close

Enter

Log in using OpenID

1555 welcome Croatia HR.indd

embedDownload
Odbor regija
želi dobrodošlicu hrvatskim
lokalnim i regionalnim vlastima
Fotografije : Arhivi Odbora regija; Europska unija; Zvonimir Frka-Petešić; Grad Vodice;
Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ured u Kutini; Darko Puharić, Design studio D.
© Europska unija 2012
Umnožavanje je dozvoljeno pod uvjetom navođenja izvora.
Tiskano u Belgiji
Sadržaj
Uvod - Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija
..........................................................................................................................
3
Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova
Europa obogaćena hrvatskim iskustvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave
Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Vojko Obersnel, predsjednik hrvatskog Izaslanstva
Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija
Hrvatska na putu u EU
.................................................................................................................................................
7
....................................................................................................................................................................
7
Hrvatska na lokalnoj razini
...........................................................................................................................................................
Pogodnosti europske regionalne politike
............................................................................................................................
Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu
....................................................................................................................
2. Ukratko o Odboru regija – zajednici europskih lokalnih i regionalnih vlasti
3. Hrvatska i Odbor regija – Jačanje odnosa
Kontakti
8
9
10
...........................................................
13
........................................................................................................................................
15
Suradnja Hrvatske s Odborom regija
..................................................................................................................................
15
Hrvatski promatrači u Odboru regija
..................................................................................................................................
17
.........................................................................................................................................................................................................................
20
1
2
Uvodnik
Mercedes Bresso,
Predsjednica Odbora regija
Hrvatska će uskoro biti dijelom Europske unije time što će
postati njezinom 28. članicom, zbog čega Odbor regija dijeli
opće zadovoljstvo.
U tome osobno imam dodatni privilegij prihvaćanja u naše
okrilje raznolikih europskih prostora koji obogaćuju našu
instituciju. Od obala rijeke Dunav pa sve do plaža i otoka
Jadranskoga mora, hrvatske općine, gradovi i županije prepoznaju se diljem svijeta zbog svoje povijesti, umjetnosti,
prirodnih ljepota i ljudskogih postignuća.
Prošli smo dugačak put zahvaljujući strasti i marljivom radu
kako hrvatskih tako i europskih institucija. I ono najvažnije,
Hrvati su prošloga siječnja glasali za Europu. Reforme su poduzete u svim sektorima, od gospodarstva do uprave, i taj
proces još uvijek traje, sa svim usponima i padovima. U tom
je smislu često zadatak župana, gradonačelnika i načelnika
komunicirati s lokalnim zajednicama kako bi im objasnili dobrobit, ali i obveze koje proizlaze iz pripajanja i rada u Europskoj uniji, traženja rješenja i iskorištavanja prilika.
To je uloga svake članice našeg Odbora. Iz tog sam razloga
posebno ponosna što se već u veljači 2012. izaslanstvo od 9
hrvatskih promatrača pridružilo Odboru regija stvorivši time
od Odbora regija prvo političko tijelo u Europi u kojemu je za-
živjelo to proširenje. Oni će uskoro postati punopravni članovi i to je jedan od razloga zbog kojeg s veseljem očekujemo
1. srpnja 2013. Uvjerena sam da će njihovo aktivno zalaganje,
u Bruxellesu i kod kuće, donijeti pozitivnu promjenu za hrvatske lokalne zajednice, ali i za Odbor.
Hrvatska doista ima velik potencijal za dokazivanje kako lokalni i regionalni razvoj može napredovati. U ovom trenutku
Hrvatska može kombinirati unaprijeđenu potporu europske
regionalne politike s poboljšanim sustavom lokalne i regionalne samouprave. Ako se reforme postignu, osnaživanje i
decentralizacija mogu postati snažan pokretač za državu, baš
kao i nadahnuće za druge.
Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji šalje vrlo pozitivan signal za cjelokupni proces proširenja. Uvjerena sam kako će
Hrvatska igrati ulogu političkog predstavnika zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji. U tom
smislu, lokalna i regionalna tijela mogu osigurati pozitivan
utjecaj zahvaljujući svojim dobro uspostavljenim mrežama
za suradnju u regiji.
Vjerujem da zajednički rad donosi otkrića i napredak. Pokušajmo učiniti najviše što možemo.
3
Europa obogaćena
hrvatskim iskustvima
Vesna Pusić,
hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova
Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca
2011. u Bruxellesu, u siječnju ove godine hrvatski su
građani na referendumu uvjerljivo podržali članstvo u
Europskoj uniji. Tako će po okončanju postupka ratifikacije, koji u državama članicama dobro napreduje, Hrvatska postati 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013.
godine. Nakon dugotrajnih i složenih pregovora, završenih u lipnju 2011. godine, Hrvatska je postigla jedan
od svojih najvažnijih ciljeva od stjecanja nezavisnosti.
Među mnogobrojnim vrijednostima članstva u Europskoj uniji, upravo zbog nedavnog ratnog iskustva, posebno vrednujemo mir i stabilnost koje je Unija zajamčila velikom dijelu Europe tijekom proteklih više od pola
stoljeća. Članstvo za Hrvatsku znači potvrdu europskih
vrijednosti koje i sama njeguje – vrijednosti demokracije, tolerancije, promicanja ljudskih prava.
U protekla dva desetljeća i tijekom pristupnih pregovora, Hrvatska se nije samo reformirala i pripremala za
članstvo, nego je i izgrađivala svoje institucije i sebe kao
državu. Time je stekla vrijedno i jedinstveno iskustvo
koje spremno dijeli ne samo sa susjedima u regiji gdje,
budući da je najviše napredovala, Hrvatska djeluje kao
stabilizirajući čimbenik, već i s drugim državama šireg
europskog susjedstva, osobito južnog Mediterana. Tako
ćemo, primjerice, na sedmoj konferenciji Croatia Summit, koja će se održati u Dubrovniku u srpnju 2012. raspravljati upravo o temi izgradnje države u svjetlu stečenog iskustva kroz proces europskih integracija.
Cijenimo priliku priliku da hrvatske regije i lokalne zajednice aktivno sudjeluju u oblikovanju i provođenju
Kohezijske politike Europske unije. Njezin cilj, postizanje
uravnoteženog razvitka u Europi, u čemu su ta politika i
njezin instrument – strukturni fondovi – već niz godina
poznati po svojoj uspješnosti, bit će sve važniji u današnjem globaliziranom svijetu, u kojemu su upravo regije
4
sve češće nositelji međunarodne suradnje, ali, svojom
raznolikošću, i protuteža uniformnosti globalizacijskih
procesa.
Hrvatske regije zaista su raznolike – od jedne od najdužih
i najrazvedenijih obala na Sredozemlju do podunavskih
prostora, od srednjoeuropskih do mediteranskih gradova, one obiluju raznolikošću kulturne baštine i krajolika,
ali i prometnim i energetskim potencijalom takvog geografskog položaja. Očuvanost prirodnog okoliša pridonosi kvaliteti okoliša i biološkoj raznolikosti našega kontinenta te omogućuje proizvodnju ekološki uzgojene
hrane, a nadaleko prepoznata ljepota krajolika hrvatsku
obalu, koju krasi tisuću otoka, čini omiljenim turističkim
odredištem. Upravo ta raznolikost njezinih regija omogućuje Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj i mediteranskoj
zemlji, suradnju u okviru širih regionalnih asocijacija –
Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i Unije
za Mediteran.
Jedan od važnih elemenata dobrog funkcioniranja države je regionalna i lokalna uprava i samouprava. Budući
da su upravo lokalne vlasti najbliže potrebama građana
te, u skladu s načelom supsidijarnosti, na njih mogu najbolje odgovoriti, izuzetno je važno da lokalne i regionalne vlasti djeluju ne samo u partnerstvu sa svojim nacionalnim vladama već i da artikuliraju svoje stavove kroz
vlastito europsko tijelo, Odbor regija.
Sudjelovanje hrvatske delegacije promatrača u Odboru
regija nastavak je dosadašnje suradnje hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti s europskim kolegama. Uvjerena
sam da će hrvatski promatrači, koji će već sljedeće godine postati punopravni članovi Odbora regija, svojim specifičnim iskustvom uspješno pridonijeti radu tog važnog
europskog savjetodavnog tijela.
Ojačajmo lokalne
institucije i potaknimo
uključivanje građana
Arsen Bauk,
hrvatski ministar uprave
U razdoblju koje je obuhvatilo manje od godinu dana Hrvatska
je napravila velik dio poslova koji se odnose na pristupanje Europskoj uniji. Pregovori o pristupanju dovršeni su 2011., Ugovor
o pristupanju potpisan je 9. prosinca 2011., a 22. siječnja 2012.
održan je referendum o pristupanju Europskoj uniji.
Oko toga da je Europska unija dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti postoji stvaran politički konsenzus. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatsku i njene građane očekuje velik zadatak koji
će uključivati unaprjeđenje ili reformu bitnih struktura države.
