STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA
GRADA OSIJEKA
2014. – 2020.
Osijek, travanj 2014.
1
Sadrţaj
1. Uvod ………………………………………………………………………...……6
1.1. Razlozi izrade Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka……………………..6
1.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka u Osijeku ………………………………...7
1.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT ) – trenutno stanje………………………….....8
1.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka………………………………..9
1.4.1. Zakonski okvir ………………………………………………………………..9
1.4.2. Financijski okvir …………………………………………………………….10
1.5. Metodološko objašnjenje……………………………………………………….18
2. Vizija …………………………………………………………………………….19
3. Misija……………………………………………………………………………..19
4. Temeljne vrijednosti i naĉela……………………………………………………..20
4.1. Temeljne vrijednosti osjeĉke kulture…………………………………………...20
4.2. Temeljna naĉela kulturne politike Grada Osijeka………………………………21
5. Opći strateški ciljevi………………………………………………………………22
5.1. Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka…………………………22
5.2. UsklaĊenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima
i dokumentima statistiĉke regije, Republike Hrvatske i Europske unije………..23
6. Prioriteti …………………………………………………………………………..25
7. Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima ……………………………..32
7.1. Kulturna baština ………………………………………………………………...32
7.1.1. Materijalna kulturna baština …………………………………………..32
7.1.1.1. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku…….32
7.1.2. Nepokretna kulturna dobra…………………………………………….34
7.1.2.1. Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe…………………..34
7.1.2.2. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost……………35
7.1.3. Nematerijalna kulturna baština ………………………………………..36
7.1.3.1. Tradicijska kultura – zaštita i oĉuvanje nematerijalne kulturne baštine i
pokretnih kulturnih dobara…………………………………..36
7.1.3.1.1. Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo
„Osijek 1862.―………………………………………………...37
7.1.3.1.2. Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo
„Ţeljezniĉar―………………………………………………….37
7.1.3.1.3. Hrvatski tamburaški savez u Osijeku……………….38
7.1.3.1.4.. Šokaĉka grana……………………………………...39
7.1.3.1.5. Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić……….39
7.1.3.1.6. Tamburaška škola Batorek………………………….40
7.1.3.1.7. Folklorni ansambl Biseri Slavonije………………....40
7.1.3.1.8. Ostala kulturno-umjetniĉka društva
tradicijskog usmjerenja……………………………...40
2
7.1.4. Pokretna kulturna baština - muzejska djelatnost……………………….41
7.1.4.1. Muzej Slavonije Osijek ……………………………………...41
7.1.4.2. Muzej likovnih umjetnosti, Osijek…………………………...42
7.1.5. Pokretna kulturna baština - galerijska djelatnost………………………44
7.1.5.1. Gradske galerije Osijek………………………………………44
7.1.6. Pokretna kulturna baština - knjiţniĉna djelatnost ………………………45
7.1.6.1. Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek……………………….45
7.1.6.2. Postupak razdvajanja sveuĉilišne od gradske funkcije knjiţnice…46
7.1.7. Pokretna kulturna baština - arhivska djelatnost…………………………46
7.1.7.1. Drţavni arhiv Osijek…………………………………………..46
7.2. Kulturno i umjetniĉko stvaralaštvo………………………………………………..47
7.2.1. Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove – izvorišta stvaralaštva……….47
7.2.1.1. Kazališna scena - Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Djeĉje
kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Barutana…………….47
7.2.1.2. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku………………………….48
7.2.1.3. Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića U Osijeku………………..48
7.2.1.4. Umjetniĉka akademija u Osijeku……………………………….49
7.2.1.5. Odjel za kulturologiju Sveuĉilišta Josipa Juraja Strossmayera u
Osijeku…………………………………………………………..53
7.2.1.5. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek…………………54
7.2.1.6. Glazbena škola Franje Kuhaĉa u Osijeku……………………….55
7.2.2. Izvaninstitucionalno stvaralaštvo …………………………………………56
7.2.2.1. Dramska umjetnost, ples i pokret………………………………..56
7.2.2.1.1. Umjetniĉka organizacija „Teatar 054―………………..56
7.2.2.1.2. Nezavisna scena Barutana ……………………………57
7.2.2.1.3. Dramski i baletni studio Djeĉjeg kazališta Branka
Mihaljevića u Osijeku…………………………………57
7.2.2.2. Glazbena djelatnost ……………………………………………...58
7.2.2.2.1. Hrvatsko pjevaĉko društvo „Lipa―……………………..59
7.2.2.2.2. Glazbena radionica mladih „Polifonija― Osijek………..60
7.2.2.2.3. Glazbena mladeţ u Osijeku…………………………….61
7.2.2.2.4. Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture i glazbe…61
7.2.2.2.5. Kulturno-umjetniĉka udruga „Art klub Osijek―, Big band…62
7.2.2.2.6. Pjevaĉko društvo svetog Josipa Osijek…………………62
7.2.2.2.7. HOPGD Zrinski………………………………………...62
7.2.2.2.8. Vokalni sastav Akvarel…………………………………62
7.2.2.2.9. Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu……….62
7.2.2.2.10. Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis………...63
7.2.2.3. Knjiţna i nakladniĉka djelatnost …………………………………63
7.2.2.3.1. Matica hrvatska, Ogranak Osijek……………………….63
7.2.2.3.2. Društvo hrvatskih knjiţevnika, Ogranak Osijek………..64
7.2.2.4. Likovne umjetnosti i izloţbena djelatnost………………………..64
7.2.2.4.1. HDLU Osijek…………………………………………...64
7.2.2.4.2. Umjetniĉka organizacija „Popup―………………………65
7.2.2.4.3. Udruga za poticanje umjetniĉke svijesti u društvu
„Slama―………………………………………………….65
3
7.2.2.4.4. HDLUA „Likar―…………………………………………66
7.2.2.5. Audiovizualna djelatnost ………………………………………….66
7.2.2.5.1. Kinematografi Osijek d.d. ……………………………….66
7.2.2.5.2. Fotoklub Osijek…………………………………………..67
7.2.2.5.3. Videoklub „Mursa―………………………………………67
7.2.2.5.4. Udruga „Novi film―………………………………………67
7.2.2.6. Kultura mladih i novomedijska kultura…………………………….68
7.2.2.6.1. Udruga ljubitelja stripova „Stripos―………………….......68
7.2.2.6.2. Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjaĉa „100lica―…68
7.2.2.6.3. Udruga M-art……………………………………………...69
7.2.2.7. Kultura nacionalnih manjina………………………………………..69
7.2.2.7.1. MaĊarsko kulturno društvo ―Népkör‖…………………….69
7.2.2.7.2. Srpsko kulturno društvo ―Prosvjeta‖………………………70
7.2.2.7.3. Srpsko kulturno društvo „Sveti Sava― Tenja………………70
7.2.2.7.4. Matica slovaĉka Osijek…………………………………….70
7.2.2.7.5. Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci Osijek…71
7.2.2.7.6. Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u Osijeku……… 71
7.2.2.7.7. Njemaĉka narodnosna zajednica Hrvatske – Zemaljska
udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj……………………72
7.2.2.7.8. Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek…………………….......73
7.2.2.7.9. Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji………………………73
7.2.2.7.10. Zajednica Albanaca Osjeĉko-baranjske ţupanije…………73
7.2.2.7.11. Ţidovska općina……………………………………….......74
7.2.2.7.12. Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na
podruĉju grada Osijeku…………………………………...74
7.2.2.8. Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u podruĉju kulture……76
7.2.2.8.1. Udruga za rad s mladima „Breza― ………………………...76
7.2.2.8.2. Francuska alijansa Osijek………………………………….78
7.2.2.8.3. Udruga Pannonian………………………………………....78
7.2.2.8.4. Udruga za kreativni razvoj „Slap―………………………...79
7.2.2.8.5. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava…………………...79
7.2.2.8.6. Zeleni Osijek………………………………………………80
7.2.2.8.7. PRONI centar za socijalno pouĉavanje……………………80
7.2.2.8.8. Volonterski centar Osijek…………………………………..80
7.2.2.8.9. Udruga Gloria Maris…………………………………….....81
7.2.3. Kulturne manifestacije u gradu Osijeku……………………………………….81
7.2.3.1. Osjeĉko ljeto kulture……………………………………………........81
7.2.3.2. Krleţini dani……………………………………………………….....81
7.2.3.3. SLUK…………………………………………………………………82
7.2.3.4. EPTA……………………………………………………………........82
7.2.3.5. Koncertni ciklus – Osjeĉka muzejska glazbena srijeda……………...82
7.2.3.6. MeĊunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe…………………..82
7.2.3.7. Memorijal „Franjo Kreţma―………………………………………....82
7.2.3.8. Memorijal „ Darko Lukić―…………………………………………...83
7.2.3.9. Jazz Spring Festival………………………………………………….83
7.2.3.10. MeĊunarodni jazz & blues festival Osijek………………………….83
7.2.3.11. MeĊunarodni festival kazališnih akademija Dioniz………………...83
7.2.3.12. Ostale manifestacije Umjetniĉke akademije u Osijeku od znaĉaja
za grad Osijek………………………………………………….…...84
4
7.2.3.13. MeĊunarodni kazališni festival na njemaĉkom jeziku……………..84
7.2.3.14. Slavonski biennale………………………………………………….84
7.2.3.15. Dani grafike………………………………………………………...85
7.2.3.16. Memorijal Ive Kerdića - Triennale medaljerstva i male plastike…..85
7.2.3.17. Dani Matice hrvatske……………………………………………….85
7.2.3.18. MeĊunarodna grafiĉka radionica – HDLU Osijek………………….85
7.2.3.19. Zemlja bez granica………………………………………………….85
7.2.3.20. Landart festival „Slama―…………………………………………....86
7.2.3.21. MeĊunarodni salon digitalne fotografije Osijek………………….....87
7.2.3.22. Ostale manifestacije od znaĉaja za promidţbu grada……….………87
7.3. MeĊunarodna kulturna suradnja ………………………………………………………..88
7.3.1. Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020. ……………………………………….90
7.3.2. Korištenje fondova Europske unije ...............................................................................91
7.3.2.1. Strukturni i kohezijski fondovi .......................................................................92
7.3.2.2. Program Europske unije Kreativna Europa 2014.-2020., Europa za
graĎane i Erasmus+………………………………………………………..92
7.3.2.3. Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u okviru programa
EU……………………………………………………………………………94
7.4. MeĊusektorska suradnja ………………………………………………………………...94
8. Akcijski plan……………………………………………………………………………….95
9. Provedba strategije i praćenje provedbe ............................................................................102
5
1. Uvod
1.1. Razlozi izrade strategije kulturnog razvitka grada Osijeka
Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka u razdoblju od 2014. do 2020. godine,
razraĊen je s nakanom da sluţi kao temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za
sustavnu i suvislu provedbu kulturne politike u navedenom vremenskom razdoblju s općim
ciljem akumulirajućega kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji.
Opći ciljevi i smjernice te obzor kojem se stremi kroz projekciju ove strategije
formulirani su u obliku vizije, tj. zamišljenoga, i u obliku misije, tj. obvezujućega prema
Osijeku s obzirom na povijest, baštinu, kulturno-društvenu ulogu, regionalnu pozicioniranost,
htijenja graĊanstva i infrastrukturnih kapaciteta u širokome rasponu od kreativnih ţarišta do
trenutaĉno mrtvih kapitala.
Do koncipiranja ove strategije Osijek je uspio, društveno-politiĉkim i poratnogospodarskim okolnostima u turbulentnome razdoblju tranzicije usprkos, realizirati niz
kapitalnih kulturnih projekata, kako infrastrukturnih (djelomiĉna revitalizacija TvrĊe, nove
kulturne institucije), tako i manifestacijskih (ponajprije Osjeĉko ljeto kulture kao kruna
kulturnoga stvaralaštva na ovome prostoru). Strategijom bi se pak postojeća kulturna energija
grada sinkronizirala i usmjerila k jasno postavljenim kulturnim vrijednostima i standardima,
dok bi se s druge strane ravnanjem prema strategiji izbjegla stihija, ad hoc osmišljavanja
kulturne sfere grada kao što je Osijek, sporadiĉne i partikularne kulturne politike.
Temeljena na svijesti o baštinskim vrijednostima i kulturnome identitetu kroz dugu
povijest Osijeka, strategija se inspirira naslijeĊenim lokalnim vrijednostima, integriranim
tradicijama i obogaćujućim koloritima europskih kultura, ali i perspektivama kulturne klime
21. stoljeća, ţeleći se prepoznatljivo pozicionirati na kulturnoj mapi Europe kako svojom
kreativnom energijom, tako i svojim dijelom u mozaiku kulturne raznovrsnosti i lokalne
osobnosti. U duhu 21. stoljeća, kojemu je naĉelo funkcioniranja gotovo svakoga aspekta
umreţenost, i s obzirom na smještenost Osijeka u regionalnome okruţenju razliĉitih kultura,
tradicija, vjeroispovijesti i inih dioba poviješću proizvedenih, a koje bismo kulturom
prevladavali – grad na Dravi se vidi i kulturnom strategijom predstavlja kao raskriţje
kreativnosti, opredjeljujući se za tu ulogu kao kljuĉni ĉimbenik kulturnoga razvoja u regiji te
u srednjoeuropskom, panonskom, podunavskom i balkanskom kulturnom krugu.
Stoga naslovna fokusiranost ove strategije na grad Osijek ne znaĉi i ne preporuĉuje
uskogrudni kulturni centralizam, nego pretpostavlja Osijek kao logistiĉku i infrastrukturnu
bazu za prenošenje i širenje kultura, kulturnih sadrţaja i kulturnih vrijednosti. Drugim
rijeĉima, intenzitet provedbe strategije i sinergijski uĉinci realiziranih ideja trebao bi ne samo
reafirmirati kulturu kao nezaobilazan, atraktivan, oplemenjujući i emancipirajući sadrţaj
graĊanske svakodnevice, nego i uĉiniti Osijek disperzirajućim ţarištem kulture što šireg
radijusa.
Ovu strategiju izradili su u koordinaciji Umjetniĉka akademija u Osijeku, Upravni
odjel za društvene djelatnosti i Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje na temelju
prijedloga i glavnih smjernica razvoja struĉnog tima Umjetniĉke akademije te strateških
planova ustanova i udruga u kulturi s podruĉja grada Osijeka. Nakon javne rasprave utvrdit
će se konaĉna verzija strategije, koja će biti proslijeĊena Gradskome vijeću Grada Osijeka na
usvajanje.
6
1.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka u Osijeku
Osijek je grad vrlo bogate kulturne baštine, a i trenutno vrlo razvijene kulturne scene.
Arheološki nalazi upućuju na to da na prostoru Osijeka tragovi prvog naseljavanja postoje još
od mlaĊeg kamenog doba (5. ili 6.st.prije Krista), a potom je Osijek/Mursa postalo keltsko i
rimsko uporište.
Vrlo malo zapisa je preostalo o Osijeku iz srednjovjekovnog i turskog doba, pa je
stoga moguće pratiti kulturni ţivot grada tek od 18. stoljeća. U 18. stoljeću otvaraju se
latinska gimnazija, a potom i franjevaĉka filozofska i teološka škole. One postaju središta
kulturnoga ţivota, u kojima se razvijaju knjiţevnost i drugi oblici duhovnog stvaralaštva.
Vrlo znaĉajan dogaĊaj je i otvaranje prve tiskare otvorene 1735. godine. U drugoj
polovici 19. stoljeća otvaraju se i gimnazije, uĉiteljska škola, te trgovaĉka akademija, što je
potaklo razvoj kulturnog ţivota u gradu. U školama su prikazivane kazališne igre i izvoĊene
pjesme. Na trgovima i u gostionicama nastupale su putujuće kazališne i glazbene druţine.
Glazba se njegovala u samostanima i crkvama te u domovima vojnih i graĊanskih uglednika
te je Osijek tada vrlo poznato, i priznato, središte glazbene kulture. U Osijeku su ponikli
znaĉajni hrvatski glazbenici: Franjo Kreţma, Pajo Kolarić, Franjo Kuhaĉ i Lujo Svećenski.
Brojna znaĉajna kulturno-umjetniĉka društva su poĉela svoju djelatnost sredinom 19. stoljeća,
a većina ih postoji i danas (npr. HKUD Osijek 1862, HPD Lipa – 1876., HOPGD „Zrinski―,
STD Pajo Kolarić, HKUD Ţeljezniĉar). Ta su društva tijekom dugog niza godina snaţno
razvila svoju djelatnost i oblikovale kulturno – umjetniĉki ţivot grada.
Muzej Slavonije je najstarija ustanova u kulturi, osnovana 1877. godine, a iz njega je
1954. izrasla i druga muzejska ustanova, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, koja ĉuva
vrijednu zbirku slikarstva od 18. do 20. stoljeća. Likovna umjetnost u Osijeku ima dugu i
izuzetno bogatu tradiciju neprekidno od 19. stoljeća. Niz je osjeĉkih likovnih umjetnika iz 19.
i 20.stoljeća, koji su vrlo poznati i u europskim razmjerima: Hugo Conrad von Hötzendorf,
Adolf Waldinger, Bela Ĉikoš Sesija, Ivan Rein, Julije Knifer, Oskar Nemon.
Prve kazališne predstave odrţavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva
kazališna zgrada, današnje Hrvatsko narodno kazalište, sagraĊena je 1866. godine. Hrvatsko
narodno kazalište u Osijeku osnovano je 1907. kao drugo nacionalno kazalište u Hrvatskoj
(nakon zagrebaĉkog). HNK je i danas najznaĉajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje,
u gradu od 1950. godine djeluje još jedna znaĉajna kazališna ustanova – sada pod imenom
Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.
Ostale ustanove i udruge u kulturi osnovane su u 20. stoljeću (arhiv, galerije, Djeĉje
kazalište, Gradska i sveuĉilišna knjiţnica i dr.), ali su takoĊer izuzetno znaĉajan kulturni
ĉimbenik u gradu. Jedna od tih vrlo znaĉajnih ustanova u kulturi, Drţavni arhiv u Osijeku,
pohranjuje i ĉuva izuzetno vaţne dokumente osjeĉke i slavonske povijesti. U pripremi je i
projekt preureĊenja i obnove i druge takve bivše vojarne (Kamila Firingera 3, TvrĊa) u
prostor Drţavnog arhiva namijenjen skladištenju arhivske graĊe, ali i komunikaciji s
graĊanstvom.
Novije galerije izlaţu većinom suvremenu umjetnost, poput Gradskih galerija Osijek galerije Waldinger, HDLU Osijek - galerija Kazamat te izloţbeni prostori projekta POPUP
pod vodstvom mladih akademskih likovnjaka (napušteni poslovni prostori u središtu grada,
koji su u vlasništvu Grada Osijeka).
U gradu su dugi niz godina djelovala dva kina, Kino Urania u povijesnoj secesijskoj
zgradi izgraĊenoj 1912., te Kino Europa. 2011. i 2012. oba su kina bila prisiljena zatvoriti
svoja vrata pod pritiskom trţišno snaţnijih globalnih kinenatografskih i distributerskih tvrtki,
koji su u Osijek stigli istovremeno s otvaranjem velikih trgovaĉkih centara. Naporima
Ministarstva kulture kroz projekt digitalizacije kino Urania ponovo otvara svoja vrata u
listopadu 2013.
7
1.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT) – trenutno stanje kulture u gradu Osijeku
Snage

Razvijena infrastruktura i razvijene kulturne
ustanove: muzeji, kazališta, galerije, knjiţnice..

Postojanje visokoškolskih institucija u podruĉju
kulture / Umjetniĉka akademija, novi studiji
(kulturologija, u perspektivi i arhitektura);
srednje škole (primijenjena, glazbena škola).
Visok stupanj struĉnosti pojedinaca zaposlenih u
institucijama kulture


Bogata kulturna - arheološka, povijesna,
prirodna i umjetniĉka baština pogodna za razvoj
kulturnog turizma

Odgovarajući interes medija i medijsko praćenje
rada institucija kulture i manifestacija u kulturi

Aktivan rad na prezentaciji kulture i tradicije
kraja preko brojnih manifestacija

Grad i Ţupanija sudjeluju u sufinanciranju
javnih potreba u kulturi

Razvijen kulturno-umjetniĉki amaterizam

Znaĉajan broj regionalno i meĊunarodno
poznatih manifestacija i memorijala

Kino-kultura i postojanje kina
Slabosti

Nepostojanje strateških dokumenata

Nedovoljna iskorištenost kulturnih
institucija u edukaciji djece i mladih u
cilju podizanja kulturne svijesti

Nedovoljno poznavanje kulturne baštine i
neadekvatna zaštita kulturne baštine

Nedovoljna integriranost kulturnih dobara
u svakodnevni ţivot

Nedovoljna turistiĉka valorizacija

Neadekvatna i nedostatna promidţba
postojećih kulturnih kapaciteta

Nedostatan kadar koji se bavi
komunikacijom i marketingom

Nedovoljni financijski i ljudski kapaciteti
na razini institucija, a posebice udruga

Dio infrastrukture nedostaje (koncertna
dvorana i slikarski ateljei npr.)

Nedovoljna ukljuĉenost lokalne uprave u
programe zaštite kulturno-spomeniĉke
baštine

Slabo razvijena alternativna scena
Prilike
Prijetnje

Povezivanje kulture i turizma

Prva kriza gospodarstva - uvjetuje manje
novaca u kulturi

Umreţenost kult.institucija u nacionalne i
meĊunarodne mreţe

Visoka ovisnost o proraĉunu

Mogućnost financiranja projekata u kulturi iz
EU fondova

Daljnje propadanje kulturnih spomenika
radi utjecaja ĉovjeka i prirode

Povezivanje s drugim regijama i drţavama na
bazi kulture

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
ugroţavaju dobro gospodarenje kulturnim
dobrima

Zaštita i valorizacija spomeniĉke, industrijske i
obrtniĉke te multietniĉke baštine

Nedovoljnim ulaganjem u kulturne
8

Snaţnija meĊusektorska suradnja

Brendiranje

UvoĊenje novih tehnoloija u zaštitu,
valorizaciju, integraciju i promociju, kulturnih
dobara

Dovršetak Kulturnog središta Eurodom

Razvoj alternativne scene i kreativnih industrija
udruge i manifestacije moţe doći do
gubitka kulturne baštine i nedovoljne
valorizacije turistiĉkog proizvoda
vezanog uz kulturu

Neodrţivost kulturnih vrijednih sadrţaja i
projekata vrijednih za lokalnu zajednicu
(primjer Tvrdja/UNESCO;
kinematografi)

