close

Enter

Log in using OpenID

Broj I - Hrvatsko geodetsko društvo

embedDownload
Izdavaè / Published by:
HR-10000 Zagreb, Berislaviæeva 6, Tel./Fax.: (+385 1) 48 72 495, raèun: 2360000-1101433512 (Zagrebaèka banka);
E-mail: [email protected], URL: http://www.hgd1952.hr
Glavni urednik / Editor-in-chief:
Prof.dr.sc. Damir Medak
Zamjenik glavnog urednika / Associate editor:
Doc.dr.sc. Robert upan
Tehnièki urednik / Technical editor:
Doc.dr.sc. Mladen Zrinjski
Urednièki odbor / Editorial board:
Prof.Dr.Dr.h.c. mult. Helmut Moritz (Graz, Austria), Univ.Prof.Dr.-Ing. Thomas Wunderlich (München,
Germany), Univ.-Prof.Dr. Herman Seeger (Frankfurt a/M, Germany), Prof.dr.ing. Pavao Štefanoviæ
(Enschede, Netherland), Prof.Dr. Alojz Kopaèik (Bratislava, Slovakia), prof.dr.sc. Asim Bilajbegoviæ
(Dresden, Germany), prof.dr. Anton Prosen (Ljubljana, Slovenia), prof.dr.sc. eljko Baèiæ,
prof.dr.sc. Tomislav Bašiæ, prof.dr.sc. Teodor Fiedler, mr.sc. Slavko Horvat, Miroslav Pozder,
dipl.ing., prof.dr.sc. Miljenko Solariæ, prof. emeritus dr.sc. Nikola Solariæ (svi iz Zagreba)
Adresa uredništva / Editorial board:
Geodetski fakultet, HR-10000 Zagreb, Kaèiæeva 26
Tel.: +385 1 46 39 222, Fax: +385 1 48 28 081
E-mail: [email protected]; http://hrcak.srce.hr/geodetski-list
Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.
Lektorice / Proof readers:
Branka Makovec, prof.
Ljubica Šego, prof.
Geodetski list se tiska uz financijsku pomoæ
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Meðunarodni izvori u kojima se referiraju èlanci iz Geodetskog lista
1. Science Citation Index Expanded (Web of Science) – od broja 1/2007
2. SCOPUS
3. Bibliographia Cartographica, Internationale Dokumentation des kartographischen Schriftums,
K.G. Saur München, New Providence, London, Paris
4. Bibliography of Publications in the Field of Geodetic Computations, Geodesy Bulletin, Cracow
5. GEOBASE
6. GEOPHOKA
7. TRIS
8. Referativnyj urnal 52. Geodezija i aeros'emka, VINITI, Moskva
9. Referativnyj urnal 07. Geografija, 07M Kartografija, VINITI, Moskva
10. Übersicht über die Literatur im Vermessungswesen, Zeitschrift für Vermessungswesen, Stuttgart
11. Journal of Geodesy (Continuation of Bulletin Geodesique and manuscripta geodaetica),
Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg.
Geodetski list izlazi u pravilu èetiri puta u godini. Cijena: 40 kn. Godišnja pretplata: 120 Kn; umirovljenici, ðaci,
studenti 20 Kn; inozemstvo 30 €. Za èlanove HGD-a pretplata je ukljuèena u èlanarinu.
Tisak / Printed by:
Tomagraf, Zagreb
Priprema / Copyset:
GRAPA, Zagreb
Naklada / Issue: 1800
GEOD. LIST
GOD. 67 (90) 1
S. 1–66
ZAGREB, OUJAK 2013.
SADRAJ
Izvorni znanstveni èlanci
Jurišiæ, Frangeš, Plašèak, Šiljeg: Metodologija razvoja karata namjene
zemljišta u GIS okruenju – upravljanje resursima...............................................1
Šugar, Varga, Cindriæ: Noæna opaanja geomagnetskog polja
na sekularnoj toèki POKUpsko ..............................................................................13
Pregledni znanstveni èlanci
Poslonèec-Petriæ, Birin, Frangeš: Evidencije prostornih podataka
u autorskoj kartografiji............................................................................................29
Poropat, Radoloviæ, A., Radoloviæ, O.: Provedba Planerske zone
u komasaciji graðevinskog zemljišta ......................................................................41
Vijesti ..................................................................................................................................61
Pregled struènog tiska i softvera ..........................................................................................64
Predstojeæi dogaðaji .............................................................................................................66
CONTENTS
Original scientific papers
Jurišiæ, Frangeš, Plašèak, Šiljeg: Methodology of Development
of Purpose Maps in GIS Environment – Resource Management.........................1
Šugar, Varga, Cindriæ: Night-time Geomagnetic Field Observations
on the POKUpsko Repeat Station .........................................................................13
Reviews
Poslonèec-Petriæ, Birin, Frangeš: Spatial Data Records in Copyright
Cartography ..............................................................................................................29
Poropat, Radoloviæ, A., Radoloviæ, O.: Implementation of Planning Zone
in Land Consolidation of Building Parcels ...........................................................41
News ...................................................................................................................................61
Publications and Software review.........................................................................................64
Forthcoming events .............................................................................................................66
Naslovna stranica: Noæna opaanja geomagnetskog polja, autor: Danijel Šugar.
INHALT
Originalbeiträge
Jurišiæ, Frangeš, Plašèak, Šiljeg: Methodologie der Entwicklung von Karten
der Grundstückswidmung im GIS-Umfeld – Ressourcenmanagement.................1
Šugar, Varga, Cindriæ: Nachtbeobachtungen des geomagnetischen Feldes
am Säkularpunkt POKUpsko .................................................................................13
Wissenschaftliche Übersichtsartikel
Poslonèec-Petriæ, Birin, Frangeš: Evidenzunterlagen von raumbezogenen Daten
in der Kartographie des Autors..............................................................................29
Poropat, Radoloviæ, A., Radoloviæ, O.: Durchführung einer Planungszone
bei der Flurbereinigung in punkto Baugrundstück .............................................41
Nachrichten .........................................................................................................................61
Bücher- und Softwareschau ..................................................................................................64
Termine ...............................................................................................................................66
SOMMAIRE
Contributions scientifiques authéntiques
Jurišiæ, Frangeš, Plašèak, Šiljeg: La méthodologie du développement
des cartes identifiant la destination du terrain dans l'environnement GIS
– gestion des ressources ............................................................................................1
Šugar, Varga, Cindriæ: Observations nocturnes du champ géomagnétique
sur le point séculaire POKUpsko ...........................................................................13
Contributions sciéntifiques synoptiques
Poslonèec-Petriæ, Birin, Frangeš: Documentation des données spatiales
dans la cartographie d'auteur .................................................................................29
Poropat, Radoloviæ, A., Radoloviæ, O.: L'implémentation de la Zone
de planification dans la consolidation des terrains de construction ..................41
Actualités .............................................................................................................................61
Revue de la littérature professionnelle et du software ..........................................................64
Evénements precedents ........................................................................................................66
[email protected]
Po¶linnwenau~nwestatxi
ri{i~, Frange{, Pla{~ak, [ileg: Metodologij razvitij kart nazna~enij
zemelxnwh u~astkov v GIS okru`enii – upravlenie resursami.............................1
[ugar, Varga, Cindri~: No~nwe nablÎdenij geomagnitnogo polj v sekuljrnoÂ
to~ke POKUpsko ......................................................................................................13
Obzornwe nau~nwe statxi
Poslon~ec-Petri~, Birin, Frange{: Registracii prostranstvennwh dannwh
v avtorsko kartografii ........................................................................................29
Poropat, Radolovi~, A., Radolovi~, O.: Provedenie Zonw planirovanij
v pereme`enii stroitelxnwh u~astkov...................................................................41
Novosti................................................................................................................................61
Obzor specialxno pe~ati i programmnogo obespe~enij ........................................................64
Predstoj|ie sobwtij ...........................................................................................................66
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
1
UDK 528.8:004.6:528.88:551.4:631.111.2:634.8
Izvorni znanstveni èlanak
Methodology of Development of Purpose Maps
in GIS Environment – Resource Management
Mladen JURIŠIÆ – Osijek1, Stanislav FRANGEŠ – Zagreb2,
Ivan PLAŠÈAK – Osijek1, Ante ŠILJEG – Zadar3
ABSTRACT. The purpose of this research was to determine the methodology of land
capability evaluation with regard to an array of objective limiting factors when growing, for example, perennial crops. The methodology of relief parameterization was
used in the method for calculating geomorphological parameters, and pedometric
mapping methods were used to calculate pedological variables. Inventory of the actual
condition of land cover was made based on sketches and maps that were gathered during field research. These sketches were then geo-referenced and overlapped with
LANDSAT satellite images to determine the actual situation. The best locations for a
particular type of perennial plantation were selected by using logic and spatial queries.
Best locations (in this example for vineyards) were identified as an area overlap (areas
with, according to the spatial plan, either valuable, especially valuable or other arable
soils, southern relief exposition with the total annual incident light >1,208 KWh/m2,
and the location where the relief slope is not higher than 12% and lower than 2%, or
where elevation exceeds 110 m and soil acidity does not exceed 5.6 pH). The query resulted in a simple map. The map shows areas which are either suitable for viticulture
(1) or not suitable for viticulture (0). Similar approach could be used also for thematic
maps of different purposes, for example, urbanization maps, or mapping valuable
sources of water, gas, thermal wells and other resources of special importance for the
country. According to the results obtained in our example of finding the methodology
for development of thematic maps in GIS environment, the total of 17,782 ha in the
County area is suitable for viticulture. The best way of developing spatial plans for
particular crops would be to develop maps of negative scores for all crops, and then to
standardize these values to find the best possible crop for each location. Thematic GIS
layers can be used as the foundation for loans, advice on what crop to choose, making
decisions on land re-allocation and land use, reconstruction i.e. modified land use.
Keywords: geo-information systems (GIS), methodology, thematic maps, resource
management, spatial plan, purpose map, EU pre-accession funds.
1
Prof. dr. sc. Mladen Jurišiæ, Faculty of Agriculture, University J. J. Strossmayer, Trg Sv. Trojstva 3, HR-31000
Osijek, Croatia, e-mail: [email protected]
Ivan Plašèak, dipl. ing., Faculty of Agriculture, University J. J. Strossmayer, Trg Sv. Trojstva 3, HR-31000
Osijek, Croatia, e-mail: [email protected],
2
Prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, Faculty of Geodesy, University of Zagreb, Kaèiæeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia,
e-mail: [email protected]
3
Ante Šiljeg, prof., Department of Geography, University of Zadar, Franje Tuðmana 24i, HR-23000 Zadar, Croatia,
e-mail: [email protected]
2
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
1. Introduction
To improve efficiency and competitiveness of an industry, i.e. efficiency of resource
management in a country, governments of these countries (especially EU member
states) adopt the so-called operative programmes to stimulate loans to such industries. The goal of such programmes is to increase efficiency of different aspects of
management. For example, it is of great importance for the Republic of Croatia
to make an inventory of resources, that is, to improve their use and efficiency.
Through various projects (supported by the EU and its programmes related to the
use of pre-accession funds), the Croatian Government stimulates an increasing
number of small and large entrepreneurs, even family farms, to increase their plantations and to become serious producers with a higher share in the market economy.
To allocate funds from such sources in the best possible way, the following is required: to educate economic operators (land owners and company owners, especially those related to resource management) on the possibilities and to carefully
choose among the received loan applications. Among other, it is necessary to have
a good knowledge of production potentials of a particular location (land owned by
the requesting party) so that as much funds as possible is invested into areas with
the highest production potential related to targeted production.
Accelerated development of geo-information technologies has taken place also in our
country (application in various fields, especially in natural resource management).
Inventory of large areas can be made very quickly either by using satellite images or
by positioning by means of GPS device or digital aero-photogrammetry (Jurišiæ et al.
1999 and Jurišiæ et al. 2005; Husnjak and Bogunoviæ 2002a and 2002b).
Thematic maps of different purposes in Croatian agriculture have been already in
the process of making, although not to a sufficient extent. Among organized
systems of implemented geo-information technologies, a digital land registry,
LPIS (part of the AIACS systems), better known as ARKOD, should be mentioned
here. For example, Croatian Institute of Viticulture and Enology has started to
develop a detailed Vineyard Register, which should provide a general statistical
overview of all vineyard areas on a single production area as well as potential areas.
The only issues here are what methodology should be used in the process and
what funds and human resources are required. These issues are addressed in this
paper. The methodology of carrying out the land capability evaluation while considering an array of limiting factors of production for strategic types of perennial
plantations is presented on the example of Osijek-Baranja County (Jurišiæ and
Plašèak 2009).
2. Work methodology
GIS has been in use in Croatia for the purpose of planning at the regional level
for some ten years. The methodology used in this example and used for the purpose of planning in the field of management of resource use is specific in the part
that parameters for land evaluation are clearly and precisely defined – geomorphological, pedological and actual condition of land cover. The methodology of parameterization of relief is used for calculation of geomorphological parameters
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
3
(Hengl et al. 2003), and pedometric mapping methods are used for calculation of
pedological variables (Hengl 2003). Inventory of the actual condition of land cover
is made by using sketches and plans obtained during field data gathering. These
sketches are then geo-referenced and overlapped with LANDSAT satellite images
to determine the actual situation.
Methodology of raster GIS modelling was used throughout the study, which means that the basic decision making unit was pixel or cell grid square (see Fig. 1).
The methodology of preparing thematic layers is presented in the following subchapter.
Fig. 1. Raster-based GIS: each thematic layer consists of the smallest unit of pixel or
grid square which is determined by the field resolution.
2.1. Field data collection
To evaluate (locate) the current situation in the field in the best possible way, the
field was recorded during the visit to the main economic operators.
Shorter surveys can be carried out in the process with economic operators (technologists). In addition to obtaining important technical data, this also provides an
insight into the main issues in production. Also, each organization is required to
submit a map showing the current situation and the location. These mostly include sketches or old plans that were either copied by hand or photocopied and diminished from the original cadastral maps.
Maps very often include a legend on the plot boundaries showing the sorts grown,
and each plot has its own identification number.
2.2. Preparation of the thematic GIS layers
In the process of preparing GIS layers several raster resolutions should be used:
(a) basic resolution for calculation of suitability – 100 m; (b) LANDSAT image at
30 and 15 m resolution; (c) a detailed topographic map 1:100K, also at 15 m resolution.
4
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
The total area is 97 ´ 83 km. Panchromatic image is at 15 m resolution (5508 ´
6501 pixels).
According to this methodology the following thematic layers are made:
Topographic map 1:100K (topo100K) – Sheets of 1:100K topographic map, scanned and geo-referenced to the coordinate system, are used as GIS foundation. In
our example the total of 19 sheets of topographic map of the Republic of Croatia
were geo-referenced and joined together.
Scanned sketches (tables) – They present the current condition of perennial plantations (Fig. 2). In our example sketches and maps of four economic operators
were gathered for the purpose of this study. After geo-referencing all scanned
sketches were transferred into the vector format (Fig. 3).
Fig. 2. and 3. Importing and assessment of old sketches and maps into GIS. Left: An
example of an old plan; Right: The map of plots can be represented in a
satellite image after geo-referencing.
Digital relief model and relief parameters (DMR, slope, light) – digital relief model (DMR) is produced based on the combination of SRTM DMR (NASA 2005a)
and DMR which was developed based on digitalized contour lines from 1:100K topographic maps (Fig. 4).
In this case the DMR based on topographic maps has greater absolute accuracy,
while SRTM DMR shows greater local detail (changes in the mezzo relief). SRTM
DMR was not used in areas with rich vegetation, because SRTM DMR usually
shows also the surface of such objects, and not the real elevation of the terrain.
Two geo-morphological factors were calculated based on DMR: slope (%) and the
total annual amount of incident light (NASA 2005b).
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
5
Fig. 4. Geomorphological parameters calculated on the basis of digital model of the relief of the County.
The slope was calculated by means of ILWIS GIS software, and incident light
(KWh/m2) by SaGa GIS software (http://geosun1.uni-geog.gwdg.de/saga/). Even
these two parameters (slope and exposition) are sufficiently important for finding
the best locations for some production (viticulture).
Planned purpose of the land (Purpose) – The planned purpose of the land was taken over based on the spatial plan developed by the Institute for Spatial Planning
of Osijek-Baranja County (Institute for Spatial Planning of Osijek-Baranja
County 2002). This is a 1:100K scale map which was scanned, geo-referenced in
ILWIS and then digitized and polygonized (Fig. 5). The total area statistics was
calculated after that, with special emphasis on agricultural land in the County.
The map of the planned purpose of the land is important to limit selection of the
best locations for fruit/vine growing on the locations where valuable and especially valuable soils are found.
6
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
Fig. 5. An example of Ikonos image, 1 m resolution, that can be used to make fast inventory of plots (Erdut vineyards).
Pedological parameters (soil_type, soil_pH, soil_carb) – In addition to soil type (deep, fertile, gravel or dry), when selecting the soil in the process of vineyard planting
it is of utmost importance to know the content of lime in the land envisaged for
planting, for the depths 0–30 cm and 30–60 cm. Maps of soil acidity and carbonate
content were made by interpolation of a limited number of pedological profiles.
The database of soil types in Croatia was used (Martinoviæ and Vrankoviæ 1997);
the total of 124 profiles from this database can be found in the County area.
The data were interpolated so that a map of soil types was made in the beginning
(Alluvial, Chernozems, District Brown Soil, Eutric Brown Soil, Colluvial Soil, Loess
Soil, Meadow Soil, Wetland Gley Soil, Pseudo-gleyed Soil, Rendzina, Wetland Black
Soil, Semi-gley) by classifying geomorphological parameters, and then the mean value of pedological parameter was calculated for each soil type (pH, carbonates).
Satellite image (Panchromatic) – LANDSAT panchromatic satellite image was
used at 15 m resolution. The image was made in September 1999, but it is still relevant for development of the basic studies. LANDSAT images (185 ´ 185 km scene) can be ordered and downloaded on-line via NASA server (NASA 2005a and
NASA 2005b). Such an image is especially suitable for this kind of projects because it can be compared to the photo mosaic, which would be more expensive (Van
Zyl 2001). Boundaries between the plots of agricultural land are clearly visible in
the image as well as larger furrows within vineyards. To provide easier recognizing of orchards and vineyards, aero or Ikonos images should be used in future
(Jurišiæ and Plašèak 2009).
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
7
Map importing, geo-referencing and integration were carried out by using the
unique methodology as described below:
• Maps are scanned at 150 DPI resolution and more;
• Scanned maps are imported into a GIS software ILWIS and geo-referenced to
the local coordinate system, 1:100K scale;
• Parts of maps are joined and modified according to the desired basic resolution
and detail level;
• Different thematic layers are used for simple (for example, slope maps) and more
complex calculations (for example, annual amount of direct solar radiation);
• Ultimately calculated thematic maps are used for decision making by using the
so-called spatial queries; these queries are carried out in ILWIS directly via
command line (Fig. 6).
Fig. 6. Integration of GIS layers after importing for the purpose of group representations by using transparency in ILWIS: Erdut Hill as an example – vineyards owned by the wine-making company Erdutski vinogradi.
2.3. Selection of best locations
Selection of the best location for a particular type of perennial plantation can be
carried out by using logical and spatial queries. Locations for vineyards will be defined as overlapping areas between locations:
• Locations where, according to the spatial plan, either valuable or especially valuable soils and other arable land can be found, and
• Southern exposition of the relief with the total annual amount of light incidence
>1208 KWh/m2, and
• Locations where the slope is not higher than 12% and lower than 2%, and
• Where elevation above the sea level is not lower than 110 m and soil acidity
does not exceed 5.6 pH units.
8
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
This means that locations will be found that satisfy several important criteria in
the same area (good exposition and good slope, and good elevation...). Such spatial
enquiry can be expressed by means of the following ILWIS commands (so-called
ILWIS sytnax):
SUITABLE_VINEYARDS {dom=Bool} = iff( ((purpose="ESPECIALLY VALUABLE
SOIL ") or (purpose="VALUABLE SOIL ") or (purpose="OTHER ARABLE SOILS "))
and (light>1220) and (slope<12) and (DMR>110) and (soil_pH>5.6), 1, 0).
Table 1. List of GIS layers used in the development of the study.
GIS layer
Unit
Description and
characteristics
Application
topo100K
Scanned and geo-referenced topogra- Basic foundation for preparation of
phic map 1:100K. Raster map in real all other GIS layers.
colours. Map size – 5508 ´ 6501 pixel.
table
Scanned, geo-referenced and vecto- Showing the current situation and
rized plot boundaries. Vector map; locations of perennial plantations
total around 200 tables/plots.
(PP) in the County area.
DMR
slope
light
M
%
Digital relief model is a raster map
showing the field elevation for
each point in the space. Map size –
827 ´ 976 pixels.
It can be used for calculation of
geomorphological and hydrological
parameters, but also for 3D representations.
Raster map developed on the basis
of DMR, showing field inclination.
Also in this case 100 m grid was
used.
A very important agro-environmental parameter because it is
related to agricultural production
(>12% is not suitable for mechanization application).
Raster map calculated on DMR It can be used to locate the areas
KWh/m2 basis and knowledge of the solar suitable for vineyards. Southern
radiation model.
exposition shows the highest values.
purpose
class
Polygon map showing land purpose Spatial planning of agricultural proclasses according to the spatial duction should be limited to the locaplan.
tions where agricultural land is found.
soil_type
class
Raster map showing soil types Based on the soil type, a conclusion
from alluvial to chernozem and on other soil characteristics can
renzina soils in mountains.
easily be made.
0–15
Raster map produced by interpola- Acidity is usually the key limiting
tion of observed values. In this case factor for agricultural production.
average was made according to soil
type map.
tlo_karb
%
Raster map produced by interpola- Vineyards require more carbonate
tion of observed values. In this case soils. Acid soils may result in
average was made according to soil under-performance.
type map.
Panchrom.
0–256
Raster image. The smallest detail Useful for recognizing the bounda15 m. Map size – 5508 ´ 6501 pixels. ries between agricultural land plots.
soil_pH
This is the so-called "Boolean" operation, because the result of the query will be a
simple map showing areas which are either suitable for viticulture (1) or not suitable for viticulture (0). If the user wishes to increase the selection criteria, he/she
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
9
can simply change any of the parameters directly in ILWIS command (for example, slope <10% instead of <12%). Of course, the more strict criteria will result in
smaller area of suitable locations (Miklos 1989).
Alternative to this Boolean procedure would be the use of limitations scores. In
that case every parameter, limiting agro-environmental effect, is translated into a
limitation score according to a mathematical or empirical formula. Use of limitation (negative) scores in this case is considerably more complex, because relations
among the negative scores and limiting parameters are unknown. In addition, the
number of agro-environmental factors can be pretty large, which means considerably larger calculations in GIS (Jurišiæ and Plašèak 2009).
3. Results and discussion
A map of the best locations for vineyards was developed based on a formula. This
map is the ultimate result of work (Fig. 3). According to an estimate, around
17,782 ha in the County are suitable for viticulture (Dravni zavod za statistiku
2005). If this is compared to data on actual situation (1,612 ha), it can be observed
that the current utilization rate of resources in viticulture is around 10%.
Locations in Baranja that are unsuitable for vineyards are all locations situated
on the sea level below 120 m, on the localities oriented toward north, north-eastern and eastern sites, unprotected against penetration of cold air; in Erdutsko
brdo area), all locations where water is stagnant and frost can occur (depressions,
furrows, micro-coves). Areas unsuitable for vine grape growing can also be found
in Ðakovo and Našice region – all locations where slopes exceed 12% and soil is
acid or very acid (pH<5.0). In terms of slope and suitability for use of mechanization, only the area around have issues due to the above described micro-relief.
Fig. 7. The existing and potential areas under vineyards in 2004. Vineyards are currently planted on 1.612 ha out of the potential area of 17.782 ha.
10
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
These scales can be used to find the best locations for planting new vineyards.
However, the areas that are not coloured green in the Fig. 7 show areas which could not be recommended as suitable for viticulture, i.e. loans or incentives for
them should not be provided by the County or Government.