Jedna od važnijih reformi države, društva i gospodarstva, koju
je najavio program nove hrvatske vlade, jest reforma lokalne i
regionalne samouprave, odnosno proces decentralizacije. Hrvatska je višekratno ocijenjena kao jedna od europskih zemalja koja ima izrazito visok stupanj centralizacije u upravljanju
državom. Iz tog se razloga smatra prevelikom i neodrživom jer
centraliziranost vodi k daljnjem rastu disproporcija u razvoju
različitih dijelova države i slabljenju ukupne gospodarske moći
zemlje. Zato danas, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uniju u statusu članice, reforma lokalne i regionalne samouprave
predstavlja zadatak koji treba započeti bez odlaganja.
Ova Vlada je svjesna da uz postojeće okolnosti postoji jasna
tendencija povećanja razlika na štetu slabije razvijenih i nerazvijenih hrvatskih regija te da se regionalni i lokalni razvojni
ciljevi vrlo teško prepoznaju u postojećim provedbenim planovima. Stoga je odlučna u namjeri da napravi veliki zaokret
kojim će, umjesto da i dalje jača centralne, državne institucije,
u narednom razdoblju ojačati lokalne institucije.
Načelo supsidijarnosti, kojim ćemo se voditi u toj reformi,
prepustit će višoj, centralnoj razini samo ono što se ne može
riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih
usluga i obavljanju javnih poslova. Naravno da će se ona rješenja i modeli koji su se u dosadašnjoj praksi pokazali dobrima
primjenjivati i dalje.
Kao u svakoj reformi, i u ovoj trebamo biti spremni na teškoće i
otpore. Očekujemo različite stavove u pogledu pristupa i širine
potrebnih promjena. Činjenica je da postojeći sustav lokalne i
područne samouprave postoji gotovo dvadeset godina i dok
neki zagovaraju radikalne promjene, drugi će predlagati da se
ne promijeni ništa. Na sve to ne treba gledati kao na razlog
za odustajanje, već kao na poticaj za pridobivanje povjerenja i
podrške građana.
Zbog navedenih razloga provest ćemo široku javnu raspravu
svih zainteresiranih strana kako bismo definirali tri aspekta decentralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcijski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalni
(izvori financiranja). Time bismo definirali i model za novi regionalni ustroj koji bi zadovoljio tri osnovna zahtjeva – ekonomsku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomsku
učinkovitost vidimo kao stvaranje područnih i lokalnih administrativnih jedinica koje će imati dovoljno financijskih, ljudskih, upravljačkih i drugih potencijala za osiguravanje kvalitetne javne usluge građanima po prihvatljivim uvjetima. Nadalje,
kriterij lokalne demokracije znači stvaranje takvog administrativnog ustroja koji će osigurati blizinu i suradnju između političkih centara odlučivanja i građana da bi omogućili njihovo
aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja
odluka. Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvog
administrativnog ustroja u kojem će regionalne i lokalne administrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne i
povijesne cjeline u kojima će građani koji u njima žive dijeliti
zajednički identitet.
Krajnji cilj koji želimo postići ovom reformom jest zadovoljiti
javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i
potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i
regionalni razvoj iz perspektive članice Europske unije.
5
Lokalne i regionalne vlasti
– čimbenici rasta
Vojko Obersnel,
Predsjednik hrvatskog Izaslanstva promatrača,
gradonačelnik Rijeke
Potpisivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji veliki je uspjeh svih nas. Europska unija ima
apsolutno nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hrvatskog društva, kao i činjenici da je Hrvatska stasala do te
mjere da može zauzeti mjesto među europskim državama.
Hrvatska postaje dio Europe koja je iznjedrila demokraciju,
civilno društvo, ljudska prava, prosvjetiteljstvo, individualizam, socijalnu državu, nevjerojatna društvena, ekonomska i
kulturna dostignuća.
Lokalne i regionalne vlasti najbolji su dokaz koliko je sličnosti
Hrvatske s državama Europske unije, kao i hrvatskih građana
s građanima ostalih europskih zemalja. Kao predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, svi dijelimo stu želju da nas naše
nacionalne vlade priznaju kao partnere bez kojih je teško
ostvariti dugoročne ciljeve i razvoj. Mi smo ta razina koja je
najbliža građanima, koja je u neposrednom kontaktu s njihovima potrebama i problemima; mi smo ti koji najbolje osjete
i prepoznaju njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Zadaća nam je stvoriti mogućnosti i učiniti našim građanima
život ugodnim na područjima obrazovanja, sporta, kulture,
socijalne politike, zdravlja, zaštite okoliša i nizu drugih područja, ovisno o našim ovlastima. I pritom nema razlike između
građana u Europi, bez obzira gdje žive i kojim jezikom govore, pa tako niti njihovih lokalnih i regionalnih vlasti.
Kao predsjednik Udruge gradova, uključen sam u suradnju
Hrvatske s Odborom regija od samih početaka i svjestan sam
važnosti koju Odbor ima za lokalne i regionalne vlasti u Euro-
6
pi. Odbor regija bavi se politikama koje se provode na lokalnoj i regionalnoj razini i imaju ogroman utjecaj na živote građana u lokalnim zajednicama.Uloga Odbora regija važna je
jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građana Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja
za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija
predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske
unije imaju prilike aktivno sudjelovati u zakonodavnom procesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način
utjecati na to da politike budu što primjenjivije i što bolje odgovaraju na potrebe građana Europske unije.
Izuzetno mi je drago što dolazimo kao promatrači u Odbor
regija u trenutku kad je njegova uloga ojačana Lisabonskim
ugovorom. To je nedvojbeno dokaz spremnosti europskih institucija da uključe lokalne i regionalne vlasti diljem Europe
i njihove predstavnike u Bruxellesu u sve europske procese
kao ravnopravnog partnera.
U narednih godinu dana hrvatsko izaslanstvo promatrača bit
će u prilici detaljnije upoznati rad Odbora regija i više surađivati s čelnicima lokalnih i regionalnih vlasti u Europi.Nastojat
ćemo se što bolje pripremiti za buduće vrijeme, kad će Hrvatska biti punopravna članica Europske unije. Siguran sam
da mnogi hrvatski gradovi, općine i županije već i sad mogu
biti usporediv primjer te da ćemo kroz naše sudjelovanje u
radu Odbora regija ravnopravno s europskim kolegama dijeliti naša iskustva i znanja.
1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija
Hrvatska na putu u Europsku uniju
Smještena na raskrižju Sredozemlja i Srednje Europe, stara
europska nacija i ujedno mlada država Hrvatska ponovno je
postala nezavisna 1991., nakon raspada Jugoslavije. Za razliku od mirnih procesa demokratskih tranzicija koji su se odvili
drugdje u Srednjoj Europi, Hrvatska je nažalost iskusila rat i
okupaciju četvrtine svojeg teritorija, koja je trajala sve do
1995., kada je njegov veći dio oslobođen. Otada je Hrvatska
dala sve od sebe
da zaliječi rane
toga razdoblja
(više od 13.000
ubijenih, pola
milijuna izbjegliREPUBLIKA HRVATSKA
ca i 37 milijardi
PREGLEDNA KARTA
dolara ukupne
ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA
štete) te je uložila goleme napore da popravi
ratne štete i provede zahtjevan
program povratka izbjeglica.
kako članice EU-a, tako i one koje to nisu. Ugošćujući svake
godine više od 10 milijuna stranih turista, Hrvatska se ponovno uspela među najbolje turističke destinacije u Europi.
SVETI MARTIN
NA MURI
MURSKO
SREDIŠĆE
ŠTRIGOVA
SELNICA
U veljači 2003. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a država kandidatkinja postala je u lipnju 2004.
Pregovori o pristupanju započeli su 3. listopada 2005., a završeni su 30. lipnja 2011. Tih šest godina koliko su pregovori
trajali obilježilo
je čak pet uzastopnih
kriza
Europske unije
– institucionalna kriza 2005.
nakon neuspjeha
Ustavnog
ugovora, zatim
financijska kriza
2007., ekonomska kriza 2008.,
kriza Eurozone
i
naposljetku
kriza Schengenskog prostora.
Hrvatski uspjeh
tim je veći ako se
ima na umu da
su u međuvremenu kriteriji za
članstvo znatno
postroženi, što
je bilo posljedica
iskustava
stečenih u prethodnim krugovima proširenja.
Ugovor o pristupanju Hrvatske
Europskoj uniji
potpisan je 9. prosinca 2011. Nakon što su hrvatski građani
na referendumu 22. siječnja 2012. podržali članstvo u Uniji
dvotrećinskom većinom, potvrdio ga je i Hrvatski sabor. Kada
Ugovor ratificiraju parlamenti svih država članica EU-a, Hrvatska će – kao što se očekuje – 1. srpnja 2013. postati 28. članicom Europske unije.