Odljev struĉnih kadrova

Daljnji pad broja stanovnika

Društvena apatija (kao rezultat stanja u
gospodarstvu, usporenog općeg razvitka i
niske razine ukljuĉenosti stanovništva)
1.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka
Grad Osijek kroz svoj Upravni odjel za društvene djelatnosti, Odsjek za kulturu, ima
nesporno najvaţniju ulogu u upravljanju kulturnim razvitkom, a koja se temelji na potrebi
usklaĊivanja interesa svih dionika kulturnog i umjetniĉkog ţivota na podruĉju grada.
MeĊutim, zbog visoke razine centralizacije drţave, Grad Osijek nema potpunu
slobodu kreiranja kulturne politike Grada, nego je pri tome ograniĉen velikim brojem zakona i
ostalih propisa koje donose Sabor Republike Hrvatske (zakoni) ili Ministarstvo kulture
(pravilnici).
1.4.1. Zakonski okvir
Zakoni:
MeĎunarodni pravni propisi
- Zakon o potvrĊivanju Memoranduma o razumijevanju izmeĊu Europske zajednice i
Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura ( od 2007. do
2013.) (NN-MU 7/07)
- Europska kulturna konvencija ( NN-MU 1/99)
- Konvencija o osnivanju Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu
(NN-MU 1/99)
- MeĊunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (NN-MU 12/93)
- Zakon o potvrĊivanju konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriĉaja (NNMU, br. 5/06, 5/07)
Odlučivanje u kulturi
- Zakon o kulturnim vijećima (NN 48/04, NN 44/09, NN 68/13)
Ustanove u kulturi
- Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN 35/08)
- Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)
- Zakon o kazalištima (NN 71/06, NN 121/13)
9
- Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09)
- Zakon o knjiţnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09)
- Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniĉkog stvaralaštva
(NN 43/96, NN 44/96 - Ispravak)
Zaštita i očuvanje kulturnih dobara
- Strategija oĉuvanja, zaštite i odrţivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.
- Zakon o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak,
NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12, 157/13 )
Financiranje kulture
- Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 ,NN 27/93, NN 38/09)
- Zakon o Zakladi "Kultura nova" (NN 90/11)
Pravilnici
- Pravilnik o izboru i utvrĊivanju programa javnih potreba u kulturi ( NN 69/12, 44/13,
91/13)
Propisi Grada Osijeka koji ureĊuju podruĉje kulture:
- Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Osijeka (Sluţbeni glasnik Grada Osijeka br.
16/13.)
- Plan raspodjele sredstava spomeniĉke rente (za svaku kalendarsku godinu)
1.4.2. Financijski okvir
Trenutno stanje financiranja kulture iz Proraĉuna Grada Osijeka razvidno je iz sljedećih
podataka:
A) Raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim) korisnicima
B) Raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi
C) Raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima
D) Udjel proraĉuna za kulturu u ukupnom proraĉunu Grada Osijeka (razdoblje 2011.2014.).
E) Spomeniĉka renta
A) Raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim)
korisnicima- Proraĉun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka
10
Raspodjela financijskih sredstava u 2013. godini
Iznos
Ukupna sredstva
namijenjena
kulturi
Udio
Ustanove*
redovna djelatnost
Ostali korisnici
(udruge, neovisna
scena)
18.155.268,72 kn
2.087.748,74 kn
20.243.017,46 kn
89,7%
10,3%
Grafikon 1. Prikaz raspodjeljenih sredstava izmeĊu gradskih ustanova i ostalih
korisnika u kulturi
Raspodjela financijskih sredstava u 2014. godini
Ustanove*
redovna djelatnost
Iznos
Ukupna sredstva
namijenjena
kulturi
Udio
18.256.800,00 kn
Ostali korisnici
(udruge, neovisna
scena)
2.141.000,00 kn
20.397.800,00 kn
89,5%
10,5%
11
Grafikon 2: Prikaz raspodijeljenih sredstava izmeĊu gradskih ustanova i ostalih
korisnika u kulturi
* Ovdje su prikazana i financijska sredstva u iznosu 2.500.000,00 kn koje Grad Osijek
izdvaja godišnje za Program knjiţniĉne djelatnosti gradskog karaktera (za plaće i materijalne
troškove djelatnika) Gradske i sveuĉilišne knjiţnice Osijek, kojoj je osnivaĉ Sveuĉilište J. J.
Strossmayera u Osijeku. Grad Osijek je vlasnik ili zakupnik objekata i prostora 5 podruĉnih, a
i temeljem Zakona o knjiţnicama Grad je duţan osigurati djelatnost narodne knjiţnice.
B) Raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi - Proraĉun Programa
javnih potreba u kulturi Grada Osijeka
Raspodjela financijskih sredstava u proraĉunskoj 2013. godini
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
Ustanove
Iznos
%
11.985.472,50 kn
66%
3.239.300,00 kn
18%
430.496,22 kn
2%
Gradska i sveuĉilišna knjiţnica
Osijek
2.500.000,00 kn
14%
UKUPNO:
18.155.268,72 kn
100%
Hrvatsko narodno kazalište u
Osijeku
Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića
u Osijeku
Gradske galerije Osijek
12
Grafikon 3.: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proraĉun
Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2013. godinu)
Raspodjela financijskih sredstava prema planirnim sredstvima u proraĉunskoj 2014.
godini
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
Ustanove
Iznos
%
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
12.087.000,00
66%
Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u
Osijeku
3.239.300,00
18%
430.500,00
2%
Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek
2.500.000,00
14%
UKUPNO:
18.256.800,00
100%
Gradske galerije Osijek
13
Grafikon 4.: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proraĉun
Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2014. godinu)
C) Raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima
Raspodjela financijskih sredstava u proraĉunskoj 2013. godini (Proraĉun Grada
Osijeka namijenjen kulturi)
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Djelatnost
Iznos
%
Programi od posebnog znaĉenja za Grad
Osijek
798.186,04 kn
38%
Zaštita i oĉuvanje kulturne baštine
213.562,50 kn
10%
Muzejska i galerijska djelatnost
84.500,00 kn
4%
Likovna djelatnost
91.000,00 kn
4%
Knjiţna i nakladniĉka djelatnost
247.000,20 kn
12%
Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost
536.500,00 kn
26%
Filmska djelatnost
47.500,00 kn
2%
Kultura mladih i novomedijska kultura
69.500,00 kn
3%
2.087.748,74 kn
100%
UKUPNO:
14
Grafikon 5.: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima
Raspodjela financijskih sredstava prema planirnim sredstvima u proraĉunskoj 2014.
Godini (Proraĉun Odsjeka za kulturu i Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo,
komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu)
Red.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
10.
Djelatnost
Iznos
%
Programi od posebnog znaĉenja za Grad
Osijek
925.000,00 kn
29%
Zaštita i oĉuvanje kulturne baštine
140.000,00 kn
4%
Muzejska i galerijska djelatnost
80.000,00 kn
3%
Likovna djelatnost
83.000,00 kn
3%
Knjiţna i nakladniĉka djelatnost
225.000,00 kn
7%
Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost
548.000,00 kn
17%
Filmska djelatnost
70.000,00 kn
2%
Kultura mladih i novomedijska kultura
70.000,00 kn
2%
Kulturni centar Eurodom
1.000.000,00 kn
32%
UKUPNO:
3.141.000,00 kn
100%
15
Grafikon 6.: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima
D) Udio proraĉuna Odsjeka za kulturu Grada Osijeka u ukupnom Proraĉunu Grada
Osijeka za razdoblje 2011.-2014.
Godina
Proraĉun Grada
Proraĉun Odsjeka za
kulturu
Udio
2011.
2012.
2013.
2014. *
469.855.000,00 kn
473.343.950,00 kn
433.868.340,00 kn
452.741.000,00 kn
20.940.700,00 kn
20.873.800,00 kn
20.243.017,46 kn
20.397.800,00 kn
4,46%
4,44%
4,31%
4,34%
*2014. godina prikazana je na osnovu planiranih financijskih sredstava u Proraĉunu
Grada Osijeka
16
Grafikon 7.: Prikaz udjela proraĉuna Odsjeka za kulturu u ukupnom proraĉunu Grada
Osijeka u razdoblju 2011.-2014.
E) Spomeniĉka renta - Proraĉun Grada Osijeka
Spomeniĉka renta
Godina
Iznos
2013.
4.103.701,05 kn
2014.
3.500.000,00 kn
Iz podataka u gornjim tablicama jasno je vidljivo da gotovo 90 % (89,7 % u 2013.) sredstava
odlazi na fiksne troškove (rashodi za plaće ustanove, materijalni rashodi, programski rashodi)
ustanove kojima je Grad Osijek osnivaĉ (HNK, Djeĉje kazalište i Gradske galerije) ili ima
zakonske obveze financiranja djelatnosti (GISKO). Gledajući te postotke jasno je da
nedovoljno sredstava ostaje za poticanje i razvoj neovisne kulturne scene, za kulturni
amaterizam te za projekte udruga u kulturi. Trenutno, ovakva struktura financiranja kulture
predstavlja nepremostiv problem – s jedne strane su zakonske obveze Grada Osijeka kao
osnivaĉa tih ustanova, a s druge strane nemogućnost povišenja iznosa izdvajanja dodatnih
gradskih sredstava za potrebe kulture, zbog općenito smanjenih prihoda Grada uslijed
dugotrajne gospodarske krize i uslijed izmjena nekih zakona u svezi s prihodima lokalnih
17
samouprava). Nedostatak programskih sredstava pogaĊa ne samo dionike neovisne kulturne
scene, nego sve više i same kulturne ustanove.
Imajući u vidu trenutnu financijsku situaciju, osnovni zadatak kulturne politike Grada
Osijeka jest zaustavljanje daljnjeg smanjivanja proraĉunskih sredstava namijenjenih
kulturnim programima i projektima, jer bi to moglo dovesti do gašenja mnogih odliĉnih
inicijativa i dugogodišnjih tradicionalnih projekata i manifestacija, što bi vodilo ka postupnom
urušavanju bogatog kulturnog ţivota u gradu i osjećaju besperpektivnosti u sektoru kulture.
Takav tijek dogaĊanja ugrozio bi uvelike i urbani identitet grada, stoga kandidiranje za naslov
Europske prijestolnice kulture 2020. vidimo kao izvanrednu prigodu i poticaj ponovnog
oţivljavanja te razvoja i napretka kulture u gradu Osijeku i široj regiji.
1.5. Metodološko objašnjenje
U ovom dijelu pojasnit ćemo temeljne metodološke pojmove Strategije kako bismo
izbjegli moguće nesporazume.
Ciljevi: što se na podruĉju kulture u Osijeku ţeli postići kako bi se ostvario napredak
u usporedbi s trenutnim stanjem. Strateški ciljevi su podijeljeni na opće i specifiĉne ciljeve.
Općim ciljevima se definiraju temeljni ciljevi kulturnog razvitka, a specifiĉnim posebni ciljevi
za pojedine kulturne djelatnosti.
Prioriteti: definiraju stupanj vaţnosti pojedinih ciljeva u odnosu na ostale ciljeve tj.
rangiraju ciljeve po vaţnosti, odreĊujući koji ciljevi imaju prednost pred drugima. Prioriteti se
odreĊuju zbog brţeg ostvarivanja strateških ciljeva.
Mjere: aktivnosti koje će poduzimati Upravni odjel za društvene djelatnosti (kasnije
Upravni odjel za kulturu) u suradnji s drugim odjelima gradske uprave, ustanovama i
udrugama u kulturi kako bi se ostvarili strateški ciljevi u razdoblju 2014. – 2020.
Pokazatelji (Indikatori) uspješnosti: su mjerljivi pokazatelji temeljem kojih se u
redovitim vremenskim razmacima procjenjuje stupanj uspješnosti poduzetih mjera/aktivnosti.
Pokazatelji uspješnosti nisu nuţno samo kvantitativne prirode, nego moraju iskazivati i
stupanj napretka u kvaliteti odreĊenih kulturnih projekata, programa ili manifestacija.
18
2.
Vizija
Strategija razvoja grada Osijeka ponudila je viziju grada Osijeka po kojoj je „Osijek
grad zadovoljnih ljudi u kojem je ugodno ţivjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima
odrţivog razvoja i društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveuĉilišno i kulturno
snaţno središte Osjeĉko-baranjske ţupanije i istoĉne Hrvatske koji je integriran u suvremene
europske trendove ”.
Osijek 2020. ima prepoznatljiv graĊanski identitet utemeljen na proţimanju vlastite
kulture i umjetniĉkih izriĉaja s drugim kulturama i umjetniĉkim izrazima.
Otvorenost za utjecaje drugih i drugaĉijih, ojaĉala je graĊansku svijest o vrijednosti
vlastite baštine i tradicijske kulture. Razliĉiti odjeci kulturnog naslijeĊa u suvremenim
umjetniĉkim ostvarenjima, tvore prepoznatljiv identitet Osijeka u nacionalnim i
meĊunarodnim okvirima.
Izvornost kulturne ponude temelji se na programima ustanova kulture i kulturnoumjetniĉkih udruga graĊana. Izvrsnost umjetniĉkih ostvarenja plod je zajedniĉkih nastojanja
umjetnika i razvijenog poduzetništva u kulturi, inovativnog institucionalnog menadţmenta i
graĊana koji su bili kljuĉni dionici u ostvarenju svih odsjeĉaka Strategije kulturnoga razvitka
Osijeka do 2020. godine.
GraĊani svih uzrasta zajedniĉki kreiraju identitet kao umjetnici i kulturni radnici, ili
kao zainteresirana publika. Poticajan i kulturno prepoznatljiv identitet otvorenog grada,
privukao je umjetnike, studente, turiste i poduzetnike koji se nakon kraćih boravaka nerijetko
odluĉuju u njemu i nastaniti. Osijek je siguran i udoban grad po mjeri ĉovjeka koji ujedno
omogućava ostvarenje razliĉitih pa i vrlo hrabrih umjetniĉkih, intelektualnih i poduzetniĉkih
potencijala.
3.
Misija
Misija osjeĉke Gradske uprave je razviti Osijek kao europsku metropolu sa utjecajem
na cjelokupnu makroregiju i kvalitetom modernog ţivota ugraĊenog u kulturu Istoĉne
(Panonske) Hrvatske. Odgovornost omogućavanja kulture širine svjetonazora, izraţavanja,
kreiranja i duhovnoga oplemenjivanja svakodnevice i graĊana uvjetovana je i ĉinjenicom
znaĉaja i potencijala Osijeka na kulturnoj mapi u širem kontekstu, tj. kao jednoga od centara u
regiji koji je plodonosno širio svoja bogatstva k manjim sredinama te ih kulturno poticao i
osnaţivao.
Na Gradu Osijeku, što se kulture tiĉe, poĉiva odgovornost trajnoga zalaganja i
unaprjeĊivanja kulturno-umjetniĉke kreativnosti, ne samo zbog svojih graĊana kojima je
kultura podrazumijevajući dio urbanoga sadrţaja i ne samo zbog nuţnosti kontinuiteta u
odnosu na obvezujuće kulturno-povijesno naslijeĊe.
Misija Grada Osijeka je razvijanje i provedba kulturne politike poticanja umjetnosti,
kreativnosti, inovativnosti, umjetniĉkog obrazovanja, te osiguranja uvjeta za razvoj kreativnih
industrija i javne komunikacije. Zadaća je i urediti i usustaviti kulturnu baštinu te joj osigurati
odrţivu namjenu. Grad Osijek će poticati umreţavanje i razvoj suradniĉkih kulturnih odnosa
izmeĊu razliĉitih društvenih i kulturnih dionika, kako bi kultura postala znaĉajna razvojna
snaga Osijeka.
19
4.
Temeljne vrijednosti i naĉela
4.1. Temeljne vrijednosti osjeĉke kulture
Pod temeljnim vrijednostima na kojima se zasniva i motivira daljnji kulturni razvitak
grada Osijeka i regionalne okolice podrazumijevamo naslijeĊenu kulturnu podlogu u obliku
baštine, dosad razvijenu infrastrukturu za omogućavanje kulturne dinamike te kapacitete
ĉetvrtoga grada po veliĉini u Hrvatskoj. Pored toga, pod temeljnom vrijednošću u kontekstu
ove strategije podrazumijeva se i prevrednovanje kulture kao prioriteta i naglašenijeg sadrţaja
suvremene urbane svakodnevice, a ne kulture kao tek formalnoga ukrasa koji bi se provizorno
i sporadiĉno poticao radi simuliranja privida kulturnoga bogatstva i raznolikosti.
Osim što grad Osijek ima snaţna institucionalna uporišta elementarnoga kulturnoga
ţivota u svome prostoru (nacionalno kazalište, muzeji, galerije, kulturne organizacije,
dugovjeĉne kulturne manifestacije), praznine i niše u potrebama za raznovrsnijom kulturnom
ponudom popunjava graĊanska samoinicijativa kroz djelovanje kulturnih udruga,
nadopunjavajući one prostore kulture koje institucije zbog svoje programske zadatosti ili
proraĉunske limitiranosti ne dotiĉu u servisiranju graĊana kulturnim sadrţajima, ma koliko
spretno te institucije balansirale izmeĊu programskih okvira, sredstava, nacionalno-kulturnih
zadaća i zastupanja razlika.
Ta sinergija institucionalne voljnosti da ĉine više s manjim i graĊanske energije da
samoinicijativno producira kulturne sadrţaje, dodatno osnaţena kontinuiranom svjeţinom
mladih koje sveuĉilišna jezgra grada Osijeka koncentrira u svome prostoru kao znaĉajno novi
glas umjetniĉkoga kreiranja i kao novi graĊanski sloj kojega se odgaja kulturi i kulturnim
vrijednostima, dosada je osiguravala da Osijek i u kriznim razdobljima uspijeva postići
kulturnu dinamiku te osigurava kontinuitet kulturnoga ţivota za potrebe raznovrsnih
populacija. U panorami kulturnoga ţivota grada Osijeka zastupljeni su i egzistiraju svi
ţanrovi i mediji umjetniĉkoga izraţavanja, u stopu prateći odjeke suvremenih gibanja na
svjetskoj kulturnoj sceni.
Infrastrukturno i logistiĉki gledajući, prednost Osijeka je i njegova dimenzioniranost
„po mjeri ĉovjeka― u smislu „koncentrirane raspršenosti― kulturnih prostora koji omogućavaju
laku mobilnost publike, ekonomiĉnu angaţiranost svih kulturnih subjekata u raznovrstan
program, komplementarno nadopunjavanje kulturnih subjekata u cjelovit gradski projekt te
korištenje svakodnevnih urbanih prostora u atraktivne kulturne pozornice, u što bi svakako
trebalo reintegrirati i bisere industrijske arhitekture i pojedine zaboravljene javne prostore
kako bi se barem kroz umjetniĉku aktivnost u tim prostorima za društveno dobro poĉeo
praktiĉno koristiti taj mrtvi kapital.
Dosad postizano u kulturnome ţivotu grada Osijeka pokazuje da graĊani imaju
potrebu za još gušćim i intenzivnijim kulturnim programom kao svojom trajnom
svakodnevicom, a ne kao povremenom sveĉanošću. Evidentna je potreba za još profiliranijim
i nijansiranijm ţanrovima kulturne proizvodnje kao odlikom razvijenog i sofisticiranog
društva kojemu nisu dostatni formalni sadrţaji pod etiketom kulture nego supstancijalno
kvalitetni kulturni dogaĊaji koji mu daju osjećaj prisutnosti u vremenu i stvaranja tog
vremena, osjećaj graĊanskog i intelektualnog dostojanstva te osjećaj kvalitetnijeg stupnja
egzistencije u smislu svjedoĉenja kreativnosti, polemike, propitivanja, traganja, aktivnoga
promišljanja umjetniĉke artikulacije vlastite pozicije u današnjici ili naprosto radi
proţivljavanja uţitka vrhuncima umjetniĉkih umijeća.
Prevrednovanje kulture u još vaţniji urbani sadrţaj nego što je to do sada bio proizlazi
iz svijesti da bogat i raznovrstan kulturan ţivot odgaja sredinu vrijednostima koje su
imanentne kulturnim dobrima: toleranciji, osjećaju za razliku, ĉovjekoljublju, humanizmu,
ukusu i lijepome, hrabrosti mišljenja i odvaţnosti ĉinjenja, spremnosti i na „beskorisnost―,
20
solidarnosti, njegovanju viših vrijednosti, širini svjetonazora... Djelujući takvim kulturnim
vrijednostima na graĊane i šireći takve kulturne poruke okolici koja je donedavno bila
konfliktna, Osijek bi sustavnim strategijskima afirmiranjem takvih vrijednosti misijski
ostvario viziju bolje budućnosti i sretnije zajednice.
4.2. Temeljna naĉela kulturne politike Grada Osijeka
Grad Osijek osigurava potpore kvalitetnim programima kroz Program javnih potreba u
kulturi Grada Osijeka, u skladu s financijskim mogućnostima, a takoĊer i logistiĉku i tehniĉku
potporu udrugama i organizacijama u kulturi koje nemaju dostatne kadrovske kapacitete za
uĉinkovitu organizaciju projekata i programa.
Glavni kriteriji u odabiru programa i projekata koje će Grad Osijek sufinancirati su:
umjetniĉka kvaliteta projekta/programa te kreativnost i inovativnost, struĉne i umjetniĉke
reference provoditelja programa, kvaliteta dosadašnjeg rada, znaĉaj projekta/programa za grad
te za predstavljanje grada u Hrvatskoj i svijetu, te ekonomiĉnost i provedivost programa.
Trajno naĉelo kulturne politike Grada Osijeka je nastaviti omogućavati pristup kulturi
svim graĊanima pod jednakim uvjetima, stoga ustrajemo u opredijeljenosti da većina
kulturnih dogaĊanja i nadalje ostanu besplatna za publiku (npr. dogaĊanja Osjeĉkog ljeta
kulture, trenutno najznaĉajnije manifestacije u Osijeku, ali i u cijeloj istoĉnoj Hrvatskoj).
Upravni odjel za društvene djelatnosti uvodi i novo naĉelo kulturne politike Grada:
opredijeljenost za konstantne javne rasprave, koje ukljuĉuju i intenzivniju usmjerenost na
kulturne sadrţaje u gradu, te poticanje jaĉeg ukljuĉivanja graĊana i izraţavanja prijedloga i
mišljenja u svezi kulturne politike Grada Osijeka. Upravni odjel je upravo pokrenuo postupak
izrade internetske stranice „Osijek - grad kulture― koja će prikazati inventuru kulturnog
potencijala grada te davati pregled svih kulturnih dogaĊanja i aktivnosti te programa i
projekata. Grad Osijek ţeli pozicionirati i promicati Osijek na europskoj kulturnoj karti
kandidiranjem na projektu Europska prijestolnica kulture 2020. Upravo ova internetska
stanica biti će vrlo znaĉajna u pripremi kandidature Grada Osijeka jer će se na njoj, izmeĊu
ostaloga, prikazivati i sve aktivnosti u okviru kandidature kako bi graĊani bili upoznati s ovim
znaĉajnim projektom.
Digitalna javna rasprava ciljano kroz instrument intervjua ukljuĉit će najšire dionike
kulture grada Osijeka (proizvoĊaĉe, potrošaĉe, kulturne institucije i proraĉunske korisnike
kulture) te javnom objavnom istih poticati javnost na komentare. Intervjui će biti dijeljeni
kroz društvene mreţe, uvrštavani u biltene te će se prikazivati u raznim medijskih digitalnim
platformama, a sve sa svrhom dobivanja nove percepcije o kulturi. Kroz intervjue ćemo biti u
stanju izdvojiti zajedniĉko mišljenje svih dionika kulture, a kroz komentare relevantan i jasan
stav javnosti o potrebama u kulturi, što će stvoriti temelj za osmišljavanje i pisanje projekata u
kulturi.
21
5. Opći strateški ciljevi
Uzimajući u obzir povijesne, kulturne, društvene i urbanistiĉke potencijale grada
Osijeka, i oslanjajući se na dosad ostvarivano u kulturnome ţivotu Grada povrh objektivnih
prepreka, sljedeće projekcije temelje se na uvjerenju da Osijek moţe još intenzivnije razviti
svoje kapacitete i mogućnosti uz suvisliju i organiziraniju kulturnu politiku koja bi bila
koordinirana i radi ekonomske uĉinkovitosti, i radi sinergije brojnih kulturnih subjekata
grada, i radi kulturno-identitetskoga profiliranja grada u koherentan i prepoznatljiv kulturni
imidţ koji bi svojom snagom i privlaĉnošću akumulirao daljnje dodatne kulturne vrijednosti i
kolateralno koristio ostalim sferama urbanoga ţivota, od turizma i trgovine do kvalitete
svakodnevice.
5.1. Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka do 2020.
Nalazeći utemeljenje u glavnim strateškim ciljevima Strategije razvoja grada Osijeka:
-
Raditi zajedno (poduzetniĉki grad, inteligentni grad)
Uĉiti zajedno (grad znanja, virtualni grad)
Ţivjeti zajedno (atraktivan grad za ţivljenje, grad mladih),
Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka definira tri strateška cilja jednake vaţnosti:
1. Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i atraktivnu
lokaciju za poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku prijestolnicu
kulture 2020., koji ukljuĉuje prioritete stvaranja pozitivne poduzetniĉke klime, ukljuĉujući
poduzetništvo u kreativnom sektoru, potpore kreativnom stvaralaštvu, promociju grada kao
vibrantnog kulturnog središta šire regije, te promidţbu grada Osijeka kao lokacije pogodne za
ulaganja u kreativnu industriju.
2. Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na regionalnom
Sveuĉilištu, te razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne, izvaninstitucionalne
kulturne scene u Osijeku i regiji, koji ukljuĉuje prioritete stvaranja uvjeta i pruţanja
snaţnije potpore razvoju inovativnosti i kreativnosti na Sveuĉilištu, te adekvatnije
valorizacije i potpore izvaninstitucionalnoj kulturnoj i općenito društvenoj sceni u Osijeku.
3. Osnaţiti veze i modele suradnje meĊu razvojnim dionicima razliĉitih sektora
(gospodarstvo, uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi stvaranja dinamiĉne
i perspektivne sredine atraktivne za ţivljenje i ostanak mladih ljudi, koji ukljuĉuje
prioritete osnaţivanja uloge gradske uprave kao pokretaĉa meĊusektorske suradnje,
promidţbu meĊusektorskih projekata u kulturi i dr. sektorima, institucionaliziranje dijaloga s
civilnim društvom po kljuĉnim pitanjima društvenog ţivota grada Osijeka.
22
5.2. UsklaĊenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima i
dokumentima statistiĉke regije, Republike Hrvatske, Europske unije i meĊunarodne
razine
Ova strategija je u skladu sa Strategijom razvoja gospodarstva Grada Osijeka – od
industrijskog do inteligentnog grada, s ciljem 3.2.5. Osijek atraktivan grad za ţivljenje,
aktivnosti: Intenzivirati kulturne aktivnosti u gradu kroz poticanje svih i subvencioniranje
pojedinih kulturnih ustanova s ciljem da se poveća njihova aktivnost i animira što veći broj
graĊana poglavito mladih; Uĉiniti Osijek atraktivnom turistiĉkom destinacijom za kongresni i
kulturni turizam kroz stvaranje prostornih pretpostavki za kongresne aktivnosti (smještajne i
prezentacijske) intenzivniji razvitak turistiĉke infrastrukture (informativnih centara,
prospekata, izrada originalnih suvenira, razvijanje tradicionalnih obrta, stvaranje boljih
pretpostavki za prihvat grupnih i pojedinaĉnih posjeta i sl.) i turistiĉku valorizaciju
spomeniĉke baštine u Osijeku.
Strategija je u skladu i sa Ţupanijskoj razvojnom strategijom Osjeĉko-baranjske
ţupanije 2011.-2013. (nova je u izradi), s Ciljem 3. Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno
zadovoljavanje javnih potreba graĊana; prioritetom 3.8. Stvaranje preduvjeta za kvalitetnu
provedbu programa kulture, športa i tehniĉke kulture (3.8.1. Poticanje ukljuĉenosti graĊana u
programe kulture, tehniĉke kulture i športa; 3.8.2. Poticanje programa i aktivnosti kojima se
diverzificira korištenje postojećih resursa u kulturi, športu i tehniĉkoj kulturi; 3.8.3. Podizanje
standarda kulturnih, športskih i programa tehniĉke kulture).
Ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka takoĊer su i u skladu s ciljevima
Strateškog plana Ministarstva kulture 2014. – 2016.: Opći cilj 1. Razvoj kulturnog i
umjetniĉkog stvaralaštva i proizvodnje i javne komunikacije - Posebni cilj 1.1. Potpora
umjetniĉkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi i Posebni cilj 1.2. Razvoj
nezavisne (izvaninstitucionalne) kulture; Opći cilj 2. Zaštićena i oĉuvana kulturna baština
Ovaj strateški dokument takoĊer je usklaĊena i sa Strategijom oĉuvanja, zaštite i
odrţivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–
2015. (Strateški cilj 3. Podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o vaţnosti kulturne
baštine i odrţivom korištenju kulturne baštine; Posebni cilj 3.1.Poboljšati kvalitetu i proširiti
formalno i neformalno obrazovanje o vaţnosti kulturne baštine, njezinu oĉuvanju i zaštiti te
odrţivom korištenju; Posebni cilj 3.2. Povećati vidljivost kulturne baštine u društvu putem
promotivnih aktivnosti).
Strateške odrednice ovoga dokumenta koje obuhvaćaju neke aspekte kulturnog
turizma takoĊer se uklapaju i u Strategiju razvoja turizma RH do 2020., cilj 5.2.1.4. Kulturni
turizam (Ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinaĉnih kulturnih atrakcija
(npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi, dvorci); Identifikacija mogućnosti razvoja novih
dogaĊanja s potencijalom meĊunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidţa destinacija;
Poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO
baštine, vjerski putovi), a što podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja :
Mjera 15 – akcijski plan razvoja kulturnog turizma).
Strategija kulturnog razvitka Grada Osijeka u skladu je i sa Strategijom Europa 2020,
s prioritetom Pametan rast – gospodarstvo utemeljeno na znanju i inovacijama, glavnom
inicijativom ovoga prioriteta Unija inovacija i predvodniĉkom inicijativom Digitalna agenda
za Europu; te s prioritetom Ukljuĉiv rast – ekonomija visoke stope zaposlenosti koja donosi
ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, predvodniĉkim inicijativama Program za nove
vještine i radna mjesta te Europska platforma protiv siromaštva, u priopćenju Europske
komisije pod nazivom Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom
gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija Promicanje kulturnog i kreativnog
sektora za rast i radna mjesta u EU (Communication from the Commission to the European
Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of
23
the Regions Promoting cultural and creative sectors for growth and jobs in the EU
(COM(2012) 537 Brussels, 26.9.2012)): Adresiranje promjenjivih potreba za vještinama,
UnaprjeĊenje pristupa financiranju, Proširenje trţišta: nova partnerstva i poslovni modeli,
Proširenje meĊunarodnog dosega, Uĉvršćivanje meĊusektorskog produktivnog povezivanja.
Program Kreativna Europa ima za cilj promicati kulturnu i lingvistiĉku raznolikost u Europi
te uĉvrstiti natjecateljstva kulturnog i kreativnog sektora. Ovaj program daje potporu
projektima koji podupiru prekograniĉno umreţavanje, partnerstvo i aktivnosti vršnjaĉkog
uĉenja da bi se ojaĉao kapacitet ovih sektora za djelovanje izvan nacionalnih granica i
pomoglo odgovoriti izazovima kao što su digitalni pomak, globalizacija i fragmentirana
europska trţišta; koji podupiru aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerene na razvoj publike i
testiranje poslovnih modela; te koji podupiru mjere koje pomaţu da sektor djeluje
meĊunarodno.
Prioriteti i ciljevi Zakljuĉaka Vijeća i predstavnika vlada drţava ĉlanica, koji se sastaju
unutar Vijeća, o Radnom planu za kulturu od 2011. – 2014. (Conclusions of the Council and
of the Representatives of the Governments of the Member States, meeting within the Council,
on the Work Plan for Culture 2011-2014 (2010/C 325/01)) temelje se na strateškim
prioritetima Priopćenja Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i
socijalnom odboru te Odboru regija o Europskoj agendi za kulturu u globalizirajućem svijetu
(Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the
European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions on a European
agenda for culture in a globalizing world {SEC(2007) 570}) - osjeĉka strategija u skladu je i s
prioritetnim podruĉjima ovoga dokumenta i njihovim ciljevima: kulturna raznolikost,
interkulturalni dijalog te pristupaĉna i inkluzivna kultura (Promicanje kulturne raznolikosti i
interkulturalnog dijaloga - višejeziĉnost, kulturalno inkluzivni gradovi, Razvitak kljuĉne
kompetencije 'Kulturna svijest i izraz'); Kulturne i kreativne industrije; Vještine i mobilnost;
Kulturna baština, ukljuĉujući mobilnost zbirki; Kultura u vanjskim odnosima; Statistika u
kulturi.
24
6. Prioriteti
6.1. Osnivanje Upravnog odjela za kulturu
Trenutno unutar Gradske uprave, unutar Upravnog odjela za društvene djelatnosti
djeluje Odsjek za kulturu s ĉetiri zaposlenika. S obzirom da Osijek ima viziju ojaĉati kao ţivo
kulturno središte, mora organizirano promovirati kulturu i umjetnost kao vaţan dio
društvenog i javnog ţivota. Za to je potrebna brojĉano veća i struĉna ekipiranost unutar
Odjela za kulturu uzimajući u obzir njegovu vrlo intenzivnu djelatnost, zaduţenost za
realizaciju projekta kulture na podruĉju grada, njihovo koordiniranje, informiranje i nalaţenja
mogućnosti financiranja (gradsko, drţavno ili iz europskih fondova). Unutar Odjela treba
formirati zasebni Odsjek za Europsku prijestolnicu kulture (EPK). TakoĊer bi bilo korisno
unutar novoga odjela osnovati i Odsjek za kulturnu baštinu i ekipirati ga struĉnjacima u
podruĉju arhitekture, povijesti umjetnosti i graĊevinarstva. Taj bi odsjek skrbio o pokretnoj i
nepokretnoj kulturnoj baštini u tijesnoj suradnji s Ministarstvom kulture, Konzervatorskim
odjelom u Osijeku.
Rok: do kraja 2017.
6.2. Otvaranje Podruĉnog odjela Gradske i sveuĉilišne knjiţnice „Novi grad“
2013. godine zapoĉela je obnova i ureĊenje Paviljona Gradski vrt (nekadašnja plesna
dvorana), dio kojega će se urediti kao budući podruĉni odjel Gradske i sveuĉilišne knjiţnice
Osijek za podruĉje Gradske ĉetvrti Novi grad. To je jedna od najgušće naseljenijih gradskih
ĉetvrti na podruĉju grada Osijeka, s gotovo 15 000 stanovnika i jedina gradska ĉetvrt bez
podruĉnog odjela knjiţnice.
Rok: do kraja 2019.
6.3. Razvijanje brendova grada ('kulturno brendiranje')
Grad Osijek je grad bogate srednjoeuropske prošlosti i velikog potencijala za budućnost.
Strateškim planiranjem Odjela za kulturu Grada zajedno s multidisciplinarnim timom odrediti
prepoznatljiva obiljeţja, pojave i osobe Grada te na tim temeljima graditi proizvode koji će
biti temelj za razvoj kulturnog turizma Grada i regije (princ Eugen Savojski, Julije Knifer,
nobelovci Ruţiĉka i Prelog...). Povezati kulturni i znanstveni razvitak.
Rok: do 2020.
6.3.1. Osijek – grad nobelovaca i znaĉajnih znanstvenika
Svakako iskoristiti prestiţnu i respektabilnu ĉinjenicu da je Osijek europskoj i svjetskoj
kulturnoj i znanstvenoj baštini pruţio ĉak dva nobelovca - Vladimira Preloga i Lavoslava
Ruţiĉku. Njihove biografije i formativni utjecaji osjeĉkoga obrazovanja na njihove daljnje
uspjehe kapitalizirati u promociju, popularizaciju i afirmaciju osjeĉkoga školstva i znanja te
obrazovanja kao vrijednosti uopće, ali i u povezivanju kulture i obrazovanja i znanosti, kao i
kulturne s akademskom zajednicom. Naime, pored fokusiranja na kulturu u kontekstu ove
strategije, nipošto nije zanemariva potreba da se u današnje vrijeme upravo kroz znaĉaj i
autoritet osjeĉkih nobelovaca ukaţe na vrijednost znanja i obrazovanja.
25
Ove tezama doprinose i primjeri roĊenog Osjeĉanina Mije Kišpatića, redovitog
sveuĉilišnog profesora Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu i prvog hrvatskog
doktora znanosti s podruĉja prirodnih znanosti, te osjeĉkog gimnazijalca i svjetski
uvaţavanog znanstvenika
Milutina
Milankovića,
graĊevinskog
inţenjera,
klimatologa, astronoma, te osnivaĉa Katedre za nebesku mehaniku na Sveuĉilištu u Beogradu.
Moramo svakako spomenuti i svjetski poznatog znanstvenika - fiziĉara i kemiĉara Josepha
Schlessingera, roĊenog u Hrvatskoj i nastanjenog u Osijeku do preseljenja u Izrael 1948.,
dobitnika brojnih nagrada za znanstveni rad te ĉlana Ameriĉke akademije znanosti i HAZU-a,
a koji danas ţivi u SAD-u i predaje na Medicinskom fakultetu Sveuĉilišta Yale.
6.3.2. Osijek – grad znaĉajnih umjetnika europskih ili svjetskih dosega
Mnogi osjeĉki umjetnici imali su / imaju vrhunske umjetniĉka postignuća te su (postali)
poznati u europskim ili svjetskim okvirima. Neki od njih utjecali su na razvoj umjetnosti
drugih europskih ili svjetskih zemalja, a neki su kvalitetne europske ili svjetske utjecaje
donosili u svoju domovinu. Ova brojna dolje navedena imena jasno ukazuju da su veze
Osijeka s ostatkom Europe postoje već dugi niz stoljeća, što se u pravilu najjasnije oĉituje u
umjetnosti i kulturi jednoga grada. Ovdje su navedeni znaĉajni osjeĉki umjetnici i kulturni
djelatnici europskih ili svjetskih dosega po glavnim umjetniĉkim podruĉjima:
Glazba: Franjo Kreţma, Franjo Kuhaĉ, Lujo Svećenski, Dora Pejaĉević, Pajo Kolarić,
Jan Urban, Lav Mirski, Julije Njikoš, Sigmund Romberg (skladatelj, glazbenik i dirigent
koji je odselio i ostatak ţivota proveo u SAD-u, skladajući za predstave na Broadwayu te za
filmsku industriju Hollywooda).
Likovna umjetnost: Adolf Waldinger, Hugo Conrad von Hötzendorf, Bela Ĉikoš Sesija,
Oskar Nemon, Isidor Kršnjavi, Julije Knifer, Ivan Rein, Vladimir Filakovac, Josip
Zorman, Davor Vrankić.
Arhitektura: Viktor Axmann, najznaĉajniji osjeĉki arhitekt i urbanist poznat i nagraĊivan u
europskim okvirima, i Ljudevit Pelzer, projektant zgrade kina Europa.
Knjiţevnost: Matija Petar Katanĉić (knjiţvenik, versifikator, filolog, prevoditelj, ali i
arheolog, geograf, numizmatiĉar i epigraf), Dobriša Cesarić, Jagoda Truhelka, Anto
Gardaš, Stjepan Tomaš; te troje pisaca na njemaĉkom jeziku: Vilma von Vukelić,
Alexander Rosenfeld - Roda Roda, Victor von Reisner.
Film: Oscarom dvaput ovjenĉani Branko Lustig (za filmove Schindlerova lista i Gladiator) i
Branko Schmidt.
Arheologija i kulturna baština: Ćiro Truhelka, Kamilo Firinger ( prvi ravnatelj Drţavnog
arhiva u Osijeku), Marija Malbaša i Danica Pinterović.
Ovi umjetnici i kulturni djelatnici predstavljaju veliki potencijal za 'kulturno brendiranje'
grada. Neki od njih su pali u (polu)zaborav i u samom im rodnom gradu, te je potrebno
dodatno promicati njihov rad i postignuća i meĊu samim graĊanima Osijeka, a potom u
nacionalnim okvirima i šire.
6.3.3. 2014. – godina Knifera: meandrirati grad
Obiljeţiti oznaĉavanjem rodne kuće (spomen ploĉa i oznaĉavanje proĉelja motivom meandra
jer poĉetkom sedamdesetih Knifer slika meandre divovskih formata na fasadama zgrada i
zidovima interijera). Dakle, poraditi na potrebi da meandar postaje jedan od prepoznatljivih
simbola Osijeka. Poĉeti stvaranje fundusa Kniferovih djela koji će dobiti izloţbeni prostor u
gradu. Umjetniĉki opus Julija Knifera planira se iskoristiti kao temelj razvijanja u kulturni
proizvod grada na visokoj razini.
26
6.4. Obnova i revitalizacija objekata barokne TvrĊe u javnom vlasništvu
Grad Osijek u partnerstvu s ministarstvima kulture i turizma, Agencijom za obnovu osjeĉke
TvrĊe te ustanovama u kulturi provest će obnovu i revitalizaciju vrijednih, uglavnom
napuštenih baroknih zgrada i tvrĊavskih bedema. Ovo je najvaţniji segment obnove
infrastrukturne kulturne baštine koju Grad Osijek planira većim dijelom financirati pomoću
strukturnih fondova Europske unije, te im dati kulturnu namjenu. Kao zajedniĉki nazivnik
ovih projekata nameće se i ponovno kandidiranje TvrĊe za uvrštenje na UNESCO-vu listu
Svjetske kulturne baštine.
Središnja povijesna jezgra grada Osijeka, TvrĊa, reprezentativni je primjer tipološki
specifiĉne urbane forme baroknog grada – tvrĊave 18. stoljeća, nastalog radikalnom
baroknom transformacijom naslijeĊenog starijeg povijesnog grada.
Ona predstavlja spomeniĉko naslijeĊe iznimne nacionalne i regionalne vaţnosti, dovoljno
vrijedne da izbori svoje mjesto meĊu zaštićenom svjetskom kulturnom baštinom.
Ono što TvrĊu ĉini posebnom u odnosu na druge barokne gradove i radi ĉega je nastojimo
uvrstiti na popis UNESCO- ve liste svjetske baštine je ĉinjenica da osjeĉka TvrĊa jest rijedak
primjer savršeno postignutog ambijetalnog sklada vojne utvrde (fortifikacije) i pravilno
organiziranog gradskog ţivota (urbanizma) proţetog elementima kako vjerskog, tako i
duhovnog ţivota.
Osjeĉka TvrĊa je registrirani spomenik kulture najviše kategorije. Ali TvrĊa nije samo
spomenik kulture, već i ţivi gradski organizam; iako je kulturološki najvrjedniji, to je takoĊer
i najzapušteniji, komunalno i urbanistiĉki najlošije opremljen gradski prostor. Od
sedamdesetih godina prošlog stoljeća neprekidno svjedoĉimo teţnjama ka promjeni tog
stanja, što je rezultiralo pokretanjem Agencije za obnovu osjeĉke TvrĊe, koja je 2001..
izradila Plan obnove i revitalizacije TvrĊe. Plan je temeljen na preseljenju brojnih kulturnih
ustanova i pretvaranju TvrĊe u gradski kulturni centar. Manji dio plana je realiziran, ali je
ubrzo zastao zbog materijalnih, financijskih i kulturnih ograniĉenja grada i nerazmjera u
veliĉini urbane strukture i realnih mogućnosti grada da ju popuni kulturnim sadrţajima i te
sadrţaje stalno financira. Prvi i jedini, a ujedno i danas vaţeći Provedbeni urbanistiĉki plan
donesen je 1990. godine, bez ikakvog razvojnog promišljanja, s jedinom ambicijom da pravno
regulira urbanu problematiku TvrĊe. Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Urbanistiĉki
plan ureĊenja osjeĉke TvrĊe (Sluţbeni glasnik Grada Osijeka br. 16/11.).
Zaštićena povijesna cjelina TvrĊe obuhvaća urbanizirani prostor TvrĊe, dio zelenog pojasa na
prostoru nekadašnjeg obrambenog prstena, toplanu, remizu tvrtke Gradski prijevoz putnika
d.o.o., bivšu Krunsku utvrdu na lijevoj obali Drave i dio vodotoka Drave u ukupnoj površini
cca 75ha. Unutar toga prostora ima oko 110 graĊevina s cca 150.000 m2 brutto razvijene
graĊevne površine. Sve javne graĊevine (osim vjerskih objekata) su vlasništvo grada ili
drţave, kao i 25.000 m2 višestambenih graĊevina, a samo je 55 manjih obiteljskih zgrada sa
25.000 m2 stambenog prostora u privatnom vlasništvu. Većina graĊevina potjeĉe iz prve
polovice XVIII st., sustavno su pregraĊivane i dograĊivane tijekom 18. i 19. st., a samo je
manji dio njih izgraĊen u drugoj polovici 19. st. Stanje komunalne infrastrukture je
neujednaĉeno. Provedene istraţne studije pokazale su da treba rekonstruirati veći dio
postojeće infrastrukturne mreţe, nadograditi je i osuvremeniti.
Zbog povijesne i kulturološke vrijednosti osjeĉke TvrĊe, njenog znaĉaja za hrvatski narod i
zbog obveza prihvaćenih usvajanjem meĊunarodnih povelja i deklaracija, te u skladu s
hrvatskim zakonodavstvom, odluĉni smo provesti cjelovitu i integralnu zaštitu, oĉuvanje i
obnovu svih graĊevina i kulturnih dobara u TvrĊi, a na temelju najviših konzervatorskih
standarda.
27
Sekundarni cilj je kompleksna revitalizacija TvrĊe. Da bi zadrţali potrebnu razinu ulaganja u
spomeniĉki kompleks TvrĊe i osigurali trajno odrţavanje graĊevnog fonda i infrastrukture,
potrebno je revitalizirati njenu funkciju gradskog središta i ugraditi je u kulturni i gospodarski
ţivot grada, kako bi dobili suvremen i reprezentativan gradski prostor.
Razvojni put treba usmjeriti na povećanje turistiĉkog prometa, a TvrĊu treba sagledati u
okviru ukupne turistiĉke ponude hrvatskog Podunavlja. Zato bi generalni cilj trebao biti
objedinjavanje svih tradicijskih, kulturno-povijesnih i prostornih potencijala, stvaranje
prepoznatljivog „kulturnog krajolika― i na njemu zasnovano pokretanje i razvoj gospodarskog
razvojnog programa.
Rok: do 2020.
6.4.1. Revizija, izmjena i dopuna postojećeg Plana obnove i revitalizacije TvrĊe
Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe je 2001. izradila ovaj plan koji detaljno razraĊuje namjenu
objekata u gradskom i/ili drţavnom vlasništvu. U meĊuvremenu se situacija u svezi nekoliko
objekata znatno promijenila, te je svakako nuţno revidirati, izmijeniti i dopuniti ovaj
dokument. Na primjer, zgrada bivše Vojne pekarnice na Trgu Vatroslava Lisinskog tim je
planom bila predviĊena kao multifunkcionalni umjetniĉko-muzejski prostor, s ateljeima za
likovne umjetnike, ali 2012. gradska vlast je dodijelila ovaj objekt Hrvatskom ferijalnom i
hostelskom savezu za budući hostel, te je potom izraĊen i idejni projekt. Sliĉna situacija se
dogodila i s objektom bivše austrougarske oruţarnice u Fakultetskoj ulici. Grad Osijek, kao
vlasnik objekta, i Muzej Slavonije Osijek 2012. pokrenuli su pregovore o zamjeni prostora –
Grad Osijek će ustupiti taj prostor Muzeju, koji će Gradu predati svoj dosadašnji objekt na
Trgu Svetog Trojstva 6, a koji je u 18. i 19. stoljeću sluţio kao zgrada Gradskog magistrata tj.
Gradskog poglavarstva - sjedište svih osjeĉkih gradonaĉelnika do poĉetka II. svjetskog rata.
Rok: do kraja 2015.
6.4.2. Obnova dijela osjeĉke TvrĊe i razvoj kapaciteta osjeĉke TvrĊe za kulturni
turizam - VIII. Bastion osjeĉke TvrĊe
Obnova dijela TvrĊe u cilju osnivanja kulturnog i umjetniĉkog centra višenamjenskog
sadrţaja s naglaskom na Muzej lutkarstva, Muzej djeĉje mašte i Povijesni muzej s ciljem
zaštite i promocije postojećeg fundusa, ateljee za likovne umjetnike, te radionice starih zanata
(licitar, kovaĉ, kostimograf povijesnih kostima, umjetniĉka keramiĉka te srodnih umjetniĉkih
obrta) i kreativnih industrija. Projekt će obuhvatiti i detaljnu rekonstrukciju i zaštitu zidova
Galerije Waldinger od vlage te cjelovito rješavanje problema vlage. Muzej djeĉje mašte:
Djeca su budućnost grada. Njihovim obrazovanjem, naĉinom razmišljanja i poticanjem
njihove radoznalosti stvaramo vrijedan ulog za razvoj grada u budućnosti. Djeĉji muzeji su
ĉesta pojava u svijetu i vrlo su popularni. Djeĉji je muzej mjesto gdje djeca uĉe o kulturi i
znanosti igrajući se i zabavljajući, koristeći metode istraţivanja te razliĉite oblike kreativnoga
samoizraţavanja i eksperimentiranja. Za interpretacije muzejskih sadrţaja koriste se razliĉiti
mediji kao što su zvuk, video, kompjuterske igre, instalacije, kazališni i scenografski
elementi, lutke, mobili, virtualna stvarnost i sl. Sadrţaji osmišljeni u suradnji sa sastavnicama
