje prije ulaza i prije izlaza (M. psine); podesti stubišta su vizure i zadržavanja; koridori su saća, kolumbariji, sepulkralne kasete, nizovi, brojanice,
označavanja, fiksiranja (Rozariji); velika sala
je alegorija, gozba, svjedočenje (Pladnjevi i
chore, Portreti); sobe uz salu su turba,
mnogoglasje (Trkači, Lune, Marionete); arkade velike terase su okrugline, sklonjena
mjesečina, timpani (Acis i Galatea); mala
terasa je vidikovac (Kula/Grad); sobe i prozori gornjeg kata su horizonti, pogledi, zrcaljenja i umnožavanja (Ptice, Krajolici, Kalamota); koridor leđima od mora je zaleđe,
prolaz, sjena, zaključanost (Ženska soba)...”
48. BROJ NAŠE GOSPE
Katedrali s ljubavlju
Radost je riječ koja se provlači kroz sve tekstove 48. broja Naše
Gospe: radost zbog slavljeničkih katedralnih 300 godina te 400
Gradićevih godina, radost zbog Biskupovog obećanja da će se
nastaniti u Gradu, radost jer naši mladi svjedoče da su brojni
čuvari baštine i da Dubrovnik plovi dalje pod barjakom svetog
Vlaha,radost zbog divnih ljudi koji su svjedočili radost života i
onih koji su Radosnu vijest 50 godina dosljedno živjeli, radost
zbog spoznaje da nas na Taraci još ima... Čitajući 48.broj Naše
Gospe, radost ćete osjetiti i Vi. Ona je naš poklon Vama i našoj
Katedrali s ljubavlju.
U prigodi velikog katoličkog blagdana Velike Gospe tiskan je
48. broj lista Katedralne župe Gospe Velike. Uvodnu riječ potpisuje katedralni župnik i glavni urednik don Stanko Lasić. Ponosno ističe da su pripreme za slavljeničku 2013.
počele prije 3 godine, te navodi sve poduzete
aktivnosti, kao i one koje slijede, kako bi 300ta godišnjica blagoslova ove naše barokne
kamene ljepotice i majke svih Crkvi u Dubrovačkoj biskupiji, te 400-te godišnjice od
rođenja Oca Domovine (D.Republike) Stjepana Gradića uistinu bila dostojanstveno
obilježena. Slijedi opširno štivo o povijesti ove
naše bogoštovne građevine, jedne od najstarijih na ovim našim prostorima, čiji početci
sežu u stoljeće osmo. Zašto su katedrale
važne u životu svakog naroda, pa tako i našeg hrvatskog, pročitajte u tekstu pape Benedikta XVI., koji nam daje odgovor na pitanje
kako „živjeti vjeru u pustari današnjice“. Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić biblijskom pričom o vjerniku Noi-Ocu Čovječanstva, daje nam odgovor na vječno pitanje o
smislu života, suprotstavljajući ga ponovnom
pokušaju „opoganjenja svijeta“. Osvjedočeni prijatelj Dubrovnika, Slobodan Lang, podijelio je sa svim čitateljima Naše Gospe osobnu
priču o promjeni-obraćenju koje je doživio osjetivši Krista u svojoj 47. godini života u Staroj
Mokošici 1991. godine. U cijelosti vam donosimo autoriziran i dopunjen intervju dubrovačkog biskupa Mate Uzinića na Radiju
(Margarita Sveštarov Šimat, iz
uvodnog teksta kataloga)
Dubravka Lošić rođena je
1964. godine u Dubrovniku.
Završila je Školu primijenjenih
umjetnosti u Zagrebu. Godine
1988. diplomirala je slikarstvo
na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Apsolvent je povijesti umjetnosti
na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Izlaže
od 1983. godine na samostalnim i skupnim izložbama u
Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je tuzemnih nagrada a
1992. godine proglašena u
Parizu slikaricom tromjesečja
Nouvel Art du Francaise. Osim
slikarstva, instalacija i objekata; bavi se scenografijom i kostimografijom. Živi u Dubrovniku gdje radi kao slobodna umjetnica.
Dubrovnik 6. siječnja 2013., koji obiluje snažnim porukama i
odgovorima na zahtjevna i važna pitanja, među ostalim i o Spolnom odgoju u školama. O prošlosti crkvenih pjevačkih zborova
s težištem na katedralnim, piše Ileana Grazio, naglašavajući da
je „vjerski duh Dubrovčana tijekom stoljeća poticao uključivanje glazbe u liturgiju“, izražavajući zahvalnost „svima onima koji
su svojim pjevom u dubrovačkoj Katedrali rasplamsavali osjećaj
pobožnosti“. Zahvalnost svima koji su od 1991.godine bili apostoli-učenici na Veliki četvrtak te imali čast da im Biskup opere
noge Uredništvo s poštovanjem poklanja objedinjene fotografije
kako bi se pamtilo na ponos njihovim potomcima. Don Toma
nam, kao i uvijek, umilnim riječima koje dopiru do naših srca,
priča o „mirakulu svetoga Vlaha“, posebno se osvrnuvši na sve
češće pojavnosti među našim sugrađanima koji svojim
stvaralaštvom blagoslov tradicije svetoga Vlaha žele sačuvati
za budućnost: od osnovnoškolaca do akademika. U stalnoj kolumni Odgoj u školi Mirjana Kaznačić svjedoči da je živ blagoslov
tradicije i to pod barjakom svetoga
Vlaha, a učenički radovi koji su nagrađeni u prigodi Feste sv.Vlaha to
potvrđuju. Brojni dolasci naših najmlađih sugrađana u Katedralu, na
poziv don Stanka Lasića, ostavili su
snažan trag, što se može iščitati iz
dojmova koje su napisali povratkom
u škole-donosimo samo neke. Koliko je duhovni život naše Katedrale
bogat, i koliko naša župa Velike
Gospe, snažno plovi,čvrsto usidrena uz svoju Katedralu,osjetit ćete
kad pročitate izvješća o 32 najupečatljivija događaja u kojima se
molilo i slavilo Boga i život.