VRATIŠINEC PODTUREN
DEKANOVEC
SVETI JURAJ
NA BREGU ČAKOVEC
GORNJI
MIHALJEVEC ŠENKOVEC
DOMAŠINEC
BELICA
Međimurska županija
PETRIJANEC
SRAČINEC
KLENOVNIK
BEDNJA
BERETINEC
SVETI
ILIJA
IVANEC
NOVI
GOLUBOVEC
PETROVSKO
PREGRADA
DESINIĆ
Krapinsko-zagorska županija
KRAPINSKE
TOPLICE
MAČE
SVETI KRIŽ
ZAČRETJE
KUMROVEC
TUHELJ
VISOKO
BEDEKOVČINA
KLANJEC VELIKO
TRGOVIŠĆE
KRALJEVEC
NA SUTLI
OROSLAVJE
DONJA
STUBICA
GORNJA
STUBICA
JAKOVLJE
KALINOVAC
SVETI IVAN ŽABNO
GRADEC
ČAZMA
KRAVARSKO
PISAROVINA
JELENJE
MATULJI
DELNICE
BUZET
VIŠKOVO
KASTAV
BRTONIGLA VERTENEGLIO
NOVIGRAD VIŽINADA CITTANOVA
VISINADA
KAŠTELIR-LABINCI CASTELLIERE-S. DOMENICA
TAR-VABRIGA TORRE-ABREGA
LUPOGLAV
KAROJBA
GVOZD
SATNICA ĐAKOVAČKA
Karlovačka županija
DRAGALIĆ
HRVATSKA KOSTAJNICA
TOUNJ
OGULIN
SVETVINČENAT
LABIN
RAKOVICA
BAŠKA
LIŽNJAN LISIGNANO
VRHOVINE
CRES
PLITVIČKA JEZERA
SENJ
LOPAR
RAB
PERUŠIĆ
MALI
LOŠINJ
Ličko-senjska županija
DONJI LAPAC
UDBINA
NOVALJA
GOSPIĆ
KARLOBAG
Hrvatska
je
istodobno provodila
nužne
demokratske
promjene i prešla s planskog na
tržišno gospodarstvo. Usto je
morala izgraditi
većinu institucija potrebnih
za
normalno
funkcioniranje
države. Reforme
su 2000. godine
poprimile novi
zamah. Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) gotovo se
udvostručio u posljednjem desetljeću, a BDP po stanovniku
iznosi danas 61% od prosjeka Europske unije te čak nadmašuje nekoliko njezinih novih članica. Hrvatska je također izgradila 900 kilometara novih autocesta, pa njezina modernizirana
cestovna infrastruktura danas povezuje susjedne zemlje –
KOLAN
PAG
LOVINAC
STARIGRAD
POVLJANA
GRAČAC
VIR
RAŽANAC
PRIVLAKA
JASENICE
VRSI
POSEDARJE
NIN
Zadarska županija
POLIČNIK
OBROVAC
NOVIGRAD
ZADAR
ZEMUNIK DONJI
KNIN
ERVENIK
PREKO
BIBINJE
KALI
ŠKABRNJA
GALOVAC
SUKOŠAN
BENKOVAC
KUKLJICA
SVETI FILIP
I JAKOV
POLAČA
LIŠANE
OSTROVIČKE
KIJEVO
KISTANJE
CIVLJANE
BISKUPIJA
SALI
PROMINA
BIOGRAD
NA MORU
PAŠMAN
PAKOŠTANE
TKON
STANKOVCI
VRLIKA
Šibensko-kninska županija
SKRADIN
DRNIŠ
VODICE
PIROVAC
MURTER KORNATI
BILICE
UNEŠIĆ
MUĆ
LEĆEVICA
PRIMOŠTEN
SEGET
ŠOLTA
VIS
Izvornik karte: Registar prostornih jedinica
Stanje podataka na dan 01.01.2012.
ŽUPANJA
KLIS
TRILJ
Splitsko-dalmatinska županija
DUGOPOLJE
KAŠTELA
SOLIN
CISTA PROVO
SPLIT
LOVREĆ
PODSTRANA
OKRUG
KOMIŽA
NIJEMCI
ŠTITAR
SLAVONSKI
ŠAMAC
DICMO
TROGIR
MARINA
SIKIREVCI
OTOK
PRGOMET
ROGOZNICA
ORIOVAC
SINJ
ŠIBENIK
PRIMORSKI DOLAC
OTOK
HRVACE
RUŽIĆ
TISNO
TRIBUNJ
GRADIŠTE
GUNJA
OTOČAC
MEDULIN
Vukovarsko-srijemska županija
CERNA
BABINA GREDA
DRENOVCI
SABORSKO
MARČANA
FAŽANA FASANA
PULA POLA
ILOK
TOVARNIK
PRIVLAKA
GUNDINCI
VRBANJA
BRINJE
PUNAT
ANDRIJAŠEVCI
VRPOLJE
VELIKA KOPANICA
OPRISAVCI
LOVAS
STARI JANKOVCI
BOŠNJACI
KRK
RAŠA
VODNJAN DIGNANO
VINKOVCI
TOMPOJEVCI
DONJI
ANDRIJEVCI
GORNJA
VRBA
BEBRINA
PLAŠKI
VRBNIK
BARBAN
BALE - VALLE
SLAVONSKI
BROD
KLAKAR
DVOR
MALINSKADUBAŠNICA
ROVINJ ROVIGNO
GARČIN
Brodsko-posavska županija
BRODSKI
STUPNIK
DAVOR
CETINGRAD
DOBRINJ
SVETA NEDELJA
STARI VOĐINCI
IVANKOVO
MIKANOVCI
STRIZIVOJNA
BUKOVLJE
SIBINJ
NOVA KAPELA
JOSIPDOL
NOVI VINODOLSKI
ŽMINJ
KANFANAR
STARO PETROVO
SELO
VRBJE
SLUNJ
GRAČIŠĆE
VRSAR - ORSERA
VUKOVAR
BOGDANOVCI
NEGOSLAVCI
ĐAKOVO
TRNAVA
PODCRKAVLJE
NOVA
GRADIŠKA
HRVATSKA DUBICA
STARA GRADIŠKA
CRIKVENICA
NUŠTAR
JARMINA
LEVANJSKA VAROŠ
PLETERNICA
REŠETARI
GORNJI
BOGIĆEVCI
DONJI KUKURUZARI
TOPUSKO
OMIŠALJ
JAKŠIĆ
OKUČANI
BOROVO
MARKUŠICA
VIŠKOVCI
POŽEGA
CERNIK
NOVSKA
JASENOVAC
MAJUR
TORDINCI
GORJANI
DRENJE
ČAGLIN
SUNJA
GLINA
VOJNIĆ
VINODOLSKA OPĆINA
KRŠAN
TRPINJA
ŠODOLOVCI
KUTJEVO
SEMELJCI
BRESTOVAC
KRALJEVICA
MOŠĆENIČKA
DRAGA
PIĆAN
SVETI PETAR
U ŠUMI
ERNESTINOVO
VUKA
KAPTOL
Požeško-slavonska županija
KRNJAK
PAZIN
TINJAN
ERDUT
VLADISLAVCI
PUNITOVCI
VELIKA
PAKRAC
BARILOVIĆ
FUŽINE
OSIJEK
ANTUNOVAC
ČEPIN
PODGORAČ
NAŠICE
LIPOVLJANI
Sisačko-moslavačka županija
GENERALSKI STOL
RAVNA GORA
BAKAR
MRKOPALJ
BIZOVAC
DONJA
MOTIČINA
LIPIK
SISAK
PETRINJA
VRBOVSKO
LOKVE
RIJEKA
KOSTRENA
Istarska županija
SVETI
LOVREČ
OPATIJA
CEROVLJE
LOVRAN
VIŠNJAN VISIGNANO
POREČ - PARENZO
FUNTANA FONTANE
ČAVLE
Primorsko-goranska županija
MOTOVUN MONTONA
Osječko-baranjska županija
KOŠKA
ORAHOVICA
KUTINA
KARLOVAC
SKRAD
BOSILJEVO
ĐURĐENOVAC
SIRAČ
FERIČANCI
DUGA RESA
OPRTALJ PORTOLE
BILJE
DARDA
ZDENCI
ČAČINCI
DEŽANOVAC
LASINJA
NETRETIĆ
BROD MORAVICE
GROŽNJAN GRISIGNANA
VALPOVO
PETRIJEVCI
MIKLEUŠ
VOĆIN
DARUVAR
KLANA
LANIŠĆE
BUJE - BUIE
MARIJANCI
MAGADENOVAC
ĐULOVAC
KONČANICA
GAREŠNICA
POPOVAČA
POKUPSKO
ČEMINAC
CRNAC
NOVA BUKOVICA
HERCEGOVAC
VELIKA LUDINA
MARTINSKA VES
LEKENIK
ČABAR
UMAG UMAGO
JAGODNJAK
BELIŠĆE
VELIKA
TRNOVITICA
KRIŽ
PETLOVAC
DONJI MIHOLJAC
VILJEVO
SLATINA
BEREK
IVANIĆ-GRAD
ORLE
KLINČA SELA
OZALJ
DRAGANIĆ
ČAĐAVICA
Virovitičko-podravska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
GRUBIŠNO POLJE
ŽAKANJE
KNEŽEVI VINOGRADI
PODRAVSKA
MOSLAVINA
SUHOPOLJE
IVANSKA
KLOŠTAR IVANIĆ
KAMANJE
BELI MANASTIR
SOPJE
VIROVITICA
NOVA RAČA
VELIKI GRĐEVAC
RUGVICA
VELIKA GORICA
JASTREBARSKO
POPOVAC
VELIKA PISANICA
ŠTEFANJE
BRCKOVLJANI
Zagrebačka županija
KRAŠIĆ
DRAŽ
GRADINA
SEVERIN
SAMOBOR
RIBNIK
LUKAČ
ŠPIŠIĆ BUKOVICA
FARKAŠEVAC
DUBRAVA
SVETA NEDELJA
STUPNIK
ŠANDROVAC
BJELOVAR
ZAPREŠIĆ
ŽUMBERAK
VELIKO
TROJSTVO
ROVIŠĆE
PITOMAČA
RAKOVEC
DUGO SELO
PODRAVSKE
SESVETE
ĐURĐEVAC
KLOŠTAR
PODRAVSKI
PRESEKA
BISTRA
GRAD ZAGREB
NOVO VIRJE
VIRJE
ZRINSKI TOPOLOVAC
KAPELA
SVETI IVAN ZELINA
Grad Zagreb
MOLVE
KRIŽEVCI
VRBOVEC
BRDOVEC
GOLA
HLEBINE
NOVIGRAD
PODRAVSKI
FERDINANDOVAC
SVETI PETAR
OREHOVEC
BREZNICA
BEDENICA
STUBIČKE
TOPLICE
DRNJE
PETERANEC
KOPRIVNIČKI
BREGI
SOKOLOVAC
GORNJA
RIJEKA
KONJŠČINA
MARIJA
BISTRICA
LUKA
ĐELEKOVEC
KOPRIVNICA
KALNIK
ZABOK
DUBRAVICA
PUŠĆA
MARIJA
GORICA
ZLATAR
BISTRICA
