STUDIJA RA ZVOJA POSLOVNIH ZONA U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI MOSTAR, LIPANJ/JUNI, 2010. Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH Mostar STUDIJA RAZVOJA POSLOVNIH ZONA U HERCEGOVAČKONERETVANSKOJ ŽUPANIJI MOSTAR, LIPANJ, 2010. Projektni tim: Prof.dr sc. Darko Petković, dipl.ing., Sveučilište u Zenici Mr sc. Nino Serdarević, dipl.oec., Sveučilište u Zenici Mr sc.Goran Žeravčić, Kronauer Consulting Sarajevo Jozo Bejić, dipl.ing., FMRPO Mostar Prof.dr sc. Mehmed Behmen, dipl.ing., Sveučilište u Mostaru Prof.dr. Brano Markić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru Prof.dr Slavo Kukić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru Prof.dr Zdenko Klepić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru Mr sc. Dženana Čolaković, BSC Vlade ZDK Zenica Dženan Kulović, dipl.oec. Sveučilište u Zenici Mladen Kostić, dipl.ing. TP Mostar d.o.o. Ivan Jurilj, dipl.iur. REDAH Mostar Nevzet Sefo, dipl.ing. REDAH Mostar Goran Grbešić, dipl. iur. REDAH Mostar Admir Logo, dipl. ing. REDAH Mostar Mirzo Čolaković, dipl. oec. REDAH Mostar Ana Perić, dipl. oec. REDAH Mostar Maja Vican, dipl. prof. REDAH Mostar Projektni tim je koristio usluge i obavio razgovore s brojnim domaćim i inozemnim stručnjacima za oblast regionalnog i lokalnog razvoja i poslovnih zona. To su bili prije svih prof.Dr Slavko Dolinšek, direktor Inovacijskog instituta Sveučilištea u Ljubljani, Bogomir Filipič, direktor Razvojne agencije Gorenjske, Mr sc.Andrija Petrović, direktor TP Varaždin, prof.Dr Daniel Pavlov, Sveučilište Ruse, Bugarska, prof.Dr Peter Schulte, direktor Reseca mreže Njemačka prof.Dr Gianni Guerra, I3P Inkubator Politehnički sveučilište Torino i Slobodan Marković, direktor RARS Banja Luka. Iskreno im se zahvaljujemo na pomoći i ustupljenim materijalima korištenim pri izradi ove Studije. Projektni tim se zahvaljuje svim načelnicima općina/općina Hercegovine i njihovim suradnicima koji su uzeli aktivno učešće u izradi i bez čijeg se aktivnog učešća Studija ne bi mogla uraditi na ovaj način. Izdavač: REDAH Mostar Za izdavača: Ivan Jurilj, direktor, REDAH Dizajn: Kadar d.o.o., Široki Brijeg Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 2 SADRŽAJ Predgovor .....................................................................................................................................5 1. ZNAČAJ I CILJ STUDIJE.....................................................................................................6 1.1 Uvod ................................................................................................................................6 1.2 Studija formiranja poslovnih zona u HNŽ kao dio ukupnog projekta ..................................8 1.3 Osnovna identifikacija problema .......................................................................................8 1.4 Metodologija istraživanja ................................................................................................10 2. OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE VEZANE ZA POSLOVNU INFRASTRUKTURU..... 11 2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona ......................................................................................11 2.2 Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine ...............................................................16 2.3 Značaj poslovnih zona za razvoj .....................................................................................18 3. KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH ..........................................................21 3.1 Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju .....................................................21 3.2 Europska povelja za MSP I BiH ......................................................................................25 4. OPĆI PODACI O HERCEGOVAČKO - NERETVANSKOJ ŽUPANIJI / KANTONU .............28 4.1 Hercegovačko - neretvanska županija (HNŽ) u kontekstu državnog ustavnog uređenja .. 28 4.1.1 Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini ...........................................................28 4.2 Zemljopisni položaj i veličina teritorije HNŽ .....................................................................29 4.2.1 Zemljopisni i geoprometni položaj ............................................................................29 4.3 Stanje gospodarstva u HNŽ ...........................................................................................31 4.3.1 Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini ..............................................................31 4.3.1.1. Gospodarski kriteriji...............................................................................................31 4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost ................................................................................31 4.3.1.3. Pravni sustav ........................................................................................................32 4.3.1.4. Financijski sektor ..................................................................................................32 4.3.2 Pokazatelji za HNŽ ..................................................................................................33 4.3.2.1. Tržište radne snage ..............................................................................................33 4.3.2.2. Mladi na tržištu rada ..............................................................................................34 4.2.2.3. Vanjska trgovina ...................................................................................................35 4.3.2.4. Industrijska proizvodnja .........................................................................................36 4.3.2.5. Struktura gospodarstva u HNŽ ..............................................................................37 4.3.2.6. Privatizacija u HNŽ................................................................................................38 4.3.2.7. Financijsko tržište u HNŽ ......................................................................................38 4.3.3 Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka .............................................39 4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog progresa HNŽ ..............40 4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih poduzeća .......................42 4.3.3.3. Struktura gospodarstva u HNŽ po sektorima .........................................................42 4.4 Organizacija sustava javne uprave HNŽ .........................................................................43 4.4.1 Nadležnosti županijske vlasti ...................................................................................44 4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije) .................................................44 4.4.1.2. Izvršna vlast Županije............................................................................................45 5. ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U HNŽ ..............53 5.1 Uvod ..............................................................................................................................53 5.2 Pregled po općinama .....................................................................................................53 5.2.1 Neum ......................................................................................................................53 5.2.2 Čapljina...................................................................................................................53 5.2.3 Čitluk.......................................................................................................................54 5.2.4 Jablanica.................................................................................................................55 5.2.5 Konjic ......................................................................................................................55 5.2.6 Prozor / Rama .........................................................................................................56 5.2.7 Stolac......................................................................................................................56 5.2.8 Ravno .....................................................................................................................57 5.2.9 Mostar.....................................................................................................................57 6. TRŽIŠTE RADNE SNAGE U HNŽ .....................................................................................60 6.1 Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH ...................................................................60 6.2 Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH ............................................................................63 6.2.1 Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine ............................63 6.3 Detaljna analiza tržišta rada u HNŽ ................................................................................65 6.3.1 Podaci o zaposlenosti u Hercegovačko - neretvanskoj županiji ................................65 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 3 6.3.2 Zaposlenost u HNŽ u odnosu na Federaciju BiH .....................................................69 6.3.3 Potražnja za radnom snagom u HNŽ .......................................................................71 6.3.4 Ponuda radne snage u HNŽ - Nezaposlenost ..........................................................72 6.3.5 Analiza ponude radne snage prema stručnoj spremi ................................................75 7. ISKUSTVA U RAZVOJU POSLOVNIH ZONA ....................................................................79 7.1 Inozemna iskustva .........................................................................................................79 7.2 Stanje poslovnih zona u BiH...........................................................................................80 8. ZAKONSKA REGULATIVA I KLJUČNI FAKTORI ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA...........88 8.1 Ključna zakonska regulativa u županijama Federacije BiH ..............................................88 8.1.1 Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u Federaciji BIH (20072010.god.).............................................................................................................................88 8.1.2 Projekt „RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U FEDERACIJI BIH“... 91 8.2 Položaj poslovne infrastrukture u strateškim dokumentima u BiH....................................92 9. ANALIZA LOKALNOG AMBIJENTA ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA U HNŽ/HNK – TERENSKA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................93 9.1 Analiza konkurentnosti općina ........................................................................................93 9.2 Analiza općih podataka po općinama .............................................................................96 9.3 Sektorska analiza.........................................................................................................101 9.4 Proračun i usvojeni dokumenti za gospodarski razvoj ...................................................104 9.5 Stupanj razvoja korporativnog upravljanja ....................................................................107 9.6 Usluge općina i poduzetnička infrastruktura ..................................................................111 9.7 Mapiranje poslovnih zona .............................................................................................113 9.8 Izgrađenost poslovnih zona ..........................................................................................116 9.9 Atraktivnost poslovnih zona ..........................................................................................119 9.10 Stupanj razvijenosti poslovne zone kao proizvoda.....................................................120 9.11 Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne zone..............................121 10. OČEKIVANI UČINCI OD OSNIVANJA POSLOVNIH ZONA .............................................122 11. MODEL UPRAVLJANJA PROCESOM RAZVOJA POSLOVNE ZONE I AKCIJSKI PLAN. 125 12. BUDUĆA ULOGA AOCIJACIJE ZA EKONOMSKI RAZVOJ REDAH I LOKALNIH AGENCIJA U RAZVOJU PZ ..............................................................................................................................126 12.1 Opći elementi i značajke budućeg lokalnog gospodarskog razvoja HNŽ ...................126 12.2 Organizacija lokalnog gospodarskog razvoja na razini općina HNŽ ...........................127 12.3 Pozicija, uloga i odnosi REDAH-A i LER timova ........................................................128 12.4 Program aktivnosti i sinergijskog nastupa od značaja za razvoj poslovni zona HNŽ... 129 12.4.1 Plan i program otvaranja novih poslovnih zona ......................................................129 12.4.2 Rješavanje pitanja zemljišta za nove i proširenje postojećih poslovnih zona...........130 12.4.3 Financiranje izgradnje/dovršenja proizvodnih poslovnih zona ................................130 12.4.4 Sadržaj poslovnih zona .........................................................................................131 12.4.5 Proizvodna namjena u poslovnim zonama .............................................................131 12.4.6 Istraživačka i inovativna aktivnost u specijalnim poslovnim zonama-Tehnološki park Mostar i regionalni inovacijski centri.....................................................................................132 12.4.7 Ukidanje administrativnih barijera ..........................................................................132 12.4.8 Financiranje i poticaji u poslovnim zonama ............................................................132 12.4.9 Prijedlog olakšica poduzetnicima u poslovnim zonama (uključujući i ostale poduzetnike) .......................................................................................................................133 12.4.10 Edukacija o poduzetništvu i promicanje poduzetništva .......................................133 12.5 Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom periodu u odnosu na EU fondove …………………………………………………………………………………………………134 13. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................................................................136 POPIS TABELARNIH PRIKAZA .................................................................................................141 POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA ..........................................................................................142 14. LITERATURA ..................................................................................................................143 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 4 Predgovor Ova studija i njezini prateći materijali (Studija razvoja poslovnih zona Hercegovine, Vodič za uspostavu poslovnih zona, Vodič za EU programe, Tržište radne snage Hercegovine i dr.) te opsežna istraživanja koja su tim povodom bila urađena imala su za cilj sagledati nekadašnji, sadašnji i budući potencijalni gospodarski rast Hercegovine kao cjeline kao i Hercegovačko - neretvanske županije (HNŽ) izdvojeno. Prvenstveni interes bio je na znanstvenim osnovama istražiti razvoj poslovne infrastrukture koji je u svakom nacionalnom gospodarstvu jedan od pokretača rasta i razvoja. U tom smislu, za očekivati je da skladno i planski razvijana poslovna infrastruktura treba biti jedan od pokretača gospodarskog rasta Hercegovine i HNŽ-a. Svakako da je bilo nemoguće zanemariti sve druge karakteristike i posebnosti koje regiju Hercegovine čine jedinstvenom u BiH i šire, i koje svakako trebaju biti prioritet ukupnog rasta Hercegovine. Tu na prvom mjestu vidimo turističke, energetske, poljoprivredne i zemljišne potencijale i mogućnosti koje uz blago klime, koja je jedinstvena u ovom dijelu Europe, čine ovu regiju jednom od perspektivno najinteresantnijih regija Europe za život u XXI. stoljeću. Svakako, da bi ona to i istinski postala potrebno je mnogo rada, znanja i truda, jer bazirati se samo na onome što je priroda dala bilo bi potpuno pogrešno i utopijski. Da ovo nije nikakva nerealna procjena ljudi očaranih krajolikom ili klimom Hercegovine, ili zaslijepljenost domaćina koji ne vidi „dalje od kućnog praga“, najbolje svjedoči činjenica da je specijalizirani etablirani časopis za izravna strana ulaganja, FDI Magazin, koji je 2001.godine pokrenula Financial Times grupa, svrstao regiju Hercegovina u top 10 južnih europskih regija u kategoriji studije promocije stranih ulaganja, u sklopu natječaja za Europski grad i regiju budućnosti za 2010/11.godinu. Tako se Hercegovina našla u društvu s poznatim europskim regijama kao što su Andaluzija i Katalonija u Španjolskoj, Piemont u Italiji ili Međimurje u Hrvatskoj. Treba naglasiti da su u konkurenciji bila 233 grada i 142 regije i da su stručnjaci koji su šest mjeseci radili na odabiru i rangiranju gradova i regija, imali vrlo složen pristup izbora: od kriterija za vrednovanje do sagledavanja svih elemenata svake regije. Iako ova Studija u osnovi, kao i u samom naslovu, stavlja naglasak na poslovne zone to ipak ne znači da nisu sagledani i drugi elementi poslovne podrške razvoju poduzetništva kao što je razvoj klastera, znanstveno-tehnoloških parkova, poslovnih inkubatora ili brojni drugi elementi meke i tvrde podrške razvoju poduzetništva. Dakle naglasimo, ova Studija koja u osnovi promatra poslovne zone kao mjesta snažnog zamaha razvoja gospodarstva na prvo mjesto stavlja opće potencijalne regije i kvalitetu mogućeg ugodnog življenja gdje turizam čini prvu važnu gospodarsku kariku promocije regije Hercegovine. Naime, ni u kom slučaju se razvojem poslovnih zona, novih energetskih i industrijskih kapaciteta, optimalnim iskorištenjem poljoprivrednog zemljišta i dr. koje držimo iznimno važnim za Hercegovinu, ne smiju ugroziti postojeće prirodne i antropogene vrijednosti Hercegovine. Najkraće rečeno: sve se mora temeljiti na održivom razvoju Hercegovine. Projektni tim Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 5 1. ZNAČAJ I CILJ STUDIJE 1.1 Uvod U strateškim ciljevima i mjerama razvoja regije Hercegovina projekt JAČANJE KAPACITETA REGIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE POSLOVNOM INFRASTRUKTUROM KAO INSTRUMENTIMA POTPORE PODUZETNIŠTVU je prepoznat kao značajan i prioritetan. On je posebno u funkciji doprinosa rješavanju nezaposlenosti kao jednog od najvećih i gorućih problema u Hercegovini. Pored toga, njime se stvaraju inicijalne pretpostavke za pokretanje potencijalnih, neiskorištenih ili nedovoljno korištenih proizvodnih kapaciteta unutar kompleksa nekadašnjih velikih poslovnih sustava ili osnivanje poslovnih zona i ostalih instrumenata podrške poduzetništvu na potpuno novim lokacijama. Problemi s kojima se suočava regija Hercegovina, kao što su nezaposlenost, porast siromaštva, te zaostajanje u gospodarskom razvoju posljedica su kako rata, tako i problema koje neminovno generira proces tranzicije. Nekada veliki poslovni sustavi, koji su podstavljali temelje gospodarskog razvoja Hercegovine i zapošljavali veliki broj radnika, danas su uglavnom devastirani i nemoćni da samostalno iznađu putove svoje revitalizacije. S druge strane, novonastali privatni sektor još nije dosegao obim poslovne aktivnosti koji bi apsorbirao veći broj nezaposlenih, ublažio posljedice propasti velikih poslovnih sustava, te otvorio perspektive novog, uravnoteženog, samoodrživog i dinamičnog razvoja. Tranzicija, kao globalni i opći društveni proces još uvijek se nije desila u svijesti ljudi koji čine organe lokalne vlasti i menadžment propalih poslovnih sustava. Oni još uvijek nisu spoznali svoju ulogu aktivnih učesnika - pokretača i kreatora procesa gospodarskog razvoja. Zbog toga, razvojni potencijali Hercegovine kao što su ljudi, prirodni resursi, energija, te objekti, industrijske, prometne i ostale infrastrukture i dalje ostaju neiskorišteni ili se koristi u ograničenom ili minimalnom kapacitetu. Poseban problem podstavljaju kapaciteti bivših velikih poslovnih sustava koji vremenom sve više propadaju. Novi/alternativni načini iskorištavanja tih potencijala i njihovo stavljanje u funkciju gospodarskog razvoja praćeni su problemima u čijem rješavanju je neophodno angažiranje kako javnog, tako i privatnog sektora. Javni sektor treba biti aktivan u kreiranju stimulirajućeg ambijenta u kojem će privatni sektor, kroz realizaciju vlastitih poslovnih interesa, doprinositi ostvarenju općih društvenih i razvojnih ciljeva. U tom kontekstu nezamjenljiva je uloga lokalnih vlasti koje moraju imati ključnu ulogu u stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, onog koji će, ne samo promovirati, nego i stimulirati i olakšati osnivanje, rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, te inicirati, kreirati i koordinirati druge poduzetničke projekte i poduhvate. Zbog toga se u konceptu integralnog, integriranog i uravnoteženog gospodarskog razvoja očekuje pro-aktivna uloga lokalnih organa vlasti u procesu prepoznavanja potreba lokalnih područja i razvoja studija i projekata koji bi odgovorili na te potrebe. S obzirom da lokalni učesnici još uvijek nisu prepoznali svoju ulogu inicijatora i kreatora lokalnog, ali i regionalnog gospodarskog razvoja, to se edukacija, stručni i naučni pristup u ovoj oblasti čini ne samo potrebnim, nego i neophodnim. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 6 Poslovne zone, kao i tehnološki parkovi i inkubatori podstavljaju novi koncept koji je prepoznat kao jedan od instrumenata poticaja bržeg gospodarskog razvoja regije. One mogu ponuditi povoljnije uvjete s aspekta prostora, objekata, industrijske, prometne i komunalne infrastrukture čime se kreira pozitivno poslovno okruženje koje potiče osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, te dolazak stranih investicija (kompanija). Domaći i strani ulagači, u namjeri ulaganja u pokretanje proizvodnje, suočeni su sa problemom nedefiniranih, nereguliranih i neuređenih lokacija. To daje lošu sliku o zemlji, lokalnoj i regionalnoj zajednici i stvara utisak da ista ne poduzima adekvatne mjere na stvaranju ambijenta pogodnog za ulaganje. Domaći ulagači odustaju od ulaganja ili se izlažu enormnim troškovima razvoja lokacija sa kompletnom novom infrastrukturom, dok inostrani ulagači poslovne prilike traže u drugim zemljama. Osnovni cilj realizacije projekta, uzimajući u obzir sve izrečeno u uvodnom dijelu, jeste realno sagledavanje iskustava formiranja i razvoja poslovnih infrastrukture iz drugih zemalja, identifikacija potencijalnih lokacija poslovnih zona i drugih instrumenata podrške poduzetništvu na području HNŽ, evaluacija i rangiranje identificiranih poslovnih zona i drugih instrumenata podrške poduzetništvu, objektivan izbor i prijedlog najpogodnijih područja i poslovnih zona, prijedlog aktivnosti na uspostavljanju poslovnih zona, te sagledavanje uloge županije i lokalne uprave na formiranju poslovnih zona sa prijedlogom akcijskog plana za svaku poslovnu zonu posebno, te sagledavanje potencijalnih učinaka poslovnih zona na lokalni i razvoj regije. Sve navedeno treba biti u funkciji globalne ocjene samoodrživosti poslovnih zona i prijedloga organizacijskoupravljačkih rješenja i drugih aktivnosti kojima bi se to ostvarilo. Naglasimo da poduzetničku infrastrukturu i mjere podrške ne čini samo osnivanje poslovnih zona. Poduzetničku infrastrukturu čine elementi koji su potrebni poduzetniku za početak rada, rast i razvoj. Elementi podrške mogu biti: MEKA / NEOPIPLJIVA 1. 2. 3. 4. 5. 6. informacije savjeti konsultacije edukacija ‘think tanks’ umrežavanje TVRDA / OPIPLJIVA 1. razvojno poduzetnički centri/zone 2. poslovne zone 3. razvojne agencije, 4. poslovne asocijacije/udruženja, 5. info centri, 6. poslovni inkubatori, 7. tehnološki centri i parkovi, 8. finansijska podrška, Osnivanje i rad pojedinih elemenata podrške ovisi o politikama za razvoj MSP-a u lokalnoj zajednici (regiji). Iskustva zemalja u tranziciji nam govore da je neophodan strateški pristup razvoju MSP-a, odnosno strateško formuliranje i implementaciju politika za razvoj MSP-a. Strateški pristup će omogućiti sustavnu izgradnju poduzetničke infrastrukture. Iako je uloga države ključna za sustavnu izgradnju poduzetničke infrastrukture, većina inicijativa vezanih za razvoj te infrastrukture u Bosni i Hercegovini za sada dolazi od strane međunarodnih institucija/organizacija i lokalnih zajednica. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 7 1.2Studija formiranja poslovnih zona u HNŽ kao dio ukupnog projekta Studija je definirala ulogu HNŽ, lokalne vlasti, državnih poduzeća i privatnih kompanija u procesu formiranja poslovnih zona i drugih instrumenata podrške poduzetništvu, identificirala probleme koji se postavljaju pod osnivače poslovnih zona, počevši od financiranja, kompliciranih/neriješenih vlasničkih odnosa, promocije i drugog, te ponudila odgovarajuća rješenja za njihovo savladavanje. Studija je globalno procijenila učinke koje će uspostavljenje poslovnih zona u HNŽ imati na nezaposlenost, smanjenje siromaštva, kreiranje pozitivnog poslovnog ambijenta, osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, poduzetništvo, povećanja privredne aktivnosti u regiji, te privlačenje stranih kompanija i investicija. Ona je ukazala na potrebu i podložila model suradnje javnog i privatnog sektora u realizaciji koncepta razvoja poslovnih zona, naročito između županija, općinske uprave i gospodarskih subjekata-državnih i privatnih kompanija sa prijedlogom plana aktivnosti. Osim gore navedenih ciljnih skupina ostvarena je potreba da ključni igrač čitavog procesa, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, usavrši svoje kapacitete po pitanju uspostave instrumenata poslovne infrastrukture i postane relevantni katalizator svih aktivnosti u regiji Hercegovina po pitanju uspostavljanja poslovnih zona i ostalih instrumenata podrške poduzetništvu. Studijom i projektima treninga koji su je pratili te izrađenom pratećom dokumentacijom također je ostvareno jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih zajednica (općina, županija) kroz obuku osoblja i stvaranje sinergijskog djelovanja različitih interesnih skupina. U budućnosti to podrazumijeva pro-aktivnije tumačenje zakonskih propisa, prostornih planova, menadžment ljudskih resursa i sl., a sve s ciljem optimizacije razvoja različitih poslovnih zona, za ravnomjeran i uravnotežen razvoj cijele Hercegovine. 1.3Osnovna identifikacija problema Srednje i malo poduzetništvo čine najvitalniji i veoma značajan segment gospodarskog i jedinstvenog prostora BiH. Od ukupnog broja uposlenih u sektoru MSP-a uposleno je 65-70% djelatnika. Struktura MSP-a je nepovoljna, premalo je proizvodnih MSP-a, uvoz je veći od izvoza, a stopa neuposlenih procjenjuje se do 44%. S obzirom na potencijal, prirodne i radom stvorene resurse, otvara se realna šansa za razvitak novih MSP-a,prioritetno proizvodnih. Neophodno je dosljedno i učinkovito angažiranje svih domaćih kreativnih potencijala kroz usklađenu politiku djelovanja: • na povećanje vlastite proizvodnje i zapošljavanja (jačanje duha poduzetništva praćenog socijalnom odgovornošću, jačanju samopouzdanja u vlastite snage praćeno stručnim i postojanim institucijama, poticaj i afirmiranje porodičnog posla), • očuvanje kulturne baštine i autohtonog kulturnog stvaralaštva (uz podršku države i okrenutosti tržištu kao elementu povjerenja i zajedničkog života), • jačanju sposobnosti izvozno orijentiranog gospodarstva Hercegovine, • zamjena uvoza domaćom proizvodnjom, Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 8 jačanju institucija i instrumenata podrške malom gospodarstvu u svim oblastima djelovanja. Temeljni prioriteti entitetskih ministarstava gospodarstva su poticanje ozračja poduzetništva i to posebno stimulirajući domaću proizvodnju. Proizvodnja se mora temeljiti na uspješnim velikim gospodarskim subjektima, koji omogućavaju razvoj malog gospodarstva i stimuliraju malo gospodarstvo, na proizvodnju većine proizvoda koje uvozimo. Navedeno se može postići uz: • izgrađenu infrastrukturu za poduzetništvo i • promijenjeni odnos prema malom gospodarstvu (veća izdvajanja za poticaj MSP-a). Prepreke za razvoj MSP-a u načelu su: • loše stanje regionalne i lokalne infrastrukture, • neadekvatan obrazovni sustav, • sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena. Velika mogućnost za gospodarski rast i razvoj regija/županija je u stvaranju novih proizvodnih MSP-a, otvaranjem proizvodnih radnih mjesta te zamjeni uvoznih proizvoda domaćim. Glavni zadatak studije razvoja jeste kreirati okvir za stvaranje održivog, međunarodno konkurentnog i izvozno orijentiranog sektora MSP-a i na taj način osigurati gospodarski i društveni boljitak za cijelu BiH. Razvojne studije imaju osnovni pravac a to je: identificirati lokalne prednosti, te razviti lokalnu infrastrukturu. Osnovna infrastruktura za podršku malom gospodarstvu su poduzetničke zone. Konkurentnost malog gospodarstva u odnosu na gospodarstvo zemalja iz okruženja u smislu izvoza i privlačenja stranih ulaganja je neostvarljiva bez izgradnje infrastruktura za malo gospodarstvo. U pogledu stanja uočen je neravnomjerni razvoj poduzetničkih/poslovnih zona, koje prema iskustvima drugih europskih zemalja podstavljaju najbrži put ostvarenja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. U ovom projektu postavljeni su sljedeći opći ciljevi: • težište zona mora biti proizvodnja • poslovna/proizvodna/poduzetnička zona treba osigurati izgradnju poslovnoproizvodnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu • sastavni dio poslovne zone treba biti centar za edukaciju i pružanje potrebnih savjeta poduzetniku o financiranju, potrebnoj proizvodnji i načinu poslovanja • ravnomjernim otvaranjem poduzetničkih zona izjednačavaju se razlike u standardu u cijeloj regiji. Zone u BiH još nemaju minimalni sadržaj opremljenosti. Analizom sadašnjih zona, utvrđene su velike mogućnosti daljnjeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva intenziviranjem razvoja poduzetničkih zona. Ulaganja u poduzetničku infrastrukturu (poduzetničke zone) osigurat će: • konkurentnost gospodarstva u odnosu na gospodarstvo iz zemalja okruženja u smislu privlačenja stranih ulaganja, • interesno umrežavanje poduzetnika, • povećan broj novoregistriranih poduzeća zasnovanih na znanju, • zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih kadrova, • brži transfer znanja i tehnologija. • Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 9 Sadašnje zone su pretežno nedovršene, infrastruktura je nedostatna, a cjelokupna funkcija zona nije uspostavljena. Sadržaj zone nije standardiziran, a sustavi poticaja nisu usklađeni. Neravnomjeran broj zona u regiji gotovo u potpunosti odgovara neravnomjernom razvoju pojedinih dijelova regije. Cilj kojem trebamo težiti je: stvaranje udobnijeg ambijenta za poduzetništvo. Izgradnjom poduzetničke infrastrukture u prvom redu poduzetničkih zona, u najširem smislu, taj cilj ćemo ostvariti. 1.4 Metodologija istraživanja Cjelokupno istraživanje na izradi Studije realizirano je u tri osnovne faze, i to: a) prikupljanje sekundarnih podataka i informacija, njihova analiza i sinteza; b) prikupljanje primarnih podataka na terenu korištenjem različitih metoda (intervju, opažanje), prikupljenih primarnih podataka i informacija, te sistematizacija opažanja korištenjem metoda analize, sinteze i konkretizacije, c) prezentiranje rezultata istraživanja metodom znanstvenog logičkog promišljanja i zaključivanja na osnovu obrađenih podataka i informacija. Kao što je navedeno, za prikupljanje podataka korištena je kombinacija interne i eksterne metode, odnosno “desk method” – istraživanja za stolom i “field method” – istraživanja na terenu (intervjui, metode opažanja). Od metoda za obradu, odnosno analiziranje podataka i informacija korištena je kombinacija sljedećih metoda: analiza, sinteza, konkretizacija, generalizacija, indukcija i dedukcija, te pravne metode istraživanja. Ova studija sadrži i određene nedostatke. Prilikom prikupljanja primarnih podataka anketiranjem suočili smo se s problemom nedostatka relevantnih podataka i informacija, kako o određenim pitanjima koja se odnose na procjenu odnosa općina prema lokalnom gospodarskom razvoju, tako i o kandidiranim poslovnim zonama. Tako se na pojedina pitanja iz upitnika nije mogao dobiti odgovor u svim općinama, a time ni vršiti njihova daljnja obrada i analiza. Anketirani često nisu imali odgovor iz razloga što nadležne općinske službe ne raspolažu sa sistematiziranim podacima koji se odnose na praćenje napretka i učinka lokalnog gospodarskog razvoja. Uočen je nedostatak mehanizma za praćenje i evidentiranje parametara lokalnog gospodarskog razvoja. Obavljeno je naknadno prikupljanje traženih podataka što je zahtijevalo duže vremensko razdoblje i dodatni napor članova projektnog tima. Svakako da će ove manjkavosti biti ispravljene eventualnim izradama studija izvodljivosti za pojedine poslovne zone. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 10 2.OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE POSLOVNU INFRASTRUKTURU VEZANE ZA 2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona Poslovna zona podstavlja prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti kojom upravlja specijalizirani tim profesionalaca ili neka organizacija i koja je nastala kao rezultat organiziranog i osmišljenog razvojnog koncepta neke regije ili države u cjelini. Svojim „stanarima“ poslovna zona nudi određene pogodnosti koje mogu biti iskazane kroz povoljnije najamnine, odloženo plaćanje, olakšice u poreskoj politici, lakši pristup venture-kapitalu, organizirani marketinški nastup, pomoć u izvozu i dr. Poslovnu zona može organizirati i niome upravljati lokalna samouprava ili regionalna vlada, putem različitih kvazi-vladinih i sl.organizacija, može imati privatni status ili neki drugi oblik organizacije. U osnovi opća podjela poslovnih (poduzetničkih) zona je na: • Zanatske • Industrijske • Poduzetničko-industrijske • Poduzetničko-zanatske • Uslužne • Poljoprivredne • Turističke • Tehnološke i • Razvojne Poslovne zone mogu biti i SPECIJALIZIRANE ZONE kao npr. tehnološki centri, parkovi, inkubatori, centri za prijenos znanja i tehnologija, zone specijalizirane za određene djelatnosti, čiste INDUSTRIJSKE ZONE (veća područja sa velikom koncentracijom industrije u kojima prevladavaju velika poduzeća) i PIODUZETNIČKO-ZANATSKE (područje sa velikom koncentracijom ponajprije malih poduzeća i poduzetnika). One predstavljaju prostorno područje, podijeljeno i pripremljeno tako da može biti istovremeno korišteno od strane više poduzeća, karakteristično po zajedničkoj infrastrukturi i blizini poduzeća. Industrijska zona je prostor namijenjen za smještaj MSP-a kao i velikih poslovnih sustava koji se namjenski opredjeljuje za razvoj industrije u nekoj lokalnoj zajednici ili regiji. Ovaj prostor se najčešće na komercijalnoj osnovi prodaje zainteresiranim nema karakter upravljačke organizacije kao što ga imaju neki drugi oblici poslovne infrastrukture. Koncept uspostavljanja industrijskih zona u BiH započet je još u doba Austro-Ugarske monarhije i nastavljen u vrijeme nakon II. svjetskog rata tako da je većina BiH centara imala svoje industrijske zone. Bez obzira kako ih nazvali, sve one moraju imati najmanje dvije zajedničke karakteristike: zajedničku lokaciju tvrtki koje obično ostvaruju poslovnu suradnju i imaju zajednički menadžment zone. Vrlo su bitne razlike od jedne do druge u smislu vrste i veličine. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 11 Pored navedenih podjela mogu se dijeliti i na osnovu vrste ulaganja, odnosno pripremljenosti za ulaganje na: • Green field (zelene površine) i • Brown field (smeđe površine). U slučaju „green field - GF“ ulaganja govorimo o stvaranju poslovnih zona na potpuno novim lokacijama, dok je u slučaju „brown field – BF“ investicija u poslovnu zonu ista već stvorena mikrolokacijski od već korištenog zemljišta i objekata u urbanim/industrijskim centrima. U tom smislu, u Bosni i Hercegovini je posebno značajno korištenje, odnosno ponovno pokretanje infrastrukturnih kapaciteta nekadašnjih velikih državnih poduzeća (dijelovi RMK, Energoinvesta, SOKO-la i dr.) čije stajanje i propadanje ubrzano uništava njihovu vrijednost. «Znanstveni park/Tehnološki park ili znanstveno-tehnološki park (ZTP) je organizacija kojom upravlja specijalizirani tim stručnjaka čiji je osnovni zadatak povećati blagostanje zajednice promovirajući kulturu inovativnosti i konkurentnosti udruženih poduzetnika i istraživačkih institucija. Za postizanje ovih ciljeva, znanstveno-tehnološki park potiče i upravlja protokom znanja i tehnologija između sveučilišta, I&R institucija, MSP/kompanija i tržišta; on olakšava kreiranje i rast na inovacijama zasnovanih kompanija kroz inkubacijske i spin-off procese i osigurava uslužne servisne usluge u cilju povećanja dodane vrijednosti zajedno sa uslugama visoko-kvalitetnog ambijenta i opreme u TP.» (Definiciju za ZTP dala je IASP – Svjetska asocijacija znanstvenih/tehnoloških parkova - International Association of Science Parks). Klasteri su model umrežavanja tvrtki gdje se na fleksibilan način pokreće razvoj MSP-a i na tim osnovama potiče gospodarski razvoj na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. To istovremeno ukazuje da je konceptualni pristup razvoja klastera relativno složen i zbog toga se može ostvarivati samo uz simultanu suradnju predstavnika vlasti, tvrtki kandidata za uključenje u klaster, financijskih institucija, obrazovnih, istraživačkih, razvojnih i drugih organizacija. Sustav klastera ili „mreža grozdova“ je globalni model razvoja MSP-a. Razvijaju se tamo gdje je razvoj malog biznisa već dosegao zavidnu razinu i gdje sustavne mjere države tome pogoduju. Klasteri poduzeća svrstanih u istu djelatnost ili u više komparativnih djelatnosti stvaraju organiziranost, razvoj, tržišno–marketinške poduhvate i sl. u jednoj regiji ili više povezanih regija, doprinose ubrzanom razvoju tvrtki, primjeni suvremenih metoda rada i pod suvremenim menadžmentom crpe maksimum iz tržišnog okruženja. Oni stvaraju realne pretpostavke da gospodarstvo regije dobije konkurentske prednosti u odnosu na druge. Pošto je koncept razvoja klastera vezan za kompleks regionalne ekonomije, on se i ne može implementirati bez učešća lokalne i regionalne vlade, i to u mjeri i intenzitetu koji su daleko veći nego u nekim drugim razvojnim poduhvatima. Tu se prvotno misli na stvaranje adekvatne infrastrukture, pravnih okvira i mjera gospodarske politike. To je uvjet za pokretanje većeg broja sasvim novih tvrtki iz onih sektora koji u klasteru mogu dati najbolje razvojne i financijske rezultate. Poslovnim inkubatorom se smatra 'pogodan' prostor u kojem svoj biznis započinju potencijalni poduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala i srednja poduzeća (obično od 6 mjeseci). Pogodnost prostora se ogleda u povoljnim uvjetima za njegovo korištenje, poslovno savjetodavnim i ostalim uslugama koje će se pružati korisnicima prostora, kao i pomoć menadžmenta inkubatora korisnicima usluga. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 12 Poslovni inkubator mora sadržavati najmanje tri važne komponente: • objekt (prostore za poslovanje), • poslovno savjetodavne i ostale usluge, • usluge menadžmenta. Poslovni inkubator pruža mogućnost mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) da posluju na jednom mjestu i dijele zajedničke prostore na novi i originalan način. Inkubatori se dizajniraju na način da podrže/zadovolje potrebe lokalne zajednice, i kao rezultat takvog pristupa imaju veoma individualan stil i fokus. Smatra se da treba krenuti u stvaranje poslovnog inkubatora ako: 1. postoji raspoloženje unutar lokalne uprave i šire zajednice (podanost lokalnih aktera) da podrže rad inkubatora, 2. postoji razumijevanje unutar lokalne zajednice ili institucije koja osniva inkubator o suštini rada poslovnog inkubatora i mogućnost kreiranja dobrog menadžmenta u inkubatoru, 3. postoji potreba (od strane poduzetnika, potencijalnih poduzetnika, neke od razvojnih institucija) za takvim instrumentom lokalnog gospodarskog razvoja, 4. postoji pogodna infrastruktura ili se procjeni da vrijedi uložiti u fizičku infrastrukturu koja će služiti za inkubiranje biznisa, 5. postoji opravdanost za novčanim ulaganjem (potrebno je odgovoriti na pitanje da li bi se suma novca koja je potrebna za pripremu fizičke infrastrukture i rad inkubatora mogla utrošiti za financiranje druge vrste podrške razvoju novih ili postojećih biznisa, a koja bi dala veći učinak). 