Analysis and processing of climate and edaphic parameters points to a very favourable climate and land conditions for vineyards as well as existence of great resources and the possibility for intensifying as well as rationalization of future production (Marijanoviæ 2002). A conclusion can be made as the end result of this research that utilization rate of natural resources in viticulture is around 10% and
that the most suitable locations for planting vineyards is the area of Erdutsko
brdo and numerous locations between Ðakovo and Našice (Fig. 8).
Fig. 8. Best purpose map for viticulture (the current situation – red and possibilities –
the green colour) in Osijek-Baranja County.
4. Conclusion
This scientific research is mostly of methodological character, i.e. the goal is to
bring the methodology of detailed spatial planning in GIS closer to the employees
of the County Department for Agriculture and Forestry and other stakeholders.
Unlike the methodology used by the Croatian Institute for Viticulture and Enology, this research was conducted in the geo-information system. Relief data and
satellite images were also used to verify the situation. Integration and combination of orto-photo images and Wine register with relief and satellite images would
provide even better results than the results presented in this paper. If aero images are too expensive solution for development of the County GIS, use of Ikonos
images should also be considered.
Nowadays there is a large number of potential users and applications which are
based on updated geo-information, i.e. digital purpose maps. Decisions about the
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
11
land use and its change are still not made based on objective queries and criteria.
Unfortunately, in our country there are no updated and detailed maps of areas
which would show the actual situation in land use, the real potential of natural
resources (soil, water, relief). All of the basic foundations of geodesy as the cadastre, aero photos and topographic maps also have not been transformed into digital form and made available to these services. Tools for relatively urgent and objective monitoring of changes in land use (satellite images), changes of the boundaries between agricultural units (aero-photos), positioning (GPS) and general
condition of natural and human resources are not used.
Problems with the cadastre, land restitution, allocation and undefined ownership
structure of land in the state ownership are a limiting factor in the process of determining the status and future purpose of these areas. Raising new perennial
plantations and stimulation of potential producers (legal and physical entities) requires an extremely fast engagement at both national and county level in an extremely short period of time (a few years – EU accession).
In this example of development of a thematic map showing land suitability for
growth of grape vine, the main microclimate factors limiting successfulness of
production in the entire County area are: (a) local frost areas; (b) slope, over 15%;
(c) insufficient carbonate content in the soil, i.e. excessive soil acidity. Ideal soil
for grape vine production is mildly sloped (2–12%), of southern, south-western
and western exposition, calcareous or mildly calcareous, with humus content
around 3%, and of light texture (powdery/sandy loam).
Further steps shall include development of the full multidisciplinary GIZIS (Geographic and Cadastral Information System) of regions with agricultural production, and education of all key users, primarily employees of the County Development Department on how to use these tools.
References
Dravni zavod za statistiku (2005): Popis poljoprivrede 2003, on-line: www.hzs.hr.
Hengl, T. (2003): Pedometric mapping: bridging the gaps between conventional and
pedometric approaches, PhD thesis, University of Wageningen, Enschede, 214.
Hengl, T., Gruber, S., Shrestha, D. P. (2003): Digital Terrain Analysis in ILWIS, Lecture notes and users' guide, International Institute for Geo-Information Science &
Earth Observation (ITC), Enschede, Netherlands, 45.
Husnjak, S., Bogunoviæ, M. (2002a): Application of GIS technology in land management
in Croatia, Proceedings of paper on CD-ROM of 17th World Congress of Soil Science, 14–21 August, Bangkok, Thailand, Papers on CD, No 340/1–10.
Husnjak, S., Bogunoviæ, M. (2002b): Komparativna istraivanja karte pogodnosti tla za
obradu i karte rizika od erozije tla vodom u Republici Hrvatskoj, Hrvatske vode, godina 10, br. 40, 311–320.
Institute for Spatial Planning of Osijek-Baranja County (2002): Prostorni plan upanije: korištenje i namjena prostora, upanijski glasnik br.1/2002.
Jurišiæ, M., Plašèak, I. (2009): Geoinformacijski sustavi GIS u poljoprivredi i zaštiti okoliša, Udbenik, Poljoprivredni fakultet Osijek, 145–176.
Jurišiæ, M., Hengl, T., Duvnjak, V., Martiniæ, I. (1999): Agro-ecological and land information system, Strojarstvo, 41 (5–6), 223–231.
12
Jurišiæ, M. et al.: Methodology of Development of Purpose Maps in …, Geod. list 2013, 1, 1–12
Jurišiæ, M., Hengl, T., Stanisavljeviæ, S. (2005): Prostorno planiranje poljoprivredne
proizvodnje – Vinogradarstvo: metodološki vodiè i GIS za odabir novih lokacija za
sadnju vinograda, Studija za potrebe Osjeèko baranjske upanije, Osijek.
Marijanoviæ, I. (2002): Veliki Atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 480.
Martinoviæ, J., Vrankoviæ, A. (1997): Baza tala Republike Hrvatske, I-III., Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog planiranja, Zagreb, 365.
Miklos, F. (1989): Physiology of temperate zone fruit trees, John Wiley & Sons, 338.
NASA (2005a): Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) imagery,
on-line: http://edcimswww.cr.usgs.gov/pub/imswelcome/.
NASA (2005b): Shuttle Radar Topography Mission (SRTM), on-line by FTP server:
ftp://edcsgs9.cr.usgs.gov/pub/data/.
Van Zyl, J. J. (2001): The Shuttle Radar Topography Mission (SRTM): a breakthrough
in remote sensing of topography, Acta Astronautica, 48 (5–12), 559–565.
Metodologija razvoja karata namjene zemljišta
u GIS okruenju – upravljanje resursima
SAETAK. Svrha ovog istraivanja bila je utvrditi metodologiju bonitiranja poljoprivrednog zemljišta s obzirom na niz objektivnih ogranièavajuæih èimbenika koji se
poveæavaju, na primjer, kod višegodišnjih kultura. Metodologija parametrizacije reljefa rabljena je za izraèun geomorfoloških parametara, a pedometrijske metode kartiranja za izraèun pedoloških varijabli. Stvarno stanje pokrova zemljišta inventarizirano je na temelju skica i planova koji su prikupljeni tijekom terenskog istraivanja.
Te skice su zatim georeferencirane i preklopljene s LANDSAT satelitskim snimkama
kako bi se odredilo stvarno stanje. Optimalne lokacije za pojedini tip trajnog nasada
odabrane su primjenom logièkih prostornih upita. One su (u ovom primjeru za vinograde) identificirane kao podruèja preklapanja (lokacije gdje se prema prostornom
planu nalaze ili vrijedna, osobito vrijedna tla ili ostala obradiva tla i june ekspozicije reljefa s kolièinom ukupne godišnje upadne svijetlosti >1208 KWh/m2 i lokacije
gdje nagib reljefa nije veæi od 12% i manji od 2%, odnosno gdje nadmorska visina
nije manja od 110 m i gdje tla nisu kiselija od 5.6 pH). Kao rezultat upita dobivena
je jednostavna karta koja pokazuje podruèja koja su pogodna (1) ili nisu pogodna za
vinogradarstvo (0). Slièan pristup moe se koristiti i na tematskim kartama razlièite
svrhe, na primjer, urbanistièkim planovima, kartama izvora vode, plina, termalnih
bunara i drugih resursa od posebnog znaèaja za dravu. Prema dobivenim rezultatima u našem primjeru, za vinogradarstvo je pogodno ukupno 17.782 ha na podruèju
upanije. Optimalni naèin izrade prostornih planova za pojedine kulture bio bi izraditi karte negativnih bodova za sve kulture, a zatim standardizirati te vrijednosti kako bi za svaku lokaciju pronašli najbolju moguæu kulturu. Tematski GIS slojevi mogu se rabiti kao osnova kreditiranja, savjeta o izboru kulture, donošenja odluka o
preraspodjeli i korištenju, rekonstrukciji odnosno prenamjeni korištenja zemljišta.
Kljuène rijeèi: geoinformacijski sustavi (GIS), metodologija, tematske karte, upravljanje resursima, prostorni plan, karta namjene zemljišta, pretpristupni fondovi EU.
Primljeno: 2012-10-12
Prihvaæeno: 2013-01-15
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
13
UDK 550.380(497.5):550.386:550.8.05:550.8.08
Izvorni znanstveni èlanak
Noæna opaanja geomagnetskog polja
na sekularnoj toèki POKUpsko
Danijel ŠUGAR, Matej VARGA, Matija CINDRIÆ – Zagreb1
SAETAK. Prikazana je analiza noænih opaanja magnetske deklinacije D i totalnoga magnetskog intenziteta F na geomagnetskoj sekularnoj toèki POKUpsko (POKU)
te je dana usporedba sa simultanim podacima geomagnetskog opservatorija Tihany
(THY) u Maðarskoj. Opæenito, geomagnetsko polje mirnije je noæu, kada se postiu
opaanja manjih vrijednosti rasapa i raspona, a to omoguæava pouzdanije i toènije
odreðivanje geomagnetskih elemenata. Provedena je kroskorelacijska analiza simultanih opaanja koja je potvrdila sliènost varijacije geomagnetskog polja na opservatoriju THY i sekularnoj toèki POKU. Noæna opaanja zahtjevnija su od dnevnih, a
potrebna je i posebna mjerna oprema i organizacija mjerenja. Dana je analiza svih
mjernih kampanja na toèki POKU u razdoblju 2004–2012. te je pokazano da se
noænim opaanjima postiu najpouzdanije vrijednosti geomagnetskih elemenata.
Provedbom prvoga noænog opaanja geomagnetskog polja u Republici Hrvatskoj steèeno je vrijedno iskustvo te je testiran mjerni instrumentarij i oprema.
Kljuène rijeèi: geomagnetska izmjera, dnevna varijacija, noæno polje, geomagnetski
elementi, Kp-indeks.
1. Uvod
Dana 26. na 27. srpnja 2012. prvi su put u Hrvatskoj obavljena noæna opaanja
geomagnetskog polja na HGSM (Hrvatska Geomagnetska Sekularna Mrea) toèki
POKUpsko (POKU). U noænim opaanjima sudjelovali su mr. sc. Danijel Šugar,
dipl. ing. geod., Matej Varga, mag. ing. geod. et geoinf. te student diplomskog studija na Geodetskom fakultetu Matija Cindriæ, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.
Uobièajeno se geomagnetska izmjera provodi u ranim jutarnjim satima nakon izlaska Sunca ili u kasnim poslijepodnevnim satima prije njegova zalaska. U tim
terminima geomagnetsko je polje najmirnije, odnosno manji je efekt tzv. dnevne
(diurnalne) varijacije (Newitt i dr. 1996, Mandea i Korte 2011). Opaanja geo1
Mr. sc. Danijel Šugar, dipl. ing. geod., Matej Varga, mag. ing. geod. et geoinf., student Matija Cindriæ, univ. bacc.
geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Kaèiæeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail:
[email protected], [email protected], [email protected]
14
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
magnetskog polja u spomenutim razdobljima daju vrijednosti manjega rasapa, a
osigurava se i pouzdanija naknadna redukcija geomagnetskih elemenata. Noæna
opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj toèki POKU obavljena su u sklopu
meðunarodnoga znanstvenog projekta Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic
Survey and Model (MZOS 2009–2012).
2. Pregled dosadašnjih istraivanja
Prema Newitt i dr. (1996) geomagnetsko polje tijekom noæi (engl. night-time field)
definira se kao polje tijekom najmanje poremeæena dijela dana. Opæenito, ne moe
se pretpostaviti da je polje tijekom noæi neporemeæeno, veæ je ono neporemeæeno
(engl. undisturbed night-time field) samo onda kada nema utjecaja vanjskoga polja. Razlika izmeðu noænog polja i neporemeæenoga noænog polja je u tome što
noæno polje moe biti pomaknuto od neporemeæenog polja zbog, primjerice,
naknadnih efekata magnetske oluje (ibid.). Zbog smanjene dnevne varijacije preporuèa se obavljanje geomagnetskih opaanja rano ujutro i/ili u kasno predveèerje, a noæna su opaanja još i bolja. Nedostaci rada po noæi kompenzirani su
manjim brojem potrebnih apsolutnih opaanja te postignutom poboljšanom
toènošæu. Opæenito, uvjeti opaanja stabilniji su tijekom noæi (manje vjetrovito
vrijeme, manje temperaturne varijacije i smanjene ljudske aktivnosti, a samim
time i razina civilizacijskog šuma). U podruèjima geomagnetskih širina 30°–55° na
sjevernoj i junoj Zemljinoj hemisferi (a to je pojas kojem i Hrvatska pripada) veæa
je vjerojatnost da je polje manje poremeæeno u razdoblju izmeðu 0 i 3 sata po lokalnom vremenu, tj. u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni to odgovara vremenu
23 do 2 sata UTC. Poznato je da su se noæna opaanja izvodila u SAD-u (Brkiæ
2012).
3. Obavljena noæna opaanja
Za opaanja geomagnetskog polja korištena je klasièna oprema koja se sastoji od
nemagnetiènog teodolita Zeiss Theo 010B s fluxgate sondom na nemagnetiènom
stativu (opaanje magnetske deklinacije D i inklinacije I), elektronièke jedinice
Bartington Mag-010H te protonsko-precesijskog magnetometra (PPM) GEMSys
GSM-19G (opaanje totalnoga magnetskog intenziteta F). Opaane vrijednosti D i
I s odgovarajuæim UTC vremenima biljeene su na prijenosnom raèunalu primjenom softvera D-I-F Survey, a istovremeno je voðen i terenski zapisnik u analognom obliku. Za potrebe orijentacije nemagnetiènog teodolita signalizirana je
geomagnetska orijentacijska toèka GOT2 za koju je poznat elipsoidni (geodetski)
azimut u slubenome referentnom sustavu RH – HTRS96, odnosno na referentnom elipsoidu GRS80 (Šugar i dr. 2012). Za signalizaciju je posluila posebna
mjerna znaèka u kojoj se nalazi aruljica spojena na vanjsku bateriju, èime je
omoguæeno viziranje orijentacijske toèke u mraku (vidi sliku 1).
Za oèitanje elektronièke jedinice u mraku te za oèitanje horizontalnoga i vertikalnoga kruga na optièkom teodolitu korištena je naglavna lampa, u kojoj su izvor
svjetlosti LED diode. Zbog utvrðene male, ali ipak nezanemarive magnetiènosti
naglavne lampe, ona je pribliavana teodolitu samo u trenucima oèitanja krugova
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
Slika 1. Signalizacija toèke GOT2.
15
Slika 2. Kp-indeks tijekom opaanja (URL 1).
i osvjetljavanja nitnoga kria teodolita. Tijekom pripreme za noæna opaanja planirano je za osvjetljavanje oèitanja na elektronièkoj jedinici te za oèitanja krugova
na optièkom teodolitu upotrebljavati tzv. svjetleæe štapiæe (engl. glow sticks).
Uobièajeno se takvi štapiæi sastoje od veæe vanjske plastiène ampule ispunjene jednom tekuæinom, dok se u unutarnjoj staklenoj kapsuli nalazi druga tekuæina.
Puknuæem staklene kapsule i miješanjem dviju tekuæina dolazi do kemiluminiscentne reakcije i emisije svjetlosti (URL 2). Naalost, na taj naèin emitirana
svjetlost nije dovoljna za planiranu namjenu, meðutim, svjetleæi štapiæi pokazali
su se korisnima za obiljeavanje poloaja opreme (PPM, elektronièka jedinica i
dr.) u mraku. Na udaljenosti 582,43 m od orijentacijske toèke GOT2, osvijetljeni
signal mogao se dobro vizirati uz prethodno osvjetljavanje nitnoga kria nemagnetiènog teodolita. Meðutim, zbog konfiguracije okolne doline i blizine rijeke
Kupe, èesto se stvara magla za vedra i mirna vremena, što posljedièno oteava
vidljivost, a ponekad ju i potpuno onemoguæava.
4. Analiza i interpretacija rezultata noænih opaanja
Tijekom opaanja geomagnetsko je polje bilo vrlo mirno, što je i vidljivo na
magnetogramu totalnoga magnetskog intenziteta F (vidi sliku 3). Na slici 3 su
vrijednosti F na opservatoriju THY umanjene za 530 nT kako bi ih se moglo vizualno usporediti na grafièkom prikazu. Naime, tijekom opaanja, koje je trajalo
5 sati i 49 minuta (poèetak opaanja u 18:28 UTC 26. 07. 2012., kraj opaanja u
00:17 UTC 27. 07. 2012.), F se mijenjao u rasponu od samo 2,6 nT. O mirnoæi polja govori i grafièki prikaz Kp-indeksa, koji je za vrijeme opaanja imao vrijednosti
0–1 (vidi sliku 2), što je terenska ekipa rijetko imala prilike susresti tijekom dosadašnjih geomagnetskih izmjera.
Iako su opaanja F obavljena s intervalom uzorkovanja 3 sekunde, zbog potrebe izrade magnetograma (slika 3), daljnje analize i usporedbe s podacima geo-
16
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
Slika 3. Minutni srednjaci F [nT] na toèki POKU i opservatoriju THY (umanjeni za
530 nT) u vremenskom intervalu od 18:28 do 00:17 UTC (26–27. 07. 2012.).
magnetskog opservatorija Tihany (THY) u Maðarskoj izraèunani su minutni
srednjaci.
Minutni srednjaci F izraèunani su primjenom Gaussova filtra sukladno standardima organizacije INTERMAGNET. Algoritam Gaussova filtra dan je u Jankovsky i Sucksdorff (1996), dok su njegovi koeficijenti preuzeti iz publikacije
INTERMAGNET Technical Reference Manual, verzija 4.5 (2011) (URL 3). Minutni srednjaci izraèunani su na osnovi trosekundnih opaanja i centrirani
na punu minutu (00:30 – 01:29), što je u skladu sa standardima organizacije
INTERMAGNET (ibid.) i IAGA2002 formatom podataka (URL 4) u kojem su dani
i podaci opservatorija THY. Na slici 3 debljom su krivuljom prikazani minutni
srednjaci F opaani na toèki POKU, dok su minutni srednjaci F opaani na opservatoriju THY i umanjeni za 530 nT prikazani tankom krivuljom. Jasno je uoèljiv
slièan hod magnetograma F na toèki POKU i opservatoriju THY. Totalni
intenzitet F opaan je na pomoænoj toèki (POM) udaljenoj 7,07 m od sekularne toèke POKU. Na osnovi prethodno odreðene razlike totalnih intenziteta
F(POM) – F(POKU), opaanja su svedena na sekularnu toèku POKU.
Tijekom opaanja F, na sekularnoj su toèki primjenom nul-metode odreðivane
vrijednosti deklinacije D i inklinacije I kroz ukupno 5 nizova, tj. setova mjerenja.
Iako je bilo planirano obaviti puno veæi broj setova mjerenja tijekom cijele noæi,
mjerenja su iznenadno prekinuta nedugo nakon 23 sata UTC zbog jake kiše. Konzola PPM-a, elektronièka jedinica i sâm nemagnetièni teodolit Zeiss Theo 010B s
fluxgate sondom su za trajanja nevremena bili zaštiæeni vodonepropusnim navlakama. Opaanja F nastavljena su do prestanka kiše, kada su prekinuta, a cjelokupni mjerni instrumentarij i oprema su sklonjeni.
Vrijednosti deklinacije D opaane na sekularnoj toèki POKU, a zbog potrebe vizualizacije na grafièkom prikazu uveæane za 0,41°, zajedno su s vrijednostima D
na opservatoriju THY za dane 26. i 27. 07. 2012. prikazane na slici 4. Magnetogram D na opservatoriju THY prikazan je tankom krivuljom, dok su vrijednosti D
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
17
Slika 4. Vrijednosti D [°] na opservatoriju THY i opaane na toèki POKU uveæane za
0,41° (26. i 27. 07. 2012.). Naznaèeni su trenuci izlaska i zalaska Sunca na THY
(UTC).
na toèki POKU prikazane crvenim toèkama. Na slici 4 su takoðer naznaèena vremena izlaska i zalaska Sunca na opservatoriju THY.
Navedena vremena izlaska i zalaska Sunca izraèunana su pomoæu on-line kalkulatora National Oceanic and Atmospheric Administration – Earth System
Research Laboratory (NOAA-ESRL) (URL 5), a izraena su u vremenskoj skali
UTC.
U danima uzetim u razmatranje (26. i 27. 07. 2012.) Sunce na sekularnoj toèki
POKU izašlo je oko 13 minuta kasnije, a zašlo oko 3 minute kasnije u usporedbi s
opservatorijem THY. Zbog malih vremenskih razlika, u daljnjem æe se razmatranju smatrati da su se izlasci, odnosno zalasci Sunca na sekularnoj toèki POKU i
opservatoriju THY dogaðali istovremeno.
Na slici 4 naznaèena su tri karakteristièna vremenska intervala: dana 26. 07.
2012. kada je Sunce bilo iznad horizonta (03:21 – 18:28 UTC), noæ s 26. na 27. 07.
2012. (18:29 – 03:21 UTC) kada je Sunce bilo ispod horizonta te dana 27. 07.
2012. (03:22 – 18:27 UTC) kad je Sunce ponovno bilo iznad horizonta. Razlike izmeðu maksimalne i minimalne vrijednosti D u navedenim vremenskim intervalima iznose: 11,2', 2,0' i 9,7'. Iz magnetograma D na slici 4 te iz vrijednosti spomenutih raspona jasno je uoèljivo zašto je pouzdanije opaanja geomagnetskog polja
provoditi tijekom noæi. Naravno, to vrijedi u uvjetima malih aktivnosti Zemljine
magnetosfere. Zbog malog raspona varijacije I na opservatoriju THY kroz dane
26. i 27. 07. 2012. od samo 139'' te raspona I na toèki POKU kroz sve setove
opaanja od 14'', taj geomagnetski element u nastavku ovoga rada nije uzet u razmatranje.
Poput analize opaanja deklinacije D, slièna se analiza moe provesti i za opaanje totalnoga magnetskog intenziteta F. Na slici 5 tankom je krivuljom prikazan
magnetogram F opaan na opservatoriju THY 26. i 27. 07. 2012., a debljom su krivuljom prikazane i vrijednosti F opaane na toèki POKU uveæane za 528 nT kako
18
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
Slika 5. Vrijednosti F [nT] na opservatoriju THY i opaane na toèki POKU uveæane za
528 nT (26. i 27. 07. 2012.). Naznaèena su vremena izlaska i zalaska Sunca na
THY (UTC).
bi ih se moglo vizualno usporediti. Takoðer, na slici 5 naznaèena su vremena
izlaska i zalaska Sunca na opservatoriju THY prikazana u vremenskoj skali UTC,
èime su odreðena tri karakteristièna vremenska intervala. Razlike izmeðu maksimalne i minimalne vrijednosti F za intervale dana 26. 07. 2012. kada je Sunce bilo
iznad horizonta, za noæ s 26. na 27. 07. 2012. te vremenski interval kada je Sunce
bilo iznad horizonta na opservatoriju THY dane su kako slijedi: 18,8 nT, 4,4 nT i
30,8 nT.
Zbog znatno manjeg raspona varijacije F tijekom noæi u odnosu na one tijekom dana, i ovdje opaanja tijekom noæi vode pouzdanijim mjernim i reduciranim vrijednostima. Usporedbom magnetograma F na toèki POKU i opservatoriju THY uoèava se sliènost oblika varijacije.