RASINJA
LJUBEŠĆICA
BUDINŠČINA
BREZNIČKI
HUM
HRAŠĆINA
LEGRAD
KOPRIVNIČKI
IVANEC
Koprivničko-križevačka županija
ZLATAR
MIHOVLJAN
MALI
BUKOVEC
LUDBREG
VARAŽDINSKE TOPLICE
NOVI MAROF
LOBOR
RADOBOJ
KRAPINA
ZAGORSKA
SELA
VELIKI
BUKOVEC
SVETI ĐURĐ
MARTIJANEC
GORNJI
KNEGINEC
ĐURMANEC JESENJE
HUM NA SUTLI
TRNOVEC
BARTOLOVEČKI
Varaždinska županijaJALŽABET
LEPOGLAVA
SVETA DONJI
MARIJA VIDOVEC
DONJA
DUBRAVA
PRELOG
OREHOVICA
VARAŽDIN
VIDOVEC
KOTORIBA
STRAHONINEC
VINICA
DONJA VOĆA
MARUŠEVEC
DONJI GORIČAN
KRALJEVEC
PRIBISLAVEC
MALA
SUBOTICA
NEDELIŠĆE
CESTICA
OMIŠ
PROLOŽAC
LOKVIČIĆI
IMOTSKI
ŠESTANOVAC
DUGI RAT
ZADVARJE
PODBABLJEZMIJAVCI
BRELA
SUTIVAN
MILNA
ZAGVOZD
SUPETAR
RUNOVIĆI
BAŠKA VODA
POSTIRA
MAKARSKA
PUČIŠĆA
NEREŽIŠĆA
SELCA
TUČEPI
BOL
VRGORAC
PODGORA
STARI GRAD
HVAR
GRADAC
JELSA
POJEZERJE
SUĆURAJ
PLOČE
KULA
NORINSKA
METKOVIĆ
OPUZEN
TRPANJ
ZAŽABLJE
SLIVNO
OREBIĆ
KORČULA
VELA LUKA
BLATO
SMOKVICA
JANJINA
LUMBARDA
STON
DUBROVAČKO
PRIMORJE
Dubrovačko-neretvanska županija
LASTOVO
MLJET
DUBROVNIK
ŽUPA
DUBROVAČKA
KONAVLE
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA
7
Hrvatska na lokalnoj razini
Pravo hrvatskih građana na lokalnu i regionalnu samoupravu
zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, a ogleda se ponajprije u pravu na samostalno obavljanje poslova lokalnog
značaja, samostalno uređenje unutarnjeg ustrojstva i organizacije lokalnih jedinica, samostalno uređenje djelokruga tijela lokalnih jedinica, neposredan izbor članova predstavničkih
i izvršnih tijela lokalnih jedinica, vlastite prihode i samostalno
raspolaganje vlastitim prihodima.
Hrvatska ima 21 jedinicu regionalne samouprave: 20 županija i
Grad Zagreb koji, kao glavni grad i najveća urbana cjelina, istovremeno obnaša status grada i županije. Svaka županija (osim
Grada Zagreba) sastoji se od gradova i općina, a jedan od gradova na području županije ima status županijskog sjedišta.
Postoji ukupno 127 gradova (uključujući Zagreb) i 429 općina.
Najveći je Grad Zagreb s otprilike 800 000 stanovnika, a najmanja je Općina Civljane s 240 stanovnika. Ostali veći gradovi su
Split, Rijeka, Osijek (između 100 000 i 200 000 stanovnika) te
Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac i Pula.
Unutar skupine gradova izdvaja se kategorija tzv. velikih gradova, odnosno 15 lokalnih jedinica koje imaju više od 35 000
stanovnika.
Svaka općina, grad i županija ima predstavničko tijelo (općinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupština) i izvršno tijelo (općinski načelnik, gradonačelnik ili župan). Članovi
predstavničkih tijela i izvršna tijela biraju se izravno na mandat od četiri godine.
Općina i grad obavljaju poslove koji se odnose na uređenje
naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti i komunalni red, skrb o djeci, socijalnu
8
skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu potrošača, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr.
Uz ove poslove, veliki grad i grad-sjedište županije obavljaju
i poslove održavanja javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata koji se odnose na gradnju i
provedbu dokumenata prostornog uređenja te druge poslove propisane zakonom.
Županija obavlja poslove koji se odnose na obrazovanje,
zdravstvo, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, prostorno i urbanističko planiranje, itd.
Lokalna i regionalna samouprava financira se od prihoda iz
vlastitih izvora (prihoda od imovine, poreza, novčanih kazni,
upravnih pristojbi i dr.), zajedničkih prihoda, pomoći, primitaka od financijske imovine i zaduživanja.
Na lokalnoj i regionalnoj razini 22 nacionalne manjine, koliko
ih je prepoznato u preambuli hrvatskog Ustava i koje ukupno predstavljaju oko 7% stanovništva, ostvaruju politička i
druga manjinska prava, poput prava na odgovarajuću zastupljenost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, prava na uporabu
manjinskog jezika i pisma.
Hrvatska lokalna i regionalna samouprava svoje interese zastupa putem tri nacionalne udruge: Udruge gradova, Udruge općina i Hrvatske zajednice županija. Predsjednik Udruge
gradova je g. Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke;
Udruge općina, g. Đuro Bukvić, načelnik Općine Lukač, a Hrvatske zajednice županija, g. Božo Galić, župan Vukovarskosrijemske županije.
Pogodnosti europske regionalne politike
Kohezijska (regionalna) politika Europske unije osmišljena
je kako bi smanjila razlike u stupnju gospodarske, društvene i socijalne razvijenosti država članica i njihovih regija te
poticala razvoj konkurentnosti EU-a na globalnoj razini. U
razdoblju od 2007. do 2013. više od trećine ukupnog proračuna Europske unije namijenjeno je kohezijskoj
politici (347 milijardi
eura), a instrumenti ove
politike su strukturni
fondovi (Europski fond
za regionalni razvoj i
Europski socijalni fond)
i Kohezijski fond. Glavni
ciljevi kohezijske politike
u tom razdoblju su:
pristupnom razdoblju je Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova Europske unije, koje obavlja i poslove bivšega Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju
fondova EU-a. Informacije o programiranju mogu se pronaći
na internetskoj adresi: www.mrrfeu.hr
Informacije o provedbi
programa pretpristupne pomoći IPA (javni natječaji i najave)
mogu se pronaći na
internetskoj
stranici
Središnje agencije za
financiranje i ugovaranje (SAFU): www.safu.
hr. Kao Provedbena
agencija, SAFU je nadležan za cjelokupno
upravljanje sredstvima,
natječajne procedure,
ugovaranje, plaćanja,
računovodstvo te izvještavanje o financiranju cjelokupne nabave
u decentraliziranom
sustavu provedbe programa iz EU fondova u
Hrvatskoj.
