2/16/2014
Zdravlje za sve
I NTE RV J U
In te r vju
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Na c io na l ni pr o gr a m
r a nog ot k r i va n ja r a k a
vr a ta m a te r nic e
Potiho i neslužbeno stručnjaci
kažu da je svaka smrt žene
uzrokovana rakom vrata ..
Dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj
Zavoda za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
T EM A B R OJ A
Fa r m a k ot e r a pij a
Pr e hr a na uč e ni k a u
os nov nim š k ola m a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Početkom ove školske godine
briga za uravnoteženu prehranu u
školama postaje aktualnija i nastoji
se primijeniti u što više škola
Šk ola i zdr a vl je
H PV
[ H U M AN I P A P I L O M A
V IR U S]
Br ojk e g ovo r e
Z AG R E B – Z D R A V I
G RAD
Fe ljt on
God.1 Br. 2 / 2013.
Vaš vodič kroz labirint zakona i
propisa na kojim a se tem elji
zdravstveni sustav Republike
Hrvatske.
U okviru V. faze Projekta Zagreb –
zdravi
grad
u
2013.
godini
organiziran je novi ciklus ..
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
http://zdravljezasve.hr/
1/1
I M P R ES U M
In te r vju
Zdravlje za sve
e-glasilo Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Te m a br o ja
Adresa uredništva:
Mirogojska 16, 10000 Zagreb
e-mail: [email protected]
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Glavni urednik: Dr. Zvonimir Šostar
Izvršno uredništvo:
Jelena Jonke Badić, mag. nov.
Doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med.
Mr.sc. Tatjana Marijan, dr.med.
Prof. dr. sc. Josip Čulig, dr. med.
Dr. sc. Sandra Šikić, dipl. ing.
Dr. sc. Vanja Tešić, dr. med.
Virginia Ferenčina, dipl. nov.
Urednički odbor:
Virginia Ferenčina, dipl. nov. (Intervju/Stručna publicistika i biblioterapija - link), doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med. (Tema
broja/Feljton), prim. mr. sc. Branislava Resanović, dr. med. (Aktualno), Ana Puljak, dr. med.(Čuvari zdravlja), prim. dr. sc.
Spomenka Tomek – Roksandić, dr. med. i Stela Mravak, viši radni terapeut (Aktivno i zdravo starenje), dr. sc. Sandra Šikić,
dipl. ing. (Zdravstvena ekologija), prof. dr. sc. Josip Čulig, dr. med. (Farmakoterapija), Sanja Kovačević, dipl. iur. (Pacijent),
Marija Škes, prof. rehab. (Građanske inicijative), Marina Polić – Vižintin, dr. med. (Brojke govore), Marija Posavec, dr. med.
(Škola i zdravlje)
Marketing
Jelena Jonke Badić, mag. nov.
T: +385 1 4696344
M: +385 91 4696159
e-mail: [email protected]
Miljenko Grbić
M: +385 91 1624405
God.1 Br. 2 2012. [Glasilo izlazi dvomjesečno.]
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
2/16/2014
Zdravlje za sve
I NTE RV J U
In te r vju
Te m a br o ja
Dr. Zvon imir Šostar,
ravnatel j Zavoda
za javno zd ravstvo
„Dr. And rij a Štampar“
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Mo že t e l i u k r a tk o pr e ds ta v iti na jzn a č a jni je dij e lo ve Pr o gr a m a r a d a Z a vo da u V a š e m
m a nda tno m r a zd obl ju?
U mom je mandatnom razdoblju najvažnije razvijati nove tehnologije, ostati konkurentan na tržištu, zanoviti već zastarjelu
opremu, ulagati više u ljudske potencijale i to prvenstveno u smislu edukacije i predstavljanja Zavoda, kako na stručnim i
znanstvenim skupovima, tako i na području komercijalizacije znanja koja posjedujemo. Nadalje, želim razviti nove struke,
prije svega mislim na farmakoekonomiku, Centar za preventivnu medicinu i, ono što je u Hrvatskoj apsolutna novina, ustrojiti
Odjel za procjenu rizika. Maksimalna briga vodit će se o svim djelatnicima Zavoda, a s obzirom da već imamo izvanredne
ljude, treba im omogućiti i što bolje uvjete rada pa se zato sprema velika obnova prve i druge zgrade, u kojima djelatnici
rade u iznimno lošim uvjetima.
Ka k o vid ite Za vod u bud uć n os t i? U k ojo j m je r i ć e b iti ok r e n ut tr ž iš t u, a u k o joj m j e r i
oč uva nju zd r a v lja po pul a c i je , po s e b no r iz ič n ih s k u pin a ? Mis lit e l i d a s e t a d va
pr is t upa m o r a j u m e đu s ob no is k lju č iv a ti il i p os t oji m o guć nos t p a r a le l nog r a zvo ja ?
Apsolutno postoji mogućnost paralelnog razvoja, a Zavod u budućnosti vidim kao instituciju koja će dvije trećine prihoda
ostvarivati na tržištu, a samo jednu trećinu u okviru Gradskog, odnosno Državnog proračuna. Vezano uz očuvanje
zdravlja populacije, Zavod će temeljem strategije Gradskog ureda za zdravstvo razraditi kompletnu taktiku koja će biti
osnov razvoja zdravstvenog sustava u gradu Zagrebu.
Ko je ins tit uc i je u H r va ts k oj vid ite k a o n a jz na č a jn ije s u r a d nik e Z a vo da u b udu ć no s ti ?
To je prije svega Ured za zdravstvo Grada Zagreba, nadalje Hrvatski zavod za javno zdravstvo te svi županijski zavodi za
javno zdravstvo na području Republike Hrvatske jer je upravo zajedničko djelovanje i sinergija uvjet opstanka većine od
njih. Zagreb je metropola i on mora biti predvodnik, no istovremeno pružiti ruku svima, kako bismo postizali još bolje
zajedničke rezultate.
Ko ja je ulo ga Za v oda u bud uć n os t i v e za no uz r e g iju , a li i Eur o ps k u u nij u?
Uspostavili smo suradnju s jednim od regionalnih Zavoda, a plan nam je proširiti je prvenstveno na regionalne projekte
unutar zemalja bivše Jugoslavije, pri čemu će Zavod biti predvodnik novog načina suradnje od kojeg ćemo svi imati koristi.
Na tom tragu već osmišljavamo i pripremamo nove projekte. A unutar Europske unije vidimo mogućnost širenja na druga
tržišta na kojima cijenom i kvalitetom možemo biti apsolutno konkurentni. Također, u bliskoj budućnosti planiram etablirati
Zavod na način da kao Centar izvrsnosti postane nositelj edukativnih programa izvan granica Lijepe naše.
U k oj oj ć e m je r i Za v od u b udu ć no s ti s u r a đ iva ti s a c iv iln im dr u š tv om ?
Zavod će u budućnosti morati daleko više surađivati s nevladinim organizacijama, u smislu sukreiranja i evaluacije
programa koje financira Grad Zagreb putem Ureda za zdravstvo.
Ka k o oc j e nj uje te s vo j m a nd a t pr o č e l nik a Gr a d s k o g u r e d a z a z dr a vs t vo, š t o j e
http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje1_intervju.html
1/2
2/16/2014
Zdravlje za sve
Ka k o oc j e nj uje te s vo j m a nd a t pr o č e l nik a Gr a d s k o g u r e d a z a z dr a vs t vo, š t o j e
os tva r e n o?
Ovaj list ne bi bio dovoljan kada bih želio pobrojati sve projekte u kojima sam sudjelovao. Na moju veliku sreću, imao sam
šefa poput gradonačelnika g. Milana Bandića, koji mi je dozvolio veliku slobodu kreacije sustava i usporedimo li ga s onim
što je bilo prije 13 godina, usudim se reći da je Grad u zdravstvenom smislu promijenio svoje lice. Od projekata bih istakao
samo nekoliko, po mom sudu, najvažnijih: prije svega osnivanje Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, u suradnji sa
prof. dr. sc. Gordanom Buljan Flander, koja je nakon samo pet godina postojanja proglašena najboljom ustanovom te vrste
u svijetu, razvoj Dječje bolnice Srebrnjak koja je prije 13 godina bila bolnica kojoj je prijetilo zatvaranje, a danas je Centar
izvrsnosti. Nadalje, nova zgrada Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, nedavno u Barceloni proglašena najljepšom
zgradom javne namjene u Europi, a otvorena je na 100.-tu obljetnicu društva za spasavanje Grada Zagreba, Dječja
psihijatrijska bolnica u Kukuljevićevoj, koja je iz temelja opremljena i uređena. Čak gotovo 200 milijuna kuna utrošeno je na
saniranje i uređenje Kliničke bolnice „Sv. Duh“, izgrađeni su novi objekti u sklopu Psihijatrijskih bolnica Vrapče i Sveti Ivan,
uređene nove zdravstvene stanice, a suradnja s nevladinim udrugama u zdravstvu podignuta je na pijedestal itd.
Po s to ji li ne š to š to s t e ž e lj e li , a ni s te us pje li os t va r iti tj e k o m m a nd a ta ?
Ono što sam želio, a vjerujem da će se i ostvariti u bližoj budućnosti jest osnivanje Translacijskog centra u sklopu Dječje
bolnice Srebrnjak. Dr. Nogalo, ravnatelj Bolnice sa svojim je timom, a u suradnji s Gradom taj projekt vrijedan preko 45
milijuna eura i ocijenjen najvišim ocjenama od strane Europske komisije, doveo gotovo do realizacije.
Ka k va je bu duć nos t z dr a vs t va u H r va ts k oj i u Za gr e bu? Št o č e k a gr a đa ne , ho ć e li
zd r a v lje bi ti pr i vil e gi ja bog a ti h?
Sasvim je sigurno da postojeći sustav neće moći opstati jer je neučinkovit i preskup. Morat će se mijenjati, no stvar je Vlade
u kojem će smjeru u konačnici otići. Ova je Gradska uprava oduvijek pokazivala iznimnu socijalnu osjetljivost pa ne vjerujem
da će i u budućnosti doći do velikih potresa u dijelu sustava kojim gospodari Grad Zagreb.
Št o m is l ite da s u na jve ć i zdr a vs tve ni iza zov i b udu ć no s ti , g dje tr e ba m o us m je r iti
zd r a v s tv e ne r e s ur s e ?
Potrebno je pojačati snagu primarne zdravstvene zaštite, povećati napore i učinkovitost preventivnih programa jer
prevencija je najjeftiniji i najučinkovitiji oblik liječenja.
Št o b is t e n a k o n V a š e g z a vo ds k og m a n da t a v olj e li os ta v iti iz a s e be ?
Zadovoljstvo svih mojih suradnika i djelatnika Zavoda i sigurnost za budućnost svih koji će u njemu ostati raditi jer će u
konačnici zbroj njihovih uspjeha biti jednak mom uspjehu. Pritom nikada ne treba zaboraviti da Zavod čine ljudi, a ne
tehnologija i oprema. Danas mogu reći da sam izuzetno sretan jer sam u Zavodu zatekao iznimne ljude, vrhunske
stručnjake i ne dvojim da ćemo zajedno uspjeti!
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje1_intervju.html
2/2
2/16/2014
Zdravlje za sve: Tema broja
Vezani sadržaj i:
Dijagnostika HPV inf ekcija
In te r vju
T EM A B R OJ A
Te m a br o ja
GENITALNA
Ču va r i z dr a vlj a
HPV INFEKCIJA
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
M r. sc. Tatjana M arijan, spec. kliničke
mikrobiologije
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
O vir us u
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Humani papiloma virusi (HPV) vrlo su rasprostranjeni virusi koji inficiraju kožu i sluznice. Do danas je poznato gotovo 200
genetskih varijanti ovih virusa koje nazivamo HPV genotipovi. Neki genotipovi (npr. HPV 1, 2, 4, 7) uzrokuju promjene na
koži poput običnih bradavica (najčešće na prstima ruku ili na šakama), bradavica na tabanima te plosnatih bradavica na
licu i čelu. Oko 40 HPV genotipova inficira kožu i sluznicu anogenitalnog područja (područje vanjskog spolovila te područje
oko anusa), ali također i sluznicu usne šupljine i grla. Među njima je petnaestak genotipova, tzv. HPV tipovi visokog rizika
(high risk HPV - hrHPV), (HPV 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68, 73 i 82), odgovornih za nastanak više od
99% raka vrata maternice, više od 60-90% raka anusa i rodnice, 50% raka stidnice, 30-50% raka penisa te 25–30% raka
ždrijela. Među njima su najznačajniji HPV tipovi 16 i 18, koji su prisutni u više od 70% svih karcinoma vrata maternice. HPV
tipovi niskog rizika (najzastupljeniji HPV 6 i 11) odgovorni su za nastanak spolnih bradavica tzv. kondiloma te papiloma
grkljana.
Na č in za r a z e
Genitalni HPV tipovi prenose se spolnim putem ili drugim intimnim kontaktom koji uključuje direktan dodir sa zaraženom
kožom ili sluznicom. Osoba zaražena HPV-om često ne zna da je nositelj virusa i da ga može prenositi na druge osobe.
Virus se tijekom poroda može prenijeti sa zaražene majke na dijete. Rizični faktori za stjecanje HPV infekcije su:
mlada dob
rano stupanje u spolne odnose
nezaštićeni spolni odnos/spolni kontakt
veći broj spolnih partnera ili visoko-rizičan partner
Ra s pr os t r a n je n os t
HPV infekcija najčešća je spolno prenosiva infekcija, koja pogađa i muškarce i žene. Najviša stopa zaraze je u dobnoj
skupini od dvadesete do tridesete godine života. Već nakon jednog nezaštićenog spolnog kontakta sa zaraženom osobom
rizik od zaraze iznosi 50%. Smatra se da će gotovo 80% spolno aktivnih osoba jednom tijekom života biti zaraženo nekim
od genotipova HPV-a. Podaci Laboratorija za molekularnu dijagnostiku Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
pokazuju da je tijekom godine dana (2011.-2012.), temeljem zahtjeva ginekologa, pregledano više od 5000 uzoraka
obrisaka vrata maternice na prisutnost HPV tipova visokog rizika, od čega je virus dokazan u 40% pacijentica. Više od
50% testiranih djevojaka i žena u dobnoj skupini do 29 godina bilo je hrHPV pozitivno. U starijim dobnim skupinama
učestalost HPV infekcije značajno opada.
Si m pt om i
Većina ljudi zaraženih HPV-om nema nikakve simptome. Kod manjeg broja zaraženih HPV tipovima niskog rizika dolazi do
pojave genitalnih bradavica (kondiloma). Još rjeđe može doći do pojave papiloma grkljana, što je u zdravih odraslih osoba
izuzetno rijetko. Nešto češće takve se promjene javljaju u zaraženih osoba oslabljenog imunološkog sustava (npr. osobe
zaražene HIV-om, transplantiranih organa ili oboljele od neke imunološke bolesti). U djece do pete godine života, rođene
prolaskom kroz porođajni kanal zaražene majke može, također rijetko, doći do pojave papiloma (bradavičastih izraslina)
grkljana, tzv. juvenilne respiratorne papilomatoze. Stoga se, ukoliko postoji opasnost zaraze za dijete, porod završava
carskim rezom.
http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje1_01TemaBroja.html
1/2
2/16/2014
Zdravlje za sve: Tema broja
Spolne bradavice mogu biti različitog izgleda, lokalizacije i veličine. Mogu biti šiljate ili ravne, pojedinačne ili multiple, ponekad
velike i konfluentne te izgledom nalik na cvjetaču. Najčešće se pojavljuju tri tjedna do osam mjeseci od zaraze, iako je
opisana pojava i nakon više godina od kontakta sa zaraženom osobom. Ukoliko se bradavice ne liječe, mogu spontano
nestati, povećati se i proširiti ili ostati nepromijenjene. One ne dovode do pojave karcinoma te uglavnom predstavljaju samo
kozmetski defekt.
HPV tipovi visokog rizika, ukoliko u organizmu perzistiraju duže vrijeme, mogu dovesti do promjena na stanicama vrata
maternice, rodnice, stidnice, anusa. Početne promjene, tzv. prekanceroze, ne dovode do pojave simptoma te su stoga
redoviti ginekološki pregledi i Papa test izuzetno važni. Papa testom se otkrivaju već najblaže promjene na stanicama vrata
maternice koje nakon dužeg perioda, ukoliko se ne liječe, mogu dovesti do karcinoma. Takve promjene nazivaju se CIN
(cervikalna intraepitelna neoplazija) ili SIL (skvamozna intraepitelna lezija), a ovisno o stupnju zahvaćenosti razlikujemo SIL
niskog stupnja (CIN 1) i SIL visokog stupnja (CIN 2 i 3). Većina karcinoma razvija se iz CIN 3 promjena.
Rizični faktori za perzistenciju i progresiju HPV infekcije u premaligne i maligne lezije su:
upotreba oralnih kontraceptiva (≥ 5 godina)
pušenje
veći broj trudnoća (≥ 5 do kraja iznesenih trudnoća)
infekcija drugim uzročnicima spolno-prenosivih bolesti (Chlamydia trachomatis, herpes simplex virus)
oslabljen imunološki sustav
Di ja g nos tik a
Promjene do kojih dovode niskorizični HPV tipovi (kondilomi) dijagnosticiraju se kliničkim pregledom, kako u žena tako i u
muškaraca. Promjene na stanicama vrata maternice izazvane HPV-om otkrivaju se Papa testom. Specifično dokazivanje
prisutnosti virusa provodi se u mikrobiološkom laboratoriju. Budući da se virus ne može uzgojiti na kulturi stanica, u
dijagnostici se koriste molekularne metode, koje se temelje na otkrivanju nukleinske kiseline virusa u obrisku vrata
maternice. Molekularni testovi koji se koriste u dokazivanju HPV infekcije žena za sada nisu odobreni za primjenu u
muškaraca. Dijagnostika HPV infekcije u muškaraca provodi se kliničkim pregledom tijekom kojeg se tkivo premazuje
octenom kiselinom, a potom pregledava kolposkopom (peniskopija). Sa suspektnih područja, prema potrebi, mogu se uzeti
strugotine tkiva i poslati u laboratorij na HPV detekciju. Rezultati molekularnog testiranja na HPV u muškaraca nisu potpuno
pouzdani, budući da su primijenjeni molekularni testovi, granicama osjetljivosti, prilagođeni jedino detekciji HPV-a iz uzoraka
obrisaka vrata maternice.
Li je č e nj e
Većina HPV infekcija (gotovo 90%) spontano prolazi tijekom prve dvije godine nakon zaraze tj. osoba postaje HPV
negativna. Stručna mišljenja su podijeljena o tome da li virus u potpunosti nestaje iz organizma ili doživotno perzistira u
stanicama kože ili sluznica u latentnoj fazi i malim količinama, koje se dostupnim testovima ne mogu detektirati. U preostalih
10% inficiranih detektabilan virus perzistira godinama. Ne postoji lijek koji bi djelovao na sam virus, već se liječe promjene
koje virus izaziva.
Genitalne bradavice liječe se različitim metodama, od kojih neke pacijenti mogu provoditi sami kod kuće, npr. premazivanje
kondiloma kemijskim sredstvima poput podofilotoksina, imikvimoda ili sinekatehina, dok premazivanje podofilinom i trikloroctenom kiselinom obavlja samo kvalificirano medicinsko osoblje. Bradavice se mogu ukloniti i krioterapijom tekućim
dušikom, elektrokoagulacijom, laserskim tretmanom ili kirurškim odstranjenjem. Ovisno o lokalizaciji, veličini i obliku kondiloma
liječnik donosi odluku o najprihvatljivijem obliku liječenja.
Prekancerozne cervikalne lezije blažeg stupnja najčešće spontano prolaze tijekom vremena. CIN 1 promjene regrediraju u
oko 60% slučajeva, perzistiraju u 30%, progrediraju do CIN 3 lezija u 10% slučajeva, a samo se u 1% slučajeva tijekom
vremena razvijaju invazivne promjene. CIN 2 promjene se spontano povlače u oko 40% slučajeva, dok u 5% slučajeva
mogu dovesti do invazije. Vjerojatnost da će se CIN 3 lezija spontano povući još je manja (oko 30-35%), a šansa za
progresiju u invazivni karcinom veća je od 12%. Stoga je kod blažih CIN promjena, ukoliko nije potrebno odmah započeti s
terapijom, izuzetno važna redovita ginekološka kontrola. Metoda liječenja, koja se temelji na uklanjanju promijenjenih stanica,
odabire se sukladno stupnju prekancerozne promjene, dobi žene, eventualno prisutnim drugim bolestima te detektiranom
genotipu HPV-a. Primjenjuju se različite metode poput krioterapije, elektrokauterizacije, terapije laserom, konizacije
dijatermalnom petljom (LETZ) ili konizacije nožem.