5. Usporedba vremenskih nizova opaanja na toèkama POKU i THY
Na grafièkom prikazu totalnoga magnetskog intenziteta F (vidi sliku 3) opaanog
na sekularnoj toèki POKU i onog opaanog na opservatoriju THY, a zbog potreba
vizualizacije umanjenog za 530 nT, vidljivo je njihovo dobro meðusobno slaganje
što se oèituje kroz gotovo paralelne magnetograme. Da bi se dobio uvid u
eventualne vremenske pomake simultano opaanog F na sekularnoj toèki POKU
i opservatoriju THY, provedena je analiza pomoæu tzv. kroskorelacije (engl.
cross-correlation). Kroskorelacija vremenskih nizova neke mjerene velièine je mjera stupnja linearne povezanosti tih dvaju vremenskih nizova. Visoka korelacija izmeðu vremenskih nizova pri odreðenom vremenskom pomaku (engl. lag) moe
upuæivati na kašnjenja ili brzanja sustava (Mathworks 2012). Definiramo li dva
vremenska niza mjerenih velièina x(i) i y(i), gdje je i = 0, 1, 2,..., N–1, tada je kroskorelacija r(d) pri vremenskom pomaku d dana izrazom (URL 6):
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
19
N -1
å[( x( i) - mx) × ( y( i - d) - my)]
r( d) =
i=0
N -1
N -1
å( x( i) - mx) × å( y( i - d) - my)
i=0
2
,
(1)
2
i=0
gdje su mx i my aritmetièke sredine nizova mjerenih vrijednosti x(i), odnosno y(i).
Ako se izraz (1) primijeni za sve vremenske pomake – (N – 1) £ d £ N – 1, tada se
niz vrijednosti r(d) sastoji od 2(N – 1) + 1 = 2N – 1 elemenata. Kada se kroskorelacija raèuna za dva vremenska niza za pomake d iz intervala – (N – 1) < d < N – 1,
tada se niz r(d) sastoji od (2d + 1) elemenata. Iz izraza (1) slijedi da r(d) moe poprimiti vrijednosti iz intervala –1 £ r(d) £ 1 sa sljedeæim znaèenjima:
• za r(d) » 1 porast velièina iz vremenskog niza x(i) odgovara porastu velièina iz vremenskog niza y(i),
• za r(d) » 0 varijacija velièina iz vremenskog niza x(i) nije povezana s varijacijom velièina iz vremenskog niza y(i),
• za r(d) » –1 porast velièina iz vremenskog niza x(i) odgovara smanjenju velièina iz
vremenskog niza y(i) pri vremenskom pomaku d (Mathworks 2012).
Za raèunanje kroskorelacije izmeðu opaanja totalnog intenziteta F na sekularnoj
toèki POKU i opservatoriju THY korišteno je 350 minutnih srednjaka opaanih
na sekularnoj toèki POKU (vidi slike 4 i 5) i 2880 minutnih srednjaka opaanih na opservatoriju THY. Raèunanje je provedeno u Time Series Tool u sklopu
Matlaba, programskog jezika i interaktivne okoline za numerièka raèunanja. Razlika geodetskih duina opservatorija THY i sekularne toèke POKU iznosi
l(THY ) - l( POKU ) = 1° 54¢34¢¢,
(2)
što odgovara vremenskoj razlici od 7 minuta i 37 sekundi uzimajuæi u obzir priblino trajanje srednjega zvjezdanog dana od 23 sata 56 minuta i 4,0916 sekundi
(URL 7). Zato je odluèeno provesti raèunanje kroskorelacije za vremenske pomake
d iz intervala – 20 £ d £ 20 minuta. Najveæa vrijednost kroskorelacije izmeðu vremenskih
nizova totalnog intenziteta F opaanog na sekularnoj toèki POKU i opservatoriju THY
je za vremenski pomak d = 0 minuta, gdje je najveæa vrijednost r(d) = r(0) = 0,9321.
Grafièki prikaz kroskorelacije totalnoga magnetskog intenziteta F na sekularnoj
toèki POKU i opservatoriju THY dan je na slici 6.
Na slici 6 zorno je prikazana distribucija kroskorelacije F izmeðu opservatorija
THY i toèke POKU u ovisnosti o vremenskom pomaku d. Kroskorelacija ima najveæu vrijednost kada je vremenski pomak d = 0 minuta, što se moglo naslutiti iz
magnetograma F na slici 3. Pozitivni iznosi kroskorelacije, tj. koeficijenata korelacije govore da porastu F na sekularnoj toèki POKU odgovara porast F na opservatoriju THY, što takoðer slijedi iz slike 3.
Da bi se provelo raèunanje kroskorelacije izmeðu vremenskih nizova nekoga geomagnetskog elementa potrebno je imati podatke prikupljene s istim intervalom
uzorkovanja. Ako ih nema, tada podatke opaanja treba numerièki uzorkovati
(interpolirati) prije raèunanja kroskorelacije jer kroskorelacijska analiza uzima u
20
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
Slika 6. Kroskorelacija totalnoga magnetskog intenziteta F izmeðu opservatorija THY i
toèke POKU. Na apscisnoj osi su vremenski pomaci u minutama, a na ordinatnoj osi koeficijenti korelacije.
obzir samo vremenske pomake izmeðu podataka, a ne vrijeme proteklo izmeðu
uzastopnih opaanja (Mathworks 2012).
Pri totalnom intenzitetu F jednaki su intervali uzorkovanja postignuti raèunanjem minutnih srednjaka na toèki POKU i preuzimanjem minutnih srednjaka
opservatorija THY. Za deklinaciju D na opservatoriju THY poznati su minutni
srednjaci, no na sekularnoj toèki POKU deklinacija D odreðena je iz vremenski
nejednoliko razmaknutih pet setova.
Prilikom kroskorelacijske analize deklinacije D unutar Time Series Toola provedena je linearna interpolacija opaanih vrijednosti D na POKU u intervalu od
18:51 do 23:05 UTC 26. 07. 2012., što ukljuèuje 255 minutnih vrijednosti (od kojih
je samo 5 opaano, a ostale su interpolirane). Na osnovi minutnih srednjaka s
toèke POKU i opaanih 2880 minutnih srednjaka D s opservatorija THY opaanih
26. i 27. 07. 2012. provedeno je raèunanje kroskorelacije. Kao i pri totalnom intenzitetu F, maksimalna vrijednost kroskorelacije dobivena je za vremenski pomak d = 0 minuta, tj. r(d) = r(0) = 0,7187. Slièno kao i za totalni intenzitet F,
kroskorelacijska analiza provedena je za vremenske pomake –20 £ d £ 20 minuta.
Iako je maksimalna vrijednost kroskorelacije D izmeðu opservatorija THY i sekularne
toèke POKU manja nego pri totalnom intenzitetu F, ona je i ovdje pozitivna što
znaèi da porastu D na opservatoriju THY odgovara porast D na sekularnoj toèki
POKU.
Iako su podaci deklinacije D opaani na sekularnoj toèki POKU diskontinuirani,
u sklopu kroskorelacijske analize s kontinuiranim podacima deklinacije D na
opservatoriju THY dobiven je kontinuirani prikaz s najveæom vrijednošæu za vremenski pomak d = 0 minuta (vidi sliku 7). Takve rezultate treba interpretirati s
oprezom. Naime, deklinacija D na sekularnoj toèki POKU odreðena je iz èetiri
mjerna poloaja unutar pojedinog seta primjenom nul-metode i vremenski je centrirana na središnji trenutak pojedinog seta. Deklinacija D na opservatoriju je
odreðena iz minutnih srednjaka opaanja variometra èime je dobiven kontinuira-
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
21
Slika 7. Kroskorelacija deklinacije D izmeðu opservatorija THY i toèke POKU. Na
apscisnoj osi su vremenski pomaci u minutama, a na ordinatnoj osi koeficijenti
korelacije.
ni niz podataka. Zbog potrebe raèunanja kroskorelacije izmeðu D na opservatoriju
THY i na sekularnoj toèki POKU, obavljena je linearna interpolacija D na toèki
POKU, èime su dobiveni kontinuirani podaci. Takvi podaci vrlo vjerojatno ne odgovaraju stanju lokalnoga geomagnetskog polja na sekularnoj toèki POKU, a samim time ni fizikalnoj realnosti. Nadalje, vremenski interval podataka deklinacije
D na toèki POKU traje 95 minuta kraæe od vremenskog intervala totalnog intenziteta F na toèki POKU. Dakle, uzimajuæi u obzir do sada izneseno, iako se numerièke vrijednosti kroskorelacijske analize D i F na opservatoriju numerièki dobro
podudaraju, upitno je fizikalno znaèenje kroskorelacije D izmeðu opservatorija
THY i sekularne toèke POKU. Provedena je i kroskorelacija deklinacije D izmeðu
opservatorija THY i sekularne toèke POKU, ali bez vrijednosti iz prvog seta optereæenog vjerojatnom pogreškom orijentacije: maksimalna vrijednost kroskorelacije iznosi 0,7879, a postie se za vremenski pomak d = –2 minute. Za potpunu i
smislenu provedbu kroskorelacijske analize deklinacije D potrebno je imati kontinuirana opaanja na sekularnoj toèki POKU, za što je nuno korištenje terenskog
variometra.
6. Analiza opaanih vrijednosti D i F na toèki POKU za razdoblje
2004–2012.
Geomagnetske sekularne toèke mree HGSM stabilizirane su i uspostavljene u
ljeto 2004. godine (Brkiæ i dr. 2005). U sklopu uspostave mree obavljena su i geomagnetska opaanja, èime su odreðene vrijednosti geomagnetskih elemenata D, I,
F (Brkiæ i dr. 2006). Mrea HGSM je 2008. godine proširena za dodatne dvije
toèke na otocima Lošinju i Palagrui, èime je dostigla svoj današnji oblik (Brkiæ i
dr. 2011). Toèka mree HGSM koja je bila prva uspostavljena i na kojoj je obavljena geomagnetska izmjera je POKU. Na toj se toèki od njezine uspostave do danas
22
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
kontinuirano svake godine provode opaanja geomagnetskog polja. Taj kontinuirani niz omoguæio je odreðivanje i praæenje sekularne varijacije, te je temelj za
analizu statistièkih pokazatelja opaanih (sirovih) vrijednosti D i F. Kao statistièki pokazatelji opaanih geomagnetskih elemenata koriste se rasap i raspon.
Raspon vrijednosti definiran je kao razlika najveæe i najmanje vrijednosti opaanoga geomagnetskog elementa, dok se rasap (mjera pouzdanosti sukladno preporukama Magnetic Network in Europe – MagNetE) definira kao veæa vrijednost
izmeðu apsolutne vrijednosti razlike maksimalne (Emax) i srednje (Esred) vrijednosti, odnosno apsolutne vrijednosti razlike minimalne (Emin) i srednje vrijednosti
geomagnetskog elementa, tj.
rasap = maks {| Emax - Esred|,| Emin - Esred|}.
(3)
U tablici 1 dani su podaci o svim provedenim geomagnetskim izmjerama D na sekularnoj toèki POKU u razdoblju 2004–2012: datum opaanja, broj opaanih setova, vrsta seta (jutarnji/dnevni/veèernji/noæni), rasap D [''], raspon D [''], trajanje
seta (od trenutka prvog oèitanja do posljednjeg oèitanja D), omjer rasapa D i trajanja setova [''/sat], omjer raspona D i trajanja setova [''/sat] te na kraju vrijednosti
Kp-indeksa za trosatne vremenske intervale.
Tablica 1. Statistièki pokazatelji opaanih vrijednosti deklinacije D na toèki POKU za
razdoblje 2004–2012.
(Rasap D)
/trajanje
[''/sat]
(Raspon D)
Kp/trajanje)
indeks
[''/sat]
Datum
opaanja
Br.
setova
Set
03.06.2004.
4
jutarnji
03.06.2005.
4
08.09.2005.
4
18.07.2006.
5
jutarnji
17.10.2007.
7
jutarnji
17.10.2007.
4
veèernji
31.05.2008.
4
jutarnji
31.05.2008.
4
veèernji
01.06.2008.
4
jutarnji
18.06.2009.
4
jutarnji
11
18
0:46:29
14
23
0
18.06.2009.
4
veèernji
42
71
0:48:05
52
89
1
19.07.2010.
7
veèernji
27
48
1:26:36
19
33
1–2
20.07.2010.
5
jutarnji
35
53
0:58:41
36
54
1
14.04.2011.
4
jutarnji
55
106
1:08:03
49
94
1–2
14.04.2011.
4
veèernji
16
31
0:57:06
17
33
3
04.07.2011.
5
jutarnji
26
39
1:18:35
20
30
2
04.07.2011.
5
veèernji
136
176
0:54:00
151
196
3–4
26.07.2012.
5
veèernji/
noæni
23
33
4:18:22
5
8
0–1
Rasap Raspon Trajanje
D ['']
D [''] (hh:mm:ss)
202
372
3:24:50
59
109
1
jutarnji
68
120
1:44:26
39
69
2
dnevni
28
39
0:29:28
57
79
1
95
138
1:53:51
73
50
0
171
297
2:31:27
68
118
0
28
52
0:34:31
49
90
0
124
195
1:47:29
69
109
2
18
33
0:47:59
23
41
2
126
232
1:09:30
109
200
1
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
23
Iz tablice 1 vidljivo je da je pri svakoj izmjeri opaanje D obavljeno u najmanje
èetiri seta radi dobivanja pouzdanih mjernih, a poslije i reduciranih vrijednosti.
Statistièki pokazatelji u tablici 1 izraèunani su na osnovi svih opaanih vrijednosti D na sekularnoj toèki POKU u razdoblju 2004–2012.
Izmjera koja se sastoji od najmanje èetiri seta opaanja prua utvrðivanje konzistentnosti rezultata i prepoznavanje seta optereæenoga grubom pogreškom (Šugar
2008). Rasapi i rasponi vrijednosti D variraju ovisno o broju setova, odnosno o njihovu vremenu trajanja te o stanju geomagnetskog polja, što je na globalnoj razini
karakterizirano vrijednošæu Kp-indeksa. S obzirom na èinjenicu da su vrijednosti
geomagnetskih elemenata funkcija vremena, oèekuje se da æe u setovima koji su
dulje trajali biti i veæe vrijednosti rasapa, odnosno raspona. Stoga su uvedene velièine omjera rasapa i trajanja setova, odnosno raspona i trajanja setova. Ako se
analiziraju iznosi rasapa i raspona D za sve mjerne kampanje u razdoblju
2004–2012., uoèljivo je da su najmanje vrijednosti postignute 18. 06. 2009. tijekom
jutarnjih setova. Da na vrijednosti rasapa i raspona ima utjecaja Kp-indeks zorno
prikazuju veèernji setovi 18. 06. 2009. kada je vrijednost Kp-indeksa bila 1, za razliku od jutarnjih setova kada je njegova vrijednost bila 0. Potrebno je istaknuti da
ostvarene vrijednosti rasapa i raspona D ovise o više izvora pogrešaka, poput toènosti orijentacije, toènosti horizontiranja teodolita, osobne pogreške opaaèa i
stanja lokalnoga geomagnetskog polja na toèki koje ne mora biti uvijek u skladu s
vrijednošæu globalnoga Kp-indeksa. Posljednje posebice proizlazi iz jutarnjih i veèernjih setova opaanja 14. 04. 2011. Naime, rasapi i rasponi iz veèernjih setova
toga su dana bili znatno manji od jutarnjih, iako je naveèer Kp-indeks iznosio 3, a
tijekom jutarnjih setova bio je u rasponu 1–2. U svakom sluèaju, najmanji omjeri
rasapa, odnosno raspona D i trajanja setova ostvareni su upravo iz noænih opaanja. Iako rasponi i rasapi nisu po svom iznosu najmanji, najdulje je trajanje setova što je dovelo do najmanjih vrijednosti omjera rasapa, odnosno raspona D i
trajanja setova.
Ako se iz razmatranja izuzme D iz prvog seta opaanja 26. 07. 2012., rasap iznosi
samo 8'', a raspon 12'' uz trajanje setova 3 sata i 24 minute. U tom sluèaju omjer
rasapa i trajanja iznosi 2''/sat, odnosno 4''/sat, što su najmanje vrijednosti iz svih
razmatranih geomagnetskih izmjera na sekularnoj toèki POKU u razdoblju
2004–2012. Te vrijednosti potvrðuju èinjenicu da je geomagnetsko polje najmirnije tijekom noæi. Oteani uvjeti opaanja noæu zauzvrat nude pouzdanije i konzistentnije vrijednosti geomagnetskih elemenata. Opravdanost iskljuèivanja D iz
prvoga seta opaanja 26. 07. 2012. iz ove analize uoèljiva je i sa slike 4. Naime,
prilikom orijentacije nemagnetiènog teodolita na poèetku svakoga seta viziralo se
na signaliziranu GOT-toèku u dva poloaja durbina (I i II) te se iz ta dva opaanja
raèunala srednja vrijednost:
M = ( I + II ± 180° )/ 2 ,
(4)
D = DEKL + ( Az - M).
(5)
Razlika izmeðu azimuta Az (sa sekularne prema orijentacijskoj GOT-toèki) i srednje vrijednosti M dodaje se vrijednosti DEKL izraèunanoj na osnovi èetiriju oèitanja sukladno postupcima nul-metode kako bi se dobila mjerena vrijednost deklinacije D (Jankovsky i Sucksdorff 1996, Mingeo 2005). Razlika (Az–M) prilikom
24
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
orijentacije nemagnetiènog teodolita na poèetku prvoga seta od prosjeène se razlike (Az–M) iz preostalih èetiriju setova (sa standardnim odstupanjem 3'') razlikuje
za 16''. Ta se razlika moe dovesti u vezu s pogreškom orijentacije na poèetku
prvoga seta, koja je vjerojatno uzrokovana promjenom stanja boène refrakcije koja
se dogaða u vremenima oko izlaska, odnosno zalaska Sunca. Pojava pomaka slike
vizurne toèke oko nekog srednjeg poloaja s veæim periodom (i do nekoliko minuta) poznata je u literaturi pod imenom “lebdenje” ili “vuèenje” slike. Uzrok je te
pojave pomicanje èitavog sloja toplog zraka, a pojavljuje se ujutro i naveèer (Benèiæ i Solariæ 2008). S tom se pojavom terenska ekipa susrela u više navrata tijekom dosadašnjih geomagnetskih izmjera. Pritom treba istaknuti da je orijentacija
nemagnetiènog teodolita prije svakoga seta opaanja deklinacije obavljana viziranjem signala za noæna opaanja na GOT2, iako je signal na poèetku prvoga seta
bio dobro vidljiv zbog danjeg svjetla (vidi sliku 4). Takoðer, na poèetku svakoga
seta kontrolirana je horizontalnost instrumenta.
Za trenutke opaanja deklinacije D biljeena su i opaanja totalnog intenziteta F.
Slièno kao i za D, na osnovi èetiriju opaanja izraèunana je srednja vrijednost F
koja vremenski odgovara srednjoj vrijednosti D iz pojedinog seta. Za sve mjerne
kampanje u razdoblju 2004–2012. napravljena je analiza opaanih vrijednosti F, a
numerièki podaci prikazani su u tablici 2.
Tablica 2. Statistièki pokazatelji opaanih vrijednosti totalnoga magnetskog intenziteta
F na toèki POKU za razdoblje 2004–2012.
(Rasap F)
/trajanje
[nT/sat]
(Raspon F)
Kp/trajanje)
indeks
[nT/sat]
Datum
opaanja
Br.
setova
Set
03.06.2004.
4
jutarnji
03.06.2005.
4
jutarnji
1,8
3
1:44:26
1,0
1,7
2
08.09.2005.
4
dnevni
1,6
3,2
0:29:28
3,3
6,5
1
18.07.2006.
5
jutarnji
8,4
13,8
1:53:51
4,4
7,3
0
17.10.2007.
7
jutarnji
---
---
---
---
---
0
17.10.2007.
4
veèernji
0,3
0,6
0:34:31
0,5
1,0
0
31.05.2008.
4
jutarnji
6,2
9,4
1:47:29
3,5
5,2
2
31.05.2008.
4
veèernji
1,6
3,2
0:47:59
2,0
4,0
2
01.06.2008.
4
jutarnji
0,8
1,4
1:09:30
0,7
1,2
1
18.06.2009.
4
jutarnji
2,5
5
0:46:29
3,2
6,5
0
18.06.2009.
4
veèernji
2,1
3,1
0:48:05
2,6
3,9
1
19.07.2010.
7
veèernji
1,2
2,3
1:26:36
0,8
1,6
1–2
20.07.2010.
5
jutarnji
1,3
2,1
0:58:41
1,3
2,1
1
Rasap Raspon
Trajanje
F [nT] F [nT] (hh:mm:ss)
5,6
10,8
3:24:50
1,6
3,2
1
14.04.2011.
4
jutarnji
---
---
---
---
---
1–2
14.04.2011.
4
veèernji
0,1
0,2
0:57:06
0,1
0,2
3
04.07.2011.
5
jutarnji
2,9
5
1:18:35
2,2
3,8
2
04.07.2011.
5
veèernji
4,6
9
0:54:00
5,1
10,0
3–4
26.07.2012.
5
veèernji/
noæni
0,8
1,4
4:18:22
0,2
0,3
0–1
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
25
Slièno kao i za D u tablici 1, i ovdje su dane vrijednosti rasapa i raspona F za svaki dan opaanja. Iznimke su dani opaanja 17. 10. 2007. u jutarnjem setu i 14. 04.
2011. takoðer u jutarnjem setu, kada zbog nepotpunosti opaanja nisu dane statistièke velièine rasapa i raspona kao ni njihovi omjeri s trajanjem setova. Najmanje
vrijednosti rasapa i raspona F zabiljeene su 14. 04. 2011. u veèernjem setu, kada
je Kp-indeks iznosio 3. To pokazuje da nije uvijek postojana veza izmeðu vrijednosti globalnoga Kp-indeksa i stanja lokalnoga geomagnetskog polja na sekularnoj
toèki. S druge strane, treba ipak istaknuti da, primjerice, dana 04. 07. 2011. postoji znatna razlika omjera rasapa i trajanja setova iz jutarnjih (Kp = 2) i veèernjih setova (Kp = 3–4). To vrijedi za D (tablica 1), ali i za F (tablica 2) èija
su opaanja slobodna od pogreške opaaèa. O mirnoæi geomagnetskog polja tijekom noænih opaanja s 26. na 27. 07. 2012. govore podaci o rasapu totalnoga
magnetskog intenziteta F od 0,8 nT i rasponu F od 1,4 nT, dok omjer rasapa F
i trajanja setova iznosi 0,2 nT/sat, a omjer raspona F i trajanja setova iznosi
0,3 nT/sat.
7. Zakljuèak
Na osnovi provedenih opaanja geomagnetskog polja tijekom noæi na sekularnoj
geomagnetskoj toèki POKU te usporedbe s dvodnevnim podacima opservatorija
THY moe se zakljuèiti da je polje noæu opæenito znatno mirnije. Takvi uvjeti
omoguæavaju prikupljanje pouzdanih opaanja, odreðivanje pouzdanijih vrijednosti geomagnetskih elemanata (D, I, F), a posljedièno i dobivanje pouzdanih reduciranih vrijednosti. Kroskorelacijskom analizom totalnog intenziteta F izmeðu
opservatorija THY i sekularne toèke POKU pokazano je da ne postoji vremenski
pomak izmeðu opaanja, što govori o sliènosti varijacije lokalnoga geomagnetskog
polja na opservatoriju i sekularnoj toèki, a to posljedièno omoguæuje pouzdaniju
redukciju. Slièno je provedeno i za deklinaciju D, meðutim, zbog malog broja podataka i njihove diskontinuiranosti upitno je fizikalno znaèenje provedene analize. Za takvu je analizu potrebno imati kontinuirane podatke opaanja deklinacije
D na sekularnoj toèki POKU, pri èem je nuno korištenje terenskog variometra.