• Konvergencija (stimuliranje rasta i zaposlenosti u najslabije razvijenim regijama; BDP po
glavi stanovnika manji
od 75% prosjeka EU-a),
• Regionalna konkurentnost i zapošljavanje
(odnosi se na sve regije
koje ne zadovoljavaju
kriterije cilja konvergencije),
Od datuma pristupanja, na temelju sadašnje pravne stečevine
EU-a, svim trima statističkim regijama Hrvatske koje prema kategorizaciji Eurostata ulaze
surađuje
u
Podunavlju,
a
od
2010.
Hrvatska
je
također
ključni
akter
u
JadranskoPregovorima u okviru
u razinu NUTS 2 (SjeJonskoj
makroregiji,
uz
aktivnu
potporu
Odbora
regija
poglavlja “Regionalna
verozapadna Hrvatska,
politika i koordinacija
Središnja i istočna (Pastrukturnih instrumenanonska)
Hrvatska
te
Jadranska
Hrvatska)
postaju dostupna
ta“, Hrvatska je radila na stvaranju preduvjeta za korištenje
sredstva
za
pomoć
u
okviru
cilja
„Konvergencije“.
strukturnih instrumenata koji uključuju pripremu strateških
• Europska teritorijalna
suradnja (prekogranična, transnacionalna i
međuregionalna) (obu- Promovirana putem Europske unije, Makroregionalna strategija predstavlja
inovativni način teritorijalne suradnje različitih lokalnih dionika, regija i država
hvaća sve regije).
s uravnoteženim i održivim razvojem kao zajedničkim ciljem. Hrvatska aktivno
dokumenata, pripremu projekata, odgovarajuće administrativne kapacitete te dobre rezultate u provedbi pretpristupnih
programa.
Hrvatska je provodila projekte u okviru programa pretpristupne pomoći PHARE, ISPA i SAPARD te program IPA, čija je provedba i dalje u tijeku.
Nakon što Hrvatska postane država članica, EU će projekte
čija je provedba već započela u okviru pretpristupne pomoći
(komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala
programa IPA) tretirati kao projekte u sklopu strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Hrvatska je osigurala da se na temelju važećih propisa do kraja financijskog okvira 2007-2013,
projekti provode prema pravilu N+3, prema kojem sredstva
koja se izdvajaju, primjerice, u 2013. godini moraju biti iskorištena do kraja 2016.
Središnje tijelo za koordiniranje pripreme programa EU-a,
praćenja njihove provedbe te evaluaciju u pristupnom i post-
Od datuma pristupanja, Hrvatska je također otvorena mogućnost korištenja sredstava Kohezijskog fonda.
Među manjim područjima, koji odgovaraju trećoj statističkoj
razini (NUTS 3), sva područja duž kopnene granice Hrvatske i
sva pomorska granična područja mogu sudjelovati u programima i projektima prekogranične suradnje u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje. Sve statističke regije Hrvatske
razine NUTS 2 bit će uključene u zajedničke ili posebne skupine regija u svrhu transnacionalne suradnje te će se međuregionalna suradnja moći odvijati na cijelom teritoriju Hrvatske.
Od 2014. godine, za Hrvatsku će, kao i za ostale države članice EU-a, biti predviđena odgovarajuća sredstva u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje 2014.–2020., o
čijoj se strukturi, sveukupnom obujmu, iznosima po pojedinačnim proračunskim glavama te izvorima i metodologiji prikupljanja proračunskih sredstava trenutačno vode rasprave i
pregovori unutar Europske unije.
9
Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu
Kao neki od primjera uspješnih europskih projekata u Hrvatskoj među onima koji se odnose na promet može se navesti obnova željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna
granica, na krajnjem istoku zemlje. To je jedan od najvećih financijskih projekata u Hrvatskoj financiran iz europskih pretpristupnih fondova i prvi kojim se sufinanciraju ulaganja u željezničku infrastrukturu. Na području zaštite okoliša, može se
istaknuti Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, na jadranskoj obali, čiji je
cilj uvođenje modernog i ekološki prihvatljivog sustava gos-
podarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije
usklađenog s hrvatskim propisima i europskim standardima.
Što se tiče prekogranične suradnje može se izdvojiti primjer
projekta prekogranične suradnje Hrvatska–Italija, PHARE
2006 WINE-DEV, čiji je korisnik Općina Lovas u hrvatskom
Podunavlju, a svrha projekta je doprinos održivom i integriranom razvoju proizvodnje vina na području Vukovarsko-srijemske županije kroz razmjenu inovativnih metodologija.
Županijski centar za gospodarenje
otpadom Marišćina
„Remedisanus“
Grad Rijeka
Ukupna vrijednost: 1,1 milijuna eura
Ukupna vrijednost: 49,3 milijuna eura
Sufinanciranje: 22,3 milijuna eura, pretpristupni program IPA
Nositelj projekta: Ekoplus d.o.o.
Partneri u projektu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode,
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka
Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u
Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortiranog komunalnog otpada. Integralni sustav gospodarenja
otpadom temelji se na smanjivanju količina proizvedenog
otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne ili energetske svrhe te trajnom
odlaganju uz strogu primjenu propisa. Cilj je projekta smanjiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpunu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka te uz primjenu visokih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u
Primorsko-goranskoj županiji.
Slijede podaci o najvažnijim projektima.
Krapinsko-zagorska županija
Sufinanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična suradnja Slovenija–Hrvatska
Partneri na projektu: Zagorska razvojna agencija, Grad Zaprešić, Općina Brežice, Općina Sevnica i Institut za okoliš i
prostor Slovenije
Glavni je cilj “Remedisanusa” zaštititi okoliš i očuvati prirodna i kulturna bogatstva pograničnog područja te pridonijeti
općoj zaštiti okoliša pograničnog područja kroz mijenjanje
postojećih navika štetnih za okoliš. Glavne su aktivnosti ovog
projekta analiza te potom sanacija divljih odlagališta otpada,
snimanje edukativnog filma i provedba edukacije u široj javnosti, uspostava interakcijske platforme te uspostava sabirališnih otoka.
Mura – Drava.Bike – Mursko-dravske
biciklističke staze
Varaždinska županija i Međimurska županija
Ukupna vrijednost: 1,8 milijuna eura
Sufinanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična suradnja Slovenija–Hrvatska
Partneri na projektu: deset slovenskih i hrvatskih partnera
odnosno pograničnih regija koje su povezane rijekama Murom i Dravom, točnije, obuhvaća Pomursku i Podravsku regiju
u Sloveniji i Varaždinsku i Međimursku županiju u Hrvatskoj
Cilj projekta je uspostavljanje atraktivne pogranične turističke destinacije što ujedno znači poticanje gospodarskog rasta
jačanjem uslužnog sektora u obje pogranične regije. Osim
uređenja atraktivnih i sigurnih biciklističkih staza, u okviru
projekta organizira se odgovarajuća prateća infrastruktura
te veza s ugostiteljskom ponudom u okolici i s prirodnim i
kulturnim znamenitostima u tom području. Osim toga, Mura
– Drava.Bike omogućit će i nastavak ruta “Murradweg” i “Drauradweg” te će na taj način biti uvrštena na popis europskih
biciklističkih ruta. www.mura-drava.eu
10
Razvojem umjetničkih vještina do svijeta
rada
Priroda za budućnost
Grad Kutina
Ukupna vrijednost: 404,7 tisuća eura
Dubrovačko-neretvanska županija
Sufinanciranje: IPA prekogranični program Hrvatska – Crna
Gora 2007–2013
Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA d.o.o.
Partner u projektu: Javna ustanova za upravljanje zaštićenom prirodnom baštinom Dubrovačko-neretvanske županije (Hrvatska) i Javno poduzeće za nacionalne parkove (Crna
Gora)
Ukupna vrijednost: 102,5 tisuća eura
Sufinanciranje: iz pretpristupnog programa IPA – Razvoj
ljudskih potencijala
Nositelj projekta: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Kutina
Partneri u projektu: Udruga „OSI“ – osoba s invaliditetom
Kutina, Pučko otvoreno učilište Kutina, Grad Kutina, Muzej
Moslavine Kutina
Ciljana skupina ovog jednogodišnjeg projekta bile su nezaposlene osobe s invaliditetom na području Grada Kutine. Cilj
projekta bilo je pridonijeti povećanju zapošljivosti osoba s invaliditetom i smanjenju socijalne isključenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Projektom je unaprijeđena razina znanja
i vještina osoba s invaliditetom na području Sisačko-moslavačke županije provođenjem prilagođenih obrazovnih programa i aktivnosti socijalnog poduzetništva.