Pr e ve nc i ja
Jedino doživotna obostrana monogamija ili apstinencija pružaju sigurnu zaštitu. S obzirom na široku rasprostranjenost
virusa u populaciji, velika je mogućnost zaraze. Upotreba prezervativa ne pruža potpunu zaštitu od ove infekcije, budući
da prezervativ ne pokriva sve dijelove anogenitalnog područja koji mogu biti inficirani. Upotreba prezervativa svakako se
preporučuje jer, iako ne isključuje, smanjuje stopu prijenosa ovih virusa. Nadalje, istraživanja su pokazala da redovito
korištenje prezervativa skraćuje vrijeme potrebno organizmu da se riješi HPV infekcije te dovodi do bržeg spontanog
povlačenja HPV-om izazvanih lezija, kako u žena tako i u muškaraca.
Danas postoje dva cjepiva koja uspješno štite od HPV infekcije. Cjepivo Gardasil (Merck & Co.) štiti od četiri HPV genotipa
(6, 11, 16 i 18), a cjepivo Cervarix (GlaxoSmithKline) od dva HPV tipa (16 i 18). U Republici Hrvatskoj navedenim cjepivima
mogu se cijepiti djevojčice i djevojke u dobi od devet do dvadeset i šest godina (Gardasil), odnosno od deset do dvadeset i
pet godina (Cervarix). S obzirom na mogućnost zaraze uzročnicima ostalih spolno prenosivih bolesti, kao i činjenicu da niti
jedno cjepivo ne štiti od svih tipova HPV-a koji mogu dovesti do promjena na stanicama, izuzetno je važno da i procijepljene
osobe nastave s odgovornim spolnim ponašanjem, kao i redovitim ginekološkim i Papa pregledima.
Vezani sadržaj i:
Dijagnostika HPV inf ekcija
© 2 0 1 2 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
http://zdravljezasve.hr/html/zdravlje1_01TemaBroja.html
2/2
Vezani sadržaj i:
Genitalna HPV inf ekcija
In te r vju
T EM A B R OJ A
Te m a br o ja
DIJAGNOSTIKA
Ču va r i z dr a vlj a
HPV INFEKCIJE
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
M r. sc. Tatjana M arijan, spec. kliničke
mikrobiologije
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Kl ini č k i pr e gl e d
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Tijekom ginekološkog pregleda, ginekolog obavlja vizualnu inspekciju vanjskog spolovila, rodnice i vrata maternice kako bi
utvrdio eventualno postojanje kondiloma (spolnih bradavica) ili neoplastičnih promjena. Ponekad promjene koje HPV (humani
papiloma virus) uzrokuje nisu vidljive golim okom te će ginekolog suspektno područje premazati tri do pet postotnom
octenom kiselinom. Područja gdje su stanice promijenjene uslijed HPV infekcije pritom poprimaju bijelu boju. Lezije se tada
mogu detaljnije analizirati kolposkopom (binokularnim instrumentom koji povećava sliku do 40 puta). Ponekad je, s obzirom
na izgled promjena, kao i prethodno dobivenih rezultata Papa testa, potrebno učiniti biopsiju. U muškaraca se
dermatovenerološkim ili urološkim pregledom utvrđuje postojanje kondiloma. Supkliničke promjene koje uključuju bradavice
nevidljive golim okom i penilnu intraepitelnu neoplaziju (PIN) dijagnosticiraju se tek nakon premazivanja tkiva tri do pet
postotnom octenom kiselinom i pregledom kolposkopom (peniskopija). S područja koja su nakon primjene octene kiseline
poprimila bijelu boju mogu se uzeti strugotine (ne obrisak) te tako dobiveni uzorak poslati na HPV analizu. Traženje HPV-a
samo u obrisku mokraćne cijevi nije adekvatno, može rezultirati lažno negativnim nalazom te ne može nadomjestiti pravilan
klinički pregled i pravilno uzimanje uzorka za HPV analizu. Kao i u žena i u muškaraca je ponekad, ovisno o izgledu
promjena, potrebno učiniti i biopsiju.
Pa pa te s t
Ginekolog drvenim štapićem (na vrhu omotan vatom) i drvenom špatulom uzima obrisak vrata maternice i stražnjeg svoda
rodnice te ga razmazuje na stakalce. Nakon odgovarajućeg bojenja u citološkom laboratoriju razmaz se mikroskopski
pregledava na prisustvo abnormalnih stanica. Papa testom se otkrivaju promjene na stanicama uzrokovane HPV-om, no ne
može se utvrditi prisustvo virusa. Ukoliko se Papa testom dobije nalaz abnormalnih stanica, ne treba odmah pomišljati na
karcinom. Nalaz Papa testa detaljno će opisati stupanj staničnih promjena. One su u najvećem broju slučajeva blage te i
bez terapije spontano prolaze. Budući da u manjem broju slučajeva blage promjene stanica (uzrokovane perzistencijom
HPV-a) prelaze u teže, koje mogu prijeći u karcinom, izuzetno su važni redoviti ginekološki pregledi i Papa testovi, kako bi
se na vrijeme provela potpuna dijagnostička obrada lezija i omogućilo pravovremeno liječenje.
De te k c ij a v ir u s a
Papa test ukazuje na prisustvo HPV infekcije u stanicama vrata maternice, no jedino molekularne metode temeljene na
detekciji nukleinske kiseline virusa mogu detektirati virus te odrediti o kojem se genotipu HPV-a radi. Tipizacijom virusa
određuje se da li virus spada u skupinu HPV tipova visokog rizika (hrHPV). Ukoliko perzistiraju, virusi ove skupine mogu
dovesti do prelaska blažih staničnih promjena u teže te u konačnici, u manjem broju slučajeva, u karcinom.
Sukladno novim preporukama testiranje na HPV tipove niskog rizika, osim u posebnim kliničkim indikacijama, nije potrebno
provoditi. Postojanje genitalnih bradavica potvrđuje prisustvo barem jednog niskorizičnog HPV genotipa te molekularna
detekcija ovih tipova virusa u takvim slučajevima nije potrebna. Ovi genotipovi nemaju maligni potencijal pa ih, ukoliko ne
izazivaju vidljive promjene, također nije potrebno detektirati.
Danas je na svjetskom tržištu velik broj različitih molekularnih testova za dokazivanje HPV-a iz uzoraka obrisaka vrata
maternice. No, preporučuje se upotreba samo onih testova za čije je karakteristike (analitička i klinička osjetljivost i
specifičnost) utvrđeno da odgovaraju stručno postavljenim kriterijima. Američka agencija za hranu i lijekove (Food and
Drug Administration – FDA) izdala je nakon provedenih kliničkih studija odobrenje za upotrebu svega nekolicini HPV testova
u sljedećim kliničkim indikacijama:
primarni probir za karcinom vrata maternice u kombinaciji s Papa testom u žena dobi 30 godina i više
HPV testiranje u žena s Papa nalazom atipičnih pločastih stanica nejasnog značenja (ASCUS) radi odluke o daljnjoj
obradi
Osim u navedenim indikacijama molekularni testovi za HPV detekciju, sukladno nacionalnim smjernicama, primjenjuju se i u
drugim kliničkim indikacijama kao što su praćenje žena s citološki dokazanom displazijom (CIN), koje imaju negativan inicijalni
nalaz kolposkopije/biopsije. Osim toga, detekcija HPV-a se provodi i kod praćenja uspjeha liječenja cervikalnih lezija.
U novim hrvatskim smjernicama iz listopada 2012. godine (S3 smjernice za dijagnostiku i liječenje cervikalnih intraepitelnih
lezija), definirane su metode probira te postavljeni dijagnostički (uključivo i indikacije za HPV testiranje) i terapijski algoritmi
koji će pridonijeti napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju cervikalnih intraepitelnih lezija.
Ranije generacije molekularnih testova detektirale su prisutnost 13 ili 14 genotipova HPV-a iz grupe visokog rizika (HPV
tipovi 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 66 i 68), a bez mogućnosti individualnog određivanja o kojem se točno
genotipu virusa radi. Novije generacije testova omogućuju individualnu tipizaciju HPV genotipova 16 i 18. Ova dva tipa
virusa imaju najveću sklonost perzistenciji i najveći maligni potencijal te su odgovorni za gotovo 75% svih karcinoma vrata
maternice. Individualno dokazivanje ova dva tipa virusa važno je i utječe na odabir daljnjeg postupka obrade HPV pozitivne
pacijentice. Osim navedenih testova postoje i oni koji su u mogućnosti individualno detektirati svaki pojedini HPV genotip.
Njihova primjena izuzetno je skupa te se oni uglavnom koriste u znanstvenim istraživanjima, kao i za epidemiološko
praćenje.
U mikrobiološkim laboratorijima u Republici Hrvatskoj u upotrebi je najzastupljeniji Hybrid Capture 2 High-Risk HPV DNA Test
(Qiagen-Digene) koji omogućuje grupnu detekciju 13 visokorizičnih HPV tipova (HPV 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56,
58, 59 i 68), a može detektirati i grupu HPV tipova niskog rizika (HPV 6, 11, 42, 43 i 44). Ovaj test nema mogućnost
individualne genotipizacije HPV-a. U noviju generacija testova, koji uz grupnu detekciju 12 visokorizičnih HPV tipova (HPV
31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 66 i 68) individualno tipiziraju HPV 16 i HPV 18, pripadaju Abbott RealTime HR HPV
Assay (Abbott Molecular) i COBAS HPV Test (Roche Molecular Systems). Oni se za sada koriste u svega nekoliko
mikrobioloških laboratorija u Republici Hrvatskoj. U Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u detekciji HPV-a
koristi se COBAS HPV Test.
Danas niti jedan molekularan test za HPV detekciju nema odobrenje za primjenu u muškaraca. Ukoliko se ipak primjenjuju,
treba znati da rezultati takvih testova u muškaraca nisu potpuno pouzdani, budući da su primijenjeni molekularni testovi,
granicama osjetljivosti, prilagođeni jedino detekciji HPV-a iz uzoraka obrisaka vrata maternice.
U tablici 1. navedeni su klinički validirani testovi za detekciju HPV-a iz uzoraka obrisaka vrata maternice, trenutno
najzastupljeniji na našem i svjetskom tržištu. Neki od testova baziraju se na metodologiji hibridizacije s amplifikacijom
signala, neki na lančanoj reakciji polimerazom (polimerase chain reaction – PCR; end-point ili real-time) koji detektiraju dio
deoksiribonukleinske kiseline (DNA) virusa odgovornog za sintezu kapsidnih proteina (L1 ili L2). Sve veći značaj dobivaju
molekularni testovi bazirani na detekciji mRNA (glasničke ribonukleinske kiseline) E6 i E7 virusnih onkogena. Detekcija
navedenih mRNA u uzorku ukazuje na veću mogućnost perzistencije virusa i posljedičnog poticanja staničnih
abnormalnosti.
Tablica 1: Molekularni testovi za detekciju hum anog papilom a virusa (HPV-a)
1/hrHPV, visokorizični HPV tipovi
2/posjeduju odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA)
S obzirom na relativno dugo razdoblje progresije blažih promjena na stanicama vrata maternice u teže te, u nekim
slučajevima, u karcinom vrata maternice, ova je maligna bolest, otkrije li se u ranoj premalignoj fazi, potpuno izlječiva.
Klinički pregled, kolposkopija, Papa test, biopsija, kao i molekularna detekcija HPV-a dijagnostičke su pretrage važne za što
točnije i brže otkrivanje promjena koje HPV izaziva.
Vezani sadržaj i:
Genitalna HPV inf ekcija
© 2 0 1 2 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
Vezani sadržaj i:
Tjelesna aktiv nost i prev encija
In te r vju
Č U V A R I Z D R AV L J A
PREVENCIJA RAKA
VRATA MATERNICE
KOD DJEVOJAKA:
INTEGRATIVNI
PRISTUP
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Za š to je va žno pr e ve nir a ti in fe k c ij u H um a nim pa pil om a vi r us om ?
Procjenjuje se da se oko 50% seksualno aktivnih ljudi zarazi nekim od tipova Humanog papiloma virusa tijekom svog života.
Virus s vremenom može nestati iz organizma. Međutim, ukoliko se to ne dogodi, prisutna infekcija određenim tipovima (virus
tipa 16 i 18) ovog virusa može uzrokovati razvoj raka maternice.
Ka k o s e r a z vij a r a k vr a ta m a t e r n ic e ?
Rak vrata maternice nastaje kada se stanice vrata maternice promijene i počinju nekontrolirano rasti. Takve promjene
nazivaju se cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN). Obzirom na težinu promjena, označavaju se stupnjevima od 1 do 3.
Daljnji razvoj promjena može dovesti do raka grlića maternice.
Ka k o s e za š tit i c ije plj e nj e m ?
Danas je dostupno cijepljenje koje može zaštiti djevojke i žene od infekcije HPV-om tipa 16 i 18, a koji uzrokuju oko 2/3
slučajeva raka vrata maternice (zajedno su odgovorni za 70% slučajeva raka grlića maternice).
Cjepivo je najučinkovitije ukoliko se primijeni prije moguće infekcije HPV virusom tipa 16 i 18, dakle, prije početka spolnog
života. Ova činjenica izuzetno je bitna jer određuje učinkovitost cijepljena i upućuje na nužnost primjene zdravstvenoodgojnih mjera prije ulaska u spolni život.
Ko ji s u os t a li na č in i z a š t ite i pr e ve n c ij e ?
Cijepljenje kao metoda prevencije, iako izrazito učinkovita ipak nije dovoljna u prevenciji raka grlića maternice i to iz više
razloga. Cijepljenje pruža zaštitu od dva najučestalija uzročnika HPV-a i učinkovitost mu je velika ukoliko se primijeni prije
infekcije. Uz cijepljenje, kao mjere preventivne zaštite, iznimno su važni informiranje i edukacija o spolno odgovornom
ponašanju te zaštita od spolno prenosivih bolesti.
Osim informiranja i educiranja o bolesti, njenim osobitostima i načinima zaštite, vrlo je važno i učenje „vještina“ koje jačaju
osobni integritet, samopouzdanje i odgovornosti prema sebi i drugima.
Za š to je va žna po zit ivn a s lik a o s e bi i o s je ć a j os obn og int e gr ite ta ?
Pretpostavka bilo kakvog zdravstveno odgovornog ponašanja leži u osvješćivanju odgovornosti za sebe i svoje zdravlje,
mogućnosti utjecaja na vlastito zdravlje, kao i slobode, ali i odgovornosti u odlučivanju o sebi i svojim odnosima. Pozitivna
slika o sebi i osjećaj osobnog integriteta koji se u najvećoj mjeri stječe kroz djetinjstvo - temelji su odgovornog ponašanja.
Potrebno je istaknuti da je upravo adolescentna dob vulnerabilna u ovom smislu: adolescenti su u svom procesu
odrastanja skloni osjećajima nesigurnosti, često su izloženi pritisku vršnjaka, društva i medija, imaju izražen osjećaj za
pripadanje svojoj vršnjačkoj skupini, nemaju još sasvim izgrađen osobni integritet. Kada je riječ o spolno prenosivim
infekcijama, djevojke su „osjetljivija” skupina i to iz više razloga: posljedice infekcije HPV-om i drugim spolno prenosivim
infekcijama teže su za djevojke (i žene). To je i jedan od razloga što se djevojkama češće prepušta briga oko zaštite od
spolno prenosivih bolesti. Osim toga, djevojke osjećaju veći pritisak, a time i unutarnji konflikt vezan za početak spolnog
života i spolnih odnosa.
Št o b i t r e b a la po dr a zum ije va t i k va l ite tna e d uk a c ij a ?
Edukacija podrazumijeva pružanje stručno i znanstveno utemeljenih informacija: o načinima prijenosa infekcije,
osobitostima uzročnika, manifestaciji i posljedicama infekcije, načinima liječenja. S druge strane, edukacija pruža inormacije
o raspoloživim načinima sprečavanja infekcije, osobitostima svakog od načina i mogućim neželjenim posljedicama. Kada je
riječ o HPV-u, kao i o svim spolno prenosivim bolestima, postoje dvije osnovne smjernice dobre edukacije: spolno
odgovorno ponašanje i zaštita od spolno prenosivih bolesti. Ove smjernice međusobno se nadovezuju i isprepliću.
Št o j e s pol no odg ovo r no po na š a nj e ?
Spolno odgovorno ponašanje je ponašanje koje podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za spolne odnose i moguće
posljedice (u smislu sprječavanja posljedica). Spolno odgovorno ponašanje postiže se brigom o pažljivom biranju partnera
s kojim se ulazi u odnos, brigom o korištenju zaštite od spolno prenosivih bolesti, redovitim kontrolama kod ginekologa,
brigom o higijeni. Početak spolnog života trebao bi biti usklađen s fizičkom, psihičkom i emocionalnom zrelosti. Od iznimne je
važnosti da mladi ljudi prije ulaska u spolne odnose budu dobro informirani, educirani, ali i zreli. Ispravne, znanstveno i
stručno utemeljene informacije, poticanje na odgovorno ponašanje, poticanje na uvažavanje samoga sebe, ali i druge
osobe u odnosima - temelji su spolno odgovornog ponašanja.
Za š ti ta , zd r a v s tv e ne k o ntr ole i hig ije na :
Za š ti ta pr e ze r va t ivo m
Čak i kada je mlada osoba koja se upušta u seksualne odnose odgovorna, ne može uvijek znati sve o spolnom ponašanju
partnera pa se uvijek preporučaju odnosi s prezervativom – i kao prevencija spolno prenosivih infekcija i kao metoda
kontracepcije. No, treba naglasiti da se spolno prenosive infekcije, primjerice HPV, mogu prenijeti i kontaktom kože i
sluznica, tako da se i u odnosu s upotrebom prezervativa može dobiti spolno prenosiva infekcija. Ipak, prezervativ je (uz
cijepljenje i mudri odabir partnera) najučinkovitija metoda zaštite od spolno prenosivih infekcija, uključujući i infekciju HPV –
om.
Zd r a v s tv e ne k o ntr ole
Svaka djevojka i žena koja ima spolne odnose trebala bi obavljati godišnje ginekološke preglede. Papa test kojim se otkrivaju
promijenjene stanice vrata maternice, nakon dva uredna nalaza, treba provoditi svake tri godine. Međutim, u slučajevima
pojave bilo kakvih smetnji potrebno je obaviti ginekološki pregled i postupiti prema uputama liječnika. Danas se u Hrvatskoj
provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice.
Hi gij e na in tim nog po dr u č ja
Važno je redovito održavati higijenu intimnog područja za to prikladnim preparatima. U korištenju ovih sredstava ipak nije
poželjno pretjerivanje. Također se preporuča nošenje pamučnog donjeg rublja, izbjegavanje sintetičkog donjeg rublja i
izbjegavanje nošenja preuske odjeće.
Mo nog a m n i s pol ni odn os i ?
Imati jednog spolnog partnera osobni je odabir usvojen odgojem, kulturom, tradicijom i/ili unutarnjim osjećajem i potrebom.
Kod ovakvog načina spolnog ponašanja treba naglasiti emocionalnu dobrobit – ostvaruje se veća bliskost, povjerenje,
dublji odnosi, emocionalna „sigurnost“. Međutim, trebamo biti svjesni da je mladost razdoblje istraživanja i da u današnje
vrijeme ovakvi odnosi ne odgovaraju uvijek društvenom realitetu. Iz tog razloga, naglasak, posebno kad je riječ o mladima,
treba staviti na zaštitu od spolno prenosivih bolesti, prije svega na korištenje prezervativa.
Št o t r e b a n a gl a s i ti?
Infekcija se može dogoditi nakon samo jednog spolnog odnosa (pa čak i samog dodira kože oko spolnih organa).
Mudro je dobro upoznati partnera, odnosno partnericu i ostvariti monogamni odnos.
Prije prvog spolnog odnosa s nekom osobom treba ju dobro upoznati, osobito njezine socijalne, spolne i higijenske
navike i barem kroz prvo vrijeme odnosa svakako koristiti zaštitu od spolno prenosivih bolesti (prezervativ).
Ka k o i z a š t o r e ć i ne (i li da ) ?