Sveuĉilišta u svrhu popularizacije znanosti. Financiranje iz strukturnih fondova EU.
Rok: do kraja 2018.
6.4.3. Kronenwerk osjeĉke TvrĊe i zgrada Barutane
Na podruĉju lijeve obale rijeke Drave nalazi se dio Kronenwerka osjeĉke TvrĊe (kazamati i
zgrada Barutane). Barutana je djelomiĉno ureĊena u svrhu razvijanja novog kazalište tj.
nezavisne kazališne scene u Osijeku, ali nije uvedeno grijanje, niti postoji sanitarni ĉvor ni
prostori za garderobe glumaca. Stoga se prostor koristi samo u ljetnim mjesecima. TakoĊer bi
se uredile i okolne katakombe za potrebe ateljea i radionica osjeĉkih umjetnika. Ovako
28
ureĊeni prostori podigli bi razinu kulturne i turistiĉke ponude grada i tako doprinijeli razvoju
grada. Uredio bi se i obliţnji amfiteatar s ljetnom pozornicom te bi se razni glazbeno-scenski
projekti mladih mogli odvijati podalje od naseljenih dijelova grada.
Rok: do kraja 2018.
6.4.4. Tehniĉki i prirodoslovni muzej (zgrada u Bösendorferovoj 2)
Postojeću derutnu zgradu bez sustava grijanja potrebno je detaljno urediti i sanirati. U njoj se
trenutno nalaze depoi Muzeja Slavonije tj. uskladišteni tehniĉki i prirodoslovni izlošci.
UreĊenjem bi se dobio primjeren izloţbeni prostor za tehniĉki i prirodoslovni muzej ili odjele
postojećeg muzeja. U vrlo prostranom dvorištu objekta moguća je i konstrukcija ljetne
pozornice za potrebe kulturnih manifestacija.
Rok: do kraja 2019.
6.4.5. Preseljenje Muzeja Slavonije i proširenje muzejske zbirke (zgrada
nekadašnje Oruţarnice, Fakultetska 4)
Grad Osijek ustupit će navedenu zgradu Muzeju Slavonije Osijek, koji će potom provesti
njenu obnovu i rekonstrukciju. Ciljevi ovog projekta su povećanje razine inventiranosti i
obrade muzejske graĊe, poboljšanje razine zaštite i oĉuvanja muzejske graĊe, prostorno
proširenje – depoi i stalni postav, povećanje broja posjetitelja te doprinos razvitku kulturnog
turizma grada Osijeka i regije.
Rok: do kraja 2017.
6.4.6. Obnova i adaptacija odjela za komunikaciju s graĊanstvom Drţavnog arhiva
u Osijeku (zgrada nekadašnje Konjiĉke vojarne u Firingerovj 3)
Rekonstrukcija i ureĊenje zgrade Konjiĉke vojarne u Firingerovoj 3 za potrebe odjela za rad s
graĊanstvom Drţavnog arhiva u Osijeku. Zgrada je u priliĉno lošem stanju te je potrebna
temeljita rekonstrukcija i obnova. Zgrada je predviĊena za proširenje Drţavnog arhiva u
Osijeku s kojim će ĉiniti funkcionalnu cjelinu. Stoga je Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka
26. rujna 2006. donijelo Odluku kojom je Ministarstvu kulture dodijeljen na korištenje i
prostor prizemlju zgrade (917,50 m2) u Ulici Kamila Firingera 3 za potrebe podruĉnog
Drţavnog arhiva u Osijeku. Republika Hrvatska – Ministarstvo kulture i Grad Osijek sklopili
su 9. studenog 2006. Sporazum, predmet kojega je ureĊenje meĊusobnih prava i obveza u
svezi s osiguravanjem prostora za rad Drţavnog arhiva u Osijeku. PredviĊeni sadrţaji u
prizemlju su prostori za istraţivaĉe, dvorana za izloţbe, predavanja i druge potrebe od javnog
interesa. Ovi bi sadrţaji bili doprinos oţivljavanju TvrĊe i zaštiti jedne od iznimno vrijednih
pojedinaĉnih graĊevina povijesno-urbanistiĉke cjeline TvrĊe.
Rok: do kraja 2015.
6.4.7. Izrada prijavnice za kandidiranje TvrĊe za uvrštenje na UNESCO listu
Svjetske kulturne baštine
UreĊenjem većeg dijela TvrĊe aktualizira se njeno ponovno kandidiranje za uvrštenje na
UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine. Zaštićena povijesna cjelina TvrĊe jedna je od
rijetkih takvih oĉuvanih urbanistiĉkih cjelina u ovom dijelu Europe. Specifiĉnost TvrĊe
izraţena je u ĉinjenici da je ona uvijek kroz povijest bila ne samo vojna utvrda nego i urbano
naselje, u kojemu je graĊanstvo ţivjelo i radilo usporedo s odvijanjem vojne funkcije.
Rok: do 2020.
29
6.5. Obnova secesijskih proĉelja i predvrtova u Osijeku
Obnova i rekonstrukcija fasada zgrada iz secesijskog razdoblja s predvrtovima (osjeĉki
specifikum) kao znaĉajne komponente europskog kulturnog naslijeĊa u Hrvatskoj doprinijet
će jaĉanju kulturnog identiteta grada i turistiĉkoj atraktivnosti grada. Projekt je u funkciji
razvitka kulturnog turizma.
Planiramo obnovu proĉelja i predvrtova kuća u središtu grada: Sekulić-Plavšić, Schmidt,
Spitzer, Korsky, Nayer, kuće Povischil, Gilming-Hengl u Europskoj aveniji, te zgrade na
Trgu Ante Starĉevića 4, 5, 8 i 12 i zgrade u Ţupanijskoj 3.
Rok: do 2020.
6.6. Multifunkcionalni kulturni centar Eurodom
Postojeća zgrada Kulturnog središta trebala bi osigurati primjerene prostore,a time i daljnji
razvoj i napredak svih kulturnih djelatnosti. PredviĊeni su prostori za kulturno-umjetniĉki
amaterizam (u dogovoru s upravom koristili bi ih KUD-ovi i udruge u kulturi, te udruge koje
rade s mladima), 2 izloţbena prostora, koncertno-kazališna dvorana (za koncertni ciklus
klasiĉne glazbe i alternativnu kazališnu scenu) te prostor za multimedijalni centar za mlade
(za filmske projekcije, uporabu informatiĉke tehnologije i razne kreativne radionice). Za
potrebe koncerata klasiĉne glazbe treba kupiti novi koncertni klavir jer je postojeći star preko
30 godina. Potrebno je izraditi i ugraditi posebnu propadajuću pozornicu da bi bila
funkcionalna za kazališne izvedbe. UreĊenjem ovog prostora bi se osiguralo potrebnu
infrastrukturu za daljnji razvoj svih već spomenutih kulturnih djelatnosti, obogatila kulturna
ponuda, a na taj naĉin i doprinijelo turistiĉkoj privlaĉnosti grada.
Rok: do kraja 2017.
6.7. Osnivanje kulturno – informativnog centra
Osijeku je potrebno središnje mjesto za informiranje o kulturi i organizaciju kulturnih
dogaĊanja. Osnivanje Kulturno-informativnog centra kao javne ustanove kulture koja putem
svojih djelatnosti promiĉe kulturu i visoke umjetniĉke dosege, prati i potiĉe aktualna
društvena i kulturna zbivanja u Osijeku, regiji i zemlji, te koja pruţa mogućnosti za svestrano
informiranje u kulturi i o kulturi. Djelatnost centra bi bile tribine, izloţbe, film i izdavaštvo, a
bit će smješten u Art kinu Urania ili u Kulturnom centru Eurodom. Ukratko, središte koje
povezuje i promiĉe raznolike pojave i pravce u suvremenim kulturno-umjetniĉkim društvenim
kretanjima.Tribine bi bile referentno mjesto iznošenja raznolikih ideja i projekata kulturne i
društvene scene (društvena kretanja, filmske tribine, likovne, knjiţevne i kazališne tribine)
svim zainteresiranima. Izloţbeni prostor namijenjen iskljuĉivo suvremenim umjetniĉkim
praksama – program koji bi pretpostavljao stroge i visoke kriterije.
Rok: do kraja 2017.
6.8. Revitalizacija kulturno-povijesno vrijednih kinematografskih objekata
Namjeravamo reanimirati Art kino – kino Urania kao dio predloţene ustanove koja bi
djelovala kao Kulturna kuća ili Kulturno-informativni centar. Repertoar kina bio bi orijentiran
na neameriĉku filmsku proizvodnju, nekomercijalne, dokumentarne i animirane filmove,
filmove pojedinih autora i kinoteĉne filmove. U sklopu kina organiziraju se gostovanja
filmskih umjetnika iz zemlje i inozemstva. Prostor namijenjen graĊanima i turistima zahtjeva
30
atraktivnu i lako dostupnu lokaciju na jednom ili više mjesta (turistiĉko - informativni centar
sa suvenirnicom, manja dvorana za tribine, izlagaĉki prostor i Art kino) u centru Grada u
prostorima u vlasništvu Grada, a koji trenutno stoje neiskorišteni. Program u velikoj mjeri
koriste i osmišljavaju studenti i nastavnici Umjetniĉke akademije u Osijeku.
Rok: do kraja 2015.
6.9. Osnivanje rezidencijalnog umjetniĉkog programa
Pretpostavka za dinamiĉnu, otvorenu i suvremenu umjetniĉku scenu je razmjena ideja i
kreativne energije. Suradnjom Grada, Ţupanije, Umjetniĉke akademije, HDLU Osijek i
drugih zainteresiranih potrebno je ustanoviti Umjetniĉke rezidencijalne programe. S tim u
svezi nuţno je osmisliti i program stipendiranja europskih i svjetskih kreativnih pojedinaca iz
razliĉitih umjetniĉkih podruĉja (likovne umjetnosti, umjetniĉke fotografije, video umjetnosti,
performancea, dizajna, glazbe, glume i lutkarstva, spisateljstva,...). Planira se osigurati uvjete
za boravak, stvaranje i bolje upoznavanje umjetniĉkih, kulturoloških i društvenih prilika u
Hrvatskoj, posebice u Slavoniji i Baranji. Gostujući umjetnik tijekom boravka kreativno
stvara i istodobno se predstavlja domaćoj javnosti. Rad koji nastaje odraz je nadahnuća
gradom i regijom domaćina, posljedica susreta sa lokalnim kreativnim snagama glazbenicima, plesaĉima, piscima, aktivistima, performerima, filmašima, vizualnim i audio
umjetnicima, studentima, udrugama (Osijek – raskriţje kreativnosti).
Rok: do kraja 2019.
6.10. Novi umjetniĉki društveni centar i umjetniĉki inkubator
Osijek bi prenamjenom industrijske baštine u kulturno–društveni centar pokazao kako prati
svjetske trendove sliĉnih ili istovrsnih prenamjena. Time bi znatno ojaĉao svoju poziciju
kulturnog središta regije koja odiše kozmopolitskim duhom. To bi mogla biti lokacija za
Tehniĉki muzej grada Osijeka, u bivšem industrijskom prostoru djelovao bi i društveni centar,
organiziran kao sjedište organizacija civilnog društva, po uzoru na centar Rojc u Puli.
Munjara je jedna od najznaĉajnijih industrijskih graĊevina Osijeka iz razdoblja Moderne.
Udruge bi sklopile ugovor o korištenju prostora bez plaćanja naknade, jedina obaveza udruga
je plaćanje reţijskih troškova. Udruge bi vlastitim zalaganjem i sredstvima uredile svoje
prostorije i dale posve novu kvalitetu nekadašnjoj Munjari ili Koţari. Radom i programima
udahnule bi nov ţivot objektu i gradu. Sadrţaji bi bili raznoliki: ateljei, glazbeni i filmski
studiji, zanatske radionice, prostori za probe, sportsko-rekreacijski, uredski, prezentacijski,
radioniĉko-konferencijski, klupski, skladišni, servisni i ugostiteljski prostori. Veliki broj
umjetnika i raznih grupa koristili bi ove prostore za svoje aktivnosti. Glavni ciljevi ove
prenamjene objekta su: osigurati potrebnu infrastrukturu za daljnji razvoj umjetnosti u gradu
(prvenstveno likovne, nove medijske i izvedbene umjetnosti) te omogućiti mladim i
neafirmiranim umjetnicima te studentima Umjetniĉke akademije u Osijeku stvaranje
jedinstvenog prostora za realizaciju njihovih stvaralaĉkih izriĉaja. Planira se urediti i opremiti
radne, ali i ţivotne prostore, ukljuĉujući i dormitorij za rezidencijalni program, kako bi potakli
ţivlju meĊunarodnu razmjenu studenata i mladih umjetnika. Bilo bi to središte koje okuplja
udruge i potiĉe njihov razvoj te bi aktivnostima i programima (radionice, koncerti, festivali)
okupljali graĊane iz cijele regije i šire.
Rok: do kraja 2019.
31
6.11. 'Decentralizacija' umjetnosti putem umjetniĉkih radionica u gradskim ĉetvrtima i
mjesnim odborima
Ponovo uspostaviti program odrţavanja umjetniĉkih radionica u prostorijama gradskih ĉetvrti
i mjesnih odbora za djecu, mlade i odrasle graĊane tih podruĉja. Program će koordinirati
Odjel za kulturu Grada Osijeka, a provodit će ga u suradnji s ustanovama, udrugama i
organizacijama koje djeluju na podruĉju kulture djece i mladih (Djeĉje kazalište, Umjetniĉka
akademija u Osijeku, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, Glazbena škola Franje
Kuhaĉa u Osijeku, Gradske galerije Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Muzej likovnih
umjetnosti, udruge Breza i Dokkica, Slama i mnoge druge). Na taj naĉin ponudit ćemo djeci,
mladima i umirovljenicima kvalitetno kreativno provoĊenje slobodnog vremena, a
istovremeno potaći razvoj pozitivnih osobina kod tih populacija, a k tomu i poticati
meĊugeneracijsku suradnju i solidarnost.
Rok: od 2016. nadalje.
7. Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima
7.1. Kulturna baština
Kulturnu baštinu ĉine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetniĉkoga, povijesnoga,
paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog znaĉenja.
Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoĉe o ĉovjekovoj
prisutnosti u prostoru. Nematerijalni oblici kulturne baštine i pojave ĉovjekova duhovnog
stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i zgrade, odnosno prostori
u kojima se trajno ĉuvaju ili izlaţu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Vrijednosti
kulturne baštine prepoznajemo kao starosne, povijesne, kulturne, umjetniĉke i autentiĉne.
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske – Konzervatorski
odjel u Osijeku djeluje od 1962. godine, a obavlja poslove zaštite i oĉuvanja kulturnih dobara
na podruĉju Osjeĉko – baranjske ţupanije
7.1.1. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,
Konzervatorski odjel u Osijeku
Kulturna i prirodna baština na podruĉju Osjeĉko baranjske ţupanije još uvijek je zapuštena i u
nedovoljnoj mjeri obnovljena, ali je i veliki potencijal razvoja i mogućnosti financiranja iz EU
fondova. Konzervatorski odjel u Osijeku obavlja poslove zaštite i oĉuvanja kulturnih dobara
na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije temeljem Zakona o zaštiti i oĉuvanju kulturnih
dobara, drugih vaţećih zakonskih propisa i meĊunarodnih povelja. Odjel donosi i propisuje
sustav mjera zaštite za pokretnu, nepokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu i nadzire
provedbu istih. Sudjeluje u izradi Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, provodi
poslove inspekcijskog nadzora stanja kulturne baštine, izraĊuje i prikuplja dokumentaciju.
Odjel takoĊer pruţa pomoć vlasnicima kulturnih dobara te suraĊuje s drugim ministarstvima,
jedinicama lokalne uprave, drugim ustanovama u kulturi i sl.
Svake godine u sklopu obiljeţavanja Manifestacije Dana Europske baštine Konzervatorski
odjel u Osijeku prireĊuje tematsku izloţbu, izlaganje ili prezentaciju.
32
„Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedniĉko je bogatstvo ĉovjeĉanstva u svojoj
raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od vaţnih ĉimbenika za prepoznavanje,
definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Ministarstvo kulture razvija mehanizme i
uspostavlja mjere zaštite kulturne baštine s ciljem osiguranja njene odrţivosti što
podrazumijeva identificiranje, dokumentiranje, istraţivanje, odrţavanje, zaštitu, korištenje
kao i promicanje njenih vrijednosti.
Ministarstvo kulture osigurava postojanost kulturnih vrijednosti kao i potencijala za daljnji
razvitak Republike Hrvatske, njenu afirmaciju, stimulaciju ekonomske konkurentnosti i
kvalitetnijeg ţivota u europskom okruţenju.
Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraţivanje, prouĉavanje,
praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju
informacijsko-dokumentacijsku sluţbu; utvrĊivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara;
propisivanje mjerila za utvrĊivanje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske;
skrb, usklaĊivanje i voĊenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine;
osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine;
ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fiziĉkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i
drugim poslovima zaštite kulturne baštine; osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje
struĉnih radnika u poslovima zaštite kulturne baštine; provedbu nadzora prometa, uvoza i
izvoza zaštićenih kulturnih dobara; utvrĊivanje uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih
dobara, te upravljanje kulturnim dobrima sukladno propisima; utvrĊivanje posebnih uvjeta
graĊenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne
baštine.―*
Opći cilj: „Cilj je Republike Hrvatske zaštititi, oĉuvati i unaprijediti zaštitu kulturne baštine te
potaknuti i razvijati njezino korištenje na odrţiv naĉin.―**
Specifiĉni cilj: Obnova kulturno-povijesnih dobara pomoću sredstava EU fondova: postoji niz
projekata, od kojih su neki već prijavljeni na EU fondove, a neki su potencijal za iste. Svim
tim projektima zajedniĉko je da im je nezaobilazni dionik Konzervatorski odjel u Osijeku,
koji u suradnji s ustanovama u kulturi i lokalnom zajednicom (Muzej Slavonije, Agencija za
obnovu TvrĊe, Drţavni arhiv u Osijeku, Hrvatski ferijalni i hostelski savez) provodi
koordinaciju i prijavljivanje projekata za financiranje. To su sljedeći projekti:
 u suradnji s Agencijom za obnovu osjeĉke TvrĊe: Istraţivanje i obnova bastione trase i
vanjskih povijesne jezgre TvrĊe, obnavljanje infrastrukture i poploĉenje jezgre TvrĊe
te obnova Trga Vatroslava Lisinskog.
 u suradnji s Muzejom Slavonije: ureĊenje zgrade Velike oruţane (Fakultetska 2,
Osijek) za potrebe MSO.
 u suradnji s Drţavnim arhivom u Osijeku: Obnova zgrade konjiĉke vojarne i
preureĊenje za potrebe Drţavnog arhiva
 u suradnji s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom: Obnova zgrade vojne pekare
(Trg Vatroslava Lisinskog 1) i prenamjena u hostel, što je vaţan preduvjet za razvoj
turizma ovog kraja.
 obnova sakralnih objekata i poticanje razvoja vjerskog turizma
 rimski podunavski limes i Mursa;
 Drava, Dunav i Kopaĉki rit;
 srednjovjekovni gradovi;
 dvorci Slavonije i Baranje (radi se na promociji dvoraca za hotelsku prenamjenu);
 baranjske pustare i vinske ceste;
 industrijska baština;
 osjeĉka TvrĊa – barokni grad – tvrĊava iz 18. stoljeća, zajedno s projektom 5 gradova
– tvrĊava kontinentalne Hrvatske (Koprivnica – Karlovac – Stara Gradiška –
Slavonski Brod – Osijek);
33
 graditeljska baština uţeg središta grada Osijeka u kojemu se posebno izdvaja
„secesijski niz―;
 sakralna kulturna baština (crkve i samostanski sklopovi);
 projekt rekonstrukcije cjelokupne javne komunalne i turistiĉke infrastrukture osjeĉke
TvrĊe, vrijedan 10 milijuna €, prijavljen je za financiranje iz strukturnog fonda EU
(Europski fond za regionalni razvoj) preko Ministarstva regionalnog razvoja (Agencija
za obnovu osjeĉke TvrĊe je nositelj projekta, a Grad Osijek partner);
 zapoĉinje postupak adaptacije i obnove Konjiĉke vojarne (Firingerova 3, Osijek) kao
zaštićenog kulturnog dobra, za potrebe Drţavnog arhiva u Osijeku. Rok: trajno.
Rok: kontinuirano.
7.1.2. Materijalna kulturna baština – nepokretna kulturna dobra
7.1.2.1. Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe
Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici 18. oţujka 1999. godine donijela je Uredbu o
osnivanju Agencije za obnovu osjeĉke TvrĊe (Narodne novine br. 28/99). Temeljem Uredbe
osnivaĉi Agencije su Vlada Republike Hrvatske, Grad Osijek i Osjeĉko-baranjska ţupanija.
Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe osnovana je da upravlja svim resursima TvrĊe, te rješava
probleme oko koordinacije obnove ovog lokaliteta. TakoĊer ona je glavni nositelj
prezentacijskih aktivnosti za struĉnu i znanstvenu javnost, te kao takva mora predstavljati
mjesto na kojem će se moći dobiti adekvatne informacije o bilo kojem struĉnom ili
znanstvenom aspektu TvrĊe.
Zbog dinamiĉnih procesa koji se odvijaju potrebno je:
 definirati prostor TvrĊe, ustanoviti tipološke karakteristike, spomeniĉku kategorizaciju
i ambijentalne vrijednosti,
 provjeriti provedenu valorizaciju cjelokupnog graĊevinskog i komunalnog potencijala,
analizu i utvrĊeni spomeniĉki znaĉaj i svojstva urbane cjeline pojedinaĉnih graĊevina,
 predloţiti modalitete zaštite,
 utvrditi prostorno-funkcionalne odnose grada i njegove povijesne jezgre,
 utvrditi osnovne smjernice za asanaciju, rekonstrukciju, obnovu i konzervatorski
tretman,
 predloţiti ciljeve, mjere i smjer selektivnog izbora novih i pratećih sadrţaja i funkcija
u skladu s naslijeĊenim vrijednostima i meĊunarodnim standardima u cilju kvalitetne
transformacije i optimalne mogućnosti aktivne zaštite i ukljuĉivanja TvrĊe u
suvremene tijekove ţivota grada Osijeka.
Djelatnost Agencije ĉine poslovi vezani uz zaštitu, obnovu i revitalizaciju osjeĉke TvrĊe:
 izrada programa i planova obnove, investicijskih i drugih programa i dokumenata u
svezi s obnovom spomeniĉke cjeline,
 poslovi u svezi s pripremom i ustupanjem radova na obnovi,
 organizacija i provoĊenje nadzora nad izvoĊenjem radova,
 praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava te dinamike i
rokova izvoĊenja radova,
 izgradnja, odrţavanje i organizacija korištenja informacijskog sustava osjeĉke TvrĊe,
 organizacija i izvoĊenje marketinških i drugih promidţbenih aktivnosti, usklaĊivanje
rada sudionika u obnovi spomeniĉke cjeline.
Glavni ciljevi projekta obnove TvrĊe:
1. Zaštita TvrĊe, koja obuhvaća konzervatorski pristup TvrĊi ĉiji je cilj sprjeĉavanje
devastacije i propadanja pojedinih graĊevina i TvrĊe kao cjeline (restauracija i konzervacija
34
graĊevina) odnosno oĉuvanja njezinih izvornih, urbanistiĉko-arhitektonskih, povijesnih,
umjetniĉkih
i
estetskih
znaĉajki;
2. Obnova TvrĊe, koja znaĉi graditeljsku obnovu strukture i konstruktivno i namjensko
osposobljavanje pojedinih zgrada za trajno korištenje sukladno spomeniĉko-zaštitnom reţimu;
3. Revitalizacija TvrĊe, koja podrazumijeva vraćanje ţivota prostoru, njegovo oţivljavanje
unošenjem sadrţaja koji zadovoljavaju suvremene potrebe stanovanja, turistiĉkih, upravnih,
kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih i drugih djelatnosti, dakle, obnovu društvenog ţivota u
njenoj urbanoj strukturi.
Specifiĉni ciljevi projekta obnove TvrĊe:
1. Izraditi novi Plan obnove i revitalizacije TvrĎe, aţurirajući onaj već postojeći u suradnji sa
svim zainteresiranim dionicima obnove (Ministarstvo kulture, Grad Osijek, Osjeĉkobaranjska ţupanije, ustanove u kulturi smještene u TvrĊi, Ministarstvo turizma, turistiĉke
zajednice grada i ţupanije).
Rok: do kraja 2015.
2. Obnavljanje infrastrukture i poploĉenje jezgre TvrĊe
Postojeću infrastrukturu je nuţno obnoviti i osuvremeniti s ciljem sanacije vlage
te obnova instalacija te s tim povezana obnova opkopa osjeĉke TvrĊe.
3. Obnoviti prostor Trga Vatroslava Lisinskog – Po raspisanom javnom natjeĉaju za izradu
idejnog urbanistiĉko-arhitektonskog rješenja prostora zapuštenog i nedefiniranog Trga
Vatroslava Lisinskog odabrana su i nagraĊena 4 najbolja rada. Slijedi izrada glavnog i
izvedbenog projekta te ishoĊenje graĊevinske dozvole. Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe i
Grad Osijek planiraju sredstva traţiti iz EU fondova.
Rok: do kraja 2015.
3. Istraţivanje i obnova bastione trase i vanjskih utvrĊenja osjeĉke TvrĊe - Ambijetalna
rehabilitacija povijesnog prostora Vodenih vrata: Planom obnove bastione trase i vanjskih
utvrĊenja dovelo bi do povratka osnovnoj povijesnoj formi kao polazištu budućeg razvoja.
IzraĊena je urbanistiĉko – konzervatorska studija koja je podijeljena u 6 pojedinaĉnih cjelina
koje se mogu rješavati zasebno. Jedna cjelina, Vodena vrata i Lineta su u tijeku izvoĊenja.
Ostale faze u suradnji s Hrvatskim vodama i drugim institucijama se namjeravaju prijaviti za
financiranje sredstvima EU fondova. Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe u 2011. godini
izradila je Idejni projekt restitucije i ureĊenja povijesnih graĊevina Kompleksa Vodenih vrata.
Za navedeni Idejni projekt, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureĊenja i
graĊenja Grada Osijeka 13.veljaĉe 2012. godine, izdao je Lokacijsku dozvolu za
rekonstrukciju kompleksa Vodena vrata. Arheološkim istraţivanjima u srpnju i rujnu 2010., te
srpnju i studenom 2011., (ista su proveli arheolozi Muzeja Slavonije), potvrĊeni su rezultati
konzervatorske studije TvrĊe koja je ukazala na izvorno postojanje jedne ―pojednostavljene―
lunette pred Vodenim vratima, tipiĉne za arhitekturu Nicolasa Doxata de Demoreta, glavnog
projektanta carskih tvrĊava u vrijeme princa Eugena Savojskog. Lunetta Vodenih vrata je
predstavljala jednostavno, ali efikasno arhitektonsko rješenje predpristupa u grad s rijeke
Drave. Njen kanal istovremeno je sluţio kao ocjedni kanal, osobito u vrijeme niskog
vodostaja, a kao specifiĉan „otok― pred gradskim vratima, uz funkciju pojaĉavanja obrane
vrata, lunetta je istovremeno bila i najoptimalnije funkcionalno rješenje pristupa u grad s
rijeke. U prosincu 2010. godine postavljen je drveni most na Vodenim vratima. U rujnu 2011.
* Izvor: web-stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (www.min-kulture.hr)
** Izvor: Strategija očuvanja, zaštite i odrţivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.
35
godine izraĊeni su te postavljeni lanci duţine 12 m i ostali metalni elementi za prihvat lanaca
na most, a u prosincu 2011. postavljene su i metalne kugle na podizni most.U tijeku je izrada
glavnog projekta. UreĊenje kompleksa Vodena vrata podijeljeno je u dvije cjeline: prva
cjelina obuhvata je od Vodotornja do Bastiona sv. Karla, a druga cjelina je ureĊenje Bastiona
sv. Karla. Provedba projekta doprinos je revitalizaciji TvrĊe te razvoju turistiĉkih potencijala i
potreba Grada jer bi obnovom Vodenih vrata i Linete te postavljanjem makete TvrĊe dobili
atraktivno polazište za turistiĉka razgledanja stare jezgre. TakoĊer planirana je simulacija
bastiona sv. Karla te postavljanje info-ploĉe.
Rok: do kraja 2017.
7.1.2.2. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost
„Konzervatorsko-restauratorska djelatnost je struĉno-znanstvena djelatnost bez upravnih
nadleţnosti koja neposredno provodi zaštitne radove na kulturnim dobrima s ciljem oĉuvanja
njihovih spomeniĉkih svojstava. Djelatnost obuhvaća konzerviranje i restauriranje pokretnih i
nepokretnih kulturnih dobara, od istraţivanja u svrhu prepoznavanja spomeniĉkih svojstava,
izvoĊenje konzervatorsko-restauratorskih postupaka radi fiziĉkog oĉuvanja i prezentacije do
izrade konzervatorsko-restauratorske dokumentacije. Sastavni dio djelatnosti su istraţivanja iz
podruĉja prirodoslovnih, humanistiĉkih, društvenih i tehniĉkih znanosti pomoću kojih se
prepoznaju materijalna svojstva spomenika, dijagnosticira njihovo stanje oĉuvanosti te
odreĊuju vrijednosti kao temelj pristupu i postupcima oĉuvanja. IzraĊuju se prijedlozi i
projekti zaštitnih radova, od otklanjanja uzroka oštećenja do konzervatorsko-restauratorskih
radova s većim ili manjim opsegom obnove.
Osnovni cilj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je valorizacija, zaštita i materijalno
oĉuvanje kulturnih dobara Republike Hrvatske kao osnovnog preduvjeta za prenošenje
naslijeĊenih vrijednosti i njihovo primjereno gospodarsko korištenje.
Konzervatorsko-restauratorske poslove u Hrvatskoj obavljaju Hrvatski restauratorski zavod
kao matiĉna javna ustanova djelatnosti, pojedine ustanove muzejske , arhivske i knjiţniĉarske
djelatnosti, restauratorski odjeli visokoškolskih ustanova, te pravne i fiziĉke osobe sukladno
Zakonu o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara koje imaju dopuštenje za rad na kulturnim
dobrima. Osnovna djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda kao središnje javne ustanove
konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je konzerviranje i restauriranje nepokretnih i
pokretnih kulturnih dobara i predmeta kulturnog, povijesnog ili tehniĉkog znaĉaja.― **
„Restauratorski odjel Osijek bavi se konzerviranjem i restauriranjem pokretnih i nepokretnih
spomenika, dakle graditeljskog naslijeĊa, drvene polikromirane skulpture, kamene plastike,
slika na drvu, platnu, zidnih slika, umjetniĉki oblikovanog namještaja te predmeta od
tekstila.― ***
Rok: trajno.
7.1.3. Nematerijalna kulturna baština
7.1.3.1. Tradicijska kultura – zaštita i oĉuvanje nematerijalne kulturne
baštine i pokretnih kulturnih dobara
Vaţan dio hrvatske kulturne baštine ĉini i izuzetno bogata i raznolika tradicijska baština. Ona
je nezaobilazan ĉimbenik kako hrvatskog nacionalnog, tako i regionalnog te lokalnog
kulturnog identiteta, te je stoga zaštita i oĉuvanje te baštine od kljuĉnog nacionalnog, ali i
regionalnog te lokalnog interesa.
O pokretnim kulturnim dobrima tradicijske baštine skrbi Etnografski odjel Muzeja Slavonije
Osijek, osnovan 1952. godine po zapošljavanju prvog etnologa Zdenke Lechner. Iako je
etnografska graĊa pristizala u Muzej od samog osnutka, intenzivno prikupljanje, sustavna
terenska istraţivanja i sistematizacija graĊe zapoĉinje tek njenim dolaskom. Fundus
36
Etnografskog odjela organiziran je u devet zbirki s podzbirkama koji predstavljaju
horizontalni presjek znaĉajnijih elemenata tradicijske kulture Slavonije i Baranje 19. i 20.
stoljeća. Dio predmeta, kao što su narodne nošnje i vezovi, ĉuvaju i odrţavaju i amaterska
kulturno-umjetniĉka društva i specijalizirane udruge, koje većinom skrbe i o nematerijalnoj
tradicijskoj baštini (instrumentalna glazba, pjesme, plesovi, govor, obiĉaji, igre, obrti i
umijeća). Najaktivnijima meĊu njima posvetit ćemo više pozornosti u daljnjem tekstu.
7.1.3.1.1. Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo „Osijek 1862“
Kao izraz potreba za kulturnim, glazbenim i društvenim djelovanjem, i na taj naĉin ĉuvanjem
svoje pripadnosti hrvatskom i srednjeeuropskom civilizacijskom krugu, rad na podruĉju
kulturno-umjetniĉkog djelovanja oĉitovao se u neprekinutom slijedu, mijenjajući naziv i
prilagoĊavajući aktivnosti potrebama vremena ali uvijek sa svrhom ĉuvanja svog nacionalnog
i zaviĉajnog identiteta. 1862. godine osnovano je Osjeĉko prvo pjevaĉko društvo, koje 1885.
godine dobiva novo ime "Sloga", a 1907. Hrvatsko pjevaĉko i glazbeno društvo "Kuhaĉ".
U narednom se razdoblju do II. svjetskog rata djelovanje društva oĉituje u dubokom osjećaju
gajenja hrvatske glazbene i pjevaĉke umjetnosti, te ţarište općeg hrvatskog kulturnog
nastojanja Osjeĉana. Završetkom II. svjetskog rata na zdravim temeljima glazbeno pjevaĉkog
amaterizma osniva se Omladinsko kulturno-umjetniĉko društvo "Milica Kriţan" koje pod tim
imenom djeluje do 19. studenoga 1991. godine, kada mijenja ime u Hrvatsko kulturno
umjetniĉko društvo "Osijek 1862". Svoju programsku usmjerenost na kulturno umjetniĉki i
društveni rad Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo (HKUD) "Osijek 1862" od svojih je
poĉetaka utemeljilo na osnovnim naĉelima glazbenog i scenskog amaterizma, organiziranom
okupljanju, odgojnom i struĉnom osposobljavanju školske, studenske te svekolike mladeţi
Osijeka i okolice, njegovanju izvornog slavonskog i ostalih hrvatskih glazbeno-plesnih
vokalnih znaĉajki tradicijske kulture te društvenosti, kao i na usmjeravanju mladih na
kulturno umjetniĉki rad u društvenim, ţivotnim i radnim sredinama.
Bogatstvo hrvatske tradicijske kulture, folklora i glazbenog stvaralaštva ĉini nas jedinstvenim
u svijetu. Strategija djelovanja ovog amaterskog kulturno-umjetniĉkog društva je istinska
briga i zaštita folklornih zona cijele Hrvatske kroz koreografirani folklor koji u svojim
slikama pokazuje cjelinu prostora na kojem je nastao, temeljeći se na izvornim plesnim i
glazbenim izriĉajima. Autentiĉnost i istinitost temelji se na suradnji s najvećim, svjetski
priznatim, struĉnjacima folkloristike, etnologije i etnokoreologije, a to su dr.Ivan Ivanĉan,
prof. Zvonimir Ljevaković, dr. Stjepan Sremac, prof. Vido Bagur , prof. Branko Šegović . Na
nama je da i dalje prenosimo znanja na mlaĊe generacije kako bi oĉuvali našu tradiciju i na taj
naĉin zaštitili tradicijsku kulturu koja nas ĉini onime što jesmo, bilo da se radi o plesovima
Prigorja, Podravine, Liburnije, Kaštela, Dubrovnika, Slavonije, Baranje ili gradskim
plesovima Osijeka koje je davnih godina poĉetkom 19. stoljeća pisao i skladao Franjo Kuhaĉ
pod nazivom „Dvoransko kolo―. Reĉenica koja definira ono što radi i ĉemu teţi ovo društvo
je: „Izvrsnost u oĉuvanju prošlosti najbolji je temelj - vizije za budućnosti.―
Opći cilj: Zaštititi, oĉuvati i promicati hrvatsku tradicijsku baštinu i kulturu prenoseći znanja
i vještine na mlade generacije (nematerijalnu baštinu, ali i pokretna kulturna dobra tradicijske
baštine – narodne nošnje, vezove, tradicijske instrumente i ostale rukotvorine).
Specifiĉni cilj: Osnovati „Regionalni centar tradicijske kulture, folklora i glazbene umjetnosti
jugoistoĉne Europe― (koncertne dvorane i niz manjih dvorana), pod ĉijim krovom će svoju
tradicijsku kulturu moći baštiniti i prenositi na mlaĊe generacije, kako hrvatski ansambli tako
i svi drugi ansambli i udruge nacionalnih manjina s kojima dijelimo i kulturno obogaćujemo
svoj ţivotni prostor - grad Osijek.
Rok: 2016.
37
7.1.3.1.2. Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo „Ţeljezniĉar“
Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo (HKUD) Ţeljezniĉar osnovan je 1925. godine. U
poĉetku se aktivnost odvijala kroz rad pjevaĉkog zbora i orkestra limene glazbe, a 1930.
godine s radom poĉinje i folklorna te tamburaška sekcija. U razdoblju od 1949. do1990.
godine, Društvo djeluje pod imenom ―SrĊan Petrov‖ i to s radom usmjerenim preteţno na
folklornu i tamburašku aktivnost. Godine 1990. Društvo vraća svoje prvotno ime
―Ţeljezniĉar‖ i od tada njeguje i izvodi tekovine hrvatske folklorne baštine.U Društvu postoje
tri folklorne sekcije, tamburaški orkestar te mješoviti i ţenski vokalni sastav.
Opći cilj: Zaštititi, oĉuvati i promicati hrvatsku tradicijsku baštinu i kulturu prenoseći znanja
i vještine na mlade generacije (nematerijalnu baštinu, ali i pokretna kulturna dobra tradicijske
baštine – narodne nošnje, vezove, tradicijske instrumente i ostale rukotvorine).
Specifiĉni cilj: Oĉuvati, promicati i popularizirati programe hrvatske, a posebice slavonske,
plesne, tamburaške, vokalne i rukotvorne tradicijske baštine
Rok: trajno.
7.1.3.1.3. Hrvatski tamburaški savez u Osijeku
Hrvatski tamburaški savez (HTS) je jedna od najstarijih kulturnih prepoznajnica hrvatskog
tamburaštva u Europi i svijetu. U Osijeku se već 1847. zbila reforma tamburaške glazbe:
stoljetni put od puĉkog seoskog narodnog glazbala tambure samice do koncertnog
orkestralnog gradskog instrumenta kad je gradski senator Osjeĉanin Pajo Kolarić osnovao
prvi tamburaški sekstetski zbor uopće, uz koji su otpjevane u Osijeku na pozornici
Narodnog kasina i prve pjesme na hrvatskom /iliriĉkom jeziku („ Djevo mila, djevo krasna― i
„ Na lijevoj strani kraj srca―) . 1864. je Osjeĉanin Franjo K. Kuhaĉ njemu u ĉast glazbenom
slikom „Osjeĉki galop― doĉarao burnu svaĊu P. Kolarića za hrvatski jezik na sjednici
osjeĉkog Gradskog zastupstva (danas Gradskog vijeća). I prva partitura za tamburaški zbor
napisana je 1878. u Osijeku (Ivan Sladaĉak). Osjeĉki tamburaški orkestri biljeţe 1895. sjajne
nastupe u Gradskom vrtu povodom Cvjetnog korza, a poĉetkom 20. stoljeća u Osijeku se u
svakoj brijaĉnici svirala tamburica, a svaka je ustanova i ulica imala svoje tamburaško
društvo. Ostvaruju se i prve inozemne turneje: 1889. studentski tamburaški zbor Osjeĉanina
M. Majera nastupa na otoĉiću Ţelinu kraj praškog narodnog divadla, a već od 1906. Osijek
prvi organizira tijekom ljetnih raspusta koncertne tamburaške turneje osjeĉkih maturanata.
1910. osjeĉki tamburaški orkestar s 34 najbolja tamburaša uz pjevaĉki zbor od 30 pjevaĉa
nastupa diljem Srbije i Bugarske, a u Carigradu u Sultanovoj palaĉi prima nagradu od sultana
Mehmed Rešad V. Efendije i sina mu Princa Jusufa Izzodina . U Osijeku je oko 1930.
izgraĊena prva nova vrst tambure banjolina J. Rohrbachera. Osijek je imao u HTD-u
„Zvonimir― i najveći tamburaški zbor od 53 ĉlana - od 1937. do danas.
Ti mnogobrojni tamburaški zborovi na ĉelu sa Hrvatskim tamburaškim društvom ―Zvonimir‖
osnovanim 1924. godine, doveli su uspon tamburaške glazbe do toga, da je 7. XI. 1937.
godine, inicijativom osjeĉkih tamburaških pregalaca, osnovan Hrvatski tamburaški savez sa
sjedištem u Osijeku. 1937. u Osijeku je raspisan prvi natjeĉaj za koncertne tamburaške
skladbe, odrţana prva smotra tamburaških društava Hrvatske i prvi visokostruĉni teĉaj
tamburaškim zborovoĊama, a u Hrvatskom narodnom kazalištu osnovan Hrvatski tamburaški
savez u nazoĉnosti 23 tamburaška društva. 1954. u Osijeku je osnovan prvi djeĉji tamburaški
orkestar, a 1956. i prva narodna glazbena škola za tambure uopće.
HTS je pokrenuo osnivanje Festivala hrvatske tamburaške glazbe, sa sjedištem u Osijeku, u
gradu s najduţom tradicijom tamburaške glazbe (FHTG). Organiziranje 1. festivala povjereno
je STD "Pajo Kolarić" iz Osijeka, na ĉiji je prijedlog izabran i prvi Festivalski odbor, a 1.
festival odrţan je 23. i 24. travnja 1961. u Osijeku.
1986. odrţan je prvi struĉno-znanstveni skup o tamburaškoj glazbi.
38
Opći cilj: Poticati stvaralaštvo i njegovanje tradicije u tamburaškoj glazbi i razvijati kulturne
veze meĊu orkestrima na meĊunarodnoj razini.
Specifiĉni cilj 1: Oĉuvati tradiciju festivala i unaprijediti njegovu koncepciju: poticati rast
broja natjecateljskih tamburaških sudionika i suradnju s inozemnim povijesnim festivalskim
suradnicima (Tuzla, Peĉuh, Pešta, Artiĉe, Vipava, Subotica, Sombor, Parndorf i dr. )
Specifiĉni cilj 2: Ĉuvati i obogaćivati Glazbeni arhiv tamburaške literature „Julije Njikoš―:
sukladno financijskim mogućnostima njegovati visoku kakvoću i tradiciju svih festivalskih
tiskovina posebice struĉnog ĉasopisa „Hrvatska tamburica―.
Specifiĉni cilj 3: Poticati brojno, osobito mlaĊe, ĉlanstvo na suradnju organizacijom struĉnih i
edukacijskih okupljanja, festivalskih vrednovanja i druţenja.
Rok: trajno.
7.1.3.1.4. Šokaĉka grana
Posebno mjesto u Šokaĉkoj grani pripada ĉuvanju tradicije i šokaĉke kulture pisanom rijeĉju,
koja je temeljni ĉimbenik i nositelj hrvatskog narodnosnog identiteta. Svojim meĊunarodnim
struĉno-znanstvenim okruglim stolom Urbani Šokci od 2006. godine tematski se propitkuju
razliĉiti sadrţaji kulturne baštine Šokaca i Bunjevaca. Potpisivanjem Povelje o trajnoj suradnji
sa Šokcima i Bunjevcima Vojvodine i MaĊarske teme nisu samo šokaĉke nego i bunjevaĉke.
Sadrţaji okruglog stola ukoriĉuju se u Zbornicima Urbani Šokci. Od 2013. godine na
MeĊunarodnom okruglom stolu tematski se propitkivao i istraţivao projekt s nazivom
Panonija, što je geokulturna koncentracija dosadašnjih pripremnih istraţivanja objelodanjenih
u 7 opseţnih recenziranih Zbornika Urbani Šokci meĊunarodnoga sastava sudjelovanja. Osim
ovog struĉno-znanstvenog projekta Šokaĉka grana provodi i niz drugih tradicijski
orijentiranih projekata: Šokački suveniri Osijeku, Dani Julija Njikoša-tamburica pod rukom,
Šokačko čijalo, Što su jeli naši stari u Korizmi, Dani kruha , Boţićna priča Tragom
Betlemaša, Šokačka kuvarica i Zabava Šokačke grane Osijek s Revijom narodnih nošnji.
Osim toga, stalna djelatnost ove udruge obuhvaća i amaterske folklorne, pjevaĉke i
tamburaške sekcije raznih dobnih skupina.
Opći cilj: Njegovati, promicati i iznovljavati tradicijsku baštinu i kulturu Šokaca.
Specifiĉni ciljevi: 1. Oĉuvati i unaprijediti postojeće projekte udruge.
2. Jaĉe povezati tradicijsku kulturu i baštinu s razvojem turistiĉke ponude u Osijeku i široj
regiji (izrada kvalitetnih autohtonih šokaĉkih suvenira, u suradnji s Turistiĉkom zajednicom
grada Osijeka prirediti kataloge ruĉnih radova i Šokačku kuvaricu na engleskom jeziku,
organizirati izloţbe suvenira i snimiti video-spot za promidţbu tradicijske baštine i kulture).
3. Pokrenuti novi projekt Grad-scena: u TvrĊi, na Trgu A. Starĉevića, po gradskim ĉetvrtima i
mjesnim odborima, udruge i društva usmjerene ka oĉuvanju i njegovanju tradicijske baštine
organizirat će svakodnevne aktivnosti i manifestacije predstavljanja tradicijske kulture
(pjevaĉke grupe, folklor, djeĉji folklori, tamburaški sastavi, „hodajući eksponati― - tradicijska
odjeća, starinske djeĉje igre; starinski gastronomski proizvodi).
Rok: do 2020.
7.1.3.1.5. Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić
Pajo Kolarić (Osijek, 1821. - 1876.) bio je zaĉetnik hrvatske tamburaške glazbe, pjevaĉ,
sviraĉ, skladatelj i tekstopisac. Godine 1847. u Osijeku osnovao je tamburaško društvo. U
spomen na tog velikana tamburaške glazbe nazvano je i Slavonsko tamburaško društvo (STD)
iz Osijeka, osnovano 21. oţujka 1954. godine. U svom dugogodišnjem radu društvo je
odgojilo više od 2000 glazbenika. Danas u društvu djeluju tamburaška škola, mali orkestar,
mješoviti pjevaĉki zbor i tamburaški orkestar STD Paje Kolarića. Okosnicu djelovanja
društva ĉini djeĉji orkestar, ĉiji se rad temelji na smjernicama svoga utemeljitelja Julija
Njikoša. Djeĉji orkestar već ima priliĉno iskustva - odrţali su velik broj cjeloveĉernjih
39
koncerata u Osijeku i diljem Hrvatske. Povodom dana Grada Osijeka, 2. prosinca 2011.
godine, u suradnji sa solisticom Blankom Došen, snimili su glazbeni spot i pjesmu „Dobro
jutro grade―, autorsko djelo dirigentice Tihane Huber. Na tradicionalnoj osjeĉkoj manifestaciji
za djecu, Zemlja bez granica, izveli su prvi djeĉji tamburaški mjuzikl Cuker tandrbal (glazbu
i tekst napisala dirigentica Tihana Huber, a reţiju i naratorski tekst Jasna Komendanović), te
osvojili prvu nagradu udruge Breza kao priznanje za izuzetnu kreativnost. Mladi tamburaši
nastupaju s mnogim glazbenim društvima po cijeloj Hrvatskoj, ali i u MaĊarskoj, Srbiji,
Austriji i Slovaĉkoj, gdje predstavljaju i promiĉu hrvatsku kulturu, obiĉaje te tradicionalnu i
suvremenu tamburašku glazbu.
Opći cilj: Poticati stvaralaštvo i njegovanje tradicije u tamburaškoj glazbi.
Specifiĉni cilj: Razvijati i jaĉati sve sastavnice tamburaškog društva kroz snaţnije
meĊunarodno povezivanje i oĉuvanje tradicije FHTG.
Rok: trajno.
7.1.3.1.6. Tamburaška škola Batorek
Tamburaška škola Batorek osnovana je 1993. godine, a djeluje u prostorijama HKUD-a
Ţeljezniĉar, s kojim i tijesno suraĊuje. Godišnje ima oko 100 uĉenika, podijeljenih u 6
gitarskih i 6 tamburaških razreda. Najbolji uĉenici tamburaških sekcija obiĉno sviraju u
pratećem ansamblu HKUD-a Ţeljezniĉar ili u Velikom orkestru škole, koji je verć 7 puta
sudjelovao na FHTG-u, na kojemu je osvojio 1 srebrnu i 6 zlatnih plaketa Tambura Paje
Kolarića. Škola je i jedan od osnivaĉa Europskog tamburaškog saveza, koji okuplja orkestreiz
11 zemalja. Ovo je ĉlanstvo omogućilo Školi široku meĊunarodnu aktivnost. Vrhunac te
aktivnosti je gostovanje TŠ Batorek, kao jedinog orkestra na tradicionalnim instrumentima, na
festivalu klasiĉne glazbe u kanadskom Quebecu u kolovozu 2011., gdje nastupali i simfonijski
orkestri iz cijeloga svijeta.
Opći cilj: Postati i ostati znaĉajan kulturni simbol grada.
Specifiĉni ciljevi: Odgajati kvalitetan tamburaški i gitarski kadar.
Rok: trajno.
7.1.3.1.7. Folklorni ansambl Biseri Slavonije
Ovaj ansambl je dugi niz godina organizirao vrlo znaĉajnu meĊunarodnu folklornu
manifestaciju Perlice Europe za djecu od 10 do 17 godina koji se odrţava u Osijeku od 1991.
godine. Festival ima za cilj zbliţiti djecu cijele Europe kroz glazbeni i kulturni izriĉaj njihovih
naroda i manjinskih skupina, uĉeći ih da kroz poštivanje razliĉitosti zapravo poštujemo sami
sebe. Njihov slogan je „Kulturom za mir i ljubav djece Europe―. Zbog bolesti predsjednika
društva ovaj festival nije odrţan u 2012. i 2013. godini.
Opći cilj: Ĉuvati i promicati tradicijsku kulturnu baštinu Hrvatske i Europe.
Specifiĉni cilj: Obnoviti meĊunarodni djeĉji festival Perlice Europe.
Rok: do 2020.
7.1.3.1.8. Ostala kulturno-umjetniĉka društva tradicijskog usmjerenja
Postoji još nekoliko manjih amaterskih kulturno-umjetniĉkih društava na podruĉju grada
Osijeka, koja okupljaju djecu i mlade s ciljem oĉuvanja i promicanja tradicijske kulturne
baštine. Neka od njih su: Centar za kulturu i sport „Tenja― – KUD „Josip Šošić―, HKUD
„Zlatni klas― Višnjevac, Zaviĉajna udruga Gibarac.
40
7.1.4. Pokretna kulturna baština - muzejska djelatnost
7.1.4.1. Muzej Slavonije Osijek
Muzej Slavonije peti je po starosti muzej (1877.) u Republici Hrvatskoj i najveći je
kompleksni muzej u našoj zemlji s fundusom od gotovo pola milijuna predmeta rasporeĊenih
u stotinjak muzejskih zbirki. Fundus se sastoji od arheološke, etnografske, knjiţne, kulturnopovijesne, numizmatiĉke, prirodoslovne, tehniĉke i umjetniĉke graĊe. Nedavnim pripojenjem
Arheološkog muzeja Osijek poboljšani su kadrovski i prostorni potencijali Muzeja Slavonije.