6. postoji li mogućnost financijske održivosti inkubatora. Da bi neka lokalna ili regionalna zajednica uspješno razvijala poslovne zone mora prije svega ispuniti određene preduvjete za osnivanje i razvoj poduzetničkih zona: • Zona mora biti predviđena prostorno planskim dokumentom • Ulaganja u osnivanju i razvoju zone trebaju se zasnovati na objektivnim potrebama poduzetništva (ispitivanje interesa poduzetnika sa područja općine, regije i inostranstva koji mogu biti potencijalni ulagači) • Sadašnje stanje i moguća izgradnja prometne i komunalne infrastrukture, prilagođene projektnim rješenjima • Uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja • Utvrđivanje modela ustupanja zemljišta investitorima (u obliku koncesije ili trajna prodaja) i • Mogućnost proširenja poduzetničkih zona i sl. Kako će poslovna zona funkcionirati i koliko će biti uspješna ovisi u velikoj mjeri o nosiocu uspostave zone. Financiranje osnivanja i razvoja poduzetničkih zona trebaju voditi općina, grad ili više razine vlasti putem svojih specijaliziranih organizacija, koristeći vlastita proračunska i donatorska sredstva za: • Izradu projektne i druge dokumentacije za zonu • Otkup zemljišta za formiranje zone • Uređenje zemljišta i okoliša • Uređenje infrastrukture i opremanja zone • Izrada promotivnih materijala za zonu. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 13 Zona treba biti opremljena: • ENERGETSKOM INFRASTRUKTUROM (trafostanice, javna rasvjeta, električni i drugi priključci) • KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM (vodovodne i oborinske instalacije, voda i kanalizacija, priključak na vanjske instalacije i dr.) • PROMETNOM INFRASTRUKTUROM (pristupne ceste - ceste u zoni, telefonski i drugi priključci i dr.) Zone su vezane za onoga ko se brine o njihovom razvoju te je razvoj zona proizvod partnerstva lokalnih uprava i privatnog sektora a studija upravljanja zonama je različita za zone namijenjene MSP-u i zone namijenjene velikim poduzećima. Zone se grade u perifernim područjima i predgrađima urbanih centara, koja imaju prometnu i drugu infrastrukturu te su od interesa za pojedine industrije i tvrtke od značaja za lokalnu zajednicu. Poslovne zone podstavljaju infrastrukturno opremljena područja koja odgovaraju zahtjevima poduzetnika, te su prostorno planskom dokumentacijom određena za obavljanje određene vrste gospodarske djelatnosti. Karakterizira ih zajedničko korištenje organiziranog i opremljenog prostora od strane, uvjetno rečeno, sličnih poslovnih subjekata kojima se obzirom na afinitete i potrebe "boravkom" u poslovnoj zoni otvara mogućnost suradnje i poslovnog povezivanja, racionalizacija poslovanja u pojedinim segmentima te korištenje pojedinih resursa zajedno sa "susjedima" u zoni. Poslovne zone, u pravilu, nastaju kao rezultat strateške politike da se industrija locira na prostorno planskim dokumentima i predviđenim područjima, kako bi se efikasno planirao razvoj prostora i zaštita okoliša te gospodarski razvoj sa svim popratnim učincima (nova radna mjesta, novi poslovni subjekti, rast i razvoj postojećih subjekata i dr.). Osim naziva poslovne zone u praksi se često koriste i nazivi poduzetničke zone, industrijske zone, zone malog gospodarstva, obrtničke zone, gospodarske zone, radne zone i dr. lako navedeni izrazi imaju različita značenja, u praksi se često koriste kao sinonimi. S obzirom na postojeću literaturu i iskustva, poslovne zone je teško odrediti prema veličini, odnosno napraviti jedinstvenu podjelu. S obzirom na površinu koju zauzimaju mogu se podijeliti na: • mikro zone - obuhvaćaju površinu do 10 ha • male zone - površine od 10 do 50 ha • srednje zone - obuhvaćaju površinu od 50 do 100 ha • velike zone - površine preko 100 ha Prema namjeni odnosno djelatnostima koje su zastupljene u pojedinoj zoni, uzimajući u obzir najopćenitiji kriterij, zone možemo podijeliti na: • prerađivačko – proizvodne • poslovno - uslužne mješovite U našoj praksi uglavnom se susrećemo sa zonama mješovitog tipa u kojima pored prevladavajućih proizvodnih poslovnih subjekta djeluju i subjekti koji se bave djelatnostima kao što su: servisne usluge, informatika, građevinarstvo, grafičke usluge, distribucija, veletrgovina, transport, te razni servisni centri, skladišta i dr. Ono o čemu bi trebalo voditi računa jest da su djelatnosti, ukoliko je to moguće, adekvatno razmještene kako bi se izbjeglo miješanje i sukob međusobno "konfliktnih" djelatnosti (npr. metalne industrije i proizvodnje prehrambenih proizvoda). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 14 Djelatnost koja će se u zoni obavljati u nadležnosti je jedinice lokalne samouprave. Za pravilan i strateški razvoj u željenom smjeru unaprijed bi trebalo utvrditi prioritete i uvjete za ulazak poslovnih subjekata u pojedinu zonu, definirajući tako i glavnu namjenu zone. Lokalna zajednica, koja uspostavom zone teži ka ostvarenju ukupnog gospodarskog razvoja pruža pogodnosti za poduzetnike i poslovne subjekte koji djeluju na njezinom teritoriju. Uvođenjem određenih prioritetnih skupina poticaji se kanaliziraju prema poželjnim (najčešće proizvodnim) djelatnostima koji stvaraju najveću dodanu vrijednost, dok se pod određenim uvjetima ulazak u zonu omogućuje i drugim djelatnostima. Osim toga, jedinica lokalne samouprave, odnosno tijelo koje upravlja zonom, u samom začetku planiranja zone trebali bi obzirom na afinitete, utvrđene prioritete i razvojni plan odrediti djelatnosti koje su za zonu "nepoželjne" te se u njoj ne mogu smjestiti ni pod kojim uvjetima. Poslovne ili poduzetničke zone su ključni element poduzetničke infrastrukture kojim država, regije i lokalne zajednice žele stvoriti povoljno okruženje za razvoj gospodarstva, u prvom redu malog i srednjeg poduzetništva, stimulirajući na taj način prije svega domaću proizvodnju. Temeljni cilj programa ulaganja u poduzetničke zone je dugoročno rješavanje potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom i pružanje pripremljene infrastrukture na zajedničko korištenje poslovnim subjektima smještenim u poslovnim zonama. Neposredno se na taj način postiže: • rast i razvoj poduzetnika • stvaranje novih poduzetnika • otvaranje novih radnih mjesta • stvaranje mogućnosti za ulaganje i ostvarenje izravnih (inozemnih ili domaćih) ulaganja • razvoj novih tehnologija • stvaranje mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih / naseljenih područja • kreiranje povoljne poduzetničke klime u okruženju • poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva • povećanje konkurentnosti gospodarstva • razvoj lokalne zajednice i regije • razvoj gospodarstva u cijelosti • povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu. K tome, poslovna zona u završnoj fazi mora imati uređen okoliš (zelene površine) te se u zoni strogo moraju poštivati ekološke norme i propisi, a sukladno tome mora biti organizirano sakupljanje i odvoz otpada. Ovo je naročito značajno za regiju Hercegovine s obzirom na uvodnu elaboraciju o prosperitetnim i realnim prilikama Hercegovine kao jedne od 10 top-regija Europe za privlačenje ulaganja. Svakako, za razvoj zone na određenom području neophodan je interes lokalne zajednice i poduzimanje svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na realizaciju iste. Te aktivnosti prije svega podrazumijevaju ispitivanje poduzetničkog potencijala odnosno interesa za ulazak u zonu, izradu i usklađivanje prostorno planske dokumentacije, pripremu (otkup) zemljišta, istraživanje stupnja opremljenosti i dostupnosti infrastrukture, utvrđivanje osnovnih preduvjeta za razvoj zone i poduzimanje svih početnih aktivnosti za realizaciju infrastrukturnih ali i poslovnih, logističkih i ostalih sadržaja. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 15 2.2. Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine Na području regije Hercegovina godinama unazad bilježe se pojedini slučajevi osnivanja poslovnih zona, odnosno organiziranog djelovanja u smjeru oblikovanja zajedničkog prostora za više različitih poslovnih subjekata. Međutim, sustavan pristup uspostavi i strateškom djelovanju u smislu organizacije poslovnih zona nije prisutan. Glavni impuls i smjerokaz došao je od samih poduzetnika, odnosno korisnika i potencijalnih korisnika poslovnih prostora. Naime, više od polovice ukupnih zahtjeva za kredit kao osnovnu namjenu navodi potrebu rješavanja poslovnog prostora, bilo da se radi o poduzetnicima koji su "prerasli" svoje poslovne prostore (hale, radionice, garaže), izmještanju poduzetnika iz vlastitog dvorišta u kojemu (najčešće zbog širenja naselja) ne postoje ili su smanjeni uvjeti za obavljanje a nadasve za širenje pojedine djelatnosti ili se pak radi o poduzetnicima početnicima u potrazi za prvim prostornim rješenjem. Analogno gore navedenom, veći dio realiziranih sredstava putem ulaganja vlastitih sredstava ili poduzetničkih kredita utrošen je također na rješavanje pitanja poslovnog prostora. Takvi rezultati analize ukazali su na potrebu za sustavnom uspostavom poslovnih (poduzetničkih) zona koje će biti generatori razvoja malog i srednjeg poduzetništva te cjelokupnog gospodarstva u regiji Hercegovina. Shvaćajući značaj postojećih problema i ograničenja, Asocijacija za ekonomski razvoj, REDAH, uz obavljene konzultacije sa svakom od županija i općina RS koje gravitiraju regiji Hercegovine izradila je i podložila Studiju razvoja poslovnih zona u regiji Hercegovine te Studija razvoja poslovnih zona svake županije odnosno zajednice općina Istočne Hercegovine. Cilj ovakvog dokumenta i programa koji on treba da generira je da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja po pitanju poslovnog prostora, vodeći računa o funkcionalnosti prostora te o racionalizaciji pri izgradnji i budućem korištenju prostora, kao i ostvarenje svih pozitivnih učinaka ulaganja u poslovne zone opisanih u prethodnom poglavlju. Prvi korak koji je učinjen u tom pogledu bilo je sagledavanje cjelokupne prostorne situacije u županijama analizom postojećih prostornih planova F BiH i RS, te prostornih planova gradova i općina. Zatim su identificirane sve lokacije postojećih i potencijalnih zona, te je napravljena "inventura" stanja u prostoru. Izvršen je uvid na terenu: • utvrđena je postojeća dokumentacija • izvršena je analiza postojećih i potencijalnih lokacija • utvrđeno je stanje po pitanju izgrađenosti u postojećim zonama • utvrđena je prisutnost poduzetnika (u zonama gdje postoje) • utvrđen je interes grada ili općine za razvoj zone • utvrđeni su osnovni preduvjeti za razvoj pojedine zone. Detaljan prikaz ove analize biće dan u poglavljima koja slijede i koji je projektnom timu omogućio da definira zone koje su dobile različita obilježje i vrijednosne prioritete (npr."prioritetne“ ili tzv. rang A što bi trebalo biti budući preduvjet za dobivanje poticajnih sredstava iz entitetskog proračuna, RS i F BiH) te zone ranga B i C koje bi trebale da imaju dominantno učešće regionalnog i lokalnog financiranja (županije, gradovi i općine). Sigurno je da je interes svake regije pa tako i HNŽ da ima što veći broj poslovnih zona, a posebice zona ranga A, ali svakako da to nije realno i ostvarivo uzimajući u obzir i druge relevantne kriterije o kojima je već bilo riječi. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 16 Ključno pitanje, koje se ovdje nameće, je koje pozicije zauzeti prilikom određivanja broja zona koje će biti obuhvaćene strateškim dokumentom određenog prostora ili regije. Naime, kao što je ranije spomenuto, zona koja ulazi u red strateških i prioritetnih zona udovoljava osnovne uvjete za dobivanje financijske potpore od regije i entiteta a time ima i veće šanse za uređenje i opremanje u kraćem razdoblju. Imajući u vidu iznimno visoku cijenu opremanja zona svom potrebnom infrastrukturom, velikim brojem zona na određenom području znatno se produžava vijek projekta izgradnje pojedine zone jer se regionalni odnosno entitetski novac disperzira, a jedinice lokalne samouprave nemaju financijsku snagu za samostalno opremanje zone. Istodobno, gotovo sve jedinice lokalne samouprave na svojem području žele ostvariti poslovnu zonu kako bi dale impuls domaćoj proizvodnji a time i unaprijedile i ubrzale razvoj cjelokupnog gospodarstva. O tom pitanju, s jedne strane postoje stajališta da bi za regiju veličine Hercegovine (površina 12 264 km2; broj stanovnika 450 768, prosječne gustoće naseljenosti 19,96) optimalno rješenje bilo uspostava nekoliko većih zona koje bi bile strateški pozicionirane tako da su lako dostupne iz svakog dijela regije. Svakako treba voditi računa da ovu regiju sačinjavaju 3 županije F BiH i nekoliko općina RS te da treba voditi računa i o entitetskim i županijskim strateškim planovima razvoja u ovom sektoru. S druge strane, pojedina resorna ministarstva koja u svom djelokrugu rada pokrivaju i ovu oblast imaju u svojim programima koncept razvoja zona u blizini svakog većeg naselja. Prostorni plan Hercegovine (F BiH i RS odnosno općina i županija koje su predmet istraživanja ove studije) također favorizira uravnoteženu disperziranost lokacija bez obzira na neekonomičnost zbog troškova opskrbljivanja potrebnom infrastrukturom. U prvom navedenom slučaju, bila bi olakšana izgradnja zona jer bi se cjelokupni poticaji usmjerili na mali broj zona te bi se unatoč znatno većim dimenzijama takvih zona vrijeme i troškovi izgradnje reducirali. U drugom slučaju, nedostatak je dugotrajnost procesa izgradnje i opremanja zona. Međutim, velika prednost je prilika kojom se omogućava jedinicama lokalne samouprave da ispravnim odabirom prioritetnih djelatnosti na taj način doprinesu razvoju na svojem području kao i ujednačenom razvoju na području cijele regije. S tim u vezi, potrebno je odabrati rješenje koje se za pojedino područje pokaže kao optimalno, uvažavajući prethodno iznesene opcije. Uspoređujući tako Hercegovinu sa Istarskom županijom, koje su u mnogim elementima vrlo slične (npr. Istarska županija 2.820 km2; 206.344 stanovnika2, , sličnost krajolika, klima, pogranično područje, napredno poduzetništvo i sl.), se prilikom definiranja strateških područja računalo kako s potrebom za ujednačenim razvojem županije, tako i s potrebom za zonama različitih veličina i namjena. Tako se na području Istarske županije nalaze 22 strateške zone površine već od 2,5 ha pa sve do 400 ha gdje one manjih dimenzija omogućuju rasterećenje naseljenih područja od industrije te izmještanje lokalnih poduzetnika iz neuvjetnih poslovnih prostora (garaža i radionica), dok bi one većih dimenzija privlačenjem novih investicija trebale osigurati razvoj šireg područja i većih razmjera. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 17 S druge strane, treba naglasiti da je RS u već spomenutom dokumentu, koji tretira razvoj poslovnih zona u ovom BiH entitetu, definirala da uzevši u obzir viziju razvoja zona, kao realni cilj Republike Srpske za promatrano razdoblje je pokretanje dvije potpuno infrastrukturno izgrađene poslovne zone i dvije zone sa djelomično izgrađenom infrastrukturom, gdje će se omogućiti realna i atraktivna ponuda prostora za ulaganje u proizvodne pogone. Jedna od spomenutih potpuno izgrađenih zona bi trebala imati strateški značaj za Republiku Srpsku sa aktualnom ponudom od minimalno 35 ha uz mogućnost proširenja na 100 i više hektara, a druga zona od lokalnog značaja bi trebala imati mogućnost proširenja na minimalno 20 ha, sa već započetom izgradnjom infrastrukture. Paralelno, u razdoblju od 4 godine, potrebno je započeti pripremu prostorno-planske dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na minimalno 6 - 8 perspektivnih lokacija za uspostavljanje poslovnih zona u Republici Srpskoj. Sigurno je da će se neke od ovih zona nalaziti u općinama Hercegovine. Opravdanost i izvodljivost potencijalnih lokacija za izgradnju poslovnih zona će biti ocijenjene u skladu sa mapiranjem postojećih i planiranih poslovnih zona, ali i identifikacijom novih perspektivnih lokacija u Republici Srpskoj. Sličnu situaciju trebalo bi ciljano provesti i za općine F BiH akoje se nalaze u Hercegovini. 2.3. Značaj poslovnih zona za razvoj Svaka lokalna zajednica teži uspostavi optimalnog gospodarskog razvoja radi stvaranja visokog životnog standarda svog stanovništva, a upravo su lokalne vlasti, uz raspoložive resurse, presudni nositelji tog razvoja. Brojne su definicije gospodarskog razvoja, a jedna koja objedinjuje mnoge definira privredni razvoj kao "proces dugoročnog porasta realnog domaćeg proizvoda kako ukupnog, tako i po glavi stanovnika". Lokalni gospodarski razvoj nadilazi važnost same lokalne zajednice jer je u funkciji razvoja šireg područja (regije), dok je regionalni razvoj ključan segment gospodarskog i društvenog razvoja neke države. Stoga se lokalnim razvojem ne bi smjela baviti isključivo lokalna zajednica, već bi ravnomjeran i sustavan lokalni razvoj trebao biti jedna od prioritetnih mjera regionalne i državne/entitetske gospodarske politike. Za ostvarenje optimalnog lokalnog razvoja nekog područja neizostavno je poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje donosi pojačanu dinamiku poslovnih aktivnosti. "Porast poslovnih aktivnosti ima potencijalno vrlo pozitivne učinke na životni standard stanovništva, uglavnom kroz porast zaposlenosti i osobnih dohodaka. Također, može se očekivati porast poreznih prihoda lokalnih proračuna koji se onda može iskoristiti za nove investicije u infrastrukturu i druge razvojne projekte." Svakako treba istaknuti da taj razvoj mora biti utemeljen na pretpostavkama održivosti te mora biti postignut uz maksimalno očuvanje prirodnih resursa. Jedan od mogućih impulsa lokalnom gospodarskom razvoju svakako su ulaganja u izgradnju, opremanje, poboljšanje ili proširenje poslovnih zona. Kada govorimo o gospodarskom razvoju ulaganjem u poslovne zone naglasak mora biti na pravilnom i optimalnom planiranju i korištenju prostora. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 18 Jedna od temeljnih postavki koju bi trebalo poštivati prilikom stvaranja prostornih razvojnih studija jest da bi ciljevi prostornog razvitka trebali ići u korak s gospodarskim razvitkom. Prostorni planovi F BiH i RS kao i županija regije Hercegovina trebali bi propisati da se "prioritetne razvojne zone trebaju uskladiti s razvojnim odrednicama gospodarstva (onim granama na kojima će se temeljiti budući gospodarski razvoj). Prostorni plan prvi je korak u tom dugoročnom procesu". Ulaganje u poslovne zone, odnosno poticanje razvoja poduzetništva izgradnjom poduzetničke infrastrukture te prednosti i koristi koje oni donose, mogu se razmatrati s više stajališta i to sa stajališta: • lokalne zajednice • poslovnih subjekata, poduzetnika (korisnika prostora) • regije • entiteta i • države. U nastavku se razmatraju potencijalne koristi koje ulaganjem u poslovne zone ostvaruju lokalna zajednica, korisnici (poduzetnici) i regija. Sa stajališta jedinica lokalne samouprave osnovne prednosti formiranja zona su: • olakšavanje učinkovitog planiranja razvoja prostora te zaštita okoliša • brži lokalni gospodarski razvoj u skladu s prostornim i razvojnim planovima • smanjenje iznimno visokih troškova uređenja infrastrukture, koncentracijom infrastrukture u planiranim područjima te organizacijom prostora (zona) u kojima se smješta veliki broj poslovnih subjekata • povećanje vrijednosti zemljišta • povećanje prihoda za gradski/općinski proračun • učinkovit instrument privlačenja željenih industrija • privlačenje novih poslovnih subjekata i novih investicija pružajući integriranu uređenu infrastrukturu na jednom mjestu • sprečavanje devastacije urbanog prostora • dislokacija industrijskih pogona iz gradskih / naseljenih područja u funkciji očuvanja prirodnih resursa te racionalnijeg korištenja prostora u naseljenim područjima i prenamjena u primjerenije (profitabilnije i ekološki prihvatljivije) namjene. Sa stajališta investitora, poduzetnika odnosno poslovnog subjekta koji ima potrebu za poslovnim prostorom i ulaže u poslovnu zonu, osnovne prednosti su: • kupovina zemljišta, najam zemljišta ili hale/poslovnog prostora koji su uređeni potrebnom infrastrukturom te se na jednom mjestu nalaze poslovni subjekti sličnih afiniteta što otvara mogućnost suradnje (poslovnog povezivanja) i racionalizacije pojedinih troškova poslovanja • mogućnost rasta i razvoja • povoljniji i jeftiniji način gradnje na uređenom zemljištu • korištenje zajedničkih prostorija za poslovne aktivnosti (npr. poslovni centri, dvorane za sastanke, konferencije i si.) • korištenje zajedničkih službi (održavanje, nadzor) • stjecanje uvjeta za dobivanje povlastica od jedinica lokalne samouprave ukoliko postoje te ukoliko se prema djelatnosti uklapa u prioritetne skupine (npr. pojedine porezne i druge olakšice) • mogućnost poticaja putem kreditnih linija na razini grada / županije. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 19 Kako bi se i dalje mogao nastaviti pozitivan trend privlačenja stranih investitora posebno u proizvodni sektor, omogućio rast i razvoj domaćih poduzeća, bilo bi neophodno formirati određeni broj poslovnih zona. Razvoj poslovnih zona neće biti samo mjera za privlačenje stranih ulaganja, već i poticajna mjera za domaće ulagaće i poduzeća. Na osnovu anketa i istraživanja REDAH-a, pokazalo se da vlasnici proizvodnih poduzeća imaju najviše problema kod proširenja poslovnog prostora jer su to najzahtjevnija ulaganja. Nakon investiranja u proizvodne hale, često se blokira njihov razvoj za dalje proširivanje i razvijanje strojnog parka, opreme, kadrova i drugog, koje može trajati i do 5 godina. Sa stajališta regije, osnovne prednosti ulaganja u razvoj poslovnih zona mogu se sažeti u poticanje razvoja poduzetništva i ukupnog gospodarstva čime se doprinosi prosperitetu i razvoju regije u cijelosti. Na osnovu navedenog, može se zaključiti da razvojem poslovne zone na svojem teritoriju jedinica lokalne samouprave direktno utječe na brži i učinkovitiji gospodarski razvoj usklađen s prostornim i razvojnim planovima i prioritetima kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj odnosno državnoj razini. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 20 3. KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH 3.1Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju Brojna istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini su pokazala da na brži razvoj poduzetništva negativno utiče nedostatak odgovarajuće poduzetničke infrastrukture - prostora za rad i širenje biznisa, otežano pribavljanje urbanističkih, građevinskih i drugih dozvola i nedostatak usluga za početak i poboljšanje poslovanja. Bosna i Hercegovina zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije, a neki od indikatora koji to pokazuju su najduže procedure registriranja posla, najmanji broj malih i srednjih poduzeća na tisuću stanovnika i najnerazvijenija poduzetnička infrastruktura. Četiri su razloga zaostajanja Bosne i Hercegovine za zemljama regije. Vrlo kasno je došlo do priznavanja značaja razvoja poduzetništva za gospodarstvo zemlje – povijesna kategorija. Negativan utjecaj je ostvaren i sporim procesom privatizacije i tranzicije. Složena administrativna struktura države sa četiri razine vlasti, nejasno definirane nadležnosti i stalna politička kriza su uzrok nekonzistentnosti gospodarskih politika i zakonskih mjera, te nekonzistentnosti institucionalnog okvira za razvoj poduzetništva. Niz je svakodnevnih prepreka u radu s kojima se susreću poduzetnici, a koje negativno utiču na brži rast i razvoj. Prepreke se mogu svrstati u četiri grupe: pravne, financijske, infrastrukturne i institucionalne. Najbliža razina vlasti s kojom se susreće poduzetnik je općina, te je i pritisak na općinu za otklanjanje ovih prepreka najveći. Međutim, lokalne razine vlasti (općine) u Bosni i Hercegovini nemaju na raspolaganju značajnije resurse za rješavanje ovih problema, te su primjeri dobre prakse (vezani za otklanjanje prepreka za poslovanje) u Bosni i Hercegovini vezani za zajednički rad i napore lokalnih razina vlasti, nevladinog sektora i poduzetnika. U okviru uvodnih razmatranja dat ćemo i vrlo kratak prikaz stanja bh. gospodarstva koji je svakako od velikog značaja za problematiku ove studije. Osnovni izazov bh. gospodarstva je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne europske zemlje (v. graf III-1). Zajedno sa ostalim zemljama jugoistočne Evrope čini najnekonkurentniju regiju Europe. K tomu, evidentan je trend opadanja konkurentnosti bh. gospodarstva od 2006. godine. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 21 Graf III-1. Najmanje konkurentna europska gospodarstva Izvor: Global Competitivenes Report 2008 – 2009, WEF Osnovni način povećanja međunarodne konkurentnosti i ostvarivanja snažnog gospodarskog razvoja je poticanje međunarodno konkurentne proizvodnje i distribucije znanja. To se može postići, prije svega, povećanjem ulaganja u istraživanja i razvoj na minimalno 0,50% bruto domaćeg proizvoda u 2013. godini. Istraživačko-razvojni centri u poduzećima (na koje u zemljama članicama EU otpada preko 60% ukupnog broja istraživača) nisu adekvatno razvijeni, pa stoga nema adekvatnog razvoja proizvoda. Posljedično, konkurentnost poduzeća, koja su osnovni nosioci konkurentnosti zemlje, na niskoj je razini. Postojeća OECD norma, da svaki sveučilišni nastavnik provodi polovicu radnog vremena u proizvodnji znanja (istraživanjima), a polovicu u distribuciji tih znanja (edukaciji) u BiH je ispunjena sa 3%. 1 Graf III-2. Benchmarking konkurentnosti bh. gospodarstva 1 Izračun zasnovan na BH Universities Annual reports for 2004. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 22 Iz grafa III-2, zasnovanog na analizama Svjetskog gospodarskog foruma, očigledno je da su izvršenje ugovora i registracija nekretnina, s jedne strane, te početak poslovanja i dobivanje kredita, s druge strane, među glavnim razlozima nekonkurentnosti bh. ekonomije. Pravni okvir za odvijanje gospodarskih aktivnosti nije razvijen. BiH uvelike zaostaje za drugim gospodarstvima u oblasti izvršenja ugovora. Ako sigurnost prava svojine i izvršavanje ugovora nisu osigurani, ulaganja i trgovina te time i gospodarski razvoj bit će ugroženi. Pojednostavljivanje i usklađivanje propisa u BiH doprinijelo bi uspostavi jedinstvenog gospodarskog prostora, što bi dalje doprinijelo porastu konkurentnosti kroz uspostavu gospodarstva obima i smanjivanje troškova poslovanja. BiH ima nedovoljno obrazovanu radnu snagu (u tabeli 3.1), pa je neophodno poboljšavati sustav obrazovanja, od najniže do najviše razine, kako kroz porast obuhvata obrazovanjem, tako i poboljšanjem performansi obrazovnog sustava. Tabela 3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj školskoj spremi, području i spolu, 2008. (u % ) Ukupno BiH UKUPNO 100 R S 10 0 48 ,7 44 ,6 FBi H 100 Muškarci B D 10 0 55 ,1 37 ,1 Bi H 10 0 35 ,2 57 ,0 RS FBi H Žene BD 100 100 100 Bi H 10 0 57 ,8 36 ,5 R S 10 0 58 ,2 36 ,8 FBi H 100 Osnovna 46, 45, 38, 32, 47, 57,5 škola i niže 9 6 8 70 9 Srednja 46, 47, 52, 59, 43, 36,4 škola 4 7 8 80 7 Viša, visoka sprema, 6, 6, 7, 7,4 5, 5, magistarski, 6.7 6,7 8,4 8,4 6,1 7 7 8 0 7 0 doktorski stepen Izvor: Agencija za statistiku u BiH (Anketa o radnoj snazi 2008). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji B D 10 0 62 ,1 32 ,8 5, 2 23 Stopa upisa u srednju školu (73%) je dvostruko niža od prosjeka grupe tranzicijskih zemalja članica EU (Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska). To čini malim osnovu za regrutaciju visokoškolske populacije, koja je za 58% niža od prosjeka navedene grupe zemalja. 2 Stoga je neophodno povećati aktualno mali broj studenata, posebno na prirodno-matematičkim i tehničko-tehnološkim fakultetima, radi jačanja baze za regrutiranje istraživačkih kadrova. To je i put za osnivanje istraživačko-razvojnih centara u poduzećima koji uvelike nedostaju. Veoma je mali broj poduzeća koja pružaju internu obuku za svoje zaposlenike ili mogućnost vanjske obuke. To je posljedica nedostatka priznavanja vrijednosti obuke ili toga što je većina poduzeća u BiH veličine mikro ili malih i srednjih poduzeća, koja u većini slučajeva ne raspolažu sredstvima za obuku zaposlenika. Ideja o konkurentskoj prednosti, mada u BiH prisutna među ekonomistima, nije prevladavajuća u krugovima koji se bave poslovanjem i/ili donose ključne političke odluke. Poduzetnici još uvijek smatraju da je stjecanje komparativne prednosti ključna točka oslonca uspjeha poduzeća, pa se njihovi zahtjevi uglavnom odnosne na smanjivanje poreza, sniženje kriterija radnog zakonodavstva, uvođenje protekcionističkih i sličnih mjera. Kada se to ne podrži ili se samo djelomično i sporo podrži odnosnim politikama, rezultat je gušenje lokalne konkurencije, čime opada produktivnost, pa se izlaz nalazi u prodaji često monopolske pozicije stranim ulagačima na koje država zbog njihove snage i vlastite slabosti ne može adekvatno utjecati. Alternativa je stvaranje uvjeta da lokalni poduzetnici svoj uspjeh ostvaruju u konkurentskoj utakmici. Budući da u BiH nema adekvatnog razvoja ili transfera inovativnih tehnologija i razvijenih vještina zaposlenika – što uz partnerstvo tvrtki čini kritične čimbenike uspjeha u razvoju klastera – razumljivo je da klasteri nisu dovoljno razvijeni u BiH. BiH nema urađenu mapu postojećih klastera, niti usvojene politike razvoja klastera. Naredna tabela pokazuje poziciju klastera u odnosu na izabrane zemlje. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 24 Graf III-3. Razvijenost klastera (Izvor: Global Competitivness Report 2008 – 2009, WEF) Nedovoljno razvijeno jedinstveno tržište u BiH, odnosno postojanje niza prepreka poslovanja unutar nje, daljnja je smetnja razvoju i dodatni trošak poslovanja, koji ima negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva BiH. Na kraju ovog kratkog osvrta na stanje gospodarstva u BiH, sa posebnim osvrtom na aspekte od značaja za poslovnu infrastrukturu, dajmo i prikaz makroekonomskih parametara za posljednje dvije godine3: Tabela 3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BiH 2008.godina 2009.godina Bruto društveni proizvod (BDP) 24,7 mlrd KM 23,95 mlrd KM BDP po glavi stanovnika 6.530 KM 6.233 KM Realna stopa rasta 5,5% -3,2% Stopa rasta industrijske 15,4% -3,3% proizvodnje Prosječna inflacija na godišnjoj 7,4% -0,4% razini Stopa nezaposlenosti u BiH 23,4% 24,1% Prosječna plaća na razini BiH 752 KM 790 KM Vanjski dug 4,24mlrd KM 5,2mlrdKM(21,7%BDP) (17,2%BDP) Deficit tekućeg računa 3,73 KM 1,8mlrd KM (7,5%BDP) (15,12%BDP) Pokriće uvoza izvozom 41,2% 44,8% DSU (procjena) 1,3 mlrd KM 790 mil KM Devizne rezerve 6,296 mlrd KM 6,212 mlrd KM 3.2 Europska povelja za MSP I BiH Europska povelja za mala i srednja poduzeća, koja je usvojena u Lisabonu 2000. godine i potvrđena na sastanku Europskog vijeća u Frer-u, u svibnju 2000. godine, predstavlja strategiju prema kojoj poduzetništvo Europske unije do 2010. godine treba postati najkonkurentnije i najdinamičnije. 3 Dr Kemal Kozarić: Makroekonomski pokazatelji i utjecaj financijske krize na bankarski sektor BiH, Konferencija povodom promocije Strategije razvoja BiH, Sarajevo, 28.04.2010.godina. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 25 S tim ciljem, Povelja je postala ključno političko sredstvo za opću promociju poduzetništva, koja naročito ističe presudnu ulogu malih i srednjih poduzeća u razvoju konkurentnosti i povećanju uposlenosti. Na samitu Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana u Solunu - Grčka, 2003. godine, zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) podržale su Europsku povelju o malim i srednjim poduzećima. Povelja obvezuje zemlje potpisnice na sustavno praćenje, vrednovanje i uspoređivanje godišnjeg napretka razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Ona obuhvaća sva pitanja koja se odnose na problematiku malog poduzetništva, u rasponu od zakonske regulative do edukacije. Poveljom se nastoji unaprijediti suradnja u nizu područja ključnih za europsko malo poduzetništvo. Nakon preporuka koje je dalo Europsko povjerenstvo u svom drugom godišnjem izvještaju o Procesu stabilizacije i pridruživanja za Jugoistočnu Europu, te nakon njenog saopćenja pod nazivom «Zapadni Balkan i europske integracije», šefovi država i vlada regije obvezali su se na implementiranju sljedećih 10 principa Povelje: a) obrazovanje i stručno osposobljavanje za poduzetništvo, b) jeftiniji i brži početak, c) bolje zakonodavstvo u praksi, d) raspoloživost stručnim znanjima, e) poboljšanje „on line“ pristupa, f) bolje iskorištenje jedinstvenog tržišta, g) oporezivanje i financijska pitanja, h) jačanje tehnoloških kapaciteta malih poduzeća, i) razvoj korištenja uspješnih e-biznis modela i podrška razvoju vrhunske klase malog gospodarstva, j) razvijanje jačeg, mnogo efektivnijeg predstavljanja interesa malih poduzeća na razini unije i države. U radu se dalje daje se presjek stanja u Federaciji BiH i BiH po oblastima koje tretira Europska povelja i dijagramski prikaz ocjena za pojedina poglavlja u usporedbi sa zemljama Zapadnog Balkana (procjenu je dalo Europsko Povjerenstvo): Graf.III-4. Ukupne ocjene za BiH u oblasti primjene Europske povelje Rezultati BiH u deset oblasti Europske povelje 5 4 3 2 1 0 a b c d e f g h i j Prosječna vrijednost ocjena u BiH Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 26 Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg poduzetništva pokazuju da su dosadašnji poticaji razvoja MSP-a dali rezultat, ali nedovoljan da u strukturi proizvodnje zauzmu zavidno mjesto. Ne zanemarujući razvoj velikih gospodarskih subjekata, kao temelja sveukupnog razvoja zemlje, poticaj malog poduzetništva može dati u relativno kratkom vremenu dobre rezultate u proizvodnji, izvozu te supstituciji uvoza, a time i u zapošljavanju. Zajedničkim radom poduzeća udružena u poduzetničku zonu mogu postići sve ono što pojedinačno ne bi uspjela. Povećanje rasta i zaposlenosti ostvarit će se i putem aktivnosti na regionalnoj razini i to: • razvojem regionalnih i lokalnih akcijskih planova i strateških dokumenata, • promoviranjem stvaranja poduzetničkih zona i klastera, • stvaranjem poduzetničke kulture, • širenjem suradnje između obrazovnog i poslovnog sektora. Studijom sadašnjeg stanja u pogledu poduzetničke infrastrukture te izgradnje poslovnih zona u regiji Hercegovine, koje će na znanstveni način biti u potpunosti sagledane, utvrdit će se i definirati program ii mjere koje imaju za cilj da stvore okvir za održiv gospodarski razvoj i napredno društvo. Studijom će se znanstveno utvrditi: • preduvjeti osnivanja i razvoja poslovnih zona, • financiranje osnivanja i razvoja poslovnih zona, • opremljenost izgradnje poslovnih zona, • korisnici i obveze korisnika, • kriteriji za odabir sredstava potpore i korištenje sredstava. Kako je već rečeno, glavni cilj je stvoriti okvir za održiv gospodarski razvoj i napredno društvo. Tako visoko postavljen cilj može se postići samo uz obimna znanstvena istraživanja koja su provedena ovom studijom, konsenzusom o regionalnom razvoju, te prihvaćanju cjelovitog koncepta ekosocijalno-tržišnog modela. Ekosocijalno-tržišni model počiva na temeljnim odrednicama: ekologija, društvo i tržišno gospodarstvo. Cilj je ostvarenje snažne natjecateljske sposobnosti, socijalne, društvene pravednosti i partnerstva, te obzirnog korištenja prirodnih znanosti. Održivi razvoj podrazumijeva onaj oblik ljudskog promišljanja i djelovanja koji omogućava i osigurava dugoročni razvoj gospodarskih djelatnosti i društva, te mirnoga suživota uz svrhovito korištenja naslijeđenih zaliha. Napredno društvo je onaj oblik organizacije suživota na planetu Zemlji u kojem ljudska vrsta smisao i svrhu svoga postojanja i djelovanja stavlja isključivo u službi stvaranja novih vrijednosti tj. koristi za sve korisnike svih dobara na planetu. U tom smislu sveukupno ljudsko djelovanje zbiva se u sljedećih sedam temeljnih procesa ili područja; 1. društvo-ljudski potencijali, 2. sustav vrijednosti i vrednota, 3. promjena sustava, 4. informacije i komunikacije, 5. odnos sustava i okruženja, 6. organizacija sustava, 7. ekosocijalno-tržišno gospodarstvo. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 27 4. OPĆI PODACI O HERCEGOVAČKO - NERETVANSKOJ ŽUPANIJI / KANTONU 4.1 Hercegovačko - neretvanska županija (HNŽ) u kontekstu državnog ustavnog uređenja Ustav Bosne i Hercegovine (BiH), koji je sadržan u Aneksu IV. Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspostavio je složenu institucijsku strukturu, koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH) i Republike Srpske (RS) i Distrikta Brčko. Sama Federacija je multietnička i podijeljena je u 10 županija, među kojima se nalazi i HNŽ. Unutar ovakve ustavne strukture, BiH je suverena država sa decentraliziranom administrativnom strukturom. Država BiH ima centralnu vlast, ali ona ima ograničenja i specifična ovlaštenja, dok su dva entiteta i Distrikt Brčko politički, administrativno i fiskalno autonomni. BiH ima dvodomni državni Parlament, uz parlamente na razini entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske), Brčko Distrikta i županija. Državne nadležnosti uključuju monetarnu politiku, vanjsku politiku, vanjskotrgovinsku politiku i carinu, regulatorne nadležnosti vezane za međunarodne i međuentitetske krivične zakone, telekomunikacije, transportni sustav, prometnu kontrolu, imigraciju, izbjeglice i politiku azila. Entiteti, koji imaju vlastite ustave, vrše sve funkcije koje nisu izričito dodijeljene državi Ustavom BiH. Dva entiteta su asimetrična po institucijskoj organizaciji. Federacija BiH se sastoji od 10 županija i podijeljena je u 84 općine, dok županije ne postoje u Republici Srpskoj koja se sastoji od 63 općine. U Federaciji, županije imaju značajna fiskalna ovlaštenja. Od kraja rata, javna uprava u BiH raste, uz lokalne i međunarodne aktere koji kreiraju nove strukture vlasti prema vlastitim vizijama i resursima. Ovaj pristup izgradnji institucija, iako neuređen, uspješno je omogućio državi i entitetima da dostignu dovoljnu birokratsku masu za obavljanje najvažnijih upravljačkih funkcija. Današnje vrijeme obilježavaju brze promjene u okruženju i visoke tehnologije. U takvim novim, izmijenjenim uvjetima na prijelazu u 21. stoljeće, sve se javne uprave nalaze pod izazovima - kako se uklopiti u nove globalne tokove. Okolnosti u kojima danas javne uprave djeluju potpuno su se izmijenile. Stabilnost i statičnost, kao karakteristike ranijeg okruženja, zamijenjene su dinamičnošću i promjenjivošću. Ranija zatvorenost se zamjenjuje otvorenošću, a rizik i nesigurnost javljaju se kao zamjena za raniju sigurnost. 4.1.1 Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini U BiH je određeni napredak postignut na polju reforme javne uprave 4. Uprava Bosne i Hercegovine je na stručan način učestvovala u tehničkom dijelu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Sve vlade u BiH su usvojile zajedničku platformu za provedbu Studije reforme javne uprave, koja definira odgovornosti na političkoj razini, te na razini koordinacije i provedbe. 4 Izvještaj o praćenju procesa reforme javne uprave u prvoj polovini 2008. godine, Centar za humanu politiku Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 28 Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji su središnji element Procesa stabilizacije i pridruživanja, službeno su otvoreni u studenom 2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je parafiran 16.6.2008. čime je BiH postigla dovoljan napredak u ispunjavanju svih zahtjeva. BiH se mora fokusirati na europske prioritete i EU očekuje da taj fokus bude vidljiv u radu Vlada i parlamenata na svim razinama, pa time i Vlade i Skupštine HNŽ, općinskih administracija i općinskih vijeća u svim općinama u HNŽ. 4.2 Zemljopisni položaj i veličina teritorije HNŽ 4.2.1 Zemljopisni i geoprometni položaj Administrativna karta BiH prikazana je na slici broj IV-1, a na slici broj IV-2 prikazana je karta HNŽ sa pripadajućim općinama. Slika IV-1. Administrativna karta BiH Slika IV-2. HNŽ sa pripadajućim općinama HNŽ ima centralnu lokaciju u Hercegovini i kroz njega prolazi planirana trasa autoputa na Koridoru Vc. Županija ima povoljne geoprometne karakteristike, s obzirom na svoj centralni položaj kroz koji prolazi najvećim dijelom rijeka Neretva, magistralni put M-17, željeznička pruga i dijelom buduća trasa autoputa na koridoru Vc . Površina BiH iznosi 51.209,2km2, a površina F BiH 26.110,0 km2. HNŽ zauzima površinu od 4. 401,0 km2, odnosno 16,86 % F BiH i 8,59 % teritorije BiH. Projekt Koridor Vc, kao do sada najveća investicija u infrastrukturu u BiH će odigrati ključnu ulogu ne samo time što će dati financijski poticaj razvoju bh. gospodarstva, nego i što će imati značajan utjecaj na cijelu regiju. Osnovni cilj projekta izgradnje autoputa na Koridoru Vc je uključivanje BiH u glavne prometne tokove i globalni europski gospodarski prostor. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 29 Očekuje se da će autoput biti ključni pokretač gospodarskih aktivnosti u zemlji. Izgradnjom autoputa ostvarit će se racionalno povezivanje bosanskohercegovačkih prostora sa susjednim državama i regijama i postići stabilizirajući i razvojni učinci za zemlju. Na slici broj IV-3 se vidi da pan-europski koridor Vc prolazi kroz većinu općina i teritorije HNŽ. Županija ima 8 općina (Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, ProzorRama, Ravno i Stolac) i Grad Mostar. HNŽ ima ukupno 226.632 stanovnika sa gustoćom naseljenosti od 51,50 stanovnika po km2. Po broju stanovnika nalazi se na šestom mjestu u Federaciji BiH, iza Tuzlanskog, Sarajevskog, ZEDO, Unsko-sanskog i Srednjobosanskog kantona. Grad Mostar ima površinu od 1 175 km2 i 111.116 stanovnika sa gustoćom naseljenosti od 94,6 stanovnika po km2. Veličina pojedinih općina u HNŽ je prikazana tabelom broj 4.1 i dijagramom broj IV-4. Slika IV-3: Prolazak koridora Vc kroz HNŽ Tabela 4.1: Površina općina u HNŽ Površina Općina Broj u km2 1. Čapljina 256 2. Čitluk 181 3. Jablanica 301 4. Konjic 1 169 5. Mostar 1 175 6. Neum 225 7. Prozor/Rama 477 8. Stolac 286 9. Ravno 331 UKUPNO 4 401 Dijagram IV-4.: Površine općina u HNŽ Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 30 4.3 Stanje gospodarstva u HNŽ 4.3.1. Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini Prema „Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2009-2010.“ Svjetskog gospodarskog foruma, od ukupno 133 zemlje, Bosna i Hercegovina se nalazi na 109. mjestu najkonkurentnijih gospodarstava svijeta, što je pad za dva mjesta u odnosu na prethodni izvještaj, kada je bila na 107. mjestu. Svojom konkurentnošću, Bosna i Hercegovina nije uspjela podići stope gospodarskog rasta na razinu prosjeka zemalja u Europskoj uniji, jer još uvijek ima neadekvatan zakonski okvir, nedovoljno izgrađenu poslovnu strukturu kao i nedostatak industrijskih klastera. Bruto domaći proizvod (BDP), obračunat prema proizvodnom pristupu u tekućim cijenama, procijenjen je u iznosu od 24.702 mil. KM u 2008. godini sa nominalnim porastom od 13,5% u odnosu na 2007. godinu. Bruto domaći proizvod po stanovniku u 2008. godini iznosio je 6.429 KM odnosno 4.810 USD. Bruto nacionalni dohodak za BiH u 2008. godini iznosio je 25.502 mil. KM, a bruto nacionalni raspoloživi dohodak 29.108 mil. KM. U proizvodnim djelatnostima (poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo, prerađivačka industrija, snabdijevanje električnom energijom i građevinarstvo) stvara se 36,4% dodane vrijednosti, a u uslužnim djelatnostima 63,6%. Najveće učešće u BDP-u ima dodana vrijednost stvorena u trgovini (13,4%), prerađivačkoj industriji (11,4%), poslovanju nekretninama (8,3%) kao i javnoj upravi (8,9%). Najveći doprinos rastu BDP-a od 13,5% imale su trgovina (15,2%), prerađivačka industrija (13,0%), javna uprava (10,1%), poslovanje nekretninama (9,4%) i poljoprivreda (8,5%). Uspostavljanje jedinstvenog i stabilnog gospodarskog i pravnog okruženja, omogućit će Bosni i Hercegovini brži gospodarski i društveni razvoj, što je put za ulazak u EU. Aktivnosti u zemlji će u narednom razdoblju biti usmjerene na ostvarivanju jedinstvenog gospodarskog prostora BiH i uspostavljanje gospodarskog i pravnog sustava usklađenog sa EU zakonodavstvom, a u cilju slobodnog protoka kapitala, roba i usluga i povoljnog poslovnog okruženja. 5 4.3.1.1. Gospodarski kriteriji Kada je u pitanju gospodarski razvoj, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća u Kopenhagenu, u lipnju 1993. godine, članstvo u Uniji zahtijeva postojanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva i sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u Uniji. 4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost Gospodarski ambijent Bosne i Hercegovine je u 2009. godini bio pod snažnim utjecajem globalne gospodarske krize. Gospodarska, odnosno financijska kriza je utjecala na slabljenje gospodarstva u BiH odnosno F BiH. U 2009. godini došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti. Kriza je utjecala na manje kreditiranje gospodarstva, smanjen dotok kapitala iz drugih privatnih izvora, kao što su direktna strana ulaganja, potražnja za proizvodima koje BiH izvozi prije svega u EU i regiju je smanjena. 5 Program Vlade Federacije BiH za 2010. godinu, siječanj 2010. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 31 Industrijska proizvodnja u F BiH u 2009. godini pala je za 11,8 % u odnosu na 2008. godinu. Glavne industrijske grupacije bilježe pad proizvodnje, i to energija, sirovine, kapitalni proizvodi, trajni i netrajni proizvodi. Istovremeno su napredovale ili ostvarile iste rezultate samo četiri industrijske grane, i to proizvodnja duhanskih proizvoda, celuloze i papira, izdavačka djelatnost, te proizvodnja kemijskih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom je porasla i sada je na razini od 45,1 %. Zbog manjeg priliva sredstava u proračune na svim razinama vlasti u 2009. godini smanjena su i izdvajanja na ime potrošnje u javnom sektoru, socijalnih transfera kao i potrošnje za socijalnu zaštitu. Smanjenja su i izdvajanja na ime transfera za poticaj razvoju privrede, putem grant sredstava podrške malim i srednjim poduzećima. I pored izuzetno teških uvjeta privređivanja u 2009. godini, procjena 6 je da će ključni pokazatelji razvoja u 2010. godini imati tendenciju zaustavljanja, čak i blagog rasta što potvrđuje i podatak da je u siječnju 2010. godine u odnosu na januar 2009. godine došlo do porasta industrijske proizvodnje u F BiH za 0,1%. 7 U skladu s tim, pravci djelovanja će biti usmjereni na intenziviranje gospodarskog razvoja i stabilnog poslovnog okruženja. 4.3.1.3. Pravni sustav Nedostatak usklađenog poslovnog zakonodavstva na svim razinama vlasti, naročito u oblasti poreza i doprinosa koji opterećuju poslodavce, kao i nedostatak preciznih i strožih propisa za sprečavanje i sankcioniranje nelegalnog rada, stvara poteškoće i za međunarodne i za domaće poduzetnike. Provedba jedinstvenog sustava registracije poduzeća počela je na ograničenom broju sudova u lipnju 2007. godine. To je trebalo skratiti proceduru sudske registracije na pet dana i smanjiti broj potrebnih dokumenata. Nije postignut očekivani napredak u procedurama za pokretanje biznisa, dobivanja licenci ili zatvaranja poduzeća u BiH8. Krupne prepreke pri ulasku u posao postoje u područjima kao što su dobivanje licenci, registracija imovine, realizacija ugovora i plaćanje poreza. Sveukupno gledano, registracija kompanija i procedure izdavanja licenci su nedovoljno poboljšane, ali značajne administrativne neefikasnosti i dalje ometaju ulazak i izlazak sa tržišta i otežavaju poslovanje. 4.3.1.4. Financijski sektor Banke drže dominantnu poziciju u financijskom sektoru i njihova aktiva je u rujnu 2009. godine iznosila 15,3 milijarde KM, što je za 2% više u odnosu na 2008. godinu9. Nažalost, u vrijeme globalne gospodarske krize banke ne dijele sudbinu korisnika kredita, jer su kamatne stope zabilježile rast. Komercijalne banke svoju poslovnu politiku nisu prilagodile trenutnim uvjetima privređivanja u uvjetima gospodarske krize, tj. nisu izvršile spremnost da dijele sudbinu gospodarskog sektora, jer su zadržale enormno visoke kamatne stope na kredite gospodarstva koje ona očigledno ne može podnijeti. Primjera radi, kamatne stope se trenutno kreću iznad 7% što u konačnici obeshrabruje gospodarske aktivnosti. 6 Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo 2010 Gospodarska komora Federacije, Osnovni pokazatelji kretanja u gospodarstvu, veljača 2010. 8 „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. godini“, radni dokument osoblja komisije br. COM(2007) 663 od 6.11.2007. 9 Glasnik Agencije za bankarstvo F BiH broj 48/2010 7 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 32 4.3.2 Pokazatelji za HNŽ U okviru svoje nadležnosti definirane Ustavom, HNŽ je, pored ostalog nadležna i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja, a za većinu propisa iz oblasti privređivanja nadležni su organi Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Gospodarstvo HNŽ još nije dostiglo prijeratno stanje razvijenosti, ali pokazuje vidne elemente napretka i pozitivnog rasta naročito kada je u pitanju rast MSP-a. 4.3.2.1. Tržište radne snage U prosincu 2009. godine na području Hercegovačko-neretvanske županije bilo je zaposleno 42.199 osoba. Broj zaposlenih u prosincu 2009. godine u odnosu na prosjek 2008. godine (42.531 osoba) manji je za 332 osobe ili za 0,8 %, dok je u odnosu na studeni 2009. godine (42.061 osoba) veći za 138 osoba ili za 0,3 %. Krajem prosinca 2009. godine, na području Hercegovačko-neretvanske županije, bilo je evidentirano 29.596 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi s prosječnom nezaposlenošću u 2008. godini više za 0,7 %, a u odnosu na studeni 2009. godine više za 0,5 %. Gledano po općinama, najveći broj nezaposlenih osoba nalazi se u Gradu Mostaru (14.775 ili 49,9 %), zatim u općini Konjic (3.671 ili 12,5 %), slijedi Čapljina (2.764 ili 9,3 %), Stolac (2.232 ili 7,5 %), Čitluk (2.036 ili 6,9 %), Jablanica (1.882 ili 6,4 %), Prozor-Rama (1.873 ili 6,3 %), Neum (332 ili 1,1 %) i općina Ravno sa 31 nezaposlenom osobom. U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći broj čine kvalificirani radnici 11.621, što predstavlja učešće od 39,3 %, zatim slijedi srednja stručna sprema 7.891 osoba ili 26,6 %, nekvalificirani radnici 4.687 ili 15,9 %, PK 3.011 ili 10,2 %, VSS 1.487 ili 5,0 %, VŠS 723 ili 2,4 % i VKV 176 ili 0,6 %. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje krajem prosinca 2009. godine bilo je 14.707 žena, što čini 49,7 %. Nezaposlenih osoba koje traže prvo zaposlenje bilo je 12.778, što od ukupnog broja podstavlja 43,2 %. Broj žena koje prvi put traže zaposlenje iznosi 6.773 ili 22,9 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Veličina tržišta radne snage je prikazana ukupnim brojem zaposlene i nezaposlene radne snage.10 Tabela 4.2.: Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u HNŽ BROJ ZAPOSLENIH BROJ NEZAPOSLENIH 2004 41.634 25.642 2005 41.712 26.794 2006 41.799 28.632 2007 40.655 30.838 2008 42.531 29.403 2009 42.018 29.596 Proizvodni sektor ima najvišu stopu gubitka radnih mjesta, naročito zbog posljedica globalne gospodarske krize koja se osjetila u posljednjem kvartalu 2008. godine i cijeloj 2009. godini. 10 Neslužbene procjene nezaposlenosti koje uključuju rasprostranjeno sio gospodarstvo iznose cca 18-22%. Izvor: (Svjetska banka 2006. procjena) http://www.buyusa.gov/bosniaandherzegovina/en/31.html Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 33 Ovo se djelomično može pripisati i slaboj konkurenciji u sektoru, pretjeranom uvozu relativno jeftinije robe s Dalekog istoka kao i porastu u produktivnosti domaće radne snage. Do velike mjere, lokalno gospodarstvo je intenzivno sa stanovišta radne snage i uglavnom se temelji na industrijama koje su orijentirane na izvoz. S obzirom na rastuću konkurenciju koja dolazi iz azijskih zemalja, očito je da ovakvo stanje lokalnog gospodarstva ne može dugoročno biti održivo. Poljoprivredna infrastruktura je zastarjela, ispod kapaciteta, slabo integrirana, te joj nedostaje kvaliteta i standardi kao što je HACCP. a) prema općinama b) prema godinama Dijagram IV-5.: Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u HNŽ 50,000 40,000 30,000 broj zaposlenih 20,000 broj nezaposlenih 10,000 0,000 2004 2005 2006 2007 2008 2009 4.3.2.2. Mladi na tržištu rada U ukupnoj nezaposlenosti udio mladih je izrazito visok, što je slučaj i sa ostalim europskim zemljama gdje je stopa nezaposlenosti mladih znatno viša u odnosu na odrasle. Mladi su definirani kao pripadnici dobne skupine od 15 do 30 godina života, znači oni koji traže prvo zaposlenje, odnosno oni potencijalno radno - aktivni. S obzirom na nedovoljnu usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, mladima je veoma teško da nađu posao bez obzira na dostignutu razinu obrazovanja. Udio nezaposlenih osoba u dobi do 30 godina u 2009. godini je 30,5% i u odnosu na 2008. godinu bilježi porast za 0,4%. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 34 Naime, većina mladih je dugoročno nezaposlena i skoro 80% mladih čeka na zaposlenje duže od godinu dana. Zabrinjavajući je podatak da svaka treća osoba sa evidencije čeka na zaposlenje više od 5 godina (10.650 ili 36 %), a posebno podatak da 17,5% (za 0,5% više nego lani) nezaposlenih posao čeka više od 9 godina. Također, veoma je visok priliv mladih na tržište rada koji prvi puta traže zaposlenje, što u osnovi doprinosi rastu ukupne nezaposlenosti u HNŽ. Razlozi za visoku stopu nezaposlenosti mladih su: nedovoljna usklađenost obrazovanja sa tržištem rada, sivo gospodarstvo, a u manjoj mjeri odlaganje rada zbog školovanja, nisku razinu kvalifikacije ili neodgovarajuće obrazovanje za one koji to nisu stekli tijekom školovanja, ili su prekinuli školovanje ali nisu uspostavili vezu sa tržištem rada. Vodeći se navedenim, reformu školskog sustava bi trebalo uskladiti sa potrebama za radnom snagom na tržištu rada, a obrazovne programe postaviti fleksibilno. 4.2.2.3. Vanjska trgovina U 2007. godini HNŽ u izvozu čini 16,95 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 11,80 % ukupnog izvoza BiH. U 2008. godini HNŽ u izvozu čini 15,16 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 10,68 % ukupnog izvoza BiH. U 2009. godini HNŽ u izvozu čini 11,19 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 8,91 % ukupnog izvoza BiH. Usporedbe radi, Zeničko-dobojska županija je vodeća u izvozu u F BiH i u 2009. godini čini 21,98 % ukupnog izvoza FBIH, odnosno 14,77% ukupnog izvoza BiH. Također, usporedbe radi, u 2009. godini stopa pokrivenost uvoza izvozom u BiH iznosila je 44,79 %. Tabela 4.3: Rezultati vanjske trgovine u HNŽ u F BiH i u BiH u Izvoz 6.080.081 13.625.121 2007 Trgovački deficit BiH Uvoz Uvoz F 4.236.905 9.607.169 BiH HNŽ 718.036 1.209.314 BiH 6.847.325 15.932.566 2008 F 4.726.756 10.991.712 BiH HNŽ 716,912 1.230.280 BiH 5.530.377 12.348.466 2009 F 3.786.298 7.903.637 BiH HNŽ 493.022 871.951 Trgovački deficit 7.545.040 5.370.264 -491.278 9.085.242 6.264.956 -513.368 6.818.089 4.117.338 -378.929 Izvoz/Uvoz 000 KM Izvoz/Uvoz 44,60 % 44,10% 59,38 % 42,98 % 43,00% 58,27% 44,79 % 47,91% 56,54 % Rezultati vanjske trgovine HNŽ u odnosu na ostale kantone i F BiH, prikazani su u sljedećim tabelama. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 35 Tabela 4.4: Udio HNŽ u vanjskoj 2007 2008 Izvoz Uvoz Izvoz 69,69% 70,51% 69,03% 28,36% 24,83% 28,84% F BiH REPUBLIKA SRPSKA DISTRIKT BRČKO HNŽ/HNŽ 1,57% 11,80 % 2,56% 8,87 % 1,83% 10,68 % trgovini BiH 2009 Uvoz Izvoz Uvoz 68,99% 67,20% 65,69% 26,17% 30,39% 29,61% 2,80% 7,55 % 2,16% 8,91 % 2,56% 7,06 % Tabela 4.5: Udio županija u izvozu u postotcima od ukupnog izvoza F BiH 2007 2008 2009 ŽUPANIJE % % % ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA 21,33% 21,53% 21,98% TUZLANSA ŽUPANIJA 21,48% 20,41% 20,32% ŽUPANIJA SARAJEVO 17,14% 17,90% 18,74% HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA 16,95% 15,16 11,19 ŽUPANIJA % % SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA 9,06% 10,01% 10,24% OSTALE ŽUPANIJE 14,03% 14,63% 15,69% UKUPNO 100% 100% 100% Tabela 4.6: Udio županija u uvozu u postotcima od ukupnog uvoza F BiH 2007 2008 2009 ŽUPANIJE % % % ŽUPANIJA SARAJEVO 34,67% 36,68% 36,71% TUZLANSKA ŽUPANIJA 14,61% 13,55% 13,52% ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA 12,69% 13,71% 11,98% HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA 12,59% 11,19 11,03% ŽUPANIJA % ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA 9,89% 9,18% 10,81% OSTALE ŽUPANIJA 15,55% 15,79% 15,92% UKUPNO 100% 100% 100% 4.3.2.4. Industrijska proizvodnja Indeksi industrijske proizvodnje za Federaciju BiH i Hercegovačkoneretvansku županiju prikazani su tabelom broj 4.7. Federacija BiH HNŽ Tabela 4.7: Indeksi industrijske proizvodnje 2003 2004 2005 2006 2007 2002 2003 2004 2005 2006 104,8 113,2 106,1 110,4 108,6 106,7 121,0 101,5 107,9 85,6 2008 2007 107,9 112,8 2009 2008 88,4 102,6 Evidentno je da je razina industrijske proizvodnje u HNŽ u 2009. godini smanjena u odnosu na 2008. godinu. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 36 4.3.2.5. Struktura gospodarstva u HNŽ Najrazvijenije industrijske grane u HNŽ su: • metalurgija i metaloprerada, • građevinarstvo • poljoprivreda • proizvodnja energije • šumarstvo i drvoprerađivačka industrija, • prehrambena industrija Oko 80% ukupnih gospodarskih aktivnosti u oblasti proizvodnje i izvoza čine velika i srednja poduzeća. HNŽ posjeduje značajne potencijale i za razvoj malih i srednjih poduzeća koja mogu podržati djelatnost velikih poduzeća kako kod nabavke sirovina, repromaterijala i rezervnih dijelova, tako i u korištenju finalnih proizvoda velikih poduzeća u daljoj proizvodnji. Iskustva razvijenih zemalja ukazuju da je mala privreda vrlo značajna u ukupnoj privredi i zapošljavanju, i da čak dvije trećine zapošljavanja u Europskoj uniji i polovina u SAD-u se ostvaruje u oblasti malih i srednjih poduzeća. Značaj malog poduzetništva pokazuje i činjenica da je Europska unija 2000. godine u Lisabonu usvojila Europsku povelju za mala i srednja poduzeća koja je postala ključno političko sredstvo za opću promociju poduzetništva koja ističe presudnu ulogu malih i srednjih poduzeća u postizanju konkurentnosti i povećanju uposlenosti, a konkurentnost jedne zemlje je jednaka konkurentnosti poduzeća koja u njoj postoje. BiH je dana 21.6.2003. na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Solunu preuzela obavezu provođenja principa Europske povelje o malim i srednjim poduzećima, i u tom kontekstu od 2004. godine kontinuirano provodi principe koje preporučuje Povelja. Kontinuirane mjere podrške Vlade HNŽ mogu doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta koji rezultira razvojem malih i srednjih poduzeća što dovodi do povećanja broja zaposlenih. U okviru svoje nadležnosti definirane Ustavom, HNŽ je, pored ostalog, nadležan i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja. Sveobuhvatni gospodarski oporavak HNŽ zavisit će od razvoja malih i srednjih poduzeća, te je stvaranje uvjeta za njihov nastanak i razvoj kroz olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka za poslovanje jedan od prioritetnih zadataka Vlade. Davanje poticaja stvaranju novih malih i srednjih poduzeća, te podrška razvoju postojećih poduzeća, podstavlja istovremeno jedan od najkonkretnijih zadataka Vlade HNŽ. Većina MSP-a još uvijek radi u sektoru trgovine i ugostiteljstva. Preferiranje trgovine i nekih uslužnih djelatnosti u procesima osnivanja poduzeća nastaje zbog više razloga, i to: potrebno je manje kapitala za pokretanje posla, potrebe za strogim standardima i procedurama poslovanja nisu izražene kao u slučaju proizvodnje, manji su poslovni rizici, a veće mogućnosti za sivo gospodarstvo. Proizvodnja, pak, traži veći stupanj kvalificiranosti kadrova, adekvatnu i konkurentnu razinu tehnologije i opreme i samim time veći obim ulaganja. Zbog nedostatka kapitala i zbog njegove visoke cijene postaje logično da je broj registriranih poduzeća u proizvodnji manji nego u drugim sektorima. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 37 Taj će se problem početi rješavati na učinkovitiji način tek kada Vlada HNŽ u punom kapacitetu uspostavi strategiju poticaja intenzivnog korištenja komplementarnih prednosti resursa kojima raspolaže HNŽ, kao što su voda, energija, šume, mineralni resursi, turistički potencijali i sl. Takva bi studija potakla porast broja MSP-a i u sektoru proizvodnje. Posebnu šansu za daljnji privredni razvoj HNŽ čini izgradnja elektroenergetskih objekata i infrastrukturnih objekata. U daljem dijelu ove studije prikazana je gospodarska struktura i po općinama. 4.3.2.6. Privatizacija u HNŽ Privatizacija u Bosni i Hercegovini, kao i u većini tranzicijskih zemalja, bila je motivirana potrebom transformiranja neučinkovitog javnog sektora sa dominantnim državnim kapitalom u učinkovit poduzetnički sektor, sposoban da generira gospodarski rast, nova tehnološka i marketinška unapređenja, nova ulaganja i zapošljavanje. U Bosni i Hercegovini provođena je tranzicija na veoma decentraliziran način. Postojao je krovni zakon o privatizaciji na državnoj razini, ali je učinkovita realizacija procesa privatizacije bila regulirana entitetskim zakonima. Privatizacija u F BiH je imala snažno naglašene regionalne specifičnosti, odnosno specifičnosti po pojedinim županijama, što je imalo negativan utjecaj na učinke privatizacije u BiH, pa i na postignute učinke u HNŽ. HNŽ je imala povoljnu strukturu gospodarstva u smislu postojanja znatnog broja velikih i srednjih poduzeća koji su, većinom uslijed ratnih dejstava, najvećim dijelom uništene i onesposobljene. Time je proces privatizacije u HNŽ umnogome otežan. Od ukupnog broja gospodarskih subjekata u HNŽ koji su podlijegali procesu privatizacije, privatizirano je 181 poduzeće ili 78,35 %. Ostalo je neprivatizirano 50 poduzeća ili 21,65 %. Veliki problem u privatizaciji čini neispunjavanje ugovorenih obaveza i ugovora o kupoprodaji, tako da dug proces (sporost) raskida kupoprodajnih ugovora usložnjava proces privatizacije u HNŽ. Međutim, bez obzira na težinu i složenost procesa privatizacije, koji je u svim tranzicijskim zemljama donosio i niz problema specifičnih za svaku pojedinačnu zemlju, možemo izdvojiti i dobre primjere privatizacije u HNŽ. To su sljedeća poduzeća: „Hepok“ d.d. Mostar, „Valjčići“ d.d. Konjic, „AutoprevozPutnički saobraćaj“ Mostar, „Hercegovina lijek“ d.o.o. Mostar, „Merkur“ d.d. Mostar. Navedena poduzeća nisu samo dobile dodatni kapital za razvoj, nego su, osim preuzetog broja radnika, uposlili i nove radnike, iako je trend privatizacije bio da se kupovinom osiguraju nekretnine, izvrši promjena djelatnosti, što neminovno dovodi do otpuštanja radnika. Što se tiče preostalog broja neprivatiziranih poduzeća za čiju je privatizaciju nadležna Agencija za privatizaciju HNŽ, vode se aktivnosti za njihovu privatizaciju, a naročito o načinu i metodama privatizacije javnih komunalnih poduzeća. 4.3.2.7. Financijsko tržište u HNŽ Na području HNŽ svoja predstavništva ima dvanaest banaka. Od njih samo dvije, UniCredik i Hypo Alpe Adria Bank, imaju sjedište u Mostaru, dok su sve ostale glavne filijale ili filijale banaka sa sjedištima u Sarajevu ili nekom drugom gradu. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 38 U vrijeme globalne gospodarske krize, čije posljedice su evidentne i na području HNŽ, bankarske institucije, kao značajan izvor financiranja malog i srednjeg poduzetništva, nisu efikasno djelovale u cilju podrške gospodarskom sektoru. U takvim uvjetima, Razvojna banka F BiH omogućava malim i srednjim poduzećima pristup kreditnim sredstvima pod povoljnijim uvjetima. Potencijal Razvojne banke Federacije BiH podstavlja primarnu financijsku podršku gospodarskom razvoju F BiH. U 2009. godini Razvojna banka F BiH odobrila je kreditna sredstva za sedam privrednih subjekata na području Hercegovačkoneretvanske županije u iznosu od 810.000,00 KM. Postotak učešća HNŽ u ukupno odobrenim kreditnim sredstvima Razvojne banke F BiH u 2009. godini iznosio je 18,41 %. 4.3.3 Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka Malo gospodarstvo obuhvaća obrte, zadruge, mala i srednja poduzeća, te druge oblike privatne poduzetničke aktivnosti koji imaju veliki broj zajedničkih karakteristika po kojima se razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata. 11 Ovaj naziv odgovara engleskom pojmu „small business”. Iz tih razloga, zakonskom regulativom, točnije Zakonom o poticaju razvoja malog gospodarstva („Službene novine Federacije BiH”, broj 19/06), utvrđeno je da malo gospodarstvo čine subjekti koji: 1. zapošljavaju prosječno godišnje do 250 radnika, 2. u poslovanju su neovisni i 3. ispunjavaju jedan od sljedeća tri kriterija: • ostvaruju godišnji promet do 40 miliona KM i/ili čija godišnja bilanca stanja ne prelazi 30 miliona KM, • ako druge fizičke ili pravne osobe nisu vlasnici kapitala ili ne učestvuju u pravu odlučivanja više od 25% u subjektu malog gospodarstva, • ako je prekoračeno učešće od 25%, ukoliko učešće u vlasništvu ili u pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva ima fond za ulaganje ili javni sektor, pod uvjetom da njihovo učešće u kapitalu ili u pravu odlučivanja pojedinačno ili zajednički nije veće od 50%. Unutar kategorije malog gospodarstva, prema veličini, razlikuju se tri grupe subjekata: • mikro (do 10 zaposlenih), • mali (do 50 zaposlenih) i • srednji subjekti malog gospodarstva (do 250 zaposlenih). Ovi kriteriji su definirani u skladu sa Preporukama i Odlukama Europske komisije. Pri ovakvom razvrstavanju gospodarskih subjekata, treba imati u vidu da gotovo 90% obrtnika spada u mikro gospodarske subjekte, dok se ostatak može svrstati u male gospodarske subjekte. Potreba određivanja definicije proizašla je iz potrebe kreiranja različitih poticajnih i drugih mjera za subjekte malog gospodarstva ovisno o njihovoj veličini, te iz potrebe praćenja promjena u tom segmentu gospodarstva zbog njegovih posebnosti. 11 „World Development Report“, World Bank, Washington, 1987. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 39 U HNŽ postoji 14 MSP-a na 1000 stanovnika, što je daleko ispod prosjeka zemalja u Europskoj uniji. Mikro kompanije nude dobre mogućnosti za samozapošljavanje, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima i doprinose otvaranju novih radnih mjesta. Statistički podaci govore da je oko 19 % radno sposobne populacije registrirano kao samozaposleno. Što se tiče vlasničke strukture, oko 90 posto je u privatnom sektoru. Međutim, postoji nepovoljna struktura u pogledu zastupljenosti djelatnosti, jer je prevladava učešće trgovine i ugostiteljstva. Uz to, sektor MSP-a se susreće sa mnogim problemima, a to su nedostatak sustavnog pristupa razvoju malog gospodarstva, niska razina znanja i vještina, niska razina poslovne i poduzetničke kulture, te nedostatak financijskih sredstava, što sve zajedno podstavlja slabo poslovno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u cjelini. Imajući u vidu sve ovo, od presudnog je značaja potreba da se pruži podrška malim i srednjim poduzećima, koja sa malo kapitala mogu inicirati različite oblike privređivanja i imati ključnu ulogu u gospodarskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. Opće je uvjerenje da stvaranje povoljne poslovne klime reflektira proces osiguravanja uvjeta za opstanak i rast poduzeća, kao i nagrađivanja inicijative i poslovnog uspjeha. 12 4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog progresa HNŽ Stvaranje uvjeta za nastanak i razvoj malih i srednjih poduzeća kroz davanje različitih poticaja i olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka za poslovanje malih i srednjih poduzeća je jedan od prioritetnih zadataka Vlade HNŽ. Podaci Federalnog zavoda za statistiku u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pokazuju da je na teritoriji Hercegovačko-neretvanske županije ukupno registrirano 4 929 poslovnih subjekata (pravnih osoba), 1 956 jedinica u sastavu i 5 858 poslovnih subjekata (vlasnici fizička lica). Ta brojka uključuje i škole, predškolske ustanove, institucije, zavode, te velika poduzeća i sl. Važno je istaći da broj obrta na području Hercegovačko-neretvanske županije koji su registrirani prema Zakonu o obrtu HNŽ („Službene novine HNŽ” broj 6/08) iznosi 1 700. Zaključak je da od 5 858 poslovnih subjekata (vlasnici fizička lica) registriranih na području HNŽ, njih 1 700 se bavi isključivo obrtničkom djelatnošću, a preostalih 4 158 se bavi trgovinom, ugostiteljstvom, turizmom, građevinarstvom,... Mala i srednja poduzeća u HNŽ su još uvijek suočena sa preprekama koje se odnose na: • pokretanje poslovanja • registraciju • pribavljanje građevinskih dozvola • zapošljavanje radnika • registriranje vlasništva • zaštitu ulagača • izvršenje ugovora • pristup kapitalu i • oporezivanje. 12 „Small Business and Society“, D. Goos, Routledge, London-New York, 1991. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 40 Ove prepreke, ukoliko ne budu uklonjene, nastavit će usporavati razvoj u sektoru malih i srednjih poduzeća. Većina prepreka koje su identificirane, duboko su ukorijenjene u sadašnjem državnom zakonodavstvu. Ovi problemi pozivaju na bolju suradnju i koordinaciju između javnog i privatnog sektora, ali, istovremeno, postavljaju veliki izazov za formiranje politike malih i srednjih poduzeća u HNŽ. Razlozi usporenijeg rasta novonastalih poduzeća u HNŽ su neizgrađenost poslovne klime i pravnih okvira, nedostatak kapitala po realnim cijenama i nelojalna konkurencija. Jedan od uzroka propadanja novoosnovanih poduzeća leži u činjenici da su ih osnovali nedovoljno kompetentni stručnjaci ili menadžeri koji se nisu na odgovarajući način pripremili za vođenje vlastitog posla. Poduzetničko obrazovanje, kako na razini redovnog školovanja, tako i na razini dodatne obuke, seminara i sličnih vidova edukacije, išli su mnogo sporije u odnosu na potrebe prakse. U cilju podrške gospodarskom razvoju i poboljšanju likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzeća u HNŽ, Vlada HNŽ je poduzela sljedeće aktivnosti: • u prosincu 2009. godine usvojen je Prijedlog Zakona o poticaju razvoja malog gospodarstva i tradicionalnih djelatnosti (obrta) i upućen je Skupštini HNŽ na usvajanje. Spomenutim Zakonom predviđeno je da se 2 % vrijednosti godišnjeg proračuna HNŽ izdvoji za poticaj gospodarskom razvoju HNŽ. To bi iznosilo cca 3.500.000,00 KM godišnje. Navedena sredstva će zasigurno podstavljati značajan oblik podrške gospodarskom razvoju putem revolving kredita, garancijskih fondova drugih raznih oblika poticajnih mjera. • u 2008. godini, Vlada HNŽ izdvojila je 510.000,00 KM za poticaj razvoju gospodarstva. Učinci ulaganja navedenih sredstava prikazani su u tabeli broj 4.8. Evidentno je da su poticajna sredstva inicirala dodatna privatna ulaganja u visini od 1.421.000,00 KM (tri puta veća), kao i omogućila upošljavanje novih 61 radnika. Tabela 4.8: Učinci ulaganja poticajnih sredstava u 2008. godini za HNŽ REKAPITULACIJA R.Br. Subjekti: 1. LOT 1. 2. LOT 2. 3. LOT 3. 4. LOT 4. 5. LOT 5. 6. LOT 6. 7. LOT 7. U k u p n o: • Dodijeljeno sredstava: 184.000,00 130.000,00 130.000,00 25.000,00 21.000,00 15.000,00 5.000,00 510.000,00 Ukupno utrošeno sredstava: 264.017,33 545.000,00 1.020.004,74 25.000,00 25.737,88 29.424,17 12.744,36 1.921.928,48 Lično uložena sredstva: 80.017,33 415.000,00 900.004,74 0 4.737,88 14.424,17 7.744,36 1.421.928,48 Broj novozaposlenih: 10 42 5 1 0 3 0 61 u 2009. godini, uslijed recesije i nedovoljnog punjenja proračuna HNŽ, nisu izdvojena sredstva za ove namjene. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 41 Nadamo se da će usvajanjem Zakona o poticaju razvoja malog gospodarstva i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), HNŽ ozbiljnije ulagati u segment gospodarskog razvoja kao ključnog faktora stabilnosti proračuna. 4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih poduzeća Usprkos činjenici da je Vlada F BiH službeno priznala sektor malih i srednjih poduzeća, ne postoje službeni podaci o klasifikaciji koji bi bili dostupni u vezi sa statistikom poduzeća. Stoga je otežano napraviti pojedinačnu procjenu o stanju u sektoru malih i srednjih poduzeća. Kao što smo već istakli, prema raspoloživim podacima Federalnog Zavoda za statistiku, u 2008. godini u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, postoji 4 929 poslovnih subjekata (pravnih lica), 1 956 jedinica u sastavu i 5 858 poslovnih subjekata (vlasnici fizička lica). U svjetlu činjenice da se tvtke iz sektora malih i srednjih poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji vode kao tvrtke u privatnom vlasništvu, pretpostavlja se da bi većina poduzeća spadala u kategoriju sektora mikro i malih poduzeća. U svim zemljama Zapadnog Balkana, na mikro, mala i srednja poduzeća otpada gotovo ukupan broj registriranih poduzeća, sa udjelom koji se kreće između 95-98% od ukupnog broja registriranih tvrtki. 4.3.3.3. Struktura gospodarstva u HNŽ po sektorima Struktura sektora sa stanovišta registriranih poslovnih subjekata se vidi jasno iz sljedeće tabele: Tabela 4.9. Struktura poslovnih subjekata u HNŽ STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA Pravna lica Fizička lica UKUPNO 4.929 5.858 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 123 90 Ribolov 15 11 Rudarstvo 39 5 Prerađivačka industrija 587 487 Električna energija, plin i vodo-snabdijevanje 23 Građevinarstvo 306 244 Trgovina 1 407 2 255 Ugostiteljstvo 115 1390 Transport, skladištenje i komunikacije 258 354 Financijsko posredovanje 30 3 Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 404 431 Javna administracija, odbrana, obavezno 140 socijalno osiguranje Obrazovanje 127 59 Zdravstvena i socijalna skrb 205 87 Ostale općinske, društvene, lične usluge 1 148 442 Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima 1 Izvan-teritorijalne organizacije i tijela - Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 42 Od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata (pravna lica i fizička lica) najveći broj je zabilježen u sektoru trgovine (33,94 %), a zatim slijede: ostale općinske, društvene, lične usluge (14,27 %), prerađivačka industrija (9,95 %). Poslovni subjekti (pravna lica) Najveći broj registriranih poslovnih subjekata (pravnih lica) u HNŽ su u sljedećim sektorima: trgovina (28,24%), ostale općinske, društvene, osobne usluge (23,29%), prerađivačka industrija (11,90%), nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti (8,19%). Stopa rasta tek registriranih poslovnih subjekata (pravnih lica) u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu zabilježena je u sljedećim oblastima: proizvodnji (5,57 %), trgovini (2,85 %), transport, skladištenje i komunikacije (6,17 %) i građevinarstvu (3,72 %). Poslovni subjekti (vlasnici fizička lica) Najveći broj registriranih poslovnih subjekata (vlasnici fizička lica) u HNŽ su u sljedećim sektorima: trgovina (38,49%), ugostiteljstvo (23,72%), prerađivačka industrija (8,31%), ostale općinske, društvene, lične usluge (7,54%). Najviši rast registriranih poslovnih subjekata (vlasnici fizičkih lica) u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu zabilježen je u sljedećim oblastima: ugostiteljstvo (8,50 %), građevinarstvo (6,08 %), trgovina (5,9 %), proizvodnja (4,50 %). Na osnovu analize strukture poslovnih subjekata može se konstatirati sljedeće: • da je struktura privrede HNŽ još uvijek nerazmjerna stvarnim mogućnostima i raspoloživim prirodnim resursima; • privreda HNŽ još uvijek nije dostiglo predratno stanje razvijenosti, ali pokazuje vidne elemente obnove i pozitivnog rasta, naročito kada su u pitanju rast MSP-a i obrta. 4.4Organizacija sustava javne uprave HNŽ Ako organizaciju javne uprave promatramo s aspekta ljudi, odnosno pojedinaca u njoj, onda možemo reći da je organizacija trajna tvorevina koja neprekidno funkcionira i koja se kao takva održava, dok se pojedinci u njoj neprekidno mijenjaju. Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim, na osnovu člana V. 1. (4) Ustava Federacije BiH, donijeli su Ustav HNŽ, na sjednici Skupštine HNŽ održanoj 23.12.1996. godine kojim je uspostavljen HNŽ. HNŽ je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine, a granice Županije utvrđene su posebnim propisom. U skladu sa ovim Ustavom, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim i građani Županije, ostvaruju svoja suverena prava u Županiji, Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosni i Hercegovini. Ovaj Ustav u skladu je sa Ustavom Federacije i njime se osiguravaju institucije županijske vlasti i zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 43 Javne institucije su ministarstva u Vladi Županije, općinski organ vlasti, Županijski sud, općinski sudovi i Tužilaštvo. Sjedište Županije je u Mostaru. Županija ima grb, zastavu i pečat, kao i druge simbole o kojima odlučuje Županijska skupština. Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u Županijskoj skupštini. Službeni jezici Županije su hrvatski jezik, bosanski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica 4.4.1 Nadležnosti županijske vlasti Županija ima sve nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije utvrđene kao zajedničke nadležnosti Federacije i Županije. Županija je nadležna za: • donošenje odluka, u okviru utvrđene gospodarske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja • uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga • utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranju obrazovanja • utvrđivanje i provođenje kulturne politike • utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata • utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi • donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje • donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i humanitarnih aktivnosti • donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti • utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji • provođenje socijalne politike i uspostavljanje službi socijalne zaštite • stvaranje i primjena politike županijskog turizma i razvoj turističkih resursa • financiranje djelatnosti županijske vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima i • donošenje propisa o lokalnoj samoupravi, uz odgovarajuću konzultaciju sa općinskim vlastima. 4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije) Zakonodavnu vlast Županije vrši Skupština koja se sastoji od jednog doma. Županijska skupština se sastoji od trideset poslanika. Skupština donosi Ustav, zakone, županijski proračun, prostorni plan Županije, Poslovnik Skupštine, odluke i zaključke, deklaracije, rezolucije, preporuke i smjernice, daje vjerodostojna tumačenja zakona ili drugog akta i utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta. Poslanici u Skupštini imaju četverogodišnji mandat. Poslanike u Skupštini biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Županije. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 44 Predsjedavajući Skupštine podstavlja Skupštinu i nadležan je za imenovanje kandidata za mjesto Premijera županije, uz konzultaciju sa zamjenicima Predsjedavajućeg Županijske skupštine, za praćenje provođenja politike Skupštine i propisa Skupštine, za stanje u ostvarivanju suradnje sa zakonodavnim organima drugih županija, Federacije Bosne i Hercegovine i organima Bosne i Hercegovine. 4.4.1.2. Izvršna vlast Županije Premijer županije Županija ima premijera koji podstavlja i zastupa županiju, a odgovoran je Županijskoj skupštini za rad Vlade. Premijer Županije ima četverogodišnji mandat i ne može biti biran više od dva puta uzastopno. Premijer županije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen ili razriješen na osnovu ostavke odlukom Skupštine. Vlada Županije Na osnovu člana 39. stav 1. točka f) Ustava HNŽ, Skupština HNŽ je na svojoj sjednici dana 27.04.2007. donijela Zakon o Vladi HNŽ, po kom je Vlada izvršni organ HNŽ koja vrši izvršnu vlast Županije. Premijer Županije, ministri i Vlada Županije u cijelosti za svoj rad odgovaraju Županijskoj skupštini. Ministri su odgovorni i premijeru Županije u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa Ustavom. Premijer Županije podstavlja i zastupa Županije, a Vlada zastupa Županiju kao pravno lice. Vlada upravlja imovinom u vlasništvu Županije, zatim uređuje svoj rad, unutrašnju organizaciju, kao i djelokrug i ovlaštenja službi koje obrazuje. Sjedište Vlade je u Mostaru. Vlada Županije nadležna je za: • provođenje županijske politike i podlaganje i izvršavanje županijskog zakona i drugih propisa • izvršavanje odluka sudova i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Županiji od federalne vlasti • pripremu prijedloga proračuna, itd. • Vladu čine premijer i jedanaest ministara koji rukovode ministarstvima. Šest ministara su iz reda bošnjačkog naroda, četiri ministra iz reda hrvatskog naroda i jedan ministar iz reda srpskog naroda. Vladu Županije potvrđuje Županijska skupština većinom glasova. Ministarstva i druga tijela županijske uprave Zakonom o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave HNŽ, osnovana su županijska ministarstva, županijske uprave i županijske upravne organizacije, utvrđen je njihov djelokrug i uređena druga pitanja od značaja za njihovu organizaciju i funkcioniranje. Poslove uprave iz okvira nadležnosti Županije vrše županijska ministarstva, županijske uprave i županijske upravne organizacije. Županijska ministarstva su: - Ministarstvo unutarnjih poslova - Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave - Ministarstvo financija - Ministarstvo gospodarstva - Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 45 - Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Ministarstvo za pitanja boraca Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Ministarstvo prometa i veza Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo unutarnjih poslova vrši upravne i druge stručne poslove koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Županije u oblasti unutarnjih poslova i to: zaštita Ustavom utvrđenog poretka i sprečavanje ugrožavanja tog poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine, Federacije i Županije, zaštita života i osobne sigurnosti građana, pronalaženje i hvatanje počinilaca kaznenih dijela, održavanje javnog reda i mira, osiguravanje javnih skupova, praćenje stanja sigurnosti na prometnicama, raspisuje i objavljuje potrage i vodi o tome odgovarajuće registre, obavlja poslove i zadatke kriminalističke tehnike i kontradiverzijske zaštite, vrši uviđaje kaznenih djela, vrši kriminalističko-tehnička vještačenja, vrši nadzor nad prometom, prijevozom i uskladištenjem opasnih materija, osigurava određene osobe i objekte. Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačkoneretvanske županije obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na organiziranje, kadrove, uvjete za rad sudova, tužilaštava, pravobranilaštava i službi pravne pomoći u skladu sa Zakonom, kazneno-popravne ustanove u skladu sa zakonom, nadzor nad obavljanjem poslova pravosudne uprave, županijskih pravosudnih institucija i poslova organa županijske uprave, pomaganje Županijskoj skupštini u provođenju istrage iz člana V-2-7 (5) Ustava Federacije, poduzimanje svih potrebnih mjera i zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članu II.A.1-7. Ustava Federacije i Aneks Ustava, nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u slučajevima kršenja županijskih zakona, advokatura i notarstvo u skladu sa zakonom, organiziranje polaganja pravosudnog ispita sa Federalnim ministarstvom pravde, organiziranje i provođenje polaganja stručnog upravnog ispita za radnike organa županijske uprave, stručne poslove u vezi sa amnestijom i oprostom osuđenih osoba za djela utvrđena kantonalnim zakonom, izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija u skladu sa zakonom, udruživanje građana u udruženja iz nadležnosti Županije, sustav državne uprave, organiziranje i način rada organa uprave u Županiji, prava i dužnosti organa uprave Županije, korištenje i raspolaganje sredstvima u vlasništvu Županije, inspekcijski nadzor nad radom županijskih, općinskih i gradskih tijela uprave o ostvarivanju sustava državne uprave, provođenja propisa o općem upravnom postupku, posebnim upravnim postupcima i propisima o uredskom poslovanju, radnim odnosima radnika u organima uprave Županije i jedinicama lokalne samouprave, stručno obrazovanje i usavršavanje radnika u organima uprave i drugim tijelima Županije i jedinica lokalne samouprave, rješava u drugom stupnju iz svoje nadležnosti, priprema nacrte zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, obavlja poslove javne uprave u skladu sa županijskim zakonom, prati stanje, priprema i podlaže mjere za unaprjeđenje lokalne samouprave, obavlja i druge poslove iz svoje oblasti u skladu sa zakonom koji ne spadaju u djelokrug nadležnosti drugog ministarstva, odnosno drugog organa državne uprave. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 46 Ministarstvo financija Ministarstvo financija obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na porezni sustav i poreznu politiku Županije, sustav taksi iz nadležnosti Županije, financiranje funkcija Županije– izrada i izvršenja proračuna Županije i godišnjeg obračuna proračuna županije, utvrđivanje dinamike praćenja i planiranja nedostajućih sredstava, koncentraciju i financijskih sredstava, sustav financiranja općih i društvenih potreba, osiguranje financijskih tržišta i poboljšanje financijskog sustava na prostoru Županije, ekonomsko-financijske poslove u vezi sa imovinom Županije, inspekcijski nadzor u svim oblastima iz svoje nadležnosti, prati i analizira provođenje ukupne financijske politike Federacije, te njezin utjecaj na financijsko stanje i kretanje u Županiji, te preko županijskih zastupnika u federalnim organima vlasti traži poduzimanje odgovarajućih mjera, analizira i daje ocjenu rada federalnih financijskih organa i organizacija na razini Županije (poreznih tijela i dr.), priprema nacrte zakona iz svoje oblasti, te obavlja i druge poslove iz ovih oblasti, u skladu sa zakonom. Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo gospodarstva obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na industriju i rudarstvo, geološka istraživanja eksploatiranje mineralnih sirovina, raspodjela i distribuiranje energenta, utvrđivanje bilanci proizvodnje ugljena i drugih industrijskih mineralnih sirovina, ustupanje i pribavljanje materijalnih prava na tehnologiju i industrijsko vlasništvo, praćenje proizvodnje i poduzimanje odgovarajućih mjera za njeno ostvarenje i unapređenje, organiziranje energetske djelatnosti, utvrđivanje i praćenje ostvarenja energetske bilance, raspodjela i distribuiranje energije, izgradnja, korištenje i održavanje energetskih objekata i postrojenja, sustavno poticanje poduzetništva (obrtništvo i zadrugarstvo), politiku zaštite domaće proizvodnje, gospodarsku suradnju s inostranstvom, poticanje izvoza i stranih ulaganja, izrada zakona i drugih propisa iz svoje mjerodavnosti, rješavanje u upravnom postupku iz svoje mjerodavnosti, te drugi poslovi koji joj se zakonom stave u mjerodavnost. Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Ministarstvo građenja i prostornog uređenja obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na prostorno planiranje i uređenje prostora, utvrđivanje uvjeta uređenja prostora za objekte od važnosti za Županiju, donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta uključujući zoniranje, praćenje stanja u građevinskoj operative, stambeno i komunalno gospodarstvo, utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa o uređivanju i izgradnji stambenih objekata, obnovu stambenog i komunalnog gospodarstva, održavanje stambenih zgrada i stanova na kojima pravo raspolaganja ima Županija, zaključivanje ekonomsko-financijskih sporazuma s drugim županijama uz suglasnost Ministarstva financija i Vlade Županije, utvrđivanje uvjeta za radove u zaštićenim dijelovima prirode, poslovi informatizacije prostora i okoline, koncepciju programa znanstveno-istraživačkog rada od značenja za prostorni i društveni razvitak Županije, izrada nacrta zakona i drugih propisa iz svoje oblasti, odlučivanje u drugostepenom upravnom postupku po žalbama iz svoje oblasti, inspekcijski nadzor u svim područjima svoje oblasti , obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 47 U sastavu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja je Zavod za prostorno planiranje i zaštitu okoliša čija zadaća je: 1. planiranje, programiranje, projektiranje, korištenje, valorizacija i zaštita prostora i mjere za njihovo ostvarenje 2. izrada prostorno-planske i urbanističko-tehničke dokumentacije, osim poslova koji su zakonom sastavljeni u djelokrug Federacije i općine 3. izrada prostornog plana Županije; 4.izrada programa uređenja građevinskog zemljišta 5. obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom. Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Ministarstvo trgovine , turizma i zaštite okoliša obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na unutrašnju trgovinu u Županiji i gospodarske odnose s drugim županijama; balansiranje i praćenje opskrbljenosti Kantona; trgovinsku politiku; praćenje i analiziranje roba na području Kantona, učestvovanje u kreiranju politike uvoza i izvoza u cilju zaštite proizvodnje unutar Kantona; kontrolu cijena i usluga proizvoda u skladu sa zakonom; trgovinsku politiku i politiku zaštite domaće proizvodnje, kreiranje i provođenje politike kantonalnog turizma u cilju stvaranja i razvoja turističkih resursa; kreiranje politike i razvoja rekreativnih, rehabilitacijskih i drugih centara; turističko-propagandnu djelatnost; ugostiteljstvo i poduzetništvo; ulaganje stranih osoba u domaće tvrtke iz oblasti turizma u skladu sa zakonom, zaštitu okoliša i zaštitu prirode; stručne i druge poslove u vezi sa pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem namjenskih financijskih sredstava iz fonda za zaštitu okoliša Federacije; financiranje i sufinanciranje objekata iz nadležnosti Ministarstava; učestvovanje u izradi projekata zaštite prirode u skladu sa zakonom, izradu nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, upravno rješenje iz svoje nadležnosti, druge poslove koji mu se zakonom stave u obavezu ili nadležnost. Ministarstvo za pitanja boraca Ministarstvo za pitanja boraca obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na utvrđivanje socijalno-statusnih pitanja vojnih invalida, porodica poginulih boraca i nezaposlenih boraca i boraca drugih oslobodilačkih ratova i učesnika oslobodilačkih pokreta i zaštite ratnih mirnodopskih vojnih invalida, zaštitu članova porodica poginulih, nestalih i umrlih vojnih invalida, upravni i financijski nadzor izvršavanja zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite boraca i invalida u skladu sa Ustavom i zakonu, rukovođenje organizacionim jedinicama u općinama, daje mišljenje na propise koje pripremaju druga tijela, a odnose se na socijalno-statusna pitanja prava ovih kategorija, izgradnju, uređenje i održavanje spomen obilježja, groblja boraca i stratišta nevinih žrtava, vođenje propisanih evidencija iz nadležnosti ovog Ministarstva, koordiniranje rada s općinskim tijelima uprave mjerodavnim za pitanja iz oblasti zaštite boraca i invalida, kao i Federalnim ministarstvom za pitanja boraca, a sve u skladu s primjenom pozitivnih zakonskih propisa i potreba porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, kontinuirano sagledavanje i praćenje pravnog osnova socijalnog osiguranja korisnika zaštite boraca i invalida, iniciranje donošenja propisa kojima se na jedinstven način reguliraju prava iz oblasti zaštite boraca i invalida, te način i mjere ostvarivanja istih, poslovi i zadaće vezani za vođenje drugostepenih postupaka u vezi temeljnih prava korisnika zaštite boraca i invalida, rješenje po zahtjevima iznesenim u formi podstavka i putem ličnog obraćanja stranaka, kao i drugih boraca i organizacija od općinskih do županijskih razina, aktivnosti vezane za osiguranje zdravstvene zaštite, prijevoza na liječenje i rehabilitacije populacije boraca, te briga o Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 48 nabavama sredstava protetike, poslove i zadatke vezane za realiziranje integralnog informativnog sustava, priprema i obavljanje poslova vezanih za ocjenu radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja pripadnika vojske Federacije BiH u 1.i 2. stupnju u suradnji s institutom za procjenu radne sposobnosti, izrada nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost u skladu sa zakonom. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na: razvoj, unapređenje i financiranje zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih bolesti, promociju i unapređivanje zdravlja okoline, mentalne i fizičke rehabilitacije, te institucije kućnog liječenja i njege, promet i uvoz lijekova kao i njihovu kontrolu upotrebe, zaštitu od štetnih djelovanja, pregled namirnica laboratorijskom analizom te promicanje i unapređivanje ishrane, zdravstveno obrazovanje, inspekcijski nadzor u svim oblastima svoje nadležnosti, osiguranje sredstava za izgradnju i opremanje zdravstvenih ustanova, zaključivanje ugovora i sporazuma za humanitarnu aktivnost kako s domaćim tako i inostranim humanitarnim agencijama, donošenje propisa i nadzora te odlučivanje u upravnom postupku po žalbama, koordiniranje rada Ministarstva, pripremanje nacrta zakona i propisa, te obavljanje drugih poslova iz svoje nadležnosti. Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na stručno, blagovremeno i učinkovito obavljanje poslova i radnih zadataka, racionalnu organiziranost djelatnosti i uspješno rukovođenje organizacionim jedinicama Ministarstva, ostvarivanje pune suradnje Ministarstva s drugim ministarstvima, uredima, ustanovama i organizacijama u Županiji i šire, pravodobno sagledavanje, bilježenje i rješavanje pitanja u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje, srednje, više i visoko obrazovanje, vođenje registra odgojno-obrazovanih ustanova predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja, praćenje i poboljšanje učeničkog i studentskog standarda, praćenje stanja i poboljšanje obavljanja djelatnosti iz oblasti kulture, praćenje i podržavanje sportaša i sportskih udruženja od interesa za Županiju, nadzor nad zakonitim obavljanjem poslova odgojnoobrazovnih ustanova, poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenim članu II.A. (1-7) Ustava Federacije BiH i Aneksa Ustava, rješavanje o upravnim stvarima iz nadležnosti Ministarstva, inspekcijski nadzor nad radom odgojno-obrazovnih ustanova, rješavanje u drugom stupnju iz svoje ovlasti, priprema zakona i drugih propisa iz svog djelokruga, obavljanje i drugih poslova iz svog djelokruga zakona i drugih propisa. Ministarstvo saobraćaja i veza U skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva saobraćaja i veza HNŽ, Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na cestovni saobraćaj iz nadležnosti Županije, telekomunikacijski promet iz nadležnosti Županije, registriranje i usklađivanje linija, te redova vožnje za županijske linije, poštanski promet iz nadležnosti Županije, željeznički promet iz nadležnosti Županije, vodni promet iz nadležnosti Županije, zračni promet iz nadležnosti Županije, cjevovodni i integralni transport iz nadležnosti Županije, izrada prometne osnove Županije u skladu sa prometnom osnovom Federacije, Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 49 kategorizaciju cesta iz nadležnosti Županije, poslove zaštite cesta iz nadležnosti Županije, financiranje, iniciranje i praćenje razvoja telekomunikacijskih sustava i sredstava veze posredstvom nadležnih institucija u Županiji, stvaranje uvjeta za nastup gospodarskih subjekata, u inozemstvu, u oblasti prometa sa područja Županije, inspekcijski nadzor u svim oblastima prometa i veza iz nadležnosti Županije, suradnja sa Ministarstvom prometa i veza drugih županija u Federaciji, te sa federalnim i ostalim institucijama iz oblasti prometa i veza, pripremanje nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, rješavanje u upravnom postupku iz svoje nadležnosti, određivanje visine naknade za korištenje cesta iz svoje nadležnosti, obavljanje i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom, te obavljanje i drugih poslova koji mu se drugim propisima stave u nadležnost. U sastavu Ministarstva prometa i veza HNŽ djeluju dvije županijske uprave: - Uprava za ceste - Uprava za telekomunikacije Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavlja upravne, stručne i druge poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na: praćenje studija razvoja iz oblasti svoje nadležnosti; organiziranje, praćenje i provođenje istraživačkih projekata; provođenje postupka davanja koncesije iz svoje nadležnosti; osigurava izvršavanje zakona i drugih propisa; korištenje prirodnih bogatstava; upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa; osigurava učešće javnosti u donošenju odluka; inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti; provođenje mjera poticajne politike u poljoprivredi; novčana podrška u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji; procjena šteta od elementarnih nepogoda; politiku zaštite domaće proizvodnje; vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo; prehrambena i duhanska industrija; ratarstvo, povrtlarstvo i duhan; stočarstvo i ribarstvo; zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta; unapređenje pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu, osim imovinsko pravnih odnosa; prikuplja i obrađuje podatke o stanju zemljišta u poljoprivredi i šumarstvu; radi na izradi i inoviranju pedološke karte županije; prikupljanje i korištenje potrebnih meteoroloških podataka za praćenje štetnih pojava (poplave, klizišta, odroni); uvjete, način i postupak kod davanja zemljišta u zakup; proizvodnju i promet sjemena i sadnog materijala; pružanje stručne pomoći poljoprivrednicima i druge usluge i poslove potrebne za uspješno organiziranje poljoprivredne proizvodnje; organiziranje i provođenje stručnih podavanja i demonstracija; specijalistički poslovi; prijedlozi za rješavanje pitanja zaštite bilja; veterinarsko javno zdravstvo; veterinarskozdravstvena preventiva, nadzor i kontrola u prometu i proizvodnji; promet i kontrolu lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu; identifikaciju životinja; unapređenje proizvodnje u šumarstvu; iskorištavanje šuma; pošumljavanje degradiranih i prorijeđenih šuma, goleti i krša; lovstvo i lovno gospodarstvo; izgradnju šumskih prometnica; utvrđivanje politike i studije upravljanja vodama; donošenje planova upravljanja vodama i programa mjera, propisa i normi iz nadležnosti radi postizanja dobrog stanja voda; hidromelioracija; zaštitu voda i vodotoka od zagađivanja; uporabu i korištenje voda; zaštitu od štetnog djelovanja voda; kvalitetu voda i vodoopskrbu; pravičan pristup vodama, smanjenje rizika od poplava i drugih negativnih utjecaja na vode i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 50 U sastavu ovog Ministarstva djeluju Uprava za vode, Uprava za šumarstvo, Zavod za zemljište i Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja. Županijska uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na geodetsku izmjeru (mreže stalnih geodetskih tačaka, detaljnu izmjeru terena, izradu planova i karata), katastar nekretnina (katastar zemljišta, katastar zgrada, katastar voda) i katastar vodovoda, izuzev poslova koji su zakonom dati u nadležnosti Federacije i općine, kartografiranje područja županije, evidentiranje područja prostornih jedinica (granice i površine: županije, općina, statističkih jedinica i područja pod specijalnim pravnim režimom) u skladu sa zakonom, katastar pomorskog dobra, geodetske poslove od značenja za obranu, komasaciju zemljišta i izmjeru zemljišta za posebne potrebe, izradu i izvršavanje posebnih programa geodetskih radova koji se financiraju iz proračuna Županije, koje donosi Skupština i Vlada Županije, vlasničko-pravne i druge stvarno-pravne odnose na nekretninama i pravima na nekretnine, imovinsko pravne poslove u svezi sa nekretninama na kojima županija ima pravo raspolaganja i davanje prijedloga za reprivatizaciju imovine, izrada nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, rješavanje u drugostepenom upravnom postupku po žalbama iz nadležnosti uprave, inspekcijski nadzor. Županijska uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo je stvorena za rješavanje poslova i zadataka iz oblasti civilne zaštite i vatrogastva, i to organizira, priprema i prati funkcioniranje zaštite spašavanja na području HNŽ, izrađuje procjenu ugroženosti za području HNŽ, priprema te podlaže plan i program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, prati stanje priprema zaštite i spašavanja, podlaže mjere za unapređenje organizacije i osposobljavanje civilne zaštite općina i cijelog Hercegovačko-neretvanske županije, organizira i prati realizaciju obuke nositelju civilne zaštite, organizira i koordinira provedbu mjera zaštite i spašavanja, podlaže programe zajedničkih i samostalnih vježbi, izradu elaborata za izvođenje vježbi pripadnika civilne zaštite, organa uprave, gospodarskih društava i drugih pravnih osoba iz područja zaštite i spašavanja, podlaže i poduzima mjere za popunu ljudstvom u štabu, jedinicama civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, te njihovo opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, priprema propise iz područja zaštite i spašavanja u nadležnosti HNŽ, organizira obuku stanovništva i pruža pomoć službama civilne zaštite općina u obavljanju poslova u njihovoj nadležnosti, obavlja inspekcijski nadzor iz područja zaštite i spašavanja, te nad radom vatrogasnih jedinica, vodi propisane bilješke i obavlja druge poslove zaštite i spašavanja, sukladno zakonu, općim aktima i drugim propisima, priprema propise iz oblasti vatrogastva i realizira suradnju s drugim institucijama koje se bave oblastima iz vatrogastva, sudjeluje u izradi županijskog plana zaštite od požara i organizira poslove iz vatrogastva, prati stanje i poduzima mjere za unapređenje organiziranja profesionalnih vatrogasnih jedinica i društava, sudjeluje u akciji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom i drugim situacijama na području HNŽ, provođenje školovanja, usavršavanja i osposobljavanja vatrogasaca, izdavanje zapovijedi za upotrebu vatrogasnih postrojbi jedinica lokalne samouprave za djelatnost izvan područja svojih mjerodavnosti na provođenju mjera zaštite od požara. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 51 Županijska uprava za prognanike i izbjeglice Uprava za prognanike i izbjeglice obavlja upravne, stručne i druge poslove utvrđene Zakonom, a koji se odnose na vođenje i provođenje županijske politike u pogledu prava i zaštite raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika, stalni rad za stvaranje političkih, gospodarskih i društvenih uvjeta koji će postignuti dobrovoljan i siguran povratak prognanika i izbjeglica na području Hercegovačkoneretvanske županije, izradu nacrta županijskog Zakona o prognanicima i izbjeglicama, te i u drugim zakonskim aktima temeljenim na Ustavima Federacije Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanske županije, vođenje središnje evidencije; vršenje popisa raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika na području Hercegovačko-neretvanske županije, donošenje godišnjeg plana povratka na područje Hercegovačko-neretvanske županije, rješavanja statusa raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika u upravnom postupku i odrađivanje organa koji vode prvostepeni postupak, planiranje izgradnje objekata i naselja za smještaj raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-prognanika u slučaju izvanrednih situacija, rukovođenje bazom podataka i koordiniranje radom općinskih informativnih centara, koordiniranje rada tranzitno-prihvatnih i kolektivnih centara na području Hercegovačko-neretvanske županije, pripremanje i donošenje bilance potrebnih sredstava za županija radi stvaranja uvjeta za bržu realizaciju plana povratka raseljenih osoba, suradnju s federalnim, županijskim i međunarodnim organizacijama u rješavanju problema raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika, podršku humanih projekata koji provode nevladine humane organizacije iz svih oblasti na području Hercegovačkoneretvanske županije, brigu o provođenju Zakona i drugih propisa iz ove oblasti, obavljanje drugih poslova iz problematike raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-prognanika. Samostalne upravne organizacije Pedagoški zavod Mostar i Zavod za školstvo djeluju kao samostalne upravne organizacije. Pedagoški zavod i Zavod za školstvo obavljaju stručnopedagoške, upravne i druge poslove u odgojno-obrazovnim ustanovama u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog, srednjeg i specijalnog školstva. Javna ustanova Univerzitet "Džemal Bijedić" i Javna ustanova Sveučilište u Mostaru imaju svojstva pravnog lica, čiji je osnivač Skupština HNŽ. Agencija za privatizaciju HNŽ Agencija za privatizaciju HNŽ je specijalizirana organizacija Hercegovačkoneretvanske županije koja obavlja stručno-tehničke poslove u vezi odobravanja i provođenja privatizacije. Agencija obavlja i edukativne, savjetodavne, normativne i stručne poslove u vezi sa privatizacijom na području HNŽ. 4.4.1.3. Sudska vlast HNK/HNŽ Sudsku funkciju u Županiji vrše Županijski sud i općinski sudovi. Sudska vlast u Županiji je samostalna i nezavisna i vrši se na osnovu Ustava i zakona Federacije i Županije. 4.4.1.4. Općinske vlasti U općini se ostvaruje lokalna samouprava i vrše poslovi predviđeni Ustavom HNŽ, županijskim zakonom, statutom općine i one aktivnosti koje na njih delegira Županija ili Federacija. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 52 5.ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U HNŽ 5.1 Uvod Posljedice ratnih aktivnosti, lošeg procesa privatizacije te globalne gospodarske krize su razorile industrijsku proizvodnu sferu u HNŽ. Novonastala mala poduzeća koja su nastala iz propasti velikih sustava uglavnom nemaju kvalitetnu razvojnu funkciju. Sve analize kroz ukazuju da za transformaciju iz malog u srednje poduzetništvo, poduzeća moraju biti uvjetovana boljom kadrovskom strukturom, prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodom CE, odgovarajućim poticajima države u fiskalnoj i carinskoj politici, te klasterskim organizacijskim oblikom proizvodnje i jakom vezom sa akademskom zajednicom kroz forme tehnoloških centara i parkova. Slaba materijalna sposobnost, kroz zastarjelu opremu i nedovoljno iskustvo kadrova u suradnji s gospodarstvom, u aktualnoj akademskoj zajednici, istu čini slabom karikom u kadrovskom i razvojnom procesu privrede u HNŽ. Prijeratna aktivnost i iskustvo u suradnji s gospodarstvom su osnova za prognozu mogućnosti organizacije proizvodnih gospodarskih subjekata u razvojnoj funkciji HNŽ. Analiza koja slijedi urađena je za sve općine HNŽ i dana kao pregled najvažnijih pokazatelja stanja gospodarstva svake općine. 5.2Pregled po općinama 5.2.1 Neum Turizam je osnovna privredna djelatnost u općini. Razvoj primarne proizvodnje maslina poslije 2000 godine u zaleđu omogućava i instaliranje minikapaciteta industrijske prerade istih. Neophodno je intenzivirati obrazovanje novih kadrova u oblasti turizma. Kavezni uzgoj ribe te mogućnost plantažnog uzgoja školjki mogu da zadovolje potrebe BiH te dijela Dubrovačke rivijere. Za BiH tržište neophodno je izgraditi mikro-kapacitete obrade ribe u zamrznutom stanju. Tvornica pluta, koja je djelovala do 1992. godine, može zadovoljiti tržište vinarske industrije u Hercegovini i Dalmaciji. Tvrtka trenutno ne radi. 5.2.2 Čapljina Do 1992. god. Industrijska proizvodnja se bazirala na kapacitetima tvornice konstrukcija UNIS koja je realizirala izradu profila za strukture dalekovoda, plastenika i drugih lakih konstrukcija. Poslije privatizacije preoblikovana je namjena iste. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 53 U firmi Energoinvest - armature postojala je livnica čelika s izrazito kvalitetnim proizvodima i tehnologijom kako za potrebe civilne tako i namjenske industrije. Kroz privatizacijski proces zadržan je proizvodni ciklus i sada je u dobroj uzlaznoj funkciji. Eksploatacijom šljunka iz rijeke Neretve kao sirovinskom osnovom građevinska operativa realizira paletu proizvoda građevinske galanterije (stubovi za javnu rasvjetu, ivičnjaci, cijevi za otpadne vode i sl.) . Poslije promjene vlasništva ova tvrtka je ušla u sastav tvrtke Konstruktor Split. Tvornica kandit proizvoda Lasta zadržala je svoju namjenu i poslije promjene vlasničke strukture. Remontni depo željeznica BiH za tekuće održavanje vagona je moderniziran i razvija svoju funkciju. Tekstila firma Trikotaža je u procesu privatizacije 2008. god uništena u požaru. Tehnologija prerade i lijevanja gume i plastike Gumar realizirala je paletu proizvoda za sustave UNIS i HEPOK. Poslije rata je zadržala proizvodnju. U periodu od 2005. god. otvorena je mikro-poduzetnička aktivnost u sektoru kovane bravarije. U dva mikro pogona realizira se proizvodnja od PVC materijala, palete građevinskih otvora. Bivša plantaža voća HEPOK i individualni proizvođači povrća u otvorenim i zatvorenim prostorima su glavni snabdjevači tržišta BiH i Dalmacije ranim sortama voća i povrća, što u perspektivi treba poticati i još više intenzivirati. Brdska područja Općine bogata su aromatskim biljem (kadulja , vrijesak) te su pogodna za razvoj pčelarstva kao i za uzgoj divljeg šipka (nara) što je dobra osnova za razvoj malih prerađivačkih poduzeća. Bogatstvo vode i sunčeva zračenja uz prosječne temperature od 15 stupnjeva godišnje idealni su za razvoj vinogradarstva ali i plantaža smokve i aktinidije (kivija), te prerađivačkih kapaciteta u malim zadrugarskim organizacijama. Energetski kapaciteti su bazirani u HE Čapljina (210 MW) reverzibilnoj elektrani koja je projektirana da prekriva udarnu potrošnju u elektro sustavu bivše Jugoslavije. Gospodarenje vodama Trebišnjice kroz preusmjeravanje na HE Plat Dubrovnik, remete ritam i kapacitete ove hidroelektrane. Građevinski sektor realizira se kroz eksploatacije šljunka iz Neretve te izradu betonske galanterije (stubova) za elektro distributivna poduzeća u BiH. Bogata arheološka nalazišta u Mogorjelu, Gabeli i Hutovu, te park prirode Hutovo blato su sa stanovišta flore i faune, uz rekonstrukciju Počitelja, idealni sadržaji za razvoj turizma, što posebno treba poticati. 5.2.3 Čitluk Jaki poduzetnički karakter stanovništva Zapadne Hercegovine u ovoj općini je izrazito naglašen. Osnova razvoja Općine je u turističkim potencijalima vjerskog turizma u Međugorju, ali i sportskog turizma na rijeci Trebižat i novoizgrađenim sportskim terenima. Uzgoj vinove loze i duhana su bili tradicija aktivnosti u ruralnim dijelovima Općine. Gašenjem Zavoda za fermentaciju duhana postepeno se gasi njegova proizvodnja, a povećava se uzgoj plemenitih sorti vinove loze. Pored starih Hepok-ovih vinarija u privatnoj inicijativi je izgrađen niz suvremeni vinarija koje su u lancu vinskog puta od Trebinja do Ljubuškog, što je druga komponenta razvoja ovoga kraja. U sustavu prerade metala organizirano je niz malih i srednjih poduzeća sa proizvodnjom elemenata za građevinarstvo (protupožarna vrata, blindo vrata, liftovi i sl.). Zbog dinamike otvaranja novih tvrtki neophodna je detaljna inventura prisutnih kapaciteta. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 54 Tvornica toplotnih izmjenjivača IPV SOKO koja je radila u sustavu Tvornice rashladnih i klima uređaja SOKO Mostar je promijenila vlasničku strukturu i tvrtka radi. UNIS-ova tvornica dijelova za bicikle u Žitomisliću je kroz proces privatizacije prenamijenjena u skladišni prostor Tekstilna industrija se prije 1992. god. razvijala kroz veoma propulzivnu tvrtku Frotea koja je sirovinski bila oslonjena na PI Đuro Salaj. Sa propašću Mostarske tvrtke ugašeni su i kapaciteti u ovoj tvrtki. Novootvorena Tvornica LEDO u svom programu realizira za tržište Hercegovine i Dalmacije standardnu paletu svojih proizvoda. 5.2.4 Jablanica Osnova gospodarske djelatnosti u ovoj općini je elektro-energetika i rudarstvo i prerada kamena. HE Jablanica nakon rekonstrukcije 2007. god. ima kapacitet od 180 MW (6x30 MW) sa energetskim godišnjim koeficijentom korištenja od 60%. HE Grabovica, rekonstruirana 2004. god. snage 2x60 MW sa godišnjim koeficijentom iskorištenja od 38% (jedna turbina je uvijek u rezervi). Na području planine Čvrsnice (lokacija Hajdučka vrata) postoje uvjeti za izgradnju vjetrofarme (40MW) . Rezultati istraživanja karakteristika vjetra trebaju se okončati do 2013. god. Kvalitetna sirovina, svjetski priznati kvaliteta i stabilno tržište su dobre perspektive u gospodarskoj grani koju označavamo kao građevinarstvo. Pored građevinske i spomeničke djelatnosti, mogućnosti ove sirovine su prisutne u razvoju termo-izolacijskih i zvučno-izolacijskih sustava kao zamjena azbestu. Izgradnja autoputa u BiH te rekonstrukcija donjeg postroja željeznice BiH (PločeŠamac) su šansa da se ne iskorištene frakcije iz rudnika i finalne obrade ugrade u nove objekte. Rudno bogatstvo je i u mogućnosti eksploatacije gipsa (Sovići) sa rezervom od 6,4 mil tona. Finalnom prerado u palete proizvoda za građevinarstvo otvaraju se mogućnosti razvoje nove industrijske grane na lokaciji sirovine (S. Doljani). UNIS-ova tvornica kaveza za kuglične ležajeve ugasila je svoju proizvodnju. Mogućnosti razvoja jezerskog uzgoja ribe na akumulacijama Jablaničkog i Grabovičkog jezera već su pokazala dobre rezultate, pa su perspektive daljnjeg razvoja funkciji osvajanja tržišta i kvalitetne sekundarne prerade sirovine (filetiranje, paštete, sušenje i dr). Za sve ove aktivnosti kako u ovoj općini tako i u drugim trebaju nova znanja, kapital i ispitivanje za certifikaciju proizvoda, jer su mogućnosti proizvodnje veće od potreba tržišta u BiH. 5.2.5 Konjic Grad sa jakom industrijskom tradicijom kroz sustave UNIS i ŠIPAD. Namjenska industrija održala je u svojstvu javnog poduzeća, svoj proizvodni program i radi za potrebe domaće i inozemne vojne komponente. Veoma kvalitetna alatnica dostigla je prijeratni kapacitet i radi uglavnom za inozemno tržište. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 55 Tvornica valjanih vijaka je promijenila vlasničku strukturu i zadržala proizvodni program. Tvornica mašina poslije privatizacije promijenila je proizvodni program u program izrade građevinskih struktura na bazi prenapregnutih konstrukcija (industrijske hale, skladišta, željeznički pragovi, građevinska galanterija- cijevi, ivičnjaci, rasvjetni stubovi i sl.). Tvornica blok zakovica u Buturović polju zadržala je svoj proizvodni program. Tvornica kuglica i valjčića za kuglične ležajeve okončala je svoj proizvodni program. ŠIPAD- ova tvornica parketa, paleta i dr. je u stečajnom postupku, a obzirom na dobru sirovinsku osnovu, s novim vlasnikom će nastaviti proizvodnju. U oblasti prerade drveta bitno je napomenuti da u obliku malog poduzetništva egzistira tvrtka za drvorezbareni namještaj i suvenire. Kvaliteta radova već ju je afirmirala na BiH tržištu. Orijentaciju drvo-prerade bazira se na bogatom šumskom fondu i raznolikosti istog (bukva, orah, smrča, bijeli bor i dr.). U oblasti rudarstva nalazište pirolita u Parsovićima (15 mil tona) daje mogućnost industrijske prerade u finalne proizvode (boje). U oblasti agronomije i stočarstva veliki kapaciteti leže u bogatstvu pašnjaka, kvalitetnih voda na planinskim masivima Bitunje, Treskavice, Visočice, Bjelašnice). Iskustvo u mrijesnilišnom i uzgojnom obliku salomida je kvalitetno pa je mogućnost proširenja kapaciteta u funkciji tržišta i kapitala. Razvoj industrijske prerade mlijeka aktiviralo se poslije 2000. god. i ima kvalitetnu bazu u sirovini, širi asortiman proizvoda moguć je proširenjem bazne proizvodnje te usvajanjem znanja i novih tehnologija. Voćarstvo je uglavnom zasnovano na raznolikim sortama šljive, jabuke, kruške, oraha i kestena. Stočarstvo se razvija u kapacitetima ovčarstva, kozarstva i dijelom govedarstva i konjogojstva. U oblasti energetike prisutan je proces izgradnje malih hidroelektrana (mHE), 12 sustava od 1 do 5 MW, te mogućnost instaliranja nekoliko vjetrofarmi na području Prenja, Treskavice i Visočice te Ivan planine, kapaciteta do 100 MW. 5.2.6 Prozor / Rama Industrijska tradicija ove općine počinje od 1960. god. U energetskom sektoru se eksploatira HE Rama (2x80 MW) sa godišnjim koeficijentom energetskog iskorištenja od 48%. U metaloprerađivačkoj industriji, u sustavu „UNIS“ do 1992., radila je tvrtka za izradu dijelova za bicikle. Poslije urušavanja „UNIS-a“ ova tvrtka je ugašena. Tekstilna proizvodnja realizirala se u tvrtci trikotaže. Tvrtka ne radi. Voćarski je to veoma bogat kraj, uglavnom na bazi jabuke, kruške i šljive. Nema kapaciteta za industrijsku preradu istih, pa se kroz mikrosustave uglavnom prerađuje u alkohol za domaće potrebe, a bez poznatog brenda za šire tržište. Velike oscilacije voda Ramskog jezera (ljeto-zima) ne omogućuju ozbiljniju proizvodnju kaveznog uzgoja ribe, a niti turističko – rekreativne aktivnosti na njemu. 5.2.7 Stolac Osnovu gospodarske aktivnosti činila je metalna industrija, tekstilna industrija i poljoprivreda, te u sezonskom obliku i turističko ugostiteljske usluge. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 56 U metalnoj industriji bila su dva kapaciteta i to Tvornica armaturnih mreža i kovane galanterije u sastavu željezare Zenica, te tvornica limene galanterije u sastavu SOKO Mostar. Oba sustava su poslije privatizacijskih procesa ugasila proizvodnju. Na tržištu bivše Jugoslavije, dobro plasirana tvrtka INKOS sa proizvodima rublja i odjeće, također je ugasila svoju djelatnost u procesu poslije 1992. god. Otkupna stanica duhana sa skladištim fermentiranog duhana, također je u privatizaciji obustavila rad, i sada radi smanjenim kapacitetom i djelom se preorijentirala na sadnice voća i vinove loze. Bogato iskustvo u voćarstvu i vinogradarstvu na Dubravskoj visoravni je ovaj kraj svrstalo u vodeće proizvođače ranoga voća i vinskih sorta grožđa. Obnovljene plantaže su stvorile kapacitete sirovine za par mini vinarija sa proizvodnjom vina sorte žilavka. Idealni uvjeti razvoj pčelarstva na osnovu ranih cvjetnih kultura voća i tilovine, te bogatog područja kadulje, vrijeska i drače, nisu doživjeli svoj zamah kod domaćeg stanovništva. Najkvalitetnije medonosno područje u Hercegovini uglavnom sezonski koriste pčelari sa drugih područja. Turistička ponuda oslanja se na arheološke i povijesne kapacitete iz prapovijesti, antičkog i srednjeg vjekovnog razdoblja. Zbog blage klime, ugodnosti pejzaža rijeke Bregave, ova Općina ima šansu i u oblasti zdravstveno rekreativnog turizma, ali joj nedostaju materijalni i kadrovski kapaciteti. 5.2.8 Ravno Mlada i mala općina bez normalne infrastrukture oslonjena na svaku ispomoć iz susjednih općina Neum i Čapljina. Jedini privredni kapacitet općine je poljoprivreda, gdje zbog pomanjkanja radne snage i nanovo nereguliranih voda rijeke Trebišnjice ne može doći do značajnijeg razvoja. Zbog ovih činilaca društvena zajednica prema problemima ove općine mora imati poseban tretman, jer resursi zemljišta mogu omoguć stabilan razvoj ovoga kraja. 5.2.9 Mostar Administrativni, obrazovni i gospodarski centar Hercegovine prije 1992. god. bio je matica razvoja skoro svih gospodarskih subjekata u Hercegovini. Kroz velike sustave HEPOK, SOKO, UNIS, GP Hercegovina, PI Đuro Salaj, ENERGOINVEST; ALUMINIJ; KOMPRESORI koordinirao se razvoj sustava u cijeloj regiji i šire. Razvojni instituti u HEPOK-u i SOKO-lu i visoko obrazovni institucijama (Strojarski, Građevinski i Ekonomski fakultet) razvijali su nove proizvode tehnologije i sustave proizvodnje pa su proizvodi ovih tvrkii bili prisutni i na svjetskom tržištu. Centralni instituti Energoinvesta, Šipada, UNIS-a u Sarajevu pokrenuli su razvojnu funkciju svojih tvrtki u Hercegovini. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 57 Metaloprerađivačka industrija u Mostaru, sa tradicijom od 1952., razvijala se u SOKO-lu kroz sustav tvornica namjenske i civilne proizvodnje. I to u proizvodnji helikoptera, vojne avijacije i dijelova za BOING; AIR SPESIAL, Mc DOUGLAS, zupčastih prijenosnika i kardanskih vratila za TAM, FAP, OM, RABU i tržište SAD, klima rashladne tehnike, od kompresora za rashladne vitrine i kućne frižidere do rashladnih sustava velikih hladnjača (2000 t), metalne konstrukcije godišnjeg kapaciteta od 20.000 t za tržišta bivše Jugoslavije, Čehoslovačke, Poljske, SSSRa. Radili su konstrukcije industrijskih i sportskih hala, hotele, mostove i objekte u termoenergetici. Tvornica metalnog namještaja radila je skladišne sustave i školsku opremu. Sustav alatnica u SOKO-lu radio je montažne i proizvodne alate za svoje potrebe, te za potrebe SSSR-a, Francuske, Izraela. Devastiran u ratu, namjenski dio SOKO-la svoju infrastrukturu je obnovio i dio prostora pretvorio za sajamsku namjenu a dio ustupio za niz malih poduzetnika sa različitim proizvodnim programima. Tvornica Transmisija zbog izgubljenog tržišta i iseljene radne snage je zamrla u proizvodnom i razvojnom smislu. Sustav UNIS u Mostaru, u metalnom kompleksu, imao je Tvornicu specijalnih elektroda za elektro- lučno zavarivanje kapaciteta 800 t/god za potrebe bivše Jugoslavije, te alatnicu za dio sustava UNIS-a. Uništena u ratu, tvornica je obnovljena ali sa kapacitetima od 60t/god. Tvornica HERCEGOVINA AUTO do 1992. radila je za potrebe bivše Jugoslavije, mini autobuse i namjenska vozila za vojsku i armije arapskih zemalja. Poslije 2000. god. infrastrukturno se obnavlja za potrebe servisa i prodaje vozila Škoda. Nova tvornica metalnih konstrukcija SIK, nastala na lokaciji remontnog dijela građevinske mehanizacije GP Hercegovina, ima pozitivan trend razvoja i u perspektivi će biti nosilac razvoja novih konstrukcija u Hercegovini. Raspadom sustava HEPOK i promjenom vlasničke strukture primarna proizvodnja voća i grožđa je obnovljena, a prerađivački dio se tehnološki obnavlja (Tvornica sokova, vinarija i destilerija). Razvojni dio u agraru preuzele su Agromediteranski i Agronomski prehrambeno-tehnološki fakultet u Mostaru. Nove firme, nastale poslije rata na bazi licencijske proizvodnje, za potrebe građevinarstva, realiziraju proizvodnju građevinskih otvora na bazi AL – legura, plastike i drveta. Pored njih, kroz zanatsku proizvodnju otvora i namještaja registrirano je još nekoliko tvrtki koje imaju dobar proizvodni program za lokalno tržište Hercegovine. Gubitak tržišta, sirovine i prodaje, te lošeg procesa u promjeni vlasničke strukture Tvornice duhanskih prerađevina doveli su je do stečaja. Sustav građevinske firme „GP Hercegovina“, od 12.000 uposlenih, se raspao u razdoblju od 1992. do 1995. U oblasti niskogradnje dobro se razvija novi sustav „HP Investing“, a u visokogradnji sustav Slezak. U oblasti povijesnih znamenitosti, kroz obradu kamenom građenih građevinskih objekata, razvio se niz malih poduzetnika. Najveći proizvođač pamučnih tkanina u bivšoj Jugoslaviji, PI „Đuro Salaj“, zbog gubitka tržišta i loše privatizacije ugasio je svoju proizvodnju ali se u prostoru iste razvijaju mali proizvođači sa različitim proizvodima (livnica proizvoda od cinka, tvornica namještaja i drugi). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 58 U prehrambenoj industriji, pored predratnog sustava Žitopromet sa skladištem, mlinom i pekarom, u Mostaru se razvio cijeli niz mikrotvrtki u sektoru peciva, džemova i piva, kolača, koji djeluju za lokalno tržište grada i Hercegovine. Tvrtka „KLAS“ Sarajevo u funkciju je pustila automatsku pekaru peciva i kolača, kapaciteta 20 tona/dan, koju koristi sa umanjenim kapacitetom zbog jake konkurencije u gradu. Proizvodnja riblje mlađi salomida (pastrve: kalifornijska, mekousna i potočarka), te uzgoj ribe na rijeci Buni i jezeru Salakovac (kalifornijska pastrva i šaran) dostigle su prijeratnu razinu kroz cijeli niz ribogojilišta mikropoduzetničkog tipa (cca 400 t/god). Vodeni kapaciteti na ovim jezerima omogućuju proizvodnju od 4000 t/god. Problem uzgoja vezan je za uništenje u privatizaciji jedine u BiH tvornice stočne hrane HEPOK (3000t/god) te uvoz iste iz Norveške i Italije. Prerada iste kroz tvrtku „NORFISH“ je skromna, a izvoz iste u EU je spriječen zbog necertificiranih proizvoda kroz CE kvalitetu, zbog nepostojanja institucije u BiH za certifikaciju kvalitete. Energetski sektor zastupljen je kroz tri hidrocentrale i to: HE Salakovac (3x75 MW), HE Mostar (3x25 MW) i HE Mostarsko blato (2x30 MW). Mogućnosti iskorištenja hidroenergije kroz sustav voda Neretve (HE Buna i HE Mostar2 i Drežnice sa 5mHE) elektroproizvodni sustav BiH se može obogatiti sa još cca 70MW instaliranih kapaciteta. Bogatstvo mrkog uglja na području Bijelog polja od 69 mil. tona moguće je iskorištavati tehnologijom kontroliranog sagorijevanja i dobivanja plina, te kroz katalitičku tehnologiju realizirati plinsku elektranu kapaciteta 70 MW i toplanu za grad Mostar. Idejni projekt realiziran je 80-tih godina prošlog stoljeća. Kroz istražne radnje u razdoblju od 2001. do 2004., na području Mostara, identificirano je 8 lokacija za izgradnju farmi vjetroelektrana kapaciteta cca 250 MW. Energetski kapaciteti na bazi sunčanog zračenja su veliki,sa 2700 sunčanih sati/god ili 1600 KW sati/m2 na godinu, što omogućava razvoj opreme na principima termalne i fotonaponske energetske potrošnje. Za realizaciju ciljeva proizvodnje opreme za obnovljive izvore energije na bazi vjetra i sunčeva zračenja neophodno je kroz akademsku zajednicu, privatnu inicijativu i Elektrogospodarstva BiH i EP HZ-HB formirati Institut za konstrukcijski i tehnološki razvoj i certifikaciju proizvoda. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 59 6.TRŽIŠTE RADNE SNAGE U HNŽ 6.1 Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH Prema podacima zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini provedena je krajem svibnja 2009. godine, četvrti puta, na uzorku od 10.509 domaćinstava, od čega u Federaciji BiH 6.066, u Republici Srpskoj 3.443 i u Distriktu Brčko 1.000 domaćinstava. Intervjuirane su sve osobe u uzorkom izabranim domaćinstvima koje su prihvatile intervju. Stopa neodaziva bila je 11,3%, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovništva za 9.321 domaćinstvo. Prema ovim podacima u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.131.557 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.462.619 osoba. U okviru radne snage bilo je 859.218 zaposlenih i 272.339 nezaposlenih osoba. Slika VI-1. Stanovništvo prema spolu i starosnim grupama Ženski Muški Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009 U okviru zaposlenih osoba bilo je 58.039 neplaćenih pomažućih članova obitelji. Stopa nezaposlenosti bila je 24,1% (23,1% za muškarce i 25,6% za žene), dok je u istom razdoblju 2008. godine iznosila 23,4% (21,4% za muškarce i 26,8% za žene), što je porast za 0,7%. Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine. To je iznosilo 47,5% (44,8% za muškarce i 52,3% za žene). Stope aktivnosti i zaposlenosti prema podacima ARS 2009 su iznosile 43,6% i 33,1%, dok su u 2008. godini bile 43,9% i 33,9%. Stope su bile značajno više za muškarce nego za žene. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najviše u starosnoj grupi 25 do 49 godina (69,1% i 53,5%). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 60 Slika 2. Radno sposobno stanovništvo prema školskoj spremi i statusu u aktivnosti Izvor: ASBIH, priopćenje br. 1, prethodni podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009 Podaci pokazuju da u BiH ispod polovine radno sposobnog stanovništva čine aktivne osobe, tj. one koje se na tržištu rada javljaju kao zaposlene i nezaposlene osobe. Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najveći udio (63,3%) ima završenu srednju školu, slijede zaposleni s osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (22,3%) i 14,3% akademski obrazovanih osoba. Nezaposlene osobe imaju donekle sličnu obrazovnu strukturu, te ih tako 70,2% ima srednjoškolsko obrazovanje, 24,7% su osobe s osnovnim obrazovanjem ili niže, dok je 5,1% završilo višu ili visoku školu (fakultet), akademiju, magisterij ili doktorat. Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina: među njima je gotovo 62,7% osoba sa završenom osnovnom školom ili niže, 34,1% su osobe sa srednjom školom, a preostalih 3,2% su akademski obrazovane osobe. Slika VI-3: Zaposlene osobe prema statusu u zaposlenosti Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 61 Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenju pokazuje da osobe u plaćenoj zaposlenosti (zaposlenici) imaju najveće učešće (72,8%). Udio samozaposlenih osoba je bio 20,5% (od toga 27,4% žene) a neplaćenih pomažućih članova je bilo 6,8% (od toga 68,9% žene). Slika VI-4: Zaposlene osobe prema sektoru aktivnosti Struktura zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najveći udio u sektoru usluga 47,3%, zatim u sektoru industrije 31,5% i u sektoru poljoprivrede 21,2%. Slika VI-5: Nezaposlene osobe prema trajanju traženja posla u mjesecima i spolu Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009 U promatranom razdoblju 15,9% nezaposlenih osoba traži posao kraće od 12 mjeseci a čak 42,8% nezaposlenih traži posao duže od pet godina, što je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije gospodarstva u našoj zemlji. Stopa nezaposlenosti je ista među osobama sa završenom osnovnom školom i manje i srednjom školom (26,0%) a najniža sa visokom školom (10,1%). Usporedba između registrirane (prema izjašnjenju ispitanika u anketi o prijavi Zavodima za zapošljavanje) i ILO (anketne) nezaposlenosti pokazuje da postoji značajna razlika između ova dva podatka. 88,0% od ILO (anketno) nezaposlenih osoba je također bilo i registrirano nezaposleno. Broj registriranih nezaposlenih osoba u Zavodima za zapošljavanje je veći 108,9% od ILO nezaposlenih osoba. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 62 6.2 Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH 6.2.1 Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine Prema podacima federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2008. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 430.745 što je u odnosu na isti razdoblje prethodne godine više za 4,1% ili za 17.069 novozaposlenih. Stupanj zaposlenosti stanovništva u Federaciji BiH u odnosu na aktivno stanovništvo iznosi 56,0%. Broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti stanovništva po županijama - županijama dat je u sljedećem pregledu: Tabela 6.1.Stupanj zaposlenosti po županijama - kantonima u 2008. godini 13 Stupanj zaposlenosti u % Broj Radno Aktivno Aktivn Radno Županija Stanovništvo zaposlenih sposobno stanovn Stanov o sposobno 1 2 stanovn. . . stanov. stanovn.3 4 1 USŽ 2 287.998 3 34.634 4 199.349 5 70.911 6 12,0 7 17,4 8 48,8 POŽ 40.513 5.362 28.234 10.798 13,2 19,0 49,7 TŽ 497.813 82.993 342.839 168.704 16,7 24,2 49,2 ZDŽ 400.848 73.267 275.371 134.796 18,3 26,6 54,4 BPŽ 33.225 4.778 22.286 8.942 14,4 21,4 53,4 SBŽ 255.648 37.974 170.999 74.456 14,9 22,2 51,0 HNŽ 226.632 42.531 150.802 71.934 18,8 28,2 59,1 ZHŽ 81.833 13.112 54.786 21.814 16,0 23,9 60,1 SAŽ 421.289 118.418 282.373 180.893 28,1 41,9 65,5 HNŽ 81.396 9.676 52.681 18.140 11,9 18,4 53,3 F BiH 2.327.195 430.745 1.579.720 769.388 18,5 27,3 56,0 Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji. Broj zaposlenih u obrani (8.000), nije razvrstan po općinama i županijama. 2 ) U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stupanj zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa nazočnim stanovništvom i pomnoži sa 100. 1) 13 Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled F BiH 10/08, za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po županijama u F BiH 3/09. (Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 63 ) Stupanj zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100. 4 ) Stupanj zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100. Podaci o nezaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine Registrirani broj nezaposlenih osoba u F BiH sa stanjem na dan 31.12.2008. godine iznosilo je 338.643, što je manje za 28.927 osoba koja traže zaposlenje ili 7,8% u odnosu na 2007. godinu. Stupanj nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u F BiH u 2008. godini iznosio je 44,0 %. Registrirani broj osoba koja su tražila zaposlenje i stupanj nezaposlenosti po županijama dat je u sljedećem pregledu: 3 Tabela 6.2. Stupanj nezaposlenosti po županijama u 2008. godini 14 Aktivno stanovništvo Stupanj 2) nezaposlenosti u% Županija Nezaposleni Broj zaposlenih1) 1 USŽ 2 36.277 3 34.634 4 70.911 5 51,2 POŽ 5.436 5.362 10.798 50,3 TŽ 85.711 82.993 168.704 50,8 ZDŽ 61.529 73.267 134.796 45,6 BPŽ 4.164 4.778 8.942 46,6 SBŽ 36.482 37.974 74.456 49,0 HNŽ 29.403 42.531 71.934 40,9 ZHŽ 8.702 13.112 21.814 39,9 SAŽ 62.475 118.418 180.893 34,5 HNŽ 8.464 9.676 18.140 46,7 Federacija BiH 338.643 430.745 769.388 44,0 Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji.Broj zaposlenih u obrani ( 8.000), nije razvrstan po općinama i županijama. 2) Stupanj nezaposlenosti se izračunava tako što se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100. 1) 14 Izvor podataka za zaposlenost i nezaposlenost: Federalni zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po županijama u F BiH 3/09. (Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja) Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 64 6.3 Detaljna analiza tržišta rada u HNŽ 6.3.1 Podaci o zaposlenosti u Hercegovačko - neretvanskoj županiji Tabela 6.3 Distribucija broja zaposlenih po općinama u HNŽ % od ukupno zaposlenih Mjesec u Prosjek Prosjek Prosjek listopad listopadu Općina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Kumulativno Ravno 59 44 51 53 0,13% 0,13% Stolac 998 953 960 901 2,14% 2,27% Neum 1.024 933 962 981 2,33% 4,60% ProzorRama 1.517 1.387 1.424 1.314 3,12% 7,72% Jablanica 1.874 1.996 2.058 1.968 4,68% 12,40% Čapljina 3.596 3.127 3.265 3.237 7,70% 20,10% Čitluk 3.023 3.402 3.576 3.553 8,45% 28,55% Konjic 4.168 4.247 4.504 4.122 9,80% 38,35% Mostar 25.540 25.566 25.731 25.932 61,65% 100,00% UKUPNO HNŽ/K 41.799 40.655 42.531 42.061 100,00% Jednostavnom komparacijom udjela broja stanovnika s udjelom zaposlenosti po općinama u HNŽ moguće je uočiti određene neravnomjernosti 15: Tabela 6.4. Broj stanovnika u općini u odnosu na ukupan broj stanovnika u HNŽ i postotak uposlenih u općini u odnosu na ukupan broj uposlenih u HNŽ Općina Ravno Neum Jablanica Stolac Čitluk Prozor Čapljina Konjic Grad Mostar HNŽ Broj stanovnika 1.371 4.638 11.825 13.308 15.932 16.229 23.433 28.780 % od ukupno zaposlenih u listopadu 2010. 0,13% 2,14% 2,33% 3,12% 4,68% 7,70% 8,45% 9,80% 111.116 226.632 61,65% 100,00% Postotak 0,60% 2,05% 5,22% 5,87% 7,03% 7,16% 10,34% 12,70% 49,03% 15 Pretpostavka je da se broj stanovnika po općinama nije promijenio značajnije u odnosu na 2008. godinu. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 65 Zanimljivo je da je u općini Prozor-Rama relativni udjel broja stanovnika u odnosu na HNŽ manji od relativnog udjela broja zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih u županiji. Središte županije, grad Mostar, pokazuje najveću relativnu razliku broja uposlenih u odnosu na broj stanovnika u županiji. To je realno i očekivati jer je Mostar kulturno, gospodarsko, obrazovno, zdravstveno i administrativno središte. Stupčasti dijagrami na sljedećoj slici prikazuju još jasnije te odnose: Slika VI-6. Odnos broja stanovnika i broja zaposlenih po općinama u HNŽ Posebno zanimljiv djelatnostima: 16 prikaz radne snage je njezina distribucija po Tabela 6.5. Zaposlenost po djelatnostima u Hercegovačko – Neretvanskoj Županiji 17 Prosječno X XI DJELATNOST 2008. 2009. 2009. % u odnosu Kumulativno na prosjek u studenom2009 G – Trgovina 7.311 7.185 7.244 17,16% 17,16% D– 6.994 6.020 6.028 14,28% 31,44% Prerađivačka industrija L – Javna 4.336 4.525 4.529 10,73% 42,16% uprava i obrana M – Obrazovanje 3.893 3.974 4.010 9,50% 51,66% I – Prijevoz, 3.531 3.481 3.477 8,24% 59,90% skladištenje i veze N – Zdravstvena 3.096 3.255 3.265 7,73% 67,63% i socijalna skrb O – Ostale 2.414 2.386 2.385 5,65% 73,28% 16 17 Statistički bilten Službe za zapošljavanje HNŽ;siječanj 2010. Statistički bilten Službe za zapošljavanje HNŽ;siječanj 2010. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 66 javne, društvene, socijalne i osobne E – Opskrba električnom energijom,plinom i vodom F– Građevinarstvo K – Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge H– Ugostiteljstvo J – Financijsko posredovanje A – Poljoprivreda , lov i šumarstvo C – Rudarstvo B – Ribarstvo 00 – Neraspoređeno po djelatnostima SKD P – Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem UKUPNO HNŽ 2.315 2.345 2.351 5,57% 78,85% 2.270 2.211 2.224 5,27% 84,11% 1.813 2.061 2.099 4,97% 89,09% 2.065 2.085 2.084 4,94% 94,02% 1.403 1.402 1.398 3,31% 97,33% 783 790 787 1,86% 99,20% 179 73 51 221 77 42 220 76 42 0,52% 0,18% 0,10% 99,72% 99,90% 100,00% 4 1 1 0,00% 100,00% 42.531 42.061 42.220 100% Najveći broj zaposlenih osoba je u trgovini (17,6%), potom u prerađivačkoj industriji (14,28%), javnoj upravi i obrani (10,73%), obrazovanju (9,5%). Te četiri djelatnosti zajedno zapošljavaju 51,66% ukupnog broja zaposlenih u HNŽ. Jasniji pregled zaposlenosti daje dijagram strukture prikazan na sljedećoj slici: Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 67 Slika VI-7. Distribucija zaposlenosti po djelatnostima u HNŽ (siječanj 2010.) Dinamički promatrano nije bilo znatnijih promjena u broju zaposlenih po djelatnostima u 2008. i 2009. godini: Slika VI-8. Broj zaposlenih po djelatnostima u HNŽ Vidljivo je da se krivulje zaposlenih po djelatnostima u 2008. i 2009. godini gotovo preklapaju. Koeficijent korelacije mjeri varijacije u promjenama zaposlenosti po djelatnostima u 2008. i 2009. godini. Koeficijent korelacije je 0,993919 što je gotovo perfektna povezanost između broja zaposlenih po djelatnostima u 2008. i 2009. godini. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 68 6.3.2 Zaposlenost u HNŽ u odnosu na Federaciju BiH Zaposlenost i njene promjene pokazuju kako se mijenja gospodarska aktivnost. Veća razina zaposlenosti korespondira s povećanjem gospodarske aktivnosti i obrnuto. Prema dostupnim podacima iz statističkih izvješća Federalnog zavoda za statistiku i izvješća Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a promjene broja zaposlenih osoba dane su u sljedećoj tabeli: Tabela 6.6. Prikaz broja zaposlenih osoba u HNŽ i Federaciji BiH Godina HNŽ Federacija 1991 66.104 631.020 2000 47.228 410.808 2001 45.397 407.199 2002 43.479 394.132 2003 41.868 387.381 2004 41.628 388.310 2005 41.712 377.318 2006 41.799 389.601 2007 41.663 413.669 2008 42.879 430.745 2009 42.061 Razdoblje od deset godina dovoljno je dugo za analizu trendova u zapošljavanju. U HNŽ oblik trenda koji predstavlja zaposlenost vidljiv je na sljedećoj slici: Slika VI-9. Funkcija trenda koja reprezentira zaposlenost u HNŽ Vidljivo je da se kvadratna funkcija može primijeniti na kretanje zaposlenosti u HNŽ. Koeficijent determinacije je 0,919 ili 91,9% originalnih podataka objašnjava kvadratna funkcija trenda. Na temelju takvog izglađivanja originalnih vrijednosti moguće je i prognozirati promjene u ukupnoj zaposlenosti za sljedeće četiri godine što prikazuje sljedeći graf: Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 69 Slika VI-10. Prognoza zaposlenosti za razdoblje 2010-2014 godine Prema obliku funkcije trenda y = 162,0x2 - 2227,x + 48981 može se očekivati povećanje zaposlenosti u razdoblju do 2014. godine. Zanimljiv je oblik funkcije trenda promjena zaposlenosti u Federaciji BiH. Slika VI-11. Zaposlenost u Federaciji BiH – prognoza do 2012 Na temelju podataka broja zaposlenih u razdoblju od 2000.-2008. godine za Federaciju BiH može se očekivati povećanje zaposlenosti u 2011. i sljedećim godinama (isti trend je i u HNŽ). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 70 6.3.3 Potražnja za radnom snagom u HNŽ Potražnja za radnom snagom se može definirati kao ukupan broj novouposlenih u nekoj godini (ili nekom dužem ili kraćem vremenskom razdoblju). Ako je razlika broja zaposlenih u sljedećoj u odnosu na prethodnu godinu pozitivan broj onda je zaposlenost povećana i obrnuto. Promjene u broju uposlenih (promjene u potražni za radnom snagom) u razdoblju od 2000. do 2009. godine u HNŽ prikazuje sljedeća tabela: Tabela 6.7. Promjene u potražnji radne snage u HNŽ Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 HNŽ-240 84 87 -136 1.216 potražnja 1.831 1.918 1.611 2009 -818 Promjene potražnje radne snage u prethodnoj tabeli uspoređuju tekuću s prethodnom godinom. Npr. U drugom retku prethodne tabele broj -1.918 znači da je broj zaposlenih u 2002. godini bio manji za 1918 osoba u odnosu na 2001.godinu. Samo u razdoblju 2005-2006. godine je neprekidno povećanje broja uposlenih (rast potražnje u odnosu na prethodnu godinu). U svim ostalim godinama (osim 2008. godine) potražnja se konstantno smanjuje. Te promjene jasnije ilustrira sljedeći dijagram: Slika VI-12.Promjene u potražnji radne snage u HNŽ u razdoblju 2000.do 2010. godine. U analizi promjene broja uposlenih sljedeće u odnosu na prethodnu godinu su prikazani agregirani podaci za sve djelatnosti i stupnjeve stručnog obrazovanja. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 71 6.3.4 Ponuda radne snage u HNŽ - Nezaposlenost Ponuda radne snage na dan 31.01.2010. godine prema pojedinim zanimanjima i stupnjevima dana je u sljedećem pregledu: Tabela 6.8.Ponuda radne snage u HNŽ na dan 31.01. 2010. godine 1. Nekvalificirani i polukvalificirani 1.1. radnici bez zanimanja 1.2. daktilograf 1.3. pomoćni kuhar 1.4. pomoćni građevinski radnik 1.5. pomoćni zidar 1.6. pomoćni bojadisar 1.7. pomoćni tesar 1.8. konfekcijski krojač itd. 4. Viša stručna sprema 4.69 8 4.2. ekonomist 86 36 4.3. nastavnik predškolskog odgoja 4.4. nastavnik razredne nastave 34 17 17 16 12 4.5. pravnik 4.6. nastavnik biologije i kemije 4.7. nastavnik historije i geografije 4.8. nastavnik bosanskog jezika itd. 5. Visoka stručna sprema 2. Kvalificirani 5.1. diplomirani pravnik 2.1. prodavač 2.02 9 2.2. bravar 2.3. automehaničar 2.4. frizer za žene 2.5. konobar 946 900 619 596 2.6. metalostrugar 2.7. kuhar 2.8. vozač 2.9. konfekcionar tekstila itd. 3. Srednja stručna sprema 541 455 426 409 3.1. ekonomski tehničar 3.2. maturant gimnazije 3.3. strojarski tehničar 3.4. medicinski tehničar 3.5. tehničar za putni promet 3.6. poljoprivredni tehničar 1.40 5 1.15 4 805 391 325 320 5.2. diplomirani ekonomist 5.3. diplomirani inženjer poljoprivrede 5.4. profesor engleskog jezika 5.5. diplomirani pedagog 5.6. dipl.ekonomist finan.-račun. smjer 5.7. profesor hrvatskog jezika i književnosti 5.8. diplomirani novinar 5.9. dipl. inženjer za računala 5.10. diplomirani inženjer strojarstva 5.11. diplomirani profesor historije 5.12. profesor njemačkog jezika 5.13. diplomirani kriminalist 5.14. dipl. inženjer voćarstva i vinogradarstva 5.15. profesor bosanskog jezika 5.16. profesor pedagogije i psihologije 5.17. dipl. fizioterapeut ( viši fizioterapeut ) 5.18. profesor hrvatskog jezika Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 14 8 10 0 92 85 50 20 20 27 1 19 6 10 1 78 71 65 59 43 38 36 29 27 26 22 20 17 14 14 72 3.7. elektrotehničarenergetičar 3.8. turistički tehničar itd. 270 260 5.19. profesor likovne kulture 5.20. liječnik itd. 11 11 Ukupna ponuda radne snage prema evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-Neretvanske županije na dan 31.1.2010. godine je 29.679 osoba. U usporedbi s prosječnom nezaposlenošću u 2009. godini više za 0.6% (u odnosu na prosječan broj nezaposlenih u prosincu 2009. Povećanje iznosi 0,3%). Prema vremenu čekanja na zaposlenje situacija je sljedeća: Tabela 6.9. Vrijeme čekanja na posao u HNŽ Broj Vrijeme nezaposlenih Postotak Kumulativno 2.890 do 6 mjeseci 9,76% 9,76% 1.258 6-9 mjeseci 4,25% 14,02% 9-12 mjeseci 1.235 4,17% 18,19% 12-18 mjeseci 2.745 9,27% 27,46% 18-24 1.653 mjeseca 5,59% 33,05% 2-3 god. 4.304 14,54% 47,59% 3-5 god. 4.861 16,42% 64,02% 5-7 god. 3.540 11,96% 75,98% 7-9 god. 1.943 6,57% 82,54% preko 9 god. 5.167 17,46% 100,00% Relativno najveći broj osoba čeka na zaposlenje 3-5 godina (16,42%) dok do 5 godina na posao čeka 2/3 osoba (63,02%). Slika VI-13. Vrijeme čekanja na posao u HNŽ (2009.godina) Ponudu radne snage po općinama prikazuje sljedeća tabela: Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 73 Tabela 6.10. Ponuda radne snage po općinama u HNŽ Općina Neum Ravno Prozor Jablanica Čitluk Stolac Čapljina Konjic Grad Mostar Ukupno HNŽ Broj neuposlenih osoba 337 1.371 1.879 1.907 2.051 2.166 2.775 3.736 Postotak 1,09% 4,42% 6,06% 6,15% 6,61% 6,98% 8,95% 12,04% 14.798 47,70% 31.020 100,00% Analizirajući ponudu radne snage po općinama lako je uočiti da je najveća ponuda u općini Mostar (14.798 ili 47,70% %), a najmanja u općini Neum (svega 337 ili 1,09%). Zanimljiva je usporedba broja stanovnika po općinama i ponude radne snage koju prikazuje sljedeći stupčasti dijagram: Slika VI-14. Broj neuposlenih osoba u odnosu na broj stanovnika po općinama HNŽ Koeficijent korelacije između broja stanovnika i ponude radne snage (izražene brojem osoba koje traže posao) po općinama županije je 0,994045. To znači da su ponuda radne snage i broj stanovnika perfektno korelirani (imaju veoma visok koeficijent korelacije). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 74 6.3.5 Analiza ponude radne snage prema stručnoj spremi U analizi ponude veoma bitan je i kriterij kvalifikacijske strukture. Veća razina kvalifikacijske strukture u ponudi radne snage odražava dinamičnost i spremnost da se brže prihvaća promjena radnog mjesta. Podaci pokazuju da u ponudi radne snage dominiraju kvalificirani radnici koji su „čvrsto“ povezani s određenim uskim znanjima i vještinama te nisu elastični u promjeni radnog mjesta. Tabela 6.11. Ponuda radne snage u HNŽ (siječanj 2010.godine) prema kvalifikacijama %od ukupne Ponuda radne ponude snage (broj radne Kvalifikacija osoba) snage Visokokvalificirani 174 0,59% Viša stručna sprema 750 2,53% Visoka stručna sprema 1.500 5,05% Polukvalificirani 2.996 10,09% Nekvalificirani 4.698 15,83% Srednja stručna sprema 7.927 26,71% Kvalificirani 11.634 39,20% Ukupno HNŽ 29.679 100,00% Najveći postotak u ponudi radne snage su kvalificirani radnici, potom srednja stručna sprema, a najmanji u ponudi su visoka stručna sprema, viša stručna sprema i visokokvalificirani radnici. Prema zaključcima Lisabonskog zasjedanja Europskog savjeta minimalna radna sprema u društvu znanja mora osigurati nove osnovne vještine: vještina rada na računalu, znanje stranih jezika, tehnička kultura, poduzetničke sposobnosti te društvene kvalitete: spremnost preuzimanja rizika, samopouzdanje i samousmjerenje. Filozofija radne snage temelji se na fleksibilnim vještinama, znanjima, stabilnosti zaposlenja i odgovornosti radne snage za kontinuirano unapređenje sustava kvalitete. Ponuda radne snage u kojoj dominiraju kvalificirane osobe nije jamstvo fleksibilnosti u zapošljavanju i pronalaženju radnog mjesta. Zato je nužno kontinuirano sufinancirati obrazovne aktivnosti za poznatog i nepoznatog poslodavca (posebna uloga se mora dodijeliti Zavodima za zapošljavanje koji raspolažu s podacima o ponudi i potražnji radne snage). U strukturi ponude radne snage prvi put prvo zaposlenje traži 12.694 osoba ( 42,8 %), pri čemu je broj žena 6.691 ili 22,6 % od ukupne ponude radne snage. Dobnu strukturu nezaposlenih osoba prikazuje tabela 6.12. Postotak nezaposlenih do 30 godina je 30,5% a više od polovine (54,24%) je mlađe od 40 godina starosti. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 75 Tabela 6.12.Dobna struktura nezaposlenih osoba u 2009. godini za HNŽ Dob 15-18 god. 19-25 god. 26-30 god. 31-35 god. 36-40 god. 41-50 god. 51-60 god. 61-65 god. više od 65 god. Broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje 3 4.141 4.885 3.542 3.482 7.422 5.384 684 53 29596 Postotak 0,01% 13,99% 16,51% 11,97% 11,77% 25,08% 18,19% 2,31% Kumulativno 0,01% 14,00% 30,51% 42,48% 54,24% 79,32% 97,51% 99,82% 0,18% 100,00% Vidljiv je relativno visok postotak nezaposlenih u dobi od 30-40 godina ( 23,7 %) kao i osobe čija dob je iznad 50 godina (20,7 %) Sljedeći stupčasti dijagram prikazuje još jasnije ponudu radne snage u HNŽ za mjesec siječanj 2010.godine prema stupnju stručne spreme: Slika VI-15. Ponuda radne snage u HNŽ prema stupnju stručne spreme Nekih bitnih promjena u ponudi radne snage po kvalifikacijama nije bilo. Promjene ponude radne snage 2007. godine, 2008. i 2009.godine dane su u sljedećoj tabeli: Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 76 Tabela 6.13.Ponuda radne snage u HNŽ u 2007., 2008. i 2009.godini 18 Ponuda Ponuda radne Ponuda radne radne snage snage (broj snage (broj (broj osoba) osoba) u osoba) u u Kvalifikacija 2007.godini 2008.godini 2009.godini 251 201 Visokokvalificirani 174 887 741 Viša stručna sprema 750 Visoka stručna 1002 1077 sprema 1.500 3131 3139 Polukvalificirani 2.996 5172 4820 Nekvalificirani 4.698 Srednja stručna 7904 7726 sprema 7.927 12414 11699 Kvalificirani 11.634 Ukupno HNŽ 30.761 29.403 29.679 Trend promjena u ponudi radne snage prema kvalifikacijama prikazuje jasnije stupčasti dijagram na sljedećoj slici: Slika VI-16.Promjene u ponudi radne snage u 2007., 2008. i 2009.godini U strukturi ponude radne snage prema kvalifikacijama vidljiv je trend povećanja broja osoba s visokom stručnom spremom s 1002 u 2007., na 1077 u 2008. i 1500 u 2009.godini. Najveća ponuda je, u svim godinama, kvalificirane radne snage. Među visokom stručnom spremom u ponudi radne snage za 2010. godinu je više od trideset različitih akademskih zvanja. Najveći broj je diplomiranih pravnika (271), potom diplomiranih ekonomista (196), diplomiranih inženjera poljoprivrede (101), profesora engleskog jezika (78), profesora hrvatskog jezika i književnosti(59). 18 Statistički bilten za siječanj 2010.godinu. Statistički bilten za kolovoz 2007. godine. Statistički bilten za prosinac 2008.godine. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 77 Detaljan prikaz dan je na sljedećem bar dijagramu: Slika VI-17. Ponuda radne snage u HNŽ prema zanimanjima (siječanj 2010. godine) Ponuda radne snage s visokom stručnom spremom ima prednosti ali i nedostatke. Temeljna prednost je u širini znanja i kompetencijama osoba s visokom stručnom spremom i šire mogućnosti njihova zapošljavanja (u različitim djelatnostima). Slabost je u potencijalnoj migraciji visokokvalificiranih osoba k drugim područjima u regiji i „osiromašenje“ prostora županije u smislu ljudskih potencijala i demografskih kretanja. Napomena: Detaljna analiza stanja tržišta rada regije Hercegovina (zaposleni, nezaposleni, obrazovni sektor i dr.) sa pregledom potreba, potencijala i rješenja dana je u Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine te u CD-u kao prilogu ove Studije a tiskat će se i kao posebna brošura u izdanju REDAH-a. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 78 7.ISKUSTVA U RAZVOJU POSLOVNIH ZONA 7.1 Inozemna iskustva Razvoj suvremenog društva doveo je do krupnih promjena u gospodarskom, političkom i upravnom sustavu suvremenih država krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Te nove promjene, dijelom posljedica globalizacije, prisilile su nacionalne vlasti na poduzimanje konkretnih mjera kako bi bile spremne odgovoriti izazovima suvremenog doba. Svjetsko gospodarstvo, kroz proces liberalizacije i deregulacije nacionalnih instrumenata, postaje jedno globalno selo, odnosno jedan gospodarski prostor koji nosi mnoge prednosti, ali i opasnosti posebice za manje razvijene zemlje. U takvim, novonastalim turbulentnim i nestabilnim, okolnostima znanje i inovativnost igraju ključnu ulogu jer u presudnim trenucima vuku cjelokupni gospodarski sustav naviše. Prema tome zaposlenost je temeljni preduvjet razvoja i ključni preduvjet sposobnosti nacionalnog gospodarstva da održi korak sa izazovima vremena. Kako na nacionalnom, tako i na regionalnom razini, održavanje visoke i stabilne zaposlenosti osnovni je cilj i želja svih razina vlasti. Svaka nezaposlenost ugrožava rast i razvoj nacionalnog gospodarstva (u konačnici životni standard građana), a održivi razvoj moguće je postići jedino uz visoku stopu zaposlenosti. Razvijena poslovna infrastruktura predstavlja značajan instrument poticaja i razvoja poduzetništva i općeg gospodarskog razvoja određene sredine. Koliki je značaj poslovne infrastruktura za gospodarski razvoj pokazuju slučajevi i iskustva drugih zemalja u kojima se njihovom osnivanju i kasnijem upravljanju poklanja velika briga i pažnja. Time se bave vlade na različitim razinama, a kao podršku njihovom osnivanju odobravaju se bespovratna sredstva u obliku zemljišta, objekata, infrastrukture, ali i poticajnih financijskih sredstava za tvrtke. Animiraju se banke i druge financijske institucije za podršku poduzetnicima koji žele ulagati. Vodstvo i upravljanje poslovnom infrastrukturom povjereno je iskusnim gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti, banaka i istraživačko-obrazovnih institucija, s ciljem povećanja ukupne efikasnosti tvrtki u industrijskim zonama. U posljednjih pedesetak godina razvoj poslovne infrastrukture postao je glavni i neizostavni dio gospodarske razvojne studije niza zemalja, ali tek u posljednjih trideset i pet godina počeo je njihov značajniji i dinamičniji razvoj. Neke zemlje ostvarile su izvanredne rezultate u njihovom razvoju, tako da su i njihova iskustva u kontekstu razvoja poslovne infrastrukture, posebno značajna i dragocjena. Sigurno je da iskustva drugih zemalja mogu biti od velike koristi kada je u pitanju osmišljeni koncept razvoja poslovnih zona u Bosni i Hercegovini, njenim entitetima F BiH i RS, i napose regiji Hercegovina. Stoga su, tijekom izrade ove Studije, obavljena vrlo opsežna istraživanja po ovom pitanju koja su uključivala posjete konkretnim lokacijama i razgovore sa izravnim učesnicima procesa, uvid u sve primarne i sekundarne informacije dostupne članovima projektnog tima do otvaranja širokih mogućnosti i perspektiva kako dalje u EU integracijama sa ovom izuzetno važnom karikom ukupnog gospodarstva jedne regije. S obzirom na proglašeni regionalni pristup, njemu je posvećena i posebna pažnja. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 79 Prije svega, najveća pažnja posvećena je zemljama susjedima s kojima će se i u budućnosti ostvarivati najveća suradnja a koja je i danas na vrlo visokoj razini. Obrađene su i nove članice EU-27, Slovenija, Poljska, Rumunjska, Bugarska i Češka koje su sa svojim konceptima razvoja poslovne infrastrukture zavrijedile pažnju javnosti koja se bavi strateškim razvojem ovog sektora. Za kraj pregleda zemalja, u kratkim crtama, date su neke odrednice zemalja koje su bile lideri u određenim sektorima, kao što je iznimno brzi inovativni razvoj (Irska, Finska i Španjolska). Ovdje treba odmah jasno naglasiti da je razvoj poslovne infrastrukture i privlačenje stranih partnera i mogućih ulagača dio globalne utakmice. U toj utakmici jako je puno takmičara, pravila su nemilosrdna i vrlo stroga, tako da učešće u tom takmičenju traži izuzetno dobro pripremljene države, regije i napose organizaciju i pojedince, spremne na rad i odricanja koji često nemaju granice. 7.2Stanje poslovnih zona u BiH U pokušaju da se predstavi stanje poslovnih zona u momentu izrade ove Studije poslužili smo se metodom koja je podrazumijevala kombinaciju analize stvarnog stanja na terenu i onoga što se kao službeni podaci mogu dobiti u resornim ministarstvima svih razina. Naglasimo da je su navođenje lokacija poslovnih zona, poslovnih inkubatora, klastera, tehnoloških parkova i drugih oblika poslovne infrastrukture korištene zakonske odrednice koje definiraju karakteristike svake od njih a koje su dane u narednom poglavlju. Prema sadašnjim pokazateljima to je svega desetak zona uređenih i registriranih prema zakonskim odredbama a prikazanih na sljedećoj slici. Slika VII-1. Poslovne zone u FBIH (Izvor: FMRPO) Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 80 No, ako se pogledaju dosadašnja poticajna sredstva, koja su dodjeljivana za poticaj razvoju poslovnih zona, situacija je bitno drugačija. Prema dokumentaciji Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva Vlade F BiH, do sada je poticajna sredstva za razvoj poslovnih zona dobilo 29 općina za isti broj planiranih zona (tabela 7.1). PROJEKTNA DOKUMENTACI JA INFRASTRUKT URA (PUT , TRAFO STANICA, VODA, OTKUP ZEMLJIŠTA 1 2 Tešanj Usora - + + - 3 DobojJug Tomislav grad Čitluk + + - + + - - + - Gračanic a Zenica Livno + - - 30.000 - + + - 25.000 30.000 Ravno Čelić + - + - 29.000 30.000 Vogošća - + - 30.000 95.000 Bihać + + - 30.000 Gradačac - + + Bosanski Petrovac Orašje - + + - Domaljev ac-Šamac Lukavac - + + + - Jablanica + - 120.00 0 140.00 0 110.00 0 120.00 0 120.00 0 130.00 0 130.00 0 RB OPĆINA Tabela 7.1. Poticajna sredstva za poslovne zone u F BiH od strane FMRPO IZDVAJANJE FINANCJISKIH SREDSTAVA ZA PODUZETNIČKE ZONE U F BIH OD STRANE FMRPO-a za razdoblje 2005.-2008. god. Godine izdvajanja u KM 4 5 6 7 8 9 10 11 12 2005 7.000 18.00 0 2006 30.00 0 30.00 0 30.00 0 30.00 0 2007 2008 32.000 29.000 70.000 100.00 0 120.00 0 110.00 0 140.00 0 29.000 30.000 13 14 15 16 17 - 18 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 32.000 110.00 0 81 Ljubuški - + - Kakanj - + - Vitez - + - Sanski Most Kupres + + - - + - Žepče - + - Goražde + + - Odžak - + - Usora d.d. – općina Tešanj Širbegovi ć d.o.o – općina Gračanic a Prohum d.o.o – Mostar Ukupno KM: + - - 140.00 0 115.00 0 140.00 0 110.00 0 120.00 0 120.00 0 130.00 0 120.00 0 50.000 - + - 50.000 - + - 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 80.000 25.00 0 120.0 00 356.000 2.790. 000 Iz tabele 7.1. je vidljivo da je među ovih 29 poslovnih zona koje su dobile makar i minimalne poticaje 7 poslovnih zona iz regije Hercegovina (Tomislavgrad, Čitluk, Livno, Ravno, Jablanica, Ljubuški i PZ Prohum-Mostar). Na sljedećem grafikonu dan je prikaz ulaganja financijskih sredstava od strane FMRPO-a u poduzetničke zone u F BiH za razdoblje 2005-2009. god. u odnosu na ukupna grant sredstva. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 82 Grafikon VII-2. Ulaganja u PZ u F BIH od strane FMRPO u odnosu na ukupna ulaganja u poduzetnički sektor (Izvor: FMRPO) U tabeli 7.2. dat je prikaz izdvajanja financijskih sredstava za poduzetničke zone po općinama u F BiH od strane FMRPO za 2009. god. (financijska sredstva su u trenutku izrade Studije u fazi utroška-provedbe). Tabela 7.2. Ulaganja u PZ u 2009. god. u F BIH OPĆINA 1. Velika Kladuša 2. Domaljevac-Šamac 3. Čitluk 4. Tešanj 5. Jablanica 6. Posušje 7. Orašje 8. Tomislavgrad 9. Ljubuški 10. Žepče 11. Kakanj 12. Bihać 13. Doboj-jug 14. Gračanica 15. Kalesija 16. Zavidovići 17. Sanski most 18. Stolac 19. Livno 20. Vitez 21. Tuzla 22. Ključ 23. Goražde 24. Lukavac 25. Kladanj 26. Odžak 27. Usora UKUPAN IZNOS: IZNOS U KM 108 000 96 000 90 000 70 000 96 000 114 000 90 000 90 000 108 000 108 000 96 000 96 000 96 000 50 000 35 000 114 000 102 000 60 000 96 000 102 000 102 000 84 000 50 000 102 000 96 000 108 000 90 000 2.449.000 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 83 Između 27 općina koje su dobile poticaj za poslovne zone u 2009. godini u F BiH nalazi se i 7 iz regije Hercegovine (Čitluk, Jablanica, Posušje, Tomislavgrad, Ljubuški, Stolac, Livno). Inače u prethodnim godinama pored navedenih pojavila se još jedino općina Kupres kao korisnik ovih sredstava iz regije Hercegovina. Trenutno aktivne slobodne zone u BiH su: - Sarajevo; - Banja Luka; - Visoko; - Mostar i - Holz- Puračić(Tuzla). S obzirom na navedene pokazatelje može se reći da je u ovom trenutku u F BiH u funkciji više od 30 poslovnih zona koje se nalaze u bitno različitom statusu (od onih u fazi osnivanja do izraslih zona kao npr. PZ Zenica 1, PC 96 Vitez i dr.). U pogledu razvoja drugih specifičnih zona kao što su znanstveno-tehnološki parkovi ili tehnološki parkovi, u prvim razvojnim fazama nalaze se TP Mostar d.o.o. i NTP/TP Zenica, te u zrelijoj razvojnoj fazi BIT Centar Tuzla, kao jedna od početnih formi razvoja TP Tuzla. Vrlo interesantna su i dva naredna dijagrama koji pokazuju aktivnosti općina u Federaciji BiH glede izgradnje poduzetničkih zona, gdje se čak 40% općina nalazi u fazi izgradnje poduzetničkih-poslovnih zona, 45% u fazi izrade planskih aktivnosti gradnje i 15% općina koje nisu započele aktivnosti u ovom smislu. Grafikon VII-3. Stanje razvoja PZ u općinama FBIH (Izvor: FMRPO) 15% 40% općine u fazi izgradnje poduzetničkih zona općine u fazi planskih aktivnosti oko izgradnje poduzetničkih zona općine bez aktivnosti prema poduzetničkim zonama 45% Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 84 Gledano kako to izgleda po županijama u 2008. godini situacija je slijedeća: Grafikon VII-4. Ulaganja u PZ po kantonima/županijama FBIH (Izvor: FMRPO) USK -3zone - 340.000 KM PK - 3zone – 360000 KM TK - 3zone – 320000 KM ZK - 6zona - 575000 KM BPK -1zona - 130000 KM SBK -1zona - 140000 KM HNŽ -3zone - 350000 KM ZHK -1zona - 140000 KM SK - 1zona - 95000 KM K10 - 3zone - 340000 KM Σ - 25zona – 2790000 KM SK ZHK 3% 5% K10 12% USK 12% PK 13% HNK 13% SBK 5% BPK 5% TK 11% ZK 21% Situacija je vrlo korespondentna/suglasna i sa upitnicima i njihovim rezultatima, koji su za potrebe izrade ove Studije urađeni i pokazani u narednim poglavljima a koji pokazuju relativno malu aktivnost općina Hercegovine za dobivanje poticajnih sredstava od strane resornog FMRPO. To nije situacija koja je karakteristika samo jedne izdvojene godine nego pokazatelj za nekoliko godina, što se može vidjeti iz narednog dijagrama. Dijagram VII-5. Raspodjela poticaja po županijama/kantonima u FBiH u periodu 2005-2009.g. za razvoj PZ (Izvor: FMRPO) U razdoblju od 2005. do 2009. godine FMRPO je uložilo značajna ali još uvijek nedostatna sredstva za razvoj poslovne infrastrukture što zorno prikazuju ovi dijagrami. Treba naglasiti da ova ulaganja nisu pratili kvalitetni poticaji koji bi doveli do strateških razvojnih zona nego su sredstva dijeljena sustavom “neka makar svako od podnositelja zahtjeva dobije makar nešto” što vjerojatno i oslikava da danas F BiH nema reprezentativnih strateških zona kao što je to slučaj u npr. Hrvatskoj, Češkoj ili Poljskoj. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 85 I za 2010. godinu, i pored drastičnog smanjenja proračuna FMRPO je predvidjelo sredstva za ove namjene. Grafikon VII-6. Planirani poticaji FMRPO u 2010.godini u FBIH (Izvor: FMRPO) www.fmrpo.gov.ba lot 1 : Izgradnja poduzetničke infrastrukture; 3.000.000 KM lot "sf" : Podrška sufin. Invest. projekata, koje subjekti financiraju iz vlastitih i kreditnih sred. Razvojne banke F BiH; 3.000.000 KM lot 2 : Razvoj obrtničkih komora; 150.000 KM lot "is" : Interventna sredstva rezerve; 200.000 KM lot 3 : Potpora udruženjima poduzetnika i obrtnika; 100.000 KM lot 8 : Prekogranična suradnja u okviru IPA programa, te podrška projek. financ. od strane EU i dr. donatora; 100.000 KM lot 7 : Potpora novoosnovanim subjektima malog gospodarstva; 500.000 KM lot 6 : Izgradnja inovativnog gospodarstva (inov,uvođenje ISO stand.,osig. CE znaka, transf..znanja.i tehn.); 400.000 KM lot 4 : Razvoj tradicionalnih i starih 500.000 KM obrta; lot 5 : Stipendiranje učenika za obrtnička zanimanja; 50.000 KM 2 U pogledu razvoja poslovne infrastrukture svakako da se ne smije zanemariti i postojanje poslovnih inkubatora i klastera u BiH. U Bosni i Hercegovini djeluje 9 inkubatora. Mreži bh. inkubatora su se pridružili i Udruženje poduzetnika LiNK Mostar i Udruženje BOSPER iz Tuzle koji se bave inkubiranjem biznisa bez davanja prostora (objekata) na korištenje. U kratkom prikazu BiH inkubatora detaljnije ćemo prikazati samo onaj koji se nalazi u regiji Hercegovine: • Mostar Osnivač Inkubatora je Grad Mostar. Nastao je kao rezultat programa koji je financirala EU kroz projekt QIF – sredstva brzog djelovanja. Inkubator nema samostalni pravni status i organiziran je kao samostalna služba unutar Odjela za gospodarstvo Gradske uprave, iako ima prilično veliku samostalnost (Odbor za upravljanje projektom, pečat, žiro račun – podračun, direktora, ovlaštenje za raspolaganje sredstvima sa žiro računa). Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK u Mostaru osnovano je 2001. godine. Danas je LiNK stabilna, samoodrživa i profesionalno respektabilna organizacija koja posjeduje prostor za rad u centru Mostara. Osnovni cilj djelovanja Udruženja je podržati razvoj i osnivanje proizvodnih i kvalificiranih uslužnih poduzeća na području Hercegovine. LiNK udružuje privatne poduzetnike. Nove inicijative za uspostavu poslovnih inkubatora u Bosni i Hercegovini se odnose na općine Bugojno, Zavidovići, Trebinje i Jablanica. Poslovni inkubatori u Bosni i Hercegovini danas upravljaju s 20.499 m2 prostora (16.831 m2 za proizvodne i 3.668 m2 za uslužne djelatnosti). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 86 Tijekom 2008. osigurana su ulaganja u proširenje prostora za dodatnih 1.638 m2, kao i razvoj novih usluga za korisnike. Više od 171 tvrtke su koristile usluge inkubatora (ili trenutno koriste) sa preko 948 zaposlenih radnika. Postojeći inkubatori u Bosni i Hercegovini imaju određene probleme u svom radu, bilo da su oni posljedica načina organiziranja, financiranja, nepostojanja adekvatnih znanja i sl. U cilju zajedničkog rada na savladavanju problema, bh. inkubatori od 2006. godine zajednički strateški djeluju na jačanju i širenju razvoja poduzetničke infrastrukture. Studija razvoja u područjima od zajedničkog interesa je usvojena na Drugoj Konferenciji bh. inkubatora 2006. godine u Tuzli, a ažurirana na Trećoj Konferenciji održanoj u ožujku 2008. godine u Žepču. Bh. inkubatori zajednički djeluju u skladu sa deset usvojenih zajedničkih pravaca razvoja. Studija razvoja inkubatora u Bosni i Hercegovini u područjima od zajedničkog interesa je jedinstven dokument jer su njegovu izradu, implementaciju i ažuriranje inicirali stručnjaci koji rade u inkubatorima. Studija se nije mogla osloniti na dugoročne programe razvoja razine vlasti koji su zaduženi za podršku razvoja poduzetništva jer isti i vrijeme izrade te studije nisu postojali. Dokument se sastoji iz 6 poglavlja ili dva dijela iz kojih možemo u potpunosti saznati povijest i sve elemente razvoja bh. inkubatora, kao i perspektive daljeg rasta i razvoja. Prvi dio Studije (poglavlja 1 i 2) nam daju potpuni uvid u stanje poslovnih inkubatora. U nizu tabela su sažeto podstavljeni svi elementi bitni za svaki od inkubatora. Bh. inkubatori predstavljaju danas jednu od najjačih mreža organizacija koje se bave poduzetništvom, što je prepoznato i u izvještaju o implementacija EU povelje o MSP-u za 2007. godinu, u kojem su navedena tri pozitivna pomaka za Bosnu i Hercegovinu. Inkubatori su direktno doprinijeli pozitivnim pomacima umrežavanja i zajedničkoga rada, te poslovno savjetodavnoj podršci za nastanka, rast i razvoj MSP-a. Rad inkubatora je našao svoje mjesto i u OECD izvještaju o inovativnoj infrastrukturi na Zapadnom Balkanu, gdje su predstavljeni kao osnova inovativne infrastrukture (zajedno sa nizom drugih institucija). Bosna i Hercegovina je sjedište i SENSE mreže inkubatora jugoistočne Europe, između ostalog zahvaljujući i postojanju mreže bh. inkubatora. U pogledu uspostave i razvoja klasterskog organiziranja u BiH, rezultati nisu ni blizu onima koji su postignuti u razvoju poslovnih inkubatora. Tek nekoliko registriranih klastera (Klaster automobilske industrije BiH, Klaster alatničara i plastičara u Gračanici, Klaster drvoprerade Centralne BiH, te nekoliko sporadično malih klastera drvoprerađivača, poljogospodarskih proizvođača i sl. u Prijedoru, Banjoj Luci, Ljubinju i dr.). Pošto je koncept razvoja klastera vezan za kompleks regionalne ekonomije, on se i ne može implementirati bez učešća lokalne i regionalne vlade i to u mjeri i intenzitetu koji su daleko veći nego u nekim drugim razvojnim poduhvatima. Tu se prvotno misli na stvaranje adekvatne infrastrukture, pravnih okvira i mjera gospodarske politike. To je uvjet za pokretanje većeg broja sasvim novih firmi iz onih sektora koji u klasteru mogu dati najbolje razvojne i financijske rezultate. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 87 8.ZAKONSKA REGULATIVA I KLJUČNI FAKTORI ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA Aktivnosti oko uspostave izgradnje poslovne infrastrukture donosi Općinsko vijeće na prijedlog općinskog odijela gospodarstva. U početku pokretač i nosilac uspostave infrastrukture može biti općina, a vremenom kako se razvija i popunjava zona treba se definirati jedan od oblika registracije poslovne infrastrukture. Poslovna zona može biti registrirana na županijskom/kantonalnom, odnosno općinskom sudu po zakonu o javnim poduzećima Zakona o registraciji poslovnih subjekata u F BiH, Sl. F BiH br. 27/05 i 68/05 kao: 1. javno poduzeće čiji je osnivač općina. (Primjer takve registracije je RPC Tuzla- inkubator „Lipnica“ d.o.o. Tuzla.); 2. rješenje o upisu subjekta upisa u sudski registar, kao d.o.o. (Primjer takve registracija “Poslovna zona Zenica”d.o.o., “Industrijska zona Hrasnica” d.o.o. Sarajevo1, “Industrijska zona Vogošća” d.o.o. Sarajevo); (Zakon o gospodarskim društvima FBiH, Sl. FBiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i 3. kao udruženje poduzetnika. U pripremi je Nacrt Zakona o javno-privatnom partnerstvu u F BiH dok je isti u RS usvojen. On se temelji na prepoznavanju koristi koje javni i privatni sektori mogu imati u kontekstu mogućih odnosa između vlasti (javni sektor) i drugih organizacija koje nisu vladine (privatni sektor), kako bi se proveli projekti ili pružile usluge (Ovaj Zakon će u velikoj mjeri olakšati sam proces registracije poslovne infrastrukture - poslovnih zona). 8.1Ključna zakonska regulativa u županijama Federacije BiH 8.1.1 Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u Federaciji BIH (2007-2010.god.) 19 PROGRAM „IZGRADNJA PODUZETNIČKIH ZONA U FEDERACIJI BiH“ 1. Cilj projekta: • Poticanje i brža izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH u funkciji je bržeg razvoja poduzetništva i ima za cilj: • pružanje potpore poduzetnicima za lakšom izgradnjom poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu, • osnivanje novih gospodarskih subjekata, • poticanje izvozne konkurentnosti i privlačenje stranih ulaganja, • stvaranje preduvjeta za razvoj malog i srednjeg gospodarstva, te otvaranje novih radnih mjesta, • promocija direktnih ulaganje tehnološke politike, te partnerstva javnog i privatnog sektora, 19 Ovaj dokument, u kojem se nalazi i Program „Izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH“, usvojen je na 31. sjednici Vlade Federacije BiH broj; 858/2007. godine od 31. 10. 2007. godine, devetoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH održane 27. 11. 2007. godine i nastavku sedme sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 17. 12. 2007. godine Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 88 • • davanje pogodnosti poduzetnicima, razvoj lokalne zajednice županija, gradova i općina 2. Preduvjeti osnivanja i razvoja poduzetničkih zona Općina, grad, županija, poduzetnici, prilikom planiranja, osnivanja i razvoja zone, uvažit će sljedeće preduvjete: • zona mora biti predviđena prostorno-planskim dokumentom, • ulaganja u osnivanje i razvoj zone trebaju se zasnivati na objektivnim potrebama poduzetništva, te je u tom smislu potrebno provesti ispitivanje interesa poduzetnika sa područja općine, regije BiH i inozemstva, • sadašnje stanje i moguću izgradnju prometne i komunalne infrastrukture, prilagođenu projektnim rješenjima, • uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja, • utvrđivanje modela ustupanja zemljišta ulagačima (u obliku koncesije ili trajna prodaja), • mogućnost proširenja poduzetničke zone i sl. 3. Financiranje osnivanja i razvoja poduzetničke zone Općina, grad, županija i federalne institucije će kreirati Plan financiranja osnivanja i razvoja zone koristeći vlastita proračunska i donatorska sredstva, sredstva Vlade a i Vlade Federacije BiH, te i iz drugih izvora. Općina, grad, županija i federalne institucije trebaju svake godine izdvojiti namjenska sredstva za financiranje osnivanja i razvoja zone. Sredstva se dodjeljuju prvenstveno za financiranje sljedećih namjena: • izrada projektne i druge dokumentacije za zonu, • otkup zemljišta za formiranje zone, • uređenje zemljišta i okoliša, • uređenje infrastrukture i opremanje zone, • izradu promotivnih materijala za zonu U cilju osiguranja financijske podrške ovom Projektu, općina, grad, županija će svojim godišnjim proračunima adekvatno potrebama i mogućnostima planirati sredstva za tu namjenu. 4. Opremljenost izgrađenih poduzetničkih zona Zona u kojoj će se odvijati gospodarska djelatnost u završnoj fazi treba biti opremljena: energetskom infrastrukturom (trafostanice, javna rasvjeta, električni priključci i plinski priključci), komunalnom infrastrukturom (vodovodne instalacije, instalacije oborinskih voda i kanalizacije u zoni i priključak na vanjske instalacije), prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i ceste u zoni), telefonskim priključcima. Program treba biti tako kapacitiran da se u financiranje izgradnje zone mogu uključiti: poduzetnici, gradovi/općine, županija, te federalne institucije. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 89 5. Korisnici i obveze korisnika: Korisnici sredstava iz ovog projekta su: županije, gradovi, općine i poduzetnici. Jedinice lokalne samouprave za formiranje poduzetničkih zona trebaju: • riješiti imovinsko-pravne odnose unutar zone, • odrediti službu unutar gospodarskih upravnih odjela, odnosno osnovati pravnu osobu koja će se brinuti o izgradnji zone-koordinaciji izgradnje zone. Poželjno je da poduzetničke zone sadrže i: poduzetničke centre, poduzetničke inkubatore, servisnu službu (zajednički nadzor, čuvanje objekata u zoni i specijalne servise za potrebe poduzetnika), prostorije za poslovne aktivnosti i sl. Kod utvrđivanja sadržaja u poduzetničkim zonama težište je na proizvodnim djelatnostima. 6. Kriteriji za odobravanje sredstava potpore Prioritet kod odobravanja sredstava potpore imaju poduzetničke zone koje imaju iskazan poduzetnički interes i osiguravaju veću uposlenost u: • proizvodno-prerađivačkim gospodarskim aktivnostima, • tehnološkim razvojno-inovacijskim centrima, • strateškim aktivnostima poslovne podrške (logističko-distributivnim centrima), Kod kandidiranja za sredstva projekta potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju: a) za nove poduzetničke zone: 1. odluku predstavničkog tijela o osnivanju poduzetničke zone, 2. prostorni plan jedinice lokalne samouprave - prednost će imati poduzetničke zone koje se nalaze na prostoru za koje je završen Urbanistički plan uređenja, odnosno one koje imaju Detaljan plan uređenja poduzetničke zone, 3. riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone - ukoliko nisu, priložiti ugovore o kupoprodaji s vlasnicima zemljišta 4. studiju opravdanosti izgradnje poduzetničke zone koja sadrži: - ispitan poduzetnički potencijal, - stanje infrastrukture do zone, - dinamiku izgradnje infrastrukture u zoni, - način i izvore financiranja. b) za postojeće poduzetničke zone: 1. riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone 2. projektnu dokumentaciju (na razini glavnog odnosno izvedbenog projekta) i ishodovane potrebne građevinske dozvole Korištenje sredstava Sredstva, za projekte koji se prihvate, se doznačavaju nosiocu razvoja poduzetničke zone. Kontrolu namjenske potrošnje sredstava provodi Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 90 8.1.2 Projekt „RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U FEDERACIJI BIH“ 20 U okviru ovog dokumenta pod točkom 7. – Analiza potreba malo i srednjeg poduzetništva u F BiH podtočka 7. 4. 1. gdje su spomenut pravni i institucionalni okvir prostornog planiranja neophodnog za uspostavu poduzetničkih zona. - Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini BiH (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 2/06), - Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenta prostornog uređenja (Sl. Novine Federacije; Broj 63/04), - Prostorni plan BiH urađen za razdoblje 1981. – 2000., u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavnom Federacije BiH (Sl. List SRBiH; Broj 15/89), - Prostorni plan županije, zakon o prostornom uređenju iz 2002. godine (SL. Novine Federacije BiH, Broj 52/02 i 52/06) – samo je nekoliko županija usvojilo ovaj prostorni plan i to: Tuzlanska (Službene novine Tuzlanske županije; Broj 9/06 ), Sarajevska (SN Sarajevska županija; Broj 26/06) i Središnja Bosna (SN županija Središnja Bosna; Broj 2/06) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 52/09), - Zakon o slobodnim zonama (Sl. Glasnik BiH; Broj 3/02), - Zakon o upravljanju otpada (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 3/03), - Zakon o zaštiti zraka (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 33/03), - Zakon o zaštiti okoliša (Sl. Novine Federacije BiH; Borj 33/03). - Zakon o građevnim proizvodima (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 78/09), Svih deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je zakone o prostornom uređenju a sa aspekta ove Studije od značaja su:zakona Izvor • Hercegovačko-neretvanska županija, Zakon o prostornom uređenju Sl. novine, br. 4/04, • Županija Zapadno-hercegovačka, Zakon o prostornom uređenju Nar. nov., br. 4/99; 10/03, • Hercegovačko - neretvanska županija, Zakon o prostornom uređenju Nar. nov., br. 14/98. Sustav uređenja prostora u Bosni i Hercegovini ustavno je dodijeljen entitetima, odnosno, Federaciji Bosne i Hercegovine i županijama, pa u skladu sa tim država nema nadležnosti po pitanju planiranja prostora. Federalno ministarstvo prostornog uređenja obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na: • planiranje i uređenje prostora, politiku upotrebe zemljišta na Federalnoj razini, • izradu, provođenje i primjenu prostornog plana Federacije, usklađenosti prostornih planova županija s prostornim planom Federacije, usmjeravanje dugoročnog razvoja upotrebe prirodnih resursa, • geoloških istraživanja, izradu osnovnih karata geofizičkih, seizmoloških, geometrijskih ili minerogenetskih, geokemijskih, geomorfoloških i drugih karata te izradu geoloških podloga za prostorno uređenje, 20 Dokument je usvojen na 96. sjednici Vlade Federacije BiH broj;03/05-14-327/2009, od 25. 3. 2009. godine, nastavaku 22. sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 28. 5. 2009. godine i 26. sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH održane 26. 10. 2009. godine. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 91 nadzor nad odgovarajućim ustanovama iz sektora i druge poslove utvrđene zakonima. Na nižim razinama administracije, u županijama i općinama, također postoje ministarstva, odjeli ili pak nadležni službenici i tijela u čiji djelokrug odgovornosti spada prostorno uređenje. • 8.2Položaj poslovne infrastrukture u strateškim dokumentima u BiH O razvoju poslovne infrastrukture razmatrano je i u drugim strateškim dokumentima urađenim u prethodnom razdoblju u BiH a koje bi svakako trebalo konzultirati kod izrade studije izvodljivosti (opravdanosti) za svaku konkretnu poslovnu zonu u HNŽ. Ovdje ćemo ih samo taksativno nabrojati, a izdvojeni dijelovi od značaja za poslovnu infrastrukturu dani su u Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine: • STUDIJA RAZVOJA BIH ZA RAZDOBLJE 2010-2015. • STUDIJA RAZVOJA ZNANOSTI U BIH • STUDIJA RAZVOJA HERCEGOVINE • PROJEKT : RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (tzv. Studija razvoja poduzetništva u FBiH) Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 92 9.ANALIZA LOKALNOG POSLOVNIH ZONA U ISTRAŽIVANJA AMBIJENTA ZA RAZVOJ HNŽ/HNK – TERENSKA 9.1. Analiza konkurentnosti općina Analiza konkurentnosti općina vršena je na osnovu MCI (Municipal Competitiveness Index) metode, odnosno procjene indeksa općinske konkurentnosti. MCI indeks prvotno je uveden od strane Simeona i La Porte (2002), prezentiran u članku The Regulation of Entry u Quarterly Journal of Economics, 117, str. 1 – 37. Odabir navedenog načina izvršen je na osnovu tri primarna razmatranja: njegove aktualnosti – USAID je prihvatio obračun MCI za općine Salvadora u 2009. godini; - njegove prilagodbe za primjenu u tranzicijskim gospodarstvima; - usuglašenosti lokalnog gospodarskog razvoja sa unaprjeđenjem životnog okruženja, lokalnog ulaganja i većih mogućnosti upošljavanja. Indeks, kao takav, stvoren je kako bi iskazao mjeru sposobnosti lokalnih vlasti da kreira i unaprijedi komercijalno regulativne politike, te stimulirala razvoj privatnog sektora (USAID, 2009). Isti omogućuje mjerenje kapaciteta općina u kontekstu cjelokupnog okruženja. Uzimajući u obzir da je primarnom analizom unutar ovog istraživanja obrađen ukupni poduzetnički TEA indeks, kao i sektorska analiza i analiza ljudskih kapaciteta, u sveukupnom smislu vjeruje se da se omogućuje sveobuhvatno skeniranje poduzetničke sfere u regiji Hercegovina. Indeks, uz dodatak ostalih razmatranja u ovoj studiji osigurava uvid na projektnom principu, cjelokupnog poduzetničkog razvoja regije, što je prikazano na ilustraciji. Slika IX-1. Dijagram procesa istraživanja poduzetničkog potencijala regije Sirovinska baza Kapacitet ljudskih resursa MCI Indeks konkurentnosti općine Tehničko – tehnološki kapaciteti Općinski upravljana poduzetnička infrastruktura Sektorska analiza Mobilnost radne snage i utjecaj okruženja Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 93 Smjernice strategijskog razvoja Dodatna prednost MCI indeksa je u relativno ravnomjerno raspoređenoj disperziji analize kapaciteta općine, čime se izjednačavaju općine po svojoj veličini i mogućnosti utjecaja na lokalno okruženje, odnosno omogućena je relativna mjera usporedbe aktivnosti svih općina usuglašena za postojeće ljudske i financijske kapacitete svake općine pojedinačno. Originalni MCI indeks sastoji se od devet podindeksa na osnovu čijih medijan vrijednosti se gradi konačan rezultat. Podindeksi MCI 1. Transparentnost Mjeri nivo otvorenosti u pružanju informacija i predvidivosti promjena u regulativama koje mogu utjecati na poslovne subjekte unutar općine. 2. Usluge općine Mjere nivo kvaliteta usluga koje općine pružaju privatnom sektoru. 3. Proaktivnost Mjere nivo dinamičnosti općinske vlade u razvoju i promoviranju inicijativa usmjerenih na privlačenje investicija i unaprijeđenije poslovnih uvjeta. 4. Neformalna plaćanja Mjeri magnitudu troškova neformalnih plaćanja zahtijevanih u pokretanju i vođenju poslovanja. 5. Javna sigurnost Mjeri utjecaj kriminala na vlasnike poslovnih subjekata i sposobnost općine da spriječi i kontrolira kriminal. 6. Vrijeme usuglašavanja Mjeri frekvenciju inspekcija u svakoj općini, kao i nivo do kojeg su provedene na pravilan način. 7. Stope i porezi Mjere iznos lokalnih poreza i ostalih nameta zahtijevanih u procesu poslovanja. 8. Ulazni troškovi Mjeri lakoću i trošak registriranja i započinjanja poslovnih aktivnosti subjekta. 9. Općinska regulativa Mjeri broj regulativa u svezi sa poslovnim operacijama subjekata. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 94 Za potrebe primarnog istraživanja studije, a u svrhu operacionalizacije istraživanja, sačinjen je modificirani MCI indeks (MCIBIH), kojim se konsolidiraju određeni podindeksi, a isto tako i isključuju analize određenih ingerencija koje u promatranom okruženju pripadaju višim nivoima vlasti, poput podindeksa 5. Javna sigurnost. MCIBIH je obuhvatio medijan slijedećih podindeksa: Lokalni uvjeti, Općinska regulativa, Općinske financije, Proaktivnost općina, Općina i okruženje i Intelektualni kapital. Determinante svakog pojedinačnog indeksa date su u prilogu ove Studije u formi korištenog upitnika. Segment lokalnih uvjeta promatran je putem: • dinamičnosti u broju registriranih djelatnosti u tri konsekutivne godine; • razloga porasta/pada broja registriranih djelatnosti i eventualnog utjecaja općine na bazi subjektivne procjene i ocjenom realnosti procjene. Segment općinske regulative promatran je višedimenzionalno i to: • navođenjem procedura registriranja djelatnosti u općini i procjeni anketara o postojanju procedura, odgovornosti i kolanja internih akata unutar općine; • navođenjem dodatnih dokumenata za registriranje obrta i srodnih djelatnosti uz procjenu anketara o stupnju propisanosti, unificiranosti i transparentnosti procedura; • ocjenom razdoblja u danima od podnošenja prijave do izlaska općinskih inspekcija u pregled (odaziv općinskih službenika) uz subjektivnu ocjenu pouzdanog mjerenja razdoblja i dokumentiranju navoda; • iskazanim ukupnim troškom registriranja poslovnog subjekta koji se odnosi na općinske prihode, a u formi naknada za registriranje, naknada za inspekcije, naknada za komisiju, visini rente po m2 i ostalih naknada; • navodom procijenjenog procenta odbijenih aplikacija i razlozima odbijanja istih uz subjektivnu procjenu anketara o pouzdanosti razloga odbijanja i propisnom dokumentiranju odbijenih zahtjeva. Segment općinske financije promatran je iz perspektive rasporeda općinskog proračuna, kao i vrsti i načinu obračuna tarifa i naknada poslovnim subjektima: • raspored proračuna obuhvatio je izražavanje procentualnog učešća plaća, javnih radova, potpora obrazovanju, treningu osoblja (izgradnji kapaciteta) i pružanju općinskih usluga (subjektima); • ocjeni povećanja/porasta općinskih tarifa i naknada na principu promatranja tri konsekutivne godine; • ocjena načina obračuna visine tarifa i naknada općine shodno veličini privrednog subjekta odnosno u fiksnim iznosima. Segment proaktivnosti općine obrađivao je provedene inicijative u tri konsekutivne godine uz navođenje visine ulaganja u KM, te načinu financiranja na razinama vlastitog proračuna, viših razina vlasti i međunarodne pomoći. Ovime je ocjenjivan broj i veličina provedenih inicijativa, ali isto tako i sposobnost općinskih službenika da multiplicira predviđena sredstva za određene projekta. Anketar je trebao ocijeniti da li je inicijativa propisno dokumentirana, te da li je ista i provedena. Segment suradnje općine s višim razinama vlasti ocjenjivao je uspostavljenu suradnju na osnovu provedenih inicijativa u tri konsekutivne godine. Inicijative su ocijenjene izraženim iznosima u KM i razlozima eventualnog odbijanja. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 95 Dodatno, ocijenjena je uspostava suradnje općinskih organa s Mirovinskim osiguranjem (MIO) u području ubrzane i povoljnije registracije d.o.o. i obrta, županijskim sudovima, kao i županijskim inspekcijskim organima u području izdavanja građevinskih dozvola. Segment intelektualni kapital imao je za cilj ocjenu uključenosti općine u potporu obrazovanju stanovnika, kao i u izgradnji kapaciteta osoblja: • ispitano je da li općina ima uveden program školarina/stipendija, te navodi eventualnih programa u dvije konsekutivne godine uz visinu odgovarajućeg ulaganja i broj krajnjih korisnika, kao i način financiranja putem vlastitog proračuna, viših razina vlasti ili međunarodne pomoći; • analizirani su pruženi treninzi za osoblje u dvije godine shodno vrsti treninga, broju i pozicioniranosti polaznika, kao i način financiranja treninga; • treća razina predviđala je ispitivanje eventualne uloge privatnog sektora u smislu financijske i savjetodavne potpore. Dodatno, dubiozna analiza funkcioniranja općina i poduzetničke infrastrukture obrađena je drugim upitnikom, također podnesenim u privitku ove Studije. Slika IX-2. Modificirani obračun konkurentnosti općina HNŽ Modificirani obračun konkurentnosti općina HNŽ (1-5) prosjek regije Jablanica Čapljina Konjic Čitluk Prozor Ravno Stolac Mostar Neum 1,8 1,85 1,9 1,95 2 2,05 2,1 2,15 2,2 2,25 2,3 2,35 9.2 Analiza općih podataka po općinama Ispitivanje organizacione strukture i Hercegovina je provedeno kako bi se stekao aktivnostima osoblja i orijentiranost općine ka unutarnje organizacije, tako i uspostavljenom infrastrukturom. funkcioniranje općina regije bolji uvid u način upravljanja, poduzetništvu, kako uređenjem nematerijalnom i materijalnom Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 96 Segment općih podataka o općini sadržavao je prikupljanje podataka vezanih za: • broj stanovnika u ‘000 kako bi se mapirala veličina općine; • broj registriranih obrta i sličnih zanimanja na razini općine kako bi se ocijenila poduzetnička aktivnosti; • broj uposlenih u općini kako bi se djelotvornost općine usporedila s ljudskim kapacitetima općine; • procijenjeni Bruto domaći proizvod na razini općine (isti je izražen samo u jednom slučaju, te je stoga izuzeta analiza po BDP-u). Segment sektorske analize imao je za cilj da osigura ponderirane vrijednosti branši rangiranih po bitnosti za svaku općinu. Analiza je vršena na osnovu dvanaest kategorija i tri dodatne kategorije prepoznate od strane općina, pri čemu je najprioritetnija branša rangirana kao prva, a branše od desete do petnaeste označene su sa rangom 10. Segment proračuna i strategijskog razvoja sastojao se od ispitivanja slijedećih stavki: • pregledu usvojenih akata za ekonomski razvoj, dugoročne studije gospodarskog razvoja, kratkoročne studije gospodarskog razvoja ili dokumenta nižeg ranga kompleksnosti; • usporedno je ispitana razina subjektivne procjene neophodnosti postojanja strategijskog akta mjerena Likertovom skalom od 1 – ne slažem se do 5 – potpuno se slažem. Istim je omogućena procjena u kojoj mjeri općine trebaju nove ili unaprijeđenije strategijske dokumente za ekonomski razvoj mjerena odstupanjima na razini standardne devijacije; • omjer izdvajanja sredstava iz proračuna na ime gospodarskog razvoja od 0% do 1,51% i više; • omjer subjektivno procijenjenog utrošenog vremena na gospodarski razvoj mjeren učešćem uposlenika uposlenih u ekonomskom razvoju naspram ukupnog broja uposlenih, kao i razine angažiranosti ostalih uposlenika u ekonomskom razvoju; • usporedno ispitana je razina subjektivne procjene ulaganja u ekonomski razvoj izraženog u procentualnom učešću vremena i učešću alociranih sredstava iz proračuna, mjerena također korištenjem Likertove skale; • analiza postojećeg izdvajanja iz proračuna, a na ime gospodarskog razvoja, razvrstana je po vrsti ulaganja i procentualnom učešću u ukupnom izdvajanju i to: za izradu dokumenata, procedura i drugih akata, izgradnju ljudskih kapaciteta putem dodatne edukacije i razmjene iskustava, ulaganja u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem i pripadajućom infrastrukturom, ulaganja u zemljište i pripadajuću infrastrukturu, izravnih potpora poduzetnicima i ostalih utrošaka; • način upravljanja gospodarskim razvojem putem uposlenog/uposlenih sa pretežitim radnim zadacima vezanim za gospodarski razvoj (uz navođenje broja uposlenih kao temelja procjene učešća u ukupnom broju), putem zasebnog odjela za gospodarski razvoj i broj uposlenih, putem zasebno registriranog gospodarskog subjekta s većinskim općinskim udjelom u vlasništvu (uz ispitivanja registracijskog oblika kao d.o.o. ili privatno-javnog partnerstva); Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 97 postojanje savjetodavnog tijela i vrsta članstva shodno mogućoj involviranosti privatnog sektora, sektora srednje ili visokog obrazovanja, nevladinog sektora ili neovisnih konzultanata i savjetnika; • dodatno, ispitana je učestalost sastanaka sa savjetodavnim tijelom na mjesečnoj, kvartalnoj ili godišnjoj razini; • uloga savjetodavnog tijela ispitana je dvodimenzionalno i to određivanjem uloge i subjektivnom procjenom bitnosti na osnovu trenutnog stanja mjerenom Likertovom skalom 1 – 5. Ponuđeni odgovori su se odnosili na: održavanje radnih sastanaka s gospodarskom upravom općine, procjenom potreba u razvoju i slanju zaključaka općinskoj upravi, izradi akcionih planova, preporuka i aktivnom kreiranju politike gospodarskog razvoja i ostalim eventualnim ulogama. Segment uspostavljene infrastrukture za gospodarski razvoj imao je za cilj određivanje postojeće nematerijalne infrastrukture po općinama kako slijedi: • pomoći u registraciji i obrta i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • pomoći u registraciji d.o.o. i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • pomoći u izdavanju uporabnih građevinskih dozvola i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • izravno poslovno savjetovanje i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • financiranje putem kreditno-garancijskog fonda i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • promocije za strane izravne ulaganja i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • promocije gospodarskih subjekata i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • internacionalizacije gospodarskih subjekata i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala); • izravne potpore upošljavanju i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala). Pored toga, izvršena je i analiza postojeće materijalne poduzetničke infrastrukture, statusa postojeće infrastrukture u formi da je ista registrirana, u procesu registriranja ili u fazi inicijative. Nadalje, za svaku uspostavljenu, kao i neuspostavljenu, materijalnu infrastrukturu dana je mogućnost subjektivne procjene bitnosti iste mjerene Likertovom skalom. Slijedeća materijalna infrastruktura je obuhvaćena primarnim ispitivanjem: • centar za poduzetništvo; • poslovni inkubator; • poslovna zona; • one-stop-shop (ili sustavno uređena ubrzana registracija i izdavanje dozvola); • burza rada (ili centar za razvoj karijera); • akcioni plan potpora za edukaciju stanovništva, kao i postojeći sustav stipendiranja studenata. Regionalnim pregledom poduzetničke djelatnosti, zamjetno je značajno odstupanje broja obrta i sličnih zanimanja na ‘000 stanovnika u Hercegovačkoneretvanskoj županiji gdje je zabilježeno prosječno 23,35 obrta na ‘000 stanovnika u odnosu na prosjek regije Hercegovine od 21,48. • Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 98 Navedeni rezultat umnogome je temeljen rezultatom općine Mostar, koja je najveća općine regije i ujedno i općina s najvišom razinom poduzetničke djelatnosti, pa samim time i značajno zastupljena u rezultatima Hercegovačkoneretvanske županije. Najniža razina poduzetničke djelatnosti zabilježena je u Istočnoj Hercegovini (Republika Srpska) prosječnog broja registriranih obrta od 15,68 na ‘000 stanovnika, odnosno 73% od prosjeka regije. Dijagram IX-3. Broj obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina Broj obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina ZHŽ HNŽ HBŽ RS Nadalje, prosječan broj uposlenih u općini na '000 stanovnika iznosi 3,99, odnosno 0,40% stanovnika je prosječno uposleno u općini (svaki 250 stanovnik). Značajnije odstupanje bilježi regija Hercegovina sa 5,30 uposlenih na '000 stanovnika. Bez daljnje kvalifikacije rezultata upućujemo čitaoca studije da donese zaključak vezano za broj uposlenih po općinama, uzimajući u obzir i indeks konkurentnosti općina, kao i proaktivnost općina. Usporednom analizom eventualno bi se mogao analizirati stupanj učinkovitosti općinske administracije u ekonomskom razvoju naspram ukupnog broj uposlenih na '000 stanovnika. Tabela 9.1. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po podregijama Hercegovine Broj stanovnika Broj obrta i sličnih zanimanja Broj uposlenih u općinama Broj obrta na '000 stanovnika Broj uposlenih u općini na '000 stanovnika Regija Hercegovina Ukupno HNŽ % 521.405 252.825 48% ZHŽ % HBŽ % RS % 92.500 18% 91.700 18% 84.380 16% 11.200 5.903 53% 1.922 17% 2.052 18% 1.323 12% 2.078 1.036 50% 285 14% 315 15% 442 21% 21,48 23,35 1,09 20,78 0,97 1,04 0,73 3,99 4,10 103% 3,08 22,38 77% 3,44 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 15,68 86% 5,24 131% 99 Hercegovačko-neretvanska županija kako je već prethodno navedeno bilježi najbolji rezultat poduzetničke aktivnosti. Neum bilježi 47 registriranih obrta na '000 stanovnika. Pet općina županije bilježe nižu razinu poduzetničke aktivnosti od prosjeka regije Hercegovina. Tabela 9.2. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po općinama Broj reg. stanovnika 27.000 Broj obrta i sličnih zanimanja 669 Broj uposlenih u općini 75 Stolac Ravno Prozor Neum Mostar Konjic Jablanica Čitluk Čapljina Hercegovačko-Neretvanska Županija 17.000 13.000 35.000 126.000 5.000 14.000 1.825 14.000 568 363 509 2.972 235 283 18 286 80 54 120 553 34 57 13 50 Broj obrta na '000 stanovnika 24,78 33,41 27,92 14,54 23,59 47,00 20,21 9,86 20,43 % od prosjeka regije Hercegovina 115,35% 155,55% 129,99% 67,70% 109,81% 218,80% 94,11% 45,92% 95,10% Dijagram IX-4. Broj registriranih obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina na 1000 stanovnika Broj registriranih obrta i sličnih zanimanja na '000 stanovnika Neum Čitluk Jablanica Čapljina Mostar Stolac Prozor Konjic Rav no prosjek regije 0 5 10 15 20 25 30 35 40 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 45 50 100 9.3 Sektorska analiza Tabela 9.3. Rangiranje djelatnosti po važnosti za HNŽ Regija Hercegovina Rangiranje djelatnosti po važnosti u% Regij a HNŽ ran g Poljoprivred 21,17 19,31 a % 1 % Turizam 12,29 18,24 % 2 % Drvoprerada 8,41 5,38 % 3 % Prerada kamena i 8,41 6,84 ruda % 4 % Metaloprera 6,57 6,31 da % 5 % Građevinarst 6,25 8,01 vo % 6 % Poslovne usluge/zastu 5,86 6,57 p. % 7 % Intelektualne 5,39 5,76 usluge % 8 % Visoka 5,29 4,83 tehnologija % 9 % Energetika 4,93 3,65 % 10 % Kemijska, kožarska 4,72 3,65 prer. % 11 % Tekstil 4,55 3,65 % 12 % Kabelska 4,55 3,65 industrija % 13 % Trgovina 4,52 3,96 % 14 % ZHŽ ran g 1 2 8 4 6 3 5 7 9 11 11 11 11 10 HBŽ ran g 15,62 % 6,61 % 6,14 % 8,18 % 6,87 % 14,32 % 7,47 % 5,21 % 7,47 % 4,30 % 4,91 % 4,30 % 4,30 % 4,30 % 1 7 8 3 6 2 4 9 4 11 10 11 11 11 rang 17,08 % 11,82 % 21,95 % 9,04 % 5,30 % 3,84 % 3,84 % 3,84 % 3,84 % 3,84 % 3,84 % 3,84 % 4,96 % 3,84 % RS ran g 2 3 1 4 5 7 7 7 7 7 7 7 6 7 ran g 22,67 % 10,70 % 9,63 % 7,71 % 5,67 % 4,28 % 4,70 % 4,70 % 4,53 % 6,22 % 5,00 % 4,76 % 4,28 % 4,28 % 1 2 3 4 6 12 9 9 11 5 7 8 12 12 Sektorska analiza regije Hercegovina imala je za cilj determinirati gospodarsko opredjeljenje Hercegovine. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 101 Dijagram IX-5. Sektorska analiza u regiji Hercegovina SEKTORSKA ANALIZA REGIJE HERCEGOVNIA Poljopriv reda Trgov ina 25% Turizam 20% Kabelska industrija 15% Drv oprerada 10% Tekstil 5% Prerada kamena i ruda 0% Kemijska, kožarska prer. Metaloprerada Energetika Visoka tehnologija Građev inarstv o Poslov ne usluge/zastup. Navedenom tabelom i dijagramom vidljiva je izražena uloga poljoprivrede mjerena ocjenom bitnosti 21,17% od 100% za sve ponuđene sektore ove analize. Od dvadeset i šest općina četiri podregije, dvadeset dvije općine smatra poljoprivredu najvažnijim segmentom gospodarstva. Izrazito, u Hercegovačko neretvanskoj županiji prioritetna industrija je poljoprivreda, što je i logičan slijed shodno prirodnim resursima i geografskoj konfiguraciji zemljišta. Ovi podaci značajan je u mjeri razmatranja konačnih zaključaka ove studije, koja u primarnom cilju obuhvata analizu poduzetničke infrastrukture, i prvotno mapiranje postojećih i mogućnosti potencijalnih poslovnih zona. Također, smatra se bitnim za spomenuti, da je samo jedna općina od dvadeset i šest usvojila studiju ekološkog utjecaja osnivanja i razvoja poslovne zone. Isto ukazuje na izrazito nisku razinu usuglašenosti strategijskog razvoja na razini općina. Slijedeći prioritetni segment gospodarstva, prepoznat od strane općina, je turizam sa 12,29% učešćem u ukupnom gospodarstvu. Također i u ovom slučaju neophodno je napomenuti značaj ekološke svijesti i očuvanja prirodnih dobara, te u suglasnosti s istim voditi regionalni razvoj industrijskih, slobodnih, pa i poslovnih zona s naglaskom na obvezni preduvjet ograničavanja na ekološki prihvatljive branše, pri samom razmatranju aplikacija za korištenje usluga zona. Sektorska analiza omogućava i pretpostavljene pravce regionalnog razvoja u smjeru: • obuhvata korištenja i očuvanja prirodnih resursa, • obuhvata i razvoja neophodnih ljudskih resursa i • obuhvata i razvoja tehničko-tehnoloških kapaciteta. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 102 Dijagram IX-6. Sektorska analiza za HNŽ SEKTORSKA ANALIZA HNŽ Poljopriv reda 20% Trgov ina Turizam 15% Kabelska industrija Drv oprerada 10% 5% Tekstil Prerada kamena i ruda 0% Kemijska, kožarska prer. Metaloprerada Energetika Građev inarstv o Visoka tehnologija Poslov ne usluge/zastup. Hercegovačko-neretvanska županija rangiranjem značajnosti navedenih sektora prepoznala je prije svega značaj poljoprivrede, turizma i građevinarstva. Razmatrajući na općinskom razini općine Jablanica, Konjic, Prozor i Ravno upućuju da oslonac prije svega vide u industrijskom razvoju baziranom na prirodnim resursima metala, drveta, kamena i ruda. Kod većine preostalih pet općina vidljiva je relativno linearna disperzija značaja razvoja poljoprivrede i turizma. Mostar, kao centralna općina ove županije također oslikava sveukupnu subjektivnu procjenu značaja. Bitno je također napomenuti prepoznati izrazito visoku razinu značaja građevinarskog sektora, što se dobrim dijelom može tumačiti prepoznatom atraktivnošću većeg broja općina županije. Tabela 9.4. Registrirani gospodarski subjekti po sektorima u HNŽ Čitluk Jablanica Konjic Mostar Neum Prozor Ravno Stolac Metaloprerada Drvoprerada Prerada kamena i ruda Poljoprivreda Kemijska, Čapljina Hercegovačko-Neretvanska Županija 4 8 8 9 6 7 1 2 8 9 9 4 5 6 8 9 3 7 7 1 10 5 2 10 1 4 10 6 3 10 7 2 10 7 2 10 3 1 10 3 1 10 9 1 10 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 103 kožarska prer. Turizam Poslovne usluge/zastup. Intelektualne usluge Visoka tehnologija Građevinarstvo Trgovina Tekstil Energetika Kabelska industrija 2 1 2 5 1 1 2 2 2 5 3 5 8 5 6 7 6 5 6 9 3 10 10 10 10 4 7 6 10 10 10 10 8 9 3 10 10 10 10 7 9 4 10 10 10 10 6 4 3 10 10 10 10 5 8 10 3 10 10 10 8 9 4 10 10 10 10 7 5 4 10 10 10 10 6 8 4 10 10 10 10 9.4Proračun i usvojeni dokumenti za gospodarski razvoj Tabela 9.5. Utvrđeni broj strateške dokumentacije u HNŽ Regija Hercegovina Regija Strateški dokumenti Studije razvoja (broj) Strateški dokument nižeg ranga Niti jedan dokument Ponderirana vrijednost strateške orijentacije (1-5) Trenutni dokumenti zadovoljavajući (1-5) Neophodno unaprjeđenje (%) HNŽ ZHŽ RS 16 62% 4 44% 4 100% 2 50% 5 7 3 27% 12% 2 22% 3 33% 0 0 2 0 50% 0% 3 1 0% 0% 3,7500 2,7778 5,0000 3,7500 3,6111 3,4615 3,4444 4,2500 3,2500 3,2222 15% 13% 11% 1,51% 1,51% 1,29% 22,50% 17,50% 19,72% 7,75% 3,75% 9,25% 3,50% 10,44% 2,67% Financijsko i vremensko ulaganje u ekonomski razvoj Ekonomski razvoj u % ukupnog budžeta 1,43% 1,51% % prosječno utrošenog vremena za ekonomski razvoj 19,81% 19,72% Struktura potpore u % Izrada dokumenata Dodatna HBŽ 10,46% 3,85% 12,22% 5,22% Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 104 edukacija Razmjena iskustava Imovinski odnosi Ulaganje u zemljište Izravne potpore poduzetnicima Ostalo 4,04% 11,65% 8,00% 15,56% 2,75% 16,25% 2,50% 7,50% 1,33% 7,56% 48,12% 36,67% 31,25% 65,50% 59,33% 8,50% 13,38% 6,89% 15,44% 0,00% 38,25% 11,25% 0,50% 12,67% 6,00% Analiza proračuna imala je za cilj prikazati opredjeljenje općinskih organa prema strategijskom razvoju, izgradnji infrastrukture i potpori razvoju poduzetništva. Nadalje, analizirano je i utrošeno vrijeme u gospodarski razvoj i raspored instanci odlučivanja u cilju potpore poduzetništvu. U segmentu dokumenata strategijskog razvoja ispitivano je postojanje dugoročnih i kratkoročnih studija, kao i dokumenata nižeg ranga kompleksnosti. Usporedno, vršena je analiza razine zadovoljstva mjerena Likert skalom (od 1 do 5), shodno trenutno postojećem dokumentu, čime se razmatra subjektivna procjena općinskih uposlenika o korisnosti trenutnog dokumenta i neophodnosti unaprjeđenja istog. Uz prosječnu izraženu vrijednost strategijske orijentacije od 3,795 (na skali od 1 do 5), Zapadno-hercegovačka županija iskazuje najbolji rezultat od 4,895. Dijagram IX-7. Veličina strateške orijentacije za HNŽ u usporedbi s drugim podregijama Ponderirana vrijednost strateške orijentacije (1-5) Regija 5 4 3 2 RS HNŽ 1 0 HBŽ ZHŽ Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 105 Razmatrajući na razini općina Hercegovačko-neretvanske županije posebno izražena strategijska orijentacija javlja se u općinama Jablanica i Konjic, dok nižu razinu iskazuju općine Neum i Stolac. Interesantna je i ocjena zadovoljstva postojećim dokumentom pri čemu tri općine izražavaju izrazito nezadovoljstvo, dok su dvije općine nezainteresirane za trenutni dokument. Samo tri od devet općina je u potpunosti zadovoljno trenutnim dokumentom. Infrastrukturna ulaganja u relativno veličini izražena su u općini Neum, Prozor, Čapljina i Ravno. Tabela 9.6. Strateška dokumentacija u općinama HNŽ Čitluk Jablanica Konjic Mostar Neum Prozor Ravno Stolac Dugor. strat. ek. razvoja Krat. strat. ek. razvoja Dokument nižeg r anga Niti jedan dokument Zadovoljstvo dok. Proračun za ER u % Vrijeme za ER u % Proračun za ER dostatan Struktura potpore u% Izrada dokumenata Dodatna edukacija Razmjena iskustava Imovinski odnosi Ulaganje u zemljište Izravne potpore poduzet. Čapljina Hercegovačko-Neretvanska Županija - - x x - x - - x - - - - - - - - - x - - - - - x x - 2 x 4 5 5 x 5 3 2 3 2 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 17,5 17,5 17,5 17,5 17,5 17,5 17,5 37,5 17,5 1 2 2 3 1 1 4 1 1 15 5 20 20 10 10 10 10 10 0 2 5 5 10 5 5 5 10 0 15 2 10 5 15 10 15 40 5 2 5 3 5 5 20 5 50 50 40 20 25 5 60 55 60 15 0 0 30 15 5 0 12 0 0 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 106 9.5 Stupanj razvoja korporativnog upravljanja Tabela 9.7. Komparativni pokazatelji korporativnog upravljanja u Hercegovini i HNŽ Regija Hercegovina Stepen razvoja korporativnog upravljanja 1-5 Kapacitet upravljanja % uposlenih u ER od ukupnog Upravljanje ekonomskim razvojem Ne upravlja Uposleni u općini Zasebni odjel Zasebni subjekt Savjetodavno tijelo Uloga savjet. odb. Regij a HNŽ ZHŽ HBŽ RS 3,36 47 2,88 20 4,43 03 2,82 15 3,64 83 36% 38% 31% 40% 35% 9% 10% 6% 9% 10% 0 0% 0 67 % 3 33 % 1 0% 75 % 25 % 0 6 0% 0 77 % 6 23 % 3 0 0% 0 0% 0 0% 20 0 1 0% 75 % 25 % 2 0% 78 % 22 % 0 0% 0 0% 3 7 32% 24% 62% 13% 36% 34% 26% 41% 33% 40% Stupanj razvoja korporativnog upravljanja odnosi se na uspostavljenu strukturu operativnog upravljanja, raspodjele odgovornosti, stručno savjetodavnu pomoć i nadzor. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 107 Dijagram IX-8. Stupanj razvoja korporativnog upravljanja za HNŽ Stepen razvoja korporativnog upravljanja 1-5 Regija 5 4 3 2 RS HNŽ 1 0 HBŽ ZHŽ Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 108 Upravljanje ER Ne upravlja Uposleni u općini Zasebni odjel Zasebni subjekt Registracija % od ukupnog broja uposlenih Ukupni kapacitet Savjetodavno tijelo Privatnog sektora Srednjeg/visokog obraz. Nevladinog sektora Neovisnih konzultanata bro j x 4 bro j x bro j 5 bro j x x 2 3 bro j x x 25 % 25 % 25 % 25 % 50 % 5% 30 % 6% 31 % 4% 29 % x x 3% 28 % 2% 52 % x 10 2 bro j x 4 bro j x 25 % 12 % 37 % M M Stolac bro j 8 bro j x x 25 % 14 % 39 % x x Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji Ravno Prozor Neum Mostar Konjic Jablanica Čitluk Pitanje Čapljina Na razini Hercegovačko-neretvanske županije najbolji rezultat iskazuju općine Jablanica, Prozor i Ravno. Što se tiče zasebnog osvrta na upravljanje gospodarskim razvojem, relativno najveći kapacitet iskazuje općina Ravno (63%) i općina Mostar (52%). Tabela 9.8. Upravljanje ER po općinama Hercegovačko-Neretvanska županija 3 5 K 25 % 38 % 63 % x x 25 % M x x K K x x M M x K 6% 31 % 109 Članstvo 0% 0% Aktivnosti Ukupno savjetodavno tijelo Uloga savjet. odb. Radni sastanci Procjena potreba Akcioni planovi Ostalo – Navesti: 0% 0% 0% 0% Uloga u gospodarskom razvoju ocjena bitnosti 5 5 5 0% 5,0 0 38 % 12 % 50 % 5 5 5 0% 5,0 0 x x x 99 % 5,0 0 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 5 5 5 5 5 5 0% 5,0 0 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 5 5 5 0% 5,0 0 75 % 16 % 91 % 5 5 5 0% 5,0 0 x x 66 % 4,0 0 56 % 18 % 74 % 4 4 4 x x 66 % 3,6 7 0% 0% 0% 3 3 5 5 5 5 0% 5,0 0 110 9.6 Usluge općina i poduzetnička infrastruktura Tabela 9.9. Vrijednosti ocjena usluga općina u segmentu poduzetničke infrastrukture Regija Hercegovina Regij a ponder Usluge općina Pomoć u izdav. građ. doz. Pomoći u registraciji obrta Pomoći u registraciji d.o.o. Promocija privr. subjekata Izravna potpora upošljavanju Promocija za SDI Izravno poslovno savjet. Internacional. privr. subj. Financiranje putem KGF-a ponder Poduzetničk a infrastruktur a Centar za poduzetništvo Poslovni inkubator Poslovna HNŽ 2,02 99 ZHŽ 2,28 40 2,08 33 24 92 % 9 22 85 % 8 89% 12 46 % 6 67% 4 11 42 % 11 6 42 % 23 % 3 15 % 12 % 2 8% 4 1,09 89 2 3 10 100 % RS 1,52 78 100 % 7 78 % 3 75% 3 75% 8 89 % 100 % 1 25% 1 11 % 33 % 4 100 % 1,97 53 4 5 56% 1 25% 2 50% 3 2 22% 2 50% 0 0% 7 2 22% 0 1 25% 3 2 22% 1 25% 0 0% 1 1 11% 0 0% 0 0% 2 11 % 22 % 2 22% 0 0% 0 0% 0 0% 1,11 11 8% 12 % 38 HBŽ 0 0% 1,42 86 0,89 29 1,03 17 0% 1 25% 0 0% 1 2 22% 3 33% 0 0% 2 50% 0 0% 2 50% 1 3 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 78 % 33 % 11 % 11 % 33 111 zona One – stop – shop Burza rada / karijera centar Akcioni plan školovanje Stipendiranje 3 % 12 % 1 11% 1 25% 0 0% 1 2 8% 1 11% 1 25% 0 0% 0 2 8% 69 % 0 0 0 0% 2 3 75% 5 18 0% 7 78% 0% 3 75% % 11 % 0% 22 % 56 % Istraživački segment usluga općina i izgrađene poduzetničke infrastrukture podstavljaju bitan pokazatelj već provedenih aktivnosti u gospodarskom razvoju općina. Izravno, ovim segmentom su iskazani i kapaciteti osoblja općine, kao i njihov pristup gospodarskom razvoju. Vezano za uspostavljenu infrastrukturu, cjelokupna Županija bilježi ujednačen rezultat, s tim da je iznenađujući slučaj općine Mostar, koja ima registriran samo poslovni inkubator manjeg prostornog kapaciteta. U općini postoje i dvije poslovne zone, ali kako se istima ne upravlja niti postoji kontakt za strategijski razvoj, iste nisu obuhvaćene ovo analizom Također, zanimljiv je podatak, da niti jedna općina nema usvojen akcijski plan za školovanje iako svaka općina daje maksimalnu ocjenu bitnosti ovom segmentu, te bi se preporuka u tom slučaju odnosila na donošenje studije sprječavanja ‘brain drain-a’ iz ove županije. Tabela 9.10. Usluge općine i uspostavljena infrastruktura u HNŽ u brojkama Usluge općine Pomoći u registraciji obrta Pomoći u registraciji d.o.o. Pomoć u izdav. građ. doz. Izravno poslovno savjet. Financira nje putem KGF-a Promocija za SDI Promocija gosp. subjekata Međun. gosp. subj. x 5 x 5 x 5 x 5 x 5 x 2 x 5 x 5 x 5 x 5 5 x 5 x 5 x 5 5 x 5 x 4 x 5 4 x 5 x Stolac 5 x 5 x 5 x 5 5 x 5 x 5 5 5 x 5 5 5 5 5 5 5 4 5 x 5 5 5 x 5 3 5 3 5 5 5 5 5 x 5 5 4 5 x 5 5 5 5 x 5 x 5 5 5 5 5 x 5 5 3 5 5 5 x x Ravno Prozor Neum Mostar Konjic Jablanica Čitluk Čapljina Hercegovačko-Neretvanska županija x Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji x 5 5 112 Izravna potpora upošljava nju prosječna ocjena bitnosti Uspostavl jena infrast. Centar za poduzetni štvo Poslovni inkubator Poslovnu zonu One – stop – shop Burza rada / karijera centar Akcioni plan školovanj e Stipendira nje x 5 5 5,0 0 5 5 5 5 4,5 6 4,7 8 4,8 9 4,7 8 5 5 5 5 5 5 x 5 5 5 5 x 5 x 5 4 5 x 5 5 5 5 x x x 5 5 5 5,0 0 5,0 0 4,5 6 5,0 0 5 5 5 5 5 5 5 5 5 4 5 5 5 5 4 5 5 5 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 x x x x x x x 5 5 x 9.7 Mapiranje poslovnih zona Mapiranje poslovnih zona urađeno je višedimenzionalnom analizom stupnja izgrađenosti istih, stupnja (ne)usuglašenog razvoja, te stupnja razvijenosti poslovne zone kao proizvoda. U cilju uspostavljanja indikatora razvijenosti poslovne zone inicijalno se osvrnulo na samu definiciju (FMRPO): „Poslovna zona je prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti kojom upravlja specijalizirani tim stručnjaka ili neka organizacija nastala kao rezultat organiziranog i osmišljenog razvojnog koncepta neke regije ili države u cjelini.” Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 113 Danom definicijom jasno su određene temeljne pretpostavke postojanja poslovne zone u punom obliku odnosno: - da postoji jasno definiran prostor na kojem se neometano može provoditi planska gradnja infrastrukture; - da postoji jasno utvrđen i učinkovit način upravljanja što podrazumijeva pripremne radnje prije osnutka, izvršenu analizu potreba, uspostavljen sustav odlučivanja, jasna i transparentna pravila prijama korisnika u poslovnu zonu, usvojen način i visina naplate naknade za korištenje usluga poslovne zone isl.; - da poslovna zona predstavlja logičku cjelinu razvojnog koncepta na općinskom i višim razinama vlasti, kao i da je sam razvitak poslovne zone koncipiran na projektnim principima. Polazeći od definicije, primarno istraživanje retrogradno ispituje stupanj provedenih koraka usuglašenog razvoja po sva tri navedena koncepta. U tom smislu, primarno istraživanje se temelji na ocjeni infrastrukturne i strategijske izgrađenosti i usuglašenosti oba aspekta. Analiza stupnja izgrađenosti polazi od pretpostavke da se poduzetnička infrastruktura, pa i zone u specifičnom uspostavljaju na četiri osnovne razine: - strateška razina – podrazumijeva aktivnosti na ispitivanju potrebe za osnivanjem poslovne zone, zainteresiranosti poduzetnika, odabir optimalnog načina razvoja, pre-feasibility i feasibility studije i sl. - upravljačka razina – podrazumijeva uspostavljen način analize, procesuiranja i odlučivanja vezano za potencijalne korisnike poslovne zone u globalnom konceptu razvoja iste; - financijska razina – podrazumijeva način i ocjenu provedenih i planiranih izvora financiranja izgradnje i održivosti poslovne zone; - investicijska razina – podrazumijeva ocjenu uspostavljene analize investicijskih potreba i segmentiranog plana idejnog i izvedbenog projekta, izgradnje infrastrukturnih i pristupnih jedinica, donošenja neophodnih akata i marketinškog plana kao nematerijalne imovine zone. U vezi s gore navedenim u daljnjem su sublimirani mogući koraci uspostavljanja poslovnih zona po fazama od inicijalnih aktivnosti do „go” faze koja započinje u trenutku kad su provedene sve procedure kako bi se zadovoljio preduvjet da se zona može smatrati postojećom poduzetničkom infrastrukturom (vidi gore). Dijagram IX-9. Fazni dijagram uspostavljanja poslovnih zona Koraci uspostavljanja poslovne zone INICIJALNA FAZA FAZA GO PRIPREME FAZA 1. IZRADA STUDIJE OPRAVDANOSTI USPOSTAVLJANJA POSLOVNE ZONE Pregled strateških dokumenata osnivača Analiza geografske lokacije Strateško opredjeljenje Analiza perspektivnih privrednih grana Analiza stanja i potreba privatnog sektora Analiza stanja i potreba javnog sektora Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 114 Analiza okruženja, lokaliteta i legalnosti Indikatori direktnog utjecaja – javni sektor Indikatori indirektnog utjecaja – javni sektor indikatori direktnog utjecaja – privatni sektor Indikatori indirektnog utjecaja – privatni sektor Zainteresovanost privatnog sektora Analiza ljudskih resursa Ekološki aspekti Finansijska isplativost Analiza senzitiviteta Prijedlog strateškog razvoja 2. SAGLASNOST OSNIVAČA Izdavanje saglasnosti nadležnog tijela o osnivanju 3. USAGLAŠAVANJE PROSTORNO – URBANISTIČKO – REGULACIONIH PLANOVA Donošenje prostornih, urbanističkih i regulacionih planova 4. FORMIRANJE VLASNIČKE STRUKTURE Procjena javnog vlasništva/privatnojavnog partnerstva Registracija kao projekta/privrednog subjekta 5. IZRADA DOKUMENTA O NAČINU UPRAVLJANJA PODUZETNIČKOM ZONOM Nadzorni odbor Savjetodavni odbor Upravljačko tijelo/menadžment Uslovi prijema korisnika (u saglasnosti sa strategijom) Konsultantski odbor 6. ANALIZA LOKALITETA I IZRADA INFRASTRUKTURNOG RJEŠENJA Analiza vlasništva nad zemljištem Katastarski/gruntovnički izvod Analiza parcelizacije zemljišta Urbanistička prostorna analiza (komunikacija, pozicija) Izrada idejnog rješenja Izrada izvedbenog rješenja Analiza postojeće infrastrukture Obračun kritičkih energetskokomunalnih kapaciteta 7. PRIBAVLJANJE DOZVOLA (Promjena namjene zemljišta) (Izdavanje tehničke suglasnosti) Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 115 (Komunalni priključci, voda i kanalizacija) (Priključak na električnu energiju) (Sanitarna i protupožarna suglasnost) (Ekološka suglasnost) 8. RAZVOJ FIZIČKE INFRASTRUKTURE Investicije u puteve Investicije u električnu mrežu Investicije u telefonsku mrežu Investicije u komunalno-vodovodnu mrežu 9. DONOŠENJE STUDIJE RAZVOJA POSLOVNE ZONE Usluge poslovne zone Dugoročni razvoj i perspektive Utjecaj na lokalno okruženje Komunikacija sa eksternim okruženjem Finansiranje Održivost Rizici i potencijali Perspektiva klijenta 10. IZRADA PROMOTIVNIH MATERIJALA I POZICIONIRANOST POSLOVNE ZONE Akcioni plan promocije korisnika u poslovnoj zoni Akcioni plan atraktivnosti poslovne zone 9.8 Izgrađenost poslovnih zona Ukupno je zabilježeno 5 postojećih poslovnih zona. Kriterij za opredjeljenje poslovne zone u postojeću odnosio se na uspostavljeno upravljanje istom, kao i riješeni formalno-pravni preduvjeti vlasništva nad zemljištem, kao pretpostavka da zainteresirani podnosilac zahtjeva može službenim putem podnijeti zahtjev za ulaz u poslovnu zonu i da je općina u mogućnosti da na zahtjev odgovori dodjeljivanjem zemljišta na korištenje ili u vlasništvo ukoliko postoje kriteriji po kojima se zahtjev razmatra kao prihvatljiv. Pored toga zabilježeno je 7 potencijalnih poslovnih zona na osnovi informacija dobivenih od strane općinskih službenika. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 116 Postojeće poslovne zone Potencijalne poslovne zone 1 2 3 4 Unis Šljunkara Šipad Tromeđa Konjic Jablanica Konjic Čitluk 1 2 3 4 5 Blizne gomile Čitluk Prozor Čapljina Čapljina Neum 5 Osoje Zvirovići Domanovići Vranjevo selo Biletići 6 7 Obale Hodovo Ravno Stolac Čitluk U daljnjem su dati sumarni pregledi (ne)usuglašenosti razvoja postojećih i potencijalnih zona, te nakon toga i detaljniji pregled razvijenosti po aspektima razvoja (upravljački, strategijski, investicioni i financijski). Stupanj (ne)usuglašenosti se odnosi na neravnomjeran razvoj pojedinačnih aspekata i mjeren je stupnjem standardne devijacije i korelacije indeksa izgrađenosti aspekata. Analiza razine upravljačke strukture zasniva se na razmatranjima transparentnog, stručnog i razdijeljenog upravljanja. Isto podrazumijeva rad stručnih ljudi u oblasti poduzetničke infrastrukture i uključenje interesnih grupa u proces korporativnog upravljanja. Upravljanje je analizirano na osnovu slijedećeg: izravno upravljanje putem - izravno općinskog službenika; - upravitelja zonom; - tima uprave; profila upravitelja - općinski službenik; - eksterno angažirani upravitelj prethodno uposlen u općini; - upravitelj s poduzetničkim iskustvom; korporativno upravljanje i interesne grupe putem savjetodavnog i/ili upravnog odbora - općine; - asocijacije privrednika; - komora; - predstavnika sveučilišta; - predstavnika tijela za promociju stranih ulaganja Analiza izgrađenosti strategijske orijentacije zasniva se na razmatranjima: orijentaciju na klijenta - postojanje dokumenta suradnje s visokoškolskom institucijom; - postojanje studije o ekološkim aspektima; - postojanje akta o prijemu poduzetnika u poslovnu zonu; - popis preferiranih djelatnosti shodno opredjeljenju poslovne zone; - ocjenjivanje potencijala poduzetnika; - dokaz o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva; - poslovni i/ili investicijski plan podnositelja zahtjeva; usluge zone - ubrzano dobivanje urbanističke i uporabne dozvole za građevinske objekte; - umanjeni iznos plaćanja rente; - pomoći u financiranju izgradnje objekta i/ili nabave stalne imovine; Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 117 - ostale usluge uz obvezni navod; - strategijski razvoj poslovne zone - poticaj postojećim korisnicima; - poticaj potencijalnim korisnicima u vidu olakšanog ulaska; - financijske olakšice; - daljnja ulaganja u negrađevinske radove (internet, zajedničke usluge isl.); atraktivnost poslovne zone - privlačenje stranih ulagača; - uvid u perspektivne branše: tehničko-tehnološke, ljudske i sirovinske kapacitete; - politike zaštite stranih ulaganje (joint ventures, zajedničke ulaganja, trgovinska suradnja); promocija poslovne zone - web stranica, promotivni materijal, dogovor o suradnji, B2B sastani, dani poduzetništva i sl. Analiza infrastrukturne izgrađenosti zasniva se na razmatranjima: zemljište - formalno-pravnog vlasništva nad zemljištem i neophodnim koracima u cilju zavođenja istog u općinsko vlasništvo (ili eventualno uspostavljeno javnoprivatno partnerstvo); - zavođenja zemljišta u katastar i gruntovnica i neophodni koraci u cilju zavođenja; - isparceliranosti zemljišta i broj parcela; - položaj zemljišta i pristupne veze za prometnicom; - ulaganje u puteve; električna energija, vodovodna mreža i kanalizacija, telefonska mreža - dobivenih dozvola i provedene električne energije na navedenom zemljištu, troška uvođenja; - instaliranog kapaciteta trafostanice; - postojanje trofazne električne energije; - postojanje brojila za svaku parcelu i brojila koja omogućuju mjerenje jalove energije; - instalirana vodovodna mreža i kanalizacija i eventualni trošak uvođenja; - ulaganje u telefonsku mrežu; nematerijalne stavke infrastrukture - ispitanost zainteresiranosti poduzetnika; - postojanje odluke općinskog vijeća o osnutku; - postojanje zone u prostornim, urbanističkim i regulacionim planovima; - postojanje idejnog rješenja infrastrukture poslovne zone; - postojanje izvedbenog rješenja (glavnog projekta) poslovne zone; - postojanje studije opravdanosti osnivanja poslovne zone; - sanitarna i protupožarna suglasnosti; - izdana tehnička suglasnost i dr. - Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 118 Dijagram IX-10. Stupanj (ne)usuglašenosti razvoja PZ u HNŽ Stepen (ne)usaglašenosti razvoja poslovnih zona HNŽ Šljunkara Blizne gomile Tromeđa Unis stepen izgrađenosti stepen neusaglašenosti Šipad 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Preporuka bi se u navedenom kontekstu koncentrirala na usuglašavanje razvoja, odnosno terminsku evaluaciju razvoja po projektnom principu za navedene potencijalne poslovne zone. 9.9 Atraktivnost poslovnih zona Indeks atraktivnosti poslovnih zona mjeren skalom od 1 do 5, izražen je na osnovu četiri parametra i to izgrađenosti proizvoda poslovne zone, strategijske orijentacije poslovne zone, položaja poslovne zone, stupnju razvijenosti usluga poslovne zone. Dijagram IX-11. Indeks atraktivnosti postojećih poslovnih zona u HNŽ Indeks atraktivnosti postojećih poslovnih zona HNŽ (1-5) 0,6472 Blizne gomile 1,5222 Tromeđa Šipad 1,9639 Šljunkara 1,9806 2,0222 Unis 1,3851 prosjek regije 0,0000 0,5000 1,0000 1,5000 2,0000 2,5000 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 3,0000 3,5000 119 9.10 Stupanj razvijenosti poslovne zone kao proizvoda Možda i najznačajniji parametar, stupanj izgrađenosti proizvoda poslovne zone za sve postojeće i potencijalne korisnike u prihvatljivoj mjeri ispunjava osam poslovnih zona uz prosječnu vrijednost od 1,565 na skali od 1 do 5. Izrazito visoku izgrađenost imaju poslovne zone Topala i Vlake, dok lošu poziciju zauzimaju poslovne zone Blizne gomile, Pilane i Kilavci. Jednim dijelom, ovo je rezultat relativno novih zona u usporedbi sa brownfield zonama koje su doživjele pretvorbu vlasništva zemljišta na općine i preuzimanje industrijske infrastrukture prethodnih pogona. Dijagram IX-12. Stupanj izgrađenosti pojedinih PZ Stupanj izgrađene atraktivnosti (1-5) Tromeđa 3,0000 2,5000 2,0000 1,5000 1,0000 Blizne gomile Šipad 0,5000 0,0000 Šljunkara Unis Stupanj razvijenosti usluga iskazuje izrazito aktivnost općinskih službenika na razvoju usluga poslovne zone i u tom segmentu na skali od 1 do 5 pretpostavljenih usluga poslovnih zona iskazana je prosječna vrijednost od 1,005 što predstavlja značajnu podcijenjenost orijentaciji korisnicima poslovnih zona. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 120 Dijagram IX-13. Stupanj razvijenosti usluga pojedinih PZ Stupanj razvijenosti usluga (1-5) Šipad 2 1,5 1 Šljunkara Unis 0,5 0 Blizne gomile Tromeđa Slično prethodnom primjeru stupanj izgrađenosti atraktivnosti poslovne zone u današnjoj praksi smatra se izuzetno bitnim segmentom u smislu brendiranja zone i marketinškog plana zone. U ovom segmentu prosječna vrijednost izgrađenosti od 1 do 5 iznosi 1,455 što je također izrazito niska razina. 9.11Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne zone Ukupna procijenjena investicija, na bazi prosječnih ponderiranih vrijednosti cjelokupne analize poslovnih zona Hercegovine, za detektirane potencijalne poslovne zone Hercegovačko-neretvanske Županije iznosi 76.900.000 KM. Tabela 9.11 Procijenjena investicija u detektirane potencijalne zone Procijenj. Potencijalne (B)rownfield/ Površina neoph. zone HNŽ (G)reenfield u ha investicija potencijalne poslovne zone Osoje G 110,00 22.000.000 Zvirovići G 100,00 20.000.000 Domanovići G 100,00 20.000.000 Vranjevo selo G 50,00 10.000.000 Biletići G 18,00 3.600.000 Obale G 4,00 800.000 Hodovo G 2,5 500.000 ∑ 76.900.000 % od radno Ukupna Potecijalni spos. stan. investicija broj (upit) uposlenika općine Općina 780.000 - 9.000 8.000 8.000 289% 133% 133% Prozor Čapljina Čapljina 145.000 150.000 - 4.000 1.400 300 0 360% 37% 75% 0% Neum Čitluk Ravno Stolac Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 121 10. OČEKIVANI UČINCI OD OSNIVANJA POSLOVNIH ZONA Jasno je da razvoj svake poslovne zone ima utjecaja na gospodarstvo entiteta jer se radi o sljedećim koristima: • ubrzan i usmjeravan gospodarski razvoj na određenom području, • privlačenje ulagača i kapitala na određeno područje, • veća konkurentnost poduzeća i poduzetnika koji djeluju u zoni, • racionalno korištenje prostora, • kontrola očuvanja životne sredine, • podizanje konkurentske sposobnosti lokalnih poduzeća, • mogućnost kombiniranja različitih poticajnih mjera, • povoljnija promocija lokalnog gospodarstva područja, • lokalna, regionalna i međudržavna razmjena iskustava i znanja, • otvaranje novih radnih mjesta. Koristi koje regija ima od poslovnih zona su sljedeće: • ravnomjeran gospodarski razvoj regije, • djelotvornija zaštita okoline, • oživljavanje demografski ugroženih i gospodarski nerazvijenih područja, • privlačenje državnih financijskih i drugih inicijativa u regiju, • investicije različitih ulagača u regiju, • jačanje pozicije i snage razvojnih agencija u lokalnoj zajednici. Koristi koje lokalna zajednica ima od poslovnih zona su: • oblikovanje namjenskog prostora za razvoj gospodarskih djelatnosti, • jačanje konkurentnosti poduzeća i poduzetnika u zoni, • privlačenje kapitala na lokalnom području, • jačanje lokalnog poduzetništva, • otvaranje novih radnih mjesta, • oblikovanje stručne kadrovske podrške, • podizanje lokalne kupovne moći, • bolja kontrola nad zagađivanjem okoline, • povećanje izvornih prihoda općine vezano za poreska opterećenja poduzeća, poduzetnika i ličnih prihoda zaposlenih, • dnevne migracije i protok informacija, • podizanje stupnja obrazovanja lokalnog stanovništva, • pristup lokalne zajednice drugim oblicima financiranja i izvora državne pomoći i • pristup lokalne zajednice europskim izvorima pomoći. Koristi koje poduzeća i poduzetnici imaju od poslovnih zona su: • brži i jeftiniji pristup zemljištu koje je predviđeno za gospodarsku djelatnost, • mogućnost daljeg gospodarskog i prostornog razvoja poduzeća, • jeftinije poslovanje, • dostupnost drugih kadrova, koji su zaposleni u poslovnoj zoni, • dostupnost različitih poslovnih usluga, • dostupnost podrške sredine i drugih instrumenata podrške, • mogućnost bržeg investiranja, • korištenje zajedničke infrastrukture i određenih poslovnih prostora, • uređena infrastruktura i bolji uvjeti rada, • korištenje sinergijskih učinaka povezivanja poduzeća u zoni, • povećane mogućnosti uspostavljanja novih poslovnih kontakata, Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 122 jeftinija ili besplatna promocija poduzeća u okviru promocije poslovne zone. Projekti razvoja poslovnih zona mogu biti i neuspješni bilo da je to neuspjeh cijelog projekta ili neuspjeha u razvoju samo jedne zone. Zadržimo se samo na ovim drugim. Razlozi koji dovode do neuspješnosti zone su raznoliki, ali se izdvajaju tri: • neuspješna promocija i nedjelotvorna prodaja, • boniteti koje pruža zona nisu pravi ili su premali i nedovoljno motivirani, • u bližoj okolini ima manje poduzeća i poduzetnika nego što se očekivalo ili su date nerealne procjene interesa za tu zonu. Zbog navedenih rizika prilikom planiranja poslovne zona važno je: • na odabranoj lokaciji koristiti odgovarajući tip zone, • izbor lokacije mora biti u skladu s ekološkim standardima, • poznavati i realno sagledati gospodarski potencijal odabrane lokacije, • u sredini mora biti razvijena odgovarajuća poduzetnička klima, • u okolini mora postojati odgovarajući stručni kadar neophodan za funkcioniranje poduzeća u zoni, • da ima dovoljno potreba za prostorom koji je namijenjen obavljanju gospodarskih djelatnosti, • da se financijski mogu provesti infrastrukturna ulaganja, • sva potrebna infrastruktura nalazi se u blizini i na raspolaganju je za korištenje, • postoje institucije za podršku i instrumenti, koji se mogu koristiti kod pokretanja, djelovanja i razvoja poslovne zone, • da postoji kadar koji se razumije u planiranje, pokretanje, prodaju, promociju, upravljanje i vođenje zone. Prema vrsti aktivnosti i projekata tokom uspostavljanja i razvoja poslovnih zona, sljedeća tabela okvirno prikazuje potrebna sredstva za realizaciju određenih faza. • 1. 2. Tabela 10.1. Procijenjena potrebna sredstva za razvoj zone Prosj. ukup. invest. Namjena poticaja (KM) 5.000 – 10.000 Izrada podstudije izvodljivosti i/ili studije izvodljivosti (podstudije) razvoja poslovne zone 15.000 -40.000 (studije) Izrada ili izmjene prostorno-planske dokumentacije koja uređuje lokaciju poslovne zone (npr. urbanistički 20.000 – 70.000 ili regulacioni plan koji se odnosi na lokaciju poslovne zone) Izrada idejnih projekata infrastrukture namijenjene pokretanju ili proširenju poslovne zone (npr. idejni projekt za vodovodnu mrežu, kanalizacijsku mrežu i dr.) 20.000 – 40.000 (ukupno) 3. 5.000– 15.000(pojedinačni projekt) 20.000 – 50.000 Izrada projekata za izvođenje infrastrukture (ukupno) 4. namijenjene za pokretanje ili proširenje poslovne 5.000 – 20.000 zone (pojedinačni projekt) Radovi na infrastrukturi za poslovnu zonu (20 KM/m2 3.000.000 – 5. -pod uvjetima kao u napomeni tabele) 10.000.000 (ukupno) Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 123 500.000 – 5.000.000 (pojedinačno) Promocija ulaganja (promotivni materijali, nastupi na 6. investicionim sajmovima, internet stranica, 5.000 – 50.000 multimedijalne prezentacije i dr. ) Napomena: Procijenjene vrijednosti investicija u tabeli se odnose na ukupnu minimalno potrebnu infrastrukturu jedne poslovne zone (prosječne manje zone 10 60 ha), pod pretpostavkama: • da je izabrana lokacija ravne površine -manji radovi ravnanja zemljišta (u protivnom, veći su troškovi pripreme zemljišta). • da je pozicija zone u predgrađu – blizina naseljenog mjesta i blizina glavnih vodova komunalne infrastrukture (u slučaju udaljene lokacije zone, cijene infrastrukture su znatno veće, pretpostavka je da je potrebno dodatno izgrađivati magistralne vodove komunalne infrastrukture za udaljenu zonu). Ponovimo iz dijela Studije o mogućnostima razvoja poslovnih zona Hercegovine koji se odnosi na iskustva Hrvatske da je u Slobodnu zonu Varaždin površine 60 ha investirano 100 miliona eura. Zona zapošljava 3000 radnika a ukupni godišnji bruto proizvod zone iznosi 180 miliona eura. Izgradnja zone trajala je 7 godina. Ili navedimo podatak iz BiH da je poslovna zona Vitez (PC 96) razvijana u periodu 1996-2002.godina i da i danas traje njezin razvoj i gradnja novih objekata i otvaranje novih radnih mjesta. Zona je 2008. godine, prije početka svjetske ekonomske krize, dostigla cifru od više od 5000 zaposlenih u trgovini, prodaji, proizvodnji, servisnim i drugim aktivnostima sa bruto obrtom gotovo od 950 miliona KM. Što se tiče zapošljavanja, međunarodna usporedna istraživanja pokazuju da poslovne zone osiguravaju zapošljavanje minimalno 50 radnika po hektaru, a u zavisnosti od sektora proizvodnje postižu se rezultati u zapošljavanju i do 700 radnika po hektaru. Tako, npr. u strojarskoj industriji su norme zapošljavanja oko 250 radnika po hektaru, u drvoprerađivačkoj 70 radnika po hektaru, u prehrambenoj do 100 radnika po hektaru i drugo. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 124 11. MODEL UPRAVLJANJA PROCESOM POSLOVNE ZONE I AKCIJSKI PLAN RAZVOJA Potrebno je realizirati veliki broj aktivnosti na putu od planiranja, realizacije brojnih i složenih aktivnosti do stvaranja poslovne zone koja će biti atraktivna za ulagače. Tek poslije dužeg razdoblja razvoja i ulaganja ljudskih i financijskih resursa, može se osigurati povoljan prostor za rast gospodarske djelatnosti u lokalnoj sredini. Na početku puta je važno stvoriti pozitivan stav i želju za promjenama, sagledati postojeće stanje i utvrditi realne I dostižne ciljeve. Najvažniji faktor uspjeha je pronaći ljude koji imaju snage, hrabrosti i sposobnosti da te ciljeve, timskim radom i ostvare. Zbog dugoročnosti procesa formiranja i razvoja poslovne zone, te potrebe za različitim oblicima financiranja, vrlo je važno da se planovi zasnivaju na političkom i stručnom dogovoru o neophodnosti izgradnje poslovne zone, čije su potrebe izražene kroz izradu kvalitetne studije izvodljivosti, uređenoj prostorno-planskoj dokumentaciji, osiguranim proračunskim i drugim sredstvima potrebnim za početak zamašnog ulagačkog projekta. Administrativni aparat lokalne zajednice ima u ovoj fazi ključnu ulogu sa usmjerenjem na razvijanje zajednice u svim segmentima koji mogu privući pažnju potencijalnih ulagača. On treba pružati svoje usluge svim zainteresiranim na efikasan i ekspeditivan način. To je najbolji način za promociju lokalne zajednice kao uređenog gospodarskog prostora pri čemu je poslovna zona samo jedna od povoljnosti. Ovo je naročito važno za zone koje su strateškog karaktera uz koje treba svim snagama da stanu i viši nivoi vlasti (županije i entiteta). Također je veoma važno, pri svim aktivnostima, imati u vidu da je zona „proizvod“ za koji treba pronaći kupce. Bilo da su to korisnici ili kupci prostora ili ulagači koji svoj interes pronalaze u infrastrukturnim poslovima. Na kvalitetu „proizvoda“ će uticati pogodnosti u poslovnoj zoni, lokalnoj zajednici, regiji i državi. Vidimo da je to jedan povezani lanac u kome je jednako važno ono što su uradili osnivači zone, kao i ono što su uradili drugi. Upravo zbog ove povezanosti važno je ne prepustiti izgradnju poslovnih zona stihiji, jer će svaka slaba karika u lancu imati dalekosežne posljedice po ekonomski razvoj u cjelini. Kako bi proces uspostave zone i njen razvoj išli u željenom smjeru, neophodno je dobro postaviti sve korake, od same ideje, donošenja odluke, izrade prostorno planske i projektne dokumentacije, preko izgradnje infrastrukture pa do razvoja i širenja zone kao i aktivnosti te usluga u njoj. Zbog kompleksnosti predmetne teme, u ovoj se Studiji ne obrađuje svaka pojedina faza i njene značajke, već su sažeto prikazani glavni koraci i aktivnosti neophodne za ostvarenje poslovne zone. Tako su aktivnosti uspostave poslovne zone sažete u sljedeće osnovne korake: 1. Planiranje 2. Financiranje 3. Gradnja 4. Organizacija i upravljanje Sve ove faze su vrlo detaljno obrađene u Vodiču za uspostavu zone tako da ih u ovoj studiji nećemo posebno elaborirati. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 125 12.BUDUĆA ULOGA AOCIJACIJE ZA EKONOMSKI RAZVOJ REDAH I LOKALNIH AGENCIJA U RAZVOJU PZ 12.1. Opći elementi i značajke budućeg lokalnog gospodarskog razvoja HNŽ Ranija praksa planskog razvoja i potpomaganja manje razvijenih područja, uz državnu pomoć i inertno očekivanje kapitala iz inozemstva, nije imala uspjeha razlike u razvijenosti područja bivale su sve izraženije. Posljedice pokretljivosti MSPa, direktno se odražavaju na nova područja u smislu pozitivnih efekata od zapošljavanja, znanja i kapitala te na poreska davanja od kojih zavisi društvena norma na teritoriji lokalne zajednice. Svaka lokalna zajednica ili više zajednica, da bi privukle ili razvile što veći broj MSP-a na svojemu teritoriju, poduzimaju razne aktivnosti koje će poboljšati uvjete rada poduzeća na tim područjima. Povezivanje više regija čak i izvan granica države ima također za cilj stvaranje poboljšanih uvjeta za rad poduzeća. Prioriteti države se odnose na stabilizaciju gospodarstva i stvaranje općih uvjeta razvoja, pri čemu je veoma značajna uloga lokalne zajednice. Sa ciljem poticanja i potpomaganja regionalnog razvoja, vlade aktiviraju unutrašnje resurse, kao dodatne razvojne impulse, te vode brigu da se oni ne mogu otuđiti sa tog područja a posebno kod područja čiji razvoj je baziran na uvoznom kapitalu. Navedene okolnosti dovele su do nove regionalne koncepcije prestrukturiranja, temeljene na oslanjanju na vlastite lokalne - regionalne razvojne snage. Lokalna uprava, treba stoga da bude nosilac oblikovanja razvojne studije te zajednice i njezin poduzetnički vođa. Lokalne i regionalne zajednice Hercegovine moraju razvijati privlačno okruženje za kapital i poduzeća sa sljedećim prednostima: • lokalna i regionalna infrastruktura, lokacije za poduzeća, industrijske zone i sl. • razvoj kulture, nezagađena priroda, mogućnosti zasnovane na neiskorištenim prirodnim bogatstvima, • razvijanje rješenja koja potiču i pospješuju inovativne aktivnosti te razvijanje i uvođenje tehnoloških inovacija, • promocija i provođenje strukturnih promjena kroz dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva, • komparativna prednost u odnosu na konkurenciju putem marketinga i uspostavljanja učinkovite gospodarske politike i politike urbanog razvoja, • cjelovit pristup razvoju regije što doprinosi otvaranju što većeg broja radnih mjesta, unapređenju kulture, tradicije, općeg standarda i isticanje posebnosti lokacije. • potpomaganje mreža nosilaca razvoja, savjetovanja, stručnog osposobljavanja, obrazovanja i informiranja, najčešće putem poreskih olakšica. Promišljeno djelovanje lokalne zajednice u cilju vlastitog razvoja infrastrukture i poduzetničkog potencijala te privlačenje investitora - poduzeća, tj. kapitala s drugih područja, podstavlja osnovu endogene (unutrašnje) koncepcije lokalnog i regionalnog razvoja. Novi pristup lokalnom i regionalnom razvoju ogleda se u potpomaganju sa sredstvima i inicijativama vlade, uz istovremeno potenciranje odgovornosti i neophodnosti djelovanja i lokalnih institucija. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 126 Ovaj pristup baziran je na činjenici da prosto kopiranje razvojnih rješenja iz jedne u drugu zajednicu nije moguće, te da lokalne razvojne potrebe moraju inicirati strane lokalni ljudi i da se razvoj mora temeljiti na inovativnosti i stvaralaštvu. Koristeći dobro osmišljen i učinkovit marketing lokalna zajednica mora upoznati javnost sa ovakvom koncepcijom razvoja. Endogeni razvoj naročito je karakterističan za Europu s obzirom da ima potrebnu infrastrukturu: • sveučilišta, poduzeća, poslovne usluge, dakle kapacitete koji se mogu staviti u službu lokalnog razvoja, • da se uviđaju prednosti MSP-a u proizvodnji, uslugama i generiranju inovacija i oblikovanju novih radnih mjesta, • da dolazi do oživljavanja tržišta i poduzetničkog gospodarstva. Za endogeni razvoj neophodno je definirati: • prednosti i slabosti promatrane regije u odnosu na druge i • razvojne ciljeve zajednice i pravce njihovog ostvarenja. Detaljnim sagledavanjem stanja u regiji Hercegovine projektni tim je nastojao da ove utjecajne čimbenike na adekvatan način istraži i verificira a sve sa ciljem učinkovitog poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice i regije. Cilj ove studije nije nikakvo takmičenje lokalnih zajednica i promocija jednih zarad drugih nego stvaranje preduvjeta da svako i na objektivan znanstveni način sagleda svoje trenutno stanje, uoči slabosti i nedostatke, te aktivno poradi na tome da realizira prilike i mogućnosti. 12.2. Organizacija lokalnog gospodarskog razvoja na razini općina HNŽ Iz anketnih upitnika je očigledno da najveći broj općina Hercegovine nema organizacijski postavljen i razvijen tim za lokalni razvoj a još manje da je to konstituirano kao posebna organizacijska jedinica općine. U najvećem broju slučajeva to je „dužnost načelnika općine i njegovih suradnika/savjetnika“ za gospodarski razvoj. Anketni upitnici su pokazali da i najveći broj općina nema nikakve dokumente strateškog razvoja u čiju domenu spadaju i investicijski zahvati u pogledu poslovne infrastrukture, tako da je sadašnja slika stanja razvoja poslovne infrastrukture Hercegovine samo odraz pojedinačnih napora i gospodarskog interesa pojedinaca, a nikako osmišljen koncept lokalne ili regionalne zajednice. Stoga je u narednom razdoblju potrebno intenzivirati napore da svaka općina dobije strateški dokument razvoja koji će biti usklađen sa strateškim dokumentima viših razina u BiH koji sada u najvećoj mjeri postoje. Jasno je iz analiza financijskog stanja svake općine kao i analiza ljudskih resursa da daljnje financijsko opterećenje lokalnih zajednica nije moguće sa daljnjim zapošljavanjem u administrativnim organima, te je kao jedina opcija moguće pojačati suradnju sa regionalnim razvojnim agencijama, sveučilišnim i istraživačkim jedinicama i nevladinim sektorom, koji mogu pronaći sredstva da se zajedničkim naporima i ulaganjima lokalne i regionalne zajednice, entiteta i stranih fondova dođe do kvalitetnih projektnih rješenja studija razvoja lokalnih zajednica te položaja i uloge timova za lokalni gospodarski razvoj. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 127 12.3. Pozicija, uloga i odnosi REDAH-A i LER timova Na bazi izvršene analize stanja u svim općinama HNŽ dane u prethodnim poglavljima može se nedvosmisleno i jasno ukazati koje su to općine koje su lideri u organizaciji lokalnog gospodarskog razvoja kao i koje su to općine koje zbog niza subjektivnih ili objektivnih razloga, idu sporije u organizacijskom smislu ustrojstva lokalnog gospodarskog razvoja. Svakako da samo brojčane ocjene nisu uvijek dovoljne da objasne neke „paradokse“ na terenu jer samo suptilne sociološke i druge analize dale bi odgovore i na pitanja gdje „statistika i brojevi“ često zataje. U svakom slučaju uloga općine u lokalnom gospodarskom razvoju je nesporna kao što je nesporna i njena uloga u poticaju osnivanja poslovne zone na svojoj teritoriji. Ukoliko su formirane, lokalne razvojne agencije bi trebale učestvovati u izradi projekata „zona“ za područje općine na kojoj djeluju (ili za više općina ako jedna LRA pokriva više općina) i provode direktne aktivnosti na terenu u procesu implementacije projekta. Pored toga, LRA pomažu u ovim poslovima i onim općinama u kojima ne postoji tehnička infrastruktura i ljudski potencijal za ove poslove, ukoliko se to od njih traži. LRA provode direktne obuke i edukaciju za kadrove koji će upravljati zonama a u suradnji s REDAH-om. S ovom Studijom, izvršenim mapiranjem svih postojećih i potencijalnih zona u HNŽ, sagledanim stanjem općina, provedenom obukom svog osoblja i osoblja lokalnih zajednica za vođenje procesa razvoja i uspostava poslovnih zona i drugih elemenata poslovne infrastrukture, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH dobiva status ključnog čimbenika, u budućem strateškom razvoju i vođenju procesa. REDAH je kao partner spreman za potpunu suradnju sa svim ostalim ključnim akterima procesa jer je uložio ogroman napor na sustavni razvoj poslovnih zona razvijajući: • Kompletan uvid u potencijal i status trenutnih aktivnosti na uspostavi poslovnih zona (Mapiranje zona Hercegovine). • Utvrđeni potencijal i proaktivnost svake općine kada je razvoj poslovne infrastrukture u pitanju. • Sagledane gospodarske potencijale lokalnih zajednica, županija, entiteta i države kao dio komplementarne strukture razvoja poslovnih zona. • Analitički i kritički sagledane ljudske resurse Hercegovine kao jedan od najvažnijih elemenata ukupnog regionalnog potencijala. • Uvid u postojeću zakonsku regulativu, prostorne planove i druge razvojne dokumente državne, entitetske, sektorske, regionalne i lokalne razine. • Razvijenu metodologiju i procedure za uspostavljanje poslovnih zona, iz kojih proističe stupanj gotovosti pojedinog projekta. • Provedenu edukaciju lokalnih administracija i donosioca odluka o samom procesu od ideje do realizacije projekta poslovne zone. • Organizirana studijska putovanja učesnika u procesu, u cilju upoznavanja dobrih praksi (Hrvatska, Italija, Španjolska) U daljim faza razvoja poslovne infrastrukture REDAH je spreman raditi na: • Razvoju kriterija i prioriteta za poslovne zone u Hercegovini koji će biti prihvatljivi Vladi F BiH, vladama županija i Vladi RS-a za poticanje uspostavljanja poslovnih zona u Hercegovini. • Razvoju preciznog i jasnog Pravilnika o procedurama i kriterijima korištenja poticaja za razvoj poslovnih zona. • Izradi akcionog plana razvoja poslovnih zona Hercegovine na temelju Studija o razvoju poslovnih zona županija Hercegovine te općina iz RS-a. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 128 Pomoći u dovršavanja projektne i prostorno-planske dokumentacije za zone od strateškog i lokalnog značaja prema stupnju organizacijskih mogućnosti općina i stupnju riješenosti imovinsko-pravnih odnosa. • Razvijanju partnerskih odnosa sa resornim ministarstvima i njihovim agencijama kojima će on biti objektivni servis za poticaje ulaganja za zapošljavanje posebno u manje razvijenim općinama, poticajima za izvozno orijentirane tvrtke, podršci za prekvalifikacije radnika i aktivno privlačenje investitora • Permanentna promocija mogućnosti ulaganja u skladu sa dinamikom realizacije prethodno provedenih aktivnosti uspostave poslovnih zona • Praćenje provođenja Akcijskih planova županija i RS-u u cilju koordiniranja i sinergije aktivnosti svih aktera. • Jedan od prioritetnih budućih zadataka REDAH-a i menadžmenta svake zone (ili ureda u općinama koje koordiniraju razvoj i rad zone) je da razvijaju poslovnu suradnju između pojedinih zona, poduzeća u zonama, obrazovnih i istraživačkih instituta. Suradnja se može razvijati kontaktiranjem poslovnih ljudi i promocijom zona na specijaliziranim sajmovima i susretima te povezivanjem preko drugih domaćih ili stranih agencija za razvoj, operatora zona, gospodarskih komora, poduzetničkih mreža i drugih. Kao posebno značajan dio aktivnosti koje REDAH, zajedno sa LER timovima, treba u budućnosti da podvodi u smislu razvoja poslovnih zona Hercegovine je internacionalizacija projektnog nastupa poslovnih zona Hercegovine u međunarodnim programima koji će se sve više otvarati za BiH. S obzirom na značaj koji ovaj dio aktivnosti treba da ima u budućem radu REDAH-a to je njemu posvećeno i posebno poglavlje u više puta spomenutoj studiji • 12.4. Program aktivnosti i sinergijskog nastupa od značaja za razvoj poslovni zona HNŽ Ovim Programom određuju se ciljevi, zadaci, nositelji i rokovi za pojedine aktivnosti. 12.4.1. Plan i program otvaranja novih poslovnih zona U Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine proklamovan je cilj da svaka županija treba utvrditi broj i lokaciju potrebnih poslovnih zona i uvrstiti ih među prioritetne programe razvoja županije donošenjem dokumenta pod nazivom “Plan razvoja poslovnih zona”. Cilj je postići prosječno najmanje po jednu zonu po općini (9-12 poslovnih zona u HNŽ), što znači da treba započeti s izgradnjom ili ubrzati njihovo dovršenje. Pri utvrđivanju lokacija za poslovne zone treba uzeti u obzir: • vlasništvo nad zemljištem koje ulazi u poduzetničku zonu (dati prednost zemljištu u vlasništvu gradova/općina, županije, države) • dokument prostornog uređenja koji važi za područje buduće poslovne zone i namjena prostora u području zahvata zone (prednost prostori za koje je donesen dokument prostornog uređenja razine urbanistički plan uređenja), • blizinu i mogućnost povezivanja poslovne zone s mrežom cesta i planirane autoceste-koridora Vc kao i veze sa hrvatskim autocestama. Istodobno s donošenjem plana treba utvrditi koje su postojeće zapreke projektu i predložiti njihovo rješavanje u okviru ovog projekta i drugih aktivnosti koje provodi Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta F BiH. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 129 Planovi se dostavljaju ovom ministarstvu i županijskoj vladi. Rok izrade: 60 dana 12.4.2. Rješavanje pitanja zemljišta za nove i proširenje postojećih poslovnih zona Županija i općine (kao i grad Mostar) trebaju odlučiti o lokacijama novih zona na zemljištu u vlasništvu gradova ili općina. Budući da postoji nedostatak takvih lokacija, potrebno je donijeti plan otkupa iz poticajnih sredstava države, županije, te grada/općine prema prijedlogu ovoga projekta. Planove dostaviti Vladi Županije i FMRPO. Rok: 60 dana. Zemljište u vlasništvu države treba se u najkraćem roku predati u vlasništvo županije/gradova/općina pod uvjetom namjene za otvaranje poslovnih zona prema planu izrađenom u županiji. Zahtjeve za dodjelu treba rješavati prioritetno, a najkasnije u roku od 30 dana po primitku zahtjeva. Zahtjeve podnose županija/grad/općine. Rok: Odmah, trajno. Prema spoznajama na terenu, pogodna područja za otvaranje ili proširenje poslovnih zona nalaze se i u vlasništvu poduzeća iz portfelja fondova za privatizaciju. Fondovi trebaju, temeljem zahtjeva županije/grada/općine, pronaći rješenje s kojim se neiskorišteni tereni prenamjenjuju za poslovne zone. Zahtjevi se dostavljaju županijskoj agenciji za privatizaciju. Rok: Odmah, trajno. Potrebno je zadužiti FMRPO, resorna ministarstva županije da dostave entitetskim ministarstvima popis područja poslovnih zona na kojima je potrebno provoditi aktivnosti sređivanja zemljišnoknjižnog stanja uključivo koridore i infrastrukturne građevine potrebne za infrastrukturno opremanje poslovnih zona. Rok: 30 dana nakon dostave Planova razvoja poslovnih zona iz točke 4.1. 