Analizom svih mjernih kampanja geomagnetskog polja na sekularnoj toèki POKU
u razdoblju 2004–2012. utvrðeni su manji rasapi i rasponi D i F tijekom noænih
opaanja. Iako postoji korelacija, uoèeno je da veza izmeðu vrijednosti globalnoga
Kp-indeksa i stanja lokalnog polja na sekularnoj toèki nije postojana. Kako se
uobièajeno geomagnetske izmjere izvode oko izlaska, odnosno zalaska Sunca, potrebno je pri buduæim izmjerama voditi raèuna o moguæim promjenljivim utjecajima boène refrakcije na orijentaciju nemagnetiènog teodolita. Prvim noænim terenskim mjerenjima geomagnetskog polja u Republici Hrvatskoj steèeno je vrijedno
iskustvo te je testiran mjerni instrumentarij i oprema u realnim uvjetima. Iako su
za provedbu geomagnetske izmjere tijekom dana uobièajeno potrebne dvije osobe,
zbog specifiènosti uvjeta, za noæna su opaanja potrebne tri osobe: opaaè na nemagnetiènom teodolitu, zapisnièar te osoba zaduena za osvjetljavanje oèitanja na
elektronièkoj jedinici, horizontalnom i vertikalnom krugu te nitnoga kria na
optièkom teodolitu. Steèeno iskustvo moe se primijeniti i u geomagnetskim izmjerama na lokacijama s izraenijim civilizacijskim šumom, koji je opæenito manji
tijekom noæi kada su i smanjene ljudske aktivnosti. Iako je uoèeno dobro poduda-
26
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
ranje geomagnetskog polja na sekularnoj toèki POKU s onim na opservatoriju
THY, korištenje terenskog variometra pri geomagnetskoj izmjeri omoguæilo bi
bolje praæenje varijacije geomagnetskog polja, a posljedièno i pouzdaniju redukciju
geomagnetskih elemenata.
ZAHVALA. Autori zahvaljuju prof. dr. sc. Mariu Brkiæu, voditelju meðunarodnoga
znanstvenog projekta ''Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic Survey and Model''
(MZOS, 2009–2012) u sklopu kojeg je i nastao ovaj rad. Takoðer zahvaljuju organizaciji INTERMAGNET i geomagnetskom opservatoriju Tihany (Maðarska) na
ustupljenim podacima.
Literatura
Benèiæ, D., Solariæ, N. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici,
Školska knjiga, Zagreb.
Brkiæ, M. (2012): Privatna komunikacija, studeni 2012.
Brkiæ, M., Šugar, D., Rezo, M., Markovinoviæ, D., Bašiæ, T. (2005): Hrvatska geomagnetska mrea sekularnih toèaka, Geodetski list, 59 (82), 2, 113–127.
Brkiæ, M., Šugar, D., Rezo, M., Markovinoviæ, D., Bašiæ, T. (2006): Croatian Geomagnetic Repeat Stations Network, “Geomagnetics for Aeronautical Safety: A Case Study
in and around the Balkans”, NATO Security through Science Series, Proceedings of
the NATO Advanced Research Workshop on New Data for the Magnetic Field in
the former Yugoslav Republic of Macedonia for Enhanced Flying and Airport
Safety, Ohrid, Springer, 18–22 May 2005, 137–143.
Brkiæ, M., Šugar, D., Pavasoviæ, M. (2011): The representative recent secular variation
of the geomagnetic field on the Croatian territory, Proceedings of the International
scientific conference on Magnetism – Geomagnetism – Biomagnetism MGB – 2008,
Visokošolsko središèe Seana, Seana, Slovenija, 49–57.
Jankowski, J., Sucksdorff, C. (1996): Guide for magnetic measurements and observatory practice, IAGA, Boulder, SAD.
Mandea, M., Korte, M. (2011): Geomagnetic observations and models, Springer,
Dordrecht, Heidelberg, London, New York.
Mathworks Inc. (2012): MATLAB Data Analysis, The Mathworks, Inc., Natick, Massachusetts, SAD.
Mingeo (2005): DIM Declination/Inclination Theodolite Operation Manual version 1.2a,
Mingeo, Budimpešta, Maðarska.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – MZOS (2009–2012): Joint Croatian–Hungarian Geomagnetic Survey and Model, meðunarodni znanstveni projekt, voditelj
projekta prof. dr. sc. Mario Brkiæ.
Newitt, L. R., Barton, C. E., Bitterly, J. (1996): Guide for Magnetic Repeat Station
Surveys, IAGA, Boulder, SAD.
Šugar, D. (2008): Hrvatska geomagnetska mrea sekularnih toèaka – uspostava, izmjera i redukcija, magistarski rad, Geodetski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb.
Šugar, D. i dr.: Noæna opaanja geomagnetskog polja na sekularnoj …, Geod. list 2013, 1, 13–27
27
Šugar, D., Bašiæ, T., Baèiæ, . (2012): Azimuth determination and analysis on the repeat
stations network in Croatia, Conference Proceedings, Volume II – 12th International Multidisciplinary Scientific GeoConference SGEM, Sofia, Bugarska,
693–700.
URL 1: NOAA, http://www.swpc.noaa.gov/rt_plots/kp_3d.html, (21.12.2012.).
URL 2: GLOW STICKS, http://en.wikipedia.org/wiki/Glow_stick, (21.12.2012.).
URL 3: INTERMAGNET, http://www.intermagnet.org/publications/im_manual.pdf,
(7.2.2013.).
URL 4: IAGA2002, http://www.ngdc.noaa.gov/IAGA/vdat/iagaformat.html, (7.2.2013.).
URL 5: ESRL, http://www.esrl.noaa.gov/gmd/grad/solcalc/sunrise.html, (21.12.2012.).
URL 6: Cross correlation, http://paulbourke.net/miscellaneous/correlate/, (7.2.2013.).
URL 7: Sideral time, http://en.wikipedia.org/wiki/Sidereal_time, (21.12.2012.).
Night-time Geomagnetic Field Observations
on the POKUpsko Repeat Station
ABSTRACT. The analysis of the night-time magnetic declination D and magnetic
total intensity F observations at the POKUpsko (POKU) repeat station as well as the
comparison with simultaneous Tihany (THY) observatory (Hungary) data have been
presented. Generally, the geomagnetic field is less disturbed during the night-time
when smaller ranges and scatters are achieved leading to a more reliable determination of the geomagnetic element values. The cross-correlation analysis of the simultaneous observations has confirmed the similarity of the geomagnetic field variation
between the THY observatory and POKU repeat station. Compared to day-time surveys, the observations during the night are more demanding and special equipment
and organization are needed as well. The analysis of all repeat station surveys in the
period 2004–2012 on the POKU repeat station has been given and was shown that
the most reliable geomagnetic element values were determined from night-time observations. Performing the first night-time geomagnetic field surveys in the Republic of
Croatia, the valuable experience has been achieved and measuring instruments and
equipment have been tested.
Keywords: geomagnetic surveys, diurnal variation, night-time field, geomagnetic
elements, Kp-index.
Primljeno: 2012-12-22
Prihvaæeno: 2013-02-20
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
29
UDK 528.92:528.936
Pregledni znanstveni èlanak
Evidencije prostornih podataka u autorskoj
kartografiji
Vesna POSLONÈEC-PETRIÆ, Igor BIRIN, Stanislav FRANGEŠ – Zagreb1
SAETAK. Danas korisnici karata pred kartografe postavljaju vrlo jasne zahtjeve.
Prema provedenom i opisanom istraivanju autora, èak 31% korisnika oèekuje
slubene karte sa stanjem starim do jedne godine, a 26% do pet godina. U autorskoj
kartografiji oèekuje se da komercijalni proizvodi (npr. autokarte, turistièke karte i
sl.) budu “up to date”. Najzahtjevniji dio izrade svakog autorskoga kartografskog
prikaza èini prikupljanje, izbor i obrada prostornih podataka. Autori karata, osim
autorskih prava na kartama, odgovorni su za podatke prikazane na karti, a s obzirom na opisanu aurnost evidencija prostornih podataka, taj zahtjev nije uvijek
jednostavno ispuniti. U radu je dana podjela na slubenu i autorsku kartografiju
koja se zasniva na stupnju slobode utjecaja autora na kartografski prikaz.
Kljuène rijeèi: autorska kartografija, slubena kartografija, odravanje karata, evidencije prostornih podataka.
1. Uvod
Veæ s dolaskom na svijet poèinjemo graditi percepciju o prostoru i vremenu koji
nas okruuju. Prostorna inteligencija jedna je od sposobnosti koja se razvija kod
ljudi kao moguænost prostornog pamæenja i vizualizacije prostora te rasuðivanja o
prostornim odnosima (URL 1).
Podaci o prostoru danas su proizvodi koji imaju svoje ime, standarde i vrijednost
te kao takvi èine osnovu svakoga kartografskog prikaza, a karta postaje lako dostupan i dragocjen nosilac toènih, cjelovitih i pouzdanih informacija. Podaci o prostoru sustavno se prikupljaju, obraðuju i oblikuju kao karte, digitalne baze podataka ili drugi zapisi, te su nezaobilazno sredstvo prikazivanja stanja, pojava i
promjena na Zemljinoj površini.
1
dr. sc. Vesna Poslonèec-Petriæ, Igor Birin, dipl. ing. geod., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, Geodetski fakultet
Sveuèilišta u Zagrebu, Kaèiæeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: [email protected], [email protected],
[email protected]
30
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
2. Karta – svjedok promjena u prostoru i podloga za buduænost
Karta kao vjerna slika prostora u odreðenom trenutku omoguæuje sagledavanje i
onih prostornih pojava kojih više nema, a kronološkom usporedbom više kartografskih izvora omoguæen je uvid u transformacije prostora i identifikaciju èitavog
niza povijesno-geografskih procesa koji su utjecali na te promjene (slika 1) (Slukan-Altiæ 2004).
Slika 1. Prikaz širenja Vinkovaca na kartografskim izvornicima iz 1798., 1898. i 2006.
godine (Poslonèec-Petriæ 2010a).
Tijekom proteklih stoljeæa karta je imala dvije vane funkcije: bila je medij za
pohranu informacija o prostoru i slika svijeta koja je pomagala u spoznavanju
sloenosti okoliša u kojem ivimo. Za predodbu prostora nametala se kao najvanija kartografska vizualizacija prostora (Robinson i dr. 1995).
Danas su kartografski izvori osobito vani u svim znanstvenim disciplinama koje
se bave percepcijom prostora. Istraivanja østensena (2001) i Ryttersgarda (2001)
govore da 80% svih informacija sadri neku prostornu referencu. Taj široki
raspon ukljuèuje potporu donošenju odluka, prostorna planiranja i projektiranja,
odrivi razvoj sela i gradova, inventarizaciju prostora, iskorištavanje prirodnih resursa, oèuvanje prirode, predviðanje prirodnih nepogoda i umanjivanje nastale
štete, povezivanje meðunarodnih projekata, planiranje putovanja i dr.
Karta je i temelj ostvarivanja dugoroène strategije razvoja, a da bi se taj široki spektar aktivnosti podupro adekvatnim prostornim podacima, optimalno s obzirom na
raznovrsnost subjekata i potreba, kartografi su vrlo zainteresirani za odravanje
prostornih podataka visokokvalitetnima i aktualnima. Naime, karta æe korisniku
vrijediti onoliko koliko je ona za njega toèna i pouzdana. Ako dovoljan broj korisnika uèini skupe pogreške zbog loših podataka upotrijebljenih za vizualizacije ili analize, to æe se na kraju odraziti na kartografsku profesiju (Robinson i dr. 1995).
3. Primjena postojeæih evidencija prostornih podataka u autorskoj kartografiji
Meðunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association –
ICA) na svojoj 10. generalnoj skupštini odranoj u Barceloni 1995., s obzirom
na promjene u tehnici i upotrebi karata, prihvatilo je sljedeæu definicije karte
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
31
(URL 2): Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje odabrane
objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najveæe vanosti. Prema Lovriæu (1988), autorskim djelom smatra se karta koja je nastala kao rezultat znanstvenog i/ili struènog istraivaèkog rada, a prikazani objekti i svojstva rezultat su kreativnosti i izbora autora, i karta koja je nastala na osnovi slubenih karata, ali su pri izradi
korišteni nov sustav znakova, vlastita likovna rješenja i podaci kojima se bitno
mijenja informacijska vrijednost karte.
Na temelju spomenute definicije, dosadašnjih spoznaja i iskustava, a s obzirom na
dopušten stupanj kreativnosti pri obradi prostornih podataka i izradi karata, kartografiju moemo podijeliti na slubenu i autorsku kartografiju. Slubena kartografija dio je kartografije koji se bavi prikupljanjem, obradom i prikazom prostornih podataka prema unaprijed (zakonom ili drugim aktima) utvrðenim pravilima
(kao npr.: Narodne novine 2007, 2008a, 2008b, 2011a, 2011b, DGU 2001, Frangeš
2001a i 2001b, Paj i dr. 2003, i sl.). U autorskoj kartografiji autor ima slobodu
oblikovanja prostornih podataka prema vlastitim znanjima i sposobnostima, a
iskustvo autora u izboru, prikupljanju i obradi prostornih podataka, te njegova
kreativnost ugraðena u vizualni identitet karte presudni su za prihvaæanje njegove karte.
Slijedom navedenoga, moe se reæi da je autorstvo u kartografiji rezultat znanja,
sposobnosti i kreativnosti pojedinca ili skupine struènjaka u modeliranju prostornih podataka, te njihovu opæeprihvatljivom grafièkom prikazu (Poslonèec-Petriæ
2010b).
Danas kartografi imaju moguænost pristupa razlièitim vrstama prostornih podataka, pa vlada uvjerenje da mogu brzo i jeftino izraditi kvalitetnu kartu. Iskusni
kartografi znaju da to nije tako. Proces izrade karte moemo podijeliti na dva djela: struèno prikupljanje, izbor i obrada podataka te odabir kartografike.
Kartografika je naèin prikazivanja prostornih objekata, a njezinim najprikladnijim izborom kartograf definira vizualni identitet svoje karte (Frangeš 1998 i
2003). Struèno prikupljanje, izbor i obrada podataka najzahtjevniji su dijelovi izrade kartografskog prikaza. Pri realizaciji nove kartografske ideje prva je zadaæa
kartografa prikupljanje kartografskih izvornika i analiza njihove pouzdanosti. Korisnici karata nisu duni znati tko osigurava aurnost podataka, veæ je za njih to
autor karte, a autor bi trebao imati informaciju o toènosti podatka prije nego što
preuzme odgovornost za njegovu upotrebu. Da bismo dobili sliku o trenutaènom
stanju auriranja pojedinih evidencija prostornih podataka te zahtjevima korisnika, provedeno je istraivanje koje je u saetom obliku dano u nastavku.
3.1. Analiza postojeæeg stanja u RH
Do sada je provedeno nekoliko istraivanja vezanih uz prostorne podatke u Hrvatskoj (Baèiæ i Šainoviæ 2006, Cetl i dr. 2009a i 2009b) koja su pokazala veliku potrebu za ureðenjem evidencija i uspostavom infrastrukture prostornih podataka
(Poslonèec-Petriæ i dr. 2011). Posljednje nacionalno istraivanje provedeno je 2010.
(Poslonèec-Petriæ 2010a), a regionalno 2012. godine (Baèiæ i Poslonèec-Petriæ
2012). U istraivanju provedenom 2010. godine posebna je pozornost posveæena
32
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
pitanjima vezanima za auriranje evidencija prostornih podataka te zahtjevima
korisnika karata i podacima opæenito.
Iako relativno nova, internetska istraivanja i istraivanja e-poštom veoma su
cijenjena zbog brzog i uèinkovitog distribuiranja upitnika i prikupljanja velike kolièine uzoraka sa širega podruèja (Muiæ 1999). U ovom sluèaju, izrada i distribucija upitnika te prikupljanje odgovora obavljeni su u programu Adobe LiveCycle
Designer ES (Enterprise Suite). Taj se program temelji na elektronièkim obrascima u PDF i Flash formatu, a kako su oba formata prisutna na više od 90% raèunala, znaèi da su rješenja temeljena na tehnologiji Adobe LiveCycle odmah spremna za masovnu primjenu (URL 3).
Istraivanje je obuhvatilo najširi krug korisnika prostornih podataka. Ukljuèeni
su èlanovi struènih udruga, djelatnici znanstvene zajednice, dravnih instituta,
Dravne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske gorske slube spašavanja, èlanovi radnih skupina NIPP-a i drugi koji se profesionalno koriste prostornim podacima.
Od 390 anketiranih subjekata jedna je treæina dala odgovore, što je omoguæilo
obradu podataka u èetiri osnovne skupine korisnika s reprezentativnim brojem
subjekata, a analiza informacija prikupljenih anketom prvo je sveobuhvatno
istraivanje provedeno u Hrvatskoj (slika 2). Analiza dobivenih rezultata dana je
uz dijagrame skupnih odgovora te pojedine komentare ispitanika.
Slika 2. Odaziv pojedinih institucija na anketu.
3.2. Korištene evidencije prostornih podataka
Prema odgovorima, ispitanici se slue i analognim i digitalnim prostornim podacima. Od analognih to su najèešæe slubene topografske karte, digitalna ortofoto
karta (DOF), katastarski planovi, pomorske karte, te izvornici autorske kartografije kao što su planovi gradova, autokarte, turistièke karte, priruènici i atlasi. Od
digitalnih prostornih podataka najèešæe se upotrebljavaju digitalizirani oblici analognih karata, geoprostorne baze podataka, digitalni model reljefa te slobodno dostupni podaci interaktivnim pretraivaèima poput: Geoportala DGU (URL 4),
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
33
ARKOD-preglednika Agencije za plaæanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju (URL 5), Google Maps (URL 6), Open Street Map (URL 7) i druge. Nešto
se rjeðe upotrebljavaju standardizirani vektorski proizvodi (VMAP, SRTM, DTED
i sl.), digitalni podaci o infrastrukturi (energetika, telekomunikacije i dr.), Corine
Land Cover, satelitske snimke i drugi podaci daljinskih istraivanja, zrakoplovni i
aeronavigacijski digitalni podaci (JEPPESEN), elektronièke navigacijske karte
(ENC) i dr.
Na temelju navedenoga, moe se reæi da su u Hrvatskoj u upotrebi uglavnom sve
skupine prostornih podataka, te da se podaci dobiveni u provedenom istraivanju
odnose na gotovo sve dostupne prostorne podatke u Hrvatskoj.
Da bi se saznalo kojoj skupini prostornih podataka pripadaju podaci o kojima ispitanici vode evidenciju te podaci kojima se slue u svom radu, zamoljeni su da
ispune opseniju tablicu (više u Poslonèec-Petriæ 2010a). Cilj tog pitanja bio je
saznati: Za koje prostorne podatke postoji najveæi interes, postoji li više institucija
koje vode evidencije o istim prostornim podacima te koliko je od tih evidencija
slubenih.
Prema odgovorima (slika 3), ispitanici pokazuju najveæi interes: za imena naselja
te za administrativnu i teritorijalnu podjelu (više od 66% ispitanika), za podatke o
cestovnom prometu, stambenim i gospodarskim objektima (više od 57% ispitanika), za prikaz voda te mreu poloajnih toèaka (više od 54% ispitanika).
Slika 3. Najèešæe korišteni prostorni podaci i njihove evidencije.
Meðutim, slika 3 nam skreæe pozornost na dva problema. Prvi je problem postojanje velikog broja raznih evidencija prostornih podataka, dok ih je samo nekoliko
slubenih. Takvo dupliciranje u voðenju evidencija nosi sa sobom dupliciranje rada i troškove koje bi svakako trebalo izbjeæi. Drugi je problem što za pojedine podatke ne postoje slubene evidencije (npr. imena geografskih cjelina ili imena oblika reljefa zemljišta). Nepostojanje slubenih evidencija otvara potrebu za postojanjem neslubenih evidencija (!), a kartografima stvara dodatne poteškoæe pri
provjeri izvornika.
34
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
3.3. Auriranje podataka
Auriranje (osuvremenjivanje) prostornih podataka proces je revidiranja postojeæih podataka kako bi se registrirale nastale promjene (DGU 2008). Vezano uz
auriranje podataka postavljena su pitanja o uèestalosti i naèinu auriranja podataka (Poslonèec-Petriæ 2010a), a temeljem dobivenih odgovora, vidljivo je da se
auriranje ne provodi jednakom dinamikom. Ovisno o vrsti podataka taj je vremenski raspon od više puta dnevno do jednom u deset godina. Dravna i lokalna
uprava osuvremenjuje podatke tijekom pojedinih kampanja (npr. popisi stanovništva obavljaju se jednom u deset godina, prostorni planovi donose se jednom godišnje, a evidencija u katastru zemljišta obavlja se permanentno provoðenjem geodetskog elaborata). Znanstvena zajednica aurira podatke ovisno o potrebama
projekata, a instituti provoðenjem stalnih istraivanja (slika 4).
Slika 4. Uèestalost auriranja podataka.
Slika 5. Naèin auriranja podataka.
Auriranje podataka najveæim se dijelom obavlja na temelju izmjere, bilo da je rijeè o izmjeri na terenu ili iz podataka aerofotogrametrijskog i daljinskog opaanja.
Èak 67% ispitanika (slika 5) slui se podacima drugih institucija kao osnovom za
auriranje vlastitih podataka. To su uglavnom katastarski podaci, aerofotogrametrijske i satelitske snimke te Google Earth i drugi izvori dostupni na internetu.
3.4. Zahtjevi korisnika prema proizvoðaèima prostornih podataka
Prema odgovorima na pitanje: Ako se koristite podacima drugih proizvoðaèa, koliko aurni oni trebaju biti? prikazanim na slici 6, vidljivo je da za podatak stariji
od pet godina praktièno nema interesa. Naravno, što su podaci noviji, to je interes
za njih veæi. Ipak, ispitanici se u komentarima ograðuju te dopuštaju da pojedine
vrste podataka mogu biti i starije od pet godina, ali to su eventualno podaci o vegetaciji i reljefu. Za sve ostale podatke, oèekivano je da prikazuju stvarno stanje
na terenu, a zahtjevi javnog i privatnog sektora idu prema dnevnoj i tjednoj aurnosti.
Topografske karte rezultat su svojevrsne inventarizacije èovjekove okoline i
upravo stoga imaju mnogobrojne korisnike. Podruèje primjene vrlo im je raznoliko i moemo reæi da su svoju primjenu našle u svim sferama gospodarenja
prostornim podacima. Prema istraivanju, TK25 je najèešæe korištena topografska karta. Zahtjevi korisnika u pogledu aurnosti slubene kartografije (pitanje:
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
Slika 6. Potrebna aurnost podataka.
35
Slika 7. Zahtjevi prema slubenoj
kartografiji.
Koliko auran sadraj TK25 treba biti da bi zadovoljio Vaše potrebe?) vrlo su jasni
(slika 7). Èak 31% korisnika oèekuje slubene karte sa stanjem starim do jedne
godine, a 26% do pet godina. Ipak, dio ispitanika aurnost sadraja uvjetuje promjenama, pa tako za gospodarski neaktivna podruèja auriranje TK25 moe biti i
rjeðe od pet godina, dok se za gospodarski aktivna podruèja oèekuju godišnja
auriranja.
Kada se govori o TK25, vano je napomenuti da je 2010. godine završena izrada
nove topografske karte Hrvatske u mjerilu 1:25 000. Veæ prije samog završetka izrade spomenute karte, pokrenut je projekt auriranja TK25. Aktivnost je zapoèela
izradom studije koja je trebala osmisliti koncept, modele i postupke prikupljanja
promjena koje se registriraju na TK25 i njihova auriranja u bazi podataka odnosno na kartama, što je dovršeno 2011. godine, a potom je potkraj iste godine
ugovoreno trogodišnje auriranje. Za sada ne postoje informacije o rezultatima
auriranja tako da nije moguæe kvalificirano analizirati zamišljeni i realizirani
model auriranja TK25.
4. Vanost aurnih evidencija prostornih podataka u autorskoj kartografiji
Prema opisanom, vidljivo je da su izvorni podaci èesto neaurirani, a samim tim i
nepouzdani za kartografa, pa on prije preuzimanja odgovornosti za prikazane podatke mora ispitati njihovu pouzdanost (Robinson i dr. 1995, Birin i Poslonèec-Petriæ 2006 i 2009). Za taj istraivaèki rad, u kojem se oèituje ozbiljnost i savjesnost kartografa, utroši se i do 70% vremena potrebnog za izradu nove karte,
pa kvaliteta nove karte ovisi upravo o sposobnosti autora u odabiru pouzdanih
izvornika.