Neizostavna je i rubrika Naši
pokojnici u kojoj uz riječi našeg župnika, don Stanka Lasića, čuvamo
uspomenu na časne ljude s kojima
smo život dijelili, ponosni jer smo ih
poznavali, zahvalni na svemu onome čemu su nas naučili. Ne propustite rubriku Zaslužni ljudi, a na
kraju, uživajte u Razgovoru ugodnom s don Slavkom Grubišićem, a
povodom 50 godina njegovog misništva.
Mirjana Kaznačić
STUDIO LET I 777
„Sloboda“Anamarije Obradović
Otvorenje izložbe „Sloboda“, mlade dubrovačke umjetnice Anamarije Obradović, održano je u
petak 9. kolovoza u prostorijama umjetničke organizacije Studio let I 777 u ulici Andrije Hebranga
7. Anamarija Obradović rođena je 28. Veljače 1983. u Dubrovniku. Godine 2002. završila je srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića u Dubrovniku, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji Likovnih umjetnosti u Splitu 2009. Izlagala je na mnogim skupnim te samostalnim
izložbama u Hrvatskoj, kao i u inozemstvu. Također je sudjelovala pri izvedbama scenografija u
kazalištu Marina Držića, Dubrovačkim ljetnim igrama, te u filmskoj produkciji. Također se povremeno bavi dizajnom plakata. Anamarija živi i radi u Dubrovniku. Izložba će biti otvorena do 19.kolovoza, a može se pogledati svakim danom (osim subote i nedjelje) od 18-21 sat.
UDRUGA MLADIH TRSTENO
Trstenska noć s Gustafima
Udruga mladih Trsteno u subotu 17.kolovoza2013. organizira Trstensku noć na rivi u Trstenom.
Za dobar provod i ove će se godine pobrinuti Gustafi, čiji koncert počinje u 22 sata. Od prošle
godine vrijedni su Istrijani snimili još jedan album, „Kanibalkanska“, koji je pobrao sve pohvale
kritičara. Iako nastupaju zajedno već gotovo 30 godina, njihovi su koncerti, odnosno „štale“, kako
ih vole nazivati, ostali garancija dobre zabave. D. Grković
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 35
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Tragična smrt njemačkog generala u moru
Prošle subote malo prije podne kad je uprav bjesnila jaka „lebićada“, njemački general u
mirovini g. August Weiz sunčao se je na morskoj obali ispod ville g. Frana Svilocossi(a) na
Pločama i uživao da ga more zapljuskiva. Ali ga jedan jaki val zanese za sobom i nastane
očajna borba
„Hvali more, drž’ se kraja“,
stara je narodna mudrost,
koju stalno treba imati na
umu. Iznenadne ljetne nevere mogu pretvoriti ugodnu rekreaciju ili kupanje u moru, u dramatičnu borbu za život.
Zbog nepoznavanja „ćudi“ mora, ali ne rijetko i zbog samouvjerenosti često se strancima tijekom ljeta priskače u pomoć, jer ih
naleti vjetra i morska struja odnesu na
pućinu. U nekoliko navrata bio sam svjedokom spašavanja kupača na „Banjama“
jer su ih snažni valovi i morska struja po lebiću nosila prema stijenama ispod „Excelsiora“. Jedva su izvukli živu glavu zahvaljujući požrtvovnosti mladića, koji su im priskočili u pomoć.
Jedan sličan događaj ali sa tragičnim ishodom opširno je opisan u lokalnom tisku,
pogotovo što je život izgubio visoki časnik
njemačke vojske. (U hladnijem moru i u
borbi s valovima i morskom strujom čovječje
tijelo se brzo pothlađuje, pa i osoba jače
konstitucije brzo se iscrpljuje i gubi snagu!)
Evo kako se dogodila tragedija.
Priredio:
Damir Račić
„Narodna Svijest“ od 17.11.1927.
godine, broj 46. ZANIJELO GA MORE
Prošle subote malo prije podne kad je uprav bjesnila jaka „lebićada“, njemački general u mirovini g. August Weiz sunčao se je
na morskoj obali ispod ville g. Frana
Svilocossi(a) na Pločama i uživao da ga
more zapljuskiva. Ali ga jedan jaki val zanese
za sobom i nastane očajna borba. Njegova
gospogja, koja je šnjime skupa došla pred
nekoliko dana u naš grad, stala zapomagat
i obećavat veliku nagradu ko joj spasi muža.