Razdoblje adolescencije turbulentno je razdoblje, prepuno pitanja, neodoumica i unutarnjih konflikata. Upravo iz tog razloga
potrebno je usmjeravati mlade prema postizanju sigurnosti u sebe, odgovornosti za vlastito zdravlje, fizičko i psihičko. U
potrebno je usmjeravati mlade prema postizanju sigurnosti u sebe, odgovornosti za vlastito zdravlje, fizičko i psihičko. U
obitelji i školi poželjno je stvoriti odnose kroz koje će mladi slobodno pitati, razgovarati i obratiti se za pomoć. Kroz takav
odnos moguće je mlade ljude usmjeravati prema željenom cilju, a to je njihovo zdravlje, fizička i psihička dobrobit i stvaranje
zdravih temelja za razvoj u svim područjima života pa tako i spolnom.
Št o j e b itn o z na t i p r ij e o dlu k e o u la s k u u s pol ne odn os e ?
Virus HPV-a u žena može uzrokovati rak vrata maternice, a u muškaraca genitalne bradavice.
Djevojkama je u odnosima češće „prepuštena” briga o zaštiti i kontracepciji.
Infekcija kod djevojaka može uzrokovati trajne posljedice za reproduktivno zdravlje, odnosno normalnu i zdravu
trudnoću. Dobro je da djevojke budu toga svjesne, iako bi oba partnera trebala preuzeti jednaku odgovornost.
Ako mlada osoba osjeća da nije spremna na ulazak u spolne odnose ili u sebi osjeća konflikt - u svakom trenutku treba
biti svjesna da ima potpuno pravo to odgoditi. Važno je biti siguran u svoje želje. U odnosu temeljenom na ljubavi i
poštovanju, partneri međusobno poštuju i osobne odabire i odluke druge osobe.
Mo gu li m e d iji ut je c a ti na s p oln o o dgo vor no (il i n e od gov or n o) pon a š a nje ?
Mediji su danas nezaobilazan dio života i imaju snažan utjecaj na ljudsko, odnosno društveno ponašanje i navike. Posebno
velik utjecaj mediji imaju na djecu i adolescente, obzirom da su oni u fazi usvajanja životnih stavova i uvjerenja i u fazi
identifikacije, odnosno formiranja osobnosti. Utjecaj medija može biti pozitivan ili negativan. U smislu zdravstvenog
ponašanja, mediji mogu biti čimbenik unaprjeđenja zdravlja ili mogu imati štetan učinak. Mediji imaju veliku odgovornost kad
upućuju poruke djeci i mladima. Dužnost medija je dati objektivne informacije te ostvariti i obrazovnu ulogu. Mediji sudjeluju u
oblikovanju slike društveno prihvatljivog i poželjnog ponašanja te identifikacijskom procesu mladih osoba.
Ka k o utj e č u r o dit e lj i i vr š nj a c i ?
Roditelji su prva identifikacijska točka u rastu i razvoju djeteta. Oni imaju i osnovnu ulogu u usvajanju obrazaca ponašanja i
životnih vrijednosti. Izuzetno je važno da se od najranije djetetove dobi usvaja odgovornost prema sebi i drugima, uči o
poštovanju drugih i uvažavanju sebe, uči dobroj komunikaciji i verbaliziranju unutarnjih osjećaja. Tu se stvara baza i kapital
koji se kroz daljni rast i razvoj mogu nadopunjavati i nadograđivati, primjereno djetetovoj dobi. Ulaskom u adolescentno
doba, identifikacija se velikim dijelom prebacuje na vršnjačku skupinu. Djevojke i mladići nastoje zauzeti svoje mjesto u
skupini sebi sličnih i identificiraju se sa vršnjacima. Radi toga su upravo vršnjačke skupine jedna od najvažnijih ciljnih
skupina na koju se mora misliti prilikom provođenja bilo kakve edukacije, preventivnog ili javnozdravstvenog djelovanja.
Osim rada i zdravstvenog odgajanja kroz instituciju i individualnog rada, potrebno je ostvariti i rad kroz vršnjačke skupine.
Ono što postane „prihvatljivo“ u toj skupini, kraćim putem doprijet će do mlade osobe u adolescentnoj dobi. Prevencija
infekcije HPV –om može biti primjer ovakvog rada i djelovanja.
Št o t r e b a z na t i o r a nom ot k r i va n ju k a o m e tod i s e k u nda r ne pr e ve nc i je ?
Abnormalnosti, odnosno promjene stanica uzrokovane HPV-om mogu trajati dugi niz godina bez pojave osobitih simptoma.
Preventivni pregledi, odnosno probir, jedini su način da se promijenjene stanice otkriju u stadiju u kojem je liječenje
uspješno. Da bi probir bio uspješan potrebna je visoka razina informiranosti i senzibiliziranja ciljnih skupina, kao i visoka
razina osobne odgovornosti za zdravlje. Bilo koja preventivna aktivnost zahtijeva i osobno angažiranje koje je ovisno o
stavovima koje usvajamo kroz cijeli život, ali najsnažnije kroz djetinjstvo. I na kraju...
Sam o kom pleksnim pristupom koji uključuje
cijepljenje, inform iranje, edukaciju, jačanje
osobnog integriteta m lade osobe, rad s
vršnjačkom
skupinom ,
društveno
senzibiliziranje i inform iranje i pravovrem eno
otkrivanje predstadija bolesti ili početne
bolesti - m ogu se postići rezultati u prevenciji
infekcije Hum anim papilom a virusom i
prevenciji razvoja raka m aternice. Mladi
trebaju spoznati da sloboda izbora počiva na
odgovornosti. Odgovornost i sloboda izbora
počivaju na znanju. Znanje daje snagu i m oć.
Ne da bism o savladali drugog, nego da za
sebe učinim o dobro. Uz poštovanje i
uvažavanje onih pokraj nas. A osim m ladih i
oni nešto stariji m ogli bi se, s vrem ena na
vrijem e, na to podsjetiti.
Vezani sadržaj i:
Tjelesna aktiv nost i prev encija
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
Vezani sadržaj i:
In te r vju
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Prev encija raka v rata maternice..
Č U V A R I Z D R AV L J A
TJELESNA
AKTIVNOST I
PREVENCIJA
GINEKOLOŠKIH
KARCINOMA –
POSTOJI LI
POVEZANOST?
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
M r. sc. Hrvoje Radašević, prof. kineziologije
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Ko ja je ulo ga tje le s ne a k t ivn os t i u pr e ve nc i ji k a r c in om a ?
Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u prevenciji, kontroli i tretmanu mnogih akutnih i kroničnih
bolesti, no međutim, njena uloga u prevenciji karcinoma je nedovoljno istražena i samim time podcijenjena. Možemo reći
kako istraživanja o ulozi tjelesne aktivnosti u prevenciji karcinoma uvelike zaostaju za sličnim istraživanjima kada su u
pitanju vodeće kronične bolesti. Ipak, rezultati do sada provedenih istraživanja sugeriraju da tjelesna aktivnost ima važnu
ulogu u prevenciji pojave određenih vrsta karcinoma i preživljenju oboljelih osoba.
Ko jim m e ha n izm im a tj e le s na a k tiv nos t u tje č e na s m a nje nje r i zik a z a n a s t a na k
k a r c i nom a ?
Najčešći mehanizmi pomoću kojih tjelesna aktivnost može utjecati na smanjenje rizika za nastanak karcinoma te na same
učinke kancerogenog procesa su redukcija masnog tkiva, aktivnosti koje mijenjaju razinu spolnih hormona, promjene
imunološkog sustava, učinci na inzulin, smanjenje stvaranja slobodnih radikala te izravni učinci na tumor u slučajevima
kada je već došlo do njegovog nastanka.
Im a l i t je l e s n a a k ti vno s t utj e c a j u pr e ve nc i ji gin e k o loš k ih k a r c i nom a ?
Posljednjih desetak godina sve je veći broj studija koje istražuju povezanost tjelesne aktivnosti sa smanjenjem rizika za
nastanak ginekoloških karcinoma te biološke mehanizme koji posreduju u povezanosti. Navedena istraživanja sugeriraju
kako tjelesna aktivnost vjerojatno štiti od karcinoma endometrija sa smanjenjem rizika za 20 – 30% kod osoba koje
održavaju najvišu razinu aktivnosti u odnosu na osobe s najnižom razinom, odnosno bez aktivnosti. Smatra se kako niski
do umjereni intenzitet opterećenja (hodanje, vrtlarenje, kućanski poslovi ...), također može smanjiti rizik.
Određeni broj studija ukazuje na nisku razinu povezanosti tjelesne neaktivnosti i karcinoma jajnika, neke studije ukazuju
kako povezanosti nema dok nedavna meta-analiza dosadašnjih istraživanja sugerira 20% manji rizik za tjelesno najaktivnije
osobe u odnosu na neaktivne.
S obzirom da karcinomi endometrija i jajnika imaju hormonalnu etiologiju pretpostavlja se kako bi tjelesna aktivnost mogla
odigrati važnu ulogu u promjeni čimbenika rizika. Ona može utjecati na regulaciju razine hormona, inzulin-posredovane
puteve te energetsku ravnotežu za koje se smatra da su važni posrednici povezanosti između tjelesne aktivnosti i
smanjenja rizika za nastanak navedenih karcinoma.
Što se tiče karcinoma vrata maternice, s obzirom na to da je glavni uzrok infekcija određenim vrstama humanog papiloma
virusa (HPV), ne postoji dovoljno dokaza koji bi mogli ukazati na povezanost između tjelesne neaktivnosti i razvoja tog
karcinoma. Ipak, rezultati nekoliko studija ukazuju kako je skroman utjecaj na čimbenike rizika moguć kroz utjecaj na spolne
hormone, debljinu i imunološki sustav.
Ut je č e l i t je l e s n a a k ti vno s t na pr e živ lje nje k o d g ine k ol oš k ih k a r c in om a ?
Iako postoje snažni razlozi za ispitivanje utjecaja tjelesne aktivnosti na preživljenje kod ginekoloških karcinoma, ova skupina
je iznenađujuće nedovoljno istražena, a sama istraživanja su do danas vrlo rijetka. S obzirom na to da postoje značajne
razlike u tretmanu, prognozi i komorbiditetu među pojedinim vrstama u ovoj skupini karcinoma, te je razlike potrebno uzeti u
obzir prilikom izrade i ispitivanja intervencija tjelesnom aktivnosti.
Op ć e pr e por uk e za tj e le s nu a k tiv nos t d je c e , a do le s c e n a ta i odr a s l ih os o ba
Tjelesna aktivnost može smanjiti rizik nastanka nekoliko vrsta karcinoma, uključujući i ginekološke karcinome. Tjelesna
aktivnost može na razne načine utjecati na rizik obolijevanja od karcinoma. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u
održavanju optimalne tjelesne težine uravnoteženjem unosa kalorija s energetskom potrošnjom. Također može pomoći i u
sprječavanju nastanka određenih vrsta karcinoma pomoću izravnih i neizravnih učinaka, kao što su npr. već spomenuta
regulacija spolnih hormona, učinci na inzulin i pozitivni učinci na imunološki sustav. Tjelesno aktivan način života također je
povezan i sa smanjenjem rizika za većinu kroničnih bolesti.
Djeca i adolescenti trebali bi kontinuirano biti uključeni najmanje jedan sat dnevno u aktivnosti umjerenog ili visokog
intenziteta, s time da u aktivnostima visokog intenziteta participiraju najmanje tri dana u tjednu. Odrasle osobe trebale bi
vježbati najmanje 150 minuta umjerenim intenzitetom ili 75 minuta visokim intenzitetom tjedno. Moguća je pa čak i poželjna
kombinacija navedenih intenziteta, tako da se trajanje može i produljiti. Istraživanja pokazuju kako učestalija i
dugotrajnija/redovitija tjelesna aktivnost može pružiti još veće smanjenje rizika za obolijevanje od karcinoma. Iako nije
poznat optimalan intenzitet, učestalost i trajanje aktivnosti potrebne za smanjenje rizika, približavanje razini od 300 minuta
umjerenog intenziteta ili 150 minuta visokog intenziteta tjedno vjerojatno će pružiti dodatnu zaštitu od karcinoma. Tjelesna
aktivnost u trajanju od 300 minuta tjedno također pomaže i u prevenciji debljine te na taj način može imati direktan utjecaj na
smanjenje rizika od karcinoma povezanih s debljinom. Nekoliko studija ukazuje kako debljina možda potencijalno povećava
incidenciju karcinoma vrata maternice.
U načelu, potrebno je od najranijeg djetinjstva usvajati tjelesno aktivni životni stil i na taj način ograničiti sjedilačke aktivnosti
te aktivnosti vezane uz ekran.
Preporučuje se bavljenje bilo kojom vrstom aktivnosti koja se provodi u svakodnevnom životu, npr. kućanski poslovi, rad u
vrtu, igra s djecom itd. Od aerobnih aktivnosti umjerenog intenziteta preporučuje se hodanje, lagana vožnja biciklom,
plesanje, planinarenje, rolanje itd., a od intenzivnijih aktivnosti nordijsko hodanje, trčanje, brža vožnja biciklom, plivanje,
aerobika, vježbanje na ergometrima itd. Također je poželjno uključiti se u rekreativne sportske igre, kao što su npr. odbojka,
košarka, tenis…
Za k lj uč a k
Danas je poznato kako tjelesna aktivnost može smanjiti rizik za razvoj primarnog karcinoma. Ovisno o vrsti karcinoma,
dokazi za pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na čimbenike rizika – različiti su. Kod nekih karcinoma dokazi su uvjerljivi, kod
drugih su vjerojatni, kod trećih na razini mogućeg, dok su kod određenih vrsta nedostatni, odnosno ne postoje. Ginekološki
karcinomi također se međusobno razlikuju ako promatramo utjecaj tjelesne aktivnosti na čimbenike rizika. U svakom slučaju,
pred istraživačima su novi izazovi kako bi još bolje razumjeli specifičnu vrstu, adekvatan intezitet i vrijeme provedeno u
aktivnosti te na taj način utjecali na smanjenje čimbenika rizika za svaku pojedinu skupinu karcinoma.
Vezani sadržaj i:
Prev encija raka v rata maternice..
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
AK T I V N O I Z D R AV O S T AR E N J E
In te r vju
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
ZDRAVSTVENI
TURIZAM ZA STARIJE
TURISTE
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Prim. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić, dr.
med., spec. soc. med. s organizacijom zdravstvene
zaštite, gerontolog
Referentni centar M inistarstva zdravlja Republike
Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Demografski trend kretanja u smjeru starenja europske i hrvatske populacije nameće potrebu razvoja posebne strategije
zdravstvenog turizma za starije osobe u Hrvatskoj. Promociju i unapređenje zdravlja provedbom preventivnih aktivnosti u
cilju prevencije bolesnog starenja moguće je efikasno primijeniti na populaciji funkcionalno sposobnih starijih turista putem
odvojenih Programa zdravstvenog turizma za starije. Oni nemaju težište na liječenju i rehabilitaciji, već prevenciji rizičnih
čimbenika nastanka bolesnog starenja, što starijim ljudima može omogućiti kvalitetniji i dulji život. Program zdravstvenog
turizma za starije osobe, moguće je realizirati organizacijom edukacije putem radionica i stvaraonica sve do jednomjesečnih
gerontoloških tečajeva o aktivnom zdravom starenju. Program koordinira interdisciplinarni gerontološko-javnozdravstveni
tim s provedbenim interdisciplinarnim timom stručnjaka involviranih u primjeni zdravstvenog turizma za starije. Primjena tog
programa kroz zdravstveno edukacijske mjere zadovoljit će potrebe starije turističke populacije. Zbog toga je nužna
razrada verificirane statističke metodologije praćenja i registracija dolazaka europskih turista po dobnoj strukturi u
Hrvatskoj, a po zemlji prebivališta, uz evaluaciju. Zdravstveni turizam za starije, koji uključuje korištenje prirodnih ljekovitih
činitelja, može značajno doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, ali i značajno povećanom „zdravstvenom profitu„
starijih hrvatskih i europskih te drugih stranih starijih turista.
Trend demografskog starenja populacije diktira sve veći porast zahtjeva i potreba za najraznovrsnijim mjerama i
postupcima zaštite zdravlja starih ljudi među kojima značajno mjesto zauzima i zahtjev za prevetivnim mjerama primjene
Programa zdravstvenog turizma za starije ljude, kako iz Hrvatske tako i iz Europe. Impresivan je demografski pokazatelj
prosječnog starenja Hrvatske koji je iznosio 35 godina u 1985. godini, a u deset godina je znatno uvećan na 45 godina
(slika 1.). S obzirom na to kako se povećava postotak starijih osoba u ukupnom broju, raste i apsolutni broj starijih osoba,
što je osobito vidljivo iz kretanja Indeksa starenja u Hrvatskoj, Europi i svijetu između 1950. i 2050. godine. Kritični odnos
indeksa starenja predstavlja povećanje iznad 40. Prema procjeni za 2010. godinu on će iznositi čak 120 za Hrvatsku.
Najvećim udjelom upravo te starije osobe mogu biti potencijalni korisnici usluga hrvatskog zdravstvenog turizma za
starije. Iz toga proizlazi nedvojbena nužnost prilagodbe Programa zdravstvenog turizma u odnosu na njihove potrebe.
Zdravstveni turizam može doprinijeti racionalizaciji rastuće gerijatrijske potrošnje, očuvanju zdravlja i funkcionalne
sposobnosti starijih osoba, kako u stranih starijih turista, tako i u domaćih. Program se mora fokusirati na preventivnozdravstvene mjere s potprogramima, koji se mogu primjenjivati na zdravijoj staroj populaciji, sa težištem na očuvanju i
razvijanju preostale, ali i novih funkcionalnih sposobnosti. Znači, ti programi se bitno razlikuju od primjene rehabilitacije i
liječenja funkcionalne onesposobljenosti starijeg bolesnika.
Im pe r a ti v p r a k tič ne pr i m je ne pr i m a r ne pr e ve n c ij e u zd r a v s tv e no m t ur i zm u za s t a r i je
tu r is te
Suvremeni europski i hrvatski gerontolozi i futurolozi smatraju da je 21. stoljeće vrijeme kada će velik udio starijih ljudi biti
očuvane funkcionalne sposobnosti i primjerenog zdravstvenog stanja u srednjoj, ali i dubokoj starosti. Istovremeno to
ukazuje na imperativni razvoj zaštite zdravlja starijih ljudi i to prvenstveno razvijanjem Programa preventivnih zdravstvenih
mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, a koji se velikim udjelom na primarnoj razini provode i putem Programa
mjera zdravstvenog turizma za starije ljude.
Time realizacija preventivnih zdravstvenih mjera za europsku i hrvatsku populaciju starijih ljudi i u okviru djelatnosti
zdravstvenog turizma u Hrvatskoj postaje sve aktualnija reformskom provedbom kategorizacije specijalnih rehabilitacijskih
bolnica i lječilišta. Vjerojatno će uslijediti i izrada Zakona o zdravstvenom turizmu, gdje je nužno utvrđivanje i praćenje
procjene funkcionalne sposobnosti starijih turista u odnosu na dobnu strukturu. Osim primjene Programa zdravstvenog
turizma za starije, nužna je i evaluacija provedbe u sklopu gerontološke javnozdravstvene djelatnosti regionalnih/
županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Osnove za zdravu i aktivnu starost postavljene su u vrlo ranoj dobi i kroz pozitivna zdravstvena ponašanja, ali i preko
potporne gospodarstvene, socijalne i zdravstvene politike. To je zbog toga jer se ne može zanemariti međuovisnost
starijeg pojedinca i očuvanja njegovog zdravlja sa njegovim zdravstvenim ponašanjem, kao i u odnosima sa zajednicom u
kojoj on živi. Koliko je nedostatna primjena Programa preventivnih zdravstvenih mjera za stariju populaciju u Hrvatskoj i
Zagrebu, ukazuju ciljani javnozdravstveni pokazatelji udjela 65-godišnjaka po njihovoj vodećoj mortalitetnoj strukturi. Naime i
dalje je zabrinjavajuća veličina pojave skupine bolesti cirkulacijskog sustava, kao vodećeg uzroka smrti od 87% u starijih
ljudi od 65 i više godina u ukupno umrlih od te skupine bolesti u Hrvatskoj u 2010. godini. Zapadne države svijeta bilježe
trend pada pojavnosti mortaliteta od cirkulacijskih bolesti, odnosno pomaka na srednju i duboku starost. Kako su upravo u
zapadnim razvijenim zemljama Europe već prisutne ozbiljne promjene u organizaciji zdravstvenog sustava redukcijom
korištenja bolničkih postelja uz naglašeni razvoj djelatnosti preventivnih zdravstvenih mjera, razumljiv je i takav hrvatski
smjer diktiran u Nacionalnoj strategiji razvitka hrvatskog zdravstva do 2016. godine. Razvojem djelatnosti preventivnih
zdravstvenih mjera za hrvatsko starije pučanstvo značajnu ulogu odigrat će određeni Programi razvoja zdravstvenog
turizma za starije ljude u cilju očuvanja aktivnog zdravog starenja hrvatske populacije.