U Muzeju, od 2008. godine djeluje Ured za limes.
Opći cilj: Kao nacionalni muzej i vodeći regionalni muzej Hrvatske skrbiti o i predstavljati
baštinu na najvišoj profesionalnoj razini, biti otvoren javnosti i suradnji sa svim sektorima
društva, te postati prepoznat i u širem srednjoeuropskom prostoru.
Specifiĉni ciljevi: 1.Oplemenjivanje prostora baštinom: Unatoĉ smještaju na nekoliko
lokacija unutar barokne jezgre osjeĉke TvrĊe Muzeju i dalje nedostaje prostor za realizaciju
stalnog postava i dijela depoa, knjiţnice i ureda u prostoru primjerenom muzejskoj djelatnosti.
Kao primjerena mogućnost pokazala se zgrada Velike oruţane, koju je Grad Osijek prije
nekoliko godina namijenio muzejskoj djelatnosti, a konzervatorski odjel Ministarstva kulture
uvrstilo ju je u prioritete za obnovu iz sredstava fondova EU. Grad Osijek, takoĊer je pokazao
volju za dodjelu ove zgrade za potrebe rada Muzeja Slavonije.
2. Proaktivno animiranje javnosti: Bogatstvo i raznolikost muzejskog fundusa, zbog
prostornih je problema, nedovoljno dostupno javnosti. Muzej stoga povremenim tematskim i
prigodnim izloţbama iz svoga fundusa, te gostujućim izloţbama iz drugih muzeja u Hrvatskoj
i inozemstvu nastoji domaćoj publici, ali i drugim posjetiteljima, omogućiti kontinuiran
doticaj s Muzejom.
3. Povećanje razine inventiranosti i obrade muzejske graĊe: Muzej Slavonije kao nacionalni
muzej i matiĉni muzej druge razine na podruĉju Slavonije, Baranje i dijela Srijema još uvijek
nema inventiranu gotovo polovicu svoga bogatog fundusa koji broji oko 400.000 muzealija. U
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je tek 14 od 120 muzejskih zbirki, a i
revizija muzejskog fundusa ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom.
4. Podizanje razine zaštite i oĉuvanja muzejske graĊe: Fiziĉko stanje i razina opremljenosti
muzejskih depoa neprimjerena je statusu ustanove koja obnaša matiĉnost druge razine. U
većini je depoa zbog neugraĊenog sustava grijanja i hlaĊenja, te odvlaţivanja onemogućen
primjeren pristup graĊi tijekom većeg dijela godine, zimi zbog ekstremno niskih temperatura,
a ljeti zbog vrućine, vlage i ograniĉene mogućnosti provjetravanja, zbog stolarije koja je
zakovana zbog iznimno lošeg stanja i sigurnosti.
5. Kontinuirano podizanje profesionalne i struĉne osposobljenosti zaposlenika Muzeja: Muzej
Slavonije kao jedan od najstarijih i najvećih muzeja u Republici Hrvatskoj do statusa
nacionalnog muzeja došao je kontinuiranim radom na podizanju profesionalne
osposobljenosti i struĉnih kompetencija svojih djelatnika. Preko pola stoljeća brigu o muzeju
vodila je po jedna visokokvalificirana osoba, najĉešće gimnazijski profesori, a od Drugog
svjetskog rata do danas, postupnim povećanjem broja struĉnih i pomoćnih djelatnika, znatno
je unaprijeĊen status ove ustanove. Kako bi Muzej mogao nastaviti svoj uspon u svim
segmentima djelovanja nuţna je permanentna edukacija i zapošljavanje struĉnih i pomoćnih
kadrova raznih profila.
Rok: do 2020.
41
7.1.4.2. Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
Muzej likovnih umjetnosti nastao je izdvajanjem dijela likovne umjetnosti iz Muzeja
Slavonije Osijek 1954. g. s prvom nazivom Galerija slika. 1994. godine Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske prenijelo je osnivaĉka prava nad Galerijom likovnih umjetnosti, Osijek
na Osjeĉko-baranjsku ţupaniju koja je postala njezin osnivaĉ. U sklopu 60. obljetnice osnutka
institucije i 50. godina u konaĉnom sjedištu u neorenesansnoj vili Neuman, u centru Osijeka,
2014. g.. provedeno je preimenovanje Galerije u Muzej likovnih umjetnosti, kako bi
komunikacija i percepcija djelatnosti i identiteta institucije bila najefikasnija i najtoĉnija, ĉak i
u prijevodu na druge jezike. Muzej likovnih umjetnosti je specijalizirana muzejska institucija
koja
se
bavi
prikupljanjem,
ĉuvanjem,
istraţivanjem,
dokumentiranjem,
prezentiranjem/tumaĉenje i promicanjem umjetniĉke baštine u rasponu od baroka do
recentnog stvaralaštva. Temelj muzejskog fundusa ĉine djela od kojih mnoga imaju kapitalnu
vaţnost za hrvatsku likovnu baštinu od sredine 18. st. do danas, a po kojima je osjeĉki Muzej
likovnih umjetnosti kao muzejska ustanova regionalnog središta, najpoznatiji i najpriznatiji
(Muzej ima fundus više od 5 000 umjetnina). Njegove zbirke unesene su i u Registar
kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih dobara (pod brojem 3801). U MDC-ovom
Registru muzeja, galerija i zbirki u RH nalazi se u statusu A, koncipiranom prema organizaciji
struĉnih i administrativnih kriterija.
Najopseţniji i najvrjedniji dio muzejskog fundusa ĉine zbirke slika. Upravo su zbirke slika
Muzeja likovnih umjetnosti, Osijek jedinstvene u Hrvatskoj po broju i vrijednosti umjetnina
koje su bile u vlasništvu slavonskih velikaških obitelji iz 18. i 19. stoljeća, te osjeĉkih
graĊanskih obitelji na poĉetku 20. stoljeća. Ta djela ĉine vrlo vrijedan dio nacionalne kulturne
baštine, koji ulazi i u srednjoeuropski kulturni korpus.
Fundus Muzeja likovnih umjetnosti, Osijek podijeljen je na nekoliko muzejskih zbirki, a
svaka zbirka ima svog voditelja, jednog od struĉnih djelatnika Muzeja. Izloţbeni i izdavaĉki
program su najprisutniji oblici djelovanja Muzeja likovnih umjetnosti, Osijek koji ima svoje
uporište u predstavljanju likovnih stvaralaca grada i regije, nacionalne baštine, te njegovanju
meĊunarodne suradnje. Za aktivnije ukljuĉenje u prezentaciju i promociju muzejskih sadrţaja
u lokalnoj sredini postoji struĉna osoba, muzejski pedagog, ĉija je uloga iniciranje aktivnije
razine edukativnih, pedagoških programa, uz umreţavanje Muzej s raznim institucijama i
udrugama u okruţenju.
Opći ciljevi:
1. Sustavno istraţivanje, zaštita, oĉuvanje i prezentacija kulturne baštine (muzejski fundus),
prateći najnovije muzeološke standarde (u ovaj cilj ukljuĉen je program otkupa kako bi
fundus dobivao kontinuirano odgovarajuću graĊu)
2. Doprinos razvoju kulturnog i umjetniĉkog stvaralaštva u regiji i šire kroz izloţbeni program
i druge muzejske djelatnosti.
3. Povećanje dostupnosti umjetniĉko-kulturnih sadrţaja široj publici, od najmlaĊe publike do
marginaliziranih skupina, uz organizaciju i edukaciju posjetitelja da budu korisnici kulturne
ustanove, kako bi muzej bio u sluţbi društva.
4. Doprinos promicanju hrvatske kulture u svijetu kroz programe Europske unije.
Specifiĉni ciljevi:
1. Poticanje razumijevanja graĊanstva o vrijednostima kulturne baštine - kroz istraţivanje,
zaštitu i objavljivanje fundusa (registriranje zbirki i izdavanje monografija, digitalizacija
arhive izloţbi, arhive umjetnika, arhive Oto Švajcer).
2. Doprinos shvaćanju naše kulturne, a i povijesne baštine – putem novog koncepta novog
Stalnog postava. Izloţba stalnog postava je najambiciozniji rezultat koji ureĊeni muzej moţe
prezentirati javnosti, vaţan je sadrţaj u planu razvoja turizma i u planiranju dugoroĉnih
edukativnih programa za škole. Realizacija stalnog postava predviĊa njegovu dostupnost i
42
osobama s posebnim potrebama, s izgradnjom lifta, audiovodiĉem, trakama na podu, i
taktilnom galerijom za slijepe i slabovidne.
3. Doprinos razumijevanju kulturnih, povijesnih i društvenih konteksta - kroz produkciju i
postavljanje autorskih izloţbi iz fundusa.
4. Proširenje i preraspodjela galerijskog prostora uz jaĉanje muzejske djelatnosti: povećanje
prostora – ĉuvaonice (u jesen 2012. realizirana je adaptacija prostorija u prizemlju i povećan
je broj prostorija depoa), organizacija specijalizirane studijske ĉitaonice (u 2013. Poĉelo se
raditi s muzejskom programom za knjige na inventiranju i kategorizaciji cijele graĊe),
organizacija art studija s multimedijalnim pristupom i prezentacijom graĊe, ureĊenje trenutno
neureĊenih i nedostupnih podrumskih prostorija.
5. A) UreĊenje izloţbenog prostora i drugog prostora Muzeja likovnih umjetnosti:
obnavljanje proĉelja, ureĊenje dvorišta, adaptacija izloţbenog prostora, obnavljanje sustava
rasvjete po standardima predviĊenim za programe energetske uĉinkovitosti
B) Izgradnja i ureĊenje novog Umjetniĉkog paviljona: pored zgrade Muzeja postoji
mogućnost za izgradnju novog prostora za galerijske djelatnosti s prezentacijom samostalne,
skupne, monografske, studijske, retrospektivne izloţbe o lokalnim kao i svjetskim
umjetnicima – prostor ukljuĉuje još preparatorsku radionicu, edukativni prostor, cafe-shop za
suvenire i druţenje,multimedijalni prostor i zbog suvremene tehnologije moţe biti privlaĉna
prilika za partnerske projekte s drugim muzejima iz zemlje i inozemstva)
6. Realizirati kompleksni izloţbeni i izdavaĉki projekt „Skriveno blago europskog plemstva―:
kroz vrlo vaţne izloţbe o likovnoj baštini obitelji Pejaĉević, obitelji Norman-Prandau, obitelji
Eltz će se prezentirati jako zanimljive priĉe oko likovne baštine plemićkih obitelji, koja
umreţavaju povijest Osijek i okolice, s izdanjem knjige o obitelji Odescalchia će se Osijek
umreţiti s Ilokom-Talijanima. Te bi 3 priĉe, kroz likovnu graĊu i informativne panele, mogle
stvarati kulturno-povijesnu, umjetniĉku i turistiĉku priĉu povezujući Osijek, Našice, Valpovo,
Vukovar, Podgoraĉ i dalje Austriju, Srbiju, MaĊarsku, Bugarsku. Izloţbe/Priĉe mogle biti
osmišljene kao samostalne „muzejske izloţbe― odvojene od samog muzejskog prostora, koja
u organizaciji Grada i u suradnjom s Muzejom likovnih umjetnosti ţeli prezentirati (s
originalnima i/ili s reprodukcijama) svoj povijest i kulturnu baštinu (npr.povezati sa
secesijskim nizom, baroknom TvrĊom i sl.)
7. Promoviranje i izlaganje suvremene umjetniĉke scene.
8. Poticanje razmjene s drugim muzejskim institucijama.
9. Razvoj muzejsko-galerijske djelatnosti kroz dodatne programske toĉke koje nisu vezane
samo uz edukaciju (glazbeni koncerti, projekcija filmova, knjiţevne veĉeri ...itd.). Od 2014.
Muzej se planira ukljuiti i u manifestaciju Europska noć muzeja, koja se organizira u svibnju,
s promjenljivim datumom povodom 18.svibnja, MeĊunarodnog dana muzeja (u subotu
17.5.2014.).
10. Poticanje susreta publike s likovnim stvarateljima kroz edukativnu djelatnost.
11. Aktivno ukljuĉiti obrazovne i odgojne institucije (od djeĉjih vrtića do fakulteta: UAOS,
Kulturologija) u stvaranje popratnih programa muzeja.
12. Promocija i integracija hrvatske kulture, prijenos izloţbi u inozemstvo.
13. Istraţivanje i prezentiranje hrvatskih umjetnika koji su djelovali u inozemstvu, poticanje
hrvatskih umjetnika u inozemstvu.
Rok: do 2020.
43
7.1.5. Pokretna kulturna baština - galerijska djelatnost
7.1.5.1. Gradske galerije Osijek
Gradske Galerije Osijek su ustanova u kulturi koju je Grad Osijek osnovao 2005. godine.
Programska djelatnost Gradskih Galerija Osijek poĉela je u oţujku 2007. izloţbenim
programom te u lipnju 2007. kazališnim programom. Kao novi kulturni centar u gradu
Osijeku u arhitektonsko-urbanistiĉkom kompleksu povijesne TvrĊe obuhvaća izloţbeni
prostor Galerije Waldinger i Barutanu - prostor namijenjen scenskim izvedbama. Gradske
galerije Osijek rade na aktivnoj transformaciji postojeće povijesne arhitekture u smjeru
programske revitalizacije prostora i razvijaju strategije kojima bi postale relevantan lokalni i
nacionalni centar suvremene umjetnosti, filmskih programa, te scenskih - izvedbenih
umjetnosti, posvećen predstavljanju i produciranju, te istraţivanju i dokumentiranju, kao i
populariziranju svih vidova suvremenih umjetniĉkih praksi i suvremenog kazališnog i
filmskog izriĉaja. Ti se ciljevi provode kontinuiranim izloţbenim, scenskim i filmskim
programom, te programom predstavljanja projekata razliĉitih umjetniĉkih disciplina, poput
suvremenog plesa, eksperimentalnog filma, eksperimentalne glazbe itd., kao i poticanjem
teorijskog promišljanja suvremene kulture i umjetnosti teorijsko-istraţivaĉkim i edukativnim
programima (predavanja, razgovori, seminari, okrugli stolovi, radionice, publicistika).
Opći cilj: Promicanje i doprinos razvoju suvremene likovnosti, novih medija, filma i video
umjetnosti, te kazališnog umjetniĉkog stvaralaštva.
Specifiĉni ciljevi:
1. Podupirati afirmaciju mladih suvremenih umjetnika
2. Jaĉanjem meĊunarodne suradnje ustanove nastaviti i osnaţiti tradiciju izlaganja velikih
imena suvremene likovne umjetnosti (Victora Vasarelyja 2002., Oskara Kokoschke 2009.,
Davora Vrankića 2010. te Branka Ruţića 2011. u prigodi vraćanja skulpture „Ljudi― na
središnji gradski trg): intenzivirat će meĊunarodnu kulturnu suradnju posebice s 10 gradova –
prijatelja iz raznih dijelova Europe te ostalim gradovima zainteresiranima za suradnju
(Vicenza), pri ĉemu će se intenzivnije koristiti EU program Kreativna Europa 2014. – 2020.
3. Oslanjajući se na temelje Mini-teatra i Neovisne umjetniĉke scene Barutana (Zlatko
Bourek, Saša Anoĉić), osnaţiti i razviti program Novo kazalište Barutana: izuzetno je vaţno
da Osijek, kao središte istoĉnog dijela RH, sveuĉilišni grad s vlastitim Studijem glume i
lutkarstva, svojim graĊanima kao i stanovnicima okolnih mjesta koja gravitiraju Osijeku,
osim Hrvatskog narodnog kazališta i Djeĉjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, moţe
ponuditi još jednu kazališnu scenu. Osijek se već godinama bori s odljevom kazališnih
umjetnika, ponajviše mladih, jer jednostavno ne postoji dovoljno radnih mjesta na kojima bi
se oni mogli i trebali afirmirati.
4. Educirati lokalne publike o aktualnim i inovativnim suvremenim umjetniĉkim praksama.
5. Aktivno ukljuĉiti studente Umjetniĉke akademije u Osijeku u sve programske aktivnosti
galerije.
Rok: do 2020.
44
7.1.6. Pokretna kulturna baština - knjiţniĉna djelatnost
7.1.6.1. Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek
Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjiţnica s dvojnom funkcijom:
kao središnja (matiĉna) javna/narodna knjiţnica grada Osijeka i Osjeĉko-baranjske ţupanije te
kao središnja sveuĉilišna/znanstvena knjiţnica Sveuĉilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku s osnovnim ciljem osiguravanja dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih,
obrazovnih, struĉnih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima. U skladu s navedenim
funkcijama i zadacima Knjiţnica se razvija kao javna općeznanstvena knjiţnica polivalentnih
sadrţaja.
Opći ciljevi: Osiguravati dostupnost svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih,
struĉnih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima, znanja i kulturnih sadrţaja za potrebe
obrazovanja, struĉnog i znanstvenog rada, cjeloţivotnog uĉenja, informiranja, odluĉivanja i
razonode najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika – graĊana grada Osijeka i Osjeĉkobaranjske ţupanije, te skrbiti o uspostavi i funkcioniranju knjiţniĉnog sustava narodnih,
osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjiţnica Osjeĉko-baranjske ţupanije; razvijati knjiţniĉne
usluge i aktivnosti.
Specifiĉni ciljevi:
1. Osamostaljivanje i razdvajanje sveuĉilišne/znanstvene od javne/narodne funkcije do
potpunog fiziĉkog odvajanja na dvije zasebne ustanove/knjiţnice: Gradsku knjiţnicu kao
javnu narodnu knjiţnicu općeznanstvenog tipa na sadašnjoj lokaciji i podruĉnim odjelima i
Sveuĉilišnu knjiţnicu na novoj lokaciji, unutar Sveuĉilišnog campusa.
Rok: do 2018.
2.Izgradnja knjiţniĉnih zbirki/informacijskih izvora: definiranje naĉela izgradnje i razvoja
referentne zbirke knjiţnice vezano uz narodnu djelatnost te zbirke beletristike,
publicistike i struĉne literature.
3.Vrednovanje knjiţniĉnih zbirki (sukladno pokazateljima standarda ISO 11620).
4. Sustavna izgradnja hibridne knjiţnice: postizanje zadovoljavajućeg omjera posjedovanja
papirnih i elektroniĉkih informacijskih izvora.
5. Sustavna izgradnja digitalne knjiţnice vezano uz knjiţniĉne zbirke i online edukacija kao
dio sustavne izgradnje digitalne knjiţnice vezano uz knjiţniĉne usluge
6. Preventivna i kurativna zaštita knjiţniĉne graĊe: izrada sveobuhvatnog plana mjera u
sluĉaju opasnosti za Knjiţnicu; uspostavljanje kriterija za odabir knjiţniĉne graĊe predviĊene
za restauraciju;osiguravanje adekvatnih prostora za pohranu knjiţniĉne graĊe.
7. Sustavno informiranje korisnika o raspoloţivim knjiţniĉnim zbirkama / informacijskim
izvorima te njihova kontinuirana edukacija u Knjiţnici.
8. Promicanje kulturnih/civilizacijskih vrijednosti (kulturno-animatorske aktivnosti)
9. ProvoĊenje sustavnih istraţivanja korisnika i njihovih potreba.
10. Postizanje funkcionalne povezanosti knjiţnica unutar mreţe narodnih knjiţnica Osjeĉkobaranjske ţupanije zasnovanoj na jedinstvenom programskom sustavu radi zadovoljavanja
informacijskih potreba najšireg kruga stvarnih i potencijalnih korisnika (graĊana grada
Osijeka i Osjeĉko-baranjske ţupanije i funkcionalne informacijske sluţbe u sustavu).
13. Razvijanje modela trajne izobrazbe knjiţniĉnog osoblja Knjiţnice te knjiţnica koje djeluju
u sustavu mreţe narodnih knjiţnica Osjeĉko-baranjske ţupanije.
14. Jaĉanje suradnje na zajedniĉkim razvojnim i znanstvenim projektima: osiguranje trajnog
razvoja Knjiţnice kao središnje (matiĉne) javne/narodne knjiţnice grada Osijeka i Osjeĉkobaranjske ţupanije te mreţe narodnih knjiţnica Osjeĉko-baranjske ţupanije ( i s ostalim
kulturnim, znanstvenim i odgojno-obrazovnim ustanovama te udrugama)
Rok: trajno.
45
7.1.6.2. Postupak razdvajanja sveuĉilišne od narodne funkcije knjiţnice
Kao dio sljedeće faze ureĊenja prostora sveuĉilišnog kampusa i preseljenja sveuĉilišnih
sastavnica, predstoji izgradnja zgrade nove središnje sveuĉilišne knjiţnice u Campusu osiguravanje jedinstvenog fiziĉkog prostora za pristup integriranim knjiţniĉnim izvorima i
uslugama na Sveuĉilištu, za uĉenje i znanstveni rad, za društvenu komunikaciju - jednako
unutar Sveuĉilišta i izmeĊu akademske i lokalne zajednice, kao i za odvijanje programa
kojima se izraţava kulturni identitet Sveuĉilišta. IzraĊen je i elaborat razdvajanja, no s
gospodarskom krizom usporili su se svi radovi u kampusu, zbog nedovoljnih sredstava.
2012. izraĊen je idejni arhitektonski projekt nove Sveuĉilišne knjiţnice Osijek.
7.1.7. Pokretna kulturna baština - arhivska djelatnost
7.1.7.1. Drţavni arhiv Osijek
Drţavni arhiv u Osijeku javna je ustanova ĉiji je osnivaĉ Republika Hrvatska, a teritorijalna
se nadleţnost danas proteţe na podruĉje Osjeĉko-baranjske ţupanije. Ova ustanova skrbi o
zaštiti arhivskoga gradiva, koje nastaje radom institucija za koje je Arhiv nadleţan, kao dijela
nacionalne kulturne i povijesne baštine, doprinosimo kulturnom ţivotu i informiranosti
graĊana te olakšavamo pojedincima i organizacijama ostvariti svoja prava i interese.
Drţavni arhiv u Osijeku u svojim spremištima ĉuva oko 1.500 fondova i zbirka, s ukupno više
od 8.000 duţnih metara gradiva te više od 50.000 fotografija. Osim struĉnim poslovima,
arhiv sustavno radi na promicanju svijesti o kulturnoj baštini, organizira izloţbe,promocije
knjiga, predavanja, izdaje struĉne i znanstvene radove, objavljuje gradivo, sustavno radi na
informatizaciji institucije i digitalizaciji povijesnog gradiva, ukljuĉen je u nacionalni arhivski
informacijski sustav. Trenutno je smješten u povijesnoj zgradi nekadašnje vojarne (Kamila
Firingera 1) izgraĊene 1714. godine i adaptirane za potrebe arhiva 1972. godine. S obzirom da
su smještajni kapaciteti zgrade popunjeni, arhiv koristi još tri nenamjenske lokacije za
zbrinjavanje arhivskog gradiva.
Promjene u okruţenju, poglavito one vezane uz utjecaj informacijskih i komunikacijskih
tehnologija na naĉin poslovanja, stvaranja i upravljanja informacijama i dokumentacijom,
imaju znaĉajan utjecaj na djelatnost arhiva. One nude nove mogućnosti za poboljšanje usluga
arhiva, ali i donose odreĊene rizike i izazove. U nadolazećem razdoblju postupno će se
mijenjati naĉin rada, razviti nove informacijske sustave i usluge te uvrstiti norme kvalitete
informacijskih usluga, koje se i nadalje moraju usavršavati da bi ova ustanova bila u
mogućnosti odgovoriti na rastuća oĉekivanja i zahtjeve okruţenja.
Opći cilj: Identificirati vrijedno arhivsko gradivo, sustavno ga nadzirati, prikupljati,
popisivati, obraĊivati i trajno ga ĉuvati, te uĉiniti lako dostupnim svakom korisniku.
Promicati svijest kako o lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj, tako i o kulturnoj baštini uopće.
Specifiĉni ciljevi: 1.Obnoviti i preurediti zgradu u Ulici Kamila Firingera 3 (izgraĊena 1721.
kao konjiĉka vojarna): kako bi Arhiv dobio izuzetno vaţan prostor ne samo za zbrinjavanje
arhivskog gradiva koje ĉuva i koje na terenu ĉeka na preuzimanje, nego i da bi dobio
mogućnosti za njeno multimedijsko prezentiranje uz korištenje tradicionalnih i suvremenih
metoda. Time bi se Arhivu otvorila mogućnost ne samo primjerenog prikazivanja povijesne
kulturne baštine, već općenito povijesti i baštine grada Osijeka i regije u popularnom, ali i
znanstvenom smislu. U novoj zgradi predviĊena je suvremena knjiţnica i ĉitaonica te
izloţbeni prostori koji bi arhivu omogućili razvijanje novih djelatnosti i veće otvorenosti
prema javnosti. Radovi na obnovi i ureĊenju zgrade poĉet će tijekom 2014.
2. UreĊenjem suvremene knjigoveške i restauratorske radionice kvalitetno će se riješiti trajno
ĉuvanje povijesnog gradiva, a digitalizacijom iste uĉinit će se dostupnim širokoj i znanstvenoj
javnosti. Tijekom 2013. Godine Arhiv je uloţio znatna sredstva u opremu i stvaranje odjela za
46
digitalizaciju u okviru ustanove. Osim toga Arhiv ima u planu otvaranje suvenirnice i
specijalizirane knjiţare u kojoj bi ponudio, osim svojih izdanja i proizvoda knjigoveţnice,
izdanja ostalih arhiva i muzeja iz Hrvatske.
3. Postati specifiĉni usluţni, kulturni i znanstveni centar Osijeka i regije s obzirom na
potencijale gradiva koje arhiv ĉuva .
Rok: do kraja 2017.
7.2. Kulturno i umjetniĉko stvaralaštvo
7.2.1. Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove – izvorišta stvaralaštva
7.2.1. 1. Kazališna scena: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Djeĉje kazalište Branka
Mihaljevića u Osijeku i Barutana
Kazališni ţivot u Gradu Osijeku ima bogatu tradiciju i kontinuitet, temeljenu na dva noseća
stupa kazališne dinamike u gradu: na Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku(s predznakom
hrvatskoga nacionalnoga kazališta) i Djeĉjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku.
Pojedine kazališne inicijative u off prostoru grada Osijeka (mini teatri, kabarei) pokazuju da
postoji potreba za još profiliranijom kazališnom ponudom u gradu, što u posljednje vrijeme
svojom infrastrukturnom snagom i sustavnom produkcijom tek Umjetniĉka akademija u
Osijeku uspijeva dopuniti.
Specifiĉni ciljevi:
1. Ojaĉati i razviti novu, alternativnu scenu. U odnosu na postojeće stanje u svezi kazališne
scene u Osijeku, a s obzirom na standarde koje grad veliĉine i potencijala Osijeka moţe
doseći u potpunijem osadrţavanju kulturnoga ţivota, postoji potreba za osnivanjem i treće
kazališne scene, namijenjene mladoj publici. Rijeĉ je o sceni koja bi propitivala suvremene
forme i sadrţaje, pratila europske trendove, bila otvorena za umjetniĉku progresivnost. To se
do sada ĉinilo kroz projekt Kazališni inkubator – Barutana. Uz ostalo, tu bi se mogle
prikazivati i lutkarske predstave za mlade, a takoĊer i programi Lutkokaza (ispitne predstave
studenata UAOS; gostujuće inozemne predstave mladih lutkara; „burza― talenata; predavanja,
okrugli stolovi, konferencije, izloţbe, radionice).
Rok: 2017.
2. Oţivjeti baletnu i plesnu scenu HNK U Osijeku. Balet na pozornici osjeĉkog Hrvatskog
narodnog kazališta djeluje od 1910. godine, ali u posljednje vrijeme biljeţi tek pokušaje
obnove davne baletne tradicije iz zlatnoga razdoblja. Stoga stavljamo akcent na
profesionalizaciju plesnog/baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta, koji bi uz
dosadašnju praksu sudjelovanja u opernim i dramskim predstavama, bio sposoban kreirati i
baletne i plesne predstave na visokoj umjetniĉkoj razini.
Rok: 2020.
3. Ambijentalno kazalište i grad kao pozornica. U ljetnim mjesecima, kako se već dijelom u
kulturnoj ponudi naviklo graĊanstvo tijekom OLJK-a, treba osnaţiti kazališnu produkciju u
vanjskim. atraktivnim prostorima Osijeka, te takve programe ugraditi u turistiĉku i kulturnu
ponudu grada. Marketinškom brigom o post produkciji osigurati kontinuitet i dugovjeĉnost
igranja takvih glazbeno-scenskih projekata. Ugostiti i producirati multimedijalne i neverbalne
europske alternativne projekte koje se izvode na ulicama, trgovima, rijeĉnim pontonima,
šleperima, te okupiti umjetnike svih profila da Grad Osijek bude luka susreta i promišljana
kazališnih intervencija koje oţivljavaju vanjske prostore.
Rok: 2016.
47
7.2.1.2. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Kazališna tradicija u Osijeku poĉela je još davne 1735. godine kada je u Isusovaĉkoj
gimnaziji odrţana prva kazališna predstava na latinskom jeziku. Istinski i organizirani
kazališni ţivot poĉinje 7. prosinca 1907. godine, kada je osnovano Hrvatsko narodno kazalište
u Osijeku. 31. prosinca 1866. godine otvorena je prva kazališno projektirana zgrada u Osijeku
kojoj se HNK i danas nalazi. Projektirao ju je Karlo Klausner, a odlikuje se elementima
historicizma s dodatnim elementima maurske arhitekture. Gledalište koje ima oblik potkove,
izgraĊeno u tri razine, u tradiciji je talijanskih i austrijskih kazališnih dvorana.
U proljeće 1907. osnovano je „Društvo za osnutak stalnog hrvatskog kazališta" s Radoslavom
Baĉićem na ĉelu. Društvo su svesrdno podrţali brojni gradski politiĉari i utjecajni pojedinci,
te je ono uspjelo pridobiti kazališnoga struĉnjaka Nikolu Andrića koji naposljetku dolazi u
Osijek i postaje prvi intendant Hrvatskog kazališta u Osijeku. Tamo se prihvaća mukotrpnog
posla okupljanja ansambla koji jedno vrijeme provodi u Varaţdinu i Karlovcu, a tek koncem
1907. za stalno se vraća u Osijek. Iste godine, 7. prosinca izvodi se program kojim se
obiljeţava poĉetak djelovanja HNK-a u Osijeku. Program je saĉinjavao kolaţ prigodnica:
uvertira iz Gundulićeve Dubravke, Slava preporoditeljima Milana Ogrizovića, te prvi ĉin
Smetanine Prodane nevjeste.
Zgrada HNK-a bila je nekoliko puta obnavljana i doraĊivana, a mjesec i pol prije proslave
125. godišnjice postojanja, zgrada je 27. studenog 1985. sveĉano otvorena nakon temeljne
restauracije 1985. godine. Za vrijeme Domovinskog rata 1991. godine zgrada je teško
oštećena i zapaljena u bombardiranju agresorske JNA, no kazalište je obnovljeno već 1994.
godine. Sveĉano otvorenje kazališta odrţano je 27. prosinca iste godine, a na otvorenju je
nazoĉio i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo TuĊman.
Uz godišnji repertoar od petnaestak stalnih naslova, kazalište organizira Dane otvorenoga
kazališta, Krleţine dane, izvodi Novogodišnje koncerte, Lipanjske operne noći, te aktivno
doprinosi iz godine u godinu sve bogatijem programu Osjeĉkog ljeta kulture.
2012. bila je najznaĉajnija u novijoj povijesti ovoga kazališta: predstava Unterstadt prema
istoimenom romanu Ivane Šojat Kuĉi i u reţiji Zlatka Svibena, praizvedena na Osjeĉkom ljetu
kulture 29. lipnja 2012. (kazališna premijera 5. listopada 2012.) ovjenĉana je trima
nagradama: Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini, Nagrada hrvatskog
glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje (g.Zlatko Sviben) i Nagrada publike za predstavu
godine portala Teatar.hr.
7.2.1.3. Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku jedino je profesionalno djeĉje kazalište u
Slavoniji i Baranji i jedino moţe ponuditi profesionalni pristup u kreativnom i edukativnom
programu za djecu i mlade. Već više od 60 godina ostvaruje iznimne rezultate na svim
domaćim i inozemnim festivalima, a uspješno suraĊuje i sa svim odgojno-obrazovnim te
ustanovama u kulturi te s udrugama civilnog društva u ĉitavoj regiji. Vrijedna i višestruko
nagraĊivana kazališna kuća sluţbeno je s radom zapoĉela 8. lipnja 1950. godine, izvedbom
prve premijere Pionirskoga kazališta u Osijeku – „Spašeno svjetlo― koju je reţirao Ivan
Marton. Godinu dana kasnije amatersko kazalište, u ĉijim su predstavama igrala djeca, dobiva
svoju dvoranu u tadašnjem donjogradskom Domu kulture, u kojoj i danas predstavama
uveseljavaju male i velike.
Ţarka nastojanja da Osijek dobije pravu lutkarsku i djeĉju scenu ostvarila su se 1958. godine
kada se kazalište profesionalizira te dobiva ime Djeĉje kazalište „Ognjen Prica―. Djeĉje
kazalište u Osijeku iznimno je ponosno što je sudjelovalo na Prvom meĊunarodnom festivalu
djeteta u Šibeniku. Prvu lutkarsku predstavu postavlja na scenu 1962. godine, a 1977. postaje
ponosnim domaćinom Susreta lutkara Hrvatske. U više od pola stoljeća odrţanosti na
gradskoj, drţavnoj i meĊunarodnoj sceni, dogodilo se mnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka.
48
Povijest upisuje uspješnice poput predstave „Zeko, Zriko i Janje― Branka Mihaljevića, a u
reţiji Ivana Baloga, koja je postala simbolom Kazališta. Jedno od zlatnih razdoblja teatra bio
je kraj ‗70-ih i prva polovica ‗80-ih s kultnom predstavom „Postolar i vrag― koju je na scenu
postavio redatelj Borislav Mrkšić. Osvojila je brojne nagrade i priznanja na svim festivalima u
zemlji i inozemstvu. No, zlatnima se mogu prozvati i posljednjih 20 godina Djeĉjega
kazališta. U ljeto 1992. godine nastao je „Botafogo― zajedniĉkim autorskim snagama redatelja
Zvonka Festinija, likovnjaka Branka Stojakovića i glazbenika Igora Savina. Potom „Blago
babe Mrzulje― koja je 1994. godine dobila nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika za
najbolju predstavu za djecu i mlade. Nabrajanje uspješnih predstava oduzelo bi mnogo
redaka, stoga treba navesti kako je najuglednije nagrade dobila predstava u reţiji Dubravke i,
pokojnoga, Marina Carića „Djevojĉica sa ţigicama―. Iako je nastala prije puno godina, još je
uvijek aktualna, pa je Kazalište s njom gostovalo i u Kini na Djeĉjoj svjetskoj izloţbi u sklopu
koje je odrţan MeĊunarodni lutkarski festival. Iste godine sudjelovali su i na Festivalu
dramskih kazališta za djecu s predstavom „Kresivo―, koje je otvorilo festival pred prepunim
oduševljenim gledalištem, a kući se vraćaju sa Zlatnom medaljom za iznimno umjetniĉko
ostvarenje. Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića zabiljeţilo je i gostovanja na dalekom
Tajvanu, ali i mnogim drugim europskim i prekooceanskim zemljama. Njeguje osobito rad s
mladima tako svoju dugu povijest u kazalištu imaju i Baletni studio (koji je 2013. godine
obiljeţio 20 godina rada od obnove studija), Dramski studio, Dramski studio za
srednjoškolce, te Plesna igraonica Poĉetnica.
Opći cilj: Zadovoljavanje potrebe za kazališnom umjetnošću za djecu i mlade, školske i
predškolske dobi i odgajanje kazališne publike, razvijanje kulture posjećivanja kazališta kroz
kvalitetu ponuĊenih programa i aktivnosti usmjerene na djecu i mlade, ali i odrasle.
Specifiĉni ciljevi:
1. Proširenje suradnje s ustanovama u kulturi grada Osijeka i ţupanije osjeĉko baranjske kroz
ponudu zajedniĉkih programa posjeta.
2. Proširenje suradnje s udrugama i organizacijama na podruĉju Slavonije i Baranje kroz
organizaciju koncerata i predstava za odrasle, te radionica za djecu i mlade.
3. Suradnja s tvrtkama ne samo na podruĉju regije već i ĉitave Hrvatske kroz organizaciju
prigodnih programa, radionica, razvijanje kulture volontiranja i meĊusobnog pomaganja.
4. Sudjelovanje na meĊunarodnim festivalima promiĉući vrijednosti hrvatskih kazališta za
djecu i mlade i hrvatsku kulturu. Na taj naĉin ostvaruje se kao uspješno Kazalište, te
potvrĊuje kvalitetu realiziranih predstava.
5. Poboljšanje kvalitete usluge u Kazalištu, odnosno, odnosa zaposlenika Kazališta i publike
kroz stalnu edukaciju zaposlenika i poboljšanje komunikacije s publikom, ali i unutar Kuće.
6. Poboljšanje i kontinuirano osuvremenjivanje tehniĉkih uvjeta u Kazalištu kako bi se što
kvalitetnije realizirali programi predviĊeni planom, a u cilju pruţanja vrsnog kazališnog
doţivljaja za posjetitelje. Informatizacija i umreţavanje, te digitalizacija arhivske graĊe.
7. Povećanje mobilnosti kazališnog ansambla i dostupnosti kazališnih predstava za djecu: da
djeca u najudaljenijim i najmanjim mjestima na podruĉju djelovanja Kazališta dobiju prigodu
gledati kazališnu predstavu pripremljenu prema profesionalnim kazališnim standardima.
Rok: kontinuirano.
7.2.1.4. Umjetniĉka akademija u Osijeku
Umjetniĉka akademija u Osijeku jedina je umjetniĉko-nastavna sastavnica Sveuĉilišta Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, koja je dopusnicu Ministarstva znanosti Republike Hrvatske za
rad dobila 18. listopada 2004. godine. Prvu generaciju studenata upisuje akademske
2004./2005. godine. Locirana je u nekoliko zgrada u sklopu osjeĉkog Sveuĉilišnog campusa,
gdje djeluje od 2005. godine. Svojim je dosadašnjim radom Umjetniĉka akademija u Osijeku
razvila prepoznatljivost i pribliţila umjetniĉka podruĉja kako studentima Sveuĉilišta Josipa
49
Jurja Strossmayera u Osijeku, tako i ostalim studentima koji su kroz razliĉite projekte i
radionice
sudjelovali
u
radu
Akademije,
ali
i
širem
graĊanstvu.
Umjetniĉku Akademiju danas ĉine tri Odsjeka: Odsjek za glazbenu umjetnost, Odsjek za
likovnu umjetnost i Odsjek za kazališnu umjetnost. Nastava se odvija kroz predavanja,
mentorske poduke, seminare, vjeţbe i razliĉite oblike terenske nastave. Polaznici
preddiplomskih i diplomskih studija tijekom školovanja stjeĉu teorijska, pedagoška i
praktiĉna znanja i vještine, pri ĉemu individualan pristup studentima omogućava polaznicima
razviti vlastiti umjetniĉki izriĉaj, ĉime su poticani na cjeloţivotno obrazovanje, a u skladu s
njihovim osobnim senzibilitetom. Da se na Umjetniĉkoj akademiji pridaje velika vaţnost
kvaliteti nastave, dokazuju i izvrsni uspjesi studenata u proteklim godinama. Na Akademiji
trenutno brojimo ukupno 246 studenta, upisanih na preddiplomske i diplomske studije.
Zaposleno je ukupno 91 nastavnih i administrativnih djelatnika. Pored redovite nastave, na
Umjetniĉkoj akademiji organiziraju se konferencije, festivali, seminari, predstavljanja knjiga,
koncerti, izloţbe, predstave, projekcije, slušaonice i radionice. Organiziraju se i gostovanja
predavaĉa iz Hrvatske i inozemstva. Studenti i nastavni djelatnici Akademije, u okviru
razliĉitih programa i redovito, sudjeluju u meĊunarodnim razmjenama i natjecanjima iz svih
umjetniĉkih podruĉja djelovanja Akademije. U okviru meĊunarodne suradnje, sudjelovali
smo na razliĉitim manifestacijama, od festivala, natjecanja, skupnih ili samostalnih izloţbi,
kolonija itd. Umjetniĉka akademija u Osijeku se razliĉitim umjetniĉkim projektima
predstavlja od poĉetka svoga djelovanja. Neki od njih su nacionalnog, a neki su
meĊunarodnog karaktera. Projekti, kojima se Akademija predstavlja danas, sljedeći su:
- meĊunarodni susret kazališnih akademija Dionizijev festival, na kojem sudionici razmjenjuju
steĉena znanja, vještine i iskustva iz podruĉja kazališne umjetnosti;
- meĊunarodna revija lutkarstva, LUTKOKAZ, na kojoj se prezentacijama, radionicama i
predstavama sudionike upoznaje s novostima iz podruĉja lutkarstva;
- završna izloţba svih studenta preddiplomskog i diplomskog studija Likovne kulture, koju
svake godine organizira Odsjek za likovnu umjetnost;
- meĊunarodna studentska kiparska kolonija Jarčevac, na kojoj studenti, uz struĉno vodstvo
profesora s Odsjeka za likovnu umjetnost, svoje skulpture izraĊuju od drva;
- Odsjek za glazbenu umjetnost već tradicionalno, u vrijeme Boţića, organizira glazbene
boţićne sveĉanosti, GLAZ-B-OS festival;
- prvi meĊunarodni festival vokalne glazbe InterVox 2013 novoosnovani je festival Odsjeka
za glazbenu umjetnost, koji se sastoji od nekoliko iznimnih glazbenih dogaĊanja;
- meĊunarodno natjecanje mladih pjevaĉa Lav Mirski (u skolpu festivala vokalne glazbe,
InterVox), na kojem sudjeluju mlade pjevaĉice i pjevaĉi iz zemalja regije i šire;
-zajedniĉki projekt Muzeja Slavonije i Umjetniĉke akademije u Osijeku, Osjeĉka muzejska
glazbena srijeda (OMG), ĉija je osnovna ideja da se koncertima klasiĉne glazbe obogati
kulturni ţivot grada i oţive muzejski prostori;
- Umjetniĉka akademija u Osijeku sudjeluje i na Festivalu znanosti, Osjeĉkom ljetu kulture i
Osjeĉkom ljetu mladih s bogatim programima, u kojima sudjeluju studenti sva tri Odsjeka
Umjetniĉke akademije u Osijeku;
- svakog listopada se obiljeţavaju Dani Umjetniĉke akademije u Osijeku, a u obiljeţavanju
istih sudjeluju profesori i studenti sa sva tri Odsjeka;
- edukativno-prezentacijski projekt Susreti u knjiţnici omogućuje dodatno upoznavanje s
podruĉjima rada Umjetniĉke akademije u Osijeku, kroz sadrţaje kao što su: glazbene
slušaonice, projekcije filmova, razgovori s povodom, tematska predavanja i sliĉno;
- zajedniĉki projekt Umjetniĉke akademije u Osijeku i Akademije umetnosti iz Novog Sada,
Panonski put umjetnosti – osnaţivanje suradnje i umreţavanja institucija za visoko
obrazovanje na podruĉju umjetnosti i ekologije, prepoznat i financiran od strane EU, rezultirat
će postavljanjem land art instalacija uz biciklistiĉku stazu Panonski put mira.
50
Kreativnim i razliĉitim pristupom umjetniĉkom stvaralaštvu, naši profesori i asistenti
pridonose i razvoju znanosti na podruĉju umjetnosti. Na tome tragu inicirana je i izdavaĉka
djelatnost Umjetniĉke akademije u Osijeku, u suradnji sa zagrebaĉkim nakladniĉkom kućom
Leykam International. U biblioteci Ars academica trenutno je objavljeno pet naslova autora
Vladimira Rismonda, Andreja Mirĉeva, Sanje Nikĉević, Bore Stjepanovića i Zdravka
Drenjanĉevića. U sljedećim akademskim godinama Umjetniĉka akademija kao umjetniĉkonastavna sastavnica Sveuĉilišta nastojat će kroz studije i dalje razvijati vrhunsko umjetniĉko
stvaralaštvo. Kroz razliĉite umjetniĉke sadrţaje i dalje će realizirati nastavne programe i
projekte, kojima će promicati i prezentirati interdisciplinarne kulturološke, umjetniĉke i
regionalne posebnosti naše Akademije.
Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetniĉke akademije u Osijeku
Postojeći studijski program nastavit će se primarno razvijati u pravcu brendiranja Akademije
kao prepoznatljivog mjesta njegovanja lutkarske umjetnosti, i to lutkarstva kao scenske
umjetnosti koja nije iskljuĉivo ograniĉena na djeĉju populaciju, nego je po svojim
umjetniĉkim potencijalima vrijedna prihvaćanja, recepcije i popularizacije i od strane tzv.
zrele ili odrasle publike.
U kontekstu brendiranja svakako treba istaknuti i da Odsjek za kazališnu umjetnost
produciranjem mladoga glumaĉkoga i lutkarskoga kadra znaĉajno definira Umjetniĉku
akademiju u Osijeku kao rasadište kompetentnih i talentiranih glumaca i lutkara koji se po
završetku studija disperziraju po trţištu i potom uspješno profesionalno angaţiraju te
zapaţeno pridonose kvaliteti i svjeţini hrvatskoga glumišta, kao i kazališnoj, lutkarskoj i
filmskoj produkciji.
Specifiĉni ciljevi: 1. Pokretanje poslijediplomskog specijalistiĉkog studija tzv. art ili
kreativnih terapija u suradnji s Kliniĉkim bolniĉkim centrom Osijek i Medicinskim
fakultetom u Osijeku. Takav studij predstavljao bi novitet u hrvatskom znanstvenoumjetniĉkom korpusu i definitivno bi pridonio unikatnosti i atraktivnosti Akademije na
hrvatskoj i regionalnoj sveuĉilišnoj sceni.Pretpostavka je da bi se educiranjem kadra za
terapeutski rad pomoću glazbe, likovnosti, glume, plesa i umjetnosti općenito polaznicima
toga studija otvorila znaĉajna perspektiva za uspješno pronalaţenje svoga mjesta u jednoj od
djelatniĉki nezasićenoj niša― na trţištu rada. A pri tome bi se izišlo u susret potrebama
zajednice za takvom vrstom kompetentnih i senzibiliziranih profesionalaca u prakticiranju
naprednih terapeutskih tehnika. U tom kontekstu već su stvoreni inicijalni kontakti s
akademijom u Ulmu koja uvelike u svom programu provodi studij kreativnih i art terapija.
2. Pokretanje umjetniĉkog doktorskog studija, ĉime bi se zaokruţio obrazovni proces glumaca
i lutkara na Akademiji, a ujedno bi se otvorila mogućost da glumci i lutkari iz drugih sredina
u ţelji za dodatnim obrazovanjem izaberu upravo Umjetniĉku akademiju u Osijeku kao
mjesto dodatnoga usavršavanja i kao relevantnu referencu svoje profesionalne biografije.
3. Pokretanje preddiplomskog i diplomskog studija Kazališnog oblikovanja u suradnji s
Likovnim odsjekom. Odsjek za kazališnu umjetnost ocjenjuje pokretanje takvog studija
iznimno vaţnim za Akademiju, ali i za kazališnu umjetnost u Hrvatskoj budući da visokog
obrazovanja iz podruĉja kazališne likovnosti u hrvatskom visokom obrazovanju nema. Stoga
se na studiju Kazališnog oblikovanja predlaţe kombinacija kolegija kojih nema u Hrvatskoj, a
ni u širem podruĉju regije, u takvoj sveobuhvatnosti. Obuhvaćao bi kostimografiju,
scenografiju i rekvizitu te oblikovanje lutaka i maski.
4. U dugoroĉnijim planovima Odsjeka za kazališnu umjetnost ţelja je i pokrenuti studij
Lutkarske reţije, ĉime bi se nastavilo brendiranje i profiliranje Akademije lutkarskim
programima obrazovanja u odnosu na ostale glumaĉke akademije u Hrvatskoj i ovom dijelu
Europe.
51
5. Pokretanje ljetne škole glume i performing arta kao programa koji takoĊer nije prisutan u
obrazovnom programu RH. Spomeenuta škola bila bi realizirana u suradnji s Teresom
Brayshaw s Leeds Metropolitan University u Velikoj Britaniji.
Odsjek za likovnu umjetnost Umjetniĉke akademije u Osijeku
Odsjek za likovnu umjetnost Umjetniĉke akademije u Osijeku kreativno je ţarište okupljanja,
educiranja i razvijanja mladih koji bi trebali ĉiniti umjetniĉku budućnost Europe. Upoznajući
se kroz studijske programe sa svim relevantnim poglavljima umjetniĉkoga stvaralaštva
tradicije i suvremenosti, ukljuĉujući i strip i dizajn, mladi umjetnici u formiranju na Odsjeku
za likovnu umjetnost spajaju talent s mogućnostima izbora za svoj umjetniĉki put. Kao
dinamiĉno fluktuacijsko središte te umjetniĉke energije u stasavanju, Odsjek za likovnu
umjetnost UAOS-a postaje sve relevantniji diseminacijski punkt s kojega se mlada kreativnost
odašilje u razne sredine radi kulturnoga oplemenjivanja tih prostora.
Specifiĉni ciljevi: 1. Centar umjetnosti za 21. stoljeće. Teţnja je Odsjeka za likovnu
umjetnost UAOS-a oformiti izloţbeni prostor otvoren iskljuĉivo suvremenim umjetniĉkim
praksama koji bi se u nekoj od doglednih razvojnih faza okrunio osnivanjem Muzeja
suvremene umjetnosti. S obzirom na prostorni kapacitet Campusa i ljudske resurse s njihovim
umjetniĉko-stvaralaĉkim potencijalom, ima li se u vidu da UAOS okuplja studentsku
populaciju umjetniĉkih afiniteta, u planu je izlagaĉka galerija u kojoj bi dio galerije bio
prodajni (npr. da studenti osmisle suvenire grada Osijeka, da se prodaju veće naklada grafika,
grafiĉke mape...) te studentski izloţbeni prostor unutar Campusa (nešto poput Galerije SC), a
i djeĉji muzej bi bio zanimljiv projekt za realizaciju.
2. Kulturna reafirmacija urbanistiĉki mrtvog kapitala. Osnivanje ţenske infoteke ili ţenske
kulturne kuće te prenamjena i adaptacija gradskog prostora koji nije u funkciji (napuštene
tvornice, škole) u atelijer (po uzoru na Cite des arts Paris ili zagrebaĉki ateljei Ţitnjak). Takav
tip atelijera moţe imati i prostor za rezidencije i gostujuće inozemne umjetnike. Unutar
takvog prostora mogu se ponuditi razni sadrţaji poput: dani otvorenih vrata, prostor za
kulturnu razmjenu, radionice sa suvremenim umjetnicima itd...).
Odsjek za glazbenu umjetnost Umjetniĉke akademije u Osijeku
Umjetniĉko obrazovanje u Osijeku osobito je unaprijeĊeno osnivanjem Umjetniĉke akademije
2004. godine. Usustavljivanje umjetniĉkog glazbenog obrazovanja na sveuĉilišnoj razini
stvorilo je preduvjet za obogaćivanje glazbenog ţivota regije, budući da je doprinijelo