„Hotel Odak“ (prvotni dio današnjeg hotela
„Excelsior“ – nap. D.R.) odmah je telefonirao
lučkoj kapetaniji i ova odaslala jaki čamac
sa 4 mornara, 2 pilota i liječnikom Dr Martechini. Čamac sa očitom pogibli svih koji su
se u njemu nalazili, došao je na lice mjesta,
ali već bijaše kasno, jer bijesni valovi udarali su više puta sa unesrećenim generalom o
hridine, od čega je zadobio teških ozljeda
po čitavom tijelu i jednu smrtonosnu ranu
na glavi. More je bilo tako uznemireno, da
se utopljenika nije nikako moglo podignuti
u čamac, već ga je trebalo dovući u luku.
Mrtvo tijelo preneseno je najprije u vojničku
bolnicu, a zatim u mrtvačnicu na Boninovo.
Tu je balsamovan. U subotu dolazi brat pok.
generala, da ga prenese u rodno mjesto
Wiesbaden (Njemačka). Pokojnik je evangelističke (protestanske) vjere u 67 god.
života. Doznajemo da mu je starica majka
baš ovih dana pisala: „Sinko, čuvaj se
mora!“, kao da je naslućivala nesreću. Ovaj
je tragičan dogagjaj pobudio opću sućut u
cijelom gradu, a vojna je vlast spravna, da
mu pri sprovodu odade vojničke počasti.
„Narodna Svijest“ od 01.12.1927.
godine, broj 48. SPROVOD POK.
36 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
GENERALA AUGUSTA WEIZ-A
Koji je nesretnim slučajem našao smrt u
valovima bijesnoga mora 12. prošlog mjeseca slijedio je prošle nedjelje na 3 sata po
podne. Mrtvo tijelo nije bilo preneseno u
Njemačku kako se je isprva mislilo, već je
balsamirano čekalo u općinskoj mrtvačnici
na Boninovu. U to je došao pokojnikov sin i
odlučio, da pokojnik bude ukopan u Dubrovniku, te mu napravio novu grobnicu na
pravoslavnom grobištu. Sprovod je izvršen
sa svim vojničkim počastima od strane naše
vojske i mornarice. Dubrovačka je općina
posebnim oglasom upozorila gragjanstvo
na dan i sat sprovoda, a ovo se je baš brojno
odazvalo. Iz mrtvačnice vojne bolnice (od
strane Austrije izgradjena 1891. godine na
bastionu sv. Margarite, paviljon od cigala –
nap. D.R.), kamo je preneseno mrtvo tijelo,
iznesen je lijes na rukama naših marinaca.
Pred Kraljevim dvorom (Knežev dvor – op.
D.R.) bila je postrojena počasna četa sa
vojnom muzikom. Uz mrtvačka kola stupao
je odred pješadije i marinaca sa oficirima.
Za lijesom je išao pokojnikov sin i nekoliko
generalovih drugova, njemačkih oficira sa
viceadmiralom g. Wilprandtom, čitavi oficirski kor dubrovačkog garnizona naše kopnene vojske i mornarice. Zatim se je kao
rijetko kada svrstala nepregledna masa
gragjana. U nemogućnosti da opijelo izvrši
protestanski pastor po obredima crkve, kojoj je pripadao pokojni general, tu je dužnost
crkvenog opijela preuzela srpsko-pravoslavna crkvena općina. Na groblju ispjevali su
nadgrobnice muški i ženski kor pjevačkog
društva „Dubrava“. Prije nego je lijes spušten u grob, viceadmiral g. Wilprandt, položio
je svoj vijenac sa nekoliko riječi na njemačkom jeziku posvećenih ratnom drugu
Augustu Weizu. Zatim su g. Veliki Župan Dr.
S. Knežević, načelnik grada Dr. Miho Škvrce
i komadant mjesta g. Piletić izrazili saučešće
sinu pokojnog generala.
Ovim je sprovodom Dubrovnik još jednom
posvjedočio svoj kulturni i tracijonalni odgoj.
General August Weiz rogjen je u Wiesbadenu g. 1863. Na solunskom frontu i to
baš kod Crne Rijeke komandovao je 42.
pruskom regimentom, a pod njegovom komandom bila je i jedna bugarska brigada.
Komandovao je takogjer na ruskoj i francuskoj fronti. Nosi odličja viteza krunskog
križa i viteza željeznog križa.
Njegova brigada u punoj disciplini dočekala je revoluciju u Njemačkoj i stavila se na
raspoloženje novom režimu.
„Narodna Svijest“ od 15.12.1927.
godine, broj 50. ZAHVALA GRADU
DUBROVNIKU
Općina je od njemačkog konsulata u Sarajevu primila ovo pismo:
Sarajevo, 12. decembra 1927.
Mnogopoštovani g. načelniče!