Zn a č a j R e gi s tr a s ta r iji h t ur i s ta u Hr v a ts k oj po do bi i p o z e m l ji pr e biv a li š ta
Bez obzira što hrvatski gerontolozi u stručnim ekspertizama upozoravaju kako je za utvrđivanje, praćenje i proučavanje
potreba za primjenom Programa zdravstvenog turizma za stariju europsku poplaciju u Hrvatskoj nužna statistička
registracija u odnosu na dobnu strukturu i zemlju prebivališta, do danas to nije ostvareno. Potrebno je uvesti vođenje
Registra starijih turista u cilju zadovoljenja njihovih potreba za zdravstvenim turizmom te planirati razvojni zdravstveni
turizam u Hrvatskoj, uz evaluaciju provedbe u gerontološko-javnozdravstvenoj djelatnosti regionalnih/ županijskih zavoda
za javno zdravstvo. Već sadašnja preliminarna turistička istraživanja ukazuju kako je sve više starijih turista iz Europe koji
tijekom cijele godine koriste postojeće ponude hrvatskog turizma i to osobito u predsezoni i postsezoni. Iz tablice 1. vidljivo
je kako od ukupnog broja ostvarenih noćenja stranih turista u 2011. godini (N=54 751 000) u Hrvatskoj najveći udio od 23%
čine njemački turisti, slovenski sa 12%, zatim talijanski sa 9,2% i austrijski turisti sa 8,83% te češki turisti sa 8,02%.
Uspoređujući te podatke sa 2005. godinom vidljiv je stalni porast dolazaka stranih turista i u 2011. godini, kojih je bilo
90,72%, dok je u 2005. bilo 89,4% od ukupnih 45 986 000 ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj u toj godini.
Najveći udio od 23,9% čine njemački turisti u 2005., što je gotovo identično i u odnosu na 2011. godinu kada ih je bilo
22,9%. U 2005. godini uspoređujući podatke s 2011. godinom, bilježimo još i porast austrijskih turista od 8,2% na 8,83%,
dok su svi ostali dolasci u laganom padu, a pad se bilježi kod dolazaka mađarskih turista (2005=5,2%; 2011=3,19%).
Zamjećujemo lagani porast apsolutnih brojki noćenja i domaćih turista, no to je ipak lagani pad noćenja u odnosu na 2005.
godinu (sa 10,6 na 9,28%). Za pretpostaviti je kako se ovaj ukupni porast noćenja odnosi upravo na povećanje dolazaka
turista starije životne dobi. Iz toga proizlazi koliko je nužna registracija starijih turista po državi prebivališta i u odnosu na
dobnu strukturu. Iz tako nedostatnih registriranih statističkih podataka nemoguće je analizirati potrebe za primjenom
Programa zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u odnosu na zadovoljenje potreba za zdravstvenim turizmom za starije turiste.
U dnevnom tisku može se pročitati o strancima kojima nedostaju određeni zdravstveno - turistički programi koji se odnose
na starije osobe i djecu, posebno u usporedbi s programima zdravstvenog turizma u Španjolskoj i Italiji. Stoga je nužno
uvođenje bolje i potpunije statističke metodologije praćenja noćenja u odnosu na dobnu strukturu, ali i ostalih parametara u
turizmu, kako bismo imali bolje prilagođene programe zdravstvenog turizma i korištenja prirodnih ljekovitih činitelja te bili
konkurentniji ostalim turističkim zemljama Europe i svijeta.
Ta bli c a 1 . Us p or e dba k o r iš te n ja noć e nj a t ur i s ta po dr ža v i p r e b iva liš ta u 2 0 0 5 . i 2 0 1 1 .
go din i u Hr va t s k o j
Noćenja
2005. (u 000)
2005. (%)
2011. (u 000)
2011. (%)
51 420
100
60 354
100
Domaći turisti
5 434
10,6
5 603
9,28
Strani turisti
45 986
89,4
54 751
90,72
Strani turisti – ukupno (zemlja prebivališta)
45 986
100
54 751
100
Austrija
3 756
8,2
4 836
8,83
Češka
4 051
8,8
4 389
8,02
Italija
5 698
12,4
4 995
9,12
Mađarska
2 405
5,2
1 746
3,19
Njemačka
11 001
23,9
12 487
22,81
Slovenija
5 099
11,1
6389
11,67
Sveukupno
Izv or: Držav ni zav od za statistiku i Referentni centar za gerontologij u Ministarstv a zdrav lj a RH – Zav od za j av no
zdrav stv o „Dr. Andrij a Štampar“
Za k lj uč a k
Značajno mjesto u zaštiti zdravlja starijih osoba ima i praktična primjena Programa preventivnih zdravstvenih mjera za
starije turiste, koji uključuje Program zdravstvenog turizma za starije ljude u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti
i osiguranja aktivnog zdravog starenja, što može, između ostalog, doprinijeti i racionalizaciji zdravstvene potrošnje.
Program je namijenjen prvenstveno zdravim starijim osobama, odnosno funkcionalno sposobnijim osobama sa ili bez
određenih kroničnih zdravstvenih poteškoća, čija patologija nije u fokusu glavnih intervencija ovih programa, već se djeluje
na opće unapređenje postojeće funkcionalne sposobnosti, koja u konačnici rezultira i pozitivnim djelovanjem na poboljšanje
zdravstvenog stanja. Dakle, fokus nije na liječenju i rehabilitaciji kroničnih ili akutnih zdravstvenih poteškoća starijeg turista,
ali se one obvezno uzimaju u obzir prilikom individualnog prilagođavanja programa i sam program pozitivno djeluje i na njih.
Tim bi se programom moglo snažnije i povoljnije zdravstveno edukacijski utjecati na promjene negativnog zdravstvenog
ponašanja starijih osoba, nego što je to dosadašnja praksa. Potrebno je razraditi verificiranu statističku metodologiju
praćenja kretanja turista prema dobi i regiji iz koje dolaze, kako bismo omogućili bolje zadovoljenje specifičnih potreba
starijih ljudi u okviru zdravstvenog turizma i boljeg planiranja razvojnog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj za europsko
starije pučanstvo. Tijekom provedbe Programa zdravstvenog turizma i korištenja prirodnih ljekovitih činitelja za starije
potrebno je kontinuirano provoditi evaluaciju i osigurati dobru komunikacijsku povezanost s ostalim zdravstveno-turističkim
institucijama, a osobito sa gerontološko-javnozdravstvenom djelatnošću. Primjenom programa zdravstvenog turizma za
starije možemo doprinijeti većoj atraktivnosti ponude i većem ekonomskom prosperitetu Hrvatskog turizma općenito, kao i
zdravstvenog turizma, naravno uz veći “zdravstveni profit“ starijih hrvatskih i europskih turista.
zdravstvenog turizma, naravno uz veći “zdravstveni profit“ starijih hrvatskih i europskih turista.
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
Z DR AVS T VE N A E KO L OG I J A
In te r vju
ZAŠTITA OKOLIŠA I
ZDRAVSTVENA
EKOLOGIJA
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Dr. sc. Sandra Šikić, dipl. ing. i
dr. sc. Adela Krivohlavek, dipl. ing.
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Okoliš čine zrak, vode, tlo i zemljina kamena kora, a podrazumijeva prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica,
uključujući i čovjeka. Čovjek je oduvijek iskorištavao prirodne resurse i utjecao na okoliš. Od davnina su zbog povećanja
obradivih površina ljudi krčili šume i mijenjali krajobraze, no razvojem industrije, počinje nagli utjecaj na životni okoliš.
Intenzivna uporaba ugljena dovodi do povećanja ispuštanja ugljikovih, sumporovih i dušikovih spojeva u atmosferu.
Nadalje, novi val kemijskih onečišćenja dolazi s uporabom nafte i naftnih derivata te razvojem kemijske industrije. Zbog
povećanja pojave određenih bolesti u industrijskim središtima dolazi do osvješćivanja potrebe zaštite okoliša i ekosustava.
Svaki ekosustav ima svoje karakteristične biotske i abiotske elemente i svaki unos novih elemenata u ekosustav dovodi do
narušavanja prirodne ravnoteže, koja može dovesti do izumiranja pojedinih vrsta i do narušavanja zdravlja ljudi. Danas se
poklanja velika pažnja zaštiti okoliša i zdravstvenoj ekologiji. Zdravstvena ekologija obuhvaća procjenu i kontrolu svih
okolišnih čimbenika, odnosno fizikalnih, kemijskih i bioloških faktora koji mogu štetno utjecati na okoliš i zdravlje ljudi.
Zdravstvena ekologija i mjere zaštite okoliša usmjerene su na sprječavanje bolesti i stvaranje i/ili očuvanje zdravog okoliša.
Okoliš je jedna od glavnih odrednica zdravlja i prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u europskoj je regiji
gotovo 20% bolesti bilo uzrokovano štetnim učincima okolišnih čimbenika. Zbog te zabrinjavajuće činjenice, 1989. godine
Svjetska zdravstvena organizacija u Europi je pokrenula niz preventivnih interdisciplinarnih zdravstveno-ekoloških mjera na
području javnog zdravstva. Suradnja između različitih sektora ključna je za zaštitu ljudskog zdravlja od rizika onečišćenog
okoliša.
Sl užb a z a z a š t itu ok oli š a i z dr a vs t ve n u e k ol ogi ju Za v oda za ja vno zd r a v s tv o
" D r . And r ij a Š ta m pa r "
Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Zavoda provodi ispitivanja zdravstvene ispravnosti i kvalitete vode,
hrane, predmeta opće uporabe, briseva, zraka, buke, tla i otpada te radne okoline. Ispitivanje zdravstvene ispravnosti i
kvalitete obuhvaća čitav niz kemijskih, fizikalno-kemijskih, bioloških, ekotoksikoloških i mikrobioloških analiza propisanih
važećim zakonskim aktima, a provode se u svrhu utvrđivanja, praćenja i unapređenja zdravlja građana i očuvanja okoliša.
Za ispunjavanje tih zadaća, još od 2003. godine, Služba je akreditirana sukladno zahtjevima Norme HRN EN ISO/IEC 17025
za ispitivanje hrane, hrane za životinje, voda, predmeta opće uporabe, eluata otpada i tla, otpada za termičku obradu,
vanjskog zraka, emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora, nepropusnosti kanalizacijskih sustava i uzorkovanje.
Svake godine, područje akreditacije se sustavno proširuje kako bi se zadovoljili strogi kriteriji u analizama okolišnih uzoraka
te analizama vode i hrane. Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju opremljena je suvremenom i pouzdanom
opremom (5 HPLC, LC-MC, LC- MS/MS, 4 GC-MS, 4 GC-ECD, ICP-MS, ICP-OES, 3 IC, 3 AAS, DMA, X-ray analizator, AOX, 2
TOC, UV/VIS spektrofotometri, Fluo-imager i dr.) te stručno i tehnički ekipirana (43 djelatnika VSS, od toga 2 profesora, 12
doktora znanosti; 4 magistra znanosti; 17 djelatnika VŠS; 22 djelatnika SSS i 6 NSS).
Sl užb u č ini š e s t Odj e la s a 1 5 La bor a to r ij a /O ds j e k a :
Od je l - Za j e dn ič k e u s lu ge
Odsjek – Prijem uzoraka i izdavanje analitičkih izvješća
Odsjek – Praona i sterilizacija
Od je l za zd r a v s tv e nu is pr a vno s t i k va l ite tu vod a
Laboratorij za pitke, površinske, bazenske i podzemne vode
Laboratorij za mikrobiološke analize voda
Laboratorij za otpadne vode i sanitarnu tehniku
Od je l za z dr a vs t ve n u i s pr a vn os t i k va lit e tu hr a ne i pr e dm e ta opć e u por a be
Laboratorij za kemijske analize hrane
Laboratorij za kemijske analize predmeta opće uporabe
Od je l za m ik r obi olo š k e a n a li ze hr a ne i p r e d m e t a o pć e up or a be
Laboratorij za mikrobiološke analize hrane
Laboratorij za mikrobiološke analize predmeta opće uporabe
Od je l za ži vot ni i r a dn i o k ol iš
Laboratorij za analize buke, zraka, aerobiologiju i ostale mikroklimatske uvjete
Laboratorij za tlo i otpad
Laboratorij za ekotoksikologiju
Od je l za za je d nič k e i p otv r dn e a na l iti č k e m e tod e
Laboratorij za tekućinsku kromatografiju i spektrometriju masa
Laboratorij za plinsku kromatografiju i spektrometriju masa
Laboratorij za atomsku spektroskopiju i spektometriju masa
Od je l za zd r a v s tv e nu is pr a vno s t i k va l ite tu vod a
Odjel obavlja propisano uzorkovanje, mikrobiološko i fizikalno-kemijsko ispitivanje voda sukladno važećim zakonima i
propisima, a prema propisanim i normiranim metodama. Ispituje se zdravstvena ispravnost vode za piće, utvrđuje se
kvaliteta podzemnih, površinskih vrsta voda, sukladno važećim propisima. Ispituju se otpadne i oborinske vode, utvrđuje
kakvoća i zdravstvena ispravnost vode za kupanje i rekreaciju te more u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka.
Ispituju se izvorske, mineralne i stolne vode, tehnološke, rashladne i druge vrste voda za posebne namjene. Ispitivanja
voda obuhvaćaju analize fizikalno-kemijskih pokazatelja, otopljenih iona, metala, organskih onečišćenja, mineralnih ulja,
policikličkih aromatskih ugljikovodika, aromatskih ugljikovodika, lakohlapivih halogeniranih ugljikovodika, pesticida, herbicida,
polikloriranih bifenila, fenola, deterdženata, antibiotika i drugih kemijskih onečišćenja te određivanje mikrobiološkog
zagađenja. Na temelju svih rezultata ispitivanja, daje se stručno mišljenje i zaključak. U Odjelu se provodi i ispitivanje
izvedenih kanalizacijskih sustava dijelova naselja i internih kanalizacijskih sustava u krugu objekata, kao i ispitivanje
sabirnih jama (atesti za priključak vode), sabirnih bazena i sl., što ima sve veći značaj vezano uz legalizaciju objekata i
priključenja na javnu vodoopskrbu. Laboratorij je ovlašten prema Rješenju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja, Klasa: UP/I-310-26/10-01/24, Ur. broj: 525-13-1-0501/11-3 od 28. veljače 2011. godine te prema Privremenom
certifikacijskom rješenju Ministarstva poljoprivrede, Uprava vodnog gospodarstva, Klasa: UP/I-034-04/11-01/1, Ur. broj:
525-12/0988-12-6 od 8. svibnja 2012. godine.
Od je l za zd r a v s tv e nu is pr a vno s t i k va l ite tu hr a ne i p r e d m e t a o pć e up or a be
Odjel provodi uzorkovanja i utvrđivanja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane i predmeta opće uporabe, uključujući
kemijske parametre radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti ili kvalitete analiziranog uzorka, sukladno pravilnicima i
normama. Analize hrane obuhvaćaju određivanje nutritivnih vrijednosti hrane (energetska vrijednost, sadržaj bjelančevina,
ugljikohidrata, masti, vlakana i vode). Nadalje, u Odjelu se provodi određivanje pesticida u voću, povrću, žitaricama i
proizvodima od istih, teških metala i mikotokisna u hrani, nitrita i nitrata u zelenom lisnatom povrću, policikličkih aromatskih
ugljikovodika, polikloriranih bifenila. Određuju se alergeni (gluten, laktoza, kikiriki, pistacio, lješnjak, soja, mlijeko, jaja,
histamin, SO2), vitamini i aditivi (bojila, konzervansi, umjetna sladila, polifosfati, antioksidansi, regulatori kiselosti, kiseline i
dr.). Također, u Odjelu se provodi određivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i drugih pčelinjih proizvoda, vina i
jakih alkoholnih pića, dodataka prehrani, hrane za sportaše, hrane za posebne prehrambene proizvode, hrane namijenjene
smanjenju tjelesne mase te dječje hrane. Na zahtjev naručitelja izrađuju se i provjeravaju deklaracije, sukladno postojećim
pravilnicima za sve vrste hrane i dodataka prehrani. Predmeti opće uporabe analiziraju se sukladno važećoj zakonskoj
regulativi, a ispitivanje obuhvaća uzorkovanje svih vrsta predmeta opće uporabe, analizu svih vrsta predmeta i ambalaže
koji dolaze u kontakt s hranom od umjetnih masa, papira, drva, stakla, gline, keramike, emajla, metala, nehrđajućeg čelika,
analizu bojila za bojanje posuđa i pribora, opreme i uređaja čije površine dolaze u kontakt s hranom, analizu kozmetičkih
proizvoda, analizu kozmetike s posebnom namjenom, analizu predmeta i proizvoda koji dolaze u neposredan dodir s kožom
i sluznicom, analizu ambalaže za predmete opće uporabe, analizu duhana i duhanskih prerađevina i pribora za pušenje,
analizu deterdženata i ostalih proizvoda za pranje i čišćenje tvrdih površina, analizu dječjih igračaka, školskog pribora i
tekstila. Analize obuhvaćaju: teške metale, amine, azo bojila, ftalate, N-nitrozoamine, hlapive i ekstraktivne sastojke,
bisfenol-A, specifične i globalne migracije, formaldehid, poliklorirane i polibromirane bifenile, peroksid, policikličke aromatske
ugljikovodike-PAH, vinil klorid monomer, fenole, fluor, totalni organski ugljik - TOC, konzervanse, fizikalna i mehanička
svojstva igračaka te ostale pokazatelje prema zahtjevu naručitelja. Odjel je ovlašten prema Rješenju Ministarstva
svojstva igračaka te ostale pokazatelje prema zahtjevu naručitelja. Odjel je ovlašten prema Rješenju Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Klasa: UP/I- 310-26/10-01/24, Ur. broj: 525-13-1-0501/11-3 od 28. veljače 2011.
godine te nosi naziv Referentni centar Ministarstva zdravlja za ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane; UP/I-510-01/0401/04; Ur. broj: 534-07-1-2/5-10-39 od 30. studenog 2010. godine.
Od je l za m i k r o bio loš k e a na liz e h r a n e i pr e dm e ta op ć e upo r a b e
U Odjelu se ispituje zdravstvena ispravnost hrane i predmeta opće uporabe prema mikrobiološkim standardima,
određenima važećim propisima. Odjel na zahtjev stranke ili inspekcije vrši sustavnu kontrolu objekata uzimanjem uzoraka i
briseva s predmeta, radnih površina i ruku osoblja koje dolazi u dodir s namirnicama. Mikrobiološke analize hrane
obuhvaćaju ispitivanje sukladnosti hrane prema obaveznim mikrobiološkim kriterijima sigurnosti te ispitivanje sukladnosti
hrane prema obaveznim mikrobiološkim kriterijima higijene u procesu proizvodnje (Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za
hranu), ispitivanje sukladnosti hrane prema preporučenim mikrobiološkim kriterijima iz nacionalnog Vodiča za mikro-biološke
kriterije za hranu, kao i ispitivanje trajnosti hrane.
Određivanja broja mikroorganizama provode se metodom membranske filtracije i/ili direktnim postupkom čime se
identificiraju pojedine vrste mikroorganizama. U Odjelu se provodi određivanje E. coli O157 imunomagnetskom separacijom,
određivanje prisutstva probiotika, određivanje broja laktobacila, određivanje broja bifidobakterija, dokazivanje stafilokoknog
enterotoksina, dokazivanje Campylobacter spp, dokazivanje Salmonella vrste, dokazivanje Listeria monocytogenes,
dokazivanje E. coli O157, određivanje ukupnog broja mikroorganizama, određivanje broja kvasaca i plijesni, određivanje
broja enterobakterija, određivanje broja stafilokoka, određivanje broja E. coli i ispitivanje sterilnosti hrane i predmeta opće
uporabe. Nadalje, u Odjelu se provodi određivanje sukladnosti mikrobioloških kriterija Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti
materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, ispitivanje mikrobiološke čistoće objekata postupkom
uzimanja uzoraka brisa, otiska ili ispirka, a prema važećim zakonskim propisima. Isto tako, Odjel se bavi određivanjem vrste
i broja pojedinih mikroorganizama prema HACCP planu zahtjevatelja.
Odjel je ovlašten prema Rješenju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Klasa: UP/I- 310-26/10-01/24, Ur.
broj: 525-13-1-0501/11-3 od 28. veljače 2011. godine te nosi naziv Referentni centar Ministarstva zdravlja za ispitivanje
zdravstvene ispravnosti hrane; UP/I-510-01/04-01/04; Ur. broj: 534-07-1-2/5-10-39 od 30. studenog 2010. godine.