zadrţavanju mladih glazbenika na podruĉju Slavonije te na taj naĉin osnaţilo ponudu
glazbenih sadrţaja i unaprijedilo njihovu dotadašnju kvalitetu.
Vaţno je istaknuti najznaĉajnije umjetniĉke manifestacije kojima je nositelj Odsjek za
glazbenu umjetnost: INTERVOX – meĊunarodni festival vokalne glazbe (svibanj),
MeĊunarodno pjevaĉko natjecanje „Lav Mirski― (svibanj), GLAZBOS-Glazbene boţićne
sveĉanosti (prosinac).
Specifiĉni ciljevi: 1. Razvijanje i ideje o stvaranju prepoznatljivosti Grada Osijeka kao
sinonima za vokalnu glazbu na široj meĊunarodnoj glazbenoj sceni: Prezentiranje kvalitetnih
glazbenih domaćih i inozemnih ostvarenja, premijerno izvoĊenje festivalskog programa,
premijerno izvoĊenje vokalno-scenskih djela, intenzivnu glazbenu naobrazbu kao i
umjetniĉku podršku pjevaĉima za njihove daljnje karijere. Ova posebna proljetna
manifestacija odliĉna je glazbena ponuda svim ljubiteljima glazbe koji će tokom trajanja
festivala moći uţivati u raznim vokalnim ţanrovima, solo pjesme, kantate, opere, zborovi.
Pokretanje ovakvog festivala dodatno je kulturno obogatilo ovaj dio Hrvatske, afirmiralo
brojne umjetnike i organizacije, decentraliziralo glazbenu scenu i pribliţilo ju širem krugu
publike. U sklopu Festivala organizira se i Smotra pjevačkih zborova i ansambala iz regije
kao i atraktivnih gostiju iz inozemstva. Slavonska regija i Grad Osijek oduvijek su bili
prepoznatljivi kao prostor dobrih zborova i dobrog pjevanja, a posljednjih godina ta se
kvaliteta sve više prepoznaje i u zemlji i u inozemstvu
52
2. Afirmacija mladih vokalnih umjetnika: Natjecanje Lav Mirski ima za cilj pomagati mladim
glazbenicima u njihovoj umjetniĉkoj afirmaciji, razvoju, uoĉavanjem i angaţiranjem u
profesionalnim izvedbama ili prilikom zaposlenja. TakoĊer, ovakva umjetniĉka manifestacija
teţi glazbenoj izvrsnosti i kompetitivnosti te podiţe nivo glazbene kvalitete Osijeka.
Natjecanje je i dobar promotivni brend grada, o ĉemu svjedoĉe i brojni natjecatelji , ali i
meĊunarodni ĉlanovi ţirija koji svojim doprinosom obogaćuju kvalitetu ovog znaĉajnog
proljetnog glazbenog dogaĊaja.
3. Otvaranje sadrţaja Odsjeka prema interesima šire javnosti i mladima: Za sve projekte
Odsjeka prisutna je osobit interes publike, te se pruţanjem uvida javnosti u programe
obrazovanja mladih umjetnika otvara mogućnost evaluacije i procjene potrebitosti.
Rok: do 2020.
7.2.1.5. Odjel za kulturologiju Sveuĉilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku
I prije izrade Strategije Sveuĉilišta Josipa Jurja Strossmayera (2011.) u akademskoj zajednici
prepoznata je potreba novih, u odnosu na trţište rad, ciljanih studijskih programa u podruĉju
društvenih i humanistiĉkih znanosti. Polazeći od potreba današnjice, mahom okrenute prema
informacijskim i komunikacijskim znanostima u provedbi, ali i ĉinjenice da na trţištu rada
uopće nisu postojali visokoobrazovani profila koji se profesionalno bave medijima,
komunikacijom informacije i kulturalnim menadţmentom, 2009./2010. osnovan je prvi
sveuĉilišni Odjel u interdisciplinarnom podruĉju društvenih i humanistiĉkih znanosti – Odjel
za kulturologiju, a potom u akademskoj 2010./2011. godini i prva Doktorska škola u
interdisciplinarnom podruĉju društvenih i humanistiĉkih znanosti na osjeĉkom Sveuĉilištu.
U akademskoj 2013./2014. godine izvjesno će grad Osijek dobiti okvirno 60 diplomiranih
kulturologa sa smjerovima Medijska kultura, Kulturalni menadţment ili Knjiţniĉarstvo.
Krajem kalendarske godine 2014. mogu se oĉekivati i prvi doktori znanosti iz istih podruĉja.
Doprinos Odjela za kulturologiju u Strategiji razvoja kulture grada Osijeka jest vrlo konkretan
u smislu na vrijeme osiguranog struĉnog kadra za provoĊenje kljuĉnih strateških ciljeva koji
se odnose na kulturni razvoj, oĉuvanje baštine, i ĉuvanje identiteta ovih prostora. Izobrazba
kadrova s ciljanim kompetencijama moţe znaĉiti struĉni temelj svim već postojećim ali i
Strategijom zacrtanim aktivnostima u kulturi grada i Ţupanije, a s vremenom moguće i šire.
Taj najmlaĊi odjel u okviru osjeĉkog sveuĉilišta jedinstven je po svojem interdisciplinarnom
modelu studija kulturologije – prvom sveuĉilišnom interdisciplinarnom preddiplomskom i
diplomskom studiju na osjeĉkom sveuĉilištu s tri programska smjera: kulturalni menadţment,
medijska kultura i knjiţniĉarstvo.
Uz interdisciplinarnost takav otvoreni model studija nastoji promovirati stjecanje teorijskih
znanja u razliĉitim analitiĉkim diskurzima (teorija medija, teorija informacijskih znanosti,
teorija nacije, teorija obrazovanja, kulturalna antropologija, kulturalni studiji, dekonstrukcija,
novi historizam, rodni studiji, ekologija, postkolonijalni studiji, supkulturne teorije i dr.), koja
se neposredno isprepleću s praksom u struci.
Tako se nastoje aplicirati suvremeni i inovativni modeli uĉenja – prilagoĊeni studentima na
svim smjerovima – koji praktiĉnim dijelom nastave u formi obveznih radionica omogućuju i
struĉno osposobljavanje. Nastava se ostvaruje u suradnji s raznorodnim kulturnim
institucijama i struĉnjacima iz prakse te se premješta izvan uĉionica Odjela kako bi studenti u
izravnom susretu s raznorodnim kulturnim djelatnostima stekli posebne kompetencije i
vještine potrebne za aktivno sudjelovanje na trţištu rada. Metodologijski nastava poĉiva na
promjeni nastavne paradigme od ―istraţivanja nakon uĉenja‖ prema ―uĉenju preko
istraţivanja‖ i razvija svijest studenata o vaţnosti socijalne participacije u lokalnom okruţenju
grada Osijeka te istoĉne i cijele Hrvatske.
53
Opći cilj: Odjel će se pokretanjem interdisciplinarnih znanstveno-istraţivaĉkih projekata
(nacionalnih i meĊunarodnih) u okviru Sveuĉilišta etablirati kao središnje mjesto za
interdisciplinarna i multidisciplinarna istraţivanja. Uz znanstveno-istraţivaĉku djelatnost
kontinuirano će promovirati i umjetniĉku djelatnost, uvoditi razliĉite programe struĉnog
usavršavanja u okviru koncepta cjeloţivotnog obrazovanja, poticati struĉno i poslijedoktorsko
usavršavanje nastavnika, mobilnost te interkulturalnu komunikaciju u raznim podruĉjima
znanosti i umjetnosti.
7.2.1.6. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek
Poĉetkom školske godine 1902./1903. postojala je u Osijeku Ţenska struĉna škola za šiće, za
krojaĉenje, za glaĊenje, za umjetniĉke radnje i za trgovaĉki teĉaj. Godine 1994. škola postaje
suvremeno opremljena europska škola. Zbog slabog interesa uĉenika za tekstilna zanimanja,
Škola otvara nove programe te prerasta u umjetniĉku školu, a 2012. godine mijenja naziv u
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. To je jedina je škola u regiji koja nudi
srednjoškolsko obrazovanje u podruĉju likovne umjetnosti i dizajna te kao takva ima
jedinstven profil Škole koji je prepoznatljiv i cijenjen kako od uĉenika, roditelja tako i od
struke i lokalne zajednice. Budući da nijedna škola sve do Zagreba ne nudi obrazovanje u
ovom podruĉju gravitiraju nam uĉenici likovnog senzibiliteta i talenta iz svih pet ţupanija
ovoga dijela Republike Hrvatske. Pa tako od 350 uĉenika koji se trenutno obrazuju u ovom
podruĉju najmanje trećina uĉenika nije iz Osjeĉko-baranjske ţupanije, a ostali uĉenici su iz
svih dijelova naše ţupanije. Škola nudi uĉenicima na izbor sedam razliĉitih smjerova:
aranţersko-scenografski dizajn, dizajn odjeće, dizajn tekstila, dizajn unutrašnje arhitekture,
grafiĉki dizajn, kiparski dizajn i slikarski dizajn.
Uĉenici tijekom ĉetverogodišnjeg obrazovanja imaju kvalitetan i struĉan nastavni program u
izvoĊenju kvalitetnog kadra, kao i sve potrebne materijalne uvjete na raspolaganju,
mogućnost sudjelovanja u mnogobrojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima i
projektima, terensku nastavu te uĉenje i stvaranje po modelu i uzoru. Škola polaţe izuzetnu
vrijednost u promociju uĉeniĉkih radova i poticanje poduzetništva kod uĉenika. Dokazi za to
su mnogobrojni. Tako uĉeniĉki radovi redovito pronalaze svoja mjesta na plakatima,
zidovima, izloţbama i priredbama, u trgovinama, web stranicama, ĉasopisima i sl. Veliki je
korak u poticanju uĉeniĉkog poduzetništva i osvješćivanju vaţnosti trţišne konkurentnosti
uĉinjen osnivanjem i pokretanjem Uĉeniĉke zadruge „LUD― (Likovna umjetnost i dizajn). U
okviru Zadruge uĉenici izraĊuju unikatne umjetniĉke predmete, ukrasne i uporabne, a mnogi
od njih mogli bi izvrsno posluţiti kao suveniri grada Osijeka.
Opći cilj: trajno unaprjeĊivati srednje umjetniĉko obrazovanje mladih; oplemenjivanje,
širenje i funkcionalno iskorištavanje prostora škole.
Specifiĉni ciljevi:
1. Umjetnost u javnome prostoru: Profesori škole osmislili su niz projekata, kao što je
postavljanje skulptura uĉenika škole u budućemu botaniĉkome vrtu na lijevoj obali Drave
(Park skulptura) te instalaciju velike staklene kugle na središnjemu osjeĉkom trgu za vrijeme
zimskih mjeseci, a sadrţavala bi kulturne znamenitosti Osijeka (Snjeţna kugla).
2. Oplemenjivanje grada: Oslikane ploĉe postavljene na lokacije u gradu koje bi slikovito
prikazivale osjeĉku povijest i znaĉajne osobe (Oslikane table); predstavljanje industrijske
baštine grada u prostorima bivših tvornica i njihova prenamjena za kulturne sadrţaje (Osijek –
nekadašnji industrijski grad); oslikavanje zidova u gradu, rad na kreaciji suvenira i drugih
promidţbenih materijala grada kroz kreativne radionice za uĉenike i graĊanstvo.
3. Razvijati kreativnost mladih kroz interdisciplinarne i suradniĉke projekte: Osječki mjuzikl
je projekt koji integrira tri umjetnosti te zahtjeva suradnju s Umjetniĉkom akademijom ( s
kojom je u tom smislu i sklopljen pisani Sporazum), a poĉiva na ideji stvaranja hrvatskih
(osjeĉkih) inaĉica Broadwayskih mjuzikala, odnosno igranih predstava Disneyeve produkcije.
54
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek obrazuje uĉenike usmjerenja kiparskog,
slikarskog i grafiĉkog dizajna, kao i dizajnere odjeće, te aranţersko-scenografske dizajnere i
dizajnere unutrašnje arhitekture. Iz ovog popisa, jasno je za zakljuĉiti kako se sintezom ovih
usmjerenja moţe osigurati ĉitav vizualni identitet jednog kompleksnog projekta kao što je
izrada mjuzikla, a u suradnji s Umjetniĉkom akademijom, odnosno dramskim i glazbenim
odsjekom taj se projekt zaokruţuje i izvedbom. Učenička likovna inicijativa je već postojeći
projekt u kojemu uĉenici predlaţu i realiziraju vizualna rješenja za obnavljanje i uljepšavanje
zapuštenih proĉelja zgrada i prolaza u svrhu oţivljavanja pojedinih ĉetvrti grada.
4. Unaprijediti prostorne kapacitete škole radi stvaranja boljih uvjeta razvoja umjetniĉkog
obrazovanja i kreativnog izraţavanja: zgrada Škole okruţena je velikom travnatom površinom
na kojoj bi se mogao izgraditi park, koji bi u toplim mjesecima mogao posluţiti i kao prostor
za odvijanje izvanuĉioniĉke nastave, osobito iz podruĉja likovne umjetnosti i dizajna. Radni
prostori, koji bi bili natkriveni sjenicama i opremljeni fiksiranim stolovima, klupama i
sjedalicama, posluţili bi kao otvoreni ateljei za nastavu, koji će se vremenom pretvoriti i u
park skulptura, mozaika i ostalih uĉeniĉkih uradaka koji mogu boraviti u eksterijeru. Ove
izmjene prostora, mogu posluţiti za odrţavanje likovnih radionica otvorenih za javnost. Osim
ovih izmjena, na tom prostoru mogla bi se postaviti i pozornica koja bi posluţila za odvijanje
predstava, performansa, koncerata i modnih revija. Škola posjeduje kvalitetan izloţbeni
prostor, koji bi se mogao prikljuĉiti pod upravu Gradskih galerija, te bi se time dodatno
oţivjela kulturna dogaĊanja u ovom dijelu grada. Uz taj izloţbeni prostor, nalazi se
neiskorišteni tavanski prostor ĉijim bi se ureĊenjem dobilo mjesto pogodno za stalni postav
najkvalitetnijih uĉeniĉkih radova i prostor za pohranjivanje istih (depo).
U Školi se nalazi i prostor pogodan za ureĊenje multimedijalne uĉionice opremljene
projektorom, raĉunalom, foto aparatom i kamerom u svrhu ostvarivanja teorijske i praktiĉne
nastave novih medija (fotografija, video, animacija), ali i javnih projekcija raznih filmova
umjetniĉkog ţanra.
Rok: do 2020.
7.2.1.7. Glazbena škola Franje Kuhaĉa u Osijeku
Glazbeno školstvo pokrenuto je u Osijeku 1831. godine, osnutkom glazbene škole koja je do
1921. godine djelovala s povremenim kraćim prekidima. Kontinuirano glazbeno obrazovanje
u gradu Osijeku od 1921. godine provodi Glazbena škola Franje Kuhaĉa, tada pod nazivima:
Muziĉka škola, Gradski konzervatorij i Gradska glazbena škola. Od 1961. godine škola nosi
ime prvog hrvatskog glazbenog povjesniĉara, muzikologa i etnomuzikologa Franje Kuhaĉa.
U razdoblju od 1977. do 1985. godine integracijom s osjeĉkim gimnazijama škola je djelovala
kao radna jedinica u okviru Centra za usmjereno obrazovanje ―Braća Ribar‖ Osijek, da bi se
1985. godine ponovno osamostalila kao Centar za glazbeno i plesno obrazovanje ―Franjo
Kuhaĉ‖ Osijek. Pod sadašnjim nazivom Glazbena škola Franje Kuhaĉa Osijek djeluje od
1993. godine. Svake školske godine se u Glazbenu školu u programe osnovne glazbene i
plesne i srednje glazbene škole upiše oko 400 uĉenika. S tim uĉenicima predano i kvalitetno
radi 30-ak redovno zaposlenih nastavnika i do 7 nastavnika vanjskih suradnika, a rezultati
uloţenog truda i rada svake se godine dokazuju i oţivotvoruju brojnim nagradama osvojenim
na regionalnim (ţupanijskim), drţavnim i meĊunarodnim natjecanjima. Brojkom od preko
500 nagrada s punim se pravom mogu ponositi kako uĉenici, tako i brojni bivši i sadašnji
nastavnici ove škole. Škola ostvaruje uspješnu i plodnu suradnju s Hrvatskom glazbenom
mladeţi iz Osijeka, Hrvatskom glazbenom scenom mladih, Hrvatskim narodnim kazalištem u
Osijeku, HPD ―Lipom‖, Djeĉjim kazalištem Branka Mihaljevića u Osijeku, te brojnim
osnovnim i srednjim školama, kao i fakultetima u Osijeku. Posebno njegujemo suradnju s
glazbenim školama sa šireg podruĉja Slavonije i Baranje: iz Vinkovaca, Đakova, Ţupanje,
Donjeg Miholjca, Vukovara, Nove Gradiške, Poţege, Slavonskog Broda, Valpova, Našica,
55
Virovitice, Slatine, Daruvara, Novske, Belog Manastira i Pakraca. S prijateljskim glazbenim
školama – Glazbenom školom Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke, Glazbenom školom
Vatroslava Lisinskog iz Zagreba, Muziĉkom školom iz Subotice i Muziĉkom školom „Isidor
Bajić― iz Novog Sada škola tradicionalno i redovito razmjenjuje gostovanja i nastupe.
Osim sudjelovanja na natjecanjima i odrţavanja tradicionalnih konce-rata u okviru Glazbenog
tjedna, Dana škole, Uskrsa i Boţića, uĉenici i profesori Glazbene škole tijekom svake školske
godine ostvaruju veliki broj javnih nastupa u gradu i široj okolici. Takvih nastupa bude oko
100, a vezani su uz otvaranje izloţbi, promocije knjiga, knjiţevno-poetske veĉeri, razne
skupove i simpozije, posjete uglednih osoba, obiljeţavanja raznih obljetnica i druge sliĉne
prigode. Škola je bila domaćin nekoliko ţupanijskih i drţavnih natjecanja uĉenika glazbe.
1999. godine škola je bila organizator i domaćin I. EPTA-inog meĊunarodnog natjecanja
mladih pijanista (EPTA – European Piano Teacherss Association). Nakon uspješno
organiziranog i provedenog natjecanja Glazbenoj školi Franje Kuhaĉa ponuĊeno je da postane
trajni domaćin navedene meĊunarodne manifestacije, ĉime je grad Osijek dobio svoje stalno
mjesto na pijanistiĉkoj karti svijeta. Dosad je odrţano ukupno 8 EPTA natjecanja.
Osim svoje redovne djelatnosti Glazbena škola je proteklih godina bila i jedan od glavnih
nositelja koncertnog ţivota u gradu Osijeku, a od samih poĉetaka Memorijala ―Darko Lukić‖ i
―Franjo Kreţma‖ najuţe je povezana s njihovom organizacijom i odrţavanjem.
Glazbena škola Franje Kuhaĉa Osijek je srednja umjetniĉka škola koja u okviru svoje
djelatnosti izvodi nastavni plan i program:
1. osnovnog glazbenog školstva za programe: klavir, violina, viola, violonĉelo, kontrabas,
gitara, flauta, klarinet, saksofon, oboa, fagot, rog, truba, trombon, harmonika, tambura,
suvremeni ples, pripremni programi za osnovno umjetniĉko školovanje (poĉetniĉki
solfeggio). Škola organizira i teĉajeve suvremenog plesa za polaznice uzrasta od 6-9 godina.
2. srednjeg školstva u podruĉju rada glazbena umjetnost za programe glazbenik (klavirist
Violinist, violist, violonĉelist, kontrabasist, gitarist, flautist,klarinetist, oboist, fagotist,
saksofonist, rogist, trubaĉ, trombonist, tubist, pjevaĉ, teorijski smjer).
Opći cilj: Trajno unaprjeĊivati i proširivati mogućnosti umjetniĉkog obrazovanja mladih.
Specifiĉni ciljevi: 1. Zadrţati domaćinstvo EPTA natjecanja i kontinuirano ga osnaţivati.
2. Kvalitetnom nastavom doprinositi razvoju mladih glazbenika vrhunske kvalitete.
Rok: trajno.
7.2.2. Izvaninstitucionalno stvaralaštvo
7.2.2.1. Dramska umjetnost i scenski pokret
7.2.2.1.1. Umjetniĉka organizacija „Teatar 054“
Osjeĉke glumice Petra Cicvarić i Sanja Dodig osnovale su 2011. umjetniĉku organizaciju
„Teatar 054―. 14. listopada 2011. odrţale su vrlo uspješnu premijeru predstave Gospodin
Foka (prema tekstu srpskog autora Gordana Mihića), ĉime je „Teatar 054― sluţbeno poĉeo s
radom. Nekoliko izvedbi odrţano je i u Barutani uz veliki interes publike, stoga kulturni
krugovi imaju velika oĉekivanja od ovog umjetniĉkog dvojca, a Grad Osijek je prepoznao
njihovu kvalitetu i kontinuirano ih podupire.
Opći cilj: doprinijeti razvoju suvremene i nezavisne kazališne scene u Osijeku.
Specifiĉni cilj: 1.Razviti snaţnu i neovisnu alternativnu (treću) kazališnu scenu u Osijeku, s
barem 5 novih produkcija godišnje u 2019. i 2020.: od 2014. do 2017. preteţito uz potporu
Grada Osijeka, Zaklade Kultura Nova, Ministarstva kulture RH i sponzora iz gospodarske
sfere uspostaviti stabilno financiranje novih kazališno-scenskih projekata. Paralelno se
56
ukljuĉivati u financiranje putem EU programa i fondova, te u 2018. postići 50%-tno
financiranje iz EU fondova i programa.
2. Ojaĉati struĉne umjetniĉke kadrovske kapacitete organizacije: do 2019. postići da
organizacija ima 5 stalno zaposlenih visokokvalitetnih umjetnika i 10 – 20 povremenih
suradnika, uz potporu studenata Studija glume i lutkarstva Umjetniĉke akademije u Osijeku.
Kroz Zakladu Kultura Nova moţe se dobiti financiranje zapošljavanja do 100.000 kn
godišnje.
Rok: do 2020.
7.2.2.1.2. Nezavisna scena Barutana / Novo kazalište Barutana
S obzirom na dugu kazališnu tradiciju u Osijeku, a posebice s obzirom na popularnost ne tako
davno pokrenute i ne baš slavno ugasle nezavisne kazališne scene u razdoblju oko 2000.
(Neovisna umjetniĉka scena Barutana - Zlatko Bourek, Saša Anoĉić), itekako je razvidno da
postoji potreba za osnivanjem i treće kazališne scene, namijenjene publici sklonijoj
suvremenoj neovisnoj sceni. Takva bi neovisna scena ukljuĉivala vlastite produkcije,
produkcije umjetniĉkih organizacija, udruga i ustanova iz Osijeka, ali i gostovanja neovisnih
produkcija iz cijele Hrvatske. Ova scena, naravno ne bi bila ograniĉena samo na dramski
izriĉaj, nego bi ukljuĉivala sve suvremene umjetniĉke izriĉaje, kao što su performansi,
instalacije te ostale vizualne, glazbene i plesne scenske produkcije. Rijeĉ je o sceni koja bi
propitivala suvremene forme i sadrţaje, pratila europske trendove, bila otvorena za
umjetniĉku progresivnost. Uz ostalo, tu bi se mogle prikazivati i lutkarske predstave za mlade,
a takoĊer i programi Lutkokaza (ispitne predstave studenata UAOS; gostujuće inozemne
predstave mladih lutkara; „burza― talenata; predavanja, okrugli stolovi, konferencije, izloţbe,
radionice).
Opći cilj: razviti i ojaĉati neovisnu umjetniĉku scenu u Osijeku (izvedbene umjetnosti).
Specifiĉni ciljevi: 1. Uspostaviti ĉvrste prostorne, kadrovske i financijske temelje razvoja
neovisne scene izvedbenih umjetnosti u Barutani: dovršiti ureĊenje zgrade Barutane (uvesti
grijanje, dograditi garderobe), oformiti tim koji će osmišljavati i provoditi programe u
Barutani te stvarati nove produkcije (barem 1 stalno zaposlena osoba, više vanjskih
suradnika). Rok: do 2018.
2. Razviti snaţnu suradniĉku mreţu: snaţno se kroz projekte umreţavanja i zajedniĉkih
produkcija povezati s umjetniĉkim organizacijama, udrugama i ustanovama iz Hrvatske,
jugoistoĉne šire regije i EU. Poĉeti od većim djelom uspostavljene meĊunarodne kulturne
suradnje sa subjektima iz gradova-prijatelja grada Osijeka.
Rok: do 2018.
7.2.2.1.3. Dramski i baletni studio Djeĉjeg kazališta Branka
Mihaljevića u Osijeku
Dramski studio (pod vodstvom glumica Lidije Helajz i Arete Ćurković): Redoviti rad se
odvija tijekom školske godine, a sastoji se od umjetniĉko-pedagoške nastave te rada na
pripremi nastupa i predstava za javnost. Polaznici uţivaju u dramskim igrama, vjeţbama
zamišljanja i izmišljanja, igrama kontakta i komunikacije, scenskim improvizacijama,
vjeţbama glasa i govora, glumi i recitiranju. Zadatak je Dramskog studija pomoći djeci kroz
scenski odgoj u razvijanju kreativnosti i oslobaĊanju spontanosti. Ne odrţava se audicija te su
aktivnosti svih varijanti studija za djecu i mlade dostupne svoj djeci koja ţele glumiti i
dolaziti na probe. U radu se analiziraju odreĊene situacije, likovi, postupci, karakteri,
uoĉavaju se manjkavosti i strahovi od kojih se s vremenom djeca oslobaĊaju te se potiĉu
kreativnost i otkrivaju njihovi potencijali. Gledajući predstave uĉe odrediti svoj stav prema
kazališnoj umjetnosti te samim time razvijaju govornu i glazbenu kulturu, razvijaju
umjetniĉke sklonosti i osvješćuju svoje stvaralaĉke mogućnosti. Dramski studio za
57
srednjoškolce (voditelj: Ivan Kristijan Majić): Prelazak iz osnovne u srednju školu donosi i
velike promjene. Zato Kazalište nudi mladima kreativan naĉin provoĊenja slobodnog
vremena. Dramski studio zabavan je i kreativan naĉin da kroz puno rada na sebi mladi steknu
3 velike S-vrline koje jednako dobro koriste i na sceni i izvan nje- Samopouzdanje,
Snalaţljivost i Suradnja. Na satovima se radi na govoru, pokretu, improvizacijama, mimici,
igraju se razliĉite igre i vjeţbe suradnje i povjerenja, a grupa priprema i završnu predstavu.
Baletni studio (Koreografkinja i voditeljica: Štefanija Heller): okuplja pedesetak djevojĉica
podijeljenih u ĉetiri skupine koje marljivo vjeţbaju dva puta tjedno u baletnoj dvorani
Kazališta i pripremaju program za godišnju produkciju koju tradicionalno izvode polovinom
mjeseca lipnja. Svake godine male balerine zaplesati odlomke baleta Orašar; najmlaĊe
polaznice predstavit će se plešući polku iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi; polaznice starije
skupine plesat će na glazbenu temu iz crtića Pink Panther, a gledatelji će moći uţivati i
gledajući njihovu izvedbu na glazbeni broj iz filma Prljavi ples. Poĉetnica
(voditeljica: Aleksandra Colnarić): djeluje već pet godina kao igraonica koja okuplja
djevojĉice uzrasta od 4 do 6 godina. Godišnje ima oko 30 ĉlanica, malih Poĉetnica koje su se
upisale prvi put na neku plesnu aktivnost. Djevojĉice u Poĉetnici vjeţbaju motoriku i
koordinaciju, te osnovne i pripremne pokrete za jednostavne plesne cjeline koje njihovi
roditelji imaju priliku vidjeti na javnom satu polovinom mjeseca prosinca. Konkretniji nastup
je na kraju mjeseca svibnja, kada je završna produkcija svih polaznica. Starija skupina
Početnice, njih 20 koje polaze drugu ili treću godinu, ima nastupe i izvan Kazališta pa ih se
moţe vidjeti na Cvjetnom korzu, Sajmu vjenĉanja i Djeĉjem sajmu.
Opći cilj: kroz profesionalni rad u Kazalištu njegovati i rad s mladima i proširiti ga: uz
postojeće Dramski i Baletni studio, te plesnu igraonicu Poĉetnicu osnovan je i Dramski studio
za srednjoškolce. Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića svoju ulogu vidi i u pruţanju prilike za
rad s mladim i obrazovanim kadrovima, budući da u Osijeku unazad 7 godina djeluje
Umjetiĉka akademija u Osijeku. Ţelimo uspostaviti ĉvršću suradnju sa sva tri odsjeka
(glazbeni, likovni, gluma) a posebno sa Studijem glume i lutkarstva jedinstvenim u ovom
dijelu Europe.
Specifiĉni ciljevi: Odrţati rad dramskih i baletnih studije, te kontinuirano unaprjeĊivati
tehnike rada s djecom i mladima.
7.2.2.2. Glazbena djelatnost
Glazbena scena u Osijeku izuzetno je aktivna i bogata još od 2. polovine 19. stoljeća.
Osnivala su se i djelovala mnoga glazbena društva, tradicijskog i graĊanskog usmjerenja, a
većina tih su opstala i do danas. Glazbeni ţivot Osijeka karakterizira razliĉitost glazbenih
pravaca i izriĉaja te prepletenost sadrţaja koje donose profesionalni ansambli te vrlo aktivna
amaterska glazbena društva. Osobita paţnja usmjerena je na kvalitetno umjetniĉko
obrazovanje budućih glazbenika. Usustavljivanje umjetniĉkog glazbenog obrazovanja na
sveuĉilišnoj razini stvorilo je preduvjet za obogaćivanje glazbenog ţivota regije, budući da je
doprinijelo zadrţavanju mladih glazbenika na podruĉju Slavonije te na taj naĉin osnaţilo
ponudu glazbenih sadrţaja i unaprijedilo njihovu dotadašnju kvalitetu. Najznaĉajniji glazbeni
subjekt regije je operni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku koji u redovima
solista, orkestra i opernog pjevaĉkog zbora zapošljava preko 100 profesionalnih glazbenika.
Opera godišnje pripremi u prosjeku najmanje 3 operna/glazbena premijerna naslova. Osobito
vaţno mjesto u glazbenom ţivotu regije zauzimaju pjevaĉka društva u kojima djeluju iznimno
uspješni pjevaĉki zborovi. Osobito je vaţno istaknuti da je posljednjih godina vidljiv
napredak pjevaĉkog, zborskog pokreta na svim razinama i u svim oblicima pjevaĉkih zborova
od djeĉjih, osnovnoškolskih, srednjoškolskih, mješovitih amaterskih do visokoškolskih i
umjetniĉkih ansambala koji su prepoznati kao predvodnici novih glazbenih trendova u
zborskoj umjetnosti. Vaţnu ulogu u glazbenom ţivotu Slavonije ima i tradicijska glazba,
58
osobito podruĉje tamburaške glazbe koje je afirmiralo Osijek kao tamburaško središte
Hrvatske. Osjeĉka vokalna scena (koja ukljuĉuje zborove i ansamble razliĉitih dobi i profila)
uistinu je osjeĉki brend.
Specifiĉni cilj: 1. Osijek – grad zborske glazbe; slavonski dvorci – koncertni hramovi.
Osnivanje MeĊunarodnog regionalnog centra za zborsku glazbu u Osijeku pri Umjetniĉkoj
akademiji u Osijeku. Projekt obuhvaća povezivanje i suradnju nevladinih udruga, umjetniĉkih
i visokoškolskih institucija regije iz ĉetiri zemlje sudionika (Hrvatska, Srbija, MaĊarska,
Bosna i Hercegovina). Prilagodba i adaptacija postojećih gradskih prostora u koncertne
prostore, te ukljuĉivanje slavonskih dvoraca kao koncertnih prostora. Regionalna suradnja s
Vojvodinom, odnosno djelomiĉno je temeljiti i na toliko već izreĉenom apelu otvaranja
sveuĉilišnog studija Tambure. Rok: do 2020.
2. Osnivanje novih glazbenih festivala u onim programskim podruĉjima u kojima to još nije
uĉinjeno (zborska glazba, opera, opereta, plesna umjetnost, moderno višeglasje). Rok: 2020.
3. Proširivanje glazbene scene od jazza do mjuzikla. Afirmacija i popularizacija postojećih
glazbenih sadrţaja i umjetnika grada putem osnivanja zajedniĉkog koordinacijskog i
promidţbenog sustava. Afirmacija postojećih glazbenih manifestacija u širem europskom
kontekstu. U suradnji sa Sveuĉilištem ulaganje u osnivanje novih poslijediplomskih studija
izvedbenih umjetnosti i kulturnog menadţmenta. U suradnji s Đakovaĉko – osjeĉkom
nadbiskupijom djelovanje na podruĉju unaprjeĊenja kvalitete crkvene glazbe. Ulaganje u
sustave ţanrovski razliĉitih glazbenih radionica za djecu i mlade (jazz, umjetniĉka glazba,
mjuzikl, opera, pop, rock, tradicijska glazba). Jaĉanje urbane i alternativne glazbene scene
mladih, te jazz scene. Osnivanje novih glazbenih festivala u onim programskim podruĉjima u
kojima to još nije uĉinjeno (zborska glazba, opera, opereta, plesna umjetnost). UAOS bi
kanila biennalno izbaciti jedan mjuzikl (moţda otvoriti i studij mjuzikla). Rok: 2020.
7.2.2.2.1. Hrvatsko pjevaĉko društvo „Lipa“
Hrvatsko pjevaĉko društvo "Lipa" osnovano je 1876. godine na inicijativu Bogdana Penjića,
prvog predsjednika i osnivaĉa Osjeĉkog pjevaĉkog društva, kako se "Lipa" u poĉetku zvala.
Suosnivaĉ i prvi zborovoĊa društva bio je uĉitelj, pisac za djecu, skladatelj, orguljaš i uĉitelj
pjevanja Antun Vjekoslav Truhelka, otac Ćire i Jagode Truhelke. Društvo se nakon tri godine
rada raspalo (1879.), pa potom ponovo poĉelo djelovati (1894.), sve do današnjeg doba.
Mješoviti pjevaĉki zbor "Lipa" ima oko pedeset djelatnih ĉlanova i predstavlja najstariju
kulturnu tradiciju s hrvatskim imenom u Osijeku. Nova energija u "Lipu" stiţe unazad
petnaestak godina, a s njom i skokovit razvoj i procvat Društva. Nešto mlaĊi ĉlanovi donose
novi entuzijazam, pa tako Društvo poĉinje intenzivno nastupati na svim velikim gradskim
sveĉanostima. Poĉinje se intenzivno raditi na svjeţijem i nešto modernijem programu, ali i
dalje na starim temeljima. Poĉinje se stvarati nova dimenzija zvuka ovog zbora, pa tako
brojne kritike ocjenjivaĉkih sudova uvijek govore o tome kako "Lipa" ima karakteristiĉan
zvuk. U nazad desetak godina "Lipa" se intenzivno nastoji predstavljati, te odrţava izuzetno
mnogo koncerata, gostovanja i sve ĉešće odlazi na meĊunarodna natjecanja, kako bi se glas o
velikoj bogatoj kulturi i tradiciji Hrvatske pronio gdje god ide "Lipa". Sudjelovanja na
hrvatskim i inozemnim festivalima, smotrama i natjecanjima se intenziviraju, a i nagrada i
priznanja sve je više. S obzirom da je "Lipa" ĉlanica Hrvatskog sabora kulture redovno odlazi
na njihova natjecanja, ali i na natjecanja u organizaciji Centra za kulturu Trešnjevka, Podij
zagrebaĉkih mladih amatera. "Lipa" je 2001. osvojila 99, a 2003. godine 98 bodova na
natjecanjima u Novom Vinodolskom. Od 2007. poĉinju se nizati i vrhunski uspjesi na
meĊunarodnim natjecanjima: 2007. godine u Malti zbor postiţe svoj najveći uspjeh u
dotadašnjoj povijesti. Naime, na tom MeĊunarodnom natjecanju pjevaĉkih zborova „Lipa― je
osvojila doslovce sve što se osvojiti moglo: Zlatnu diplomu za kvalitetu i titulu pobjednika
najteţe A 1, tzv. kraljevske kategorije mješovitih zborova, a sjajna dirigentica prof. Valerija
59
Fischbach dobila je posebnu dirigentsku nagradu, jednu od dviju koje je dodijelio ţiri. S te tri
razliĉite nagrade lipaši su postali najuspješniji na cijelom natjecanju, u ţestokoj konkurenciji
18 izabranih zborova iz ĉak 14 zemalja. U srpnju 2008. u Grazu, Austrija - Svjetske zborske
igre 2008 (World Choir Games 2008 - organizator Musica Mundi) zbor je osvojio zlatnu i
srebrnu medalju.
Opći cilj: Hrvatsko pjevaĉko društvo „Lipa‖ osnovano je sa svrhom njegovanja i
unaprjeĊivanja zbornoga pjevanja i kulturnog druţenja. Opstalo je pod svojim imenom na
navedenom temelju i djelovalo u navedenom duhu iskljuĉujući svaku politiku. Kulturno
druţenje, lijepa umjetnost, glazba i pjesma jesu plodovi po kojima se „Lipa‖ prepoznaje.
Temeljni cilj „Lipe― je ĉuvati, štititi, poticati i razvijati autentiĉnu kulturu svoje domovine te
ju povezivati s drugim kulturama, a unazad 138 godina postojanja ostvarivan je mnogim
vrijednim inicijativama koje su obiljeţavale svoje doba šireći prostore slobode stvaranja,
ljepote ţivljenja i kulturnog druţenja.
Specifiĉni cilj: Multikulturalna povezivanja: U skladu s temeljnim odrednicama društva
HPD „Lipa‖ planira u razdoblju od 2014. do 2020. i nadalje organizirati javne nastupe i
samostalne koncerte u gradu Osijeku i šire, ukljuĉujući i koncertne projekte, te sudjelovanja
na drţavnim i meĊunarodnim natjecanjima pjevaĉkih zborova. Vrijedno je istaknuti
sudjelovanje HPD-a „Lipa― na natjecanju „8th World Choir Games―, poznatom i pod
nazivom „Svjetska olimpijada zborova―, najbrojnijem svjetskom natjecanju zborova, koje će
se 2014. odrţati u latvijskoj prijestolnici Rigi, europskom gradu kulture 2014. Na tom
prestiţnom natjecanju sudjelovat će više od 450 zborova iz cijeloga svijeta: preko 60 nacija i
više od 1200 sudionika natjecanja. Kroz sve to ostvarit će se znaĉajna multikulturalna
povezivanja. U 2015. godini u planu je sudjelovanje na meĊunarodnom zborskom festivalu
„Europa Cantat― koji će se odrţati u prijateljskom gradu Peĉuhu s kojim „Lipa― unazad 10
godina ostvaruje uspješne zajedniĉke nastupe i projekte. U 2016. godini HPD „Lipa― obiljeţit
će 140. godišnjicu svoga postojanja. U toj godini planiraju se višednevne aktivnosti, koje
ukljuĉuju i koncerte „Lipe― i prijateljskih zborova iz Hrvatske i inozemstva s kojima je „Lipa―
u povijesti ostvarila bliske kontakte.
7.2.2.2.2. Glazbena radionica mladih „Polifonija“ Osijek
A) Vokalni ansambl Brevis je meĊunarodno priznati ţenski ansambl, osnovan 1995. godine.
Prepoznatljiv je po inovativnosti u umjetniĉkom izrazu i mogućnostima velike vokalnointerpretativne transformativnosti koja se oĉituje u projektima najrazliĉitijih glazbenih
ţanrova od umjetniĉkih do popularnih. Zbog originalnosti i progresivnosti u umjetniĉkom
djelovanju, zbor je predvodnik trendova u zborskoj glazbi, te svojim repertoarom i oblicima
izvedbe ĉesto sluţi kao uzor drugim ansamblima regije. Za svoj rad, zbor i voditelji su
nagraĊeni mnogim meĊunarodnim nagradama i priznanjima.
Opći cilj udruge: Doprinijeti daljem razvoju i izvrsnosti zborske glazbe u Osijeku.
Specifiĉni ciljevi: 1. Pokretanje vlastite glazbeno-scenske sezone: Zbor u umjetniĉkom
smislu ima kapacitete za pokretanje vlastite glazbeno-scenske sezone. Za koncept postoji i
odliĉan interes publike. Potrebno je stvoriti produkcijske uvjete: prostorne, tehniĉke i
financijske. Rok: do 2018.
2. MeĊunarodno brendiranje grada Osijeka kao grada zborskog pjevanja: Zbor odrţava brojne
meĊunarodne kontakte, izuzetno je aktivan na inozemnoj zborskoj sceni te svojim utjecajem
ţeli afirmirati Osijek kao zborsku prijestolnicu Hrvatske. U tom smislu, zbor je zbog svoje
prepoznatljivosti i atraktivnosti odliĉan medij za promociju ideje i njenu širu kulturnu i
medijsku afirmaciju. Zbor ima organizacijske kapacitete za pripremu meĊunarodnih zborskih
dogaĊanja u gradu. Potrebno je poboljšati postojeće produkcijske uvjete: prostorne, tehniĉke i
financijske. S tim uvezi, proširenje djelatnosti, broja ĉlanova, ureĊenje novih mogućih
60
prostora za izvoĊenje, priprema novih glazbenih i glazbeno-scenskih projekata, festivala,
smotri, natjecanja. Rok: do 2020.
B) Djeĉji zbor Osječki zumbići osnovan je 1989. godine i od tada rapidno doprinosi razvoju
glazbene, primarno zborske scene Osijeka kao svojevrstan inkubator umjetniĉkih talenata.
Kroz edukativne sadrţaje i aktivnosti zbora prošlo je više tisuća djece od kojih je velik dio u
mladenaĉkoj i odrasloj dobi nastavio njegovati umjetniĉke vrijednosti steĉene u zboru i na taj
naĉin unaprjeĊivati kulturu i umjetnost grada. Za svoj rad, zbor i voditelji su primili brojne
nacionalne i meĊunarodne nagrade.
Specifiĉni ciljevi: 1. Stvaranje edukativnog centra za voditelje djeĉjih pjevaĉkih zborova:
Udruga ima kapacitete razvoja u edukativni centar za voditelje djeĉjih pjevaĉkih zborova
(biblioteka partitura, struĉni voditelji, ansambli na raspolaganju, kontakti, informiranost).
2. Intenzivirati suradnju s drugim pjevaĉkim zborovima: U ozraĉju suradnje stvaranje sustava
podrške novim glazbenim projektima osjeĉkih ansambala. Suradnja sa školskim zborovima,
zborovima predškolskih institucija te posredno njihova afirmacija u zajednici. MeĊunarodna
suradnja sa sliĉnim zborskim udruţenjima gradova prijatelja Osijeka (Maribor, Pforzheim,
Pecs, Tuzla i dr.) kroz razmjenu pjevaĉa i voditelja, rad na zajedniĉkim projektima.
Rok: do 2020.
7.2.2.2.3. Glazbena mladeţ u Osijeku
Ova udruga osnovana je još 1954. godine kao Društvo prijatelja glazbe, zatim je promijenilo
naziv u Muziĉka omladina, a danas djeluje pod imenom Hrvatska glazbena mladeţ.
Današnja koncertna i kazališna publika upoznavala se s umjetnošću u kazalištima, koncertnim
dvoranama, galerijama, narodnim sveuĉilištima, školama, Ċaĉkim domovima... upravo kroz
ĉlanstvo u HGM-u. Djelatnost Hrvatske glazbene mladeţi je obrazovanje mladih kroz kulturu
i umjetnost. HGM organizira kulturnu suradnju izmeĊu škola i glazbenih pedagoga s
kulturnim ustanovama i orkestrima kroz programe prilagoĊene mladima te edukaciju mladih
glazbenika u MeĊunarodni kulturni centar HGM Groţnjan, svjetsko mjesto susreta glazbene
mladeţi. HGM je ĉlan MeĊunarodne udruge glazbenih mladeţi (Jeunesses Musicales
International, JMI), koja djeluje u okviru i pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Hrvatska
glazbena mladeţ u Osijeku tijesno suraĊuje s Glazbenom školom Franje Kuhaĉa, te je osnivaĉ
i organizator dvaju izuzetno znaĉajnih i kvalitetnih, sada već tradicionalnih memorijala:
gudaĉkog memorijala Franjo Kreţma i pijanistiĉkog pod nazivom Darko Lukić.
Opći ciljevi: Upoznavanje mladih s kulturnim i umjetniĉkim stvaralaštvom; poticanje,
promicanje i njegovanje glazbenog stvaralaštva mladih, te ĉuvanje hrvatske glazbene baštine i
promicanje suvremenog domaćeg glazbenog stvaralaštva te razvijanje meĊunarodne suradnje
u podruĉju glazbe.
Specifiĉni ciljevi: 1. Oĉuvati tradiciju i visoku kvalitetu oba glazbena memorijala, koji su već
40-ak godina svojevrsni glazbeni 'brand' grada Osijeka. Pribavljanjem više financijskih
sredstava preko EU fondova, zaklada, kulturnih fondacija i sponzora mogla bi se unaprijediti
organizacijska shema oba memorijala – produţiti im trajanje i omogućiti brojnija gostovanja
stranih umjetnika. Rok: trajno.
2. Afirmirati, promicati i podupirati mlade osjeĉke glazbenike i mlade talente.
Rok: trajno.
7.2.2.2.4. Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture i glazbe
Argus Jazz Band osnovali su Vjekoslav Miling i Davor Kuzmanović 1992. god.
Intenzivno sviraju iskljuĉivo swing - bebop. Argus je jedan od najdugovjeĉnijih jazz sastava u
Hrvatskoj, a najstariji u Slavoniji odnosno Osijeku. Redovito nastupali na Hrvatskom Jazz
Saboru u B.P. Clubu. Nastupali diljem cijele Hrvatske, u MaĊarskoj, Sloveniji, Slovaĉkoj i
Italiji. Izdali su prvi CD 2011 god.- Groovin' at Funky Palma u izdanju Croatia Records.
61
Osnivaĉi su i organizatori vrlo kvalitetnog i zapaţenog Spring Jazz Festivala u Osijeku od
2007., koji ima i meĊunarodni karakter.
Opći cilj: Promicati i popularizirati jazz glazbu, graditi mostove meĊu susjednim drţavama
kroz jezik glazbe i umjetnosti, te promicati kulturno-turistiĉku suradnju meĊu njima.
Specifiĉni ciljevi: 1. Oĉuvati tradiciju i unaprijediti koncepciju Spring Jazz Festivala: festival
je svakako nuţno oĉuvati, a osiguranjem više financijskih sredstava preko EU fondova,
zaklada, kulturnih fondacija i sponzora mogao bi se i unaprijediti sam festival – produţiti
njegovo trajanje, omogućiti brojnija gostovanja stranih umjetnika.
Rok: do 2020.
7.2.2.2.5. Kulturno-umjetniĉka udruga „Art klub Osijek“, Big band
Udruga koja se bavi jazz glazbom i provodi program Gradski ton – organiziraju redovite i
vrlo posjećene koncerte u jazz klubu Oxygen.
Opći cilj: Doprinijeti razvoju i popularizirati jazz glazbu.
Specifiĉni ciljevi: 1. Pokrenuti provedbu niza promenadnih jazz koncerata na otvorenom.
2. Pokrenuti glazbene radionice za mlade: radionice popularizacije jazz glazbe i dodatnog
rada s mladim sviraĉima puhaĉkih instrumenata kako bi se ojaĉalo ovo, već niz godina
deficitarno zanimanje i slaba karika orkestra osjeĉkog HNK.
Rok: od 2014. nadalje.
7.2.2.2.6. Pjevaĉko društvo svetog Josipa Osijek
Društvo s oko 40 ĉlanova njeguje i promiĉe crkvenu glazbenu baštinu i zborno pjevanje.
Sudjeluje na crkvenim i kulturnim manifestacijama, te na susretima i smotrama zborova.
7.2.2.2.7. HOPGD Zrinski
Muški zbor koji njeguje pjevaĉku i glazbenu kulturu, a društvo skrbi o osnovnoj poduci o
sviranju instrumenata.
7.2.2.2.8. Vokalni sastav Akvarel
Vokalni izriĉaj ovoga, relativno mladoga, glazbenog sastava je specifiĉan: „moderno
višeglasje―. To je izriĉaj malih vokalnih sastava. osjeĉka vokalna scena (koja ukljuĉuje
zborove i ansamble razliĉitih dobi i profila) uistinu osjeĉki 'brand'. Sastav ima puno kontakata
ostvarenih sa sliĉnim sastavima u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemaĉkoj, Italiji i ţeljeli bi ih ugostiti
u svome gradu.
Opći cilj: Razvijati i osnaţivati vokalni izriĉaj modernog višeglasja malih vokalnih sastava.
Specifiĉni ciljevi: 1. Doprinijeti osnivanju festivala zborske glazbe u Osijeku koji bi
ukljuĉivao i moderno višeglasje tj. male vokalne sastave.
Rok: 2017.
7.2.2.2.9. Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu
HUZUK je kulturna udruga - organizacija koja se još od 2003. godine bavi glazbom,
kulturno-scenskom umjetnosti, kreativnim izraţajem, a ponajviše - stjecanjem i širenjem
znanja, pri tom se trudeći pribliţiti Hrvatsku europskom i svjetskom kulturološkom standardu.
Od 2005. svake godine organiziraju dva vrlo znaĉajna glazbena festivala: MeĊunarodni gala
blues festival i MeĊunarodni jazz festival s nizom koncerata domaćih i svjetskih umjetnika,
koji pribliţavaju ovu vrstu glazbe prvenstveno mladim ljudima, ali i ostalim ljubiteljima
62
kvalitetne glazbe. 2012. ova su dva festivala spojena u jedan zbog oteţanog financiranja
uzrokovanog dugotrajnom i teškom gospodarskom krizom.
Opći cilj: Doprinos razvoju i popularizaciji jazz i blues glazbe.
Specifiĉni cilj: Oĉuvati i dalje razvijati MeĊunarodni jazz&blues festival kroz intenzivnu
meĊunarodnu suradnju sa sliĉnim organizacijama iz cijeloga svijeta.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.2.10. Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis
Kino Europa je urbanistiĉko i arhitektonsko djelo hrvatske moderne arhitekture, nastalo 1939.
godine, te podignuto u samom srcu grada Osijeka. Vaţno je naglasiti da kino Europa već
dugo ne sluţi u javne svrhe i postaje još jedan u nizu devastiranih objekata u Osijeku.
Organizacijom koncerata u Kinu Europa to se nastoji promijeniti. Obogatiti kulturni ţivot
grada i neprestano podsjećati graĊane na bogatu povijest, tradiciju, duhovnu i kulturnu baštinu
je smjer našeg djelovanja. U zadnje dvije godine pojavio se i veliki problem „izumiranja―
centra grada, dok se organizacijom glazbenih programa postiţe da kino Europa i centar grada
opet predstavljaju kulturno dobro grada Osijeka i postaju mjesto gdje cirkuliraju graĊani.
Kinematografi d.d. i agencija Luminis su u kinu Europa do sada organizirali 10ak koncerata
regionalnih izvoĊaĉa u proteklih 13 mjeseci, s usmjerenjem ka podizanju kvalitete i ponude
tih dogaĊaja. Provedbom navedenoga nastoji se senzibilizirati javnost vezano uz problem
zapostavljanja kulturne scene grada Osijeka, te ponuditi raznovrsne kulturne sadrţaje.
Opći cilj: UvoĊenje bogate i raznolike ponude kulturnih dogaĊanja i stvaranje navike
zajednice da sudjeluju u ponuĊenim dogaĊanjima.
Specifiĉni cilj: Razviti i ojaĉati projekt Kino Europa: odrţati kontinuitet i kvalitetu koncerata
suvremene urbane glazbe, te organizirati više koncerata i dogaĊanja. Cilj je postići lokalni
glazbeno - umjetniĉki razvoj i podići svijest graĊana o kulturnim dogaĊanjima takve vrste.
Rok: od 2014. nadalje.
7.2.2.3. Knjiţna i nakladniĉka djelatnost
7.2.2.3.1. Matica hrvatska, Ogranak Osijek
Matica hrvatska djeluje od 1842. godine, a najvaţniji je i najveći nakladnik knjiga i ĉasopisa u
Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima, ukljuĉujući i osjeĉki, objavljuje više od stotinu knjiga
svake godine. Matica hrvatska već dugi niz godina jednakim intenzitetom sveprisutnosti u
kulturi Osijeka i Osjeĉko-baranjske ţupanije, produbljuje suradnju s drugim hrvatskim
ustanovama kulture i njeguje posebno plodnu suradnju s Maticom hrvatskom u Vinkovcima,
Slavonskom Brodu i Poţegi. MeĊunarodna suradnja ostvaruje se u suradnji s katedrama za
hrvatski jezik u inozemstvu, s Maticom hrvatskom u Bosni i Hercegovini, Maticom u
Subotici, Peĉuhu i Tuzli. Grad Osijek i nadalje podupire tiskanje Knjiţevne revije koja u ovoj
godini biljeţi 54. godinu kontinuiranog izlaţenja, dio probranih izdavaĉkih programa,