O iskazima saučešća i simpatije od strane
gradske uprave i pučanstva Dubrovnika prilikom sahrane njemačkog generala Weiza,
ja sam na osnovu novinskih vijesti, izvjestio
njemačkog u Beogradu, g. Dr. Olshausena. Poslanik g. Dr. Olshausen mi je naložio,
da Vam priopćim njegovu zahvalnost na
saučesnom držanju grada Dubrovnika.
Pridružujući se s moje strane ovoj izjavi zahvalnosti, koristim se i ovom prigodom da
ponovim Vašem gospodstvu izjavu mog
odličnog poštovanja.
A von Kessel, njemački konsuo
Narodna Svijest“ od 30.12.1927.
godine, broj 52. NJEMAČKI GLAS O
SPROVODU POK. GENERALA WEIZA
Službeni list „Deutscher Offiziers“ u Berlinu
od 14. decembra 1927. opisuje potanko
život, nesreću i sprovod generalmajora
Weiza, koji je našao smrt pri kupanju u Dubrovniku prošlog novembra. Članak svršava slijedećim redcima: „Pučanstvo bijaše
upućeno žalobnim osmrtnicama izdanim od
Vlasti o tragičnoj smrti generala, koje su
pozivale učešće svečanostima sprovoda.
Veličanstvenom povorkom i srdačnom
pripravnosti, da se u svemu dogje u susret
i bude pri ruci udovi odličnog pokojnika,
grad Dubrovnik se je zaista odlikovao i
istaknuo u velikoj mjeri. Osobito zaslužuje
još napomenuti junačko i odvažno držanje
Dr. Balda Martechini, koji je samoprijegorom i uz vlastitu veliku pogibao života pri
uzburkanom moru sa četiri budna u smiona mornara u čamcu hitio, da spasava. Uspio je, da unesrećenog izvuče na kopno
(tek, kad su došli u gradsku luku – nap. D.R.)
gdje je uložio sve svoje sile, da ga povrati u
život, što na žalost nije imalo nikakva uspjeha. „Saznajemo, da mu je oficirsko
udruženje bivšeg pješadijskog puka
Markgraf Ludwig Vilhelm Karlsruhe, kojem
je pripadao pokojni general, opremilo
spomenicu potpisanu od svih časnika, koja
glasi: „Za junačko, požrtvovno i samoprijegorno nastojanje oko spasavanja našeg
preminulog druga generala Weiza
izražujemo Vama i Vašim hrabrim pomoćnicima iskrenu hvalu.“
Moj istraživački duh nije mirovao, te sam
prije otprilike dvije godine otišao na pravoslavno groblje da pronađem grob u kome
je sahranjen njemački general. Iako sam
svaki grob pažljivo promotrio moja potraga
je bila neuspješna. Onda sam se dosjetio i
obratio se za pomoć g. Miloradu Vukanoviću. Od g. Vukanovića dobio sam
točnu lokaciju gdje se grob nalazi i pronašao sam na nadgrobnoj ploči ime njemačkog generala. (I ovom prilikom zahvaljujem se g. Vukanoviću na pomoći.) Danas
je grob generala Weiza u privatnom vlasništvu i vrlo ga je teško pronaći, jer na nadgrobnoj ploči ima nekoliko kamenica koje
pokrivaju ime generala, te se ime vidi samo
iskosa gledano.
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
Crnogorska ribarica u
hrvatskom moru
U teritorijalnom moru Republike Hrvatske, odnosno jugozapadno od rta Oštro, u ponedjeljak 12.kolovoza, oko 10 sati, u protuzakonitom je ribolovu zatečena crnogorska ribarica na kojoj
su se nalazili zapovjednik i jedan član posade, državljani Crne
Gore. Ribarica je prepraćena u luku Molunat, a državljani Crne
Gore su 13.kolovoza uz optužni prijedlog zbog počinjenja
prekršaja iz Zakona o morskom ribarstvu odnosno Zakona o
strancima, dovedeni u Prekršajni sud u Dubrovniku.
POŽARI
Gorjelo i u Nacionalnom
parku na Mljetu
Na brdu iznad Kneževa polja u Nacionalnom parku Mljet, u
ponedjeljak 12.kolovoza izbio je požar u gustoj borovoj šumi,
ali je - srećom - brzom intervencijom vatrogasaca te uz pomoć
kanadera vatra ubrzo ugašena te nije pričinjena velika šteta.
Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović izjavio je kako
su od subote 10.kolovoza do ponedjeljka 12.kolovoza na Mljetu izbila tri požara, ali su brzim intervencijama stavljeni pod
nadzor.
Simović je istakao kako je prošlog vikenda, a najviše uslijed
nevremena te udara gromova, u Dubrovačko neretvanskoj županiji izbilo devet požara, koje su gasitelji i obilna kiša zaustavili
u pričinjanju velikih šteta. Brigu su zadavali i požari na graničnom području (Ivanica, oko Ravnog), ali je kiša došla u pravi
trenutak.