Od je l za ži vot ni i r a dn i o k ol iš
U Odjelu se provode ispitivanja okolišnih uzoraka: tla, otpada, zraka i radne okoline. Laboratorij za tlo i otpad provodi
ispitivanja fizikalno-kemijskih svojstava otpada i tla u svrhu određivanja načina zbrinjavanja, odnosno oporabe. Laboratorij
za analize buke, zraka, aerobiologiju i ostale mikroklimatske uvjete provodi kontinuirano praćenje koncentracija polutanata u
zraku, kako bi se poboljšalo saznanje do koje mjere koncentracije određenih polutanata u našoj sredini gdje živimo i radimo
utječu na naše zdravlje i zdravlje naših sugrađana ispitivanjem i mjerenjem životne i radne okoline, sukladno važećim
zakonskim propisima. Laboratorij svakodnevno prati koncentracije polutanata u zraku (oksida dušika (NO, NO2, NOx
izraženih kao NO2), sumporovog dioksida (SO2), lebdećih čestica PM10, ugljikovog monoksida (CO), prizemnog ozona
(O3) i benzena i derivata benzena te peludi, kao i vrste alergene peludi u zraku na dvije lokacije u gradu Zagrebu
(Mirogojska 16 – sjever, Dom zdravlja Siget – jug). Nadalje, provodi melisopalinološka istraživanja, kvantitativnu i
kvalitativnu analizu peluda suspendiranog u medu. Ispitivanja faktora radne okoline obuhvaćaju analize mikroklime
mjerenjem temperature, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka, ispitivanje buke (vremenski nepromjenljiva, ekvivalentna,
oktavna i tercna analiza), rasvjete (prosječna osvijetljenost, dnevna rasvjeta, bliještenje), onečišćenja zraka (kemijske i
mikrobiološke štetnosti). U Odjelu se ispituju oruđa za rad, uređaji i postrojenja (strojevi i postrojenja u raznim djelatnostima,
strojevi za dizanje i prenošenje tereta, kotlovska i energetska postrojenja). Elektrotehnička ispitivanja radne okoline
obuhvaćaju ispitivanja dodirnog napona, izjednačenja potencijala, otpora izolacije, statičkog potencijala i gromobranskih
instalacija. Provode se ispitivanja zvučne i toplinske izolacije te ispitivanja sustava ventilacije i klimatizacije. Laboratorij za
ekotoksikologiju provodi ispitivanja ekološke (ekotoksikološke) podobnosti predmeta opće uporabe u skladu s direktivama
EU. Nadalje, provodi laboratorijske testove toksičnosti (Slatkovodne alge, Daphnia magna) te testove biološke razgradnje.
Odjel je Ovlašten prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I 351-02/1108/154; Ur. broj: 531-14-1-1-06-11-4 od 17. listopada 2011. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, prema Rješenju
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I 351-02/11-08/140; Ur. broj: 531-14-1-1-06-11-3
od 9. rujna 2011. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, kao i prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I 351-02/11-08/196; Ur. broj: 531-13-1-1-1-11-2 od 5. prosinca 2011. za
obavljanje djelatnosti praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora prema specificiranim metodama te prema Rješenju
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I 351-02/10-08/45; Ur. broj: 531-13-1-1-1-10-2
od 14. svibnja 2010. za obavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka prema specificiranim metodama.
Od je l za za je d nič k e i p otv r dn e a na l iti č k e m e tod e
Odjel raspolaže najsuvremenijom analitičkom opremom i primjenjuje visokosofisticirane i izuzetno osjetljive kombinirane
analitičke metode (plinska kromatografija i spektrometrija masa – GCMS i tekućinska kromatografija i spektrometrija masa LCMS/MS) za jednoznačnu identifikaciju i kvantifikaciju gotovo svih mikroorganskih zagađivala (pesticidi, mikotoksini,
biorezidue, poliklorirani dioksini i furani, ostala industrijska zagađivala i dr.) u svim vrstama uzoraka (voda, hrana, tlo,
sediment, zrak i dr.) Nadalje, Odjel raspolaže i najsuvremenijom opremom za brzo i pouzdano ispitivanje prisutnosti
(tragova) metala u uzorcima iz okoliša (sve kombinacije atomske apsorpcijske spektroskopije – AAS, induktivno spregnuta
plazma i spektrometrija masa – ICP/MS).
Za k lj uč a k
Velika raznovrsnost onečišćenja okoliša u prošlosti, ali i u sadašnjosti i budućnosti pred laboratorije postavlja uvijek nove
izazove i zadatke detektiranja i kvantificiranja onečišćenja. Za ispitivanja hrane, vode, zraka, tla i otpada laboratoriji moraju
biti u potpunosti opremljeni suvremenom sofisticiranom opremom na kojoj radi stručni i educirani kadar. U cilju zaštite
zdravlja ljudi neophodno je kontinuirano provoditi nacionalne monitoringe i ispitivanja vode, hrane, zraka, tla i otpada te
radne okoline. Da bi rezultati analiza bili prihvatljivi potrebno je analize provoditi prema standardiziranim analitičkim
metodama, akreditiranim sukladno Normi HRN EN ISO 17025. Kako bi se održala i unaprijedila kvaliteta laboratorija potrebno
je voditi računa o kontinuiranom educiranju osoblja te provođenju analiza na pouzdanoj i suvremenoj opremi. Učinkovita
zaštita okoliša i zdravlja ljudi od rizika uzrokovanih onečišćenjem vode, hrane, zraka i tla mora obuhvatiti intenzivno
međuinstitucijsko povezivanje i djelovanje te povezivanje i evaluaciju svih sastavnica okoliša. U svrhu procjene rizika na
zdravlje ljudi, potrebno je izraditi programe za ocjenu izloženosti pojedinaca ili populacije svim okolišnim čimbenicima.
Budući da je za takve projekte nužan interdisciplinaran pristup i suradnja, na tim će programima sudjelovati stručnjaci
različitih profila, kako bi se sanirali kritični utjecaji okolišnih čimbenika i predvidjela moguća štetna djelovanja istih.
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
F AR M AK O T E R AP I J A
In te r vju
ALERGIJE NA
Te m a br o ja
LIJEKOVE
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Prof. dr. sc. Josip Čulig, dr. med., specijalist
kliničke farmakologije s toksikologijom Zavod za
javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Uv od
Alergijske reakcije na lijekove nisu rijetke. Na temelju farmakoepidemioloških studija u Sjedinjenim Američkim Državama,
dobiven je podatak o 2 milijuna hospitaliziranih pacijenata zbog reakcija na lijekove, od čega čak 100 000 sa smrtnim
ishodom. Ako se uzme aproksimativno isti odnos za populaciju Hrvatske (0,66%), onda se godišnje može očekivati oko 26
400 hospitalizacija zbog reakcija preosjetljivosti na lijekove. Nažalost, zdravstvena statistika u Hrvatskoj ne bilježi značajne
brojke. Prema izvješću Hrvatske agencije za lijekove u 2010. godini je zabilježeno svega 1 338 nuspojava ukupno!
Lijekovi mogu potaknuti imuni sustav pacijenta na nepoželjne reakcije koje kategoriziramo kao štetne učinke lijekova,
odnosno reakcije preosjetljivosti. Uobičajena upotreba termina alergija na lijekove nije sasvim precizna, budući da se odnosi
na određeni tip preosjetljivosti koji je posljedica stvaranja protutijela na tvar (lijek) ili čak njen metabolit, odnosno na
kompleks koji se stvori u organizmu nakon vezanja molekule tvari s bjelančevinama organizma. Drugi tip reakcija
preosjetljivosti je genetski uvjetovan. Primjerice, tu spada reakcija hemolize (raspadanje eritrocita) kod primjene nekih
antimalarika kod osoba koje imaju urođeni deficit enzima glukoza-6-fosfat-dehidrogenaze. Danas možemo
farmakogenetskim analizama ustanoviti predispozicije pojedinih pacijenata na određeni tip reakcije preosjetljivosti kod
uzimanja specifičnog lijeka. Prije smo sve nealergijske reakcije nazivali idiosinkrazijama. Idiosinkratske reakcije
podrazumijevaju neuobičajene (neočekivane) reakcije na lijekove. Važno je raspoznati mehanizam nastanka reakcije
preosjetljivosti, budući da je klinička slika prilično slična!
Kl ini č k a s l ik a
Klinički simptomi alergijskih reakcija ne ovise o tipu kemijske molekule koja ih je izazvala, nego o tipu reakcije kojom će
organizam odgovoriti. Sljedeći simptomi su karakteristični:
kožno crvenilo ili osip,
svrbež kože i sluznica,
problesmi s disanjem (bronhokonstrikcija, začepljen nos),
edemi na različitim dijelovima tijela (usne, jezik, lice),
anafilaksija, po život opasna reakcija preosjetljivosti.
Pseudoalergijska reakcija ovisi o dozi uzetog lijeka, u principu ne nastaje nakon jedne doze. Alergijska reakcija je posljedica
ponovnog unosa istog lijeka i nije ovisna o dozi uzetog lijeka!
Kliničku sliku anafilaksije karakteriziraju sljedeći simptomi: bolovi ili grčevi u trbuhu, konfuznost, proljev, promuklost, otežano
disanje, vrtoglavica, opća slabost, osip, mučnina i povraćanje, ubrzani puls i osjećaj jakog lupanja srca (palpitacije), pad
tlaka. Ako ne uslijedi promptna intervencija kojom će se osigurati prohodnost dišnih putova uz primjenu adrenalina, reakcija
može biti smrtonosna.
Me ha n iza m n a s t a nk a a le r gij s k e r e a k c ije
Već je navedeno da je u osnovi mehanizma nastanka alergijske reakcije aktivacija imunog sustava na molekulu lijeka,
odnosno metabolit. Reakcije preosjetljivosti mogu se podijeliti u četiri tipa koji se ne razlikuju samo mehanizmom, već se
mogu razlikovati u brzini razvoja i karakteristika kliničke slike.
Tip I je reakcija preosjetljivosti posredovana imunoglobulinom E. Nakon prvog kontakta s alergenom (lijek, pelud, otrov
insekata) razviju se protutijela IgE koja su vezana za mastocite i krvne bazofile. Pri ponovnom kontaktu veže se antigen,
što dovodi do oslobađanja medijatora upale. Klinički simptomi su najčešće urtikarija, angioedem i anafilaksija.
Tip II reakcije uključuje protutijela klase G i M. Kompleks alergen-protutijelo veže se za ciljne stanice i potiče aktivaciju
komplementa. Posljedica je liza stanice, odnosno citoksičnost. Klinički primjer aktivacije komplementa lijekom je sistemski
lupoidni eritem nakon uzimanja prokainamida (antiaritmika), lupoidni hepatits kao posljedica uzimanja laksativa ili hemolitička
anemija kao posljedica uzimanja metildope.
Tip III također uključuje stvaranje protutijela klase M i G. Stvoreni imuni kompleksi se odlažu na bazalne membrane
(bubrezi, pluća), nakon čega slijedi aktivacija komplementa, infiltracija leukocita i oštećenje tkiva. Klinička slika se naziva
serumska bolest sa simptomima urtikarije, eritema, upale zglobova, limfadenopatije, glomerulonefritisa, perifernih edema i
vrućice. Traje obično 1-2 tjedna. Serumsku bolest mogu izazvati monoklonalna protutijela i hiperimuni serum protiv zmijskog
otrova. Teži oblik je vaskulitis (Stevens-Johnson sindrom) koji uključuje nefritis, miokarditis i poremećaje središnjeg
živčanog sustava. Među lijekovima se najčešće navode sulfonamidi, penicilini, tiouracil, fenitoin i jodni kontrasti.
Tip IV je uzrokovana staničnom reakcijom, a naziva se još i kasna preosjetljivost. Reakcija obično nastane 2-3 dana nakon
kontakta s alergenom pa se može zamijeniti s idiosinkratkom reakcijom. Karakterizirana je lokalnom upalom i nakupljanjem
makrofaga. Klinički se manifestira kao kontaktni dermatitis. Osnova je za dijagnostičke kožne testove (na primjer
tuberkulinski test).
Di ja g noz a a le r gij a
Reakciju na lijekove nije lako dijagnosticirati budući da klinički simptomi izgledaju kao i kod drugih bolesti. Anamnestički
podaci o uzimanju lijeka, vrsti i vremenu, ključni su u dijagnostici. Za pojedine lijekove su razvijeni kožni testovi, koji su
korisni ako postoji u mehanizmu nastanka kasna preosjetljivost. Analiza specifičnog IgE u krvi može pomoći. Najtočniji, ali i
najbrutalniji, dijagnostički postupak je ponovno izlaganje suspektnom lijeku (rechallenge). Klinička posljedica može biti
anafilakcija! Ovaj se postupak mora odvijati isključivo u ustanovama gdje postoji mogućnost hitne intervencije. Često se
pokušavaju sastaviti tablice lijekova koji najčešće uzrokuju alergijske reakcije. Te su tablice točne što se tiče do sada
objavljenih podataka, ali mogu zavarati s obzirom da svaki lijek ima potencijal razvoja reakcija preosjetljivosti. Najčešće se
upozorava na oprez kod ponovnog propisivanja penicilina i njegovih derivata, sulfonamida, antikonvulziva, inzulina, jodnih
pripravaka i antiaritmika.
Li je č e nj e a le r gij s k i h r e a k c ij a
Kod liječenja alergijskih reakcija primjenjuju se nespecifični lijekovi: adrenalin, antihistaminici, kortikosteroidi i brohodilatatori.
Adrenalin primijenjen parenteralno inhibira otpuštanje medijatora reakcije, relakcira glatke mišiće bronha (širi dišne putove)
i kontrahira glatke mišiće krvnih žila (podiže krvni tlak). Spašava život bolesnika koji ima anafilaktičku reakciju!
Antihistam inici sprečavaju vezanje histamina na membranske receptore. Teofilin i drugi bronhodilatatori šire
bronhe, a kortikosteroidi djeluju protuupalno i smanjuju edem. Važno je napomenuti da klinički učinak kortikosteroida
nastupa tek nakon 1-2 sata pa je njihova primjena u anafilaktičkoj reakciji od sekundarnog značenja. Kortikosteroidi su
veoma korisni u preventivnoj primjeni, odnosno kod neophodne primjene lijeka za koji se sumnja da izaziva alergiju. Tada se
kortikosteroidi primjenjuju 1-2 sata prije suspektnog lijeka (primjeri su jodni kontrasti ili penicilin kod vađenja zuba srčanog
bolesnika). Moguć je i postupak takozvane desenzitizacije. Slično se primjenjuje kod preosjetljivosti na pelud i kućnu
prašinu. Počne se s malim dozama koje se postupno povećavaju do terapijske doze. Na taj se način degranuliraju svi
mastociti s postojećim antitijelima. Postupak je rizičan, a najveća opasnost je moguća anafilaktička reakcija. Ponekad se za
odstranjivanje imunih kompleksa može primijeniti postupak plazmafereze, kao kod detoksikacije otrova.
Al e r g ijs k e r e a k c i je k od dj e c e
Alergijske reakcije kod djece mogu se razviti već u dojenačkoj dobi, što je pokazano na primjeru preosjetljivosti na
Alergijske reakcije kod djece mogu se razviti već u dojenačkoj dobi, što je pokazano na primjeru preosjetljivosti na
bjelančevine iz kravljeg mlijeka. Tijekom djetinjstva djeca su sklona infekcijama za boravka u vrtićima i kasnije u školi. Vrlo
često primaju različite antibiotike, koji su ponekad nepotrebni jer su češće posrijedi virusne infekcije od bakterijskih. S
obzirom na različite kliničke manifestacije doktori i roditelji su skloni pripisati te promjene alergijama na lijekove. Studije
pokazuju da je pogrešno i pretjerano dijagnosticiranje alergija na lijekove značajno upravo kod djece. Stoga je važno
pravilno evaluiranje anamnestičkih podataka, ali i primjena specifičnih kožnih i krvnih testova. Ne treba smetnuti s uma da
hrana porijeklom od životinja (mlijeko i meso) može biti kontaminirana antibioticima, što može biti anamnestički prvi kontakt s
alergenom.
Za k lj uč a k
Nema generalne mjere za prevenciju alergijskih reakcija na lijekove. Naravno, opća preporuka o smanjenju nepotrebne
potrošnje lijekova, konzekvetno će utjecati i na smanjeni broj alergijskih reakcija. Ipak, alergijsku reakciju nije moguće
predvidjeti, mada se često spominju epidemiološki podaci o obiteljskim nasljednim sklonostima, ali i o tipovima molekula koje
se češće javljaju kao sumnjive u dijagnostici alergija. Važno je imati na umu da su opasne reakcije naglog početka
(anafilaksija) i da brzo i učinkovito liječenje (primjena adrenalina) spašava život. Također je važno znati da većina
alergijskih reakcija prolazi bez klinički manifestnih posljedica pa ne treba poticati strah prema uzimanju lijekova farmakofobiju, ako su ovi potrebni u liječenju. Potrebno je educirati doktore i pacijente o ključnim značajkama alergijskih
reakcija, kako bi ih pravodobno prepoznali i pravilno reagirali.
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
B RO J KE GO V OR E
In te r vju
SPECIFIČNI
PROBLEMI ŠKOLSKE
DJECE I MLADIH
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
M arija Posavec, dr. med., spec. školske medicine
Prim. mr. sc. M arina Polić Vižintin, dr. med., spec.
javnog zdravstva
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Školska djeca i mladi u dobi od 7 do 19 godina čine 12,8% populacije grada Zagreba. U školskoj godini 2012/2013. u skrbi je
bilo 162.557 djece i mladih: 58.406 (35,9%) učenika osnovnih škola; 40.543 učenika srednjih škola (24,9%); 63.608
studenata (39,1%). Razdoblje rasta, sazrijevanja i školovanja čini tu populaciju osjetljivom na poremećaje zdravlja u
najširem smislu i zahtijeva posebnu pozornost zdravstvenih djelatnika. Kurativnu skrb o školskoj djeci provode liječnici
obiteljske medicine i pedijatri, a preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu liječnici školske medicine u Zavodu za javno
zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. Na 15 lokacija rade 33 tima koja čine specijalisti školske medicine i više medicinske
sestre/tehničari te skrbe za prosječno oko 4 926 pacijenata. Rad se odvija u ordinacijama ili u školama, uskom suradnjom s
roditeljima, učenicima, nastavnicima i stručnim službama škola.
U ambulantnom morbiditetu za dobnu skupinu od 7 do 19 godina najzastupljenije su bolesti dišnog sustava sa 37% ukupne
učestalosti, a među njima najviše je akutnih respiratornih infekcija. Slijede zarazne i parazitarne bolesti (10% ukupnog
morbiditeta), od kojih su najčešće infekcije probavnog sustava. Od bolesti kože i potkožnog tkiva, koje čine 6,6% prvih
dijagnoza, oko 51% su urtikarije, dermatitisi i ekcemi. Ozljede čine 5,5% ukupnog pobola djece i mladih. Među njima su
najčešće površinske rane te ozljede lakše prirode. Slijede uganuća, nategnuća, iščašenja i prijelomi kostiju.
Zadaća školske i sveučilišne medicine je utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja djece i mladih u dobi od 6 do 26
godina, analiza zdravstvenih pokazatelja, ukazivanje na zdravstvene potrebe populacije te odgovarajuća intervencija.
Provođenjem organiziranih sistematskih pregleda i specifičnih probira prati se rast/razvoj i spolno sazrijevanje te rano
otkrivaju potencijalni poremećaji kako bi se djeca pravovremeno uputila na obradu i liječenje.
Provođenjem redovitog obveznog cijepljenja i postizanjem visoke procijepljenosti pruža se individualna zaštita, ali i
sprječava širenje zaraznih bolesti, ne samo u cijepljenim skupinama, osiguravajući tako zaštitu čitavoj populaciji grada
Zagreba. Zdravstvenim odgojem educiraju se mladi o ciljanoj i za njih aktualnoj problematici spolnog zdravlja, prehrane i
očuvanja mentalnog zdravlja s ciljem usvajanja zdravih životnih navika i ponašanja.
Praćenje psihosocijalne integracije i svladavanja školskih obveza djece s teškoćama provodi se kroz rad Povjerenstava za
utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, čiji su predsjednici liječnici školske medicine. Prilagodbom školskih programa i
uvjeta školovanja djetetu s teškoćama omogućava se integracija u redovni obrazovni sustav i ostvarivanje rezultata
sukladnih kognitivnom potencijalu djeteta.