Stvorimo prilike za nezaposlene mlade na
tržištu rada – ŠANSA
Dubrovačko-neretvanska županija
Ukupna vrijednost: 108,3 tisuća eura
Sufinanciranje: “Mladi na tržištu rada” EuropeAid/129227/M/ACT/HR
Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA d.o.o.
Cilj projekta je poboljšanje turističke ponude na pograničnom području Hrvatske i Crne Gore kroz turističku valorizaciju zaštićenih prirodnih područja, predstavljajući ih kao
zajedničku turističku ponudu regije. Projektne aktivnosti se
odnose na provedbu biomonitoringa špiljskih objekata, uspostavu herpetološkog rezervata u Dubrovačkom primorju,
infrastrukturni radovi na špilji Šipun (Konavli) i vidikovca Lastovsko otočje te njihovo uređenje, uspostavljanje vidikovca
u Nacionalnim parkovima Lovčen i Skadarsko jezero te istraživanje 12 špiljskih objekata od kojih su dva i označena u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, osmišljavanje tematske
staze bioraznolikosti na Baćinskim jezerima i dovršenje radova na tematskim stazama u Nacionalnim parkovima Crne
Gore.
Turistički „Eko-etno centar Adica“
Grad Vukovar
Ukupna vrijednost projekta:
781,8 tisuća eura
– sredstva EU-a: 585,4 tisuća eura
– Grad Vukovar: 196,4 tisuća eura
EU sufinanciranje - instrument predpristupne pomoći prekograničnog programa za Hrvatsku i Crnu Goru
Nositelj projekta: Grad Vukovar
Suradnici: Eco-cultural Alliance Vukovar, Turistička zajednica
grada Vukovara i Udruženje obrtnika Vukovar
Opći cilj ovog projekta je pridonijeti održivom društvenoekonomskom razvoju Vukovarsko-srijemske županije poboljšanjem i širenjem lokalne turističke ponude na području grada Vukovara. Projektom će se razviti i poboljšati s turizmom
povezana javna infrastruktura kao što je ponuda restorana i
vinskog podruma te prostorije za održavanje radionica iz starih zanata.
Partner u projektu: Dubrovački centar za poduzetništvo
Ciljana skupina projekta su dugoročno nezaposleni mladi i
mladi bez radnog iskustva u dobnoj skupini od 20 do 29 godina. Projekt će pružiti poboljšano znanje i vještine osnova
poduzetništva za potencijalne mlade poduzetnike kroz uspostavu specijaliziranog trening programa za poduzetništvo;
unaprijeđeno radno iskustvo kroz provedbu dvodnevnog
procesa tzv. praćenja u odabranoj tvrtci u sektoru od interesa za polaznika; promovirati poduzetništvo mladih kroz
niz promotivnih aktivnosti i osigurati kontinuiranu podršku
i savjetodavne usluge mladim nezaposlenim osobama kroz
inovativnu web-platformu.
11
Tehnološki park / BISC Nova Gradiška
Grad Nova Gradiška
Ukupna vrijednost projekta:
1,15 milijuna eura
– sredstva EU-a: 803,1 tisuća eura
Nositelj: Grad Nova Gradiška
Suradnici: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj
i ulaganje, Strojarski fakultet Slavonski Brod, Sveučilište
J.J.Strossmayera Osijek, Conzorzio per l’AREA di ricerca scientifica e technologica di Trieste - AREA Science park Italija,
Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška, Elektrotehnička
škola Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, Hrvatska
gospodarska komora, Županijska komora Slavonski Brod,
Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, Regionalna
razvojna agencija IAL FV Italija
Unaprjeđenje konkurentnosti Brodsko-posavske županije
kao jedne od najslabije razvijenih u Hrvatskoj cilj je ovog projekta s naglaskom na transferu znanja i novim tehnologijama
te razvoj kapaciteta za pružanje poslovnih usluga. U ovom inkubatoru svoje će poslovne nedoumice rješavati mali i srednji poduzetnici dok će se obrtnici, radnici, učenici i studenti
na tom mjestu dodatno obrazovati i usavršavati.
Regionalni Poslovni Centar za potporu
poslovanju i gospodarskih aktivnosti
Općina Lovas
Ukupna vrijednost projekta:
543,2 tisuća eura
– sredstva EU-a: 407,4 tisuća eura
– Općina Lovas s partnerima: 135,8 tisuća eura
Nositelj projekta: Općina Lovas
Partneri: Vukovarsko-srijemska županija, Općina Tompojevci, Ured za međunarodnu suradnju TNTL, Udruga vinogradara i vinara TNTL i Udruga korisnika sustava za navodnjavanje
Opatovac
Glavni cilj ovog projekta je ojačati malo i srednje poduzetništvo na području Općine Lovas kroz pomoć poduzetnicima u
uspostavljanju poslova, podupiranje postojećih malih poduzetnika i inovativne ekonomske aktivnosti. Tijekom provedbe
projekta izgradit će se regionalna poslovna zgrada u Poslovnoj zoni Lovas koja će sadržavati šest ureda namijenjena poslovnim subjektima kao i konferencijsku dvoranu.
12
Završetak Memorijalnog centra
„Faust Vrančić“
Otok Prvić
Ukupna vrijednost projekta:
1,3 milijuna eura
– sredstva EU-a: 960 tisuća eura
– Grad Vodice s partnerom: 346,5 tisuća eura
Nositelj: Grad Vodice
Partner: Turistička zajednica grada Vodice
Do sada je Grad Vodice uložio oko 450 000 eura, i napravio
najveći dio osnovnih građevinskih radova, a cilj je dovršetak
i otvaranje jedinstvenog Memorijalnog centra posvećenog
poznatom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju
padobrana, inženjeru, svećeniku, biskupu Faustu Vrančiću
koji je živio na otoku Prviću, i čiji se grob nalazi u crkvi u Prvić
Luci. Cilj je projekta potpora razvoju turizma na otoku Prviću
i u Vodicama te povećanje ponude u području kulturnog turizma.
2. Ukratko o Odboru regija
– zajednica europskih
lokalnih i regionalnih vlasti
Zašto Odbor Regija?
Tri glavne institucije za odlučivanje u Europskoj uniji (EU) su
Europski parlament koji zastupa građane EU-a i oni ga izravno biraju, Vijeće Europske unije koje zastupa pojedinačne
države članice te Europska komisija koja podupire interese
Unije kao cjeline.
Međutim, lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za provedbu velike većine odluka donesenih na europskoj razini - oko
dvije trećine zakonodavstva EU-a provodi se u praksi na podnacionalnoj razini.
Zbog toga je 1994. godine osnovan Odbor regija (CoR) da bi
lokalnim i regionalnim vlastima pružio priliku da izraze svoje
nazore o sadržaju zakonskih prijedloga EU u fazi izrade radi
njihove prilagodbe potrebama građana.
Europski ugovori predviđaju da se CoR mora konzultirati kad
god se podnose prijedlozi u područjima koja bi mogla imati
posljedice na lokalnoj ili regionalnoj razini. U praksi to znači
da se CoR konzultira o većini europskih zakona.
U ugovoru iz Maastrichta (1992.) navedeno je pet područja za
obvezne konzultacije: ekonomska i socijalna kohezija, tran-
seuropska mreža, zdravstvo, obrazovanje i kultura. Ugovoru
iz Amsterdama (1997.) dodano je još pet područja: politika
zapošljavanja, socijalna politika, okoliš, stručno osposobljavanje i prijevoz. Nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma (2009.), Odbor regija stekao je nove ovlasti, kako u
području teritorijalne kohezije tako i u smislu praćenja načela
supsidijarnosti. CoR sada ima veću savjetodavnu ulogu, a također i novi utjecaj na provedbu višerazinskog upravljanja.
Europski parlament, Komisija i Vijeće moraju se konzultirati
s Odborom regija prilikom donošenja zakona u bilo kojem
području s regionalnim utjecajem. Mišljenja Odbora sada pokrivaju nekoliko novih područja politike, uključujući energiju
i klimatske promjene.
Međutim, sve tri institucije također se mogu posavjetovati s
CoR-om i izvan tih područja, uvide li lokalne ili regionalne implikacije u svom radu. CoR također može staviti svoje prioritete na dnevni red EU-a izlaganjem mišljenja na vlastitu inicijativu i izradom izvješća o temama za koje je zainteresiran. Ali
angažman CoR-a ne prestaje nakon što izloži svoje mišljenje o
prijedlogu Komisije. CoR se također ima pravo obratiti Komisiji, Parlamentu i Vijeću u slučaju da ne prihvate njegovo stajalište. U iznimnim slučajevima, CoR se može obratiti i Europskom sudu pravde ako smatra da nije primjereno konzultiran.
13
Kako Odbor regija funkcionira?
liberala i demokrata za Europu (ALDE) i Europske savez (EA).