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA TJEDNO IZVJEŠĆE
2 osobe smrtno stradale,
5 osoba teže, a 21 je
lakše ozlijeđena
Tijekom proteklog tjedna na
području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske
zabilježeno je 35 prometnih nesreća u kojima su 2 osobe smrtno stradale, 5 osoba je teže, a
21 je lakše ozlijeđena. Najčešći
uzroci ovih prometnih nesreća
su neprilagođena brzina, nepropisno pretjecanje i ne ustupanje prednosti prolaska. U
prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu, 10.kolovoza,
oko 18 sati, u blizini Brne na
Korčuli 21-godišnjak je izgubio
nadzor nad vozilom i sletio u
provaliju, prevrnuo se na krov i
udario u bor. Tom prilikom 19-godišnji putnik iz vozila teže je
ozlijeđen te je nakon ukazane liječničke pomoći helikopterom
prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na liječenju. Pozivamo vozače da se pridržavaju prometnih propisa poglavito u
odnosu na poštivanje ograničenja brzine kretanja, korištenje sigurnosnih pojaseva, kao i da ne konzumiraju alkoholna pića prije i za vrijeme vožnje i da ne ulaze u rizična pretjecanja bez
obzira na gužvu. Posebno upozoravamo vozače da se u slučaju umora pravovremeno zaustave i odmore.
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 37
TRISAGIUM
Sreća nas može brzo napustiti,
ali dobra nada nikada
Genijalni fizičar B. Paskal je u pravu kad kaže: „Posljednji
je korak razuma da prizna kako postoji bezbroj stvari što
ga nadilaze; on je sam nemoć ako ne dopre do te
Piše: Dr Boris Sokal, spoznaje“
spec. med. rada
Vrijeme zemaljskog puto- zaključak. Najveći stupanj života odvija se
vanja u vječnost valja provoditi u vjeri, nadi u umu. On shvaća samog sebe. Mi o Bogu
i ljubavi. Ovu misao u spomen nam je os- imamo samo umsku spoznaju. Također:
tavio apostol sv. Pavao. Jer čovjekov Božanski um jest prvi i sveopći pokretač
ovozemaljski život kratko traje. Zato čvrsto za čitavu prirodu. Božanski um je uzrok
uprijeti oči u spomenuti mistični, kršćans- svega što jest. A Bog, ili je tajanstven ili nije
ki „trisagium“, jer on nas vodi u vječni život. Bog. Pošto je ovo drugo isključeno, stoji
Na blagdan Velike Gospe, svaki vjernik prvo. Bog, kojeg bi čovjek svojom pamsnažnije razmišlja o vjeri, ali i nadi i ljubavi. eću mogao „doumiti“ ne bi bio Bog. Stoga
Velika Gospa, je svetkovina uznesenja je genijalni fizičar B. Paskal u pravu kad
Blažene djevice Marije na nebo. U nas je kaže: „ Posljednji je korak razuma da prizto državni blagdan. On se također slavi u na kako postoji bezbroj stvari što ga nadiEuropi i J. Americi na dan 15. kolovoza laze; on je sam nemoć ako ne dopre do te
svake godine. Tada se najčešće i hodočasti spoznaje.“ Finalmente: Razum je ograničeu marijanska svetišta diljem svijeta. Ona su na moć kada je posrijedi spoznaja
dio kulture i prakse rimokatoličkih crkava. božanske zbiljnosti. Pa ipak: „Nihil sine
Najpoznatiji je Lurd. Ima 15000 stanovni- causa sufficienti“, osnovni je postulat miška. Godišnje primi oko pet milijuna ljenja (nema ništa bez dovoljno uzroka).
hodočasnika. Među hodočasnicima su od Ipak, razum je taj koji vjeru iziskuje. Filozozavršetka Dom. rata i hrvatski vojnici u fija zdravog razuma i vjera su u
svečanim uniformama. Blaženu djevicu nerazdruživom savezništvu. Što je zapraMariju, sv. Oci nazivaju i „štitom prave vo vjera, religija? Lat. „religiare“, znači vezati
vjere“- „scutum ortodoxae fidei.“ Kada se ili obvezati. To je veza kojom se čeljade
pojavila u Lurdu, moleći krunicu, pobožni obvezuje Bogu. Vjera je dunkve, „skup onih
katolici sagradili su ispod svetišta veličan- najsvetijih prijekih dužnosti, što ih ima
stvenu crkvu Presvetog Ružarja. Već čovjek prema Bogu. Ona je primjerena
desetljećima bezvjerci (putem medija), „ju- svim umovima. „Vjerujući, posve se prerišaju“ na svetišta poput Lurda, Fatime ili dajemo Bogu.“ Osim, toga vjera nije puka
Međugorja. Uzalud! Njima ne ide u „gla- teorija, koja se tiče tek razuma. Ona se dovu“ kako je netko tijelom i dušom uznesen duše, obraća razumu, ali se
na nebo, pa kakvo je to bezgrešno začeće? na njemu ne zaustavlja. Osim
Je li to bila umjetna oplodnja, pitala se jed- toga, vjera je bez djela- mrtnom i jedna domaća novina, čiji autor je va. Kao tijelo bez duše. Tko