Profesionalna orijentacija radi uspješnog upisivanja srednje škole i stjecanja željenog i adekvatnog zanimanja započinje
već u razrednoj nastavi praćenjem djece s kroničnim bolestima, dodatnom dijagnostikom i savjetovališnim radom s djecom i
roditeljima. Savjetovalište za učenike, nastavnike i roditelje pruža svim korisnicima stručno i povjerljivo savjetovanje vezano
uz spolno i mentalno zdravlje, teškoće u učenju, poremećaje hranjenja, rizična ponašanja i drugo.
Si s te m a t s k i pr e gl e di
Sistematski pregledi provode se sustavno kroz školovanje svakog učenika i to prije upisa u prvi razred, u petom i osmom
razredu osnovne škole, prvom razredu srednje škole te na prvoj godini fakulteta. Sistematskim pregledima je u školskoj
godini 2012./13. obuhvaćeno 100% djece dorasle za upis u prvi razred, 86,1% učenika petih i 90,2% učenika osmih
razreda. U srednjoj školi je pregledano 74,5% učenika prvih razreda, dok je udio pregledanih studenata prve godine bio
76,4%. Sistematskim pregledima u školskoj godini 2012./13. utvrđeno je da 9,9% populacije ima prekomjernu tjelesnu/težinu
(TT > 90 centile). Promatrajući prema spolu, udjeli su: 11,0% u muškoj i 9,0% u ženskoj populaciji. Pothranjenih (TT < 10
centile) je ukupno 4,2%: 4,0% dječaka i mladića te 4,4% djevojčica i djevojaka.
Slika 1
Slika 2
Najveća odstupanja od uhranjenosti primjerene dobi, spolu i visini pokazuju djeca u petom razredu osnovne škole, gdje je
udio preuhranjenih 12,8%, a pothranjenih 5,5% (Slika 4). Takvi udjeli mogu se objasniti pretpubertetskim oscilacijama
tjelesne težine. Kako je u 16% djevojaka već nastupila menarha i zamah u rastu moguć je relativni manjak težine u odnosu
na visinu. Kod dječaka, koji čine veći udio među preuhranjenima, pak dolazi do nakupljanja masnog tkiva kao pripreme za
zamah rasta koji će nastupiti nešto kasnije. Pubertetski razvoj po Tanneru jasno prikazuje veći stupanj pubertetskog
razvoja u djevojaka (II., III. stupanj), nego u dječaka (I. i II. Stupanj).
Skolioza je zabilježena u 6,0% sistematski pregledanih (4,6% u osnovnoj školi; 8,0% u srednjoj školi i 8,4% na fakultetu).
Dvostruko je više skolioza utvrđenih u ženskoj populaciji.
Slika 3
Slika 4
Ostale strukturalne deformacije kralježnice, uključujući kifozu, ima 1,5%, a nepravilno držanje 14,9% pregledanih.
Palpatorno povećana štitna žlijezda (0/I, I i >I) pronađena je u 4,6% djevojaka i 2,9% mladića.
Kriptorhizam je dijagnosticiran kod 92 dječaka pri upisu u prvi razred, što čini 1,1% populacije. Udio je vrlo visok, uzimajući
u obzir obvezne sistematske preglede u predškolskoj dobi i mogućnosti pravodobnog utvrđivanja i tretmana poremećaja.
Ostale anomalije spolovila zabilježene su u 4,8% osnovnoškolaca, 2,4% srednjoškolaca te 1,3% studenata.
U studentskoj populaciji je kod 4,8% pregledanih izmjeren povišen krvni tlak, pet puta češće u muškoj populaciji. Inocentni
srčani šum ima 5,8% učenika osnovne škole, 3,9% srednje škole i 1,9% studenata, dok su verificirane srčane mane
zabilježene kod 0,2% pregledanih. Refrakcijske anomalije ima 18,6% osnovnoškolaca, četvrtina srednjoškolaca i svaki treći
student prve godine.
Ci je p lje nje i pr o c je plj e no s t
Cijepljenje djece školske dobi provodi se prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92), Pravilniku o
načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj
obvezi (NN 23/94) i godišnjem Programu cijepljenja Ministarstva zdravlja.
Obavezna cijepljenja koja provode timovi školske medicine su:
OSNOVNA ŠKOLA
1. razred: morbili – rubeola – parotitis ; difterija – tetanus + poliomijelitis
6. razred: hepatitis B – 3 doze
7. razred: PPD test; tuberkuloza - cijepe se samo negativni na PPD-testu
8. razred:difterija – tetanus + poliomijelitis
SREDNJA ŠKOLA
Završni razred: difterija – tetanus
Ukupno je provedeno 62.067 cijepljenja učenika osnovnih i srednjih škola. Iako je posljednjih godina globalni trend
roditeljskog odbijanja cijepljenja vidljiv i u školskoj populaciji, procjepljenost je još uvijek vrlo visoka, viša i od zakonskog
minimuma. Takav izvrstan rezultat u obuhvatu postiže se zahvaljujući iznimnom angažmanu timova školske medicine,
posebno medicinskih sestara/tehničara koje nebrojeno puta telefonski pozivaju nemarne roditelje.
Prilog posljednjeg Kalendara cijepljenja je dokument o posljedicama odbijanja cijepljenja s kojima roditelj treba biti upoznat.
Osim što je navedeni dokument neprimjeren za školsku populaciju, roditelji ionako odbijaju potpisati, a dio ih zahtijeva od
školskih liječnika potpisana jamstva da je cjepivo sigurno. Za očekivati je sve veći broj odbijanja te se tom problemu mora
školskih liječnika potpisana jamstva da je cjepivo sigurno. Za očekivati je sve veći broj odbijanja te se tom problemu mora
pristupiti sustavno na nacionalnoj razini. Primjerice, u predškolskoj dobi djeca ne mogu ući u kolektiv, no za školsku djecu
ne postoji takva vrsta ograničenja.
Tablica 1. Izvršenje programa obaveznog cijepljenja u gradu Zagrebu u 2012. godini
DIFTERIJA
TETANUS
REVAKCINACIJA
POLIOMIJELITIS
REVAKCINACIJA
MORBILI –
RUBEOLA –
HEPATITITS B
PAROTITIS
PRIMO-VAKCINACIJA
REVAKCINACIJA
Cijepljeno
%
Cijepljeno
%
Cijepljeno
%
Cijepljeno
%
Testirano
%
23 509
95,3
14 927
96,5
7 160
96,6
7 293
97,2
7106
96,2
TUBERKULOZA
Cijepljeno
%
nereaktora
2 072
97,6
U školskoj godini 2012./13. proveden je Program besplatnog cijepljenja protiv HPV-a za djevojčice, učenice osmih razreda
osnovne škole, koji je financijski podupro Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba.
U 109 škola održani su roditeljski sastanci. Prisustvovala su ukupno 2 524 roditelja. Na cijepljenje se odazvalo 445
djevojaka, što čini 12% od ukupnog broja učenica 8. razreda.
Sa vje tov a li š ni r a d
Savjetovališni rad za učenike, roditelje i nastavno osoblje provodi se u svakoj školskoj ambulanti u trajanju od najmanje tri
sata tjedno. Problematika zbog koje se najčešće obraćaju vezana je uz kronične bolesti, svladavanje školskog programa,
poremećaje u ponašanju, mentalno i spolno zdravlje.
U školskoj godini 2012./13. ukupno se savjetovalištima obratilo 6 433 učenika, 3 509 studenata, 5 635 roditelja i 2 503
nastavnika. Učenici osnovnih i srednjih škola pomoć najčešće traže zbog kroničnih bolesti i poteškoća učenja, ali su i
problemi mentalnog zdravlja zastupljeni sa 15,7%, odnosno 10,3%. Studenti se najčešće javljaju zbog pitanja vezanih uz
spolno zdravlje (41,1% od ukupnog broja posjeta).
Tablica 2. Ukupan broj posjeta savjetovalištim a u osnovnoj i srednjoj školi u školskoj godini 2012./13.
OSNOVNA ŠKOLA
Učenici
4 849
Roditelji Obitelj
5 578
416
SREDNJA ŠKOLA
Profesori
Ostalo
UKUPNO
Učenici
Roditelji
Obitelj
Profesori
Ostalo
UKUPNO
2 141
1 219
14 203
1 584
651
57
362
161
2 815
Tablica 3. Broj posjeta studenata/učenika savjetovalištim a prem a razlogu dolaska u školskoj/akadem skoj
godini 2012./13.
Osnovna škola
Srednja škola
Fakultet
PROBLEMI
UČENJA
RIZIČNA
PONAŠANJA
MENTALNO
ZDRAVLJE
REPRODUKTIVNO
ZDRAVLJE
KRONIČNE
BOLESTI
UKUPNO
N
1 380
292
765
219
2 193
4 849
%
28,5
6,0
15,7
4,5
45,2
100,0
N
259
74
163
151
937
1 584
%
16,4
4,7
10,3
9,5
59,2
100,0
N
173
268
456
1 440
1 172
3 509
%
4,9
7,6
13,0
41,1
33,4
100,0
Slika 5
Poseban program Savjetovališta za mlade, koji financira Gradski ured za zdravstvo, provodi se u svrhu zaštite i
unaprjeđenja spolnog zdravlja adolescenata. Program savjetovališta podrazumijeva sveobuhvatno savjetovanje sa
specijalistom školske medine vezano uz informacije i zaštitu od spolno prenosivih bolesti i neplanirane trudnoće, obradu i
specijalistom školske medine vezano uz informacije i zaštitu od spolno prenosivih bolesti i neplanirane trudnoće, obradu i
terapiju poremećaja ciklusa te partnersko savjetovanje. Prema potrebi, djevojke mogu napraviti pregled kod ginekologa koji
je dio savjetovališnog tima, a mladići mikrobiološku obradu. Savjetovalište radi u poslijepodnevnim terminima dva dana u
tjednu. Osim toga se adolescenti mogu radi savjetovanja obratiti i anonimno telefonom ili elektronskom poštom na adresi:
[email protected].
Usluge Savjetovališta je u 2012. godini koristilo ukupno 1 545 djevojaka i 113 mladića u dobi od 15 do 27 godina. Pruženo je
ukupno 1 705 usluga. Prema strukturi pruženih usluga najviše je bilo uzimanja PAPA obrisaka, individualnih savjetovanja,
ginekoloških pregleda te dijagnostičke obrade i anonimnih savjetovanja telefonom ili e-mailom.
Tablica 4. Broj posjeta Savjetovalištu za m lade prem a vrsti usluge
USLUGA
Savjetovanje sa školskim liječnikom
Broj
%
Individualno savjetovanje
326
19,1
Savjetovanje parova
24
1,4
Pregled i dijagnostička obrada mladića
65
3,8
Dijagnostička obrada djevojaka
168
9,9
PAPA test
385
22,6
Obrisak cerviksa za mikrobiološku obradu
64
3,8
HPV tipizacija
40
2,3
Kontrolni ginekološki pregledi
239
14,0
Ambulantna terapija
121
7,1
Konzultacije
85
5,0
Telefonsko savjetovanje
Anonimno savjetovanje telefonom ili e-poštom
163
9,6
Cijepljenje protiv HPV-a
Cijepljenje na zahtjev djevojaka starosti od 9 do 26 g.
Ginekološki pregled
Ukupno
25
1,4
1705
100,0
U 40% od 240 PAPA testova uzetih kod djevojaka koje su se prvi puta obratile u Savjetovalište dijagnosticirane su
promjene. Najvećim se dijelom radilo o blažim upalama, no u 6% slučajeva dijagnosticiran je CIN I, dok su 2 djevojke imale
citološke promjene u smislu CIN-a II. Za 68% djevojaka to je bio prvi pregled u životu.
Slika 6
Slika 7
U 2012. godini mikrobiološki su obrađena 54 mladića. U prvom mlazu jutarnjeg urina ili brisu uretre kod 37% mladića nalaz je
bio pozitivan na jednog ili više uzročnika spolno prenosivih bolesti. U najvećem broju uzoraka detektirana je Ureaplasma
urealyticum. Posjećenost savjetovališta, kao i nalazi dijagnostičkih postupaka ukazuju da je u postojećem sustavu
zdravstvene zaštite upravo ovakav oblik otvorene mogućnosti pružanja informacija i usluga iz područja spolnog i
reproduktivnog zdravlja za adolescente vrlo opravdan i potreban.
Zd r a v s tv e ni od goj
S obzirom da se radi o relativno zdravoj populaciji, posebna se pažnja posvećuje štetnim navikama na koje se nastoji
preventivno i zdravstveno-odgojno djelovati. Cilj zdravstvenog odgoja je stjecanje temeljnih znanja o očuvanju i
unapređenju zdravlja te primjena znanja i vještina u svakodnevnom životu. Odvija se kao zasebna aktivnost ili uz
sistematske preglede i cijepljenja. Okvirne teme usklađuju se s potrebama i zahtjevima škole. Metode zdravstvenoodgojnog rada uključuju individualni rad, rad u malim skupinama, radionice, tribine, rasprave i predavanja. Zdravstveni
odgoj namijenjen je učenicima, profesorima i roditeljima.
U školskoj godini 2012./13. zdravstvenim je odgojem obuhvaćeno ukupno 29 346 učenika osnovnih i 10 989 učenika
srednjih škola te 4 406 studenata. Najčešće korištena metoda je predavanje. Od 2012. godine školska medicina uključena
je i kao izvršitelj kurikuluma zdravstvenog odgoja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Tablica 5. Broj učenika i studenata obuhvaćenih zdravstvenim odgojem u osnovnoj i srednjoj školi u
školskoj godini 2012./13.
Predavanje
Grupni rad
Tribina
Ostalo
Ukupno
OSNOVNA ŠKOLA
19 802
6 097
341
3 106
29 346
SREDNJA ŠKOLA
9 026
644
971
348
10 989
FAKULTET
1 924
1 972
0
510
4 406
Slika 8
Prema prijedlogu kurikuluma Zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,
liječnici i medicinske sestre iz djelatnosti školske medicine aktivno bi i kontinuirano surađivali u provedbi. U školskoj godini
2012./2013. započeto je provođenje prema kurikularnim sadržajima i namjenskim tematskim jedinicama.
Tablica 6. Broj učenika obuhvaćenih zdravstvenim odgojem prem a kurikulum u MZOS u osnovnoj i srednjoj
školi u I. polugodištu školske godine 2012./13.
OSNOVNA ŠKOLA
Pravilno
pranje
zuba
(I. razred)
663
Skrivene
kalorije
(III. razred)
Rast i razvoj
od začeća
do puberteta
(IV. razred)
60
101
SREDNJA ŠKOLA
Vitalne
Spolno
Utjecaj
Pubertet i
funkcije
prenosive
SPB na
higijena
organizma i
bolesti
reproduktivno
(VIII.
zdravlje
(VII. razred)
razred)
(I. razred)
125
2 826
766
(V. razred) prva pomoć
852
Ukupno
Zaštita
reproduktivnog
zdravlja
(II. razred)
167
5 560
Up is i u pr v i r a zr e d
Pregled prije upisa u prvi razred osnovne škole provodi se prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(N.N. 126/12.).
Nakon obavljenog sistematskog pregleda kod specijalista školske medicine te testiranja sposobnosti od strane škole,
Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja, koja imenuje Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, timskom
sintezom predlažu daljnji postupak. Dijete se upisuje u školu prema redovnom ili primjerenom programu školovanja, a u
slučaju potrebe početak školovanja se odgađa za jednu godinu. Timske sinteze su održane za 7 115 djece. Upis u prvi
razred je odgođen za 9,5% djece ukupno (11,7% dječaka i 6,9% djevojčica). Prema nekom od primjerenih programa
školovanja upisano je 2,5% dječaka i 1,3% djevojčica. Prema važećim propisima za odgodu upisa djeteta potrebna je
suglasnost roditelja. Bez navedene suglasnosti Povjerenstvo koje čini školski liječnik i stručni tim škole ne mogu odgoditi
upis djece koju smatraju nedovoljno zrelom, jednako kao niti spriječiti odgodu djece koja pokazuju zrelost za školu.
Posljedično tome, relativno je visok broj odgođene djece.
OSNOVNA ŠKOLA
Ukupan broj timskih sinteza
Upisano
za pregledanu djecu
Dječaci
Djevojčice
Dječaci
Upisano pod
Odgođeno
Djevojčice
Dječaci
određenim uvjetima
Djevojčice
Dječaci
Djevojčice
3 790
3 325
3 251
3 052
445
229
94
44
100%
100%
85,8%
91,8%
11,7%
6,9%
2,5%
1,3%
Slika 9
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
Vezani sadržaj i:
Cijepljenje protiv HPV-a...
In te r vju
Š K O L A I Z D R A V LJ E
Te m a br o ja
HPV
Ču va r i z dr a vlj a
[HUMANI PAPILOMA
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
VIRUS]
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
M aja Juroš, dr. med., spec. školske medicine
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose izravnim kontaktom tijekom spolnog odnosa (vaginalnog,
oralnog ili analnog), s inficirane na zdravu osobu. Rizik z a obolijevanje od spolno prenosivih infekcija najveći je među onim
mladima koji rano stupaju u seksualne odnose i skloni su mijenjanju partnera. Upravo ta populacija nije sklona korištenju
kondoma, koji je najsigurnije zaštitno sredstvo i protiv spolno prenosivih infekcija i protiv neželjene trudnoće. Osim toga,
prepoznavanje rizika je u populaciji mladih i inače izrazito nisko, a vjerovanje da se "njima ne može ništa loše dogoditi" jako
izraženo. Mladi koji uzimaju bilo koje psihoaktivne droge (uključujući alkohol) skloniji su pod utjecajem droga slučajnim i
neplaniranim seksualnim odnosima s gotovo nepoznatim partnerima, pri kojima se uglavnom ne koristi nikakva zaštita.
Danas su najvažnije spolno prenosive bolesti one uzrokovane virusima i to: virusom humane imunodeficijencije (HIV) koji je
uzročnik AIDS-a, virusom genitalnog herpesa, humanim papiloma virusima (HPV) i virusima koji uzrokuju hepatitis B i C.
Česti su uzročnici i bakterije: klamidija (najraširenija bakterijska spolno prenosiva infekcija uzrokovana bakterijom Chlamydia
trachomatis), ureaplazma, gonokok i treponema, a katkad su uzročnici i praživotinje (trihomonas), gljive (kandida) i
člankonošci (stidna uš).
Ako se pravovremeno i rano ne prepoznaju i ne liječe, spolno prenosive infekcije mogu uzrokovati neplodnost muškarca i
žene, teške upale spolnih organa, rak spolnih organa, izvanmaternične trudnoće i spontane pobačaje te utjecati na zdravlje
potomstva. Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) danas je najčešća spolno prenosiva infekcija. Postoji čak više od
100 različitih tipova tog virusa, a to su uglavnom virusi koji su se izuzetno dobro prilagodili koži i sluznicama te se vrlo lako
prenose s čovjeka na čovjeka, što dokazuje podatak da se 70% osoba zarazi jednim tipom virusa tijekom aktivnoga
spolnog života.
Kod osoba koje nisu mogle svojim obrambenim snagama eliminirati virus, on ostaje u stanicama genitalne regije i dovodi do
nastanka dobroćudnih, prekanceroznih i kanceroznih promjena, ovisno o tipu virusa kojim smo zaraženi. Neke kliničke
manifestacije prisutne su i u muških osoba, a kod njih HPV može dovesti do pojave genitalnih bradavica, karcinoma penisa i
analne regije. Humani papiloma virusi, ovisno o sposobnosti izazivanja dobroćudnih ili zloćudnih tumora, svrstavaju se u
skupine visokog rizika (izazivaju zloćudne tumore vrata maternice, rodnice i stidnice, a najčešći su tipovi 16 i 18) i niskog
rizika (izazivaju nastanak spolnih bradavica, a najčešći su tipovi 6 i 11).
U Hrvatskoj je 2009. godine 369 žena oboljelo od raka vrata maternice, a umrlo je više od 100 žena. Najčešće su oboljele
žene između 35. i 49. godine života, a ujedno je to i drugi najčešći karcinom u toj dobnoj skupini. Da bismo što uspješnije
spriječili spolno prenosive bolesti, bitna je trajna edukacija mladih, liječnika, roditelja i zajednice. Također je bitno
izbjegavanje rizičnih spolnih ponašanja, održavanje spolne higijene, redoviti odlazak liječniku te cijepljenje. Registrirana
cjepiva u Hrvatskoj su Gardasil™ (četverovalentno cjepivo, registrirano 2007., štiti od tipova 6, 11, 16, 18 i upotrebljava se
za cijepljenje i djevojčica i djevojaka u dobi od 9 do 26 godina) te Cervarix™ (dvovalentno cjepivo, registrirano 2008., štiti
od tipova 16, 18 i upotrebljava se za cijepljenje djevojčica i djevojaka u dobi od 10 do 25 godina).