Temeljni kartografski izvornici najèešæe su slubene karte i na njih se kartograf
najviše oslanja u svojem radu. Izrada slubenih karata skup je i dugotrajan postupak pa je veæina tih karata u Hrvatskoj “stara” deset i više godina. Tako “stari”
slubeni podaci velik su problem, jer svaki kartograf eli da njegova karta bude
najprihvatljivija na trištu, što ukljuèuje aurnost i toènost prikazanih podataka
(Poslonèec-Petriæ i Birin 2006). Kako bi se ostvarila kartografska nastojanja u izradi toènih i nadasve aurnih karata, imperativ je osigurati jednostavne procedure i brz pristup aurnim podacima.
36
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
Prema Borèiæu i dr. (1977) odravanje karata podrazumijeva radove kojima se
sadraj karte usuglašava s najnovijim stanjem objekata kartografskog prikaza u
prirodi. Naèin odravanja karte ovisi o tehnici i tehnologiji izrade. Dok je u klasiènoj kartografiji odravanje karte bilo skupo i ukljuèivalo je gotovo sve postupke
kao i pri izradi karte (VGI 1973), primjena raèunalne tehnologije i geoinformacijskih sustava unaprijedila je i znatno ubrzala izradu i odravanje karata, poboljšala uvjete rada i kvalitetu karata (Štefanoviæ i dr. 1999). Moe se reæi da novi pristup izradi karata trai unapreðenje postupka odravanja, a suvremeni tehnološki postupci trebali bi to i omoguæiti.
Radovi na odravanju karata podrazumijevaju identifikaciju nastalih promjena na
terenu i prikupljanje podataka o njima, kartografsku obradu te provoðenje promjena u sadraju karata. S obzirom na spomenutu uèestalost auriranja postojeæih evidencija i registara prostornih podataka, kartograf ne moe biti siguran da
æe njegova karta biti dovoljno aurna. Identifikacija promjena na terenu ostaje jedan od najzahtjevnijih zadataka s kojima se kartografi susreæu. Stoga se za redovito odravanje karata pojavljuje potreba za postojanjem svojevrsne Evidencije
promjena, pomoæu koje bi korisnici dobivali informacije o promjenama prostornih
podataka. Tako pribavljena informacija o promjenama iskusnom bi kartografu
umnogome olakšala rad na odravanju karata.
Uspostava Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) u Hrvatskoj
nalazi se u implementacijskoj fazi. Nakon Zakona o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina (Narodne novine 2007), oèekuje se donošenje Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (URL 1) èime æe biti postavljen zakonodavni okvir NIPP-a. Osim toga, Hrvatsku oèekuje prikljuèenje Europskoj
uniji, kada æe preuzeti obveze propisane INSPIRE-direktivom. Oèekuje se da
æe uspostava NIPP-a za autorsku kartografiju imati presudnu ulogu, te da æe
kartografima omoguæiti jednostavniji pristup informacijama o kvaliteti, aurnosti i dostupnosti pojedinih prostornih podataka kojima se koriste u oblikovanju
karte.
Osim navedenoga, na kraju je potrebno istaknuti da zaštita autorstva u kartografiji, te konkretnije reguliranje korištenja slubenih i autorskih karata, takoðer
vidljivo pridonosi stvaranju uspješnog okruenja izrade autorskih karata. To je
meðutim, posebno podruèje bavljenja kartografijom i njezina istraivanja, što
ovim radom nije obuhvaæeno.
5. Zakljuèak
Slubeni kartografski prikazi, baze prostornih podataka i aurni prostorni podaci
temelj su pokretanja svih gospodarskih aktivnosti, a najzahtjevnija je zadaæa svakoga kartografa odravanje karata. Promatramo li kartu kao grafièku bazu prostornih podataka koja predstavlja autorski izbor podataka slubenih registara i
evidencija, onda je potpuno razvidno da njezina aurnost ovisi o aurnosti korištenih izvornika.
Karte su postale znatno snanije sredstvo za priopæavanje podataka, jer se veæ
pri oblikovanju najveæa pozornost moe usmjeriti na korisnika karte. Zbog
nedovoljno aurnog stanja prikaza, velik dio ispitanika primoran je koristiti se
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
37
drugim izvorima podataka. Prema istraivanju, èak 57% ispitanika eli karte sa
stanjem od jedne do pet godina. Kako bi udovoljili zahtjevima korisnika i auriranje karata sveli na traeni rok, redovito odravanje i optimizacija postupka
nameæe se kao imperativ. Za optimiziranje postupka odravanja karata, saznanje
o nastalim promjenama na terenu jedna je od najzahtjevnijih kartografskih zadaæa.
Objavljena karta, kao dio kulturne baštine i dokument o vremenu u kojem je nastala obvezuje autora na maksimalnu toènost u prikazu podataka, te korisnici
imaju pravo oèekivati da su kartografska djela toèna i pouzdana. Nesavjesni i loši
kartografi mogu svojim kartama prouzroèiti štete i neugodnosti korisnicima, iako
prema Robinsonu i dr. (1995) odgovornost ovisi i o udjelu netoènosti izvornih podataka. Ako suvremenim metodama omoguæimo odravanje karte u stvarnom vremenu (ili blizu toga), izgledno je da æemo izbjeæi skupe postupke u obnovi i pripremi karte za nova izdanja.
Literatura
Baèiæ, ., Poslonèec-Petriæ, V. (2012): 5. regionalna studija o katastru i infrastrukturi
prostornih podataka, Republièka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Republike Srpske i Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije Bosne i Hercegovine,
http://www.inspiration-westernbalkans.eu/5/8/9/9/0/8/
12-07-13_Regionalna_Studija_-_v6.7-HR.pdf, (2.12.2012).
Baèiæ, ., Šainoviæ, I. (2006): Developing Infrastructural Frame for Nationwide Management of Spatial Information in Croatia, Proceedings of XXIII International FIG
Congress, Munich, Germany, 8–13 October, 2006.
Birin, I., Poslonèec-Petriæ, V. (2006): Stvarna vrijednost kartografskog djela, Hrvatsko
kartografsko društvo, Zagreb, Knjiga saetaka, Draen Tutiæ (ur.), 19, Zagreb,
Hrvatska, 15–16. 09. 2006.
Birin, I., Poslonèec-Petriæ, V. (2009): Protection of copyright in the field of Cartography
in the Republic of Croatia, 24th International Cartographic Conference, Conference Proceedings, Santiago, Chile, 15–21. 11. 2009.
Borèiæ, B., Kreiziger, I., Lovriæ, P., Franèula, N. (1977): Višejezièni kartografski rjeènik,
Geodetski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb.
Cetl, V., Masteliæ Iviæ, S., Tomiæ, H. (2009a): Poboljšanje nacionalne infrastrukture prostornih podataka kao javni projekt trajnog karaktera, Kartografija i geoinformacije,
11, 69–83.
Cetl, V., Roiæ, M., Masteliæ Iviæ, S. (2009b): Creation of an efficient NSDI strategy,
International Journal of Spatial Data Infrastructures Research, 4, 96–110.
DGU (2001): Oznake i imena pojedinih listova dravnih topografskih karata te njihova
podjela na listove,
http://www.dgu.hr/UserDocsImages/zakoni/DSI-nomeklatura_1.pdf, (6.1.2013.).
DGU (2008): Studija o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, Dravna geodetska uprava, Zagreb.
38
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
Frangeš, S. (1998): Grafika karte u digitalnoj kartografiji, doktorska disertacija, Sveuèilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Frangeš, S. (2001a): Kartografski kljuè s uputama za izradu i primjenu znakova za
Hrvatsku osnovnu kartu (HOK) mjerila 1:5000, v. 1.3, Projekt: Nova kartografika
slubenih karata, Dravna geodetska uprava, Zagreb.
Frangeš, S. (2001b): Nova kartografika slubenih karata, Izvješæa o znanstveno-struènim projektima iz 2000. godine, Dravna geodetska uprava, Zagreb.
Frangeš, S. (2003): Opæa kartografija, Rukopis predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb,
http://www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf, (18.4.2008.).
Lovriæ, P. (1988): Opæa kartografija, Sveuèilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Muiæ, V. (1999): Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja, EDUCA,
Zagreb.
Narodne novine (2007): Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina, Narodne novine 16/2007, Zagreb.
Narodne novine (2008a): Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi dravnih karata, Narodne novine 109/2008, Zagreb.
Narodne novine (2008b): Pravilnik o odreðivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije dravne izmjere i katastra nekretnina, Narodne novine
148/08, Zagreb.
Narodne novine (2011a): Pravilnik o kartografskim znakovima, Narodne novine
104/2011, Zagreb.
Narodne novine (2011b): Zbirka kartografskih znakova mjerila od 1:500 do
1:25 000, Prilog uz Pravilnik o kartografskim znakovima objavljen u Narodnim novinama broj 104 od 13. 09. 2011. godine.
østensen, O. (2001): The expanding agenda of Geographic Information standards, ISO
Bulletin (July), 16–21.
Paj, R., Frangeš, S., Vuèetiæ, N. (2003): Kartografska generalizacija sa standardizacijom
za dravne zemljovide, Izvješæa o znanstveno-struènim projektima iz 2001. godine,
Dravna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb.
Poslonèec-Petriæ, V. (2010a): Distribucija prostornih podataka za potrebe slubene kartografije Republike Hrvatske, doktorska disertacija, Geodetski fakultet Sveuèilišta
u Zagrebu, Zagreb.
Poslonèec-Petriæ, V. (2010b): Autorsko pravo u kartografiji, seminarski rad, Geodetski
fakultet, Zagreb.
Poslonèec-Petriæ, V., Birin, I. (2006): Kartografski izvornici i moguænosti njihova korištenja, Ekscentar, 8, 38–42.
Poslonèec-Petriæ, V., Cetl, V., Babiæ, K. (2011): Uspostava infrastrukture prostornih podataka u Hrvatskoj, Graðevinar, 63, 12, 1087–1093.
Robinson, A. H., Morrison, J. L., Muehrcke, P. C., Kimerling, A. J., Guptill, S. C.
(1995): Elements of Cartography, Sixth edition, John Wiley & Sons, Inc., New York,
USA.
Ryttersgard, J. (2001): Spatial Data Infrastructure – Developing trends and Challenges,
International Conference on Spatial Information for Sustainable Development,
Nairobi, Kenya.
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
39
Slukan-Altiæ, M. (2004): Kartografski izvori u povijesti umjetnosti, Zbornik 1. kongresa
hrvatskih povjesnièara umjetnosti, Pelc, M. (ur.), Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 485–492.
Štefanoviæ, P., Èoliæ, K., Fiedler, T. (1999): GIS, GPS, and Aerial Photogrammetry –
Purposeful Connection and Effectivity (GIS, GPS i aerofotogrametrija – Svrsishodna povezanost i uèinkovitost), 100 Years of Photogrammetry in Croatia, Proceedings, Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, 87–98.
VGI (1973): Uputstvo za izvoðenje radova na II izdanju karte razmera 1:25000, Vojnogeografski institut, Beograd.
URL 1: Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP), www.nipp.hr,
(6.2.2013.).
URL 2: Kartografija, Hrvatsko kartografsko društvo, http://www.kartografija.hr,
(12.12.2012.).
URL 3: Adobe® LiveCycle® ES, http://help.adobe.com/en_US/livecycle/es/overview.pdf,
(5.1.2013.).
URL 4: DGU, Geoportal DGU, http://geoportal.dgu.hr, (6.1.2013.).
URL 5: Agencije za plaæanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ARKOD-preglednik, http://preglednik.arkod.hr, (6.1.2013.).
URL 6: Google Maps, http://maps.google.hr, (6.1.2013.).
URL 7: Open Street Map, http://www.openstreetmap.org, (6.1.2013.).
40
Poslonèec-Petriæ, V. i dr.: Evidencije prostornih podataka u autorskoj …, Geod. list 2013, 1, 29–40
Spatial Data Records in Copyright Cartography
ABSTRACT. Map users impose today very clear requirements on cartographers.
According to the research conducted and described author, even 31% of users expect
the official maps with the contents not older than one year, and 26% the contents not
older than five years. In the copyright cartography the commercial products (e.g. road maps, tourist maps and similar) are expected to be "up to date”. The most demanding part in the production of each cartographic presentation is the collection, compilation and processing of spatial data. Map authors are responsible for the data presented on maps, apart from copyright, and referring to the described need to update
the records of spatial data, this demand is not always easy to fulfil. The paper presents the classification into copyright and official cartography based on the level of
influence that the author has on cartographic presentation.
Keywords: copyright cartography, official cartography, map maintenance, records of
spatial data.
Primljeno: 2013-01-25
Prihvaæeno: 2013-02-21
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
41
UDK 332.37:711.1:347.235
Pregledni znanstveni èlanak
Provedba Planerske zone u komasaciji
graðevinskog zemljišta
Amorino POROPAT – Poreè1, Aldo RADOLOVIÆ – Zagreb2,
Oliver RADOLOVIÆ – Pula3
SAETAK. Svrha je ovoga rada utvrditi provedbu Planerske zone u komasaciji graðevinskog zemljišta za teorijsku i praktiènu primjenu. Cilj je prikazati aktivnosti i
posredovanja pravnih osoba i osoba tehnièke struke za okupljanje katastarskih èestica graðevinskog zemljišta iz razlièitog stanja vlasništva u suvlasništvo jedinstvene
parcele. Rezultati istraivanja obraðuju uvjete postupnog rada za komasaciju zemljišta, poèevši od vlasnika nekretnina bilo fizièke bilo pravne osobe do pravnih akata
i elaborata, te pregledno i svrhovito razraðuju formule za okupljanje komasacijske
mase, ukljuèujuæi i njezinu uknjibu.
Kljuène rijeèi: jedinstvena parcela, komasacija, Planerska zona, pravni akti i elaborati.
1. Uvod
Pristupi komasaciji zemljišta razlièiti su. U poljoprivredi, komasacija (novolat.
commassatio) znaèi zaokruivanje zemljišta odlukom ovlaštenog organa radi racionalnoga korištenja i obradbe; sakupljanje rascjepkanih i razbacanih poljoprivrednih zemljišta koja pripadaju veæem broju vlasnika (posjednika) na jednoj
teritorijalnoj jedinici, u jedan zemljišni fond (komasacijska masa) i ponovno dijeljenje tako sakupljenog zemljišta meðu dotadašnje vlasnike na naèin da svaki
od njih dobije grupirano zemljište otprilike iste površine i boniteta. Pritom se
eventualne manje razlike u površini ili bonitetu izravnavaju najèešæe isplatom u
novcu (Opæa enciklopedija 1980). U ovom radu komasacija (urbana komasacija) se
1
Vzs. dr. sc. Amorino Poropat, Institut za poljoprivredu i turizam Poreè, Karla Huguesa 8, HR-52440 Poreè,
Croatia, e-mail: [email protected],
2
prof. dr. sc. Aldo Radoloviæ, Ustavni sud Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 4, HR-10000 Zagreb, Croatia,
e-mail: [email protected],
3
dr. sc. Oliver Radoloviæ, Odjel za ekonomiju i turizam ''dr. Mijo Mirkoviæ'', Sveuèilište Jurja Dobrile u Puli,
Preradoviæeva 1, HR-52100 Pula, Croatia, e-mail: [email protected]
42
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
odnosi na graðevinsko zemljište na temelju dokumenata prostornih planova. Graðevinsko zemljište planski moe biti neizgraðeno i izgraðeno, a katastarski plodno i neplodno. Ovo posljednje, neplodno, ima status graðevinskog zemljišta, koje
je prostornim planom utvrðeno kao graðevinsko podruèje odgovarajuæe namjene
površina/prostora. Prvi dio komasacije proizvod je jedinstvene parcele (komasacijska masa) ili pravni akt okupljanja zemljišta od dvije ili više katastarskih èestica
u suvlasnièku zajednicu nekretnina na temelju jedinice namjene koju èini Planerska zona. Planerska zona je uvjetna jedinica namjene, nadreðena za obuhvat zemljišta od dva i više kompleksa ili planerska bloka koji se dijele na planerske èestice
(Poropat 2010a, b). U novije vrijeme sve više dolazi do izraaja privatni interes i
usmjerenja na uèinkovitu provedbu planerskih zona. Bitan èimbenik razvoja vezan je uz proces urbanizacije, jer pravni je sustav osnovni uvjet za uspješnost
urbanizma; pojam društveni interes treba zamijeniti pojmom javni interes; privatno vlasništvo graðevinskog zemljišta nije zapreka djelotvornosti urbanizma; da bi
se urbanistièki planovi mogli provoditi bez štete za vlasnike zemlje, a ipak u korist javnog interesa, treba uvesti instrument urbane komasacije (Marinoviæ-Uzelac 1993). Pravni sustav kao temelj urbanog razvoja Republike Hrvatske sadran
je u odredbama Zakona o prostornom ureðenju i gradnji (NN 2007a). Spomenuti
propis u vremenskom razdoblju od 1973. do 2011. godine mijenjan je u naslovu i
odredbama za parcelaciju zemljišta èetiri puta. Parcelacija je prvi akt zaposjedanja prostora nakon što je odreðena lokacija i omeðen teritorij buduæeg naselja
(Miliæ 1995). Kako je teritorij buduæeg naselja graðevinsko podruèje, termin ''parcelacija'' namijenjen je za graðevinsko zemljište. Na teritoriju današnje Republike
Hrvatske od 1958. do 1990. godine za podruèje gradova i naselja gradskoga karaktera dominira podruštvovljeno graðevinsko zemljište, jer je nadlena dravna
vlast zakonom nacionalizirala ili na drugi naèin pretvarala privatna i neka druga
zemljišta u društveno vlasništvo, i to na širem obuhvatu postojeæih gradskih naselja.
Društveno vlasništvo oblik je vlasništva nad sredstvima za proizvodnju kojem je
titular društvo, odnosno društvena zajednica; sredstva za proizvodnju pripadaju
svim èlanovima društva zajedno i nikome pojedinaèno (Opæa enciklopedija 1980).
Društveno je vlasništvo temeljem zakonskih propisa nastalo na više osnova: komasaciji, prijenosu optanske imovine, konfiskaciji, rješenja o agraru, odricanju,
zamijeni, nasljeðivanju, darovanju, napuštanju i dr. (Poropat i Šehanoviæ 1999).
Spomenuto se vlasništvo stjecalo i dosjelošæu, a nekretnine koje su prenesene na
temelju specifiènih ustanova koje su imale penalni karakter (zbog neobraðivanja
poljoprivrednog zemljišta) ili su privilegirale društveno vlasništvo u odnosu na
privatno, u postupku denacionalizacije predmet su restitucije, odnosno naknade
za oduzetu imovinu, ako je restitucija iskljuèena zbog zaštite steèenih prava treæih osoba ili u javnom interesu (Simonetti 2007). Na teritoriju Republike Hrvatske to se moe oèitati iz zemljišne knjige kroz povijest graðevinskog zemljišta
(Ruièka 1994). Od 1958. do 1973. za nacionalizirana zemljišta provodi se minimalna ili simbolièna naknada za oduzete nekretnine, a u iduæem se razdoblju uvodi i ''pravièna naknada'' (Antiæ 1976, NN 1996). Parcelacija zemljišta u društvenom vlasništvu bila je efektivna i bez posebnih pravila s obzirom na to da je lokalna vlast bila jedini odluèujuæi vlasnik u provedbi. Društveno je vlasništvo bilo
ozakonjeno iz politièkih razloga. Da bi se ubrzao uvod u demokraciju 1990. godine
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
43
došlo je do promjena zakona ukljuèujuæi i one koje se tièu dravnog i privatnog
vlasništva.
Obraðene su sliènosti i razlike u postupku komasacije zemljišta za razlièite europske zemlje. Razmatra se organizacija, pravni postupak, troškovi, financiranje i
perspektivni razvoj, te ciljevi i sadraj komasacije u Finskoj, Njemaèkoj, Nizozemskoj i Švedskoj (Vitikainen 2004). Obraðen je širok raspon akademskih i struènih
podruèja o komasaciji zemljišta i ruralnom razvitku, koja se odnosi na prava zemljišta, javnu upravu, planiranje i korištenje zemljišta, zaštitu okoliša, procjene
nekretnina i povijest (Bullard 2007). U Izraelu, na temelju urbanistièkih i detaljnih planova ureðenja, teište rada usmjereno je na procjenu nekretnina u postupku komasacije zemljišta (Cohen 2009). U Turskoj analizirana su dva studijska modela parcela ''A'' i ''B'' s podatcima prije i nakon komasacije, kao njihova
uspješnost (Iscan 2010). Komasacija zemljišta provodila se na teritoriju Republike
Hrvatske u razdoblju nakon 2. svjetskog rata pa sve do njezina osamostaljenja
1991. godine (Ivkoviæ i dr. 2010).
U ovom radu istrauje se provedba i okupljanje katastarskih èestica graðevinskog
zemljišta u jednu komasacijsku masu.
U obuhvatu Planerske zone postoji naèin provedbe i formule za komasaciju graðevinskog zemljišta kojima se katastarske èestice razlièitog vlasništva mogu okupiti
u suvlasništvo jedinstvene parcele.
2. Aktivnosti u provedbi prvog dijela komasacije
Postupni rad komasacije graðevinskog zemljišta multidisciplinaran je i podrazumijeva više odvojenih zadaæa koje slijede jedna za drugom, tako da pravne akte i
elaborate rješavaju razlièiti subjekti (slika 1). Subjekti su fizièke i pravne osobe,
te osobe tehnièke struke. U dosadašnjoj praksi, komasaciju zemljišta provodila su
nadlena tijela vlasti (odbori, komisije i dr.), a tehnièka rješenja komasacije obradio je Šefèek 1970. godine (Ivkoviæ i dr. 2010). U ovom radu fizièke osobe u ulozi
vlasnika nekretnina u znatnom su dijelu nositelj aktivnosti i financiranja komasacije zemljišta. Svojom aktivnošæu sklapaju ugovore i podnose razlièite prijedloge
nadlenim tijelima upravne vlasti, kako bi vlasništvo svojih nekretnina (poljoprivredno, šumsko i drugo zemljište, a negdje optereæeno neplanskim sadrajima)
pretvorili i rasporedili u drugo stanje planske namjene prostora (graðevinsko
zemljište).
U radu je primijenjeno više znanstvenih metoda: empirijska, matematièka i deduktivna (Zelenika 1998, URL 1).
Empirijska metoda odnosi se na iskustvo za poslove postupnog rada, matematièka
metoda na formule, te deduktivna metoda na ostale pojedinaène pravne akte i elaborate. Deduktivno, objašnjavaju se èinjenice i zakoni od opæih sudova ka pojedinaènima, te predviðanja i otkrivanja novih spoznaja.
44
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
Slika 1. Prikaz pravnih akata i elaborata u provedbi komasacije graðevinskog zemljišta.
3. Provedba Planerske zone
Provedba Planerske zone u naselju metoda je pravilne raspodjele planerskih èestica (graðevne èestice – graðevinske i komunalne parcele, te ostale – poljoprivredne
parcele i dr.) i bez cijene zemljišta i njezina poloaja. Bitno je precizno utvrditi
brojèane mjere površina katastarskih èestica. Prema Zakonu o prostornom ureðenju i gradnji (NN 2007a) u procjenu nekretnina ulazi cijena zemljišta i cijena
graðevnih i drugih sadraja (kultura) na zemljištu: graðevina, trajni nasadi, ruševine i drugo. U ovom se radu izostavlja cijena nekretnine zemljišta jer je ona ista
za sve vlasnike! Sve katastarske èestice nemaju iste sadraje, pa nemaju istu cijenu. Ovisno o kulturama na zemljištu nastaju razlièite cijene kvadratnog metra
zemljišta za pojedine katastarske èestice. Utvrðivati neujednaèenu cijenu zemljišta unutar jedinstvene parcele od više katastarskih èestica nije prihvatljivo
jer primjena kriterija novca narušava proporcionalni odnos površina zemljišnoknjinog vlasništva. Zbog toga se spomenuti sadraji oèiste od površine zemljišta
(otklone uz praviènu naknadu) ako nisu sukladni namjeni Planerske zone, i to
prije izrade Detaljnog plana ureðenja. Jeftinija je izgradnja bez procjene zemljišta,
a povrh toga izmeðu vlasnika se uèvršæuje ravnomjerna zastupljenost površina
zemljišta. Zašto se izostavlja poloaj nekretnine? Poloaj nekretnine je uvrijeeno
pravilo za neèiju svojinu koju rubno èine meðe, a negdje i sporovi oko meða. Ako
se procjenjuje zemljište, onda se mora identificirati i njegov poloaj. Zakonom o
dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (2007) omoguæeno je postupno stvaranje
katastra nekretnina i pojedinaènim prevoðenjem ili primjena ''graniènoga'' katastra za razliku od prethodnog ''zemljišnoga'' katastra, koji je u osnovi bio za potrebe oporezivanja. Granièni katastar u znatnom dijelu Republike Hrvatske nije
auriran pa u veæini sluèaja rubni poloaj ili meðe katastarskih èestica ne odgo-
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
45
varaju èinjeniènom stanju (Stanèiæ i Roiæ 2011). U takvim okolnostima ispravno je
rješavati samo okvirne meðe Planerske zone i brojèane odnose površina katastarskih èestica, jer su unutarnje meðe nebitne. U identifikaciji meða mogu nastati
sudski sporovi i nemili dogaðaji.