tradicionalnu manifestaciju Dani Matice hrvatske, Anonimni natjeĉaj za novi prozni rukopis,
knjiţevne veĉeri i djelovanje Odjela za hrvatski jezik. Osim izdavaĉke djelatnosti, osjeĉki
ogranak Matice hrvatske prireĊuje ili organizacijski sudjeluje u obilju najrazliĉitijih kulturnih
i znanstvenih manifestacija: od predstavljanja knjiga preko znanstvenih simpozija i okruglih
stolova do struĉnih predavanja i rasprava. Osjeĉki ogranak objavljuje relevantni ĉasopis
„Knjiţevna revija― i stimulira knjiţevnu produkciju natjeĉajem za najbolju prozu.
Opći cilj: Trajno promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u podruĉjima umjetniĉkog,
znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga ţivota.
63
7.2.2.3.2. Društvo hrvatskih knjiţevnika, Ogranak Osijek
Društvo hrvatskih knjiţevnika utemeljeno je 22. travnja 1900. u Zagrebu. Pod tim nazivom
djeluje do 1945. Od 1945. do 1990., zbog politiĉke prisile, djelovalo je pod nazivom Društvo
knjiţevnika Hrvatske. Godine 1990. vraća svoj izvorni naziv. Društvo hrvatskih knjiţevnika
sudjeluje u ĉuvanju i obogaćivanju autentiĉne kulture svoga naroda, a okuplja knjiţevnike i
dramske pisce koji ţive i djeluju u Republici Hrvatskoj i knjiţevnike koji ţive izvan
Republike Hrvatske, a njihovo djelo pripada korpusu hrvatske knjiţevnosti. Uvjet je da su
objavili minimalno 3 knjiţevna djela nedvojbene knjiţevne vrijednosti, uz uvjet da su
doţivjele ozbiljnu kritiĉku recepciju, a za dramske pisce da su im izvedena tri djela. Društvo
hrvatskih knjiţevnika, Ogranak Osijek već 8. godinu u nizu organizira natjeĉaj za Hrvatsku
knjiţevnu nagradu Anto Gardaš, što od poĉetka podupire i Grad Osijek. Nagrada Anto Gardaš
dodjeljuje se za najbolje djelo s podruĉja knjiţevnosti za djecu i mlade.
Opći ciljevi: Zauzimati se za razvitak i stalni napredak hrvatske knjiţevnosti; poticati
suvremeno knjiţevno stvaralaštvo i vrednovanje hrvatske knjiţevnosti; razvijati, njegovati i
promicati hrvatski jezik; unapreĊivati i štititi slobodu knjiţevnog stvaralaštva i djelovanja.
Specifiĉni ciljevi:
1. Oĉuvati i unaprijediti manifestaciju Hrvatske knjiţevne nagrade Anto Gardaš: na taj naĉin
trajno podupirati odrţanje visoke razine kvalitete knjiţevnog izriĉaja za djecu i mlade.
2. Podupirati i promicati djelovanje hrvatskih knjiţevnika, prvenstveno s podruĉja grada
Osijeka i okolice.
Rok: trajno.
7.2.2.4. Likovne umjetnosti i izloţbena djelatnost
7.2.2.4.1. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek (HDLU)
HDLU trenutno broji oko 70 ĉlanova i strukovna je udruga koja okuplja likovne umjetnike,
omogućavajući potporu i afirmaciju njihovom stvaralaštvu, umreţavanje i prostor realizacije
njihove stvaralaĉke energije. Sinergijski projekti HDLU-a u percepciji javnosti ĉini ĉlanove
HDLU-a vidljivima i prepoznatljivima. HDLU takoĊer osigurava i popratne, logistiĉke
poslove u ţivotu i radu umjetnika kao što su razvoj kvalitete programskih sadrţaja,
meĊunarodne izloţbe i razmjene meĊunarodnih izloţbi.
Opći ciljevi: Postaviti koncepcijske i organizacijske standarde predstavljanja vizualne
umjetnosti u RH, Osijeku i Osjeĉko-baranjskoj ţupaniji; razviti visoko specijaliziranu i
primjerenu struĉnu udrugu koja će na suvremen naĉin provoditi i prezentirati suvremenu
vizualnu umjetnost te razvijati prava svojih ĉlanova; briga o statusu svojih ĉlanova; poticanje
umjetniĉkog stvaralaštva; osmišljavanje i provoĊenje dinamiĉnog izloţbenog programa i
suradnje; promocija lokalne i regionalne kulturno umjetniĉke scene; revizija i dodjela statusa
relevantnih izloţbenih prostora u Republici Hrvatskoj.
Specifiĉni ciljevi: 1. Osnivanje nove ustanove u kulturi grada - Doma HDLU-a kao
izloţbenog, radnog i obrazovnog središta koje će koristiti ĉlanovi HDLU–a, ali i drugi
umjetnici i graĊani. Dom će sluţiti za realizaciju mnogovrsnih likovnih projekata, odrţavanje
likovnih seminara, suradnje s obrazovnim ustanovama te omogućiti populariziranje likovne
umjetnosti i njezinih tehnika kroz stalne teĉajeve za sve slojeve graĊanstva. Rok: 2020.
2. Osnivanje grafiĉkog centra. Htijenje HDLU-a je razvijanje centra kojemu je temelj grafiĉka
radionica, i kao takav bio bi jedinstven na podruĉju Hrvatske. U planu je pokretanje aktivne
suradnje i razmjene sa sliĉnim meĊunarodnim grafiĉkim radionicama u inozemstvu (naroĉito
s grafiĉkim atelijerima s kojima pojedini ĉlanovi HDLU –a već suraĊuju), što bi omogućio
organiziranje razliĉitih aktivnosti meĊunarodnog karaktera. Rok: 2016.
64
3. Osnivanje Rezidencijalnog centra Julije Knifer. HDLU namjerava razviti rezidnecijalni
program koji bi bio posvećen jednom od najvećih umjetnika s prostora Slavonije, Juliju
Kniferu. Namjera je povezati se s centrima u Francuskoj gdje je Julije Knifer djelovao kao
umjetnik te uspostavljanjem kontakata napraviti razmjenu umjetnika na obostranu korist.
Umjetnici iz Osijeka dobili bi mogućnost odlaska na rezidencijalne programe u Francusku
(Pariz, Marseille,...) i ostale meĊunarodne cnetre dok bi francuski umjetnici program
ostvarivali u Osijeku te bi se na taj naĉin stvorila kulturna suradnja. Prvi koraci k tome su
kontakti s umjetniĉkim centrima u Francuskoj koji su već uspostavljeni. U projekt bi takoĊer
bio ukljuĉen i Likovni odsjek Umjetniĉke akademije u Osijeku s teţnjom da i studenti, kao
budući ĉlanovi HDLU Osijek, budu u procesu umjetniĉke rezidencije u sklopu
Rezidencijalnog centra Julije Knifer. Rezidencijalni centar bi podrazumijevao objekt s
prostorom za umjetniĉki atelier, stambeni prostor za umjetnika na rezidenciji te galerijski
prostor. Rok: 2020.
4. Razvoj ljudskih potencijala i kvalitete programskih sadrţaja (meĊunarodne izloţbe,
razmjene meĊunarodnih izloţbi): stvaranje i unapreĊenje znanja, širenje znanja meĊu
pojedincima; rezidencije, radionice, stipendiranje mladih kustosa, uvoĊenje pedagoškomuzeološkog rada te aktivne suradnje sa obrazovnim ustanovama. Rok: 2016.
5. Organizacija i provoĊenje rezidencijalnog programa za ĉlanove HDLU-a: Boltzen (Italija),
Dusseldorf (Njemaĉka), Peĉuh (MaĊarska).
Rok: 2016.
7.2.2.4.2. Umjetniĉka organizacija POPUP
Samoorganiziranjem preteţito mlaĊe umjetniĉke populacije u 2012. godini nastao je novi
znaĉajan faktor neovisne kulturne scene grada Osijeka. Aktivnosti provode prvenstveno u
podruĉju likovne i multimedijalne djelatnosti. 2012. i 2013. organizirali su nekoliko
angaţiranih projekata, prvenstveno izloţbi u napuštenim poslovnim prostorima u središtu
Osijeka, s namjerom skretanja pozornosti na problem zapuštenih gradskih prostora, ali i
oţivljavanja tih prostora i zamrlog središta grada. U prosincu 2012. organizirali su u napola
napuštenom trgovaĉkom centru Esseker u središtu grada skupnu izloţbu Odbiennale, koji nije
bio samo još jedna izloţba radova, već protest protiv ustaljenosti, uljuljanosti u sigurnost i
strah od (ne)uspjeha i odbijanja. Postav ove izloţbe ĉinili su radovi nekih umjetnika koji su
odbijeni na natjeĉaju za sudjelovanje na Slavonskom biennalu, radovi umjetnika koji uopće
nisu ţeljeli pristupiti natjeĉaju i svih ostalih koji svojim djelovanjem podrţavaju naĉela
Odbiennala. 2013. POPUP je pokrenuo i eksperimentalne glazbene programe.
Opći cilj: Proširiti svijest o suvremenoj umjetnosti u alternativnim izlagaĉkim prostorima.
Specifiĉni cilj: 1.Oţivjeti 40-ak napuštenih prostora u širem središtu Osijeka te ih
privremeno prenamijeniti u jednokratne kulturno-umjetniĉke centre.
2. Razvijati nekonvencionalni, propitivaĉki, angaţirani, kritiĉki i eksperimentalni umjetniĉki
izraz kroz programe koji su suprotnost okoštalim i konzervativnim programima etabliranih
kulturnih institucija poput HNK, Galerije likovnih umjetnosti ili Osjeĉkog ljeta kulture.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.4.3. Udruga za poticanje umjetniĉke svijesti u društvu Slama
U ljeto 2006. osnovana je kiparska kolonija SLAMA. Pred drugi saziv kolonije osnovana je i
istoimena udruga koja se bavi koordinacijom i promidţbom svega oko Umjetnosti i Slame.
Moto udruge glasi: poticanje umjetniĉke svijesti u društvu. Taj cilj ostvaruju kroz
organizaciju land art festivala, voĊenje kreativnih radionica za sve uzraste na festivalima i u
školama, gostovanja na sajmovima i izloţbama, a izraĊuju i skulpture po narudţbi lokalnih
zajednica, tvrtki i privatnih lica. Udruga od 2006. organizira posebnu vrstu manifestacije – u
poĉetku je to bila kiparska kolonija koja je ubrzo prerasla u land art festival SLAMA. 2007.
65
kolonija postaje meĊunarodna, a 2008. prerasta u land art festival. Prvih 6 kiparskih kolonija i
land art festivala SLAMA odrţali su se na njivi obiteljskog gospodarstva Fallerovi Dvori u
Lugu, Baranja. 2012. umjetnik i pokretaĉ kolonije/festivala, Nikola Faller, premjestio je
festival u sam grad Osijek, u Perivoj kralja Tomislava. Iste godine pokrenuo je i kiparske
aktivnosti u gradu prilagoĊene materijalima dostupnima u razliĉita godišnja doba: zimske
(kreiranje skulptura od snijega i leda) i jesenske (kreiranje oblika od otpalog lišća).
Opći cilj: Poticanje i razvoj umjetniĉke svijesti u društvu.
Specifiĉni cilj: Osnaţiti i dalje razvijati Land Art Festival SLAMA.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.4.4. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera Likar
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika amatera (HDLUA) utemeljeno je 1976. Društvo njeguje
likovni izriĉaj svojih ĉlanova kroz mnogobrojne izloţbe i slikarske kolonije. Udruga
tradicionalno svake godine organizira meĊunarodne kolonije slikara u svibnju na podruĉju
Osjeĉko-baranjske ţupanije uz promociju ruralnog i kulturnog turizma kraja. Organiziraju
godišnje izloţbe slika ĉlanova Udruge vezano uz obiljeţavanje Dana grada, likovne kolonije
lokalnog karaktera za ĉlanove same Udruge i udruga na razini Ţupanije, prigodne kreativne
radionice ( Valentinovo, Uskrs, Boţić), eko-radionice - reciklaţa u umjetnosti te humanitarne
aukcije slika.
1. Proširivanje meĊudrţavne suradnje sa slikarima susjednih zemalja i zemalja gradova prijatelja (kroz EU fondove).
2. Suradnja i izlaganje na Hrvatskom saboru kulture.
3. Nastavak i proširenje humanitarnog rada s udrugama prijateljima i podrţavanje
humanitarnih aukcija slika.
Rok: do 2020.
7.2.2.5. Audiovizualna djelatnost
7.2.2.5.1. Kinematografi Osijek d.d.
Kinematografi Osijek d.d. raspolaţe s dvije atraktivne zgrade: kinom Urania i kinom Europa,
a obje su zaštićene kao spomenici kulture s dugom poviješću i tradicijom prikazivanja
filmova. Prva kinematografska predstava u novoizgraĊenom gornjogradskom Urania kinu
prikazana je 1912. godine! Obje kino dvorane prestale su sa stalnim projekcijama u jesen
2012, nakon što je zgrada kina Urania proslavila stotu godišnjicu.
Opći cilj: Reanimacija kina. Uprava planira ponovno pokrenuti stalan rad kina Urania. U
tom je smislu osmišljen projekt retrospektive starijih filmskih naslova, ciklusa nagraĊivanih
filmova, prikazivanje filmova s filmskih festivala, art, alternativnih, dokumentarnih i
amaterskih filmova, te na taj naĉin ostvariti kontinuitet prikazivanja manje komercijalnih
sadrţaja tijekom cijele godine. Ovaj cilj ostvaren je u jesen 2013. i kino Urania ponovo
razvija i postupno širi svoju djelatnost.
Specifiĉni ciljevi: 1. Ustrojiti rad kina Urania u skladu s konceptom CinemaCabaret & Art
kino Urania: U kinu Urania bi se, osim klasiĉnog filmskog programa, odrţavale tematske
veĉeri, kazališne i lutkarske predstave i sl., odnosno stvorila bi se alternativna scena za sve
kreativne skupine i pojedince koji trenutaĉno nemaju gdje nastupati.
2. Multikulturalno kino. Osmišljen je i program „Cool-tour―, koji bi predstavljao kulture
drugih naroda i zemalja, ne samo kroz prikazivanje filmova, već i kroz dodatne programe
poput koncerata, predstavljanja knjiga, a u svrhu poticanja multikulturalnosti i tolerancije.
Program predstavljanja kulture odreĊene zemlje trajao bi mjesec dana, tako da bi se tijekom
jedne kalendarske godine prezentiralo 12 zemalja u suradnji s njihovim veleposlanstvima.
66
3. Dinamizacija kina: Projekti „Kino kultura―, „Modern silence film festival―, „Ĉarobni svijet
mašte―, „Uĉenje medijske kulture―, „In &Out―, „Cinema Jazz Festival―, „Teatro Tempo―, „In
Memoriam―, „CoolTour―, Program uĉenja medijske kulture, 100 godina kina Urania,
programi namijenjeni djeci, filmski festivali samo su neki od predloţenih od strane uprave
tvrtke, a u svrhu oţivljavanja kino-projekcija i same zgrade kina Urania u središtu Osijeka.
Rok: od 2014. nadalje.
7.2.2.5.2. Fotoklub Osijek
Fotoklub Osijek već 75 godina u kontinuitetu okuplja fotografske umjetnike i entuzijaste koji
sa svojim programskim sadrţajima na najbolji naĉin promovira, ali i nastoji u okviru
raspoloţivih financijskih i materijalnih sredstava zadovoljiti svoje graĊane te njihove dosege i
grad Osijek kroz fotografiju predstaviti-afirmirati u zemlji i svijetu. Fotoklub Osijek je, kao
prvi u Hrvatskoj, organizator svjetske izloţbe Hrvatski meĊunarodni salon digitalne
fotografije Osijek, koji se već sedam puta odrţao u Galeriji Kazamat. Uz ovu izloţbu
Fotoklub Osijek organizira skup i druţenje fotografskih umjetnika Hrvatske i okolnih zemalja
upoznajući ih s turistiĉkim ljepotama i znamenitostima našeg kraja, što nastojimo dopuniti
niskom izvanrednih fotografskih aktivnosti, izloţbi, radionica i predavanja. Fotoklub Osijek
njeguje izuzetno bogatu meĊunarodnu suradnju, posebice s Mecseki Fotoklubom iz Peĉuha.
Opći cilj: Promicati i razvijati fotografsko stvaralaštvo i umjetnost u gradu Osijeku i okolici
intenzivnijim kulturnim prikazom iskljuĉivo fotografskog umjetniĉkog stvaralaštva.
Specifiĉni ciljevi: 1.Osnovati Fotoart Galeriju Fotokluba Osijek - Galerija „U prolazu―:
ureĊenje izloţbenog prostora za komorne autorske i klupske izloţbe jer to u ovom trenutku
predstavlja najveći problem Kluba i fotografske umjetnosti u gradu. Galerija bi omogućila
autorske izloţbe svojih autora, znaĉajnijih hrvatskih i inozemnih autora, te klubova prijatelja
iz zemlje i posebno inozemstva. Ukupno 12, pa i više, izloţbi godišnje, omogućilo bi
paritetnu razmjenu kolekcija naših fotoumjetnika i Kluba s drugim renomiranim autorima i
klubovima diljem svijeta. To je najbolji naĉin za poticanje i promicanje fotografskog
stvaralaštva i fotografske umjetnosti u našem gradu, te podizanje fotografske i opće kulture
graĊana a posebno mladeţi.
2. Osigurati kadrovske uvjete odrţanja i napretka Kluba: osigurati profesionalnog tajnikadomaćina za struĉno voĊenje Kluba.
3. Osnovati Studio sa svim pratećim ureĊajima kako za obuku tako i za individualno
umjetniĉko stvaralaštvo, koji moţe biti i na nekoj drugoj lokaciji jer u Klubu nema mjesta.
Rok: 2020.
7.2.2.5.3. Videoklub „Mursa“
Udruga je usmjerena na širenju filmske kulture kod svih uzrasta na naĉin da prezentacijama i
obrazovanjem djeluje na djecu i odrasle. Djelatnost udruge obuhvaća filmsko stvaralaštvo i
produkciju, rad s djecom i mladima (obrazovne radionice) te organizaciju prezentacija i
manifestacija. S obzirom na tradiciju od 40 godina udruga je prepoznatljiva u svom gradu, ali
i šire. U sklopu njegovanja tradicije ima stalni postav izloţbe kamera i projektora koji
prikazuju razvitak tehnika u podruĉju kino i videotehnike. Udruga nastoji odrţati kontakt i s
bivšim ĉlanovima i organizira povremena druţenja. Od 2003. godine udruga organizira
Gastro film fest, festival kratkometraţnih filmova do 15 minuta na temu gastronomije.
7.2.2.5.4. Udruga „Novi film“
Udruga je poĉela s radom krajem 2009. godine, te je organizirala pedagoško-filmske
radionice s djecom u Osijeku, Zadru, i Tanzaniji, filmske projekcije, predstavljanje filmskih
publikacija, snimanje kratkometraţnih igranih i dokumentarnih filmova, i brojne druge
projekte. Osnivaĉi su Krešo i Luka Pejić, mladi filmaši iz Osijeka, dvostruki dobitnici Zlatne
67
motorke za najbolji SF na Trash Film Festivalu u Varaţdinu 2007. i 2008. godine. Do sada je
udruga ostvarila suradnju s Klubom mladih ‖Paklena naranĉa‖ (GISKO), Brezom – udrugom
za rad s mladima, Udrugom Trash, Klubom Mini Teatar, Kinematografima Osijek, Hrvatskim
filmskim savezom, Hrvatskim udruţenjem profesora engleskog jezika, Srednjoškolski Ċaĉkim
domom Osijek, Filozofskim fakultetom u Osijeku, i mnogim drugim udrugama i utanovama.
Filmski uraci ĉlanova udruge prikazivani su i nagraĊivani na meĊunarodnim festivalima i
revijama. Kroz višegodišnje iskustvo produkcija udruge Novi Film okušala se u radu brojnih i
raznolikih filmskih formata, od kratkometraţnih ţanrovskih filmova do promotivnih video
uradaka i glazbenih spotova.
Opći cilj: Promicanje amaterskog filmaštva i filmske kulture.
Specifiĉni cilj: 1.Razvoj neovisne suvremene filmske scene u Osijeku – rad na produkciji
kratkometraţnih filmova.
2. Pokretanje besplatnih filmskih za djecu i mlade (filmaonice).
3. Pokretanje filmskih revija.
Rok: od 2014. kontinuirano.
7.2.2.6. Kultura mladih i novomedijska kultura
7.2.2.6.1. Udruga ljubitelja stripova „Stripos“
Udruga Stripos osnovana je u travnju 2009. godine. Do sada broji preko 160 ĉlanica i ĉlanova.
Ciljevi Udruge su: populariziranje kulture stripa, izdavaštvo, kolekcionarstvo, razmjena,
istraţivaĉki rad na polju stripa - poticanje (prvenstveno mlaĊe) populacije na kreativno
stvaralaštvo u domeni stripa. Udruga redovito objavljuje strip-ĉasopis, te svake godine
organizira manifestaciju Dani stripa u Osijeku. Magazin StripOs u svojim brojevima, osim što
predstavlja rezime rada udruge u periodima izmeĊu izdavanja istog, nudi priliku mladim
autorima i autoricama da objavljuju svoje stripove i da isti budu ĉitani. Cilj jest da svatko (ĉiji
rad odiše trudom i voljom) ima svoj prostor izmeĊu korica ili pak i na samim koricama.
Dani stripa u Osijeku: Udruga StripOs u suradnji s partnerima provodi je od veljaĉe do
travnja svake godine akciju crtanja stripova u 60-ak osnovnih škola Osjeĉko-baranjske i
Vukovarsko-srijemske ţupanije. Na zadanu temu (omiljeni lik ili priĉa iz bajke, pripovijetke,
basne…) uĉenici i uĉenice od prvog do osmog razreda crtaju strip-table, koji se potom izlaţu
u Galeriji Kazamat u Osijeku za vrijeme manifestacije. Tijekom manifestacije Dani stripa u
Osijeku 2013. – Knjiga i ja u stripu postavili izloţbu s 1.100 uradaka. Svi sudionici su
nagraĊeni su za trud strip-albumima.
Opći cilj: Promicati i njegovati strip-izriĉaj, oĉuvati bogatu osjeĉku strip-tradiciju.
Specifiĉni ciljevi: 1.Oĉuvati i osnaţiti manifestaciju Dani stripa u Osijeku.
2. Oĉuvati i osnaţiti projekt Magazin StripOs.
Rok: kontinuirano.
7.2.2.6.2. Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjaĉa „100lica“
Neprofitna i nevladina udruga graĊana „100 lica― osnovana je 2008. Djelatnost udruge
posvećena je preteţito meĊusobnom povezivanju i okupljanju afirmiranih i neafirmiranih
umjetnika te kreativnih ljudi s podruĉja djelovanja Udruge i njihovo predstavljanje široj
publici, Udruga redovito organizira manifestaciju Pechakucha Night. Koncept PechaKucha
Night veĉeri je taj da se publici predstavi desetak kreativnih ljudi, neovisno o podruĉju
djelovanja. Oni priĉaju publici što rade i ĉime se bave pomoću 20 slajdova i 20 sekundi za
priĉu o svakom od njih, odnosno ukupno 6 minuta i 40 sekundi po osobi, nakon ĉega na red
stiţe sljedeći kreativac. U skladu s praksom u drugim zemljama gdje se program odrţava, za
68
svako izdanje PechaKuche traţi se novi prostor. U proteklih 5 godina organizirali su i mnoge
druge zanimljive alternativne projekte: 100 lica 100lica, 100lica blog, 100 lica 100lica film, te
100 lica 100lica dokumentarac.
Opći cilj: Promicanje i unapreĊenje urbane i alternativne kulture i umjetnosti.
Specifiĉni cilj: Razvijati alternativne kulturne manifestacije i projekte (Pechakucha Night).
Rok: trajno.
7.2.2.6.3. Udruga M-art
Udruga M-art bavi se suvremenim alternativnim multimedijalnim umjetniĉkim izriĉajima.
Najvaţnija manifestacija koju udruga organizira još od 2001. godine je Performance Art
Festival u Osijeku. Do sada je na festivalu predstavljeno oko ĉetrdeset izvedbi autora s
hrvatske te meĊunarodne umjetniĉke scene. Prve festivale (2001. – 2005.) je vodio medijski
umjetnik i eksperimentalno-filmski autor Ivan Faktor, a nakon njega kustosi festivala bili su:
Leonida Kovaĉ(2006.), Vladimir Stojstavljević(2007.), Goran Sergej Pristaš(2008.), Slaven
Tolj(2009.), Darko Fritz(2010.) i Saša Boţić(2011.). Sastavni dio festivala nisu samo
performansi, nego i predstave, suvremeni ples te video i filmski izriĉaji, ali i publika sama je
sudionik u ovim performansima i izvedbama.
7.2.2.7. Kultura nacionalnih manjina
U gradu Osijeku uz većinski hrvatski narod ţive i pripadnici 22 nacionalne manjine, koji
ukupno ĉine oko 10% ukupnog stanovništva grada. Okupljaju se u brojnim manjinskim
udrugama, koje vrijedno djeluju u oĉuvanju i promidţbi svoje tradicije i kulturne baštine.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina odreĊeno je da u jedinicama samouprave
na ĉijem podruĉju pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u
ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, odnosno u jedinicama lokalne samouprave na
ĉijem podruĉju ţivi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, pripadnici svake
takove nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalne manjine. U sluĉaju kada nije
ispunjen navedeni uvjet za izbor vijeća nacionalne manjine, a na podruĉju lokalne
samouprave ţivi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, za podruĉje ovakve jedinice
samouprave bira se predstavnik nacionalnih manjina. 5 najvećih nacionalnih manjina u gradu
Osijeku imaju svoja vijeća (Srbi, Albanci, MaĊari, Nijemci i Slovaci).
7.2.2.7.1. MaĊarsko kulturno društvo “Népkör”
MaĊarsko kulturno društvo „Népkör‖ iz Osijeka jedno je od najstarijih maĊarskih kulturnih
društva ne samo u gradu Osijeku i regiji već i u Republici Hrvatskoj. Prema sluţbenim
dokumentima osnovano je 15. oţujka 1946. godine pod nazivom «Magyar Népkör‖ što u
slobodnom prijevodu znaĉi MaĊarski narodni klub. Najvaţnija manifestacija koju ovo društvo
organizira već tradicionalna je Dan MaĎara u Osijeku, pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.
Od 1999. godine redovno se organizira tijekom mjeseca rujna na glavnom trgu u središtu
grada. U aktivnostima Društva znaĉajnu ulogu ima Mješoviti pjevaĉki zbor koji od osnutka
1986. godine slovi kao najkvalitetniji maĊarski zbor u R.Hrvatskoj sa brojnim nastupima u
domovini i inozemstvu ( zadnji nastup u nizu imali su 1. sijeĉnja 2014. u Budimpešti na
Novogodišnjem gala koncertu pred 30.000 gledatelja), zatim Radionica s uĉenjem maĊarskog
jezika, kulture i obiĉaja za najmlaĊi uzrast koja djeluje već 11 godina, ta knjiţnica s preko
2500 knjiga. Udruga je razvila izuzetnu suradnju s Prosvjetno kulturnim centrom MaĊara u
Osijeku, s Katedrom za maĊarski jezik na Filozofskom fakultetu, s Vijećem maĊarske
nacionalne manjine Grada Osijeka, te Reformiranom kršćanskom Kalvinskom crkvom ĉije
zdanje pripada zaštićenim spomenicima kulture 0. kategorije. Ostali vaţni projekti Udruge su:
69
 Retfalačke uspomene - tradicionalna manifestacija koja se od 1999. organizira svake
godine u prostorijama Népköra. Rijeĉ je o izloţbi raznih predmeta vezanih za ţivot i
rad te obiĉaje MaĊara iz Retfale.
 Proslava Spasova u Népköru - od 2000. godine svake godine u svojim prostorijama
organizira tradicionalno druţenje svojih ĉlanova ali i ostalih gostiju povodom
crkvenog goda maĊarske Retfale – Spasova.
 Večer maĎarskih pjesama Danko Pište takoĊer spada meĊu tradacionalne
manifestacije (organizira se redovno od 2004.god), koja svake godine okuplja preko
stotinu ljubitelja maĊarskih pjesama ne samo iz Osijeka već i iz slavonsko-baranjskih
mjesta gdje ţive MaĊari.
 Berbene i pokladne zabave se već dugi niz godina nalaze na programu MKD
„Népkör‖ i svake godine okupljaju više od stotinu posjetitelja. Na ovim
tradicionalnim manifestacijama prisjećaju se nekadašnjih obiĉaja koji se i danas
njeguje u sredinama gdje ţive MaĊari. U programu sudjeluju ĉlanovi dramske i
literarne sekcije te ĉlanovi zbora Népköra.
 Šarana jaja bojama grada - na inicijativu Népköra, a u organizaciji Grada Osijeka
2000. godine u središtu grada (na Trgu A.Starĉevića) po prvi put je odrţan festival
bojanja uskršnjih jaja na kojem su sudjelovala djeca predškolske i školske dobi iz 15
maĊarskih sela, Muzej Slavonije iz Osijeka i jedan slovaĉki ansambl.
 Boţični odnosno Adventski koncert takoĊer je postao tradicionalan zahvaljujući
redovnom gostovanju komornog orkestra Muziĉke akademije iz Győra iz MaĊarske,
koji izvodi djela Bacha, Vivaldija, Mozarta, Francka, Sarasatea, Liszta i drugih
skladatelja klasiĉne glazbe.
Opći cilj: Oĉuvanje tradicije, kulture, jezika i obiĉaja MaĊara u Osijeku i okolici, te suradnja
i razvijanje prijateljskih odnosa i meĊusobne tolerancije u multinacionalnoj okolini, ali isto
tako i sa susjedima izvan naših granica.
Specifiĉni ciljevi: 1. Širenje jezika, kulture i obiĉaja putem rada u Društvu i kontinuitetom
odrţavanja tradicionalnih kulturnih manifestacija ("Dan MaĊara u Osijeku" odrţan 15 puta).
2. Jaĉanje prekograniĉne kulturne suradnje(sudjelovali su u tri EU projekta).
3. Lobirati putem medija i politiĉkih predstavnika manjine za nastavak financiranja obnove
Reformirane kršćanske Kalvinske crkve koja je obustavljena.
Rok: trajno.
7.2.2.7.2. Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”, pododbor Osijek
Udruga djeluje u podruĉju amaterske i profesionalne kulture srpske nacionalne manjine.
Poslovni prostor ujedno je i likovno-knjiţevni salon. Organizira knjiţevne susrete, likovne
izloţbe, tribine i okrugle stolove.
7.2.2.7.3. Srpsko kulturno društvo „Sveti Sava“ Tenja
Udruga djeluje u podruĉju oĉuvanja i izuĉavanja kulture, jezika i pisma Srba na podruĉju
grada Osijeka. Promicanje kulture i obiĉaja srpskog naroda daje doprinos gradu Osijeku na
unapreĊenju njegove multietniĉnosti i multikulturalnosti. Udruga već 5 godina provodi
projekt „ Folklorni susreti nacionalnih manjina grada Osijeka― .
7.2.2.7.4. Matica slovaĉka Osijek
Matica slovaĉka Osijek osnovana je 1993. godine, a promovira nacionalni i kulturni identitet
slovaĉke narodnosti na polju umjetniĉkog i duhovnog stvaralaštva. U skladu s Ustavnim
zakonima RH, te Statutom MS Osijek reprezentira kulturu svojih predaka, njeguje i
unapreĊuje jezik, nacionalnu kulturu i obiĉaje. Razvija suradnju sa lokalnim vlastima i drugim
70
udrugama, radi njegovanja svoje nacionalne kulture ali i radi zbliţavanja i razvijanja
prijateljske suradnje naroda RH i SR. Do danas je u MS bilo uĉlanjeno 180 ĉlanova.
Opći cilj: Raditi na oĉuvanju slovaĉkog jezika, obiĉaja i kulture te zbliţavati kulture.
Specifiĉni ciljevi: Razvijati dosadašnje manifestacije; organizirati radionice starih zanata;
istraţiti te prezentirati ţivot i rad poznatih Slovaka koji su ţivjeli i radili u Osijeku.
Rok: trajno.
7.2.2.7.5. Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci Osijek
U prepoznavanju vaţnosti oĉuvanja nacionalnog identiteta poĉetkom devedesetih godina
prošlog stoljeća meĊu skupinom entuzijasta, pripadnika makedonske nacionalne manjine u
Osijeku, rodila se ideja o pokretanju aktivnosti koje će doprinositi razvoju i njegovanju
specifiĉnosti njihove kulture i obiĉaja. Ideja je realizirana 22. listopada 1994. u Osijeku
osnivanjem Makedonskog kulturnog društva (MKD) Braća Miladinovci. MKD Braća
Miladinovci jedno je od ukupno šest društava koje djeluje kao segment u okviru Zajednice
Мakedonaca u Republici Hrvatskoj i 20 godina svojim programima obogaćuje kulturni ţivot
grada Osijeka i šire. Organizirani su brojni koncerti, znanstveni skupovi, izloţbe, promocije
knjiga, projekcije filmova i sliĉni programi. U sastavu udruge postoje pjevaĉka skupina –
Zbor „Vardarki―, folklorna „Tanec―, instrumentalna „T'ga za jug―, djeĉja „Biserĉinja― i etnokulinarska „Vezilki―.
Opći cilj udruge: Promicanje, razvitak, unapreĊenje i oĉuvanje kulturnih i duhovnih
vrijednosti makedonske nacije, makedonskog jezika, njegovanja i razvijanja makedonske
kulture, knjiţevnosti, glazbe, umjetnosti, folklora, kao i njegovanje i razvijanje hrvatskomakedonskih kulturnih i duhovnih veza.
Specifiĉni ciljevi: 1. Izuĉavanje makedonskog jezika, odrţavanje literarne sekcije,
izdavaštvo, te daljnji rad na manifestacijama „Dani makedonske kulture―, „Dani
makedonskog filma―, „Makedonska veĉer― i „Dani braće Miladinov―.
2. Susreti kulturnih identiteta. Manifestacija „Dani makedonske kulture― bogat je višednevni
program u kojem štovatelji makedonske kulture imaju priliku upoznati se sa razliĉitim
kulturnim sadrţajima, naslovima knjiga makedonskih pisaca, izloţbama makedonskih slikara,
koncertima ozbiljne glazbe, prikazivanjem filmova, te gastronomskom ponudom.
Rok: trajno.
7.2.2.7.6. Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u Osijeku
Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz djeluje u Osijeku od 2006. godine i svojim
aktivnostima prenosi slovenski jezik i kulturu oko 500 pripadnika manjine, koji ţive u gradu
Osijeku i Osjeĉko - baranjskoj ţupaniji.
1. Širenje jezika, tradicije i kulture. Društvo već pet godina ima besplatnu školu slovenskog
jezika i u tom smislu planira tu školu, osim odraslih, proširiti i na djecu. Dani slovenske
kulture i ostale manifestacije za sada nemaju dovoljnu medijsku pozornost pa su te aktivnosti
za većinu graĊana ostale nepoznate. Osim već spomenute škole slovenskog jezika u planu je
proširiti i knjiţnicu, u kojoj je do sada oko 300 knjiga. U planu je i izdavanje ĉasopisa i
publikacije koja bi bila dvojeziĉna i napravila iskorak prema prema boljem razumijevanju
manjine i graĊana Osijeka. U tu svrhu već je izdan Priruĉnik za komunikaciju HR - SLO.
Društvo je ukljuĉeno i u inicijativu Isusovaĉke Crkve oko postavljanja spomen ploĉe na
Gajevom trgu, gdje je 1948. uništena graĊevina Svetišta Srca Isusova koju je projektirao
znameniti i poznati slovenski arhitekt Joţe Pleĉnik.
2. Multikulturalna zbliţavanja. U planu za buduće razdoblje je razvijati i pojam
multikulturalnosti i ponuditi graĊanima otvorene programe koji mogu posjećivati i oni kao i
druge manjine. Društvo spaja gradove-prijatelje Maribor i Osijek (npr. kroz zajedniĉki
71
koncert Mariborskog okteta i HPD Lipa), te je potrebno s tim u svezi razviti suradnju s
gradskom i ţupanijskom upravom, kako bi se ponovo oţivjeli prijateljski odnosi ta dva grada.
Rok: trajno.
7.2.2.7.7. Njemaĉka zajednica Hrvatske – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u
Hrvatskoj
Udruga je osnovana 1992. godine sa svrhom oĉuvanja njemaĉke i austrijske tradicije, obiĉaja
i jezika, ostvarivanje prava Nijemaca i Austrijanaca kao nacionalnih manjina u Hrvatskoj,
njihovih potomaka i oĉuvanje manjinskog identiteta. Njemaĉka zajednica Osijek je udruga
Nijemaca, Austrijanaca i njihovih potomaka u Republici Hrvatskoj. Zajednica se zalaţe za
oĉuvanje i njegovanje njemaĉkog jezika, njemaĉke i austrijske kulture i tradicije snaţno
prisutne gotovo 200 godina na prostoru grada Osijeka, a od 1945. godine pa sve do 90.-ih
godina sustavno prešućivane. Djelatnost udruge:
 Izdavaĉka djelatnost u okviru koje ĉetiri puta godišnje izlazi dvojeziĉni ĉasopis
―Njemaĉka rijeĉ / Deutsches Wort‖ za sve Nijemce i Austrijance u Hrvatskoj;
 Znanstveni skup ―Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu‖ koji okuplja
uvaţene hrvatske znanstvenike, povjesniĉare i struĉnjake koji svojim istraţivanjima
rasvjetljavaju dugo zatirane povijesne ĉinjenice o doprinosu Nijemaca i
Austrijanca hrvatskoj kulturi, znanosti, umjetnosti… odrţava se kontinuirano više od
20 godina;
 Svake godine objavljuje se i zbornik radova sa Znanstvenog skupa ―Nijemci i
Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu‖ – ―DG Jahrbuch‖;
 Svake godine objavljuje se i jedna knjiga od dokumentarne vaţnosti za Nijemce i
Austrijance na podruĉju Hrvatske;
 MeĎunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku koji okuplja amaterske kazališne
grupe svih uzrasta (od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do studenata) koje rade
na njemaĉkom jeziku iz Rumunjske, MaĊarske, Slovenije, Vojvodine te
cijele Hrvatske odrţava se kontinuirano već duţe od 10 godina;
Pjevaĉki zbor ―Brevis-Donau‖ kroz svoj repertoar njeguje njemaĉku pjesmu.
Opći cilj udruge: Oĉuvati njemaĉki jezik, kulturni identitet i naslijeĊe te doprinositi razvoju
skladnih veza meĊu razliĉitim kulturama.
Specifiĉni ciljevi:1. Osigurati kontinuitet odrţavanja razliĉitih kulturnih dogaĊanja (Festival,
koncerti, izloţbe, izleti i druge manifestacije).
2. Njegovati i poticati uĉenje njemaĉkog jezika od najranije dobi – kroz predškolski program
u vrtićima te dvojeziĉnu nastavu u OŠ Svete Ane, ali i kroz program provedbe Subotnje škole
njemaĉkog jezika (Deutsche Samstagsschule) koja se odrţava od 2012. godine u Osijeku za
djecu uzrasta od 6 do 10 godina.
3. Kulturna memorija. U udruzi smatraju kako prošlost treba objektivno istraţiti i
interpretirati. Inzistiranje na objektivnom prikazu povijesnih dogaĊanja nakon II. svjetskog
rata i u poslijeratnom razdoblju.
4. Oĉuvati njemaĉku jeziĉnu baštinu na prostoru Grada Osijeka koja se oĉitovala u, do 1945.
godine, snaţno zastupljenom esekerskom govoru. Esekersko narjeĉje je i sluţbeno priznato
narjeĉje njemaĉkog jezika. Jeziĉni, ali i multikulturalni identitet grada Osijeka je kroz
esekersko narjeĉje najbolje predstavljen jer je njegova glavna odlika stalni jeziĉni kontakt,
mješavina karakteristika više etniĉkih skupina, više jezika i više kultura – od osnove koja je
razgovorni njemaĉki jezik austrijske varijante kojim je govorio obrazovaniji dio gradskog
stanovništva, jezik austrijske administracije, pa hrvatski, srpski i maĊarski. Intenzivni kontakti
više njemaĉkih narjeĉja s negermanskim jezicima na uskom gradskom podruĉju doveli su do
nastanka specifiĉnog osjeĉkog njemaĉkog idioma s primjesama jezika u dodiru. Njime su
govorili prije svega pripadnici niţih društvenih slojeva njemaĉkog dijela osjeĉkog
72
stanovništva, ali su ga razumjeli i povremeno koristili i pripadnici drugih nacionalnosti. Po
svoj prilici višejeziĉni govornici nisu bili u stanju drţati jeziĉne sustave odvojeno, pa je u
meĊusobnoj komunikaciji u istom govornom ĉinu ĉesto dolazilo do prekapĉanja iz jednog
jeziĉnog sustava u drugi. Njemaĉka zajednica kroz 15 godina svoga djelovanja u Osijeku kroz
više publikacija nastoji u kontinuitetu saĉuvati ostatke te bogate jeziĉne baštine, pa je do sada
objavljeno više knjiga i izdanja u kojima je u pismenoj i audio-formi saĉuvan esekerski
(Velimir Petrović: „Essekerski rjeĉnik―, 2009; Velimir Petrović: „Esekerski tekstovi―, 2011.,
Ljerka Antonić: „Klamerica esekerska―, 2013. itd.)
Rok: trajno.
7.2.2.7.8. Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek
Hrvatsko Austrijsko društvo Osijek osnovano je u svrhu njegovanja i poticanja suradnje
izmeĊu Hrvatske i Austrije u podruĉju znanstvenih, kulturnih, športskih i drugih djelatnosti.
Podruĉje djelovanja Društva je Ţupanija osjeĉko-baranjska i poglavito Grad Osijek.
Opći cilj: Oĉuvati austrijski kulturni identitet i naslijeĊe, te uĉvršćivati veze meĊu kulturama.
Specifiĉni ciljevi: 1. Oĉuvati i razviti vrlo zapaţenu manifestaciju Dani austrijske kulture u
Osijeku: Austrija je povijesno i kulturno usko povezana s Osijekom i njegovim ljudima. Dani
susreta, koje Austrijski kulturni forum u Hrvatskoj organizira zajedno s mnogobrojnim
partnerima, odraţavaju raznovrsnost kulturnog zajedništva i prenose suvremenu sliku naše
današnje Europe.
2. Promidţba Osijeka kao grada susreta, dijaloga i kulture: podsjetiti na stoljetnu
multikulturalnost i multietniĉnost njegovih graĊanki i graĊana, ukazati na povezanost na
podruĉju arhitekture, likovnih umjetnosti i knjiţevnosti izmeĊu Osijeka, Austrije i Europe.
3. Promidţba austrijske kulture: Predstaviti presjek i svojevrstan festival suvremene kulturne
scene Austrije, ĉiji se program odvija tri dana. Od Gustava Mahlera do Ödöna von Horvatha,
od likovne radionice za djecu do studentskog kazališnog projekta.
Rok: trajno.
¸
7.2.2.7.9. Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji
Ova udruga razvija hrvatsko-talijansko prijateljstvo, te priprema i odrţava kreativne radionice
za djecu iz podruĉja likovne umjetnosti, radionice prezentiranja i upoznavanja talijanske
kulture i tradicije. Udruga je sudjelovala u organiziranju Dana talijanske kulture u Osijeku
sredinom studenog 2013., u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu. Bilo je prikazano 9
velikih filmskih naslova slavnog talijanskog redatelja Federica Fellinija, ali i ostali sadrţaji
drugih kulturno-umjetniĉkih izriĉaja.
Opći cilj: Promicati talijansku kulturu i jezik i njegovati hrvatsko-talijansko prijateljstvo.
Specifiĉni cilj: Osnaţiti projekte i programe udruge (kreativne radionice s djecom, Dani
talijanske kulture u Osijeku).
Rok: trajno.
7.2.2.7.10. Zajednica Albanaca Osjeĉko-baranjske ţupanije
Zajednica Albanaca OBŢ je nastala kao sinteza DSARH i DHD Majka Terezija i jedna je od
najstarijih udruga albanske nacionalne manjine u RH, osnovana još 1993.godine. Dobitnica je
Peĉata Grada Osijeka za uspješno promicanje multikulturnosti, vjerske i meĊunacionalne
tolerancije. Putem kulturnih manifestacija,obiljeţavanjem raznih obljetnica, knjiţevnopovijesnih tribina, folklornih gostovanja kulturno-umjetniĉkih društava iz RH, R Albanije, R
Kosova kao i mnogih drugih dogaĊaja. Zajednica obavlja slijedeće djelatnosti: promiĉe i štiti
manjinska prava; organizira besplatne savjetodavne usluge za svoje ĉlanove (pravne,
ekonomske, organizacijske i dr.); promiĉe vjerske slobode i meĊuetniĉku toleranciju kao i
zaštitu prava ţena, djece, mladeţi i starih osoba; organizira priredbe i manifestacije;
73
unapreĊuje izdavaĉke i prevodilaĉke aktivnosti te inicira i otvaranje knjiţnica i škola na
albanskom jeziku; upoznavanje s nacionalnom kulturom, obiĉajima i tradicijom Albanaca.
Opći cilj: Oĉuvanje nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije albanske nacionalne
manjine u RH te promicanje multikulturnosti, vjerske i meĊunacionalne tolerancije.
Specifiĉni ciljevi: 1. Zbliţavanje kultura sa hrvatskim i pripadnicima drugih naroda,
promicanje nacionalne i vjerske tolerancije, izgradnja mostova suradnje s matiĉnim zemljama,
promicanje prijateljstva sa svim ljudima dobre volje.
2. Detaljnije povijesno istraţivanje prvih znaĉajnijih dolazaka pripadnika albanske nacionalne
manjine na prostorima Srijema, Slavonije, grada Osijeka (papinska Bula posvećena
nadbiskupu Mihael Summi - "Muzej Slavonije"u Osijeku, nadbiskupova bista na kripti u crkvi
Sv.Kriţa - Franjevaĉki samostan u TvrĊi, promicanje vrijednosti proizašlih iz ţivota i djela
Blaţene Majke Terezije i drugo).
Rok: trajno.
7.2.2.7.11. Ţidovska općina Osijek
Prvi Ţidovi na teritoriju današnjeg Osijeka spominju se još u vrijeme antiĉke Murse u 3.
stoljeću, a njihova prisutnost poznata je i u vrijeme turskog Osijeka. Trajno se Ţidovi
naseljavaju u Osijeku s dolaskom austrijske vojske u 18. stoljeću, najprije kao pojedinci u
sluţbi austrijske vojske, zatim kao obitelji i konaĉno kao jaka etniĉka i vjerska zajednica.
Zajednica je od poĉetka bila i do danas zadrţala etniĉko i vjersko obiljeţje. Osnovala je
groblja, sagradila sinagoge i školu, imala je zapaţene kulturne, sportske, religiozne, društvene
i politiĉke aktivnosti. Ţidovska općina osnovana je i neprekidno djeluje od 1849.godine, osim
prekida u vrijeme Drugog svjetskog rata. U razdoblju Holokausta od 1941. do 1945. zajednica
je gotovo potpuno uništena. Oko 100 Ţidova, koliko ih je ostalo u Osijeku, nakon što ih se
polovica preţivjelih iselila 1948. u Izrael, uspjela je i danas uspijeva brinuti se o svojim
ĉlanovima i kulturnom naslijeĊu svojih predaka. Zajednica je dala razmjerno veliki
broj utjecajnih pojedinaca na podruĉju umjetnosti, kulture, ekonomskog razvoja, prava i
medicine. Ţidovska općina Osijek nagraĊena je Grbom grada Osijeka 2003. godine za
doprinos multietniĉkom i multi-kulturalnom obiljeţju grada kojem su Ţidovi uvijek davali
europski karakter. U sastavu Ţidovske općine djeluju Plesna skupina i Nedjeljna škola, a
redovno se izdaje i tiskovina Menora. Plesna skupina Ţidovske općine Osijek osnovana je
1998. godine brojeći u poĉetku svega nekoliko ĉlanova, a danas ih je 20-ak. Ĉlanovi su
podjednako djeca i odrasli, a podijeljeni su u dvije grupe: poĉetniĉku i naprednu. Repertoar se
sastoji od izraelskog folklora, premda plešu i plesove van te kategorije. Pod pojmom
izraelskog folklora podrazumijeva se mnoštvo razliĉitih vrsta plesova, od kojih su neki:
biblijski, pustinjski, izraelski (nastali nakon osnivanja drţave Izrael) i dr. Nedjeljna škola
djeluje u Ţidovskoj općini Osijek od 9.01.2005. godine. Ideja je nastala nakon djeĉjeg kampa
u Pirovcu u ljeto 2004. Odrţava se svake nedjelje od 17 h u prostorijama Ţidovske općine
Osijek i okuplja djecu uzrasta od 5 do 17 godina. Naglasak je na uĉenju ţidovskih obiĉaja,
tradicije, prouĉavanju biblijskih legendi, ţidovskih praznika, junaka iz ţidovske povijesti,
uĉenju pjesmica na hebrejskom jeziku i uĉenju tradicionalnih, ali i modernih ţidovskih
plesova. Naglasak je i na druţenju, zabavi, razvijanju opće kulture, poticanju kreativnosti, kao
i na kontaktima i susretima s djecom iz drugih ţidovskih općina iz Hrvatske, ali i izvan nje.
Općina redovito izdaje i tiskovinu Menora, Glasilo Ţidovske općine Osijek.
7.2.2.7.12. Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na
podruĉju grada Osijeku
Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo Lesja Ukrajinka
Udruga je osnovana 2009. godine sa svrhom ĉuvanja, razvijanje i promicanje ukrajinskog
kulturnog identiteta, integracija i suradnja s hrvatskim narodom. Iste godine pristupili su
74
Ukrajinskoj Zajednici Republike Hrvatske gdje djeluje još sedam Ukrajinsko-prosvjetna
društva s podruĉja RH. „Manifestacija Ukrajinskog kulturnog prosvjetnog društva „Lesja
Ukrajinka― Osijek pod nazivom „Na krilima pjesme―. Manifestacija je posvećena poznatoj
ukrajinskoj spisateljici Lesji Ukrajinki, ĉiji je cilj tematski kroz pjesmu, ples i poeziju
prikazati ţivot i djelatnost ove spisateljice.
Kulturno umjetniĉko društvo Rusina Osijek
Društvo je osnovano 1998.. godine. Ova udruga svake godine organizira tradicionalne
Kulturno-zabavne veĉeri te likovne kolonije, sudjeluje na središnjoj manifestaciji Rusina i
Ukrajinaca Republike Hrvatske i organizira susrete pjevaĉkih skupina Rusina i Ukrajinaca
RH pod nazivom „Dravski valovi―.
Opći cilj udruge: Oĉuvanje jezika, obiĉaja i kulture, te njegovanje folklora i rusinkoukrajinskih pjesama.
Demokratska zajednica MaĊara
Zajednica radi na oĉuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta MaĊara, ne samo u Osijeku, već
i u Slavoniji i Baranji, pa i cijeloj Hrvatskoj.
Prosvjetno-kulturni centar MaĊara u RH
Prosvjetno-kulturni centar MaĊara u Republici Hrvatskoj osnovan je Uredbom o osnivanju
Vlade Republike Hrvatske od 1. travnja 1999. godine. Djelatnost Centra je odgoj i naobrazba
na maĊarskom jeziku za pripadnike maĊarske nacionalne manjine, i to: njega, odgoj i
naobrazba, te skrb o djeci predškolske dobi, osnovno i srednjoškolsko školovanje. Centar
obavlja takoĊer i neke kulturne, športske, gospodarske i druge djelatnosti.
Savez Nijemaca i Austrijanaca
Savez Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske je udruga nacionalnih manjina Nijemaca i
Austrijanaca u Hrvatskoj, osnovana u kolovozu 1990.godine. Sjedište Saveza je u Osijeku. Od
20. oţujka 2004., Savez je ĉlan Narodne grupe Podunavskih Švaba (Volksgruppe der
Donauschwaben) iz Stuttgarta, krovnoj udruzi za tu zajednicu