bio uboden rilom komunizma. Ili, npr., što vjeru prakticira, on je ustvari
je to vječni život? (A što je beskonačnost. pravi kršćanin.“ Također, Bog
U matematici: Dodaj bilo koji konačni broj kroz vjeru (objavljenu po
beskonačnosti, ona se neće uvećati)! Isusu, sinu svom), odgaja
Rođenje pak, Marijino, slavi se na dan 8. čovjeka za vječni život. A što
rujna svake godine, kao blagdan- Mala je vječni život? Spomenut je
Gospa. Mariju je rodila Sv. Ana, 20 godina na početku. Ukratko: Bog
prije Krista. Bl. Dj. Marija je rodila sina hoće da nas prema obličju
Božjeg-Isusa. On je Bog. A Bog je vječan, svog Sina, preobrazi na svoju
beskonačno velik, svemoguć i i sveznajući. sliku kako bi ga jednom gledAko je pak, netko Svemoguć, čemu post- ali licem u lice. Nastupa vječavljanje prethodnih pitanja? Tko vjeruje u na radost, sreća i ljepota! A
Boga, takva pitanja ne postavlja). Ako Boga čovjek to teži ostvariti i u ovom
pak nema, sve je dozvoljeno, napisao je u kratkom ovozemaljskom živojednom romanu Dostojevski. Naprijed tu. A na zemlji, život mu gotospomenuti „trisagium“ ima svoje protivni- vo više prođe u tuzi, nezake: Vjera-razum, nada- pesimizam i ljubav- dovoljstvima, nesretnosti,
egoizam. Najviše intrigira racionalizam. Kao beznađu i sebičnosti (Kada bi
filozofski nazor, razum se proglašava na- pak, sve i uvijek bilo na ovom
jvišom spoznajnom instancijom. No, razum svijetu lijepo i najljepše, čovjek
zanemaruje iskustvo i intuiciju. A intuicija ne bi znao što je ljepota, sreća
je duhovno promatranje. Promicanje u bit. ili radost). On to zna, jer je
Racionalizam odbacuje sve što nadvisuje okružen i zlim pojavama. Jer
umsku poznaju. Um (intelekt) je moć nep- često trpi. Često pati. Često je
osrednog uviđanja. On je duhovna sposob- nesretan. Tone u pesimizam.
nost koja se služi dušom (animom). Za ra- No, zato postoji kršćanski opzliku od razuma on ima intuitivnu moć. Tri timizam kao plod vjere. Pessu elementarne radnje uma: Pojam, sud i imizam, guši svaku inicijativu,
38 GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
slabi svaku djelatnu energiju. On je i grobar
idealizma. Takav pesimizam se protivi duhu
Kristova Evanđelja. „Veselite se! Veselite
se, poručuje apostol vjernicima! Pa i kad
nas svijet progoni i proklinje, jer je plaća
naša velika na nebesima!“ (Mat. 5,11.).
Poželjno je živjeti u nadi. Ona je posljednje
što čovjek gubi. Umijeće nadanja je strpljivost! Tko živi bez nade, ne zna što je radost. Sreća nas može brzo napustiti, ali
dobra nada nikada. Vrijeme na zemlji,
„spremajući“ se za vječnost, treba provoditi
i u ljubavi. Ona je jača od svega. I gdje ona
vlada, nema ni velikih ni malih. I svih deset
Božjih zapovjedi imaju za cilj ljubav Boga i
bližnjeg. A egoizam? On se protivi ljubavi.
„Egoisti su kadri zapaliti tuđu kuću da bi
sebi ispekli kajganu.“. On teži jedino za
osobnom koristi. Ljubav žrtvuje i zapostavlja sebe radi probitka zajednice. A u žrtvi,
gle, čovjek se odriče: Bogatstva, novca,
korupcije, mita, unosnih pozicija, etc. ,etc.
Ako je, dunkve, Bog stvorio i otkupio čovjeka, na taj čin ga nije potaknula nikakva
korist, nego najčišća ljubav. Bog jest
Ljubav, kaže sv. Ivan! A majka Božja, Bl.
Dj. Marija, udružena sa sinom za spas ljudstva je uzor ljubavi prema Bogu i bližnjem.
Zato i slavimo blagdan uznesenja Bl.
Djevice Marije na nebo.
PS.
Živio drug (T) MITO! Čulo se nedavno ispod gradske vijećnice (Građani protestiraju zbog odluke većine vijećnika o potrebi
izgradnje apartmanskih naselja i vila na
platou Srđa). Znači, poznaju talijansku
izreku: Podmazana usta ne mogu reći „ne.“
Ali vjerojatno, nisu znali ovo: „Nije dovoljno samo podmazati, treba znati i voziti!“
MATO MALI I PERO NJIOV
Kadarke se crevja prije nazuje
vengo se opanak sazuje
Piše:
Antun Švago
Danaske je čoek svemu više čoek vengo samomu sebi! Zato, u naske sve osve i ide kako ide… Ništa nije
ni stalo ni ostalo što je samo od sebe došlo…
E kadarke bi danaske čejade
imalo ijanke dzeru bremena za
Božju voju, ko što su ga imali
naši stari, ne bi prešilo. Živjelo u
temu straju. I sebe tako predavalo vragu. Ali, ajde ti imaj voju za
Božju voju, kadarke je ova preša
odnijela i vraga, a ne vrag prešu. Nema se, žali Bože, kad ni
stat, śes, pa ni čučnut.