CoR se sastoji od 344 člana i istog broja zamjenskih članova. Ove članove imenuju države članice na razdoblje od pet
godina i mogu biti ponovo birani. Oni moraju imati izborni
mandat ili biti politički odgovorni izabranoj skupštini.
Rad Odbora, istinske političke skupštine, utemeljen je na tri
osnovna načela:
Iz tog razloga, članovi kojima prestaje takav mandat automatski gube svoje mjesto u CoR-u.
Svaka država bira svoje članove na vlastiti način, s tim da članovi moraju odražavati političku i geografsku ravnotežu i biti
izabrani i na regionalnoj i na lokalnoj razini. Članovi CoR-a
biraju vlastitog predsjednika - trenutno je to gđa Mercedes
Bresso iz regije Pijemont u Italiji.
Rad CoR-a podijeljen je unutar šest specijaliziranih povjerenstava:
− Politika teritorijalne kohezije (COTER)
− Ekonomska i socijalna politika(ECOS)
− Okoliš, klimatske promjene i energija (ENVE)
− Kultura, obrazovanje i istraživanje (EDUC)
− Građanstvo, upravljanje, institucijski i vanjski poslovi (CIVEX)
− Prirodni resursi (NAT)
Povjerenstva, koja okupljaju članove CoR-a, izrađuju nacrte mišljenja o zakonskim prijedlozima EU-a. O nacrtu se zatim glasuje na jednom od pet plenarnih zasjedanja CoR-a, koja se održavaju svake godine. Usvojen je samo ako dobije većinu glasova.
Četiri su političke skupine zastupljene u CoR-u: Europska
pučka stranka (EPP), Stranka europskih socijalista (PES), Savez
14
− Načelo supsidijarnosti: ovo načelo zahtijeva da odluke koje
treba donijeti na razini države najbolje služe općim interesima. EU se ne treba baviti inicijativama koje bi bolje provodile
nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti.
− Načelo blizine: sve razine vlasti moraju raditi što transparentnije, što bliže s javnošću, tako da građani znaju tko je za
što odgovoran i kako mogu priopćiti svoja gledišta.
− Načelo partnerstva: europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju raditi zajedno kroz cijeli proces odlučivanja.
Približavanje Europske unije građanima
Iako se veliki dio rada CoR-a oslanja na njegovu uključenost
u zakonodavni proces, njegova uloga tu ne prestaje. Članovi
CoR-a iz dana u dan žive i rade u svojim regijama i gradovima
kao regionalni predsjednici, gradonačelnici i lokalnih vijećnici. To im omogućuje da ostanu u kontaktu s problemima
ljudi koje predstavljaju, što pak omogućuje da ova stajališta
prenesu u središte europskog sustava kada dođu u Bruxelles
na sastanke CoR-a.
Osim toga, CoR redovito usavršava profil lokalnih i regionalnih vlasti prema europskoj razini organiziranjem konferencija, seminara i izložbi tijekom cijele godine.
3. Hrvatska i Odbor regija: jačanje odnosa
Hrvatski izaslanici u Odboru regija
Hrvatske lokalne i regionalne vlasti u raznim institucionalnim oblicima surađuju s Odborom regija još od 2006. godine,
kada je u Bruxellesu održan prvi sastanak Radne skupne za
Hrvatsku. Tijekom iduće tri godine održano je šest sastanaka
Radne skupine, a 2007. godine na sastanku u Zagrebu sudjelovao je i tadašnji predsjednik Odbora regija, g. Luc Van den
Brande. Sastanak Radne skupine u Zagrebu organizirale su
Udruga gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatska zajednica
županija.
Na jednom od posljednjih sastanaka Radne skupine g. Vojko
Obersnel, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj,
predstavio je inicijativu hrvatskih nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti za uspostavom Zajedničkog savjetodavnog odbora između Hrvatske i Odbora regija. Inicijativu
je podržala hrvatska Vlada, a inauguracijski sastanak održan
je u Dubrovniku, u lipnju 2010. godine. U Zajedničkom savjetodavnom odboru sudjelovalo je ukupno jedanaest predstavnika hrvatskih gradova, općina i županija te jedanaest
članova Odbora regija, pod supredsjedanjem gđe Linde Gillham, vijećnice Okruga Runnymede i g. Nikole Dobroslavića,
dubrovačko-neretvanskog župana.
U dvije godine održana su četiri sastanka – dva u Bruxellesu
i dva u Hrvatskoj (Dubrovnik i Vukovar). Hrvatski i europski
predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti raspravljali su o brojnim temama od zajedničkog interesa i razmjenjivali iskustva.
Razgovaralo se o ovlastima i financiranju lokalnih i regionalnih vlasti u zemljama Europske unije i Hrvatskoj, makroregijama i njihovoj ulozi u razvoju županija, gradova i općina,
ulozi lokalnih vlasti u razvoju održivog turizma, suradnji
nacionalnih vlada i lokalnih i regionalnih vlasti u vrijeme
gospodarske krize te o projektima u gradovima, općinama i
županijama financiranima iz europskih fondova. Na svim sastancima razgovaralo se i o napretku i najnovijim postignućima u pregovorima između Hrvatske i Europske unije. Ova
suradnja pridonijela je boljem razumijevanju i većem interesu hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti da i dalje budu uključeni u aktivnosti Odbora regija. Sedmero članova sadašnjeg
izaslanstva promatrača sudjelovalo je u radu Zajedničkog savjetodavnog odbora.
U travnju 2011. godine, Hrvatsku je posjetila i predsjednica
Odbora regija gđa Mercedes Bresso. U Zagrebu se sastala s
dužnosnicima udruženja lokalnih i regionalnih vlasti s kojima
je razgovarala o budućem izaslanstvu promatrača u Odboru
regija, suradnji Hrvatske i Odbora regija te važnosti decentralizacije i jačanja administrativnih kapaciteta u gradovima,
općina i županijama. Uz Zagreb posjetila je i Vukovar u kojem
je sudjelovala na sastanku Dunavske inicijative.
Predstavnici hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti od početka
sudjeluju i u radu ARLEM-a (Skupštine euro-mediteranskih
regionalnih i lokalnih vlasti), čija je glavna uloga dati euro-
Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso, te Lindom Gilham (EA/UK) i Nikolom Dobroslavićem, supredsjedateljima
Zajedničkog savjetodavnog odbora EU–Hrvatska pri Odboru regija.
15
mediteranskom partnerstvu lokalnu i regionalnu dimenziju.
Inauguracijski sastanak ARLEM-a održan je u siječnju 2010.
godine u Barceloni. Hrvatski predstavnici u ARLEM-u su istarski župan g. Ivan Jakovčić, ujedno i član Biroa ARLEM-a i g.
Danijel Katičin, načelnik Općine Tkon. Glavni ciljevi ARLEMa su uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u daljnji razvoj
ovog područja, jačanje suradnje unatoč političkim i institucionalnim preprekama te uspostava konkretnih projekata na
ovom području. ARLEM broji 84 člana iz Europske unije i 16
mediteranskih partnera, a u Biro ARLEM-a imenovano je 8
članova. Za formuliranje mišljenja ARLEM-a zadužena su dva
povjerenstva: za gospodarska, socijalna i teritorijalna pitanja
i za održivi razvoj. Hrvatski član Ivan Jakovčić ujedno je i supredsjedatelj Povjerenstva za gospodarska, socijalna i teritorijalna pitanja te je bio domaćin trećeg sastanka Komisije
održanog u srpnju 2011. godine u Poreču.
Hrvatski gradovi i općine te Udruga gradova i Udruga općina
kao podupiruće strukture, uključeni su u inicijativu Europske
komisije Savez gradonačelnika (Covenant of Mayors), koju
Odbor regija podržava od samog početka 2008. godine. Potpisivanjem inicijative gradovi i općine uključuju se u borbu
protiv klimatskih promjena, razvijanje održivih izvora energije i smanjenje emisije CO2 za 20% kroz povećanje energetske
učinkovitosti i stvaranje novih oblika energije. Do danas je
inicijativu potpisalo 3773 lokalnih jedinica u 27 članica Europske unije i 19 ostalih zemalja. Potpisnici su i 38 hrvatskih
gradova i općina, a prvi među njima inicijativu su potpisali
gradovi Zagreb i Rijeka.
Hrvatske županije, gradovi i općine, putem svojih predstavništava u Bruxellesu sudjeluju u godišnjem okupljanju europskih gradova i regija OPEN DAYS u organizaciji Odbora regija
od 2005. godine.
Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom,
tijekom plenarnog zasjedanja Odbora regija, Bruxelles, svibanj 2012.
16
Hrvatski promatrači u Odboru regija
Hrvatski predstavnici i predsjednik CIVEX-a Luc Van den Brande.