Nacionalna zajednica Albanaca Slavonije i Baranje
Djelatnosti: Jaĉanje prijateljstva albanskog i hrvatskog naroda i svih graĊana na podruĉju
Osjeĉko-baranjske ţupanije; oĉuvanje nacionalnog identiteta albanske nacionalne manjine;
širenje i gajenje kulture, tradicije, povijesti, jezika i ostalih vrednota albanskog naroda;
promicanje i zaštita manjinskih prava; promicanje vjerskih sloboda i meĊuetniĉke tolerancije;
promocija zaštite prava ţena, mladeţi i starijih osoba.
Udruga Albanaca Osjeĉko-baranjske ţupanije
Djelatnosti: Promicanje i organizirano djelovanje Albanaca koji ţive i rade na prostoru
Osjeĉko-baranjske ţupanije na naĉelima uzajamnosti i solidarnosti, a u cilju poticanja i
promicanja meĊuetniĉke tolerancije, oĉuvanje identiteta, kulture i tradicije albanskog naroda,
širenje i gajenje prijateljstva izmeĊu hrvatskog i albanskog naroda i svih graĊana na podruĉju
Osjeĉko-baranjske ţupanije.
Zajednica Albanaca Grada Osijeka
Djelatnosti: Promicanje i organizirano djelovanje Albanaca koji ţive i rade u gradu Osijeku i
prigradskim naseljima, na naĉelima uzajamnosti i solidarnosti, a u cilju poticanja i promicanja
meĊuetniĉke tolerancije, jaĉanje prijateljstva albanskog i hrvatskog naroda i svih graĊana na
podruĉju ţupanije, oĉuvanje identiteta albanske nacionalne manjine, širenje i gajenje kulture,
tradicije, jezika i ostalih vrednota albanskog naroda, promocija zaštite ljudskih, manjinskih i
vjerskih prava pojedinaca albanske nacionalnosti.
Zajednica makedonskih Albanaca Hrvatske “ Naim Frashri"
Djelatnosti: Zaštita, razvijanje i promicanje etniĉkih i nacionalnih prava i interesa
makedonskih Albanaca koji ţive u Osijeku / Hrvatskoj; poticanje i zaštita nacionalnog
identiteta; razvijanje i podupiranje dobrih odnosa izmeĊu albanskog i hrvatskog naroda;
ravnopravno sudjelovanje albanske nacionalne manjine u javnom ţivotu lokalne zajednice;
75
oĉuvanje i odrţavanje jezika i kulture; razvijanje i suradnja sa svim ostalim zajednicama i
udrugama nacionalnih manjina; suradnja s kulturnim i znanstvenim institucijama,
ustanovama, nevladinim organizacijama; razvijanje svijesti o nacionalnom identitetu,
pogotovo kod mlaĊih naraštaja, te ostale djelatnosti.
Udruga Albanaca branitelja Hrvatske u domovinskom ratu za Istoĉnu Hrvatsku
Djelatnosti: zaštita statusnih prava i interesa Albanaca hrvatskih branitelja; zalaganje za
socijalnu i pravnu zaštitu Albanaca hrvatskih branitelja; promicanje tjelesne kulture.
Crnogorsko kulturno društvo "Croatica Montenegrina”
Oĉuvanje i njegovanje kulturnog nasljeĊa i tradicije crnogorske nacionalne manjine u
Osijeku. Razvijanje obrazovne i kulturne suradnje i prijateljskih odnosa Repulike Hrvatske i
Republike Crne Gore, promicanje kulturnih vrijednosti, tolerancije prema razliĉitostima,
razvoj programa obrazovne i kulturne suradnje dvaju naroda.
Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore
Zaštita, razvijanje i promicanje etniĉkih i nacionalnih prava i interesa crnogorske nacionalne
manjine u Osijeku i Hrvatskoj; poticanje i zaštita nacionalnog identiteta; razvijanje i
podupiranje dobrih odnosa izmeĊu crnogorskog i hrvatskog naroda; ravnopravno sudjelovanje
albanske nacionalne manjine u javnom ţivotu lokalne zajednice.
Nacionalna zajednica Bošnjaka OBŢ
Djelatnosti: Zaštita i razvijanje i promicanje etniĉkih i nacionalnih prava i interesa Bošnjaka
u Republici Hrvatskoj; suradnja s drţavnim organima i institucijama Republike Hrvatske;
suradnja s nacionalnim, kulturnim i znanstvenim institucijama, ustanovama, organizacijama i
udrugama u RH.
Demokratski savez Bošnjaka Slavonije i Baranje
Djelatnosti: Razvijanje i promicanje nacionalnih prava i interesa Bošnjaka u RH; zaštita,
razvijanje i promicanje kulturnih i socijalnih prava kao interesa Bošnjaka u RH.
Hrvatsko-makedonsko kulturno društvo Narodno ruvo
Udruga je osnovana 11.08.2011. godine.
Opći cilj udruge: Oĉuvanje i njegovanje kulturnog nasljeĊa i folklora makedonske
nacionalne manjine u Osijeku. Razvijanje obrazovne i kulturne suradnje i prijateljskih odnosa
Repulike Hrvatske i Republike Makedonije, promicanje kulturnih vrijednosti, poticanje
tolerancije prema razliĉitostima, razvoj programa obrazovne i kulturne suradnje dvaju naroda.
Nacionalna zajednica Arapa
Nacionalna zajednica Arapa Hrvatske osnovana je u srpnju 2011. godine u Osijeku. Okuplja
graĊane RH arapske nacionalnosti, njeguje arapski jezik, kulturu, tradiciju i obiĉaje, upoznaje
s njima širu javnost te nastoji jaĉati gospodarsku suradnju Hrvatske i arapskog svijeta.
Opći cilj udruge: Oĉuvanje, promicanje, razvoj i unapreĊivanje arapske tradicije i kulture
Nacionalne zajednice Arapa Hrvatske (NZAH).
7.2.2.8. Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u podruĉju kulture
To su udruge koje mogu znaĉajno doprinijeti budućim programima Osijeka kao Europske
prijestolnice kulture 2020. i na koje Grad Osijek raĉuna u predlaganju i provoĊenju projekata
i programa i u fazi pripreme manifestacije, ali ponajviše u samoj 2020. Najviše smo
pozornosti poklonili udrugama koje rade s djecom i mladima.
7.2.2.8.1. Udruga za rad s mladima „Breza“ i Dokkica
Udruga za rad s mladima Breza djeluje od 2001. godine s ciljem pomaganja djeci i mladima
bez obiteljske podrške u njihovom odrastanju, osamostaljivanju, integraciji u društvo kroz
kreativnost i stvaralaštvo s drugom djecom i zajednicom u cjelini. Udruga je dobitnik Drţavne
nagrade za volontiranje za 2007. godinu, Zlatne plakete „Grb Grada Osijeka― za osobita
ostvarenja u podruĉju socijalne skrbi i jedinstven primjer kreativnog i volonterskog rada s
76
djecom i mladima, 2008. godine te Nagrade Osjeĉko-baranjske ţupanije za iznimna
postignuća na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije u 2011. godini.
MeĊunarodni kulturni pedagoški projekt za djecu i mlade Zemlja bez granica pokrenuli su
2004. godine u Osijeku na inicijativu štićenika, a isti je veoma brzo od manifestacije
prerastao u najveći festival za djecu i mlade u kontinentalnoj Hrvatskoj koji se odrţava svake
godine. Cilj je projekta neformalno uĉenje kreativnih i umjetniĉkih stvaralaĉkih vještina
kojima se potiĉe meĊunarodna interkulturalna suradnja, umreţavanje institucija i udruga u
lokalnoj zajednici i šire, a sve u svrhu prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih,
promocije kreativnosti i originalnosti u pedagoškom radu te kulture u cjelini. Poseban je
naglasak stavljen na ukljuĉivanje djece i osoba s poteškoćama i onih koji ne ţive u svojoj
obitelji. Udruga je 2012. godine pokrenula i niz kreativnih intervencija i akcija na javnim
mjestima u gradu u suradnji s Djeĉjom osjeĉkom kreativnom kućicom – Dokkicom.
Organizira zanimljive i neobiĉne kreativne intervencije i akcije na javnim mjestima kojima
istiĉe vaţnost oĉuvanja okoliša, promoviraju zdravi ţivot i kulturne vrijednosti grada te
obiljeţavaju vaţnije datume u godini. Do sada su ostvarene sljedeće akcije i intervencije:
Proljeće Budi(M) Grad, 2012., 2013.: obiljeţavanje proljeća u suradnji s osjeĉkim djeĉjim
vrtićima i osnovnim školama te udruţenjima, društvima i klubovima na kreativan i jedinstven
naĉin kao urbana intervencija djece grada Osijeka. Kreativna intervencija u prostoru - kip
Bajs: Osijek je grad biciklista pa je tako zahvaljujući suradnji Breze i Policijske uprave
osjeĉko-baranjske na kruţnome toku Đakovština postavljena ekološka obitelj bicikala kao
trajna i unikatna instalacija. Bicikli su izraĊeni od ekoloških materijala naĊenih na podruĉju
Parka prirode Kopaĉki rit. Skulptura - Čuvar dječjih snova: Prema minijaturi skulpture koju je
izradila djevojĉica bez roditeljske podrške, inaĉe štićenica Stambene zajednice Breza, osjeĉki
kipar Nikola Faller i slovensko-švicarska kiparica Luĉka Košĉak, izradili su skulpturu pod
nazivom "Ĉuvar djeĉjih snova". Djeca grada Osijeka, prije završne obrade skulpture, utisnula
su svoje prste na skulpturu kako bi njihovi snovi i ţelje ostali zauvijek saĉuvani u toj
jedinstvenoj skulpturi koja je postavljena u dvorištu Udruge Breza u središtu grada. Udruga
provodi brojne druge akcije, kao što su Obiljeţvanje Svjetskoga dana ptica - uĉenici
osnovnih škola grada Osijeka iscrtali su na osjeĉkoj Promenadi 298 ptica, koliko ih je 2013.
zabiljeţeno u Kopaĉkom ritu; Osječki globus - jedinstvena promotivno-turistiĉka skulptura
koju svako dijete moţe obiljeţiti svojim motivom; Zvijezda koja nedostaje - Akcija za ulazak
Hrvatske u EU - osmišljena kao edukativno-zabavna igra za roditelje i djecu i to kroz 28
europskih kućica koje svojim kreativnim motivima simboliziraju zemlje ĉlanice Europske
unije; Osijek – Grad dobrih poruka inicijativa je mladih u kojoj je cilj bio sakupiti što veći
broj osobnih, pozitivnih i inspirativnih poruka koje su osmislili graĊani Osijeka (bez obzira na
dob), koje su potom ispisane na osjeĉkoj Promenadi te na gradskim tramvajima i proĉeljima.
Projekt Osijek – Grad dobrih poruka se provodio u sklopu programa Mladi na djelu te je
financiran sredstvima Europske komisije i Grada Osijeka.
Dječja osječka kreativna kućica – Dokkica zapoĉela je s radom 2008. kao projekt udruge
„Breza―, a 2012. odvojila se u samostalnu udrugu, koja i dalje intenzivno suraĊuje s
„Brezom―. Projekt je bio osmišljen je kao preventivni program rada s djecom i mladima kroz
razliĉite aktivnosti (pomoć u uĉenju, organizacija slobodnoga vremena, psihoemocionalna
pomoć i podrška djeci i mladima s razliĉitim poteškoćama, kreativne radionice, igraonice,
pomoć u obiteljskom odgoju...), a sve u skladu s Nacionalnom strategijom prevencije
poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2008. do 2012. godine. Najvaţnije aktivnosti ove
nove udruge su organiziranje i provoĊenje kreativnih i edukativnih radionica za djecu
predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta (od 3 do 14 godina).
Opći cilj: Osposobljavanje djece i mladih za samostalni ţivot te uĉenje novih vještina.
Specifiĉni ciljevi:
1. Promicanje interesa djece i mladih u postupku ukljuĉivanja u društvenu zajednicu.
77
2. Pomoć u zadovoljenju stambenih potreba, potreba za radom te kulturnim potrebama
3. Osposobljavanje za samostalni ţivot u zajednici, a u svrhu postizanja što više razine
osobne i kolektivne kvalitete ţivljenja djece i mladih.
4. Poticanje meĊunarodne suradnje na podruĉju odgoja, obrazovanja i kulture djece i mladih.
Rok: trajno.
7.2.2.8.2. Društvo za kulturnu suradnju - Francuska alijansa Osijek
Udruga se prvi put spominje 1897. godine u dnevnom listu «Die Drau», kada je grupa
uglednih graĊana Osijeka osnovala Francuski klub. Kao takav, osjeĉki Francuski klub
odnosno, od 2009. godine, Francuska Alijansa Osijek je najstarije društvo francuskohrvatskog prijateljstva u Hrvatskoj te jedna od najstarijih udruga u Osijeku. Nakon 113.
godina postojanja pod imenom Društvo za kulturnu suradnju „Francuski Klub – Cercle
français― Osijek, osjeĉko društvo frankofona i ljubitelja frankofonskih jezika i kultura
primljeno je u MeĊunarodnu udrugu Francuskih Alijansi u srpnju 2009. godine. Zahvaljujući
velikom zalaganju naših ĉlanova i volontera te potpori Grada Osijeka i Veleposlanstva
Francuske, Osijek je, po uzoru na druge hrvatske gradove kao što su Zagreb, Split, Rijeka i
Dubrovnik, dobio Francusku Alijansu. Pored ponude već tradicionalnog kulturnog programa i
jeziĉnih radionica, osjecka Francuska Alijansa postat će platforma za posredništvo i
komunikaciju izmeĊu graĊana i institucija Osijeka i Francuske.
Kroz program Dana frankofonije koji se u kontinuitetu odrţava od 1997. godine, udruga
sustavno pridonosi pribliţavanju Osjeĉana konceptu „europskog graĊanstva ». Udruga je
2012. godine pokrenula Kino-klub Francuske Alijanse te na taj naĉin do sada nekomercijalno
prikazala preko 50 naslova frankofone kinematografske baštine. Francuska Alijansa postala je
platformom za posredništvo i komunikaciju izmeĊu graĊana i institucija Osijeka i frankofonih
drţava te je svojom dugom tradicijom i ugledom na lokalnoj i nacionalnoj razini postala
referencom glede francuskog jezika i frankofonih kultura.
Opći cilj: Promidţba i popularizacija francuskog jezika i kulture te odrţanje i razvijanje
francusko-hrvatskog prijateljstva i suradnje.
Specifiĉni ciljevi: 1. Prepoznavanje udruge kao „udruge u lokalnoj zajednici― odnosno javnog
prostora i okupljališta ljubitelja svih oblika umjetnosti i kulture kroz obrazovne, kulturnoumjetniĉke i druge programe.
2. Umreţavanje s frankofonom Europom. Jaĉanje partnerskih odnosa s jedinicama lokalne
samouprave, srodnim udrugama u regiji i šire, s meĊunarodnim partnerima (teritorijalni
kolektivi u Francuskoj, kantoni odnosno gradovi u Švicarskoj itd.) te s privatnim sektorom
kroz povećanje broja projekata u kojima se udruga ukljuĉuje u svojstvu partnera ili suradnika
(na regionalnoj / prekograniĉnoj i nacionalnoj razini).
Rok: kontinuirano.
7.2.2.8.3. Udruga Pannonian
Pannonian Challenge predstavlja vodeće natjecanje u ekstremnim sportovima koje kao takvo
dugi niz godina grad Osijek ĉini epicentrom najboljih urbanih sportaša, no pored sportskog
programa svjetske klase dogaĊaj ĉini i drugi dio urbane kulture a to su glazbeni koncerti,
glazbene radionice, foto i video izloţbe, natjecanje u modernom break danceu te crtanje
grafita kao posljednji dio navedenog dogaĊaja. Dolaskom preko 20.000 posjetitelje svake
godine i nevjerojatnim rastom koji obuhvaća rast posjeta, rast noćenja i rast same urbane
kulture projekt Pannonian Challenge ĉini jedinstvenim i prepoznatljivim brendom regije
Slavonija i Baranja. Brz napredak i ţelja za napretkom dovode do jaĉanja odnosa sa
susjedima gdje se pokreće suradnja s osnivaĉima festivala EXIT te zajedniĉko pristupanje
fondovima EU s glazbenim festivalom Summer3p iz Subotice koji utjeĉu na daljnji plan
projekta Pannonian Challengea. Dugoroĉni cilj projekta jest pozicioniranje na vrhu liste
78
sportsko glazbenih festivala u Jugo Istoĉnoj Europi, razvoj mladih subkultura, mentoriranje
mladih te znaĉajan utjecaj na gospodarsku sliku grada Osijeka prihodovanjem iz turizma,
sporta, glazbe i internacionalnih kompanija.
7.2.2.8.4. Udruga za kreativni razvoj „Slap“
Udruga za kreativni razvoj Slap nastala je 2000. godine s ciljem pronalaska odgovora na
pitanje kako omogućiti ljudima da rade ono što vole i da od svog rada pristojno ţive. Tijekom
više od 10 godina djelovanja udruge kao jedno od rješenja nametnulo se socijalno
poduzetništvo: nov naĉin gledanja na poslovanje koji društvenu dobrobit stavlja ispred
kapitala, gdje pojedinac ima pravo glasa i gdje se cijeni rad kao aktivnost kojom se stvara
nova vrijednost. Promocija i prakticiranje takvog naĉina razmišljanja, kao poluge društvenog
razvoja temelj je svih Slapovih projekata. Kroz te projekte kao partneri i korisnici prošle su
mnoge organizacije i pojedinci. MeĊu mnogobrojnim projektima koje je udruga provodila
istiĉe se projekt Ethno-Brand, koji je promicao i tradicijske kulturne vrijednosti (razvoj
turistiĉkih potencijala Slavonije i Baranje kroz jaĉanje mreţe socijalnog poduzetništva
ukljuĉujući i proizvodnju rukotvorina).
Opći cilj: Razvoj ljudskih resursa i jaĉanje socijalnog kapitala u cilju društvenog i
gospodarskog razvoja regije kroz edukaciju i podršku potencijalnim nositeljima razvoja te
kroz jaĉanje partnerskih modela suradnje sva tri sektora civilnoga društva.
Specifiĉni ciljevi: 1. Nastaviti stvarati i realizirati obrazovne programe iz podruĉja djelovanja
organizacija civilnog društva (Upravljanje projektnim ciklusom - pisanje i provedba
projekata, Odrţivost udruga, Marketing i odnosi s javnošću neprofitnih organizacija...),
društvene odgovornosti poslovnog sektora (Osmišljavanje i realizacija modela društveno
odgovornog poslovanja) i meĊusektorske suradnje.
2. Razvijati i unaprjeĊivati programe edukacije i konzultacija za pokretanje ili prelazak na
organsku poljoprivrednu proizvodnju.
Rok: trajno.
7.2.2.8.5. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek je nevladina organizacija, udruga graĊana.
Trenutno ima 11 zaposlenih. Centar za mir je nastao kao odgovor na stradanja i ratno nasilje
tijekom Domovinskog rata poĉetkom 1992.g. u vrijeme kada su ţitelji Osijeka i tisuće
prognanika/ca koji su se sklonili u Osijek bili izloţeni svakodnevni razaranjima i ratnom
nasilju. Tijekom 22 godine svoga djelovanja ĉlanice/ovi, Centra za mir te mnogobrojni
volonteri/ke iz Osijeka, Hrvatske i svijeta su nastojali pridonositi zaustavljanju rata i nasilja u
ratu, završetku rata putem mirovnog procesa (posebno u provedbi mirne integracije
Podunavlja) te oporavku povrijeĊenih pojedinaca/ki i razorenih zajednica kako bi se aktivno
ukljuĉili u napore izgradnje odrţivog mira – društva utemeljenog na kulturi mira. Tu svoju
misiju Centar za mir provodi osnaţivanjem pojedinaca/ki, inicijativa i udruga civilnog društva
za odgovorno sudjelovanje u pozitivnim društvenim promjenama nenasilnim putem. Udruga
priprema i novi projekt Zalog za budućnost – ljudi grade mir - zapis o graĎanskom mirovnom
djelovanju civilnoga društva, ĉiji cilj je popisati, izluĉiti i uĉiniti dostupnom arhivsku graĊu o
mirovnim nastojanjima za vrijeme Domovinskog rata i u ranom poslijeratnom razdoblju u
istoĉnoj Hrvatskoj, posebno o doprinosu graĊana (u velikoj većini ţena) ostvarivanju mirne
integracije Podunavlja.
Opći cilj: Izgradnja društva utemeljenog na kulturi mira.
Specifiĉan cilj: Odrţati i stvarati nove projekte, na tragu već postojećih, poput Monitoring
stambenog zbrinjavanja na području hrvatskog Podunavlja, Besplatna pravna pomoć,
Mirotvorstvo, Mi u zajednici, Zagovaranje, Praćenje suĎenja za ratne zločine.
Rok: kontinuirano.
79
7.2.2.8.6. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek je samostalna, nestranaĉka i neprofitna
udruga graĊana osnovana 1995. godine u Osijeku s ciljem aktiviranja graĊana za zaštitu
prirode i okoliša te unaprjeĊenje kvalitete ţivljenja kroz zagovaranje, promociju i primjenu
ekološki opravdanih tehnologija i odrţivog razvoja. Udruga ima 60-tak ĉlanova od kojih je
petnaest volontera i pet stalno zaposlenih osoba.
Opći cilj: Zaštita prirode i okoliša, javno zagovaranje i poticanje sudjelovanja javnosti u
procesima odluĉivanja, organiziranje predavanja, javnih prezentacija, izloţbi, okruglih
stolova, konferencija, te produkcija tiskanih i video materijala, edukacija za zaštitu prirode i
okoliša, promicanje obnovljivih izvora energije i energetske uĉinkovitosti, poticanje ekoturizma kao odrţivog modela upravljanja prirodnim resursima, umreţavanje s drugim
organizacijama i institucijama koje se zalaţu za iste ili sliĉne vrijednosti u Hrvatskoj i svijetu.
Specifiĉni cilj: Panonski put umjetnosti. Projekt „Panonski put umjetnosti― osmišljen je u
suradnji s Umjetniĉkom akademijom u Osijeku, kao nositeljem, te Akademijom umetnosti iz
Novoga Sada, kao partnerom. Edukativan projekt u kojemu se nadopunjuju ekologija i
umjetnost u svrhu odrţivoga razvoja, predviĊeno je širenje projekta na podruĉje cijele
ţupanije, a poĉetna toĉka je grad Osijek.
Rok: trajno.
7.2.2.8.7. PRONI centar za socijalno pouĉavanje
PRONI centar je nevladina udruga ĉija je djelatnost preteţno usmjerena na mlade nastojeći
poticati suradnju i razumijevanje meĊu ljudima. PRONI Centar ţeli osposobiti mlade ljude u
cilju preuzimanja odgovornosti za sebe i razvitak društva kojeg su dio, društva u kojem su
njihove potrebe prepoznate i nailaze na odgovor na svim razinama. Cilj ove udruge je pomoći
mladima u poboljšanju kvalitete ţivljenja, u stvaranju društva u kojem mladi ljudi aktivno
sudjeluju u procesima donošenja odluka koje ih se tiĉu i na taj naĉin preuzimaju odgovornost
u procesu društvene promjene. Stoga poticanje sudjelovanja mladih ljudi i njihovo samoosnaţivanje ĉini okosnicu rada udruge.
PRONI centar je osnivaĉ Info-centra za mlade tj. Info-centar je dio projekta Šalter PRONI
centra. S obzirom na strateške odrednice Nacionalnog programa djelovanja za mlade glavna
podruĉja toga programa su: obrazovanje i informatizacija, zapošljavanje i poduzetništvo,
socijalna politika prema mladima, zdravstvena zaštita i reprodukcijsko zdravlje, aktivno
sudjelovanje mladih u društvu, kultura mladih i slobodno vrijeme te mobilnost, informiranje i
savjetovanje. Info-centar za mlade pruţa i usluge komplementarne osnovnom informiranju i
savjetovanju, kao što su obrazovanje o razliĉitim temama, pomoć pri organizaciji i provedbi
projekata i sliĉno.
7.2.2.8.8. Volonterski centar Osijek
Volonterski centar Osijek je neprofitna udruga otvorena svim graĊanima, a njegovo je
djelovanje utemeljeno na naĉelima solidarnosti, humanosti, nenasilja, uvaţavanja razliĉitosti,
suradnje, odgovornosti, transparentnosti i ekonomiĉnosti, samostalnosti i neovisnosti.
Volonterski centar nastoji biti inovativan u svom djelovanju, imati ulogu promotora
pozitivnog djelovanja pojedinca u zajednici te stvarati prostor i mogućnosti iskustvenog
uĉenja i razvoja.
Opći cilj: Biti inspiracija i podrška aktivnom sudjelovanju graĊana, razvoju volonterstva i
civilnoga društva.
Specifiĉni strateški ciljevi udruge: 1. Poticati razvoj zajednice kroz jaĉanje socijalnog
kapitala koji poĉiva na graĊanskom angaţmanu, povezanosti, uzajamnosti i povjerenju;
2. Podrţati organizirano djelovanje pojedinaca i grupa graĊana i aktivno sudjelovanje u
razvoju lokalne zajednice kroz inicijative i akcije za opću dobrobit;
80
3. Doprinijeti izgradnji odrţive infrastrukture za razvoj civilnog društva i volonterstva;
4. Utjecati na javne politike koje doprinose razvoju demokracije i graĊanskog društva;
5. Promovirati i zagovarati vrijednosti civilnog društva i volonterstva;
6. Biti odgovorno voĊena, uĉinkovita i utjecajna organizacija koja kontinuirano radi na
unaprjeĊenju svoga djelovanja.
Rok: trajno.
7.2.2.8.9. Udruga Gloria Maris
Udruga Gloria Maris, uz pomoć Grada Osijeka i Turistiĉke zajednice grada Osijeka,
predstavlja javnosti Izloţbu vodenog svijeta - prirodoslovnu zbirku mekušaca koja sadrţi
preko milijun primjeraka. Zbirku je pomno skupljao predsjednik udruge, Vladimir Filipović,
punih pedeset godina. Ova jedinstvena zbirka u ovome dijelu Europe vrijedan je doprinos
turizmu našega grada, a sluţi i u obrazovanju djece i mladih. Na Izloţbi vodenog svijeta
mogu se vidjeti predstavnici kopnenih i slatkovodnih mekušaca s našeg podruĉja (Drava,
Dunav, Kopaĉki rit), fosilni ostaci Panonskog mora te školjke, puţevi, glavonošci, zvjezdaĉe,
jeţinci, spuţve, koralji, neobiĉne ribe i morski psi iz raznih mora svijeta.
Udruga kontinuirano provodi aktivnosti odgojno - obrazovnog karaktera, kao što su
predavanja, edukativne radionice, izloţbe i sl. Programi imaju za cilj popularizaciju prirodnih
znanosti i razvoj prirodoznanstvene kulture. Posebne programe Udruga provodi za djecu i
odrasle s posebnim potrebama, kao i za pacijente osjeĉke bolnice.
7.2.3. Kulturne manifestacije u gradu Osijeku
7.2.3.1. Osjeĉko ljeto kulture
Osječko ljeto kulture (OLJK) je najveći kulturni dogaĊaj u istoĉnoj Hrvatskoj koji od 2001.
godine svojim graĊanima nudi kvalitetne kulturne programe tijekom ljeta s ciljem
oţivljavanja grada, posebice njegove barokne jezgre, TvrĊe. OLJK je pokrenulo tadašnje
Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka, kao sastavni dio plana revitalizacije stare gradske
jezgre, TvrĊe. Ovoj manifestaciji prethodila su Ljeta u TvrĎi, zametak današnjeg OLJK-a.
Kulturna manifestacija Osječko ljeto kulture odrţava se u lipnju i srpnju, dva tjedna u
organizaciji Djeĉjeg kazališta Branka Mihaljevića i HNK u Osijeku, a uz potporu Odsjeka za
kulturu Grada Osijeka. Na njemu sudjeluju osjeĉke ustanove i udruge u kulturi, pojedinaĉni
umjetnici i brojni gostujući izvoĊaĉi. Cilj ove manifestacije je zadovoljenje kulturnih potreba
Osjeĉana, graĊana cijele istoĉne Hrvatske i turista. Namjera organizatora i sudionika je da
ovim dogaĊanjem Osijek postane prepoznatljiv na kulturnom i festivalskom zemljovidu
Hrvatske. Dugoroĉni cilj je da OLJK kao festival postane i dio srednjoeuropske kulturno –
turistiĉke ponude. Na Osječkom ljetu kulture ostvari se 40-ak dramskih, glazbenih, plesnih,
likovnih, knjiţevnih i filmskih programa visoke kulturne razine, koje prati oko 11 000
gledatelja. Uvijek se traţi ne samo stolac više nego i mjesto za stajanje. Taj veliki broj
zadovoljnih gledatelja najbolji je znak uspješnosti OLJK-a.
7.2.3.2. Krleţini dani
Krleţini dani su kazališno-teatrološka manifestacija koja se odrţava od 1987.g. kada je
postavljen monumentalni spomenik Miroslava Krleţe, rad akademske kiparice Marije Ujević.
No, tek se od 1990.g. ostvaruju Krleţini dani kao kazališna smotra i znanstveno savjetovanje
s tematikom iz hrvatske dramske knjiţevnosti i kazališta. Od 1990.g. Krleţini se dani
odrţavaju svake godine poĉetkom prosinca. Organizatori Krleţinih dana su: Hrvatsko
81
narodno kazalište u Osijeku, Odsjek za teatrologiju Zavoda za knjiţevnost i teatrologiju
HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta i glazbe HAZU iz Zagreba, te Filozofski
fakultet iz Osijeka. Jedan od trajnih pokrovitelja ove manifestacije je Grad Osijek.
7.2.3.3. SLUK
SLUK je smotra recentnog lutkarskog stvaralaštva, koje u nas redovito organizira domaćin,
Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i Grada Osijeka. Nacionalni lutkarski festival SLUK nastao je iz ideje da
se hrvatskim profesionalnim lutkarskim kazalištima pruţi prilika da na jednome mjestu
pokaţu svoja najbolja ostvarenja, te da ansambli razmijene iskustva u organiziranim
razgovorima i neobveznom druţenju. U pratećim programima SLUK-a odrţavaju se izloţbe,
teorijske diskusije, okrugli stolovi, a izlaze i prigodne festivalske tiskovine.
7.2.3.4. EPTA
Od 1999. godine Glazbena škola Franje Kuhaĉa je bila organizator i domaćin I. EPTA-inog
meĊunarodnog natjecanja mladih pijanista. European Piano Teacherss Association - Europska
udruga klavirskih pedagoga (EPTA) okuplja svoje ĉlanove u 37 zemalja Europe, a jedna od
njih je i Republika Hrvatska. MeĊunarodni projekti u organizaciji hrvatske EPTE odrţavaju
se pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, manifestaciju su kao supokrovitelji omogućili i
pomogli Grad Osijek i Osjeĉko-baranjska ţupanija.
7.2.3.5. Koncertni ciklus – Osječka muzejska glazbena srijeda
Najvaţniji klasiĉni koncertni glazbeni dogaĊaji u gradu Osijeku obuhvaćeni su Koncertnim
ciklusom grada – ciklusom glazbenih gostovanja eminentnih hrvatskih i inozemnih solista i
ansambala. Koncertni ciklus grada je ciklus s tradicijom dugom desetljećima. U zadnje dvije
godine nedostaju kadrovski uvjeti za organizaciju koncerata, te su Umjetniĉka akademija u
Osijeku i Muzej Slavonije Osijek s velikim entuzijazmom, svjeţinom i uspjehom preuzeli tu
djelatnost. Osim gostovanja eminentnih stranih glazbenika i onih iz ostalih dijelova Hrvatske,
Osječka muzejska glazbena srijeda promiĉe i potiĉe mlade osjeĉke umjetnike, koji su završili
ili su studenti Umjetniĉke akademije.
7.2.3.6. MeĊunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe
U Osijeku se u svibnju svake godine odrţava Festival hrvatske tamburaške glazbe, a ove
godine će to biti već 37. festival. Na festivalu svake godine sudjeluje oko 30 tamburaških
orkestara, zborova i malih sastava iz svih dijelova RH, te Slovenije, Austrije i Srbije. Koncerti
se odrţavaju u Osijeku, Vukovaru, Belišću, Donjem Miholjcu, Našicama, Feriĉancima,
Duboševici, Starom Petrovom Selu, Vinkovcima (na podruĉju triju slavonskih ţupanija), te u
Somboru u Srbiji, u Peĉuhu u MaĊarskoj i Parndorfu u Austriji. Jedan od trajnih pokrovitelja
ove manifestacije je Grad Osijek.
7.2.3.7. Memorijal „Franjo Kreţma“
Ovaj memorijal je meĊunarodno violinistiĉko natjecanje mladih talentiranih violinista, koje se
odrţava bienalno od 1968. godine u ĉast genijalnom osjeĉkom violinisti Franji Kreţmi.
Memorijal ukljuĉuje višednevni programski rad i ima nacionalni znaĉaj u promidţbi hrvatske
kulturne baštine. Okuplja vrhunske mlade violiniste od srednjoškolskog uzrasta do
diplomiranih umjetnika. Osnovni je programski koncept tri koncertne veĉeri kroz koje publika
ima priliku ĉuti trenutno najbolje uĉenike i studente iz Hrvatske i inozemstva te u završnoj
82
veĉeri jednog ili dva istaknuta mlada violinista. Jedan od trajnih pokrovitelja memorijala je
Grad Osijek.
7.2.3.8. Memorijal „ Darko Lukić“
Ovaj memorijal se odrţava tradicionalno i bienalno od 1977. godine u spomen na velikog
pijanista Darka Lukića. Okuplja mlade talente iz ĉitave Hrvatske i Europe, te donosi glazbeno
kvalitetan vikend uz vrhunske klaviriste u svojoj kategoriji. Osnovni je programski koncept tri
koncertne veĉeri kroz koje publika ima priliku ĉuti trenutno najbolje uĉenike i studente iz
Hrvatske i inozemstva te u završnoj veĉeri jednog ili dva istaknuta mlada umjetnika. Jedan od
trajnih pokrovitelja memorijala je Grad Osijek.
7.2.3.9. Jazz Spring Festival
Jazz band „Argus― odrţao je već 5 ovih festivala, koji se sastoje od niza koncerata s ciljem
kulturnog i edukativnog promicanja jazz glazbe. U organizaciji Udruge Argus i pod
pokroviteljstvom Grada Osijeka u oţujku ili travnju u Old bridge pubu u Osijeku odrţava se
Spring jazz festival Osijek koji od 2009. ima i meĊunarodno obiljeţje(2009.- gosti iz Peĉuha,
2010.- gosti iz Vojvodine).
7.2.3.10. MeĊunarodni jazz & blues festival Osijek
MeĎunarodni jazz festival se u Osijeku odrţava od 2005. godina u organizaciji Hrvatske
udruge za znanost, umjetnost i kulturu. U vrijeme odrţavanja festivala Osijek ugošćuje
najveće svjetske jazz glazbenike. Jedan od pokrovitelja festivala je Grad Osijek.
7.2.3.11. MeĊunarodni festival kazališnih akademija Dioniz
Umjetniĉka akademija u Osijeku (UAOS), na ĉelu s dekanicom izv. prof. dr. sc. Helenom
Sablić Tomić te katedra za glumu i lutkarstvo, pod vodstvom Roberta Raponje, organiziraju
meĊunarodni festival pod nazivom Dionizijev festival od 2008. godine.
Inicijatori festivala, ţele afirmirati kazališni medij u prostorima gdje teatar rijetko zalazi, a
zagovaraju zaigranost, inventivnost, komunikativnost, otvorenost teatarskog ĉina.
Inicijatori imaju do sad već veliko iskustvo u kreaciji i organizaciji kazališnih dogaĊanja i
teatarskih sveĉanosti, te u pedagoškom radu. TakoĊer imaju uvid u europsku kazališnu
produkciju, te u rad europskih umjetniĉkih akademija. U organizaciju i kreiranje Dionizijeva
festivala, osim profesora, ukljuĉeni su i studenti studija glume i lutkarstva UAOS. Osim
osjeĉke akademije na festivalu sudjeluju studenti i profesori dramskih akademija iz Zagreba,
Novog Sada, Sibiua (Rumunjska) i Bratislave. U okviru festivala odrţavaju se profesionalne i
studentske predstave, a na UAOS se odrţavaju seminari i radionice koje vode ugledni
kazališni pedagozi. Festival takoĊer sadrţava natjecateljski dio pod nazivom «Mojih pet
minuta» za studente, koji pripremaju svoj originalni petominutni nastup na temu: Dionizijeve
suze. Osim umjetniĉkog, te natjecateljskog djela, festival ukljuĉuje i natjecanje u sportovima
izmeĊu akademija – sudionika, kao i izmeĊu ekipa gostiju koji prate festivalska dogaĊanja.
Cilj festivala je izlaţenje kazališnog medija iz zatvorenog akademskog prostora, povezivanje
ove regije s ostalim regijama Europe, pruţanje prilike mladim ljudima da upoznaju rad drugih
akademija, te im je to ujedno i prilika da se prezentiraju javnosti. Projekt – Dionizijev festival,
meĎuprostori kazališne igre ţeli se nametnuti na leţeran, jednostavan i neposredan naĉin, u
nadi da će zaţivjeti i prerasti u jedinstven i prepoznatljiv meĊunarodni kazališni festival.
83
7.2.3.12. Ostale manifestacije Umjetniĉke akademije u Osijeku od znaĉaja za grad
Još je nekoliko relativno mladih, ali vrlo znaĉajnih, manifestacija koje je pokrenula osjeĉka
Umjetniĉka akademija. Od kazališno-scenskih manifestacija izdvajamo još Lutkokaz meĊunarodnu reviju lutkarstava. Od glazbenih manifestacija istiĉemo GLAZ-B-OS i
MeĎunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirski, a od likovnih Umjetničku koloniju Jarčevac.
Istakli bismo i jednu novu inicijativu pod nazivom 2014. godina Julija Knifera: Vijeće
Umjetniĉke akademije u Osijeku donijelo je odluku da se godina 2014. proglasi godinom
Julija Knifera (Osijek, 23. travnja 1924. - Pariz, 7. prosinca 2004.) povodom devedesete
obljetnice roĊenja i desete obljetnice njegove smrti. U obiljeţavanju Kniferove godine
sudjelovat će sva tri Odsjeka Umjetniĉke akademije u suradnji s HDLU-om, Akademijom
likovnih umjetnosti u Zagrebu i veleposlanstvom Republike Francuske u Hrvatskoj. Upriliĉit
će se niz umjetniĉkih zbivanja na temu meandra npr. prikladno obiljeţavanje rodne kuće
Julija Knifera u Vukovarskoj ulici, iniciranje naziva ulice Julija Knifera, uvoĊenje motiva
meandra u gradske prostore osobito na promenadi uz Dravu.
Festival InterVox kulturna je manifestacija koja predstavlja bogatstvo i raznovrsnost vokalne
umjetnosti, talenta i kreativnosti umjetnika svih generacija. U sklopu festivala publici će se
predstaviti domaći i inozemni umjetnici kroz niz koncerata, od solistiĉkih do simfonijskih,
opernih i operetnih predstava, seminara i radionica. Oko 500 pjevaĉa, glazbenika,
organizatora sudjeluje u pripremi i izvedbi Festivala.
MeĊunarodno pjevaĉko natjecanje Lav Mirski pokazalo se prijeko potrebna manifestacija na
glazbenom polju. Natjecatelji pristiţu iz slijedećih zemalja: MaĊarska, Bosna i Hercegovina,
Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Austrija, Irska, Italija i mnogih drugih zemalja, a
rijeĉ je o studentima, uĉenicima, ali takoĊer i završenim školovanim umjetnicima. Oko 100
mladih glazbenika nastupa na Natjecanju i nastoji izboriti najbolji plasman.
GLAZBOS - Glazbene boţićne sveĉanosti Umjetniĉke akademije u Osijeku: Kulturna
manifestacija, ukljuĉuje organizaciju koncerata, predavanja, radionica na temu povezanosti
glazbene umjetnosti s idejom sliĉnih predboţićnih blagdanskih manifestacija
srednjeeuropskog okruţja.
7.2.3.13. MeĊunarodni kazališni festival na njemaĉkom jeziku
U Osijeku se, u organizaciji Njemaĉke narodnosne zajednice – Zemaljske udruge
Podunavskih Švaba, već sedam godina za redom odrţava MeĊunarodni festival na
njemaĉkom jeziku. Na festivalu sudjeluju kazališne skupine iz Hrvatske, MaĊarske,
Rumunjske i drugih europskih zemalja, a posjetitelji mogu sudjelovati i na kazališnim
radionicama koje drţe iskusni domaći i strani kazališni pedagozi. Jedan od pokrovitelja
festivala je Grad Osijek.
7.2.3.14. Slavonski biennale
Izloţba Slavonski biennale tradicionalna je likovna manifestacija koju već više od 40 godina
organizira Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i šire (npr. 20. i 23. slavonski biennale je
ukljuĉilo istovremeno više izloţbenih prostora). Zapoĉela kao izloţba Slavoncima, no s
vremenom se profilira dajući pravo svima koji se prijavljuju po zadanim kriterijima. Na
Slavonskom biennalu zastupljene su sljedeće likovne discipline: slikarstvo, kiparstvo, grafika,
multimedija, video, fotografija i druge suvremene umjetniĉke prakse. Slavonski biennale je
jedina manifestacija u regiji koja ukljuĉuje kustosku ulogu i ulogu ţirija - detektirajući
tijekove suvremene umjetniĉke prakse..
84
7.2.3.15. Dani grafike
Likovna manifestacija koju organizira Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, posvećena
grafiĉkoj umjetnosti, u nivou regije, hrvatskoj grafiĉkoj sceni, ali i u meĊunarodnoj panorami
(V. dani grafike u suradnji s Ljubljanom), njezinoj revitalizaciji, boljem razumijevanju i
popularizaciji: izloţbe grafika, grafiĉke radionice, predavanja na temu grafiĉke umjetnosti,
predstavljanja edicija posvećenih grafici i sl. Dani grafike u Osijeku odrţavaju se od 2004.
godine.
7.2.3.16. Memorijal Ive Kerdića - Triennale medaljerstva i male plastike
Muzej likovnih umjetnosti organizira Memorijal Ive Kerdića, nacionalnu smotra koja
trijenalno predstavlja hrvatsko medaljerstvo i malu plastiku – dvije vrlo specifiĉne, uske
likovne discipline unutar umjetnosti kiparstva, kojima se u Hrvatskoj bavi razmjerno mali
broj umjetnika. Ova umjetniĉka priredba s respektabilnom tradicijom od preko trideset godina
postojanja zamišljena je kao reprezentativan pregled suvremenog recentnog stvaralaštva na toj
specifiĉnoj umjetniĉkoj sceni. Sukladno izloţbenom konceptu i dosadašnjoj praksi, Memorijal
Ive Kerdića sastoji se od selekcije suvremenog medaljerstva i male plastike te zasebne
tematske izloţbe iz hrvatske kiparske suvremenosti ili baštine, takoĊer u oblicima kiparske
minijature. Izbor radova koji se prikazuju na memorijalima rezultat su ocjene posebno
formiranog Umjetniĉkog savjeta.
7.2.3.17. Dani Matice hrvatske
Matica hrvatska, Ogranak Osijek svake godine prireĊuje bogat kulturni program povodom
Dana Matice hrvatske, koji obuhvaća ne samo knjiţevna dogaĊanja nego i dogaĊanja s
podruĉja ostalih kulturnih djelatnosti. Svake godine se ova manifestacija ostvaruje u okviru
meĊunarodne suradnje s Maticom hrvatskom iz gradova susjednih zemalja, koji su ujedno i
gradovi-prijatelji Grada Osijeka: Peĉuh, Subotica, Tuzla. Manifestacija najĉešće obuhvaća:
knjiţevne veĉeri, tribine i okrugle stolove, predstavljanja knjiţevnih izdanja, knjiţevne
rasprave, pjesniĉke veĉeri, ali i koncerte te izloţbe.
7.2.3.18. MeĊunarodna radionica umjetniĉke grafike– HDLU Osijek
MeĎunarodna radionica umjetničke grafike odvija se u radionicama likovnog odsjeka
Umjetniĉke akademije u Osijeku koje su opremljene po profesionalnim standardima. Sama
manifestacija traje deset dana tijekom mjeseca srpnja svake godine. Do sada su realizirane
dvije radionice s velikim uspjehom što pokazuju reakcije publike kao i struke, prilikom
izloţbi odrţanih u Osijeku i Zagrebu. Svaki saziv MeĎunarodne radionice umjetničke grafike
popraćen je izloţbom radova sudionika. Veći dio radova pripada zbirkama grafike u zemlji, a
manji sponzorima ili je namijenjen trţištu. Time se otvara i mogućnost dodatnog
sufinanciranja projekta. U organiziranju i voĊenju meĊunarodnih aktivnosti radionice grafike
sudjeluju HDLU Osijek, Umjetniĉka akademija, te gospodin Stanislav Marijanović, koji je
vodio i MeĊunarodnu grafiĉku ljetnu školu Vrbniĉke grafiĉke akademije, a kao
potpredsjednik meĊunarodnog udruţenja grafiĉara Torben Bo Halbirk u Parizu, stoje mu na
raspolaganju bogate datoteke i kontakti.
7.2.3.19. Zemlja bez granica
MeĊunarodni kulturni pedagoški projekt za djecu i mlade Zemlja bez granica pokrenuli su
2004. godine u Osijeku na inicijativu štićenika, a isti je veoma brzo od manifestacije
prerastao u najveći festival za djecu i mlade u kontinentalnoj Hrvatskoj koji se odrţava svake
godine. Cilj je projekta neformalno uĉenje kreativnih i umjetniĉkih stvaralaĉkih vještina
kojima se potiĉe meĊunarodna interkulturalna suradnja, umreţavanje institucija i udruga u
85
lokalnoj zajednici i šire, a sve u svrhu prevencije neprihvatljivoga ponašanja djece i mladih,
promocije kreativnosti i originalnosti u pedagoškom radu te kulture u cjelini. Poseban je
naglasak stavljen na ukljuĉivanje djece i osoba s poteškoćama i onih koji ne ţive u svojoj
obitelji. Zemlja bez granica u gradu Osijeku odrţavala se devet godina uz potporu Grada
Osijeka, pokroviteljstvo Predsjednika RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,
Ministarstva kulture, veleposlanstava i brojnih sponzora, i to krajem kolovoza pod razliĉitim
manifestacijskim nazivima: 2004. Na mostu; 2005. Ja mogu; 2006. Svijetlit' u mraku; 2007.
Letjeti; 2008. Kao oblak; 2009. Sanjam; 2010. Ĉudesne ulice i 2010. Grad beskrajnih ljudi
(odrţana u Zadru); 2011. …I …; 2012. Mjesto za mene; 2014. Nevidljive ptice.
Tijekom devet festivalskih godina sudjelovalo je 23 zemlje iz Europe i svijeta, 279 umjetnika,
523 pedagoška djelatnika, 903 volontera te 16.000 djece i mladih, a odrţano je 302 radionice.
Cijelo dogaĊanje nije natjecateljskog tipa, već nastoji ohrabriti svako dijete i mladog ĉovjeka
na uĉenje novih vještina. Festival osmišljavaju umjetnici, pedagoški djelatnici, voĊeni
idejama djece iz podruĉja glazbe, plesa, slikarstva, multimedije, kazališta, kiparstva, odjevnog
dizajna, zanatskih vještina i sl. Za vrijeme festivala stari dio grada - TvrĊa (parkovi, ulice,
trgovi) pretvara se u svijet mašte gdje tisuće djece i mladih radi interaktivno na zadanu temu.
Svaku veĉer i tijekom dana u gradu se odvijaju razliĉiti performansi, izvedbe koje su
kreativna neoĉekivana intervencija na javnim površinama i u prostorima gdje se okuplja veliki
broj ljudi, a inaĉe nije ustaljena praksa. Posljednju noć festivala otvara se Bezgraniĉna zemlja
koja predstavlja djeĉje i umjetniĉke snove, a posjetitelji ovu beskrajnu zemlju stvaralaštva
mogu doţivjeti samo jednom. Bezgraniĉna je zemlja sinteza stvaranja i zajedništva,
bogatstvo razliĉitosti, preplitanje brojnih kultura i naslijeĊa koji su utkani u njezino središte
osloboĊeno predrasudama. Na ovaj naĉin povezujemo sve generacije.
S obzirom na meĊunarodni karakter Festivala, svake godine kao gosti sudjeluju i
veleposlanici zemalja iz kojih umjetnici Festivala dolaze. Do sada su "Zemlju bez granica"
posjetila sljedeća veleposlanstva: Italija, Slovenija, Japan, Rumunjska, Makedonija,
Nizozemska, Srbija, Bosna i Hercegovina. Uz njih, Festival posjećuju i odgojno-obrazovne
ustanove iz drugih Ţupanija, ali i inozemstva.
U vrijeme pripreme i za vrijeme odrţavanja festivala svi lokalni, ali i nacionalni mediji
najavljuju i objavljuju dogaĊanja „Zemlje bez granica― o ĉemu svjedoĉi više od 200 razliĉitih
reportaţa, tematskih emisija i sl. Od 2005. godine partner Festivala je Grad Osijek, a kao
donatori ili sponzori podrţavaju ga privatna ili javna poduzeća te druge organizacije.
Festival ujedno promiĉe i kreativni turizam u Osijeku i široj regiji pa je 2011. manifestacija
predstavljena na iznimno popularnom promotivno-turistiĉkom site-u TOURISTAR
(http://touristar.tv/hr/events/world-without-borders-osijek/).
7.2.3.20. Landart festival SLAMA
Akademski kipar Nikola Faller pokrenuo je 2006. posebnu vrstu umjetniĉke manifestacije –
kolonija koja je ubrzo prerasla u land art festival SLAMA. 2007. Faller i njegova obitelj
osnivaju udrugu pod nazivom SLAMA, koja koordinira organizaciju kolonije, kasnije
festivala. Iste godine kolonija postaje meĊunarodna, a 2008. prerasta u land art festival. Prvih
6 kiparskih kolonija i land art festivala SLAMA odrţali su se na njivi obiteljskog
gospodarstva Fallerovi Dvori u Lugu, Baranja. 2012. umjetnik i pokretaĉ kolonije/festivala,
Nikola Faller, premjestio je festival u sam grad Osijek, u Perivoj kralja Tomislava. Slama se
pokazala kao izvrstan i autentiĉan kiparski materijal, kojeg u ravnici ima u izobilju poput
bijela kamena na moru. Svojstva slame dopuštaju brzu i laku intervenciju, monumentalnu
dimenziju, izuzetno su kratkog vijeka trajanja i potpuna ekološka reciklaţa se podrazumijeva.
Dvije osnovne namjere pri organizaciji ovog projekta su poticanje suvremenog kiparskog
izriĉaja u materijalu slama i oţivljavanje jednog davno usnulog rituala ţetvenih sveĉanosti.
86
7.2.3.21. MeĊunarodni salon digitalne fotografije Osijek
U okviru meĊunarodne suradnje Fotokluba Osijek i Mecseki Fotokluba Peĉuh organizira se
svjetska izloţba Hrvatski meĊunarodni salon digitalne fotografije Osijek, koji se već sedam
puta odrţao u Galeriji Kazamat. Izloţba se organizira po pravilnicima i s licencama FIAP (La
Fédération Internationale de l'Art Photographique), Hrvatskog fotosaveza, PSA (Photographic
Society of America), britanskog RPS (The Royal Photographic Society), UPI (United
Photographers International) i ISF (Image Sans Frontiere), pa su stoga privukli 500 autora iz
65 zemalja sa svih kontinenata, koji se natjeĉu po tim pravilima, a kroz to i pod patronatom