Četverovalentno cjepivo protiv bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18 registrirano je u 127 zemalja, uključujući
SAD i Kanadu te sve članice i pristupne zemlje EU. U svijetu je od 2006. do danas distribuirano gotovo 91 milijun doza ovog
cjepiva u 124 zemlje, a od 2008. u Hrvatskoj je distribuirano 13.734 doza četverovalentnog cjepiva.
Cijepljenje u Hrvatskoj nije uvršteno u obvezni kalendar cijepljenja, a provodi se na dobrovoljnoj osnovi u Zavodu za javno
zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, od 2007. godine. Što se tiče muške populacije, Američka agencija za hranu i lijekove
(FDA) odobrila je četverovalento cjepivo za cijepljenje dječaka i mladića u dobi od 9 do 26 godina zbog sprječavanja
nastanka genitalnih bradavica (od 2009.) te raka muškog spolovila i analne regije (od 2010. godine), no Nacionalne
preporuke u EU još ne uključuju organizirano cijepljenje dječaka.
Kao i kod ostalih cjepiva moguće su nuspojave, iako se cjepivo općenito dobro podnosi. U Agenciji za lijekove od primjene
cjepiva nije zabilježena niti jedna ozbiljna nuspojava, a najčešće nuspojave su blage i prolazne: bol na mjestu uboda,
oticanje i crvenilo te povišena temperatura.
Cijepiti se ne smije osoba koja je alergična na bilo koji sastojak cjepiva (npr. pekarski kvasac), koja je imala alergijsku
reakciju nakon primjene prethodne doze cjepiva, osoba s povišenom tjelesnom temperaturom, osoba koja boluje od akutne
bolesti (angina, upala pluća, vodene kozice, gripa i sl.). Važno je imati na umu da cijepljenje nije dozvola za neodgovorno
spolno ponašanje. Najbolju zaštitu cijepljenje pruža djevojkama prije stupanja u spolni život.
Cijepljenje nije zamjena za ginekološki pregled i Papa test i ne štiti od bolesti koje mogu nastati preostalim tipovima HPV-a
koji nisu zastupljeni u cjepivu te od ostalih spolno prenosivih bolesti. Uz cijepljenje, važne mjere za prevenciju HPV-a i
ostalih spolno prenosivih bolesti su edukacija, uloga obitelji, odgovorno spolno ponašanje te redoviti preventivni pregledi
ginekologa i drugih specijalista.
Vezani sadržaj i:
Cijepljenje protiv HPV-a...
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
Vezani sadržaj i:
HPV...
In te r vju
Š K O L A I Z D R A V LJ E
Te m a br o ja
CIJEPLJENJE PROTIV
Ču va r i z dr a vlj a
HPV-A U GRADU
ZAGREBU
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
M arija Posavec, dr. med., spec. školske medicine
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Cjepivo protiv Humanog papiloma virusa registrirano je u Hrvatskoj 2007. godine. Na tržištu postoje dvije vrste cjepiva:
dvovalentno koje štiti od HPV tipova 16 i 18 i četverovalentno koje štiti od HPV tipova 16, 18, 6 i 11.
Odjel za školsku i sveučilišnu medicinu pri Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2007. godine nudi uslugu
cijepljenja četverovalentnim cjepivom za djevojčice i djevojke od 9 do 26 godina u ambulanti u Mirogojskoj 16. Cijepljenje se
provodi u 3 doze prema propisanim vremenskim razmacima (0, 2, 6 mjeseci), a prethodi mu ispunjavanje zdravstvenog
upitnika, uzimanje anamneze, informiranje i savjetovanje. Cijepljenje je dobrovoljno, na zahtjev roditelja/staratelja ili punoljetne
osobe i uz plaćanje svake pojedinačne doze.
Važnost i mogućnosti prevencije koje cjepivo nudi djevojkama i mladim ženama prepoznao je Gradski ured za zdravstvo i
branitelje Grada Zagreba te na preporuku Povjerenstva za prevenciju infekcije HPV-om provodi akcije besplatnog cijepljenja.
U školskoj godini 2007./08. mogućnost besplatnog cijepljenja ponuđena je učenicama 7. razreda iz socijalno ugroženih obitelji i
obitelji branitelja. Sljedeće je godine ponuđeno cijepljenje svim učenicama sedmih razreda u gradu Zagrebu te je nastavljeno
kroz četiri generacije. Svake se godine održavaju predavanja za djecu i roditelje u svih 109 škola Grada Zagreba o spolno
prenosivim bolestima, odgovornom spolnom ponašanju i mogućnostima prevencije. Ponuđeno je individualno savjetovanje i
besplatno cijepljenje u nadležnim školskim ambulantama.
U tijeku je ovogodišnja akcija za učenice 8. razreda osnovnih škola Grada Zagreba. Za sve informacije roditelji se mogu
obratiti nadležnim školskim liječnicima.
Vezani sadržaj i:
HPV...
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
F EL J TO N
In te r vju
CIJEPLJENJE
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med., specijalist
javnog zdravstva
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Živimo u vremenu tehnološke revolucije, brzog protoka informacija, mrežnih komunikacija, globalizacije. Od 31. kolovoza
2011. godine na Zemlji živi više od sedam milijardi ljudi. Procjene su da će rast broja stanovnika do kraja stoljeća biti sve
brži čime će se svjetsko stanovništvo udvostručiti (Slika 1).
Šk ola i zdr a vl je
Slika 1. Rast svjetskog stanovništva prem a Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Osim povećanja broja stanovnika, u zadnjih pedeset
godina značajno je poraslo i očekivano trajanje života
pri rođenju. Na početku dvadesetog stoljeća,
očekivano trajanje života pri rođenju za svjetsku
populaciju bilo je 31 godina, dok je danas ono 67,2
godine.
Među zdravstvenim intervencijama, dva su bitna
uzroka promjeni zdravstvenih pokazatelja. Prvi je
pronalazak antibiotika koji je u značajnoj mjeri smanjio
smrtnost od zaraznih bolesti, a drugi razlog je
cijepljenje, koje je bitno doprinijelo iskorijenjivanju nekih
bolesti u dvadesetom stoljeću (velike boginje,
poliomijelitis).
Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih
mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih
zaraznih bolesti. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti
kao što su bjesnoća, difterija, tetanus, žuta groznica,
poliomijelitis, ospice, mumps, rubeola i hepatitis B.
Cijepljenjem su iskorijenjene brojne opasne zarazne
bolesti.
Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna
imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi u
obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih uzročnika
ili njihovih toksina u tijelo.
Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih protutijela, kako bismo izazvali imunitet protiv
određene zarazne bolesti.
Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična protutijela (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv
različitih virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.
Po vij e s t c i je p lje nja
Ono što je prethodilo prvim pokušajima cijepljenja jest spoznaja da se neke bolesti prenose s čovjeka na čovjeka. Bolest
koja je harala svijetom i odnosila brojne živote bile su boginje. Najraniji postupak prevencije boginja bila je inokulacija (još
poznata kao variolacija). Inokulacija se najprije provodila u Indiji tisuću godina prije Krista, a uključivala je ili udisanje
smrvljenih krasti ili unos virusa u kožu. Ipak, ova se ideja još uvijek propituje jer samo nekoliko testova objašnjava ovu
metodu. Inokulacija u Kini se prvi put spominje u 10. stoljeću, a postupak je bio raširen do 16. stoljeća, za vrijeme dinastije
Ming. Stari kineski liječnici su variolaciju izvodili tako što su pamučnu vatu namakali gnojem iz gnojnih vezikula bolesnika, a
potom je stavljali u nos zdravom čovjeku ili bi sasušeni gnoj pomoću trake upuhivali u nos. Na taj način bi zdrav čovjek
prebolio blaži oblik bolesti te tako stekao prirodni imunitet. Ukoliko je bila uspješna, inokulacija bi omogućila dugotrajni
imunitet. Variolacija je imala od 0,5 do 2% učestalosti smrtnog ishoda, što je manje nego 20-30% same bolesti. Mary
Wortley je promatrala inokulaciju u Turskom carstvu te je svoja iskustva pismom prenijela u Veliku Britaniju. Postupak
inokulacije promovirala je kao uspješnu obranu od smrtonosne bolesti po svome povratku u Englesku, 1718. godine. Godine
1721. variolacija je uvedena u Velikoj Britaniji.
1721. variolacija je uvedena u Velikoj Britaniji.
Izumiteljem cijepljenja danas se smatra engleski liječnik
Edw ard Jenner (17. 4. 1749. - 26. 1. 1823.).
Edw ard Jenner, doktor u Barkeleyju, u ruralnoj
Engleskoj otkrio je da imunitet za velike boginje stvara i
inokulacija osobe virusom kravljih boginja iz lezija.
Godine 1796. Jenner je inokulirao dječaka Jamesa
Phippsa kravljim boginjama. Janner je inokuliranu
tekućinu nazvao vakcinom, a postupak vakcinacijom
(cijepljenjem), (od latinske riječi „vacca“ što znači
krava → vakcina → vakcinacija). Sam postupak puno
je sigurniji od variolacije jer ne uključuje rizik od
prijenosa variole.
Cijepljenje ovakvog tipa uskoro se provodilo po cijelom
svijetu. U 19. stoljeću virus kravljih boginja zamijenjen
je virusom vaccine.
Vaccinia je virus iz iste obitelji kao i virus variole i
kravljih boginja, ali ipak genetski različit od njih.
Podrijetlo vaccina virusa, kao i način na koji je postao
cjepivo još nam nisu poznati.
Nakon Jennera, veliko ime u svjetskoj znanosti bilo je
ono Luisa Pasteura (27. 12. 1822. – 28. 09. 1895.).
Iako je bio kemičar, najveće znanstvene zasluge
pripadaju mu u području medicine.
Godine 1870. Louis Pasteur je napravio prvo živo
atenuirano (oslabljeno) bakterijsko cjepivo (kolera
peradi). Pasteur je došao do otkrića da bakterija
kolere peradi, ostavljena da miruje dulje vremensko
razdoblje, ako se ubrizga peradi ne izaziva koleru.
Kada je, nakon toga, istu perad cijepio aktivnom
kulturom bakterije, perad je preživjela.
Godine 1882. otkrio je cjepivo protiv antraksa, bolesti
koja se jako rijetko javlja kod ljudi, ali je vrlo
rasprostranjena kod stoke.
Godine 1884. Louis Pasteur je napravio prvo živo
atenuirano (oslabljeno) virusno cjepivo bjesnoća).
Godine 1885. Pasteur je po prvi puta koristio cjepivo
protiv bjesnoće na čovjeku. Kada mu je doveden 9godišnji dečak, koga je na više mjesta ugrizao bijesan
pas, Pasteur ga je cijepio i dječak je preživio.
Dječak je bio Joseph Meister (21. veljače 1876. – 16. lipnja 1940.), koji je kasnije radio u Pasteurovom institutu. Vijest o tom
čudesnom preživljenju brzo se proširila. Godinu dana nakon tog događaja više od 2 500 pacijenata cijepljeno je protiv
bjesnoće. Smrtnih slučajeva nakon cijepljenja bilo je manje od 1%.
Pasteurova otkrića bila su poticaj znanstvenicima u čitavom svijetu da pojačano rade na otkrivanju brojnih cjepiva za ostale
zarazne bolesti. Osim zasluga u pronalaženju cijepiva, Pasteur je još poznatiji po pronalasku, po njemu nazvanog, procesa
pasterizacije. Postupkom pasterizacije Pasteur je u velikoj mjeri uspio spriječiti širenje tuberkuloze. Pasteur je također
zaključio da se sterilizirani materijali, koji se ne izlažu zraku, ne kontaminiraju, dok se materijali izloženi zraku kontaminiraju i
kvare. Svojim je postupcima znatno utjecao na razvoj prehrambene industrije. U Parizu je 1887. osnovan Pasteurov institut
gdje je Pasteur i sahranjen 1895. Kada su, tijekom okupacije, Nijemci 1940. naredili Meister-u da im otvori Pasteurov grob, u
svrhu istraživanja, Meister je izvršio samoubojstvo odbivši izvršiti naredbu.
G R A Đ AN S K E I N I C I J AT I V E
In te r vju
VAŽNOST UDRUGA
Te m a br o ja
GRAĐANA U
Ču va r i z dr a vlj a
PSIHOSOCIJALNOJ
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
PODRŠCI I
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
REHABILITACIJI
ONKOLOŠKIH BOLESNIKA
Fa r m a k ot e r a pij a
M arija Škes, mag. educ. reh.
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Fe ljt on
Bolest za svakog pojedinca ima različito značenje i uključuje različite mehanizme suočavanja s novonastalom situacijom.
Rehabilitacijske metode mogu biti usmjerene na različita problemska područja, ali tjelesne i psihičke funkcije, kao i opće
stanje osobe treba promatrati u međupovezanosti brojnih faktora, kao na primjer: karakteristike i posljedice bolesti, trauma i
liječenje, somatopsihički/psihosomatski poremećaji, bol, anksioznosti i depresija, interpersonalni i psihosocijalni odnosi i
stavovi socijalne okoline (obitelj, posao, klubovi liječenih osoba…), slika tijela, seksualnost, edukacija, vjera, kulturna
tradicija i duhovna podrška, karakteristike ličnosti, volja, kreativnost i mehanizmi suočavanja (copinga). Ove kompleksne
metode provode stručnjaci iz područja biomedicinskih, humanističkih i drugih znanosti te govorimo o multidimenzionalnim i
interdisciplinarnim pristupima.
Ko gni tiv na , ps iho e m o c io na l na i b ihe vio r a l na dim e nz ija s u oč a va n ja s b ole š ć u
Potreba prepoznavanja problema, otkrivanje uzroka, a zatim i njegovo rješavanje čini kognitivnu dimenziju copinga.
Psihoemocionalna dimenzija odnosi se na suočavanje pojedinca sa stresom, anksioznošću i emocionalnim reakcijama prije
nego što pokuša riješiti vanjski uzrok. Osobine ličnosti, kao što su anksioznost, suočavanje s realnošću, povjerenje i
snaga ega, znatno utječu na sposobnost pojedinca da se suoči s problemom i ustraje na traženju rješenja. Bihevioralna
dimenzija opisuje ponašanja osobe koja ona odabire za rješavanje problema, a koja se uobičajeno oblikuju u djetinjstvu i
fiksiraju u odrasloj dobi. S obzirom na različite usvojene adaptivne mehanizme, kao i na pitanje tko je kompetentan da čini
prosudbu i sugerira ponašanje nekoj osobi kada ga upravo ona sama mora stvoriti i prihvatiti posljedice, teško je
sistematizirati različite načine rješavanja problema. Poznato je da npr. koncept naučene bespomoćnosti i beznadnosti
može biti osnova za odustajanje, ne samo od aktivne borbe za zdravlje, već može utjecati na slabljenje neuroimunoloških
mehanizama koji utječu na fiziološku obranu od tumora. Osnovno načelo copinga je samokontrola koja se očituje u
nastojanju pojedinca da se osloni na samog sebe (tada govorimo o unutarnjem lokusu kontrole), ali i na neke vanjske
faktore, kao što su vjera, obitelj, prijateljstvo, stručnost osoba koje sudjeluju u liječenju i rehabilitaciji… (tzv. vanjski lokus
kontrole). Zbog toga se uz standardne oblike prevencije, edukacije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije koriste i različiti
komplementarni suportivno-edukacijski i terapijski pristupi u svrhu otkrivanja i podržavanja adekvatnih mehanizama copinga
u osobe.
Dio programa javnih potreba zdravstva provodi se financijskom potporom udrugama koje provode aktivnosti i programe:
prevencija malignih oboljenja, podizanje zdravstvene svijesti o brizi za vlastito zdravlje, što ranije otkrivanje malignih bolesti,
što brži oporavak i vraćanje na radna mjesta, podizanje kvalitete života oboljelih i članova njihovih obitelji. Rezultati
istraživanja ukazuju na činjenicu da psihoedukacijski oblici savjetovanja, različiti suportivni komplementarni programi mogu
umanjiti negativne stavove, shvaćanje i doživljavanje bolesti te ojačati pozitivne mehanizme obrane oboljelih. Pri tome su
rano otkrivanje, dijagnostika i tretman značajni za uspješno liječenje i psihosocijalnu rehabilitaciju. Na temelju epidemioloških
pokazatelja o različitim problemskim područjima, posebna pažnja usmjerena je na koncipiranje i provedbu preventivnih
edukacijskih programa u populaciji.
Danas oboljeli od različitih bolesti pokazuju inicijativu i motiviranost za aktivnim sudjelovanjem u donošenju medicinskih
odluka. Aktivno sudjelovanje poboljšava ishod liječenja i zadovoljstvo pacijenata. Međutim, za učinkovito participiranje u
donošenju medicinskih odluka potrebne su stručne i provjerene informacije. U načelu, pacijenti traže informacije iz različitih
izvora o tijeku bolesti, uzrocima, prognozi, dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima i rehabilitaciji, dok neke zanimaju i
alternativni oblici liječenja. Vodeći izvor informacija za bolesnike sve češće je internet. Zbog navedenih razloga, značajne
su javnozdravstvene kampanje u koje su uključene udruge ili su one nosioci aktivnosti, u prevenciji bolesti kako bi široj
populaciji bile dostupne informacije o važnosti, načinu nastanka te posljedicama bolesti, kao i poticanje naših sugrađana na
promjenu ponašanja te usvajanje zdravih navika i životnih stilova.
Hr va t s k a li ga pr o tiv r a k a - p om o ć u pr e ve nc i ji i l ije č e n ju r a k a
hlpr.hr
hlpr.hr/zdravka
hlpr.hr
hlpr.hr/zdravka
Liga za borbu protiv raka okuplja ljude dobre volje, prije svega humaniste, koji su spremni svoje slobodno vrijeme, znanje i
iskustvo darovati oboljelima od raka i članovima njihovih obitelji. Osnovana je prije 47 godina, tj. 1966. godine, redoviti je
član Međunarodne udruge za borbu protiv raka (UICC) i od samog početka usmjerena je na edukaciju pučanstva i
zdravstveni odgoj, uz pomoć tiska i elektronskih medija, a kasnije u drugoj fazi je pristupila edukaciji srednjeg i visokog
medicinskog kadra iz onkologije. Osniva klubove liječenih bolesnika u kojima se provodi psihološka potpora oboljelih s ciljem
brže resocijalizacije, kako bi njihov povratak obitelji i radnoj sredini bio što brži i bezbolniji.
Ciljevi i zadaci Lige su pomoć zdravstvenoj službi i suradnja s drugim humanitarnim udrugama u sprječavanju nastanka,
ranom otkrivanju i liječenju raka, podizanje zdravstvene prosvijećenosti pučanstva o raku i ukazivanje na mjere koje valja
poduzimati u zaštiti okoliša radi preveniranja raka, stručno osposobljavanje zdravstvenih radnika na području onkologije,
udruživanje bolesnika od raka i njihovih obitelji radi pomoći u ostvarivanju njihovih prava iz zdravstvene i socijalne skrbi,
pružanje socijalne pomoći bolesnicima od raka i njihovim obiteljima i skrbnicima.
Os nov ne dje la t nos ti Hr v a ts k e lig e p r ot iv r a k a
1. Edukacija pučanstva
načinima zaštite od zloćudnih bolesti, tematski dan, tjedan ili mjesec u godini: pojačano informiranje pučanstva o
najrazličitijim načinima zaštite od zloćudnih bolesti i unaprjeđenju onkološke zaštite,
tisak i distribucija oko 5 milijuna letaka i brošura u kojima se na popularan način piše o svim aspektima najčešćih sijela
zloćudnih bolesti (brošure: "Rak dojke", "Rak vrata maternice", "Rak trupa maternice", "Rak pluća", "Muškarci i rak",
"Žene i rak", "Hranom protiv raka" i dr., stručno glasilo "Borba protiv raka" u kojem su objavljeni članci vezani uz
aktivnosti Lige i njenih podružnica, kao i članci o novim spoznajama na području prevencije i liječenja raka
Liga je godine 1993. izdala knjžicu dr. Jadranke Delač "HPV infekcija spolnih organa" u kojoj je prvi put u našoj sredini
sveobuhvatno napisano o infekciji HPV-om i njegovom povezanošću s nastankom raka vrata maternice,
o promjeni stava žena prema odlasku na ginekološke preglede i preglede dojki te općenito, prema potrebi, odlaska na
sistematske preglede.