Javni mediji upuæuju na èinjenice da su sudski sporovi dugoroèni, skupi, a nemili
dogaðaji pogubni za ivot ili povod za narušavanje meðuljudskih odnosa. Postojeæi
poloaj nekretnine bitan je za izraèun površine, ali ne za dokazivanje unutarnjih
meða, pa smo time otklonili preduvjete za moguæe narušavanje i takvih meðuljudskih odnosa. Vlasnici i suvlasnici nekretnina zainteresirane su fizièke i pravne
osobe, kako za komasaciju, tako i za izgradnju vlastitog zemljišta temeljem dokumenata prostornog ureðenja. Opæenito se polazi od svojstva poljoprivrednog zemljišta koje regulira Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 2008a). Stanje vlasništva na graðevinskom zemljištu u naseljima Republike Hrvatske su usitnjene
katastarske èestice u prosjeku manje ili veæe od 1000 m2. Stanje usitnjenih katastarskih èestica daje male šanse vlasniku, kao pojedincu postupnog rada, da legalno realizira izgradnju svoje graðevinske parcele. Izgradnja graðevinske parcele
uvjetovana je rješenjem pristupnog puta. Pristupni put (planski) ako nije javni u
svojoj duini prelazi preko katastarskih èestica drugih vlasnika, pa nastaje problem kako to riješiti. Jedan od naèina je udruivanje vlasnika u Udrugu ili Pravnu osobu preko koje mogu ostvariti svoja prava i riješiti svoje obveze. Pravni zastupnik moe biti posrednik ili nositelj realizacije u provedbi naslovne komasacije.
Posrednik zastupa interese jedne ili više stranaka, uz odgovarajuæu naknadu, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 1996) i Zakonu o obveznim odnosima (NN 2005). Nositelj posreduje i izvršava odreðene poslove shodno
Zakonu o prostornom ureðenju i gradnji (NN 2007a) i Zakonu o arhitektonskim
i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureðenju i gradnji
(NN 2008b).
3.1. Odluka o prostornom planu za provedbu Planerske zone
Odluka o prostornom planu rezultat je glasovanja natpoloviène veæine predstavnika nadlenog tijela vlasti za prihvaæanje dokumenta prostornog ureðenja. Odluka
se promatra kroz njena svojstva ''odredbi za provoðenje'' od naèina donošenja i politike vlasti.
Prema Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 1998), razrada
''odredbi za provoðenje'' sastavni je dio publiciranih odluka. Propisane odredbe za
provoðenje sadre više naziva poglavlja.
Tako prostorni plan upanije ima 14 naziva poglavlja, prostorni plan ureðenja
opæine ili grada 15, generalni urbanistièki plan 14, urbanistièki plan 17, a detaljni
plan ureðenja 27 naziva poglavlja.
U odredbama za provoðenje nedostaju jedinice namjene i njihova hijerarhija od
najveæe do najmanje: Planersko podruèje, Planerska zona, Planerski blok i najmanja Planerska èestica (Poropat 2010a, b). Odluka se publicira u slubenom glasniku. Planerske zone utvrðuju se na razini generalnih planova ureðenja (slika 2)
ili prostornih planova ureðenja opæina ili gradova.
46
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
Slika 2. Izvod namjenskih površina (planerske zone) iz GUP-a grada Poreèa (2010).
Pojedine planerske zone ''A'' mogu se prepoznati po likovima jednoliènih boja
(uta, oker, ljubièasta i dr.). Nabrojeni nazivi poglavlja iz spomenutog su pravilnika bez propisanog objašnjenja i uputa, nedostaje objašnjenje njihova svojstva ili
geneze. Nedostaje jasna identifikacija provedbe namjenskih površina (Planerske
zone i ostalih jedinica namjene): što se provodi i što se dobiva.
Provedba mora biti precizna i jasna, sadrajno moe stati na jednom arku papira
u prilogu planske dokumentacije, a sve drugo je suvišno. Zbog toga u analiziranim
prostornim planovima, ovisno o izraðivaèu plana, postoje i razlièiti naèini obrade
naziva: Prostorni plan ureðenja grada Poreèa (SG 2006), Prostorni plan ureðenja
opæine Funtana (SG 2008), Prostorni plan ureðenja Lupoglav (SG 2008) i dr.
Opæenito, razrada pojedinih naziva od jednog izraðivaèa za odreðenu vrstu plana
od više prihvaæenih prostornih planova svodi se na tipiziranu izradu tekstualnog
dijela plana. Odredbe za provoðenje spomenutih planova podsjeæaju na propis, pa
je teško izluèiti što je provedba u tim odredbama, a što odluka.
Kljuèna uloga u analizi politika treba biti prisni dijalog izmeðu oblikovatelja politike: izvoðaèa (struènjaka) i ''aktivnog'' društva (Persons 1995). Funkcija javnih
politika nije ogranièena na osiguravanje socijalnih djelatnosti i usluga, nego
iskrsava i njezina druga izvorna funkcija – prevoðenje i upotreba znanja, te poticanje demokratskih sposobnosti najšire javnosti za ukljuèivanje u javno odluèivanje. To pretpostavlja i promjenu naravi politike, na naèin da ne završava
s predstavnièkom demokracijom, veæ da se shvaæa kao širi proces ''društvenog
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
47
uèenja'' i prihvaæanja javnih odluka (Mandiè 2002). Analiza mišljenja i stajališta
vodeæih politièara Splita ne pridonosi bitno rješavanju najizrazitijih problema grada veæ, naprotiv, upuæuje na to da se gradska vlast, i to u svojim razlièitim izdanjima, moe smatrati jednim od problema (Laliæ 2002).
Na teritoriju Republike Hrvatske u drugoj polovici XX. stoljeæa nadlena tijela
vlasti koja su prihvaæala dokumente prostornog ureðenja bila su na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Dokumente prostornih planova prihvaæali su na razini
drave Sabor, a na regionalnoj i lokalnoj razini odgovarajuæa Skupština, i to na
odvojenim sjednicama nadlenih vijeæa.
U politièkom ureðenju Hrvatske od 1963. do 1993. na razini lokalne samouprave
najviše tijelo vlasti bila je Skupština opæine, koja je u svojem sastavu imala tri vijeæa: Društveno-politièko vijeæe, Vijeæe udruenog rada i Vijeæe mjesnih zajednica,
te posebice Vijeæe samoupravne interesne zajednice stanovanja. Prostorne planove nije donosilo Društveno-politièko vijeæe. Danas, jedno vijeæe (politièka vlast),
Gradsko vijeæe ili Opæinsko vijeæe, putem odluka, donosi i prihvaæa dokumente
prostornih planova. Prihvaæanje prostornih planova na razini politièkog vijeæa je
upitno.
Politièari su ovisni o biraèima, a ovisnost je škakljiva za mandat biraèa, pa najèešæe popuštaju biraèima na lošim prostornim rješenjima prostornih planova, nakon èega nastaju problemi (preoptereæene ulice vozilima, manjak javnih površina,
prekapacitiranost i dr.). Pravilnije je da Struèno vijeæe bude na razini udruenja
arhitekata, urbanista ili pripadajuæih komora.
U današnje vrijeme (2011) u Republici Hrvatskoj na razini jedne teritorijalne jedinice (opæina, grad, upanija, drava) nema dvojnih ili trojnih vijeæa u nadlenoj
vlasti, veæ samo jedno, i to ''politièko vijeæe''. Politika su procesi i naèin na koji se
donose odluke unutar jedne grupe ljudi. Tipièni su rezultati politike društveni sukobi, ogranièenost resursa, planiranje buduænosti, odnosi s drugim zajednicama
(URL 2).
Osobe kojima je zanimanje politika svoje politièko djelovanje usmjeruju na one koje ih podravaju, kako bi sebi osigurali vlast. Prostorni se planovi rade za potrebe
ljudi. Nekada su te potrebe suprotne ''pravilima struke'' (odnosi: izgraðeno-neizgraðeno, kapacitet-zahvat i sl.), a politièari ih olako prihvaæaju. U postupku izrade plana, politièari u ulozi predstavnika vlasti od izraðivaèa plana nameæu ili
sugeriraju svoja parcijalna prostorna rješenja, koja mogu biti ispravna.
Neka su rješenja prividno ispravna, a neka nametnuta, pa su u širem obuhvatu
prostora nesaglediva, a nakon realizacije postaju problematièna (previše jedne
vrste djelatnosti, apartmana, trgovina ili nametnuta pojedinaèna lokacija bez
naznake broja korisnika, zatim manjak rekreativnih i prometnih sadraja i dr.).
Politika vlasti je jedno, a planiranje prostora drugo. Politici je svojstveno programiranje, a prostornim planerima rješavanje ivotnog prostora u optimalizaciji
namjenskih velièina, i to putem elaborata plana. Zbog toga odluke o prihvaæanju
elaborata prostornih planova trebaju donositi grupe prostornih planera, a ne grupe politièara. Bolje bi bilo da prostorne planove ureðenja donose ''planerska vijeæa''
predstavnike kojih imenuju strukovna udruenja (komora arhitekata, društvo
arhitekata i sl.) uz prethodnu verifikaciju programa koji donosi politika nadlene
vlasti. To podrazumijeva uvjet da spomenuti prostorni plan sadri jedinice na-
48
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
mjene, strukturna pravila i prostorne standarde koji nedostaju u propisima Hrvatske (Poropat 2010a, b).
Pojedine Planerske zone, u grafièkim prikazima plana, mogu se precizno utvrditi
u velièini, obliku, namjeni, poloaju izgradnje ili ureðenja, visini i mjestima prikljuèaka za infrastrukturne objekte. Spomenute Planerske zone proizvod su prostornoplanerske struke kojima nedostaje cjelovita standardizacija. Nedostatak
prostornih standarda i strukturnih pravila u planiranju prostora ne znaèi da ih
treba zamijeniti druga struka (politika, uprava, pravo i dr.). Kako jednostavno i
efikasno utvrditi svojstvo Odluke o donošenju prostornog plana?
Odluka o prihvaæanju prostornog plana treba biti identifikacijska, i to zbog toga
što su u elaboratu prostornog plana glavnina brojèanih mjera i oblikovanje lokacija dokumentirani grafièki u svojstvu funkcionalnih rješenja. Odluka treba svojstveno sadravati sljedeæe odredbe ili identitete: nadleno tijelo koje prihvaæa
''plan'' i njezina potpisnika, naziv i sadraj elaborata ''plana'' s evidencijskim brojem, elektronsku snimku (digitalnu – CD), glavnog izraðivaèa ''plana'', vrijeme
stupanja na snagu, publikaciju, nadleno tijelo vlasti za provedbu ''plana'', i prièuvu – arhivu. Sastavni dio odluke je dokumentacija elaborata prostornog plana koju generalno provodi arhitektonska ili prostornoplanerska struka kroz nadleno
tijelo vlasti. Elaborat prostornog plana je podloga za razradu pojedinih Planerskih
zona (od programa, parcelacije do razrade podreðenih jedinica namjene).
3.2. Program sreðivanja Planerske zone
Vano je istaknuti da je provedba Planerske zone briga lokalne ili dravne vlasti
da putem mjerodavnih tijela uprave programiraju, parceliraju, riješe imovinsko-pravne odnose u korist javnog i privatnog interesa; nadalje, da ishode propisne uvjete, suglasnosti, osiguraju financijska sredstva te provedu postupak izrade projektne dokumentacije i pribave dozvole za realizaciju izgradnje i ureðenje
ulica. Posljednji je ustroj i evidentiranje ulica radi njihova odravanja (Poropat
2004, 2005).
Program sreðivanja Planerske zone vrsta je programa obnove. Priprema i provedba programa obnove nuno obuhvaæa vlasnike nekretnina, zakupce i korisnike, a
posebice utjecajne osobe koje æe u ime korisnika prostora podrati predloene programe. Preduvjet uspješnosti obnove grada jest èvrstina i odluènost dravne i lokalne uprave da obnovu provede te ukljuèi lokalnu zajednicu u proces odluèivanja
i realizacije. Uspješna obnova grada moe biti postignuta u uvjetima prepoznatih
lokalnih potreba i moguænosti, odnosno u uvjetima uèinkovitoga i fleksibilnoga
pristupa primjerenog prilikama i promjenljivim okolnostima. Realizacija programa urbane obnove obuhvaæa mnogobrojne i vrlo razlièite subjekte – od gradske
uprave do graðanskih udruga i pojedinaca (Pegan i Jukiæ 2001). Postoji velik interes za društvenu evaluaciju hrvatskog inovacijskog programa. Test-program je
prvi vladin program usmjeren na razvoj novih tehnologija (proizvoda, procesa,
usluge) do faze originalnog rješenja (prototip, pilot-faza) usmjeren na dvije ciljne
skupine: poduzetnike i znanstvenike.
Socijalna evaluacija Test-programa kroz analizu namjeravanih i nenamjeravanih
posljedica ukazala je na niz prepreka u ostvarivanju inovacijske politike koje dovode do niske razine ukljuèivanja poduzeæa u program i niske razine komercijalne
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
49
iskorištenosti rezultata projekata (Švarc i dr. 2011). Vrijedni su razmatranja novi
modeli inovacijske politike kao dualni (Xibao 2009) ili blizanaèki (Tylecote 2006),
koji kombiniraju regionalne inovacijske sustave i razvoj klastera s inovacijama temeljenim na znanju. Za Hrvatsku, valja razmotriti moguænosti i domete primjene
inovacijske politike temeljene na potrebama (deman-driven) (Cunningham 2009).
Podaci za program sreðivanja Planerske zone izvodi su iz odgovarajuæih prostornih planova, a temelje se na programima mjera. U programu mjera naznaèuje se
identitet obuhvata zone, uvjeti za izradu Prostornog plana ureðenja i dr. Dosadašnji programi mjera za unapreðenje stanja na prostoru Istarske upanije su bez
kriterija za rješavanje vlasnièkih odnosa (URL 3). U propisima Republike Hrvatske nema programa sreðivanja Planerske zone. Pristup za stvaranje jedinstvene
parcele moe biti upravni akt u terminu ''Program mjera'', Odluka o izradi prostornog plana (URL 4) i sl., koje donosi nadlena vlast. Spomenuta Odluka sadri
12 toèaka koje nemaju provedbeni karakter za sreðivanje zemljišta.
Na razini naselja, Planerska zona treba sadravati podatke: kolièina, kapaciteta,
oneèišæenja, te velièine površine i visine, kao i omjere gustoæe u projekciji srednjoroènog razvoja (Poropat 2010b).
Kriteriji za program sreðivanja zemljišta mogu se naæi u obradi podataka turistièke zone Saladinka – Sv. Martin (Poropat i dr. 2000, Poropat 2002, Poropat i
Ruiæ 2003). Izvodi iz znaèajnih kriterija za sreðivanja zemljišta su sljedeæi:
• Zemljišta katastarskih èestica raznih fizièkih i pravnih osoba treba valorizirati
u cjelovito rješenje s jedinstvenim kriterijima koji vrijede za sve vlasnike.
• Jedinièna cijena zemljišta unutar obuhvata plana treba biti jednaka za sve parcele, bez obzira da li su graðevinske ili obradive.
• Naèiniti katastarski jedinstvenu parcelu u svojstvu njezinih idealnih vlasnièkih
dijelova, kao podlogu za planiranje prostora.
• Odrediti postotak vlasništva idealnih dijelova, kao kljuè za raspodjelu: troškova,
graðevinskih parcela, upravljanja prostorom i dr. (što ukljuèuje i sve površine
komunalne parcele).
• Verifikacija (javnobiljenièka isprava, ugovor i dr.).
Planerska zona moe se sreðivati za neizgraðeno ili djelomièno izgraðeno zemljište i ako ima spoj na ureðenu parcelu prometnice za sabirne ili glavne ulice. Sreðivanje Planerske zone u obuhvatu je katastarskih èestica, ukljuèujuæi i okvirne
planske prometnice koje nisu izvedene ili su izvedene, pa se izostavljaju iz obuhvata jedinstvene parcele. Planerska zona u obuhvatu katastarskih èestica moe biti
veæa ili jednaka površini jedinstvene parcele.
Unutar Planerske zone ulaze i zemljišta katastarskih èestica za izvedene prometnice, infrastrukturne objekte (struja, voda, odvodnja, telefon i sl.), male dopunske
graðevine (zidovi, nadstrešnice, poljske kuæice, spremišta i sl.). Dopunske graðevine i ostali infrastrukturni objekti reguliraju se ugovorno tako da ne ometaju provedbu parcelacije. Ako se otklanjaju infrastrukturni objekti i dopunske graðevine,
tada su na teret postojeæih ili buduæih vlasnika ili u trošku svih vlasnika u omjeru
proporcionalnih odnosa namjenskih površina. Prije izrade Detaljnog plana ureðenja, ostale graðevine i trajni nasadi (bez zemljišta), ako nisu sukladni namjeni Planerske zone, predmet su procjene nekretnina, izvlaštenja i otklanjanja.
50
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
Program sreðivanja u obuhvatu namjene prostora za društvene namjene ukljuèuje i kupnju zemljišta od vlasnika kojima to nije osnovna djelatnost ili se njima regulira odgovarajuæa zamjena za drugo zemljište izvan obuhvata Planerske zone.
Kupac i nositelj zamjene zemljišta za društvenu namjenu je nadlena vlast.
Iz Planerske zone za obraèun komasacijske mase iskljuèuju se legalno izgraðene
graðevine ako se uklapaju u namjenu Planerske zone. Na razini jedinstvene parcele, posebnim se ugovorom utvrðuju kriteriji raspodjele, te druga prava i obveze
za ustanovljenje suvlasnièke zajednice nekretnina.
3.3. Planerska zona od više katastarskih èestica i više vlasnika
Pripremne radnje Planerske zone obuhvaæaju teorijsku obradu podataka: zemljišnoknjinog izvatka, posebne geodetske podloge (Jurinèiæ Buljeviæ 2009), razlike površina (Ivkoviæ i Vlašiæ 2006), korektivni koeficijent i umanjenu površinu
zemljišta. Obrada podataka prikazuje se u supstituciji formula.
Zemljišnoknjini izvadak
Brojèane mjere površina katastarskih èestica iz zemljišnoknjinog izvatka mogu
se prikazati izrazom:
n
Fpz = å Fi,
(1)
i=1
gdje je:
Fpz = zemljišnoknjina površina zemljišta u obuhvatu Planerske zone u m2
n
å Fi = F1 + F2+¼+Fn
i=1
n
å Fi = zbroj površina zemljišta pripadajuæih katastarskih èestica iz izvoda
i=1
zemljišne knjige
Fi = površina katastarske èestice u m2; n = broj katastarske èestice.
Posebna geodetska podloga
Površina neizgraðenoga graðevinskog zemljišta u obuhvatu Planerske zone moe
se prikazati izrazom:
n
Fpzg = å Fi¢,
(2)
i¢=1
gdje je:
Fpzg = površina zemljišta iz posebne geodetske podloge u obuhvatu Planerske
zone u m2
n
å Fi¢ = ukupna površina zemljišta, pripadajuæih katastarskih èestica posebne
i¢=1
geodetskepodloge u m2
n = oznaka kao u formuli (1).
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
51
Podaci mjerenja zemljišta unose se u raèunalo (program AutoCAD ili drugi program koji podrava katastarsku izmjeru) ili u poseban geodetski elaborat. Aurirana posebna geodetska podloga zemljišta osnova je za odreðivanje obuhvata Planerske zone.
Razlika površina
Utvrðuje se razlika mjerenja površina od posebne geodetske podloge i podataka
površina katastarskih èestica iz zemljišnoknjinog izvatka.
Razlika ukupne površine zemljišta moe se prikazati izrazom:
Ro = Fpzg - Fpz ,
(3)
gdje je:
Ro = razlika površina za isti obuhvat zemljišta.
Posebna geodetska podloga je stvarno stanje izmjere zemljišta.
Korektivni koeficijent
Korektivni koeficijent je odnos razlike u površini izmeðu dvaju mjerenja (3) i površine zemljišta iz zemljišnoknjinog izvatka, a dan je izrazom:
k=
Ro
,
Fpz
(4)
gdje je:
k = korektivni koeficijent zemljišta
Fpz = oznaka kao u formuli (1).
Ako je rijeè o veæim odstupanjima površina iz neke ili nekih katastarskih èestica
(greška, netoèni podaci i sl.), ili su nekretnine pod hipotekom, tada se prethodno
riješe ta pitanja, a nakon toga se radi ukupna korekcija površina u cjelini Planerske zone. Korektivni koeficijent moe imati predznak (+) ili (–). Predznak plus
(+) znaèi da je površina izmjere zemljišta iz posebne geodetske podloge veæa od
površine zemljišta koju sadri izvod iz zemljišne knjige, a minus (–) znaèi obrnuto. To znaèi da se vlasnicima ili vlasniku zemljišnoknjine površine korektivno
umanjuje ili poveæava površina zemljišta.
Umanjena površina zemljišta
U obuhvatu Planerske zone moe biti i izgraðeno zemljište ili pojedine katastarske èestice koje vlasnici ne ele unijeti u komasacijsku masu jedinstvene parcele.
Ovim posljednjima, koji ne ele komasaciju na svojim nekretninama, rezervira se
namjena za zelene površine, ako ne ometaju rješenju prometa. Tada se obuhvat
zemljišta Planerske zone umanjuje za površinu pravno izgraðenih katastarskih
èestica i onih neeljenih. Iskazuje se obuhvat katastarskih èestica koje se meðusobno dodiruju i zajedno oblikuju jedan lik (ploha) ili površinu koja èini jedinstvenu parcelu. To se moe prikazati izrazom:
52
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
n¢
M = å Fy ,
(5)
y=1
gdje je:
M = ukupna površina zemljišta svih pravno izgraðenih katastarskih èestica
(zgradne èestice) u m2
n¢
å Fy = zbroj površina izgraðenih katastarskih èestica u m2
y=1
n' = broj zgradne èestice.
3.4. Ugovor o ustanovljenju suvlasnièke zajednice nekretnina
Na temelju programa sreðivanja planerske zone u posebnom postupku kod javnog
biljenika ili nadlenog tijela vlasti, vlasnici svoje zemljišne nekretnine ugovorno
udruuju u jedinstvenu parcelu.
Tim ugovorom nastaje jedna komasacijska masa u suvlasništvu, kao udjeli ili
idealni dijelovi vlasništva. Posebice se reguliraju naknade za kulture na zemljištu.