tih meĊunarodnih društava i federacija. Redoviti pokrovitelj ove izloţbe je Grad Osijek.
7.2.3.22. Ostale manifestacije od znaĉaja za kulturni identitet i promidţbu
grada
Istaknut ćemo još nekoliko znaĉajnih manifestacija od znaĉaja za Osijek:
Urban Fest Osijek – UFO: festival urbane glazbe koji već okuplja mlade neafirmirane
glazbenike, a kao gosti festivala nastupaju njihove afirmirane kolege.U ĉetiri dana trajanja
festivala sredinom lipnja, osjeĉka publika i svi osjeĉki dragi gosti imaju priliku uţivati u poprock, metal, rap, hip-hop zvucima i zvucima elektroniĉke glazbe koje samo za njih proizvodi
oko 35 izvoĊaĉa iz Hrvatske i Europe.
Dani frankofonije: Društvo za kulturnu suradnju – Francuska alijansa organizira Dane
frankofonije u Osijeku u kontinuitetu od 1997. godine. Svake godine u okviru ovog festivala
predstavljamo 5 do 10 kulturnih i umjetniĉkih dogaĊanja. Medjunarodni dan Frankofonije
obiljeţava se 20. oţujka a posvećen je francuskom jeziku i multikulturalnoj zajednici koju
ĉini preko 220 milijuna govornika u svijetu. Ovaj dan slavi se na svih pet kontinenata kroz
razliĉita dogaĊanja koja oslikavaju bogatstvo kultura, obiĉaja i vrijednosti Frankofonije.2014.
organizira se po 10. put pod nazivom Mjesec Frankofonije, a ukljuĉuje koncerte klasiĉne i
suvremene glazbe, reviju frankofonih filmova, predavanja, radionice i igraonice te
predstavljanje francuske gastronomije.
Dan Mađara u Osijeku: tradicionalna manifestacija pod pokroviteljstvom Grada Osijeka,
a od 1999. godine redovno ju organizira MaĊarsko kulturno društvo Népkör tijekom mjeseca
rujna na glavnom trgu u središtu grada. Ova manifestacija kulturnog amaterizma i tradicije
maĊarske nacionalne manjine u istoĉnoj Hrvatskoj odrţava se u Osijeku već 15 godina
zaredom. Svake godine na ovoj manifestaciji sudjeluju i gosti iz gradova-prijatelja Peĉuha i
XIII. okruga Budimpešte.
Dani austrijske kulture: Ovu manifestaciju organizira Austrijski kulturni forum u Zagrebu s
potporom Veleposlanstva Republike Austrije u RH zajedno s Hrvatsko-austrijskim društvom
u Osijeku i Gradom Osijekom. Odrţana je već svoje ĉetiri puta u Osijeku, te polako postaje
tradicijom. Svake godine na programu su raznolika kulturna dogaĊanja, a bliske povijesnokulturne veze izmeĊu Austrije i Slavonije upravo su do danas vidljive u Osijeku i ovoj regiji.
Manifestacija se sastoji od koncerata, revije filmova, knjiţevnih susreta, izloţbi i ostalih
kulturnih dogaĊanja.
Dani makedonske kulture, Dani slovenske kulture, Dani albanske kulture (u lipnju):
Dotiĉne udruge nacionalnih manjina organiziraju svake godine prezentaciju svojih kultura i
tradicija, te kulturnog naslijeĊa.
Dani talijanske kulture odrţali su se u Osijeku po 1. puta 2013. u organizaciji Talijankog
instuta za kulturu iz Zagreba, Kinematografa Osijek d.d. i Udruge Talijana i Hrvata u
Slavoniji uz potporu Grada Osijeka. Nadamo se da je to poĉetak jedne zanimljive
manifestacijske tradicije i suradnje.
Pannonian challenge: najraširenije tradicionalno natjecanje u ekstremnim sportovima u
regiji, a odrţava se od 1999. godine. Kako se u sastavu ove manifestacije odvijaju i kulturna
dogaĊanja mladih (koncerti, izloţbe video-projekcije), moţemo uvrstiti i ovu manifestaciju
87
meĊu kulturne. Odrţava se u Osijeku krajem kolovoza, a profilirala se kao vodeća
manifestacija za ljubitelje ekstremnih sportova i subkulture mladih. Dokaz tomu je
meĊunarodni karakter i sudjelovanje vrhunskih natjecatelja i izvoĊaĉa iz cijeloga svijeta, te
velika posjećenost. Natjecatelji se natjeĉu u ekstremnom biciklizmu, koturaljkanju i voţnji
skate-a u osjeĉkom skate parku te u šumi na lijevoj obali Drave (MTB 4X i BMX dirt
session). Tijekom natjecanja odrţavaju se koncertne veĉeri s izvoĊaĉima iz zemlje i
inozemstva, zabave, video projekcije, izloţbe…Grad Osijek je tradicionalno pokrovitelj ove
manifestacije.
Manifestacija Noć muzeja: manifestacija s ciljem popularizacije muzeja, koja se u Osijeku
organizira od 2007. godine. Za Noć muzeja svi muzeji i galerije u Osijeku daruju publici
besplatan ulaz i posebne programe (obiĉno razliĉite kreativne radionice, ali i koncerti, kra'e
predstave i sliĉno), te ostaju otvoreni do kasno u noć.
Sajam antikviteta: odrţava se tijekom cijele godine svake prve subote u mjesecu na Trgu Sv.
Trojstva u TvrĊi. Sajam se odrţava u organizaciji Glasa Slavonije d.d., uz suorganizaciju
Turistiĉke zajednice grada Osijeka i pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.
Šarana jaja bojama grada: Grad Osijek u suradnji s ustanovama kulture, udrugama
nacionalnih manjina i graĊanskim udrugama te osnovnim školama, Centrom za predškolski
odgoj i Centrom za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark― prireĊuje tu tradicionalnu preduskrsnu
manifestaciju koja prikazuje raznolikost i bogatstvo korizmenih i uskrsnih obiĉaja hrvatskog
naroda i nacionalnih manjina našega grada.
Svakako valja naglasiti kako, zbog prostornih razloga, nismo u mogućnosti obuhvatiti sve
manifestacije u gradu Osijeku, što ni u kom sluĉaju ne znaĉi da su ostale manje manifestacije
i manje vaţne.
7.3. MeĊunarodna kulturna suradnja
Dugi niz godina Grad Osijek uspostavlja ţivu meĊunarodnu kulturnu suradnju. Još od 1973.
Grad Osijek intenzivno radi na razvoju meĊunarodne suradnje, posebice na podruĉju kulture i
sporta. Tako je dosad razvio mreţu od 10 gradova-prijatelja: Peĉuh, Pforzheim, Maribor,
Tuzla, Ploiesti, Lausanne, Nitra, XIII. okrug Budimpešte, Prizren i Subotica. Izgledno je i
skorašnje potpisivanje sporazuma o prijateljstvu s gradom Vicenzom iz Italije.
Suradnja Osijek – Peĉuh
Osijek i Peĉuh su gradovi-prijatelji od 1973. Povelja prijateljstva obnovljena je na 30.
obljetnicu. Suradnja u podruĉju društvenih djelatnosti odvijala se u vidu razmjena i
zajedniĉkih projekata. Grad Osijek je pruţio potporu pri nominaciji Peĉuha za europski grad
kulture 2010. Tom prigodom je dogovorena jednomjeseĉna prezentacija projekata europski
grad kulture u Osijeku tijekom OLJK 2010. Dosadašnja suradnja naroĉito tijekom 2009. u
smislu pripreme za Europski grad kulture 2010 zajedniĉki su realizirani projekti u kulturi i
prosvjeti:
- Sloţena kulturno-turistiĉka suradnja Osjeĉko-baranjske ţupanije (Co-Cu-Co),
Ţupanije Baranja, Grada Osijeka i Grada Peĉuha 2004-2006;
- Koprodukcija oratorija „Izaija―, Davora Bobića, u izvedbi Panonske filharmonije
Peĉuh, Umjetniĉke akademije u Osijeku i Polifonije. Oratorij je izveden u Bazilici u
Peĉuhu 18. travnja 2009., u Konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku, 19. travnja 2009.
i u Katedrali u Varaţdinu 21. travnja 2009.;
- Meeting point Arad biennale 2007 rezultat je suradnje izloţbi ĉlanova HDLU-a u
Peĉuhu i velike izloţbe Victor Vasarely 2002 u Izloţbenoj dvorani Waldinger;
- Kviz – Kulturna baština danas i sutra 2008.
88
Jazz spring festival: sudjeluju jazz ansambli Osijeka i Peĉuha.
Djeĉje kazalište u Osijeku i Hrvatsko kazalište u Peĉuhu realizirali su zajedniĉku
predstavu Junaci Pavlove ulice Ferenca Molnara. Redatelj predstave je istaknuti
maĊarski umjetnik Janos Szikora, a kostimografkinja je Barbara Bourek. Autorska
ekipa i glumaĉki ansambl bili su sastavljeni od umjetnika iz Hrvatske i MaĊarske, a
predstava je izvedena u sklopu programa Pecs2020.
Suradnja s Gradom Pforzheimom iznjedrila je 2. meĊunarodni festival amaterskih
dramskih skupina mladih u Djeĉjem kazalištu Osijek (danas nosi naziv MeĊunarodni
kazališni festival na njemaĉkom jeziku). Isto tako mladi umjetnici-amateri iz Osijeka
sudjeluju na MeĊunarodnim danima amaterskih kazališta.
Suradnja s fondacijom Balkan Peace Project i XIII. okrugom Budimpešte odvela je izloţbu
Samouka umjetnost Osijeka u nizozemski grad Haarlem i Budimpeštu; dok je suradnja s
veleposlanstvom Kraljevine Španjolske i Talijanskim institutom za kulturu dovela u Osijek
izloţbu Pabla Picassa Faksimili skica za Guernicu i reprezentativnu izloţbu talijanskoga
slikarstva devedesetih – Projekt esencije. Zahvaljujući plodnoj meĊunarodnoj suradnji na
podruĉju kulture, partneri iz Haarlema darovali su bibliobus Gradskoj i sveuĉilišnoj knjiţnici
Osijek. Suradnja s maĊarskim Ravnateljstvom Ţupanijskih muzeja Baranje, obiljeţila je
konac 2002. presjekom umjetniĉkih radova Victora Vasarelyja u Izloţbenoj dvorani
Waldinger.
Suradnja sa Suboticom
- 2006.godina: razmjena likovnih izloţbi umjetnika Osijeka i Subotice;
- 2011. godina: IV. Jazz Spring Festival u suradnji s Gradom Peĉuhom, Suboticom i
Novim Sadom, a nositelj organizacije bila je udruga Argus Osijek. Suradnja s Gradom
Suboticom se dugi niz godina odvija i na programu Duţijanca; izloţbi i radionicama
„Slama― Nikole Fallera i Likovna kolonija HDLUA „Likar― Osijek.
- Matica Hrvatska: Dani MH – osjeĉki ogranak suraĊuje je sa svojim pandanima u
Subotici (i Tuzli i Peĉuhu): suradnja kroz festival MH i druge manifestacije MH i
posebice kroz suizdavaštvo knjiga.
- Djeĉje Kazalište Branka Mihaljevića je do sada intenzivno suraĊivalo s gradom
Suboticom razmjenom gostujućih predstava u Subotici, a Subotica je gostovala u
gradu Osijeku na SLUK-u i Osjeĉkom ljetu kulture. Posebice je za pohvalu pomoć
Grada Osijeka i Djeĉjeg kazališta u realizaciji premijernog naslova „Ţdribac zlatne
grive― (poĉetak djelovanja djeĉje scene uz pozorište Subotica). Svake godine Grad
Osijek i Djeĉje kazalište ugošćavaju 50-ak uĉenika – recitatora na hrvatskom jeziku u
Gradu i Kazalištu kao nagradu uĉenicima, profesorima i posebice voditeljici projekta
Katarini Ĉeliković za njegovanje knjiţevnosti i hrvatskog jezika.
- Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ima dugogodišnju i plodnu suradnju s
kazalištem u Subotici posebice u razmjeni kazališnih gostovanja. „Duţijanca― Josipa
Andrića gostovala je 1993. godine u Baji i Subotici za mnogobrojnu publiku hrvatske
manjine u Vojvodini. Dosadašnja suradnja u pojedinaĉnoj potpori umjetnika:
redatelja, scenografa, kostimografa u realizaciji predstava u HNK u Osijeku i
Pozorištu u Subotici nastavit će se kroz konkretni dogovor o redateljskoj postavi iz
Subotice na osjeĉkom dramskom projektu „Ukleta kuća―.
- Muzej Slavonije Osijek intenzivno suraĊuje s Muzejom grada Subotice u razmjeni
izloţbi te uz suradnju Grada Osijeka i u programima ĉuvene manifestacije Duţijance.
- HFTG ostvaruje u okviru svoga cjelokupnog programa i jednu koncertnu veĉer
tamburaške glazbe u Subotici.
Izuzetno dobru meĊunarodnu suradnju razvila je u zadnjih nekoliko godina Umjetniĉka
akademija u Osijeku s Akademijom umetnosti iz Novog Sada, a kruna te suradnje ogleda se u
-
89
zajedniĉkom EU projektu Panonski put umjetnosti, kojega akademije provode u sklopu EU
IPA programa prekograniĉne suradnje Hrvatska – Srbija.
Grad Osijek je poĉetkom 2014. godine ponovo oţivio suradnju s Gradom Somborom i
njegovim ustanovama u kulturi. Nakon posjeta gradonaĉelnika Sombora, Nemanje Delića,
Gradu Osijeku sredinom veljaĉe 2014., osjeĉka je delegacija, predvoĊena zamjenikom
gradonaĉelnika Vladimirom Hamom, boravila u radnom posjetu Gradu Somboru u oţujku.
Predstavnici osjeĉkih kulturnih ustanova posjetili su somborske ustanove u kulturi (Gradskog
muzeja, Galerije "Milan Konjović", Gradske biblioteke, Kulturnog centra, Istorijskog arhiva,
Narodnog pozorišta) te je dogovorena kulturna razmjena koja će donijeti gostovanje
somborskog Narodnog pozorišta na ovogodišnjem Osjeĉkom ljetu kulture, te gostovanje
osjeĉkog HNK s opernom predstavom u Somboru. Dogovorene su razmjene i drugih likovnih
i knjiţevnih sadrţaja.
Grad Osijek je i ĉlan AVEC – a (Mreţe europskih kulturnih gradova) te je namjera i nadalje
njegovati i razvijati partnerstvo meĊu gradovima - ĉlanovima mreţe.
7.3.1. Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020.
U 2013. poĉele su intenzivnije pripreme za kandidaturu Osijeka za Europsku prijestolnicu
kulture 2020., koje će se nastaviti i kroz cijelu 2014. godinu. Umjetniĉka akademija u Osijeku
izradila je Nacrt strategije kulturnog razvitka grada Osijeka od 2013. do 2020., kojega
Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Osijeka uskoro planira prezentirati javnosti i
otvoriti javnu raspravu o tom dokumentu. Potom će biti upućena u postupak Gradskog vijeće
Grada Osijeka na donošenje.
Grad Osijek ima ĉvrstu namjeru kandidirati se za naslov Europske prijestolnice kulture, jer
ţelimo ĉvršće pozicionirati i promicati Osijek u okviru Europske unije. TakoĊer nam je ţelja i
snaţnije razviti kulturne djelatnosti u gradu, posebice nezavisnu scenu. Smatramo da
kandidatura moţe znatno doprinijeti promidţbi i 'brendiranju' grada, ali i zbog povezivanja i
stvaranja sinergije unutar samog kulturnog sektora (povezivanje i umreţavanje svih kulturnih
dionika na podruĉju grada, snaţnija meĊusektorska suradnja npr. povezivanje kulture i
turizma, umreţavanje ustanova u kulturi i umjetniĉkih udruga i društava u nacionalne i
meĊunarodne mreţe, valorizacija multietniĉke i multikonfesionalne materijalne i
nematerijalne kulturne baštine te zaštita i valorizacija spomeniĉke te industrijske i obrtniĉke
baštine, poticanje razvoja kreativnih industrija u gradu, preusmjeravanje kulturnog sektora
dijelom na nove mogućnosti financiranja projekata u kulturi iz EU fondova). Ovim procesom
ţeli se potaći razvoj kreativnosti i inicijative pomalo uspavanoga kulturnog sektora u gradu
(posebice kod obećavajućeg mladog naraštaja umjetnika i kulturnjaka koji se školuju na
Umjetniĉkoj akademiji i Odjelu za kulturologiju), ali i samopreispitivanje vlastitih vrijednosti.
Ovaj proces bi trebao predstavljati unificirajuću snagu grada, proces kulturnog razvitka koji
za sobom vuĉe i turistiĉki i ekonomski razvitak, ali sve treba ići u istom smjeru sa
zajedniĉkim ciljem jedinstva i napretka. Manifestacija pruţa prigodu za jaĉanje suradnje u
podruĉju kulture i promidţbu trajnog interkulturalnog dijaloga na europskoj razini. Ona mora
naglasiti zajedniĉka obiljeţja i razliĉitosti europskih kultura. Obvezatna sastavnica ove
manifestacije
je
"europska
dimenzija",
što
podrazumijeva:
a) poticati suradnju meĊu kulturnim djelatnicima, umjetnicima i gradovima iz dotiĉnih drţava
ĉlanica i drugih drţava ĉlanica u svim kulturnim sektorima;
b) istaknuti bogatstvo kulturne raznolikosti u Europi;
c) istaknuti zajedniĉke aspekte europskih kultura.
U veljaĉi 2014. donošena je Odluka Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja
akcija Unije za Europske prijestolnice kulture za razdoblje od 2020. – 2033. godine, koja
definira aktivnosti izbora i provedbe projekta Europske prijestolnice kulture - EPK (Decision
90
of the European Parliament and of the Council establishing a Union action for the European
Capitals of Culture for the years 2020 to 2033) koja donosi i popis zemlja ĉiji bi gradovi
mogli dobiti priliku za kandiranje za Europsku prijestolnicu kulture od 2020. godine nadalje.
Usvajanje ove Odluke otvara mogućnost da titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine
ponesu jedan hrvatski i jedan irski grad, nakon ĉega će Ministarstvo kulture objaviti natjeĉaj
za dostavljanje sluţbenih kandidatura hrvatskih gradova.
Vaţno je istaknuti kako cjelokupne pripreme za ovaj opseţan projekt traju jako dugo. Rijeĉ je
o pothvatu koji zahtijeva ulaganje iznimno puno truda, vremena i volje, ali smatramo da će
njegovi dugoroĉni doprinosi za grad i regiju, a u konaĉnici i za cijelu Hrvatsku, biti iznimno
znaĉajni. Na njega se ne smije promatrati samo s aspekta kulture, već je bitno napomenuti
kako će se njegovi utjecaji odraziti i na gospodarski razvoj, socijalnu ukljuĉenost, turizam i
druge sektore. Jedan od primarnih ciljeva projekta je odrţivost što znaĉi da sve aktivnosti koje
će on ukljuĉivati ostave utisak i na budući razvoj grada i njegove okolice jednom kada i
godina Europske prijestolnice kulture završi.
Sljedeći koraci u postupku kandidiranja:
1. Predloţiti Strategiju kulturnog razvitka grada Osijeka 2014.-2020. Gradskom vijeću Grada
Osijeka na usvajanje;
2. Predloţiti Gradskom vijeću Grada Osijeka kandidiranje Osijeka za EPK 2020. godine,
3. Osnovati odbore za osmišljavanje kandidature i programa Osijeka za EPK 2020.
4. Temeljem prijedloga odbora iz toĉke 3., ustanova, udruga i organizacija u kulturi pristiglih
na javni poziv formirat će se prijedlog programa za kandidaturu Osijeka za EPK 2020. te
popunjavati obrazac za prijavu, u svim sastavnim elementima (osnovna naĉela, struktura
programa, organizacija, financiranje, gradska infrastruktura, komunikacijska strategija,
evaluacija i nadzor);
5. Osnovati Upravni odjel za kulturu, a unutar njega Odsjek za Europsku prijestolnicu kulture;
6. Osnovati agenciju za operativno provoĊenje projekta EPK, nakon što budu poznati rezultati
2. kruga natjeĉaja tijekom 2017.);
7. Definirati naĉine i postupke evaluacije svih faza projekta.
7.3.2. Korištenje fondova Europske unije
Zajedniĉki zakljuĉak većine dionika kulturnog ţivota grada Osijeka koji su sudjelovali na
okruglom stolu/javnom dijalogu odrţanom dana 19.09.2013. u kinu Urania, ĉija je tema bila
Razvoj i financiranje projekata u području kreativnih industrija, sinergiji s gospodarskim
djelatnostima, njihovoj meĎuovisnosti i mogućnostima jačanja korištenjem EU fondova,
glasio je: „Jedna od osnovnih prepreka je nepostojanje dijaloga na svim razinama,
nespremnost i nedovoljna kompetentnost za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU
programa te nedostatni vlastiti kapaciteti organizacija, udruga i institucija koje je nuţno jaĉati
jer su kapaciteti kljuĉ uspješne pripreme i provedbe projekata…Kroz vaninstitucionalno
umreţavanje potrebno je stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava
iz EU fondova.―
Iz ovih zakljuĉaka jasno proizlazi da je nuţno bolje pripremiti kulturnu zajednicu na
privlaĉenje novoga izvora financiranja putem raznih fondova EU.
Grad Osijek svake godine sufinancira obrazovne programe Puĉkog otvorenog uĉilišta Osijek
koji su od interesa za Grad Osijek. Jedan od njih je i Program usavršavanja za poslove
menadţera za izradu i provedbu EU-ovih projekata. Grad financira djelatnicima Grada
Osijeka i ustanova kojima je Grad osnivaĉ cijelu obuku. Dosada je obuku prošlo 30-ak
sluţbenika Grada Osijeka i samo 2 kulturna djelatnika. Nuţno je staviti veći naglasak na
obuku djelatnika u kulturi kroz ovaj program, te bi u sljedeće 2-3 godine trebalo stvoriti
91
kritiĉnu masu obuĉenih menadţera EU projekata, koji će biti predvodnici novog naĉina
upravljanja financijskim resursima u kulturi.
Gradsko vijeće Grada Osijeka je na svojoj 6. sjednici odrţanoj 10. prosinca 2013. donijelo
odluku o osnivanju Upravnog odjela za projekte i programe Europske unije i gospodarstvo,
koji će koordinirati sve poslove vezane uz praćenje i prijavljivanje na natjeĉaje Europske
unije, te voditi projekte sufinancirane iz razliĉitih programa i fondova Europske unije. Ovaj
odjel je upravo u postupku ekipiranja.
7.3.2.1. Strukturni i kohezijski fondovi
Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. dostupno nam je korištenje
sredstava strukturnih i kohezijskog fonda, a što su sredstva znatno izdašnija nego u
predpristupnom razdoblju. Upravo je već 1. srpnja 2013. Europska komisija odobrila sredstva
iz Kohezijskog fonda za Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku (projekt
proširenja i poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku i izgradnje postrojenja za obradu
otpadnih voda) u ukupnom iznosu od 72.508.560,00 Eura. Taj projekt su prijavili gradska
tvrtka Vodovod Osijek d.o.o. i Grad Osijek uz pomoć Regionalne razvojne agencije Slavonije
i Baranje (RRA SiB). RRA SiB, ĉiji je Grad Osijek suosnivaĉ, provela je izuzetno mnogo EU
projekata u predpristupnom razdoblju, te je po svojim rezultatima jedna od vodećih ĉimbenika
u povlaĉenju sredstava Europske unije u cijeloj Hrvatskoj. Stoga smatramo da smo dobro
pripremljeni za izradu i provedbu projekata za strukturne i kohezijski fond, te da ćemo u
financijskoj perspektivi 2014.-2020. moći realizirati sve planirane projekte (koji su kao
priotiteti navedeni i u ovoj strategiji), s obzirom na dosadašnje rezultate te na provoĊenje
nedavno uvedenih mjera koje doprinose tom cilju (provedba obuke sluţbenika Grada Osijeka
te gradskih tvrtki i ustanova kroz Program usavršavanja za poslove menadţera za izradu i
provedbu EU-ovih projekata, te osnivanje i ekipiranje novoga Upravnog odjela za projekte i
programe Europske unije i gospodarstvo).
7.3.2.2. Programi Europske unije: Kreativna Europa 2014.-2020., Europa za
građane i Erasmus+
Program Europske unije Kreativna Europa 2014. – 2020. sedmogodišnji je program
namijenjen kulturnom i audiovizualnom sektoru. U okviru tog programa postoje dva
potprograma – potprogram Kultura i potprogram MEDIA. Potprogram Kultura predstavlja
nastavak prethodnih, uspješnih programa Europske unije Kultura 2000 i Kultura 2007.– 2013.
Potprogram Kultura pruţa mogućnost potpore projektima kulturnih i kreativnih organizacija
koji sadrţe Europsku dimenziju, i/ili promiĉu prekograniĉnu i transnacionalnu suradnju te
kolanje umjetniĉkih djela van granica matiĉne drţave, ali i mobilnost samih umjetnika. Taj
potprogram predviĊa potpore kroz shemu 4 vrste natjeĉaja: Potpora europskim projektima
suradnje, Potpora projektima knjiţevnih prijevoda, Potpora europskim mreţama i Potpora
europskim platformama.
Potprogram MEDIA namijenjen je europskoj audiovizualnoj industriji, a omogućuje potporu
europskim filmskim djelatnicima u razvoju novih filmova, traţenju partnera i pronalasku
publike izvan nacionalnih granica. Potprogram MEDIA omogućuje sufinanciranje filmova
manjih producentskih tvrtki, koje teţe pronalaze nove izvore financiranja (sufinanciranje
razvoja i distribucije tisuću filmova godišnje - igrani i dokumentarni filmovi, televizijske
dramske serije i nove medijske vrste), sufinanciranje radionica usavršavanja namijenjenih
mladim i već afirmiranim filmskim djelatnicima, te novih tehnologija i platformi za isporuku
audiovizualnoga sadrţaja. U potprogram MEDIA sudjeluju 33 zemlje, a ostvaruje vaţan
doprinos u poticanju kulturne raznolikosti i prekograniĉnoga razumijevanja drugih kultura
(npr. podupire stotinjak europskih filmskih festivala).
92
Koordinacija programa Kreativna Europa na nacionalnoj je razini u nadleţnosti Ministarstva
kulture,
ĉiji
je Desk
Kreativne
Europe izravno
zaduţen
za
koordinaciju
potprograma Kultura, dok je Desku Kreativne Europe pri Hrvatskom audiovizualnom centru
povjerena koordinacija potprograma MEDIA u okviru kojeg je moguće sudjelovanje u
europskim projektima iskljuĉivo vezanim uz sektor audiovizualne djelatnosti.
civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije za 2014. godinu.
Program Europa za građane je program Europske unije, od listopada 2007. otvoren i za
Hrvatsku, a ima za cilj promicanje suradnje meĊu zemljama sudionicama Programa u
razliĉitim podruĉjima vezanima zajedniĉkim politikama. Ured Vlade RH za udruge imenovan
je koordinatorom provedbe programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu Kontakt toĉke za
program Europa za graĊane. Svrha Programa Europa za graĊane jest poticati razvoj aktivnog
europskog graĊanstva davanjem financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaţivanju
osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umreţavanje i razmjenu
znanja, iskustava, tradicija i vizija napretka. Programom se takoĊer nastoji osnaţivati
interkulturalni dijalog na europskoj razini povezivanjem graĊana i poticanjem suradnje
organizacija civilnoga društva diljem zemalja ĉlanica Programa.
Program Erasmus+ je novi program Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. koji
obuhvaća podruĉje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Erasmus+ zamijenio je
sedam dosadašnjih programa: Program za cjeloţivotno uĉenje (s potprogramima Erasmus,
Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa meĊunarodne
suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim
drţavama i teritorijima). Erasmus+ uvodi i podršku podruĉju sporta.
Ova tri programa Unije su centraliziranog tipa, te se odobravaju i provode preko Izvršne
agencije za obrazovne, audio-vizualne i kulturne politike (Education, Audiovisual and Culture
Executive Agency (EACEA).
Svi ovi programi nude puno mogućnosti sufinanciranja raznih projekata, bilo iskljuĉivo
kulturnih i umjetniĉkih (Kreativna Europa), bilo onih kulturne tematike u širem smislu rijeĉi
(npr. interkulturalni dijalog ili projekti vezani uz promicanje društvenog i meĊukulturalnog
angaţmana na razini Unije, promicanje kulture mira te demokratskog angaţmana i
graĊanskog sudjelovanja kroz program Europa za graĎane), ali i s podruĉja cjeloţivotnog
obrazovanja (Erasmus+ ), što je takoĊer izuzetno znaĉajno za unaprjeĊenje vještina i znanja
svih dionika s podruĉja kulture. Nuţno je potaći sve kulturne dionike na intenzivnije
korištenje mogućnosti ovih programa, ne samo zbog sufinanciranja projekata, već i zbog
povezivanja i umreţavanja s dionicima s podruĉja kulture i civilnog društva na europskoj
razini.
S toga je nuţno dalje obuĉavati kulturne djelatnike ustanova kojima je Grad Osijek osnivaĉ,
ali i poticati djelatnike/ĉlanove udruga u kulturi da se dodatno obrazuju i informiraju o ovim
programima. Kako, naţalost, naše udruge u kulturi nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta za
pripremu ovakvih projekata, Grad Osijek će im osigurati dodatne informativne radionice
vezane za ove programe, sve moguće materijale i savjetodavnu potporu Upravnog odjela za
projekte i programe Europske unije i gospodarstvo te Odsjeka za kulturu Upravnog odjela za
društvene djelatnosti Grada Osijeka ( budućeg Upravnog odjela za kulturu). TakoĊer ćemo
uputiti udruge na vrlo korisnu mogućnost korištenja sredstava nacionalne Zaklade „Kultura
nova“, ĉiji je glavni cilj potpora udrugama i umjetniĉkim organizacijama na podruĉju
suvremene kulture i umjetnosti. Zaklada pruţa struĉnu i financijsku podršku programima
organizacija civilnog društva u kulturi u cilju stabilizacije i razvoja organizacija civilnog
društva na podruĉju suvremene kulture i umjetnosti. Zaklada od osnivanja 2011. godine u
programu podrške sadrţi i mjeru Operativna podrška za programski razvoj (Programsko
podruĉje 1 / PP1), koja je namijenjena je za operativne troškove, kao što su naknade za rad,
financijsko-administrativni troškovi, troškovi najma ureda, reţijski troškovi, troškovi
93
komunikacije itd. Time omogućuje udrugama i umjetniĉkim organizacijama sredstva za
jaĉanje ljudskih kapaciteta. Zaklada takoĊer podupire i: Osmišljavanje i priprema novih
projekata/programa (PP2), Razvoj suradniĉkih platformi (PP3), te od 2013. i Pilot program —
Razvoj suradniĉkih platformi u Jugoistoĉnoj Europi (PP4).
7.3.2.3. Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u okviru
programa EU
Ministarstvo kulture RH od 2012 g. pruţa potporu u vidu sufinanciranja dijela
troškova projekata koji ostvare sufinanciranje EU programa Kultura (Pravilnik o
sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa za kulturu Europske unije Kultura
2007. – 2013.) Uskoro se oĉekuje i novi pravilnik vezan za novi program Kreativna Europa
2014.-2020.
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske takoĊer sufinancira dio sudjelovanja u
projektima programa Kultura i Kreativna Europa, Erasmus+ i Europa za graĎane udrugama
civilnog društva putem Javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata
organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije za 2014. godinu.
Po uzoru na navedene modele sufinanciranja projekata koje su osmislili u Ministarstvu
kulture i Uredu za udruge Vlade RH, Grad Osijek će tijekom 2014. razraditi modele
sufinanciranja projekata koji su ostvarili potporu iz EU programa tj. izraditi pripadajuće
pravilnike. Potom će se osigurati sredstva za sufinanciranje tih projekata, poĉevši sa
sredstvima u Proraĉunu za 2015.
7.4. MeĊusektorska suradnja
Svakako je nuţno u Osijeku poboljšati meĊusektorsku suradnju – nuţno je snaţnije
povezati prvenstveno razliĉite kulturne djelatnosti, a potom cijeli sektor kulture s obrazovnim,
znanstvenim, turistiĉkim i gospodarskim sektorom kroz zajedniĉke projekte.
Aktivnosti koje treba provesti da bi doprinijele boljoj meĊusektorskoj suradnji:
1. Dodatno poraditi na otvorenosti ustanova prema graĊanima i posjetiteljima, a time i na
boljoj iskorištenost kulturnih institucija u obrazovanju djece i mladih u cilju podizanja
kulturne svijesti. Danas u Osijeku svaka ustanova u kulturi ima neku vrstu obrazovnog
programa kojeg redovno provodi, a obje muzejske ustanove imaju i stalno
zaposlenoga muzejskog pedagoga. Ovakve suradnje treba i dalje njegovati i poticati
kroz Javne programe Grada Osijeka i za podruĉje kulture i za podruĉje obrazovanja.
2. Ĉvršće povezati ustanove kulturnog i umjetniĉkog obrazovanja s ustanovama i
udrugama u kulturi: Kulturno i umjetniĉko obrazovanje u Osijeku ima dugu tradiciju i
vrlo je dobro razvijeno. Najduţu tradiciju umjetniĉkog obrazovanja ima Glazbena
škola Franje Kuhaĉa u Osijeku, osnovana davne 1831. od kada je radila s povremenim
prekidima, a od 1921. radi neprekidno skoro već punih 100 godina. Ostale ustanove za
kulturno i umjetniĉko obrazovanje su puno mlaĊe (Škola primijenjene umjetnosti i
dizajna Osijek od 1994. uvodi umjetniĉku izobrazbu te 2012. postaje iskljuĉivo
umjetniĉka škola , Umjetniĉka akademija osniva se 2004. , a Odjel za kulturologiju
2009.), ali su takoĊer izuzetno aktivne i zapaţene na osjeĉkoj kulturnoj sceni.
Unazad zadnjih nekoliko godina, a najviše zalaganjem i aktivnošću Umjetniĉke
akademije u Osijeku u Osijeku, ove su se obrazovne ustanove znatno povezale s
ustanovama u kulturi, koje su još u nedavnoj prošlosti bile izuzetno zatvorene za
druge inicijative, posebice one koje nisu dolazile iz istih kulturnih ili umjetniĉkih
krugova. Ove umjetniĉke obrazovne ustanove razvijaju vrlo plodnu suradnju i s
94
3.
4.
5.
6.
raznim udrugama u kulturi, ali i ostalim udrugama civilnog društva (najbolji primjer je
suradnja Umjetniĉke akademije i udruge Zeleni Osijek).
Prvi konkretan projekt razliĉitih dionika u kulturi grada Osijeka proizašao iz ovakve
suradnje je zajedniĉki projekt Djeĉjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku,
Muzeja likovnih umjetnosti Osijek , Kinematografa Osijek d.d. i Gradske i sveuĉilišne
knjiţnice Osijek je projekt Kultura na kotačima, financiran iz zajedniĉkog
programa Ministarstva kulture RH i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
RH
Ruksak pun kulture, ĉija je svrha poticanje djece i mladih na razumijevanje i
usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije povezanim
podruĉjima Republike Hrvatske.
Koordinirati kulturna dogaĊanja, te ih po mogućnosti i povezivati: Iz ĉestih kolizija
termina kulturnih dogaĊanja razvidan je nedostatak koordinacije kulturnih aktivnosti i
dogaĊanja, ali i nedostatak meĊusobne komunikacije i suradnje meĊu kulturnim
dionicima.
Podići razinu svijesti graĊanstva o vrijednosti nepokretne kulturne baštine grada te
provesti turistiĉku valorizaciju kulturnih dobara i spomenika kulture. i kulturnoturistiĉkim potencijalima kulturne baštine.
Jaĉe povezivanje kulture i turizma: Nuţno je jaĉe umreţiti kulturne i turistiĉke
ustanove i dionike, kako bi zajedniĉki osmišljavali projekte, dogaĊanja i manifestacije
te tako razvili snaţne kulturno-turistiĉke brendove grada ( TvrĊa s funkcionalnim
kulturnim sadrţajima i proširenom muzejskom ponudom, Secesijski niz s
predvrtovima, ostatci rimske Murse…).
Poticanje razvoja kreativnih industrija u gradu Osijeku – kroz umjetniĉke inkubatore i
radionice starih zanata poticati razvoj samostalnih obrta i tvrtki ĉije podruĉje
poslovanja će biti kreativne industrije (ateljei, primjenjene umjetnosti - radionice
ukrasnih upotrebnih umjetnina i predmeta, dizajn, grafiĉko oblikovanje, medijske i
grafiĉke djelatnosti - oglašavanje, filmske i fotografske radionice te druge
audiovizualne
djelatnosti,
arhitektonski
i
dizajnerski
studiji,
modne/krojaĉke/kostimografsko-scenografske radionice…).
8. Akcijski plan
Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka za razdoblje 2014.-2020. planski je
dokument kulturnog razvoja grada Osijeka, u kojem je kulturni razvoj percipiran kao vaţan
dio društveno-gospodarskog potencijala te, sukladno tome, Strategija kulturnog razvitka grada
Osijeka i Strategija razvoja grada Osijeka predstavljaju kompatibilne dokumente u kojima su
ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka integrirani u Strategiju razvoja grada
Osijeka.
Strategija kulturnog razvitka predstavlja institucionalno utemeljenje prijavi grada
Osijeka za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Misija gradske uprave grada Osijeka sukladno Strategiji je razviti Osijek kao europsku
metropolu sa utjecajem na cjelokupnu makroregiju i kvalitetom modernog ţivota ugraĊenog u
kulturu Istoĉne (Panonske) Hrvatske.
Kao konkretizaciju predloţene vizije grada Osijeka po kojoj je „Osijek grad
zadovoljnih ljudi u kojem je ugodno ţivjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima
odrţivog razvoja i društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveuĉilišno i kulturno
snaţno središte Osjeĉko-baranjske ţupanije i istoĉne Hrvatske koji je integriran u suvremene
europske trendove ‖, te glavnih strateških ciljeva Strategije razvoja grada Osijeka:
95
- Raditi zajedno (poduzetniĉki grad, inteligentni grad),
- Uĉiti zajedno (grad znanja, virtualni grad),
- Ţivjeti zajedno (atraktivan grad za ţivljenje, grad mladih).
Strategija kulturnog razvitka je predloţila tri opća strateška cilja jednake vaţnosti:
Cilj 1: Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i
atraktivnu lokaciju za poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku
prijestolnicu kulture 2020.;
Cilj 2. Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na
regionalnom Sveuĉilištu, te razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne,
izvaninstitucionalne kulturne scene u Osijeku i regiji; i
Cilj 3. Osnaţiti veze i modele suradnje meĊu razvojnim dionicima razliĉitih
sektora (gospodarstvo, uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi
stvaranja dinamiĉne i perspektivne sredine atraktivne za ţivot i ostanak mladih
ljudi.
STRATEŠKI CILJ
PRIORITETI
MJERE
Mjera 1.1.1. Osmisliti
modele potpore / olakšica za
samozapošljavanja
umjetnika u prostorima
Umjetniĉkog inkubatora.
Prioritet 1.1:
Stvaranje uvjeta za pozitivnu
poduzetniĉku klimu,
ukljuĉujući poduzetništvo u
kreativnom sektoru.
Cilj 1: Pozicionirati Osijek
kao otvoren i napredan
grad, središte šire regije i
atraktivnu lokaciju za
poduzetništvo i
zapošljavanje
kandidiranjem za
Europsku prijestolnicu
kulture 2020.
Prioritet 1.2: Promidţba
grada Osijeka kao lokacije
pogodne za ulaganja,
ukljuĉujući ulaganja u
kreativnu industriju, te
kao vibrantnog kulturnog
središta šire regije.
Mjera 1.1.2. Osmisliti
modele potpore / olakšica za
poslovanje malih i srednjih
poduzeća te obrta u
kreativnom sektoru
Mjera 1.2.1. Razvijati
brendove grada ('kulturno
brendiranje'): Osijek kao
grad nobelovaca i
znaĉajnih znanstvenika te
kao grad europski / svjetski
znaĉajnih umjetnika.
Mjera 1.2.2. Snaţnije
povezati kulturu s turizmom
i drugim vidovima
gospodarske djelatnosti, te
kroz kulturni turizam
promicati grad i
mogućnosti ulaganja na
podruĉju grada.
96
Mjera 1.2.3. Kreirati i
distribuirati informativnu
knjiţicu o mogućnostima i
pogodnostima ulaganja u
kreativnu industriju na
podruĉju grada Osijeka.
Mjera 1.2.4. Snaţnije
ukljuĉiti resurse Grada
Osijeka u programe zaštite
kulturne graditeljske i
spomeniĉke baštine.
Mjera 1.2.5. Promicati
potencijale grada te projekte
i aktivnosti vezane za
kandidaturu za EPK 2020
putem web stranice Osijek –
grad kulture.
Mjera 1.3.1. Revitalizirati
staru baroknu jezgru grada,
TvrĊu, novim kulturnim i
turistiĉkim sadrţajima te
unaprjeĊenjem postojećih, te
ju prijaviti na UNESCO-vu
listu svjetske baštine.
Prioritet 1.3: Izgradnja,
ureĊenje i revitalizacija
društvene infrastrukture
Mjera 1.3.2. Dovršiti i staviti
u funkciju Multifunkcionalni
kulturni centar Eurodom.
Mjera 1.3.3. Obnoviti i
urediti postojeće kulturne
infrastrukture (objekte
postojećih ustanova u kulturi
i neiskorištene prostore u
sklopu objekata graditeljske
i industrijske baštine).
Mjera 1.3.4. Obnoviti i
revitalizirati javne gradske
prostore
Prioritet 1.4: Potpore
kreativnom stvaralaštvu.
Mjera 1.4.1. Razviti
rezidencijalni program za
umjetnike
Mjera 1.4.2. Omogućiti
97
umjetnicima prostore za
kreativno djelovanje - urediti
radionice i ateljee za
umjetnike
Mjera 1.4.3. Poduprijeti
promidţbu osjeĉkih
umjetnika na nacionalnoj i
meĊunarodnoj razini –
potpore za odlazak na
rezidencijalne programe te
za izloţbe ili realizaciju
projekata u inozemstvu.
Mjera 1.5.1. Nastaviti
povezivati Grad Osijek i sve
dionike u kulturi te u ostalim
podruĉjima gradskog ţivota
s dionicima iz drugih regija i
drţava – podupirati takva
povezivanja i umreţavanja.
Prioritet 1.5: Jaĉanje
meĊunarodne kulturne
suradnje ustanova i udruga u
kulturi.
Prioritet 1.6: Kandidatura
Osijeka za Europsku
prijestolnicu kulture 2020.
Mjera 1.5.2. Ojaĉati kulturnu
suradnju s gradovimaprijateljima i nekim
gradovima u Europi koji su
nosili titulu Europske
prijestolnice kulture
(npr. Plzen, Aarhus, Graz)
Mjera 1.5.3. Promicati
kulturu nacionalnih manjina
s podruĉja grada Osijeka i
okolice i na taj naĉin osnaţiti
kontakte s njihovim
matiĉnim drţavama
Mjera 1.6.1. Osnovati
odbore za osmišljavanje
kandidature i programa
Osijeka za EPK 2020.,
izraditi plan i program
manifestacije za prijavnicu
Ministarstvu kulture te plan
promidţbe i komunikacije.
Mjera 1.6.2. Osnovati
agenciju za operativno
provoĊenje projekta EPK,
nakon što budu poznati
rezultati 2. kruga natjeĉaja
98
(tijekom 2017.).
Mjera 1.6.3. Definirati
naĉine i postupke evaluacije
svih faza projekta.
Prioritet 2.1: Stvaranje
uvjeta i pruţanje snaţnije
potpore razvoju inovativnosti
i kreativnosti na Sveuĉilištu.
Cilj 2. Kreirati uvjete i
potaknuti razvoj
kreativnosti i inovativnosti,
osobito na regionalnom
Sveuĉilištu, te razvijati
sektor kreativne industrije i
nezavisne,
Prioritet 2.2: Adekvatnija
izvaninstitucionalne
valorizacija i potpora
kulturne scene u Osijeku i
izvaninstitucionalnoj
regiji
kulturnoj i općenito
društvenoj sceni u Osijeku.
Cilj 3. Osnaţiti veze i
modele suradnje meĊu
razvojnim dionicima
razliĉitih sektora
(gospodarstvo, uprava,
akademska zajednica,
civilno društvo) radi
stvaranja dinamiĉne i
Prioritet 3.1: Osnaţivanje
uloge gradske uprave kao
pokretaĉa meĊusektorske
suradnje
Mjera 2.1.1. Razvijati nove
projekte, manifestacije i
natjeĉaje kao poticaj
studentima za
stvaralaĉki rad.
Mjera 2.1.2. Osmisliti nove
kreativne radionice i posjete
kvalitetnih europskih
umjetnika i
pedagoga na podruĉju
umjetnosti, s posebnim
naglaskom na primijenjene
umjetnosti koje su temelj
razvoja kreativnih industrija.
Mjera 2.2.1. Razraditi sustav
i kriterije ostvarivanja
potpora za udruge i
organizacije u kulturi
koje stvaraju nezavisne
umjetniĉke projekte i
programe.
Mjera 2.2.2. Osnaţiti udruge
i organizacije nezavisne
kulturne scene za korištenje
sredstava EU programa
Kreativna Europa,
Erasmus+ i Europa za
graĎane, te domaće
zaklade Kultura nova
organiziranjem seminara,
radionica i pruţanjem
savjetodavnih usluga.
Mjera 3.1.1.
Institucionalizirati dijalog
dionika razliĉitih sektora –
umreţavanje i povezivanje
svih sektora gradskog ţivota.
Mjera 3.1.2. Osnovati
Upravni odjel za kulturu kao
novo upravno tijelo Gradske
99
uprave
perspektivne sredine
atraktivne za ţivot i
ostanak mladih ljudi.
Mjera 3.1.3. Poticati razvoj
suradnje meĊu razliĉitim
dionicima gradskog ţivota
kroz potpore projektima
meĊusektorske suradnje
Mjera 3.1.4. Ekonomizirati
funkcije javne uprave i
korištenjem e-uprave
Prioritet 3.2: Osnaţivanje
djelatnika ustanova, udruga i
organizacija u kulturi novim
znanjima i vještinama
Prioritet 3.3:
Institucionaliziranje dijaloga
s civilnim društvom po
kljuĉnim pitanjima
društvenog ţivota grada
Osijeka.
Prioritet 3.4: Znaĉajnije
ukljuĉivanje sveukupnog
graĊanstva u kulturne i
umjetniĉke projekte
Mjera 3.2.1. Omogućiti
potpore postojećim
kulturnim djelatnicima za
dodatno obrazovanje vezano
za komunikaciju i marketing
u kulturi (seminari,
usavršavanja i
poslijediplomski studiji)
Mjera 3.2.2. Osnaţiti i
proširiti postojeće programe
potpora mladim talentima,
stipendiranja darovitih
studenata i subvencioniranja
kamata korisnicima
studentskih kredit
Mjera 3.3.1. Otvoriti javne
rasprave o svim kljuĉnim
pitanjima društvenog ţivota
grada
Mjera 3.3.2. Razvijati i
provoditi strateške planove,
programe i projekte u
suradnji i koordinaciji s
civilnim društvom
Mjera 3.4.1. Decentralizirati
umjetnost i kulturnoumjetniĉki amaterizam
putem umjetniĉkih
radionica u gradskim
ĉetvrtima i mjesnim
odborima
Mjera 3.4.2. U suradnji s
udrugama i ustanovama
razvijati suradnju meĊu
100
razliĉitim skupinama
graĊana kroz umjetniĉki i
kreativni izriĉaj – vratiti
zajedništvo meĊu graĊanstvo
Mjera 3.4.3. Uĉiniti kulturu
dostupnijom svim graĊanima
grada Osijeka osnivanjem
novog podruĉnog odjela
Gradske i sveuĉilišne
knjiţnice Osijek u
novoureĊenom Paviljonu
Gradski vrt
Mjera 3.5.1. Snaţnije
ukljuĉiti ustanove i udruge u
kulturi u obrazovanje djece i
mladih u cilju podizanja
kulturne svijesti
Prioritet 3.5: Potpora i
promidţba suradnje kulturnoumjetniĉkog obrazovanja s
ustanovama i udrugama u
kulturi
Mjera 3.5.2. Razviti modele
potpore umjetniĉkog
obrazovanja
Mjera 3.5.3. Poticati razvoj
novih interdisciplinarnih
programa i izbornih kolegija
na Sveuĉilištu J. J.
Strossmayera u Osijeku
Mjera 3.5.4. Osmisliti
obrazovne i informativne
programe upoznavanja
kulturne baštine grada
u suradnji s ustanovama i
udrugama s podruĉja kulture
101
9. Provedba strategije i praćenje provedbe
Odsjek za kulturu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka (ubuduće
će to biti Upravni odjel za kulturu) jednom godišnje podnosit će izvješće o ispunjavanju
ciljeva Strategije Gradskom Vijeću Grada Osijeka. U pripremi godišnjeg izvješća o
ispunjavanju ciljeva i ostvarivanju mjera Strategije sudjelovat će i Kulturno vijeće Grada
Osijeka sa svojim struĉnim mišljenjem, te Upravni odjel za projekte i programe Europske
unije i gospodarstvo koji će izraditi pregled prijavljenih i/ili odobrenih EU projekata iz
podruĉja kulture ili koji su vezani za kulturu i kulturni turizam .
Odsjek za kulturu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka moţe
Gradskom vijeću predloţiti izmjene i / ili dopune pojedinih ciljeva, ako se ustanovi da se oni
zbog bitno promijenjenih financijskih ili drugih znaĉajnih okolnosti ne mogu ostvariti.
Spomenute izmjene i/ ili dopune ukljuĉuju takoĊer i mogućnost da Odsjek za kulturu
Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka Gradskom vijeću predloţi nove
specifiĉne ciljeve, ali samo ako isti nisu u suprotnosti s temeljnim vrijednostima, naĉelima i
općim ciljevima kulturne politike Grada Osijeka navedenima ovoj Strategiji. Izmijene i / ili
dopune Strategije od strane Gradskog vijeća u velikoj će mjeri ovisiti i o rezultatu kandidature
Grada Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
102

Dr. Aleksandar Nagy,

20-godišnje iskustvo u izradi arhitektonskih projekata

Priopćenje za javnost - Zaključci sjednice NO 8.12.2014.

Josip Leović (1885. – 1963.) osječki slikar, grafičar i kipar

Program - Medicinski fakultet Osijek

Sakačić Slaven Computer programmer

Preuzmi pdf - Savjetovatelj.com

Sadržaj - PCP-Pulski centar za poduzetništvo

RED LETENJA ZA LJETNU SEZONU 2015

Projekt «Društveno koristan rad u očima javnosti» će kroz izradu i