2. Edukacija liječnika
Liga je organizator i suorganizator brojnih stručno - znanstvenih skupova, kongresa i simpozija s onkološkom tematikom,
kao i trajnih tečajeva izobrazbe liječnika diljem Hrvatske, na kojima su liječnici imali priliku, slušajući izlaganja domaćih i
svjetskih stručnjaka, produbiti svoja znanja i upoznati se sa suvremenim spoznajama na području onkolologije,
Liga je pomagala u školovanju brojnih liječnika na poslijediplomskim studijima iz onkologije, opremanju magistarskih i
doktorskih disertacija, kao i pružanju potpore za sudjelovanje na domaćim i inozemnim kongresima, posebice mlađih
liječnika.
3. Izdavačka djelatnost
Liga je izdavač ili suizdavač brojnih knjiga, uz nastojanje da vlastitim izdanjima prenosi i širi onkološke spoznaje u našoj
sredini: "Rak dojke", autora Marka Margaritonija, “Problematika raka u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, urednika Zdravka
Eblinga i Antona Budaka, "Radioterapija", urednika Mirka Šamije, Zdenka Krajine i Anke Purišić, "Klinička onkologija",
urednika M. Turić, K. Kolarić i D. Eljuga, "Bolesti dojke" i "Dijagnostika tumora dojke" ,Josipa Fajdića i sur., "Kako pobijediti
rak", Krešimira Pavelića, "Kancerogeneza", Milivoja Boranića, knjige Ive Mlinarića i suradnika: "Hranom protiv raka",
"Umor, zamor i premor" i "Povijest hrvatske kirurgije", knjigu Marka Radačića, Ive Bašića i suradnika: "Pokusni modeli u
biomedicini", "Prevencija i dijagnostika tumora ženskih spolnih organa" Damira Eljuge, Ante Dražančića i suradnika,
"Radioterapijska onkologija u Klinici za tumore" Mirka Šamije, "Psihosocijalna onkologija i rehabilitacija" Miroslava Prstačića
i Ruže Sabol, “Fizioterapija kod osoba operiranih i liječenih na grlu” autora D. Bavčević, N. Kraljević, M. Manestar i H.
Rašić i brojne druge. Ovdje valja spomenuti da je Liga pokrenula, a potom i dugi niz godina suizdavala stručno
znanstveni časopis "Libri oncologici".
4. Klubovi liječenih bolesnika
u sklopu Lige djeluju 3 kluba koja okupljaju osobe liječene od raka:
Klub osoba operiranih na dojci,
Klub laringektomiranih osoba
larynx-hr.org i
Klub osoba sa stomama.
Zadaća ovih klubova je pružanje psihološke potpore, edukacije i pomoći osobama oboljelim od raka s ciljem brže i potpunije
resocijalizacije:
edukacija oboljelih o mogućim posljedicama liječenja, kako će ublažiti te posljedice, koliko će one trajati (ako su prolazne) i
kako umanjiti vidljivost pojedinih posljedica,
uključivanje oboljelih u grupe samopomoći osoba liječenih od malignih bolesti (npr. Klub žena operiranih na dojci, Klub
osoba sa kolostomom, ileostomom i urostomom, Klub osoba sa laringostomom),
nabavka i korištenje protetskih i ortotskih pomagala.
Hr va t s k a ud r ug a z a p s ih os o c ij a ln u o nk o log iju
Osnovni sadržaj i ciljevi djelatnosti udruge su unaprjeđivanje razumijevanja medicinskih, psiholoških, socijalnih i etičkih
aspekata u tretmanu oboljelih od malignih bolesti, psihološka i socijalna pomoć oboljelima i njihovim obiteljima, kao i drugima
koji se brinu o njihovom zdravlju, razvoj istraživanja, edukacija kadrova i suradnja s drugim nacionalnim i međunarodnim
udrugama, organiziranje stručnih i znanstvenih skupova u obliku seminara, simpozija, kongresa, specijalizacijskih studija,
kao i područja izdavačke djelatnosti.
Liga je 1993. godine osnovala Aplikacijski centar, prvi takve vrste u ovom dijelu Europe, u kojem oboljeli i članovi njihovih
obitelji dobivaju najrazličitije oblike psihološke pomoći. S obzirom da je prevalencija oboljelih od raka sve veća, a time i
potreba za različitim vidovima psihološke potpore, koji uključuju i brojne suportivne terapijske pristupe, ovaj Aplikacijski
centar prerasta u Centar za psihosocijalnu onkologiju u kojem se liječenje provodi zajedno s djelatnicima Klinike za tumore,
Lige i Hrvatskog društva za psihosocijalnu onkologiju. Klinika za tumore 2010. godine postaje sastavni dio Kliničkog
bolničkog centra “Sestre milosrdnice”
kbcsm.hr/hr/klinike/klinika-za-tumore.
U sklopu djelatnosti Klinike za tumore oboljeli se mogu obratiti u Savjetovalište za nutritivnu potporu onkoloških bolesnika i
Ambulantu za bol. Djelatnici i volonteri Centra za psihosocijalnu onkologiju odlaze u posjet oboljelima u njihov dom i tom
prigodom, uz neki simboličan dar, savjetuju oboljelog, a članovima njegove obitelji pruže vrlo korisne savjete. Liga, zajedno
s klubovima oboljelih od raka i Udrugom "Europa Dona", provodi brojne javne akcije kao što su "Dan narcisa", "Pružimo
ženama najbolje" u kojima provodi edukaciju pučanstva, a istodobno upućuje svoje zamolbe za različite vidove poboljšanja
onkološke skrbi oboljelih od raka.
5. Pom oć u nabavci oprem e
Liga i njeni ogranci u svom radu, organizacijom humanitarnih koncerata, prikupljaju značajna sredstva za nabavku
neophodne medicinske opreme: ultrazvučni aparat te gastroskop i kolonoskop za Opću bolnicu u Vukovaru, ultrazvučni
aparat za Opću bolnicu Varaždin, endolaserski aparati za terapiju boli za Kliniku za tumore, Kliniku za traumatologiju u
Zagrebu i Ortopedski zavod u Božidarevićevoj, potom prvo računalo za potrebe Zavoda za ginekološku citologiju u
Petrovoj i dr., nabavka mamografa za Dom zdravlja u Imotskom, Bjelovaru, Makarskoj i Korčuli, potom Bolnici u Osijeku i
Krapinskim Toplicama.
zajedno sa Kanadskim veleposlanstvom Liga je jedan od glavnih organizatora humanitarne akcije - utrke “Terry Fox” već
četrnaest godina, a svrha ove humanitarne akcije je podizanje svijesti građana i prikupljanje donacija za istraživanja raka.
Prikupljeni novac služi za kupnju neophodne opreme za znanstveno istraživanje i liječenje oboljelih od raka (opremanje
odjela za transplantaciju koštane moždine Klinike za pedijatriju u Klaićevoj, donacija Onkološkom odjelu Klinike za
pedijatriju u KB "Sestre milosrdnice", Institutu “Ruđer Bošković”).
6. Program i koje financira Ured za udruge Vlade RH
Ured za udruge Vlade RH ocijenio je dva programa Lige iznimno vrijednima za unapređenje zdravstvene zaštite i razvoj
civilnog društva u Hrvatskoj te ih kontinuirano financijski potpomaže:
"Promicanje zdravlja i prevencija zloćudnih bolesti", skraćeno "Znanjem protiv raka", ima za cilj provedbu primarne i
sekundarne prevencije zloćudnih bolesti primjenom poznatih i učinkovitih metoda rada, cilj je ovog programa obuhvatiti
čim veći postotak pučanstva,
"Vrijeme oporavka - pogled u budućnost" provodi Hrvatska sekcija žena volonterki s operiranom dojkom, to je program
rehabilitacije za žene koje su operirane zbog raka dojke. Provode ga posebno obučene i odabrane žene, volonterke u
kojih je operiran rak dojke, a dobro su rehabilitirane. Taj je program dio međunarodnog programa "Reach to Recovery", a
cilj je ovog programa da se ženama nakon operacije raka pruži iznimno važna emocionalna potpora kako bi što bezbolnije
prebrodile krizu tijekom liječenja i faze oporavka.
Udruga „SVE za NJU!”
svezanju.hr
Udrugu žena oboljelih od raka dojke, njihovih obitelji i prijatelja „SVE za NJU!” osnovale su tri pacijentice još 2008. godine.
Cilj ove dobrovoljne, humanitarne, nevladine i neprofitne organizacije jest pružanje informacijske, psihološke i logističke
pomoći ženama oboljelim od raka dojke i njihovim obiteljima. Udruga „SVE za NJU” osnovala je Centar za psihološku pomoć
ženama oboljelim od svih vrsta raka u kojem želi pomoći oboljelim ženama i njihovim obiteljima.
Centar za psihološku pom oć ženam a oboljelim od raka SVE za NJU!
Aktivnosti Centra su:
Psihoterapija:
individualna, partnerska, obiteljska psihološka pomoć,
grupni psihološki tretmani,
grupe podrške;
Edukativne radionice:
nutricionizam,
fizioterapija,
posebne vrste joge,
tehnike relaksacije i ostale anti-stres tehnike
Aktiva - udruga za zaštitu od spolno prenosivih bolesti
aktiva.com.hr
Udrugu vodi i podržava: Poliklinika Lepušić
Multimedijski projekt edukacije mladih ”Znanje je užitak” započeo je 2008. godine i nalazi se na w eb stranicama EU kao
preporuka jednog od načina edukacije mladih, a od 2012. godine sa programom o prevenciji nasilja i ovisnosti među
mladima, prošao je na IPA fondu EU, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom, Splitom i Osijekom. Multimedijalnost projekta
očituje se u tome da adolescenti dobivaju zadatak učiniti po svom izboru: w eb stranice, scenske nastupe (koncerti, recitali,
predstave...), postere, predavanja učenika, a sve na temu spolno odgovornog ponašanja. Nekoliko voditelja programa
organizira cijelo događanje te informira svoje kolege o tome (izrada kutija, brošura, letaka, službenih postera, ...). Osobito je
važno posvetiti pažnju adolescentskim navikama i stereotipima, koji su uz cijepljenje, ginekološke preventivne preglede i
savjetovanja, glavne mjere prevencije HPV infekcije. Sveobuhvatni pristup prevenciji i očuvanju reproduktivnog zdravlja
savjetovanja, glavne mjere prevencije HPV infekcije. Sveobuhvatni pristup prevenciji i očuvanju reproduktivnog zdravlja
mladih uključuje primjerenu zdravstvenu edukaciju usmjerenu ka mijenjanju stavova i usvajanju odgovornog spolnog
ponašanja, redovitom korištenju zaštite, cijepljenju protiv HPV infekcije i redovitoj liječničkoj kontroli, koja obuhvaća i probir
prema usuglašenim stručnim postupnicima, uz raspoloživost dostupnih i odgovarajućih zdravstvenih službi.
Ak tiv nos ti u 2 0 1 3 . g odi ni
Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježen
je sedmi puta po redu od 21. do 27. siječnja 2013. godine.
Inicijator je Europska udruga protiv raka vrata maternice –
ECCA (European Cervical Cancer Association), a cilj
kampanje je podizanje svijesti o bolesti, uz poticanje žena na
brigu o svom zdravlju i edukaciju o mogućnostima prevencije
raka vrata maternice. Hrvatska liga protiv raka i udruga
„Zdravka“ zajednički su pokrenule inicijativu za prevencijom
raka vrata maternice koji se na godinu u svijetu
dijagnosticira u 500 000 novih slučajeva, a gotovo 250 000
žena umire od te bolesti.
Zahvaljujući inicijativi Hrvatske lige protiv raka i udruge
Zdravka, Hrvatski sabor proglasio je treću subotu u siječnju
Danom mimoza - Nacionalnim danom borbe protiv raka vrata
maternice, kako bi se upozorilo da su edukacija, cijepljenje i
probir temelj dobre prevencije raka vrata maternice. U
njihovoj je organizaciji obilježen 6. hrvatski Dan mimoza
posvećen borbi protiv raka vrata maternice, u subotu 19.
siječnja 2013. na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
Glavne poruke javnozdravstvene akcije Budi Zdrav(k)a su:
Edukacija - Naučite sve što možete, pitajte svog liječnika!
Cijepljenje - Zaštitite se od bolesti koje uzrokuje HPV!
Probir - Čuvajte svoje zdravlje i redovito napravite PAPA
test!
Također, u sklopu obilježavanja međunarodnog tjedna prevencije raka vrata maternice u Zagrebu je od 24. do 26. siječnja
2013. godine održan 1. međunarodni kongres i 2. hrvatski simpozij o prevenciji i liječenju početnog raka materničnog vrata,
a jedan od organizatora su i Hrvatska liga protiv raka s udrugama „Zdravka“ i „Aktiva“. Tema ovog kongresa bila je rak
materničnog vrata čija je pojavnost i smrtnost na vrlo visokom mjestu na ljestvici oboljelih žena od zloćudnih bolesti u
Hrvatskoj.
Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju jedan je od organizatora 7. međunarodnog simpozija o komplementarnim
suportivnim terapijama „Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala”, održanog u Puli ove godine. Teme simpozija
bile su „Edukacija, terapije i rehabilitacija“, „Sofrologija i art potporne terapije“ i „Psihosocijalna onkologija“.
Mjesec listopad je mjesec obilježavanja borbe protiv raka dojke, a prva subota u listopadu obilježava se kao Dan
ružičaste vrpce. Moto ovogodišnje kampanje, četrnaeste po redu, bio je „Sve za nju, moju prijateljicu“, a posvećena je
podizanju svjesnosti brige o dojkama, važnosti ranog otkrivanja i liječenja raka dojke. Humanitarno-edukativne aktivnosti
održane su s ciljem osvješćivanja žena o potrebi provođenja redovitih kontrola, s posebnim naglaskom na žene mlađe od
50 godina koje nisu obuhvaćene Nacionalnim programom prevencije raka dojke. Središnja akcija u Zagrebu održana je u
subotu 5. listopada 2013. na Cvjetnom trgu. U sklopu kampanje sva prikupljena sredstva bit će donirana Centru za
psihološku pomoć ženama oboljelim od raka.
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
P UB L IC I ST I KA
In te r vju
Te m a br o ja
ONE MISLE DA SMO
MALE
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
J U L I J A N A M AT A N O V I Ć I
ANK A D O RI Ć
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Pripremila:
M arija Škes, mag. educ. reh.
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Fe ljt on
Književnica Julijana Matanović i liječnica Anka Dorić stvorile su književno, stručno i medicinsko djelo koje ima posebnu
javnozdravstvenu vrijednost jer je prvi uradak ovakve vrste u suvremenoj domaćoj literaturi za mlade. Autorice knjigom
žele doprinijeti širenju istinitih informacija i stručnih spoznaja o mogućnostima prevencije i liječenja HPV spolno prenosivih
infekcija i njihovih posljedica, posebno raka vrata maternice. Ciljne skupine su primarno mlada populacija te njihovi roditelji i
učitelji, kao i zdravstveni djelatnici i ostali koji su odgovorni za odgoj, edukaciju i zdravlje mladih, potrebu razumijevanja i
aktivnijeg angažmana u borbi za sprječavanje obolijevanja od ove i drugih spolno prenosivih zaraza današnjice, koje prijete
zdravlju mladih. Knjiga je izvrstan model kako mladima prenijeti znanje i korisne savjete. Oni nisu „mali“, ponekad su
internetski bolje educirani od svojih roditelja, učitelja i liječnika. Međutim pravi savjet u pravom trenutku, izrečen njihovim
riječima, može poboljšati kvalitetu življenja, a dugoročno i spasiti život.
Informiranje o HPV infekciji još je uvijek nedostatno u svijetu i kod nas, a svijest o značaju prevencije nedovoljno razvijena,
osobito među spolno aktivnim tinejdžerima i adolescentima, mladoj populaciji koja je ne samo najviše pogođena, nego i misli
da je dobro informirana, a zapravo stječe „znanja" o spolnim bolestima iz najčešće nepouzdanih i senzacionalistički
intoniranih izvora. Posebna je svrha knjige osvijestiti potrebu prestanka stigmatizacije spolno prenosivih bolesti općenito te
na pedagoški, psihološki i znanstveno-medicinski primjeren način učiniti lako dostupnima istinite informacije o ovoj bolesti
mladima.
Roman se odvija u dvije paralelne radnje - isprepliću se školski dani tinejdžerice Matije s obiteljskim životom i majčina bolest
- rak vrata maternice. Drugi dio romana: znanstveno - popularni i edukativni dodatak napisala je dr. Anka Dorić i taj dio ima
upravo svrhu - da pouči. Popis literature iz koje je dr. Dorić crpila podatke je suvremen i znanstveno utemeljen. Važno je
naglasiti da je našla izvrstan, jednostavan i pristupačan način na koji složene spoznaje treba prenijeti mladima i onima koji
nisu upoznati s problematikom.
Jednostavna i jasna pitanja, kao i detaljni odgovori, daju osnovne informacije o infekciji humanim papiloma virusima i raku
vrata maternice, načinu prevencije i liječenja:
Kako to da moja mama toliko godine nije imala nikakve simptome, a dobila je rak vrata maternice?
Kakvi su to HPV virusi?
Kako izgleda HPV infekcija?
Zašto se kaže da taj virus u većine dođe i prođe, a kod nekog može uzrokovati tako tešku bolest kao što je rak?
Ako se samo jedanput spava s HPV zaraženim dečkom, može li se odmah dobiti HPV zarazu?
Karcinom vrata maternice – što trebaju znati žene i muškarci?
Savjeti za mlade - bolje spriječiti nego liječiti!
Karcinom vrata maternice – kakva je to bolest?
Obolijevaju li žene svugdje u svijetu od ovoga raka?
Može li se rak vrata maternice spriječiti?
Tko su osobe povišena rizika od nastanka raka vrata maternice?
Je li hormonska kontracepcija čimbenik rizika za rak vrata maternice?
Što je Papa test?
Što je Papa test?
Može li Papa test dati i lažne rezultate?
Kako se provodi HPV testiranje i gdje?
Što je kolposkopija?
Što je biopsija?
Kako se liječe te pretkancerozne promjene?
Kako imunološki odgovor zaražene osobe utječe na HPV infekciju?
Pomaže li kondom kao zaštita protiv HPV-a?
Jesmo li svi u opasnosti od zaraze?
Tko bi se trebao cijepiti protiv HPV-a?
U kojoj je dobi za djevojke najbolje da se cijepe protiv HPV-a?
Osigurava li cjepivo doživotnu zaštitu?
Poruka vaše liječnice!
Vjerujem da će ova pitanja zainteresirati čitatelje da potraže odgovore u knjizi jer ona je s jedne strane zabavna fikcija, a s
druge strane vodič koji daje značajan doprinos u prevenciji raka vrata maternice te pruža jasnu informaciju o uzrocima
raka vrata maternice i načinima sprječavanja njegova nastanka. Dr. sc. Magdalena Grce u pogovoru knjige naglašava
složenost ljudskih odnosa, mentalnih i fizičkih te kako primjer tinejdžerice može potaknuti mlade na odgovorno spolno
ponašanje i općenito razvoj navike očuvanja vlastitog zdravlja. Upravo je stoga prof. Julijana Matanović u knjizi stavila
naglasak na dob glavne junakinje i njeno viđenje bolesti koja se dogodila majci, ali koja bi se mogla dogoditi bilo kojoj ženi pa
tako i njoj i njenim prijateljicama u nekoj daljnjoj budućnosti.
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r
In te r vju
KATALOG USLUGA
ZAVODA
Te m a br o ja
Ču va r i z dr a vlj a
Ak tiv no i z dr a vo
s t a r e nje
Služba za zaštitu okoliša i
zdravstvenu ekologiju
Zd r a v s tv e na e k olo gij a
Fa r m a k ot e r a pij a
Služba za epidemiologiju
Gr a đa ns k e i nic ija tiv e
Služba za mikrobiologiju
Šk ola i zdr a vl je
Br ojk e g ovo r e
Služba za znanost,
nastavu i analize rizika
Fe ljt on
© 2 0 1 3 Z a v o d za j a v n o zd r a v s t v o “ D r . A n d r i j a Š t a m p a r ” www. s t a m p a r . h r

pdf

Informacija za roditelje - cijepljene protiv HPV-a

Rak vrata maternice - Ključne činjenice i brojke

Rak Vrata/Grlića Maternice Ključne činjenice i stavke

pdf

Ginekoloski PAPA-test

RAK PLUCA.pdf

LETZ (Loop excision of transformation zone)

Simptoni raka - glas Istre.pdf