Ugovorene obveze sadre i naèin raspodjele planerskih èestica. Raspodjela mora
biti u proporciji udjela jedinstvene parcele. Ugovorom o osnivanju suvlasnièke zajednice nekretnina, vlasnici se obvezuju da æe svoje udjele vlasništva zemljišne
površine namijenjene za komunalne parcele ustupiti jednoj pravnoj osobi na
upravljanje. Pravna osoba mora se obvezati da æe bez daljnje privole, u ime suvlasnika i za njihov raèun, prema vaeæim propisima ishoditi potrebnu dokumentaciju i dozvole za realizaciju komunalne parcele. Tim uvjetom prognozira se sreðeno vlasništvo za izgradnju (ureðenje) ulica i drugih otvorenih prostora. Pojedinaèno, postojeæe katastarske èestice zemljišta u odreðenoj skupini, poloajno, oblikovno, namjenski i velièinom svojstveno su nastale iz katastarske izmjere zemljišta u odreðeno vrijeme i za potrebe korisnika.
Potrebe korisnika zemljišta u namjeni površina mijenjaju se prostornim planovima. To je najèešæe namjena u pretvorbi negraðevinskog u graðevinsko zemljište.
Planiranjem graðevinskog zemljišta, postojeæe katastarske èestice mijenjaju se u
druga svojstva namjene. U takvim okolnostima ta druga svojstva namjene za neke
su povoljna, a za druge nepovoljna.
Za vlasnika, povoljna je namjena katastarske èestice ona koja ima gradivu površinu u najveæoj mjeri, a nepovoljna je ona koja ima najmanju gradivu ili negradivu
površinu.
Kako bi se izbjegla nepovoljna svojstva namjene i stvorili preduvjeti za podjednaku kapitalizaciju katastarskih èestica, njihove se meðe grafièki brišu i svojstveno
oblikuju u jednu cjelinu. Ta cjelina podsjeæa na kajganu od tri jaja i pet konzumenata, te upit kako podijeliti jaja da svi konzumenti dobiju jednake dijelove?
Jaja se ne mogu dijeliti, a ostati cijela, ali ako se razbiju i zamute pa zatim ispeku,
tada se mogu naèiniti podjednake cjeline za odreðeni broj konzumenata.
Suvlasništvo u jednoj cjelini privremeno je rješenje koje traje do provedbe Detaljnog plana ureðenja, a regulira se ugovorom o ustanovljenju suvlasnièke zajednice
nekretnina (ugovor). Sastavni su dijelovi ugovora odredbe iz programa sreðivanja
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
53
Planerske zone, kriteriji raspodjele planerskih èestica, te druge mjere. Glavni ugovor trebao bi sadravati i ove znaèajke: svrha ugovora, detaljni plan ureðenja, stadiji provedbe ugovora, vlasnièki statusi, uvjetno vlasništvo, predbiljeba, komasacija i novi ugovor, parcelacija i sporazum o razvrgnuæu suvlasnièke zajednice,
reim komunalnih površina i solidarna namjena, pravo prvokupa, tereti otuðenja,
pravo posredovanja, kaznena odgovornost i naknade štete, stvarni tereti i nasljeðivanje, troškovi i porezi, rješenje sporova, raskidi ugovora, poštovanje rokova,
primjena pozitivnoga hrvatskog zakonodavstva i završne odredbe, datum i potpisi
(Radoloviæ 2006). Kriteriji raspodjele trebaju sadravati mjerila za izbor lokacije
graðevinske parcele (najblia u pojasu odreðenog radijusa, u smjeru kazaljke na
satu i sl.), velièinu (minimalna površina) i kolièinu (odvojena ili grupa) planerskih
èestica i dr., zatim mjerila za komunalne parcele (pravna osoba, naèin realizacije
korištenja i odravanja prometnica i ostalih objekata infrastrukture, ishoðenje
dozvola i sl.). Dosadašnja istraivanja s pravnog aspekta ukazuju na glavni ugovor
i dvije varijante provedbe:
a) ustanovljenje suvlasnièke zajednice nekretnina za jedinstvenu parcelu i njezina
uknjiba
b) stadiji provedbe glavnog ugovora:
• predbiljeba suvlasništva na sadašnjim èesticama unutar jedne zone
• uknjiba suvlasništva na sadašnjim èesticama
• uknjiba suvlasništva na jednu zajednièku èesticu
• uknjiba vlasništva sukladno skici oznaèenih površina na prijedlogu DPU-a
(Radoloviæ 2006).
Prva varijanta ugovora (a) je primamljiva za vlasnike. Prije izrade Detaljnog plana ureðenja su nepoznanice za vlasnike, a polaze iz praktiènih spoznaja Izraðivaèa plana. Vlasnik se pita kako izvuæi najviše dobiti iz svoga zemljišta? Da li æe proæi ulica preko zemljišta? Kako æe se katastarske èestice uklopiti u plan? Zatim, naboj, tko radi plan i priprema za iskazivanje elja, te javna prezentacija plana,
primjedbe, napetosti, a za neke radosti.
Ako otklonimo dosadašnju praksu nepoznanica, onda se ukazuje na sljedeæe: svi
vlasnici unutar suvlasnièke zajednice nekretnina dobit æe novooblikovane parcele
u velièini udjela proporcionalnih odnosa površina katastarskih èestica. Unaprijed
iskazana jednakost raspodjele zemljišta za sve vlasnike psihološki je prihvatljiva i
poeljna jer uspostavlja ravnoteu ili ravnomjernu raspodjelu planiranog zemljišta. Prihvaæanje i provedba ugovora jednostavna je, socijalno prihvatljiva, emocionalno zadivljujuæa, vremenski, administrativno i financijski minimalizirana.
Pravno rješava pretvorbu vlasništva u suvlasništvo za odreðeno vrijeme. Postoje
rizici da se Detaljni plan ureðenja ne donese, pa je upitno korištenje vlasništva do
razvrgnuæa zajednice.
Druga varijanta (b) ugovora je administrativna procedura. Više akata za vlasnike
nekretnina je psihološki oteavajuæe, uveæani su troškovi postupka, èekanje na
proceduru je neizvjesnost, a više stadija u provedbi ugovora je vremenski dugoroèno, pa otvara prostor za moguæa neslaganja, preprodaju, profiterstvo i dr. Nema rizika, jer se pravno štiti postojeæe stanje koje namjenski ne moe opstati, a
ako se optereti hipotekama, tada je upitne provedbe.
54
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
3.5. Jedinstvena parcela od više vlasnika i suvlasnika
Zašto jedinstvena parcela? Zato što “jedinstvo” na veæoj površini zemljišta
obuhvaæa znatan broj meða i katastarskih èestica i èini ih pravno nepostojeæim i zanemarivim, pa samim time i vlasnike okuplja u zajednicu ravnopravnih
odnosa.
Iz izvoda namjene površina GUP-a grada Poreèa oznake ''A'', dan je prikaz postojeæih katastarskih èestica u obuhvatu Planerske zone. Katastarske su èestice nepravilna oblika i poloaja, kako po velièini tako i njihovim svojstvima u kulturi i
konfiguraciji terena (slika 3). Planerska zona ''A'' je umanjena za pripadajuæu površinu izgraðene kuæe, a njezin oblik i velièina simulacija je jedinstvene parcele
Prostorne zone ''A'' (slika 4).
Slika 3. Planerska zona ''A'', GUP-a
grada Poreèa.
Slika 4. Jedinstvena parcela Planerske
zone ''A''.
Ako se u planiranju prostora koristi postojeæe stanje usitnjenih katastarskih èestica, tada meðe stvaraju arhitektima prepreku u naèinu oblikovanja namjenskih
površina ili razradu odreðene vrste prostornoplanske dokumentacije.
Jednostavno reèeno, postojeæe vlasnièko stanje katastarskih èestica u zoni naselja
ogranièava slobodu arhitektonskog i urbanog stvaralaštva. “Jedinstvena parcela”
pojmovno je zamjena za jednu parcelu “društvenog vlasnika”, jer jedna parcela s
aspekta privatnog vlasništva suvlasnièka je zajednica nekretnina koju podupire
interes jedne pravne osobe (trgovaèko društvo, jedinica lokalne samouprave, javna
uprava i dr.). Pojedinaèna vlasništva zemljišnih parcela raznih fizièkih i pravnih
osoba treba valorizirati u cjelovito rješenje s jedinstvenim kriterijima koji vrijede
za sve vlasnike. Spomenuti kriteriji ujedno su i odredbe teorijskog pristupa k efikasnijem naèinu formiranja novih parcela.
Posebnim propisom mogu se regulirati pitanja naèina raspodjele parcela, financiranja, izgradnje i ureðenja infrastrukturnih objekata i zgrada, te sluèajevi kada
svi vlasnici ne ele ugovorne obveze jedinstvene parcele. Minimalni su troškovi i
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
55
vrijeme za provedbu pravnog akta, jer se za jednu parcelu u obuhvatu zone naselja odjednom rješava skupina brojèanih mjera katastarskih èestica.
U jedinstvenoj parceli svi dobivaju zemljište za izgradnju u odreðenom postotku,
nikome se ne oduzima niti poveæava površina zemljišta.
To je samo preraspodjela poloaja zemljišta u vlasništvu na suvlasništvo u obuhvatu veæe površine zemljišta. Teorijski, pomoæu izraza matematièkih formula
moe se prikazati obuhvat jedinstvene parcele i suvlasništvo.
Jedinstvena parcela
Utvrðuje se površina jedinstvene parcele:
J p = (±) k × Fpz
ili (±) k × Fpz - M,
(6)
gdje je:
J p = površina zemljišta u obuhvatu jedinstvene parcele u m2
Fpz = oznaka kao u formuli (1).
U uvjetima:
k= 1, površine zemljišta iz podataka posebne geodetske podloge i izvoda iz
zemljišneknjige su jednake
M = 0, nema izgraðenih i neeljenih katastarskih èestica.
Udjel vlasništva (suvlasništvo)
U vx = 100 × k ×
Fix
,
Jp
(7)
gdje je:
U vx = velièina vlasnièkog udjela (postotak) u površini jedinstvene parcele. Malo x
oznaèuje broj vlasnika fizièke ili pravne osobe
Fix = površina zemljišta katastarskih èestica (i) iz zemljišnoknjinog izvatka u m 2
za obuhvat jednog vlasnika (x) na jedinstvenoj parceli
k, J p = oznake kao u formuli (6).
Vlasnik moe imati u vlasništvu jednu ili više katastarskih èestica ili manju površinu od jedne katastarske èestice (udjel), tada se suvlasništvo ili udjel izraèuna
na slièan naèin kao prethodno opisano i ima svoj broj.
Parcelacijski elaborat jedinstvene parcele
U ovom radu razlikujemo: elaborat jedinstvene parcele ili propisno-parcelacijski
elaborat komasacije, a odnosi se na prvi dio urbane komasacije, prije donošenja
Detaljnog plana ureðenja. U propisima Republike Hrvatske nedostaje parcelacijski elaborat za okupljanje zemljišta u idealne dijelove vlasništva (Galiæ 2009), ali
nije zabranjen. Pravilnikom o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 2007b) propisane su dvije vrste parcelacijskih elaborata: parcelacijski
56
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
elaborati za diobu ili spajanje katastarskih èestica i parcelacijski elaborati za provedbu dokumenata ili akata prostornog ureðenja. Na temelju utvrðenih uvjeta
Planerske zone, sukladno sadraju4 spomenutih Pravilnika te naèinu pojedinaènog prevoðenja katastarskih èestica u katastar nekretnina (Stanèiæ i Roiæ
2011), moe biti uporište propisa za izradu parcelacijskog elaborata jedinstvene
parcele.
Pojedini vlasnici jedne ili više nekretnina zemljišta od spojenih ili odvojenih katastarskih èestica okupljaju se u jednu idealnu površinu ili jedan udjel vlasništva
(postotak) u obuhvatu jedinstvene parcele. Unutar jedinstvene parcele brišu se
meðe, bez obzira na katastarsku kulturu zemljišta (livada, oranica i dr.). Ostaju
rubne meðe jedinstvene parcele, a teorijski je stvorena jedna ploha geodetske
podloge za oblikovanje novih Planerskih èestica. Potpisnici parcelacijskog elaborata su svi sudionici jedinstvene parcele, kao i vlasnici vanjskih rubnih meða.
3.6. Rješenje I
Nadleno tijelo dravne geodetske uprave donosi rješenje o katastarskom operatu
kojim se mijenjaju podaci s dosadašnjeg u novo stanje. Podaci se odnose na broj
posjedovnog lista, broj i naziv katastarskih èestica, kultura (naèin korištenja) i
površina u m2.
Ako vlasnik nekretnine uskraæuje potpis zbog poloaja rubne meðe jedinstvene
parcele ili sliènog, tada se “elaborat” stavlja u mirovanje, a njegova se valjanost
odreðuje putem nadlenog suda.
Nadlena dravna uprava za katastar dostavlja pravomoæno rješenje s prilozima
elaborata jedinstvene parcele u zemljišnu knjigu na provedbu. Na temelju potvrðenog ispravnog elaborata u katastarskom operatu provode se promjene. Prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama
(NN 2007c) o provedenim promjenama, katastar po slubenoj dunosti obavještava nadleni zemljišnoknjini odjel, koji katastarsku èesticu pojedinaèno preoblikuje EOP za zemljišnu knjigu. Zemljišnoknjini odjel dostavlja ispis iz EOP zemljišne knjige nositeljima prava na nekretnini (Stanèiæ i Roiæ 2011). Jedinstvena
parcela uknjiena u zemljišnu knjigu s dodatkom posebne geodetske podloge ujedno je i podloga za izradu Urbanistièkog ili Detaljnog plana ureðenja.
4. Zakljuèci
Komasacija graðevinskog zemljišta multidisciplinarni je rad koji obuhvaæa vlasnike nekretnina i pravne osobe u provedbi pravnih akata i elaborata. Provedba
pravnih akata i elaborata aktivnosti su i poslovi djelatnika koji jedno svojstvo
zemljišta u velièini, obliku, poloaju, namjeni i vlasništvu rasporeðuju (okupljaju i
transformiraju) u drugo svojstvo zemljišta.
4
Naslovna stranica, skica izmjere, popis koordinata, prikaz izmjerenog stanja ili situacija, iskaz površina, prijavni list za katastar, kopija katastarskog plana za katastar i izvješæe o izraðenom elaboratu.
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
57
Nadlena tijela politièke vlasti odlukom propisuju odredbe za provoðenje prostornog plana tako da se taksativno razraðuju poglavlja koja su odreðena Pravilnikom.
Time se svojstvo Odluke o prihvaæanju prostornog plana pretvara u propis, a ne u
odluku za njegovo donošenje.
Odlukom se prihvaæa elaborat prostornog plana u cjelini, a ne njegovi tekstualni
izvodi, bez vidljivih grafièkih priloga, jer se time zanemaruju funkcionalna rješenja i kreativni rad u oblikovanju parcela za izgradnju i ureðenje okoliša. Zbog toga odluke o donošenju prostornih planova ureðenja trebaju donositi “planerska
vijeæa” predstavnike kojih imenuju strukovna udruenja (komora arhitekata, društvo arhitekata i sl.) uz prethodnu verifikaciju programa koji donosi politika nadlene vlasti.
Program sreðivanja Planerske zone obuhvaæa tehnièki opis identiteta, kolièina i
velièina, te kriterije za oblikovanje i razradu jedinstvene parcele. Prihvaæanje spomenutog programa od nadlenog tijela vlasti garancija je vlasnicima za stvaranje
nove vrijednosti u prenamjeni nekretnina i naèinu provedbe jedinstvene parcele.
Jedan od naèina provedbe su izraðene formule za obradu podataka zemljišnih
površina na razini zemljišnoknjinog izvatka, posebne geodetske podloge, razlike
površina, korektivnoga koeficijenta i umanjene površine zemljišta.
Na temelju programa sreðivanja Planerske zone, vlasnici svoje zemljišne nekretnine ugovorno udruuju u jedinstvenu parcelu ili komasacijsku masu s idealnim
dijelovima vlasništva. Za naèin provedbe idealnih dijelova vlasništva izraðene su
formule za supstituciju površina zemljišta u obuhvatu jedinstvene parcele, kao i
parcelacijski elaborat jedinstvene parcele.
U parcelacijskom elaboratu od pojedinih se vlasnika jedne ili više nekretnina zemljišta, od spojenih ili odvojenih katastarskih èestica, okuplja vlasništvo u jednu
idealnu površinu ili jedan udjel vlasništva (postotak) jedinstvene parcele. Nadlena dravna uprava za katastar, na temelju elaborata jedinstvene parcele, donosi rješenje o katastarskom operatu kojim se mijenjaju podaci s dosadašnjeg u novo
stanje katastarske èestice. Pravovaljano rješenje s istaknutim elaboratom dostavlja se nadlenom sudu i knjii u zemljišne knjige.
Na podlozi jedinstvene parcele bez unutarnjih meða, teorijski i praktièno je stvorena podloga za funkcionalnu i kreativnu slobodu prostornih planera u oblikovanju, velièini, optereæenju, razgranièenju i zaštiti prostora graðevinskih i komunalnih parcela. Geodetima se osigurava precizan i najmanje ometan rad. Vlasnicima
se otvara moguænost ravnomjerne raspodjele nekretnina i stjecanje ravnomjernog
vlasništva na predstojeæe novoplanirane graðevinske parcele, a upravnim tijelima vlasti rješavanje zadaæe u znatno kraæem vremenu u odnosu na dosadašnju
praksu.
58
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
Literatura
Antiæ, L. (1976): Ureðivanje i korištenje graðevinskog zemljišta, ZIK Izdavaèki centar,
Beograd.
Bullard, R. K. (2007): Land consolidation and rural development, Papers in Land Management, 10, Anglia Ruskin University, Cambrige & Chelmsford.
Cohen, Z. (2009): The Appraiser’s Role in Urban Subdivisio and Land Consolidation
(Reparcellation) in Israel, TS 1E-Valuer’s Profession and Real Estate Taxation,
1–9.
Cunningham, P. (2009): Demand-side Innovation Policies Policy Brief, 1, Manchester
Institut of Innovation Research, University of Manchester.
Galiæ, J. (2009): Osvrt na neusklaðenost i nedoreèenost propisa u vezi s Planom posebnih dijelova nekretnine, Geodetski list, 3, 255–261.
Iscan, F. (2010): The effects of different land reallocation models applied in land consolidation projects on parcel transposition: Example of Karatepe village, Turkey, Scientific and Essays, 5(9), 873–882.
Ivkoviæ, M., Vlašiæ, I. (2006): Usporedba površina katastarskih èestica stare i nove izmjere, Geodetski list, 4, 285–294.
Ivkoviæ, M., Barkoviæ, Ð., Baæani, S. (2010): Komasacija zemljišta i ruralni razvoj, Geodetski list, 4, 297–312.
Jurinèiæ Buljeviæ, J. (2009): Posebna geodetska podloga, Geodetski list, 2, 135–146.
Laliæ, D. (2002): Politièari i problemi: Vodeæi politièari Splita o problemima grada, Politièka misao, 3, 106–126.
Mandiè, S. (2002): Socialni programi, drubeni problemi in krepitev vpliva javnosti,
Teorija in praksa, 2, 204–219.
Marinoviæ-Uzelac, A. (1993): Urbanizam u novim uvjetima, Prostor, Vol. 1, br. 1, 1–12.
Miliæ, B. (1995): Parcela i parcelacija, Razvoj grada kroz stoljeæa 2., Školska knjiga,
Zagreb, 146–149.
Narodne novine (1996): Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, 91, 73/00,
114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09.
Narodne novine (1998): Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, 106,
39/04, 45/04.
Narodne novine (1999): Zakon o dravnoj izmjeri i katastru zemljišta, 128, 153/05,
16/07, 124/10.
Narodne novine (2005): Zakon o obveznim odnosima, 35, 41/08.
Narodne novine (2007a): Zakon o prostornom ureðenju i gradnji, 76, 38/09, 55/11,
90/11.
Narodne novine (2007b): Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima,
86, 25/09, 148/09.
Narodne novine (2007c): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, 107.
Narodne novine (2008a): Zakon o poljoprivrednom zemljištu, 152, 21/10, 63/11.
Narodne novine (2008b): Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureðenju i gradnji, 152.
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
59
Opæa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (1980): 6 Nih-Ras, Zagreb,
308.
Persons, W. (1995): Measuring the Performance of Human Service Programs, Thousand Oaks, London, Tokyo, Sage.
Poropat, A. (2002): Prostorni èinitelji izgraðivanja parcele obiteljskih graðevina na
primjeru zapadne obale Istre, doktorski rad, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u
Zagrebu, Zagreb.
Poropat, A. (2004): Identification of trafficway parcels in a settlement, Zbornik radova,
Meðunarodni kongres Energija i okoliš, Opatija, 281–293.
Poropat, A. (2005): Identifikacija parcela prometnice u naselju, Glasilo Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, 18.
Poropat, A. (2010a): The Land Plot – The Introduction of Planning Script, Economic
Research, 23, 1, 47–59.
Poropat, A. (2010b): Land plot – a matrix of planning script, Economic Research, 23, 2,
70–88.
Poropat, A., Jusuf, Š., Ruiæ, P., Bratoviæ, I., Krainoviæ, K. (2000): Studija podruèja
Saladinka – Sv. Martin – okvirne moguænosti, Slubeni glasnik Grada Poreèa, 2,
Poreè.
Poropat, A., Ruiæ, P. (2003): Framework possibilities for the area development of Saladinka – Sv. Martin tourist zone (case study), Èasopis za teoriju i praksu hoteljerstva, Beograd, 479–488.
Radoloviæ, O. (2006): Pravna ekspertiza rješavanja vlasnièkih odnosa u uvali “Saladinka” u Poreèu, Elaborat.
Ruièka, B. (1994): Zemljišne knjige nekad, danas i sutra, Informator 4232, 1–14.
Simonetti, P. (2007): Prelazak nekretnina u društveno vlasništvo protekom vremena;
restitucija i pretvorba, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuèilišta Rijeka, 28, 1.
Slubeni glasnik grada Poreèa (2010): Proèišæeni tekst Odluke o donošenju Generalnog
urbanistièkog plana ureðenja Grada Poreèa, 9.
Slubeni glasnik grada Poreèa (2006): Odluka o donošenju Prostornog plan ureðenja
grada Poreèa, 8.
Slubeni glasnik opæine Vrsar – Funtana (2008): Odluka o donošenju Prostornog plana
ureðenja opæine Funtana – Vrsar, 2.
Slubeni glasnik grada Pazina (2008): Odluka o donošenju Prostornog plana ureðenja
opæine Lupoglav, 30.
Stanèiæ, B., Roiæ, M. (2011): Koncepcijski model pojedinaènog prevoðenja katastarskih
èestica u katastar nekretnina, Geodetski list, 1, 21–36.
Švarc, J., Perkoviæ, J., Lanjak, J. (2011): Sociologija i prostor, 49, 190(2), 209–235.
Tylecote, A. (2006): Twin innovation systems, intermediate technology and economic
development: history and prospect for China, Innovation: Management, Policy &
Practice, 8(1/2), 62–83.
Vitikainen, A. (2004): An Overview of Land Consolidation in Europe, Nordic Journal of
Surveying Real Estate Research, 1, 26–43.
Zelenika, R. (1998): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i struènog djela, Ekonomski fakultet Sveuèilišta u Rijeci, Rijeka.
60
Poropat, A. i dr.: Provedba Planerske zone u komasaciji …, Geod. list 2013, 1, 41–60
Xibao, L. (2009): China’s regional innovation capacity in transition: An empirical approach,
Research Policy, 38, 338–357.
URL 1: Metode znanstvenog rada, http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf,
(20.11.2011.).
URL 2: Politika, http://bs.wikipedia.org/wiki/Politika, (24.2.2012.).
URL 3: Program mjera za unapreðenje stanja u prostoru Istarske upanije,
http://www.istra-istria.hr/index.php?id=234, (24.2.2012.).
URL 4: Odluka o izradi prostornog plana,
http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-preddiplomski/
prostorno-planiranje-i-zastita-okolisa/PRO-PLAN-SKRIPTA.pdf, (24.2.2012.).