I danaske još ima čejadi, neka su
ne u nekijem, vengo baš u velikijem godinama, što đe i đe
čučnu, a ne śednu. Što i nećeš
viđet da śedu na kakvu zidu,
međi, ladnu kamenu… I pokonji
Jozo je bijo jedan od nji. Što ne
bi, dok čekaju, śeli, zaśeli, malo
priśeli… Pa užali ili ne užali
zapalit. Bog je pokonjemu Jozu
do, pa je mogo i čučnut, a Matu
nije pa mora svako malo śes. Ili
se naslonit. On ne more od krsta
ni čučnut, ni stat na nogama. U
temu je pošo na mater. Nije se
do na ćaću. Uvrgo. Boleživ,
boleć, neka nigda nije kuko. Ni
pijo lijeke. I nećeš od njega nigda čut: E boli me ovo, boli me
ono, umorniji se dižem vengo
liježem… on za razliku o drugije
zna nosit… ko da je koga briga
što tebe nešto boli. Još danaske…
Mato Mali ne može, kaže, nikako
razumjet one koji viču na ovu Hrvasku a falu onu državu, a niti one
koji falu ovu, a viču na onu.
- Sve su ti to, moj čoeče, dangube
– on će.
- Nije istina, Mato – jedi se Pero imaju pravo i jedni i drugi, samo
kadarke bi uzeli od svega tega
bućkuriša ono što je dobro, bacili
slabo, ali naše čejade je tako nasađeno da mu vazdarke „iz ruke“
ispada ono što je dobro, a ne ono
drugo. I vazdarke uzima samo ono
što mu odgovara.
- E moj Pero, da su naši stari tako i
toliko mudrijali, da nijesu više kretali sobom, onoliko koliko su u onijem prilikama mogli i umjeli, da
nijesu išli sa životom, a ne za životom, ko što mi danaske činimo, e
ondarke bi bilo Bog zna kako, a ne
ovako. Ovako su oni nama isto
nekoga jada ostavili, a i mi ćemo,
žali Bože, imat što ostavit onijem
što će tek doć… Bog jedini zna i
što i kako i koliko…
- Moj Mato, nije to žali Bože, to ti
je kadarke guzica zine, kadarke se
čejade proteže više vengo može…
kadarke kuća čoeka ne dava ven-
Obavijest o smrti
U proteklom tjednu napustili su nas:
MIROSLAV MILIĆ, 1931.
VELIJA BRKOVIĆ, 1943.
ŠEHO DILBEROVIĆ, 1922.
MATIJA ŽUVELEK, 1932.
FRANE BURMAS DRAGOMAN, 1936. DABELIĆ POLIKARPO, 1930.
NADA GAĆEŠA, 1923.
JURAJ UJDUR, 1935.
MARA DADIĆ, 1923.
VJEKICA MIRKOVIĆ, 1930.
ANA HAZDOVAC, 1925.
MARTA ČERJAN, 1930.
ANTE TOMIĆ, 1944.
ANTE BILIŠ, 1936.
STIJEPO BENDER, 1924.
ANTUN RADIĆ, 1931.
BOŽO TAPALOVIĆ, 1936.
NIKO ĐURIŠIĆ, 1947.
BRANKA JURIĆ, 1950.
DANICA SUKURICA, 1937.
PASKO NADRAMIJA, 1931.
go čoek kuću… kadarke se crevja
prije nazuje vengo se opanak sazuje. Š t o g o d d a n a š n j e č e j a d e
radi, žali Bože, radi za druge i
drugoga, a ne za se i svoja
pokoljenja… a da ti ja to sadarke
idem nacrtat, boje mi je mučat.
Što god gradiš; kuću, štalu, pojatu… gradiš za državu, oću rijet
birokrate. Pa i kadarke te Bog
pozove Sebi više se, žali Bože,
ovi što te njemu trebaju otpratit
- odazovu kakvu pogrebnomu
poduzeću, novinama da ti stavu
sliku, cvjećari da ti napravi
vijence, dumu da ti se pomoli za
dušu da ti Bog grijehe oprosti…
svakomu se više odazovu vengo
Njemu samomu.
- A moj Pero, to ti je tako kadarke
je danaske čoek, svemu više
čoek vengo samomu sebi! Zato,
u naske sve osve i ide kako ide…
Ništa nije ni stalo ni ostalo što je
samo od sebe došlo…
- Svijet je, đeco moja, pošo
uzbrdo, a mi se vazdarke držimo
nizbrdice. A to je zato što nam
je Bog više na usnama vengo u
srcu, pa nam i jes ovako kako
nam je – govorijo je pokonjik.