12.4.3. Financiranje izgradnje/dovršenja proizvodnih poslovnih zona Ukupna financijska sredstva za ovu namjenu treba značajno povećati. Toj namjeni treba dati prioritet u poticaju malog poduzetništva. Izvori financiranja su županijski/gradski/općinski proračuni uz uvođenje principa sufinanciranja iz entitetskog proračuna u istom iznosu (princip 1:1). Na taj način potiču se županije/gradovi/općine na izdvajanje za poslovne zone, jer o visini njihova izdvajanja ovisi i financiranje iz entitetskog proračuna (npr. stavka u FMRPO za razvoj poslovnih zona). Dodjela poticaja rješava se ugovorom kako bi se spriječila prenamjena sredstava. resornim ministarstvima/agencijama entiteta (FMRPO uz pomoć REDAH-a) treba razraditi princip veće potpore za otvaranja novih zona u područjima koja po svim socio-ekonomskim parametrima „odumiru“ (osjetno smanjenje stanovništva, stalno smanjenje broja zaposlenih i sl.), u kojima treba sudjelovanje iz državnog proračuna u izgradnji specijaliziranih poslovnih zona povećati na 1:2 do 1:5 (dvostruki do petostruki iznos od uloga iz lokalnih proračuna), odnosno pokriti u cijelosti. Ovo se posebno odnosi na one krajeve i općine koji se mogu u potpunosti posvetiti proizvodnje ekološki zdrave hrane i organskoj proizvodnji. Upute za ovaj način financiranja i raspodjelu sredstava usklađenih sa zahtjevima županije donose resorna ministarstva u FBiH. Rok: 120 dana. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 130 Potrebno je potaknuti izrade dokumenata prostornog uređenja naročito na razini urbanističkog plana uređenja za nove poslovne zone i osigurati sredstva u proračunu Ministarstva zaštite okoliša i turizma za financiranje takvih dokumenata. Rok: Nakon dostave Planova razvoja poduzetničkih zona vladi FBiH, trajno. 12.4.4. Sadržaj poslovnih zona U planovima i programima za otvaranje poslovnih zona treba prvenstveno voditi računa o prometnoj povezanosti područja s naseljem, mogućnostima širenje zone u budućnosti, ekološkim čimbenicima i proizvodnim potrebama. Svaka zona mora imati izgrađene prometnice (izvan i unutar zone), potrebnu infrastrukturu (struja, vodovod, kanalizacija, plin, sustav oborinskih voda itd). U županiji/gradu/općini treba odrediti službu unutar gospodarskih upravnih odjela koja brine o razvoju zone ili formirati posebno tijelo za upravljanje zonom u slučaju da ta zona ima entitetski rang (tzv. rang zone A). U zoni trebaju biti poduzetnički centar za edukaciju, savjete i administrativnu pomoć poduzetnicima a veće zone trebaju vremenom da rade i na razvoju dodatnih sadržaja koji oplemenjuju ponudu zone (smještajni kapaciteti, obdaništa, banke, tržni centri i sl.). Svaka poslovna zona treba arhitektonskograđevinski da pruži sadržaj ugodnog boravka i rada sa izbalansiranim odnosom površina za smještaj objekata (poslovne zgrade, hale i sl.), parking površina i pristupnih cesta, zelenih površina i dr. Minimalne sadržaje poslovne zone propisuju resorna ministarstva FBiH uz stručnu pomoć agencije REDAH. Rok: 120 dana. 12.4.5 Proizvodna namjena u poslovnim zonama Vrsta proizvodnje ili prerađivačkih pogona određuje se nesporno prema zahtjevima tržišta. Pri tome treba da se poštuju lokalne potrebe i uvjeti. Programe za pojedinačne zone, s preporukama za ulagače i osnivače proizvodnih pogona, donose resorna ministarstva u dogovoru sa županijom / gradom / općinom. Težište programa treba biti proizvodnja proizvoda koje uvozimo, proizvoda za izvoz, uvođenje modernih tehnologija, korištenje lokalnih potencijala odnosno proizvodnja koja će rezultirati većom finalizacijom proizvoda (prerađivački pogoni i hladnjače u poljogospodarskim krajevima, drvna prerađivačka industrija u krajevima sa šumama, praćenje lokalnih značajnijih poduzeća npr. industrije aluminija, potencijalne farmaceutske industrije bazirane na ljekobilju itd.). Za HNŽ svakako od posebnog značaja će biti ulaganja u energetski sektor (iskorištenje vodenih potencijala, energije vjetra i sunca) te metaloprerađivačka industrija treba se transformirati u tom smislu a nova MSP-a trebaju imati preferirano ovu proizvodnju. U tom smislu resorno ministarstvo energetike kao i ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva FBiH trebaju izrađivati sektorske programe za energetiku, poljoprivredu (prerađivačka prehrambena djelatnost, skladišta i hladnjače, solarne energane itd.). U osnovi ovo treba biti koordinirana aktivnost kod izrade studija izvodljivosti svake poslovne zone između nosioca izrade studije (npr. REDAH) i resornih ministarstva. Rok: Odmah, trajno. Koordinaciju između velikih poduzeća i njihovih potreba za proizvodnjom u malom poduzetništvu trebaju provoditi gospodarske komore FBIH i REDAH prema županijama. O potrebi za proizvodnjom izvješćuje županiju u odnosu na pojedine poduzetničke zone. Rok: Odmah, trajno dopune. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 131 12.4.6. Istraživačka i inovativna aktivnost u specijalnim poslovnim zonama-Tehnološki park Mostar i regionalni inovacijski centri Posebnu pažnju resorna ministarstva znanosti i obrazovanja, te strukovna ministarstva (energetika, poljoprivreda, gospodarstvo, poduzetništvo, razvoj i sl.) trebaju posvetiti razvoju onih zona koje bi vodili centri čija je osnovna funkcija razvoj inovativnih proizvoda i proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. Analize u Studiji pokazuju da regija Hercegovine ima dovoljno kapaciteta za razvoj jednog respektabilnog tehnološkog parka u Mostaru te nekoliko inovacijskih ili centara izvrsnosti kako je današnja uobičajena terminologija u Europi (npr. u Trebinju za određene mediteranske kulture iz sektora poljoprivrede, u Čitluku za vinarstvo i sl.). Kroz IPA projekt razvoja Inovacijskih centara Zenica, Mostar i Banja Luka (započet i odobren od strane EC Brisel, početkom 2010.godine), Tehnološkom parku Mostar d.o.o. planiranom u industrijskoj zoni Bišće polje je već dobrano određen pravac razvoja u tom smislu. Jača podrška i uvezivanje partnera na lokalnom i regionalnom razini je imperativ koji se mora postići (privatni sektor, REDAH, udruge poduzetnika, inovatora, sveučilišta,banke i dr. a na primjeru TP Ljubljanja d.o.o.). Rok: 120 dana 12.4.7 Ukidanje administrativnih barijera Za otvaranje proizvodnih pogona u poslovnoj zoni lakše se izdaju brojne dozvole (npr. građevinska, dozvole za priključke itd.). U ministarstvu gospodarstva županije treba reorganizacijom rada postići dobivanje svih dozvola na jednom mjestu. Program ostvarenja jednog mjesta za izdavanje svih dozvola u poslovnoj zoni, kao preduvjet za dobivanje dijela potpore iz entitetskog proračuna, treba usvojiti županija. Rok: 120 dana. Ministarstva okoliša i turizma, te prostornog uređenja u suradnji sa županijama treba izmijeniti propise koji uređuju izdavanje lokacijske dozvole i građevinske dozvole s ciljem skraćivanja i pojednostavljenja postupka za izdavanje iste u području poslovne zone. Rok: 180 dana/trajno 12.4.8 Financiranje i poticaji u poslovnim zonama Potrebno je donijeti odluke na razini resornih entitetskih ministarstava / županija / gradova / općina da se krediti financiraju iz sredstava razvojnih banaka entiteta, te poslovnih banaka, a da se sredstva ministarstava / županija / gradova / općina namjenjuju za izgradnju i opremanje poslovnih zona, poticaje za kamate (npr. cilj može biti svesti kamate na 4%) te na osiguranje jamstava za kredite. O takvom načinu financiranja donose se programi u skladu s planovima i programima razvoja poslovnih zona u županijama. Donose ih usklađeno resorna entitetska ministarstva te županije / gradovi / općine u suradnji s agencijama. Potrebno uključiti male banke specijalizirane za male poduzetnike. Posebno treba istači način subvencije kamata (proračuni ministarstava razvoja, poduzetništva i obrta, županija, gradova/općina, fondovi za privatizaciju). Drugi važni problem, osiguravanje kreditnih jamstava, rješavaju donošenjem programa, resorna entitetska ministarstva te županije i gradovi/općine. Program i princip subvencija kamata te jamstava donosi ministarstvo financija FBiH. Rok: 180 dana Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 132 Način osiguranja jamstava, kamatnu stopu te sve uvjete za dobivanje poduzetničkog kredita izrađuje i prema županijskom ministarstvu gospodarstva dostavljaju odgovarajuće agencije (REDAH). Potrebno je uvesti podjelu rizika te uključiti osiguranje ulaganja kod ovlaštenih osiguravatelja. Rok: 180 dana. 12.4.9.Prijedlog olakšica poduzetnicima u poslovnim zonama (uključujući i ostale poduzetnike) U svim zemljama postoje olakšice za proizvodnju u fazi njezina uvođenja. Mogući prijedlog za poslovne zone (i ostale poduzetnike izvan zona pod uvjetom da uvode proizvodnu/prerađivačku djelatnost i zapošljavaju određen broj radnika): OLAKŠICE PODR.OD POSEBNE PRVE 3 GODINE SKRBI PODRUČJA Porez na promet nekretninama 0-ta stopa poreza ostaje Porez na doh.od samost.djelatnosti 0-ta stopa (sada 10%) umanjen 50% Porez na doh.od nesamost.djelatnosti 0-ta stopa (sada 10%) umanjen 50% Porez na dobit 0-ta stopa OSTALA 0-ta stopa Program trebaju izraditi Ministarstvo financija F BiH i Vlada HNŽ. Rok: 180 dana 12.4.10. Edukacija o poduzetništvu i promicanje poduzetništva Resorna ministarstva FBiH trebaju nastaviti i proširiti postojeće programe edukacije te ih usmjeravaju u centre u poslovnim zonama. Isto trebaju činiti i županijska ministarstva. Ministarstva znanosti i obrazovanja F BiH i Županije u učeničke programe trebaju ugrađivati poduzetništvo kao temelj razvoja regije, entiteta i države, izgrađivati stav o poduzetniku kao pokretaču društva, razvijati sposobnost samozapošljavanja i poduzetničke inicijative. Ove teme ugrađuju se u odgovarajuće predmete i unose u obvezne obrazovne programe. Stručnu realizaciju ovih programa trebaju preuzeti škole i sveučilišta a veza ministarstava i obrazovnih institucija se treba voditi preko razvojnih agencija. Za sveučilišta je od iznimnog značaja transformacija od predavačkih ka poduzetničkim što je na adekvatan način obrađeno i u ovoj studiji. Rok: Odmah, najkasnije do početka iduće obrazovne godine. Resorna ministarstva F BiH, koristeći medije, trebaju započeti intenzivne akcije trajnog javnog prosvjećivanja, s ciljem da se poduzetništvo afirmira u društvu kao temelj pokretanja razvoja lokalne zajednice, regije, entiteta i napose BiH. Rok: Odmah, trajno. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 133 Za provođenje programa razvoja poslovnih zona potrebno je osnovati povjerenstvo za provođenje i praćenje koje trebaju činiti predstavnici resornih ministarstava entiteta i županija (gospodarstva, rada, poduzetništva, razvoja, obrta, financija, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, turizma, prometa, predstavnici Direkcije za ekonomsko planiranje VM BIH, Direkcije za europske integracije VM BiH, REDAH te županijski premijeri). Povjerenstvo treba izvješćivati entitetska ministarstva o napretku projekta najmanje jednom u 6 mjeseci. 12.5 Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom periodu u odnosu na EU fondove Sufinanciranje se odnosi na situaciju u kojoj se dio sredstava instrumenta/projekta/programa osigurava iz nekog financijskog izvora. Ostatak sredstava osigurava se iz nacionalnih javnih izvora i/ili privatnih izvora. Većina programa EU i programa ostalih donatora (eksterna sredstva) su zasnovani na principu sufinanciranja. Ovo poglavlje ima za cilj da pojasni mogućnosti sufinanciranja razvoja poslovnih zona vanjskim sredstvima, dostupnim lokalnim, županijskim i entitetskim institucijama. Suština sufinanciranja projekata EU je u izgradnji sustava na osnovu zadatih kriterija i uočenih potreba, koje su za Bosnu i Hercegovinu navedeni u dokumentu „Studija integriranja BiH u EU“ 21 koji, kao valjan dokument sustavnog pristupa problematici, služi za daljnju razgradnju i daje okvir za projekte koji bi se u budućnosti trebali realizirati, kako bi BiH došla do svog krajnjeg cilja – statusa punopravne EU članice. S tim u vezi, potrebno je lobirati i praviti projekte koji će težiti izgradnji sustava, jer je to jedini mogući put do efikasnog sufinanciranja projekata i dodjele nepovratnih sredstava. U suprotnom, malo, ako i toliko, sredstava će biti dostupno zainteresiranim/potencijalnim kandidatima. Detaljna razrada europskih fondova koji su sada i koji će posebno u narednom i predpristupnom razdoblju biti dostupni BiH i njezinim regijama dana je u Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine te se ovdje neće ponavljati. Napomenimo da je obrada materije dana u tri dijela i to Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom razdoblju u odnosu na fondove EU gdje su podstavljeni dostupni podaci o postojećim i potencijalnim fondovima za regiju Hercegovina. Fondovi koji bi trebali biti najinteresantniji za razvoj poslovne infrastrukture su fondovi EU, te su oni najdetaljnije i pojašnjeni. Također su navedeni i fondovi koji će biti dostupni u bliskoj budućnosti, a koje će uspješno koristiti samo one institucije/organizacije koje se odmah počnu pripremati za njih. Iz različitih fondova se mogu financirati pojedine faze rada i uspostave zona. U drugom dijelu poglavlja obrađeni su Neophodni kapaciteti institucija za apliciranje na fondove EU a na osnovu postojećih procedura Europske komisije u BiH, iskustvenih procjena i saznanja na terenu, prezentirano viđenje o neophodnim kapacitetima institucija za povlačenje sredstava za izgradnju poduzetničke infrastrukture. Da bi razumjeli neophodne kapacitete, lokalne institucije moraju poznavati i predpristupnu strategiju BiH, koja je kreirana da pripremi državu za buduće članstvo u EU. Studija podrazumijeva i sufinanciranje neophodnih projekata (dodjelu nepovratnih sredstava) od strane međunarodnih institucija. Nepovratna sredstva, koja se koristite za implementaciju sustavnih ciljeva određene zemlje, su ključ i suština samog procesa sufinanciranja. 21 Studija integriranja BiH u EU, DEI, April 2006 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 134 U BiH se vrši uglavnom nesustavno planiranje, koje nije ni relevantno ni adekvatno za procese EU sufinanciranja. Trenutno, najveći problem osiguranja sufinanciranja je usklađivanje studija, definiranje i organizacija strateških poslovnih zona, kreiranje generalne studije opravdanosti, a tek onda i studije izvodljivosti, koja je potrebna kako bi se maksimalno iskoristile sve mogućnosti koje predristupni fondovi EU nude, u kontekstu sufinanciranja projekata. I na kraju, u trećem dijelu ovog poglavlja dat je Sažetak pravila podnošenja zahtjeva za javni sektor, privatni sektor, kao i mogućnost privatnog javnog partnerstva) su sažeto podstavljene procedure odnosno pravila apliciranja za sredstva EU. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 135 13.ZAKLJUČCI I PREPORUKE Na temelju svega iznesenog u prethodnim poglavljima da se lako zaključiti da je jedan od temeljnih problema gospodarstva u Bosni i Hercegovini, a time i u regiji Hercegovina, ovisnost o uvozu većine roba, jer je domaća proizvodnja zapostavljena. Orijentacija na uvoz posljednjih godina, sve do svjetske recesije imala je stalni rast koji je sada malo usporen. No i dalje uvoz je daleko veći od izvoza a vanjskotrgovinski deficit je veoma velik. Prema strukturi izvoznih proizvoda dominiraju sirovine i poluproizvodi. Izostanak stimulacije domaće proizvodnje ima za rezultat smanjenje radnih mjesta i nedostatni tehnološki razvoj. Ovom studijom razvoja poslovnih zona HNŽ kao temeljni prioritet ističe se poticanje ozračja poduzetništva, razvoj poslovnih zona i u njima potreba za posebno stimuliranje domaće proizvodnje. Proizvodnja se mora temeljiti na iskustvima nekada uspješnih velikih gospodarskih subjekata, koji omogućavaju razvoj malih i srednjih proizvođača i stimuliraju ih na proizvodnju većine proizvoda koje danas uvozimo. Na žalost, danas i rijetki proizvođači u svoje proizvode ugrađuju veći dio uvoznih dijelova a veliki trgovački lanci uglavnom prodaju uvoznu robu. Gospodarstvo Hercegovine se treba usredotoči na strateške gospodarske grane Hercegovine definirane u drugim razvojnim programima kao što su npr. metaloprerada većih stupnjeva finalizacije, održivi razvoj energetske infrastrukture, drvoprerada, turizam, poljoprivreda i sl. U mogućnostima brzog razvoja malog i srednjeg poduzetništva postoje pozitivna iskustva u svijetu a i u nekim našim županijama. Iskustva europskih zemalja pokazuju da upravo mala i srednja poduzeća podstavljaju pravi okvir za realizaciju privatnih poduzetničkih inicijativa. Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg poduzetništva pokazuju da su dosadašnji poticaji razvoja malih i srednjih poduzeća dali određeni pozitivan rezultat, ali nedovoljan da u strukturi proizvodnje zauzmu mjesto koje imaju u drugim zemljama. Ne zanemarujući značaj i razvoj velikih gospodarskih subjekata, kao temelja sveukupnog razvoja zemlje, poticaj malog poduzetništva može dati u relativno kratkom vremenu dobre rezultate u proizvodnji, izvozu te supstituciji uvoza, a s time i u zapošljavanju. Analiza stanja pokazuje da mala i srednja poduzeća u BiH čine: - 70% ukupnog broja poduzeća - 90% zaposlenosti Usporedba sa zemljama EU pokazuje daljnje potrebe razvoja ovog oblika poduzetništva. U tim zemljama malo i srednje poduzetništvo predstavlja oko 80% ukupnog prihoda države. Druga bitna razlika je u tome, što se u nas ta poduzeća umjesto proizvodnjom pretežno bave trgovinom na malo i veliko te trgovinom nekretninama: 80% je registrirano za djelatnost trgovine na malo ili veliko, a samo 20% za proizvodnju. Navedeni rezultati analize ujedno su i smjernice daljnjeg razvoja ovog gospodarskog područja. U proteklom razdoblju u BiH je urađeno niz opsežnih analiza zatečenog stanja, te izrađene brojne studije razvoja koje na najizravniji način korespondiraju sa malim i srednjim poduzetništvom. Studija treba uočiti nedostatak razvoja kroz razvojne programe, koji zadržavaju dosadašnja dobra iskustva a korigiraju ona bez zadovoljavajućih rezultata. Jedan od najvažnijih uočenih nedostataka je i nedovoljno otvaranje novih poslovnih zona, koje omogućavaju jednostavnije, brže i jeftinije pokretanje proizvodnje. Prema iskustvima drugih europskih zemalja iste predstavljaju najbrži put ostvarenja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 136 U rezultatima ove studije koja je sagledala gotovo sve bitne elemente za razvoj poslovnih zona u HNŽ postavljaju se slijedeći opći ciljevi: • razvoj poslovnih zona potreban je u mjeri koja će biti saglasna sa načelima održivog razvoja svake lokalne zajednice i mora poštivati antropogene i prirodne osobenosti Hercegovine; • težište zona mora biti proizvodnja • poslovna (proizvodna poduzetnička) zona treba osigurati osnivanje i gradnju proizvodnih objekta u najkraćem roku • sastavni dio zone većih zona trebaju da budu centri za edukaciju i pružanje potrebnih savjeta poduzetniku o financiranju, potrebnoj proizvodnji i načinu poslovanja i druge forme pomoći u radu (servisi, obdaništa, banke i dr.) • ravnomjernim otvaranjem poslovnih zona izjednačavaju se razlike u standardu među pojedinim županijama SADAŠNJE STANJE RAZVOJA POSLOVNIH ZONA (MAPIRANJE POSTOJEĆIH ZONA) Analizom sadašnjih zona i provedenom anketom po općinama HNŽ-a utvrđene su velike mogućnosti daljnjeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva intenziviranjem razvoja poslovnih zona. Sadašnje zone su pretežito nedovršene, infrastruktura je nedostatna a cjelokupna funkcija zone uspostavljena je samo u nekoliko županija. Sadržaj zona nije standardiziran, a sustavi poticaja nisu usklađeni i zato su često neučinkoviti. Potreban je program intenzivnog poticaja izgradnje novih zona ili dovršenja i kompletiranje postojećih. Analizom sadržaja pojedinih zona utvrđeno je da mnoge nemaju zadovoljavajuću infrastrukturu a prostor im je nedostatan i neuređen. U posljednje tri godine otvoreno je svega nekoliko novih poslovnih zona, a u svim zonama zajedno u tri godine zaposleno je samo 1000-2000 novih radnika. Poseban problem je što ove zone u najvećoj mjeri predstavljaju prodano zemljište s kojim općinska uprava nema više nikakve ingerencije niti izvore prihoda. Ukupno je broj novih obrtničkih subjekata registriran u tom razdoblju povećan za 1,9% a broj novih trgovačkih društava za samo 0,3%. O poticajima iz entitetskih proračuna za razvoj poslovnih zona bilo je govora u prethodnim dijelovima studije. Očigledno je da su oni bili nedostatni i da su uglavnom pokrivali tek izradu određene vrste dokumentacije. Od ukupnih poticajnih sredstava najmanje je usmjeravano na otvaranje novih i poboljšanje postojećih poslovnih zona. Najviše inicijative su imale neke općine i poneke županije. Iz izdvajanja Vlade F BiH za poticaj razvoju poslovnih zona vidjeli smo da je ZDK imao više apliciranih i dodijeljenih sredstava nego sve županije Hercegovine zajedno. Za poticaj svim zonama u F BiH dano je npr. u 2009.godini 2 449 000 KM a za Hercegovinu 654 000 KM odnosno 246 000 za HNŽ (općine Stolac, Čitluk, Jablanica) što je razmjerno u usporedbi s npr. izdvajanjima u Hrvatskoj koja je ukupno iz svih izvora (državni, županijski, gradski/općinski proračun) za razvoj poduzetničkih zona izdvajala 84 670 981 kuna/god. ili prosječno 243 383 kuna po zoni/god. Iz navedenih podataka proizlazi da je postojao nedostatan interes lokalne, županijske i entitetske uprave za ulaganje u poslovne zone. Nasuprot tome, u europskim zemljama ovakva ulaganja podstavljaju dominantan oblik investicijske intervencije. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 137 POTICAJI NAMIJENJENI RAZVOJU POSLOVNIH ZONA I PODUZETNICIMA U Studiji su analizirani dosadašnji poticaji poslovnim zonama i poduzetnicima koji su dobiveni od strane resornih ministarstava entiteta i županija. Očigledno je i bez dubljih analiza da su ta sredstva nedostatna. Zbog prevelikih kamata (prosječno 7% i više) i nedostataka jamstvenog kapitala komercijalni krediti poslovnih banaka su potpuno neinteresantni za ove namjene. Cijena terena u poslovnim zonama jako varira (omjer cijene po jedinici površine iznosi 1:20/30). U nekim županijama cijena je povoljnija od tržišne, dok druge određuju tržišne cijene koje vrijede i za prostore izvan zona. POSTUPAK OTVARANJA MSP Kao i u zemljama regije (Hrvatska, Srbija) za otvaranje mikro ili MSP-a potrebno je provesti u prosjeku 15 postupaka, nabaviti prosječno 35 dokumenata i to pod uvjetom da postoji građevinska dozvola za koju treba prosječno uz projekt još dvadesetak suglasnosti, raznih rješenja ministarstava (desetak dokumenata), rješenja o sigurnosti na radu (prosječno 5 dozvola) itd. Prosječno vrijeme za pribavljanje svih dokumenata (osim građevinske dozvole) je 60-70 dana. EDUKACIJA, OBAVIJEŠTENOST, PROMIDŽBA Među važnim nedostacima bržeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva svakako je i manjkava organizacija edukacije novih ali i iskusnih poduzetnika. Postojeća edukacija nije sustavna nego pojedinačna, ponekad kvalitetna ali neujednačena u programima a često previše komercijalizirana i bez nadzora. Programi za mogućnosti proizvodnje u pojedinim županijama ne postoje ili nisu usklađeni s tržišnim zahtjevima, mogućnošću nabavke sirovina ili s potrebama velikih proizvodnih subjekata u regiji. Poseban problem bržeg razvoja poduzetništva je nepovoljna klima, u kojoj poduzetnik nije prepoznat kao poluga razvoja države. U školskim programima poduzetništvo u smislu stvaralaštva i samozapošljavanja nije dovoljno istaknuto u programima većine škola. CILJEVI RAZVOJA POSLOVNIH ZONA (MAPIRANJE POTENCIJALNIH POSLOVNIH ZONA) Poslovna zona treba postati klica razvoja malog i srednjeg poduzetništva u blizini većih naselja i značajnijih putnih komunikacija. U tom cilju treba postići: • Povećanje broja poslovnih (proizvodnih) zona na najmanje 1-2 po lokalnoj zajednici, umjesto sadašnjih prosječno 0,5-0,8. Te zone je potrebno na adekvatan način planirati i razvijati kao zone od entitetskog, županijskog ili lokalnog značaja, čime bi se opredijelile i visine pojedinih učeća i drugi relevantni kriterija za svaku poslovnu zonu. • povećati broj proizvodnih subjekata na 80% (sa sadašnjih 20%) • izradu programa dovršenja postojećih i otvaranja novih zona u svakoj županiji • ujednačiti standard sadržaja u zonama • utvrditi uvjete davanja na korištenje ili otkupa terena s infrastrukturom po povlaštenim cijenama • uspostaviti izdavanje dokumenata na jednom mjestu za otvaranje poduzetničkog objekta (“one stop shop”) • utvrditi način financiranja podizanja poslovnih zona • utvrditi način povoljnijih kreditiranja poduzetnika u zonama • utvrditi oblike poticaja za pokretanje proizvodnje u poslovnim zonama • postaviti principe rada poduzetničkog centra kao savjetodavnog i edukativnog sadržaja u svakoj većoj poslovnoj zoni Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 138 • • • broj malih i mikro poduzeća povećavati po stopi od 5% godišnje (umjesto sadašnjih manje od 2%) broj zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu u BiH povećati sa sadašnjih 250 000 na 400 000, odnosno sa 3 000 novo zaposlenih godišnje na 10 000 novo zaposlenih godišnje u novim poslovnim zonama povećati poticaje za otvaranje novih poslovnih zona sa sadašnjih 2,5 mil.KM god. na 10 mil.KM/god. na entitetskoj razini (F BiH) a u svakoj županiji uvesti programe poticaja razvoju poslovnih zona od najmanje 2% bruto proračuna županije. PROGRAM RAZVOJA NOVIH POSLOVNIH ZONA U Studiji je detaljno razrađen plan i program otvaranja poslovnih zona koji bi kao adekvatan dokument trebao biti usvojen od strane nadležnih državnih institucija. Ovim programom određuju se ciljevi, zadaci, nositelji i rokovi za pojedine aktivnosti. Kroz deset tačaka koje sadrži ovim programom se udaraju temelji osmišljenom i planski vođenom razvoju poslovnih zona jedne regije kojim se izbjegava voluntaristički i populistički program razvoja jednog od ključnih elemenata u razvoju poduzetništva jedne regije, entiteta i zemlje u cjelini. UPUTSTVO ZA USPOSTAVU I RAZVOJ POSLOVNE ZONE Kako je proces od ideje do realizacije poslovne zone proces koji uključuje brojne aktere od lokalne zajednice do najviših organa vlasti te kako u njemu participiraju ljudi vrlo različitih struka, znanja i viđenja čitavog procesa to je u studiji detaljno razrađene upute – Vodič za razvoj poslovnih zona (poglavlje 9.) Isti je kao poseban priručnik i posebno štampan a što ima za cilj da što veći broj ključnih aktera dobije najvažnija znanja o planskom vođenju čitavog procesa. U tom smislu u studiji je naglašen značaj faznog razvoja planiranja i razvoja zona koje moraju biti pažljivo i realno projektiranje kao npr. Studija opravdanosti izgradnje poslovne zone; Plan osnivanja zona – Odluka o osnivanju; Plan lokacije; Prostorno planiranje; Plan održivog razvoja i studija utjecaja na okoliš; Marketing plan; Financiranje zone (različiti pristupi u financiranju osnivanja kao i razvoja zone); Gradnja; Organizacija i upravljanje (izbor optimalne organizacijske forme) i dr. KOMPATIBILNOST SA DRUGIM RAZVOJNIM I STRATEŠKIM STUDIJAMA NA RAZINI BIH, ENTITETA I SEKTORA Vrlo senzitivno projektni tim je sagledao sve relevantne studije koje su prethodnih godina urađene u BiH a koje u svom djelokrugu tema imaju i relevantne poveznice sa ovom studijom. Ovo je posebno značajno za nove EU IPA, FP i druge predpristupne fondove koji će se u vremenu koje slijedi postepeno otvarati za BiH i njene regije. Kroz kratke izvode iz ovih studija naznačeno je posebno kako ti dokumenti vide značaj poslovnih zona i druge poslovne infrastrukture. U tom smislu je u studiji postignuta maksimalna kompatibilnosti konzistentno kao i nastojanje da se postigne kontinuiranost pristupa od najviših do najnižih razina vlasti i ovlasti. ISKUSTVA SUSJEDNIH ZEMALJA, NOVIH ČLANICA EU I NAPREDNIH ZEMALJA Ne želeći da se ni u jednom segmentu „otkriva nešto što je već drugdje izvedeno, testirano ili samo provjeravano“ projektni tim je dao iskustva susjednih zemalja (Srbija i Hrvatska), novih članica EU (Slovenija, Češka, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka) kao i nekih izuzetnih primjera (Španjolska, Irska, Finska) u razvoju poslovnih zona i druge poslovne strukture od značaja (vidjeti dokument Studije razvoja poslovnih zona Hercegovine). Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 139 Ono što je posebno značajno još jednom ponoviti je činjenica da je otvaranje poslovne zone dio globalne utakmice u kojoj se zemlje i regije takmiče za privlačenje stranih ulagača, kompanija, poslodavaca nudeći i proglašavajući svako na svoj način komparativne prednosti na kojima bazira svoj ukupni razvoj. U tom smislu i Studija je definirala strateške odrednice od značaja za razvoj ovog koncepta u HNŽ. SLOŽENA ANALIZA LJUDSKIH RESURSA HERCEGOVINE Kroz posebno poglavlje analize tržišta radne snage HNŽ sagledani su najvažniji potencijali svake zemlje i regije a koje označavamo kao ljudski resursi. Govoriti o potencijalima za razvoj poslovnih zona a bez sveukupnog sagledavanja potencijala ljudskih resursa i potencijalne radne snage bilo bi neozbiljno i znanstveno neutemeljeno. Stoga, analize dane u ovoj studiji kao i kompletan uvid u tržište radne snage Hercegovine dan u pratećoj Studiji, podstavljaju obavezan prateći dokument koji treba pažljivo čitati i analizirati kod ulaska u bilo koji izvedbeni projekt novih poslovnih zona u HNŽ. RAZVOJ SPECIJALNIH ZONA HERCEGOVINE I ova Studija je prepoznala i podcrtala specijalne zone Hercegovine i HNŽ sa čijim razvojem i projektiranjem treba krenuti odmah i voditi ih sa maksimalnom projektnom ozbiljnošću i senzibilitetom. Naime, mreža malih aerodroma Hercegovine (Mostar, Trebinje, Kupres i dr.) koje su svojom specifičnošću i atraktivnošću privlači pažnju i širih krugova (tzv.mreža parking-yachting aerodroma, specifične servisne usluge održavanja zrakoplova i dr.), istraženi i planirani prostori za vjetroelektrane i solarne energane i dr. samo su dio prostora specijalnih poslovnih zona koje je ova studija prepoznala u svom značaju i koje studijama izvodljivosti treba dovesti do „proizvoda“ koji bi trebao da traži kupca u širem partnerskom okruženju. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 140 POPIS TABELARNIH PRIKAZA 3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj školskoj spremi, području i spolu, 2008. (u %) 3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BIH 4.1. Registrirana nezaposlenost u BiH, entitetima i Brčko Distriktu u periodu 2003.2010. 4.2. Nezaposlenost u BiH prema kvalifikacijskoj strukturi na dan 28.02.2010. 4.3. Rezultati spoljne trgovine u HNK u FBiH i u BiH u 000 KM 4.4. Udio HNK u spoljnjoj trgovini BiH 4.5. Udio kantona u izvozu u procentima od ukupnog izvoza FBiH 4.6. Udio kantona u uvozu u procentima od ukupnog uvoza FBiH 4.7. Indeksi industrijske proizvodnje 4.8. Efekti ulaganja poticajnih sredstava u 2008. godini za HNK/HNŽ 4.9. Struktura poslovnih subjekata u HNK/HNŽ 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. Stupanj zaposlenosti po županijama - kantonima u 2008. godini Stupanj nezaposlenosti po županijama u 2008. godini Distribucija broja zaposlenih po općinama u HNŽ Broj stanovnika u općini u odnosu na ukupan broj stanovnika u HNŽ i postotak uposlenih u općini u odnosu na ukupan broj uposlenih u HNŽ 6.5. Zaposlenost po djelatnostima u Hercegovačko – Neretvanskoj Županiji 6.6. Prikaz broja zaposlenih osoba u HNŽ i Federaciji BiH 6.7. Promjene u potražnji radne snage u HNŽ 6.8. Ponuda radne snage u HNŽ na dan 31.01. 2010. godine 6.9. Vrijeme čekanja na posao u HNŽ 6.10. Ponuda radne snage po općinama u HNŽ 6.11. Ponuda radne snage u HNŽ (siječanj 2010.godine) prema kvalifikacijama 6.12. Dobna struktura nezaposlenih osoba u 2009. godini za HNŽ 6.13. Ponuda radne snage u HNŽ u 2007., 2008. I 2009.godini 7.1. Poticajna sredstva za poslovne zone u FBiH od strane FMRPO 7.2. Ulaganja u PZ u 2009.god. u FBIH 9.1. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po subregijama Hercegovine 9..2. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po općinama 9.3. Rangiranje djelatnosti po važnosti za HNŽ/HNK 9.4. Registrirani gospodarski subjekti po sektorima u HNŽ/HNK 9.5. Utvrđeni broj strateške dokumentacije u HNŽ/HNK 9.6. Strateška dokumentacija u općinama HNŽ/HNK 9.7. Komparativni pokazatelji korporativnog upravljanja u Hercegovini i HNŽ/HNK 9.8. Upravljanje ER po općinama 9.9. Vrijednosti ocjena usluga općina u segmentu poduzetničke infrastrukture 9.10. Usluge općine i uspostavljena infrastruktura u HNŽ u brojkama 10.1. Procjenjena potrebna sredstva za razvoj zone Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 141 POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA BD BDP BIC BIG BIH CTT DB EBRD ERA EU EU-27 EURED FBIH FDI FIPA FMRPO GF HBŽ HNŽ I&R IASP IH IPA JIE LRA MCI MCIBIH MSP NTP OECD PPP RARS REDAH RH RS RTD SAD SEED SENSI SIEPA SLOHRA SWOT TEA TP WTO ZHŽ Brčko Distrikt Bruto domaći proizvod Business Innovation Centre Business Incubators Group Bosna i Hercegovina Centar za transfer tehnologija Doing Business European Bank for Reconstruction and Development European Research Area Europska Unija Unija 27 država članica Europske Unije (uključujući nove članice) Europsko povjerenstvo u BIH za regionalni gospodarski razvitak Federacija Bosne i Hercegovine Foreign Direct Investment Foreign Investment Promotion Agency Federalno Ministarstvo Razvoja Poduzetništva i Obrta Greenfield Herceg-bosanska Županija Hercegovačko-neretvanska Županija Istraživanje i razvoj International Association of Science Parks Istočna Hercegovina Instrument for Pre-accession Jugoistočna Europa Lokalne razvojne agencije Municipal Competitiveness Index Municipality Competitiveness Index Bosnia and Herzegovina Mala i srednja poduzeća Naučno-tehnološki park Organization for Economic Cooperation and Development Private Public Partnership Republička agencija za razvoja malih i srednjih preduzeća - RS Razvojna agencija za regiju Hercegovina Republika Hrvatska Republika Srpska Research and Technology Development Sjedinjene Američke Države Service for Eastern Economic Development South European Network of Start-up Centres and Incubators Agencija za investicionu promociju Srbije Slovenija-Hrvatska Strenghts Weaknesses Opportunities Threats Total Entrepreneurship Activity Tehnološki park World Trade Organization Zapadno-hercegovačka Županija Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 142 14.LITERATURA Knjige i članci Barrinegr B., Ireland D.: Poduzetništvo- Uspješno pokretanje novih poduhvata; Prentice Hall, prevod CRP Tuzla, Ed. B.Umihanić, 2010. Petković D.: Tehnološki parkovi – Više od mjesta za tehnološki transfer i razvoj MSP, Univerzitet u Zenici,knjiga, 2006.godina Petkovic D., Serdarevic N: Proces Orientid Economic Development- Case Study Zenica Region, B&H; Proceedings of the International Conference for Entrepreneurship, Innovation and Regional Development; Ed. R.Polenakovik, P.ketikidis, A.Sotiriadou; pages 505-510; Ohrid, Macedonia, 8-11 May 2008. Petkovic D.: Technology Parks in the Function of Entrepeneur Development and Growth of SME's; International Conference "Economic Recovery of Serbia through Development of Science Parks", Belgrade, June, 2004. Petkovic D., Serdarevic N: Networking as Key Element in Strengthening South-East European SME Sector: Best Practices in Regional Transfer of Knowledge and Existing Gaps; B&H; Proceedings of the International Conference for Entrepreneurship, Innovation and Regional Development; Ed. R.Polenakovik, P.Ketikidis, A.Sotiriadou; pages 510-518; Ohrid, Macedonia, 8-11 May 2008. Petkovic D., Visekruna V., Jasarevic S., Plancic I.: TECHNOLOGY PARKS – THE GENERATOR FOR DEVELOPMENT SME'S: ONE CASE FROM BOSNIA AND HEREZEGOVINA; Industrial Engineering –Innovation as Competitive Edge for SME; 28-29.April 2004, Estonia,Tallin. Petkovic D., Majstorovic V., Visekruna V.: TECHNOLOGY PARK (TP) MOSTAR – THE PLACE FOR DESIGN AND DEVELOPMENT SMALL AND MEDIUM ENTERPRISES; 3rd DAAAM International Conference "Advanced Technologies for Developing Countries"; 23-26.June 2004, Split, Croatia Tihi B., Petković D.: Tehnološki parkovi-Novi kvalitet u BIH ekonomiji; III NSS Kvalitet 2003, Zenica 13/14.11.2003, Zbornik str. 197 – 202; ISSN 1512-9268. Iztok Lesjak: Tehnološki park Ljubljana, Međunarodna konferencija "MSP –iskustva evropskih zemalja-izazov u privrednom razvoju BIH", Sarajevo, maj.2002. Horvat Đ., Kovačević V.:, Clusteri put do konkuretnosti, M.E.P. Consult Zagreb, 2004 Petković D.: Studija izvodljivosti Tehnološkog parka Mostar, Mostar-Zenica, 2003. Ožanić M.: Mali brod na olujnom moru, od ideje do prvog ugovora, Zagreb, 2004. Jovanović L.: Upravljanje tehnološkim razvojem, Izazovi trećeg milenijuma; Biblioteka, Menadžment, Beograd, 2001. Nataša R.: Benchmarking, Mate Zagreb 2006. Dick Leonard: „Vodič kroz Europsku Uniju“, Narodna knjiga Alfa, Beograd 2004 Cram Laura:„Developments in the EU“, Palgrave Macmillan, London 1999 Rifkin Leremy: “Europski san”, Školska knjiga, Zagreb 2006 Markić B. I dr.: Tržište rada regije Hercegovina; REDAH, Mostar, 2010. Petković D. I dr.: Studija razvoja poslovnih zona Hercegovine; REDAH, Mostar, 2010. Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 143 Publikacije i dokumenta Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije,2008–2015.; Vijeće ministara BIH, Sarajevo, 2008. Regionalni ekonomski razvoj; Model EU za kreiranje održivog razvoja u BIH, EC Sarajevo, 2002. Lokalni ekonomski razvoj – kratki priručnik;Odjel za urbani razvoj, Svjetska banka, Washington DC, USA, Maj 2001. Komisija Europskih zajednica, Izvještaj o napretku BiH u 2007, DEI, Sarajevo 2007; Commision of the European Communities, BiH Progress Report 2006, EC, Brussels 2006; Commision of the European Communities, BiH Progress Report 2005, EC, Brussels 2005; Direkcija za europske integracije BiH, „Studija uvođenja decentraliziranog sustava upravljanja programom omoći EU, Sarajevo 2007; Direkcija za europske integracije BiH, „Smjernice godišnjeg programiranja za 2008. godinu IPA Komponenta I – Podrška tranziciji i“, Sarajevo, 2007; Commision of the European Communities, „Multi-annual Indicative Planning Document (MIPD) 2007-2009 for Bosnia and Herzegovina“, Official Journal of the European Union, Brussels 2007; Commision of the European Communities, „COUNCIL REGULATION on establishing an Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA)“, Official Journal of the European Union, Brussels, 2004; Commision of the European Communities, „COUNCIL DECISION on the principles, priorities and conditions contained in the European Partnership with BiH“, Official Journal of the European Union, Brussels, 2006; Commision of the European Communities, „Regional Cooperation in the Western Balkan – A Policy Priorities for the EU“, Brussels, 2005; Commision of the European Communities, „Report from the Commission to the Council on the preparedness of BiH to negotiate a SAA with the European Union“, Brussels, 2003; Commision of the European Communities, „BiH Country Stratigic Paper 2002-2006“, Brussels, 2002; Mreža BH inkubatora, 'Studija razvoja BH inkubatora', Žepče, 2008 Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP-a u FBiH (20072010.godina) Europska povelja za mala i srednja poduzeća, EC, Lisabon, 2000.godina Izvještaj o napretku BiH u 2009. godini Studija proširenja i ključni izazovi 2009-2010 „Studija integrisanja BiH u EU“ Osnovne informacije o IPF-u (Infrastructure Project Facility) Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 144 Web stranice www.mvp.gov.ba (Ministarstvo vanjski poslova Bosne i Hercegovine) www.dei.gov.ba (Direkcija za europske integracije BiH) www.mvp.hr (Ministarstvo vanjski poslova Republike Hrvatske) Proces stabilizacije i pridruživanja http://ec.europa.eu/enlargement/enlargement_process/accession_process/how_does _a_country_join_the_eu/sap/index_en.htm Predpristupni fondovi http://ec.europa.eu/enlargement/financial_assistance/index_en.htm IPA http://ec.europa.eu/enlargement/financial_assistance/index_en.htm EU i BiH http://ec.europa.eu/enlargement/bosnia_and-herzegovina/index_en.htm EU i MSP http://ec.europa/enterprise/sme/index_en.htm www.tp-vz.hr www.tehnopark.hr www.redah.ba www.safu.hr www.mrrsvg.hr Priručnik za aplikante IPA CBC Program HR-BIH 2007-2013 http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/financial-assistance/planningipa_en.htm http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=96628 http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/euic_katalogZajedno%20za%20europsko%20danas%20i%20sutra-1248853244.pdf http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5781 Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji 145 PROJEKT PROVODI: PROJEKT FINANCIRA:
© Copyright 2024 Paperzz