Implementation of Planning Zone
in Land Consolidation of Building Parcels
ABSTRACT. The purpose of this paper is to determine implementation of planning
zone in land consolidation of building parcels for theoretical and practical application. The goal of this paper is to present activities and mediations of legal and technically qualified natural persons regarding the assembling of cadastral parcels of
building land from various ownerships into the co-ownership of a single parcel. The
results of the research process conditions for the gradual consolidation of land starting with any legal or natural person and ending with legal acts and studies and
formulas for the assembling of parcels, including its registration were developed.
Keywords: single parcel, land consolidation, planning zone, legal acts and studies.
Primljeno: 2012-03-29
Prihvaæeno: 2013-02-25
Geod. list 2013, 1
VIJESTI
61
ŠEZDESETA OBLJETNICA MATURE ÐAKA GEODETSKE TEHNIÈKE ŠKOLE
U ZAGREBU
Zahvaljujuæi kolegi Doliæu, nakon njegovih brojnih telefonskih razgovora i dogovaranja,
uspjeli smo se okupiti 17. prosinca 2012. godine u maloj dvorani Hrvatskog inenjerskog saveza u Berislaviæevoj ulici br. 6, u Zagrebu.
Palaèa kao i mnoge druge, ne samo u Zagrebu, sagraðena je po zagovaranju i zalaganju svima nam poznatog arhitekta i graditelja Hermanna Bollça. Zaslugom kraljevskog inzinira
Bollça, civil. ing.-mjernika Milana Lenucija (1892) i mnogih drugih poslije njih, Zagreb je
izmeðu dva Svjetska rata dobio velegradske vedute. Pogledom prema junom dijelu krova
obnovljene zgrade iz Gajeve ulice vidjet æete zlatnu krunu Kraljevskog Kluba Inzinirah i
Arkitektah. Palaèa je djelo arhitekta Otta Hoffera, stara samo 123 godine. Ovdje bi spomenuo prof. dr. sc. Boidara Kanajeta koji ima knjiicu Program studijskog putovanja iz 1882.
godine u kojoj je poimence navedeno 85 austrijskih inenjera, tehnièara, inspektora, bankara, tvornièara i druge gospode. Zagreb je u to doba bio maleni europski grad (oko 50 000
purgera). Prvi vlak stigao je na kolodvor Sava 1861. godine. Zatim, isti dobiva ime Juni kolodvor. Fijakera je tada bilo malo i nisu svi uglednici posjetili središte, Griè, Kaptol i Klub
inzinira pa je domjenak bio prireðen u Wartesalonu II Klasse (èekaonici) Zapadnog kolodvora (i Beè ima Westbahnhof).
U burnom poslijeratnom razdoblju, godine 1948. morali smo se dvaput seliti, a mijenjali su i
naziv škole. Prvi put iz zgrade Srednje tehnièke škole (Klaiæeva ulica) u kojoj su bili odjeli,
tj. buduæi: arhitekti, elektrièari, graðevinari, kemièari, strojari i mi geodeti. Tehnikum je
bio podstanar I. Klasiène gimnazije u Krianiæevoj ulici.
Telefonska elja: nemojmo deèki prekidati tradiciju okupljanja. Ako smo se mogli sastati za
10, 15, 20, 25, 30, (ratne godine), 50, 55, moramo se okupiti i nakon 60 godina. Bilo je neugodnih telefonskih razgovora sa èlanovima obitelji jer nismo znali: “Pa on se preselil!
Kam, gdje je? Pa gore. Boe moj, kaj ne znate?” Mnogo godina vodio je generacijsku brigu
(adrese i drugo) kolega Karlo Pek. Obavještavao nas je o kolegama preko Geodetskog lista u
rubrici In memoriam. No kada smo proèitali partu u novinama geodet Karlo Pek, rekli smo
sami sebi za utjehu: “Ma Karlek ti je veæ bio star pa je zaboravio dihati.” A bilo nas je pred
60 godina samo 79 maturanta.
Bilo je kolega koje nismo vidjeli dugi niz godina. No nakon srdaènog pozdrava i stiska ruku
poèeli smo govoriti jedan drugome: “Joj kako si se promijenio da mene nisi ni prepoznao.”
Bilo je ðaèkog smijeha, radosti, a pala je i po koja suza.
Autori ovih redaka napravili su popis 29 kolega koji su veæ niz godina gore: Branko Boiæ,
Marijan Cukrov, Ivan Èavloviæ, eljko Deliæ, Ruica Petriæ Doliæ, Ivan Draganiæ, Ðurða
Turkalj Dufek, Stjepan Halambek, Branko Herceg, Josip Horèièka, Stjepan Hršak, Boidar
Kovaè, Ranka Molk Kovaè, Zvonko Kovaèeviæ, Mladen Lojen, Marica Vidiæ Lojen, Vlado
Matoševiæ, Zdenko Milkoviæ, Andrija Nemak, Jure Pavliæeviæ, Dragutin Pavlina, Karlo
Pek, Ivan Rajzner, Tomislav Retkoviæ, Drago Skoko, Radovan Trdak, Ivan Trstenjak, Stjepan Vuksanoviæ i Milorad ivkoviæ. Znamo kako su svi oni bili vrijedni, pošteni, marljivi u
geodetskoj struci, brini svojim obiteljima. Uvijek su u našim mislima.
Na obljetnicama su znali biti i naši stari sveuèilišni profesori i doktori znanosti koje smo
pozivali na zajednièki sveèani ruèak u: Hotela Palas, restoran Graèanka, Gradski podrum,
Restoran ugostiteljske škole Frankopan, Hotel Esplanade i Restoran Okrugljak. Znali su se
odazvati profesori: Boris Apsen, Franjo Braum, Vitalije Graborov, Viktor Tijan, Boidar
Ljilja, Boris Filatov, Ladislav Boškoviæ, Dragutin Mihajloviæ, Vjekoslav Cimerman, Ðuka
Kosak, Blanka Krèeliæ i Vjekoslav Donasy. O našim profesorima lijepo je napisala Tatjana
Ribkin Puškadija u knjizi Emigranti iz Rusije.
Posjetili smo i molili prof. dr. Mirka Tomiæa, koji nam je predavao Katastar i gruntovno
pravo, da proslavi svoj 100-ti roðendan na našoj obljetnici, ali naša i njegova elja nisu se
mogle ispuniti.
62
Vijesti, Geod. list 2013, 1
Slika 1. Prvi red s lijeva na desno: Salko Sefiæ, Zvonimir Pintariæ, Darinka Jerneiæ Bajuti, Katica Ðud Jaška, Nedeljka Lonèar Bucak, Vladimir Virgej, Boidar Kanajet; drugi red:
Drago Jaguljnjak, Milan Vukšiæ, Juraj Stepan, Velimir Andeliæ, Marijan Vojnoviæ; treæi
red: Marijan Šimunkoviæ, Ivan Gal, Ante Doliæ, ivko Tomiæ, Velimir Uršiæ, Stjepan
Grobenski, Marko Majèica, Petar Matjaèiæ, Franjo Kombol, Josip Kota, Bogdan Kralj.
Ne vide se na slici, jer su iza kolega: Ivan Fanton, Boidar Golub i Josip Sajko.
Organizatori susreta bili su i ovom zgodom Ante Doliæ i Boidar Kanajet koji su zasluili
velike zahvale i pohvale od 26 prisutnih kolega i kolegica, a i 23 telefonske ispriènice zbog
nedolaska.
Moramo još na kraju pohvaliti kolege koji su se odluèili na daleki put do Zagreba: kolega
Majèica iz Dubrovnika, Golub iz Gorskog kotara, Virgej, Tomiæ i Gal iz Osijeka, Anðeliæ iz
Bjelovara te Fanton s Velebita.
Zahvaljujemo ravnateljici Geodetske tehnièke škole u Zagrebu Biserki Maurer, dipl. ing.
geod., što æe informaciju i fotografije o obljetnici staviti na internet. Posebno zahvaljujemo
kolegi Ivanu Maureru, dipl. ing. geod., i tajnici Hrvatskoga geodetskog društva, apsolventici
geodezije Jasmini Trupkoviæ što je pripremila i cvijeæem uljepšala malu dvoranu HIS-a te
su blizupredmetnom fotografijom ovjekovjeèili 60 digitalnih slika. Slike su na CD-u kod Doliæa (01 631 3560 ili 099 202 5007 ili e-pošta: [email protected]).
Bogdan Kralj i Boidar Kanajet
63
Vijesti, Geod. list 2013, 1
MAGISTRI INENJERI GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE
Na Geodetskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, dana 7. prosinca 2012., 8. veljaèe i 22. veljaèe 2013. godine, na sveuèilišnome diplomskom studiju geodezije i geoinformatike diplomiralo je ukupno 9 pristupnika i time stekli akademski naziv magistar inenjer geodezije i
geoinformatike, odnosno magistra inenjerka geodezije i geoinformatike.
Pregled magistara inenjera geodezije i geoinformatike:
Pristupnik
Naslov diplomskog rada
Helena Kriman
“GIS šuma gospodarske jedinice Mirna”
Martina Levak
“Ispitivanje vertikalnosti dimnjaka”
Jakov Maganiæ
“Geodetska izmjera Opservatorija Hvar i
okolnog terena”
Stipe Vrankoviæ
“WebGIS Opservatorija Hvar”
Dino Èuliæ
“Ispitivanje elektronièkog tahimetra prema
normi HRN ISO 17123-5”
Ivan Majiæ
“Analiza pomaka i deformacija Starog mosta
u Sisku”
Valentin Rimaniæ
“GIS alati otvorenog koda”
Vladimir Janjac
“Geodetski radovi pri legalizaciji objekata
u Karlovaèkoj upaniji”
Tomislav Kukuruzoviæ
“Auriranje plana grada Splita”
Datum obrane, mentor
7. 12. 2012., prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Deteliæ
7. 12. 2012., prof. dr. sc. Zdravko Kapoviæ
7. 12. 2012., prof. dr. sc. Drago Špoljariæ
7. 12. 2012., prof. dr. sc. Drago Špoljariæ
8. 02. 2013., dr. sc. Mladen Zrinjski,
prof. dr. sc. Ðuro Barkoviæ
8. 02. 2013., prof. dr. sc. Zdravko Kapoviæ
8. 02. 2013., doc. dr. sc. Dubravko Gajski
22. 02. 2013., prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Deteliæ
22. 02. 2013., doc. dr. sc. Robert upan
Kratica za ovaj akademski naziv je: mag. ing. geod. et geoinf.
Èestitamo novim magistrima inenjerima geodezije i geoinformatike.
Mladen Zrinjski
DIPLOMIRALI NA GEODETSKOM FAKULTETU
Na Geodetskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, od 22. rujna 2012. do 22. veljaèe 2013. godine, na sveuèilišnome dodiplomskom studiju geodezije diplomiralo je ukupno 6 pristupnika.
Pregled diplomiranih inenjera geodezije:
Pristupnik
Naslov diplomskog rada
Jasna Èajsa Beber
“Digitalna fotogrametrijska izmjera DMR-a na
podruèju Biokova, istoène i zapadne Slavonije”
Ðani Èop
“Terestrièko lasersko skeniranje dvorca Erdedy”
Matej Horvat
“Raèunanje razlike volumena izmeðu 3D situacije
i projektnog završnog stanja kamenoloma Vetovo”
Mario Vrdoljak
“Vrednovanje nekretnina na osnovu udaljenosti
od zraènih luka”
Marija Belamariæ
“Primjena ILWIS-a kod izrade GIS-a jezera Bolivije”
Danijela Toliæ
“Terestrièko lasersko skeniranje klizišta”
Datum obrane, mentor
14. 12. 2012., doc. dr. sc. Dubravko Gajski
14. 12. 2012., prof. dr. sc. Boško Pribièeviæ
14. 12. 2012., prof. dr. sc. Damir Medak
14. 12. 2012., prof. dr. sc. Siniša Masteliæ Iviæ
22. 02. 2013., prof. dr. sc. Siniša Masteliæ Iviæ
22. 02. 2013., prof. dr. sc. Boško Pribièeviæ
Èestitamo novim diplomiranim inenjerima geodezije.
Mladen Zrinjski
64
PREGLED STRUÈNOG TISKA I SOFTVERA
Geod. list 2013, 1
IZ STRANIH ÈASOPISA
Acta Geodaetica et Geophysica Hungarica, Vol.47, No.4., 2012.
• Estimation of the electric resistivity distribution (EURHOM) in the european lithosphere
in the frame of the eurisgic WP2 project. A. Ádám, E. Prácser and V. Wesztergom.
377.-387.
• Quality description for gravimetric and seismic moho models of fennoscandia through a
combined adjustment. M. Eshagh and M. Bagherbandi. 388.-401.
• 3D crustal structure and its tectonic implication for Nile delta and greater Cairo regions,
Egypt, from geophysical data. S. Saleh. 402.-429.
• Geometric interpretation and precision analysis of algebraic ellipse fitting using least
squares method. O. Kurt and O. Arslan. 430.-440.
• Some remarks on linear least squares fits with errors in both coordinates. L. Bányai.
441.-452.
• A simple proof of the solutions of the Helmert- and the overdetermined nonlinear 7-parameter datum transformation. J. Závoti. 453.-464.
• Probabilistic seismic hazard assessment of Albania. A. Fundo, Duni Ll, Sh Kuka, E. Begu
and N. Kuka. 465.-479.
Allgemeine Vermessungs-Nachrichten, Vol.119, No.11-12., 2012.
• Anwendung der Lokalen-Maßstab-Parameter Methode (LSPM) bei der Vermessung einer
Kalibrierbasis. Fritz K. Brunner, Werner Lienhart.
• Messunsicherheit bei elektrooptisch bestimmten Strecken. Ingo Neumann.
• Auswertung des Ringversuchs auf der neuen Kalibrierbasis der UniBw München zur
Bestimmung der Sollstrecken. Otto Heunecke.
Geoinformatica, Vol.17, No.1., 2013.
• Building pattern recognition in topographic data: examples on collinear and curvilinear
alignments. Xiang Zhang, Tinghua Ai, Jantien E. Stoter, Menno-Jan Kraak, Martien
Molenaar. 1.-33.
• Computer-based synthetic data to assess the tree delineation algorithm from airborne
LiDAR survey. Lei Wang, Andrew G. Birt, Charles W. Lafon, David M. Cairns, Robert N.
Coulson, Maria D. Tchakerian, Weimin Xi, Sorin C. Popescu, James M. Guldin. 35.-61.
• Continuous aggregate nearest neighbor queries. Hicham G. Elmongui, Mohamed F.
Mokbel, Walid G. Aref. 63.-95.
• A query integrity assurance scheme for accessing outsourced spatial databases.
Wei-Shinn Ku, Ling Hu, Cyrus Shahabi, Haixun Wang. 97.-124.
• A generic data model for moving objects. Jianqiu Xu, Ralf Hartmut Güting. 125-172.
• Users plan optimization for participatory urban texture documentation. Houtan Shirani-Mehr, Farnoush Banaei Kashani, Cyrus Shahabi. 173.-205.
• HFPaC: GPU friendly height field parallel compression. Dorde M. Durdevic, Igor I. Tartalja. 207.-233.
Pregled struènog tiska i softvera, Geod. list 2013, 1
65
Geomatics Info Magazine (GIM International), Vol.27, No.1., 2013.
• Location Intelligence via Web-based Mapping Platforms: Business Intelligence Goes
Spatial. Peter Brack.
• Experiences in UAS Photogrammetry: Quality Matters. Mikko Sippo.
• Indoor Navigation Using Smartphones: Thomas Willemsen, Friedrich Keller and Harald
Sternberg
Journal of Geodesy, Vol. 87, No.1., 2013.
• Reliability of partial ambiguity fixing with multiple GNSS constellations. Jun Wang,
Yanming Feng. 1.-14.
• The height datum problem and the role of satellite gravity models. Andrea Gatti, Mirko
Reguzzoni, Giovanna Venuti. 15.-22.
• A solution to EIV model with inequality constraints and its geodetic applications. Songlin
Zhang, Xiaohua Tong, Kun Zhang. 23.-28.
• Analysis of the repeated absolute gravity measurements in the Czech Republic, Slovakia
and Hungary from the period 1991–2010 considering instrumental and hydrological effects. Vojtech Pálinkáš, Martin Lederer, Jakub Kostelecký, Jaroslav Šimek. 29.-42.
• Algorithms for geodesics. Charles F. F. Karney. 43.-55.
• Global height system unification with GOCE: a simulation study on the indirect bias
term in the GBVP approach. Christian Gerlach, Reiner Rummel. 57.-67.
• Estimation of mass change trends in the Earth’s system on the basis of GRACE satellite
data, with application to Greenland. C. Siemes, P. Ditmar, R. E. M. Riva, D. C. Slobbe,
X. L. Liu. Pages 69.-87.
• An approach to response-based reliability analysis of quasi-linear Errors-in-Variables
models. Witold Prószy²ski. 89.-99.
• IAG Newsletter. Gyula Tóth. 101.-106.
Zeitschrift fur Geodasie, Geoinformation und Landmanagement, Vol.137, No.6.,
2012.
• Wo lag Thule? – Geodätische Daten aus der Antike. Dieter Lelgemann.
• CityGML 2.0 – Ein internationaler Standard für 3D-Stadtmodelle. Teil 1: Datenmodell.
Marc-O. Löwner, Joachim Benner, Gerhard Gröger, Ulrich Gruber, Karl-Heinz Häfele,
Sandra Schlüter.
• Feinerschließung des ländlichen Raumes in Österreich auch im Vergleich zu Deutschland
und der Schweiz. Wolfgang Haslehner.
• Räumliche Abgrenzungen in einem ÖREB-Kataster für Österreich. Gerhard Navratil,
Dominik Spangl.
• Rekursive Bayesische Schätzverfahren zur Lokalisierung von Personen innerhalb von
Gebäuden. Lasse Klingbeil, Michailas Romanovas.
Vlado Cetl
66
PREDSTOJEÆI DOGAÐAJI
TRAVANJ
European Geosciences Union
General Assembly 2013
Vienna, Austria, 7.-12. 4.
Web: http://www.egu2013.eu/
E-mail: [email protected]
SVIBANJ
International IABSE Conference 2013
Rotterdam, The Netherlands, 6.-8. 5.
Web: http://www.iabse2013rotterdam.nl/
E-mail: [email protected]
Geospatial World Forum 2013
Rotterdam, The Netherlands, 13.-16. 5.
Web: http://www.geospatialworldforum.org
E-mail: [email protected]
LIPANJ
13th International GeoConference
SGEM 2013
Albena, Bulgaria, 16.-22. 6.
Web: http://www.sgem.org/
E-mail: [email protected]
10th International Navigational
Conference – TransNav 2013
Gdynia, Poland, 19.-21. 6.
Web: http://transnav2013.am.gdynia.pl/
E-mail: [email protected]
Dani hrvatskih geodeta – XVII. susret
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 28.-30. 6.
Web: http://www.hgd1952.hr/
E-mail: [email protected]
SRPANJ
GI_Forum 2013
Salzburg, Austria, 2.-5. 7.
Web: http://www.gi-forum.org/
E-mail: [email protected]
ESRI International User Conference
San Diego, California, USA, 8.-12. 7.
Web: http://www.esri.com/events/uc/index.html
KOLOVOZ
26th International Cartographic
Conference
Dresden, Germany, 25.-30. 8.
Web: http://www.icc2013.org/
E-mail: [email protected]
IAGA 2013 – 12th Scientific Assembly
Mérida, Yucatán, México, 26.-31. 8.
Web: http://www.geociencias.unam.mx/iaga2013/
E-mail: [email protected]
Geod. list 2013, 1
RUJAN
IAG Scientific Assembly 2013
Potsdam, Germany, 1.-6. 9.
Web: http://www.iag2013.org/IAG_2013/
Welcome.html
E-mail: [email protected]
2nd Joint International Symposium
on Deformation Monitoring (JISDM)
Nottingham, United Kingdom, 9.-11. 9.
Web: http://www.nottingham.ac.uk/
engineering/conference/jisdm
E-mail: [email protected]
LISTOPAD
INTERGEO 2013
Essen, Germany, 8.-10. 10.
Web: http://www.intergeo.de/en/englisch/
index.php
E-mail: [email protected]
The 5th International Conference on
Geoinformation Technologies for Natural
Disaster Management (GiT4NDM 2013)
Mississauga, Ontario, Canada, 9.-11. 10.
Web: http://www.widm.igrdg.com/
5thGiT4NDM.php
E-mail: [email protected]
3. CROPOS konferencija
Opatija, Hrvatska, 24.-25. 10.
Web: http://www.cropos.hr/,
http://www.geof.unizg.hr
E-mail: [email protected]
VI. simpozij ovlaštenih inenjera geodezije
Opatija, Hrvatska, 25.-27. 10.
Web: http://www.hkoig.hr/
E-mail: [email protected]
STUDENI
GSDI 14 World Conference and
AfricaGIS 2013 Conference
Addis Ababa, Ethiopia, 4.-8. 11.
Web: http://www.gsdi.org/gsdiconf/gsdi14/
E-mail: [email protected]
The eight Meeting of the International
Committee on GNSS (ICG-8)
Dubai, UAE, 10.-14. 11.
Web: http://www.oosa.unvienna.org/oosa/en/
SAP/gnss/icg/meetings.html
2014
XXV FIG International Congress
Kuala Lumpur, Malaysia, 16.-21. 6.
Web: http://www.fig.net/fig2014/
Mladen Zrinjski
UPUTE SURADNICIMA
Geodetski list objavljuje znanstvene èlanke iz podruèja geodezije, geoinformatike, GPS-a,
GIS-a i opæenito svih podruèja koja se bave informacijama o prostoru te donosi znaèajnije
spoznaje iz drugih podruèja koje su vane za razvoj i unapreðenje geodezije i geoinformatike. Objavljuje nadalje i sve što se odnosi na struèna zbivanja u nas i u svijetu, podatke iz
prošlosti geodezije te aktivnosti Hrvatskoga geodetskog društva. List se tiska u pravilu
4 puta godišnje (oujak, lipanj, rujan, prosinac).
Geodetski list objavljuje èlanke koji se recenziraju i one koji ne podlijeu recenzentskom postupku, npr. èlanci u rubrikama: Terminologija, Povijest, Vijesti, Pregled struènog tiska i
softvera, In memoriam, Predstojeæi dogaðaji i dr.
Recenzirani se radovi razvrstavaju na sljedeæi naèin:
• izvorni znanstveni èlanci
• prethodna priopæenja
• pregledni znanstveni èlanci
• izlaganja sa znanstvenih i struènih skupova
• struèni èlanci.
Autori predlau kategoriju za svoje radove, ali konaènu odluku o svrstavanju donosi uredništvo na temelju zakljuèaka recenzenata.
Izvorni znanstveni èlanak sadri neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraivanja.
Znanstvene obavijesti trebaju biti izloene tako da se moe provjeriti toènost analiza i dedukcija na kojima se temelje rezultati.
Prethodno priopæenje sadri nove znanstvene spoznaje, koje treba hitno objaviti. Ne moraju
omoguæavati ponavljanje i provjeru iznesenih rezultata.
Pregledni znanstveni èlanak mora biti izvoran, saet i kritièki prikaz nekog podruèja ili njegova dijela, u kojem autor i sam aktivno djeluje. Mora biti naglašena uloga autorova izvornog prinosa tom podruèju s obzirom na veæ publicirane radove te dan i pregled tih radova.
Izlaganja sa znanstvenih i struènih skupova bit æe u pravilu objavljena samo onda ako ne
budu tiskana u zbornicima s tih skupova. Iznimno æe se tiskati bitno preraðeni i dopunjeni
èlanci.
Struèni èlanak koristan je prilog iz podruèja struke, problematika kojega nije vezana uz
izvorna istraivanja. To se, primjerice, odnosi na reprodukciju u svijetu poznatih istraivanja koja su vrijedan materijal u pogledu širenja znanja i prilagoðavanja izvornih istraivanja potrebama znanosti i prakse.
Jednom prihvaæeni èlanak obvezuje autora da isti èlanak ne smije objaviti na drugome mjestu bez odobrenja uredništva Geodetskog lista, a i tada samo uz podatak o tome gdje je èlanak objavljen prvi put.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
8
File Size
10 430 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content