UDRUGA DVA SKALINA U spomen na pokojnog Nana
Raguža,obitelj Miha Popovića prilaže 200,00 kuna. U
spomen na pokojnu sestru našeg kolege Nikole
Vučičevića, Psihijatrijski odjel O.B. Dubrovnik prilaže 430,00
kuna. Umjesto vijenca, za našeg preminulog člana Tea
Paskojevića, Lovačka udruga Dubrava prilaže 300,00 kuna.
U spomen na djeda Pečara, umjesto cvijeća, Maro Feredja prilaže 300,00 kuna. U spomen na preminulog Tea
Paskojevića, umjesto cvijeća 200,00 kuna prilaže Maro
Feredja. Umjesto cvijeća za preminulog Tea Paskojevića
obitelj Šetka prilaže 200,00 kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donira 1465,83 kune. N.N. donira 100,00 kuna. Maja
Sršen donira 100,00 kuna. Petromila Mulanović donira
100,00 kuna. Umjesto cvijeća u spomen na pok. Tea
Paskojevića 200,00 kuna prilaže Rade Ćoso s obitelji.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013. 39
HUMANOST NA DJELU
NERETVANSKI PJESNIČKI SUSRETI
POMOZIMO
OBITELJI LAZZARI
„Maslini u lice“
Teško bolesni Otto nalazi se na liječenju u OB Dubrovnik
Otto Lazzari (36) iz Dubrovnika otac je dvoje djece, teško je obolio te
se nalazi pred zidom. Nikakvih primanja nema, njegova supruga također je nezaposlena, a bolničko liječenje je skupo. Otto Lazzari (36) iz
Dubrovnika prije mjesec i pol dana teško je obolio te se nalazi na liječenju u OB Dubrovnik. Bolesni i nezaposleni Otto, kome su teško oštećeni
slezena, bubrezi i jetra koju treba transplantirati, otac je dvojice sinova
koji pohađaju osnovnu školu, o njima trenutno skrbi samo majka Marija, koja je također nezaposlena. Unatoč teškoj situaciji Otto je povremeno uspijevao pronaći poneki sezonski posao na građevini ili na
brodu, no onda se
teško
razbolio.
Čeka ga dugotrajno
bolničko liječenje
koje nije nimalo jeftino. Obzirom kako
supružnici nemaju
baš nikakvih primanja ni samima im
nije jasno kako će iz
ovoga košmara izići.
Pokažimo humanost na djelu
Stoga se mole svi koji su u mogućnosti pomoći ovoj maloj obitelji da
mogu uplatiti svoje priloge na račun HPB (Hrvatske poštanske banke),
na ime Marija Lazari, broj računa je 3500064672. Nadamo se kako
ćemo pokazati humanost i ovaj put.
“ZDRAV ČOVJEK IMA MNOŠTVO ŽELJA, A BOLESTAN SAMO JEDNU”!
Na otvaranju petih pjesničkih
susreta „Maslini u lice“, koji su
započeli u nedjelju 11. kolovoza u Metkoviću, sudjelovala je i
zamjenica župana Marija Vučković. Peti Neretvanski pjesnički
susreti trajali su od 11. do 14.
kolovoza 2013., a održavali su
se na četiri mjesta: u Metkoviću,
Opuzenu, Pločama i Podgradini. Zamjenica župana je u svom
pozdravnom govoru čestitala i
zahvalila organizatorima te je
naglasila kako „vrijednost neretvanskih pjesničkih susreta
vidimo i u buđenju stvaralačkog potencijala inspiriranog
iskonskom tradicijom i baštinom, u obnovljenom duhovnom zajedništvu u dolini, ali i u poetskom zagrljaju Neretve
s ostatkom Hrvatske.“
NA REVELINU
Linđova folklorna
raskoš
Nastupi Folklornog ansambla Linđo na
Dubrovačkim ljetnim igrama nastavljeni su
i u kolovozu, pa je tako Linđo s hrvatskim
narodnim pjesmama i plesovima nastupio u ponedjeljak 12. te u srijedu 14. kolovoza na taraci tvrđave Revelin.
Desetljećima je Linđo nezaobilazan dio
festivalskog programa, a ovaj višestruko
nagrađivani ansambl koji je uvršten među
najbolje europske folklorne sastave, na
Dubrovačkim ljetnim igrama i ove sezone
prikazuje čitavu raskošnu paletu narodnih
plesova i pjesama iz cijele Hrvatske. Plešući u izvornim kostimima velike vrijednosti, Linđo inozemnoj i domaćoj festivalskoj
publici ponosno predstavlja kulturno
bogatstvo naših krajeva. Na plesnom programu su među ostalima bili i nezaobilazni primorski linđo, bunjevački, međimurski i baranjski plesovi, vrličko kolo te premijerno tanac sa otoka Suska.
Posljednji ovogodišnji nastup Linđa na 64.
Dubrovačkim ljetnim igrama održat će se
24. kolovoza.
NIJE MUDAR ONAJ KOJI PUNO ZNA,
VEĆ ONAJ ČIJA SU ZNANJA KORISNA
GlasGrada - 439 - petak 16. 8. 2013.
misao
tjedna
40
OVAJ BROJ GLASA GRADA JE ZAKLJUČEN U UTORAK, 13. KOLOVOZA
Eshil
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
16
File Size
14 403 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content