Izaslanstvo hrvatskih promatrača broji devet članova, predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj, koji su neposredno izabrani na posljednjim lokalnim izborima održanima 2009. godine. U izaslanstvu su četiri predstavnika
regionalnih vlasti (županija) i pet predstavnika lokalnih vlasti (tri iz gradova i dva iz općina). Članove Izaslanstva je na
prijedlog nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti
imenovalo Ministarstvo uprave, u čijoj je nadležnosti lokalna
i regionalna samouprava u Hrvatskoj. Izaslanstvo sudjeluje
na plenarnim sjednicama i u radu Biroa, a od 1. srpnja 2012.
godine sudjelovat će i u radu svih šest povjerenstava Odbora
regija. Članovi izaslanstva sudjeluju u radu svojih političkih
skupina – Stranke europskih socijalista (PES), Europske pučke
stranke (EPP) i Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE).
Na poziv Vojko Obersnela, gradonačelnika Rijeke i predsjednika hrvatskog Izaslanstva promatrača u Odboru regija, PES
grupa održat će izvanrednu sjednicu 31. kolovoza 2012. u Rijeci na temu Održivog razvoja kroz industrijsku obnovu. Na
poziv Ivana Jakovčića, istarskog župana i promatrača u Odboru regija, sjednica ALDE grupe održat će se u Poreču 19.
listopada 2012. s fokusom na prijedloge za otvaranje novih
radnih mjesta.
17
Vojko Obersnel
Gradonačelnik Grada Rijeke — PES
Predsjednik Izaslanstva
Mi koji dolazimo iz lokalnih i regionalnih vlasti, najbolje poznajemo potrebe naših građana, s obzirom
na to da smo im najbliža razina vlasti. U neposrednom smo kontaktu s njihovima potrebama i problemima i najbolje prepoznajemo njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Zadaća nam je stvoriti
mogućnosti i ugodan život u područjima obrazovanja, sporta, kulture, socijalne politike, zdravlja, zaštite okoliša. Naši ciljevi ne razlikuju se od ciljeva naših europskih kolega. Upravo zato je uloga Odbora
regija značajna jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građana Europe i kroz dijalog
pokušavaju doći do najboljih rješenja za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija,
predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske unije imaju prilike sudjelovati u zakonodavnom procesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način utjecati na to da te politike
budu što primjenjivije i što bolje odgovaraju potrebama građana Europske unije.
Nikola Dobroslavić
Župan Dubrovačko-neretvanske županije — EPP
Zamjenik predsjednika Izaslanstva
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska regija, poznata turistička destinacija, s povijesnim gradom Dubrovnikom kao svojim sjedištem i svojim glavnim turističkim brandom. Ona je međutim i regija sa značajnom poljoprivredom u dolini rijeke Neretve, s važnom lukom Ploče, izuzetnom
marikulturom i vrhunskim vinima. To je i regija u kojoj djeluju tri sveučilišta i jedna visoka američka
škola, što pokazuje naše stremljenje k regiji znanja i kvalitetnog obrazovanja.
Za nas je regionalni razvoj važna sastavnica djelovanja županije, suradnja s drugim regijama vrelo znanja i iskustava, a djelovanje u Odboru regija Europske unije počast i povlastica. Sudjelovanje u Odboru
regija shvaćamo kao mogućnost stjecanja znanja, razmjenu iskustava, predstavljanja naših iskustava,
ali i sudjelovanja u kreiranju regionalnih i lokalnih, ali i ukupnih europskih politika.
Siniša Hajdaš Dončić
Župan Krapinsko-zagorske županije — PES
Krapinsko-zagorska županija kohezijsku politiku EU vidi kao politiku sa stvarnom dodanom vrijednošću, čiji ciljevi pokazuju dimenziju europskih integracija. Regionalnu dimenziju treba razmotriti kao
važan čimbenik za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije. Nadam se da će budućnost
donijeti alate i mehanizme koji će učinkovito poduprijeti regionalne specifičnosti, posebno u slučajevima kada regije moraju nadvladati svoja socijalna i ekonomska ograničenja. Vjerujem da će financijska
platforma biti prilagođena regionalnim zahtjevima, kapacitetima i mogućnostima, ali i da regije moraju graditi vlastite kapacitete da bi osigurale razvoj.
Predrag Štromar
Župan Varaždinske županije — ALDE
Vizija Varaždinske županije je postati konkurentna sredina koja svojim građanima osigurava visoku
kvalitetu života i rada, kroz ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje kao pokretačke snage razvoja. U
2010. godini, zauzeli smo prvo mjesto među županijama po konkurentnosti, a želimo postati i županija
najobrazovanijih ljudi u regiji. U svom radu kroz Odbor regija trudit ću se da zahtjevi regija i jedinica
lokalnih vlasti budu uzeti u obzir kod kreiranja snažne regionalne politike. Vjerujem kako ujedinjeni u
zajedničkom interesu, poštujući načelo supsidijarnosti, možemo raditi na jačanju regionalne i lokalne
razine, vodeći brigu i računa o utvrđenim specifičnim regionalnim i lokalnim posebnostima i prioritetima. Smatram da je dužnost i obveza regionalnih vlasti utvrditi prioritete razvoja svojih zajednica u
konzultativnom procesu s građanima i svim dionicima strateškog planiranja, uz istovremeno zalaganje
za zaštitu interesa svojih regija na nacionalnim i europskim razinama institucionalnim putem.
Ivan Jakovčić
Župan Istarske županije — ALDE
Osim što je savez država, Europska unija je i savez regija, odnosno lokalnih i regionalnih vlasti, zastupljenih u Odboru regija (Committee of the Regions). Upravo imenovano izaslanstvo promatrača hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti u Odboru regija, kojeg sam i ja član, izuzetno je bitno iz razloga što je
razina lokalnih i regionalnih vlasti bliža građanima, koja je, po načelu supisidijarnosti, važna razina za
donošenje odluka i strategija. U Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, to se sve više prepoznaje.
18
Jelena Pavičić Vukičević
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba — PES
Grad Zagreb, kao glavni grad, ne zaboravlja na partnerstvo s našom širom regijom i drugim hrvatskim
regijama i gradovima. Zagreb je prepoznat kao grad znanja i poduzetništva, tradicije, kulture, koji je
siguran i zabavan za život. Istodobno, svjesni smo vrijednosti i osjetljivosti naših prirodnih resursa,
okoliša, krajobrazne i biološke raznolikosti.
Davor Žmegač
Gradonačelnik Grada Kutine (Sisačko-moslavačka županija) — ALDE
Nova regionalna politika predstavlja za Hrvatsku jedan od ključnih razvojnih potencijala i jedan od
najvažnijih alata za postizanje ujednačenog stupnja razvoja svih dijelova Hrvatske. Jačanje uloge gradova i regija te fiskalna i upravna decentralizacija prilika je koju Hrvatska ne smije propustiti, a u čemu
je ključan proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Zbog svega navedenog sudjelovanje u radu
Odbora regija je mogućnost da Hrvatska pridonese zajedničkom razvoju, razmjeni iskustava i razvoju
moderne, efikasne i tolerantne zajednice europskih građana.
Đuro Bukvić
Načelnik Općine Lukač (Virovitičko-podravska županija) — EPP
U općinama živi gotovo jedna trećina hrvatskih građana koji, jednako kao i građani drugih europskih
država, od lokalne vlasti očekuju da im osigura uvjete za život i rad, da se skrbi o komunalnoj infrastrukturi, ulicama, javnim površinama i da osniva dječje vrtiće. Stoga mislim da je važno sudjelovati
u radu Odbora regija jer on, između ostalog, predstavlja i jedinstveno mjesto razmjene dobre prakse
između europskih lokalnih dužnosnika.
Ivana Posavec Krivec
Načelnica Općine Križ (Zagrebačka županija) — PES
Čvrsto vjerujem u europsku budućnost Hrvatske. Iako se povremeno mogu čuti kritički stavovi o Europskoj uniji, realnost i iskustva država članica, usprkos sveopćoj krizi, govore kako članstvo nudi perspektivu i budućnost. Europska je unija prilika da male lokalne jedinice bilo samostalno ili udružene,
ostvare zacrtane planove u sveopćem razvitku svog područja. Europska unija i njeni fondovi prilika su
da osiguramo bolju budućnost naše djece.
19
Kontakti
Odbor regija i Izaslanstvo
Republike Hrvatske
Uredi hrvatskih gradova i
općina u Bruxellesu
Udruge lokalnih i
regionalnih vlasti
Odbor regija
Bâtiment Jacques Delors
Rue Belliard/Belliardstraat 99-101
B-1040 Bruxelles/Brussel
Tel: +32 (0)22822211
Fax: +32 (0)22822325
www.cor.europa.eu
Ured hrvatskih regija
84 Avenue de Tervueren
B-1040 Bruxelles
Tel/fax: +32 2 736 8587
E-mail:
[email protected]
www.croatianregions.eu
Koordinacija hrvatskog Izaslanstva
promatrača u Odboru regija
Ured Dubrovačko-neretvanske
županije
47 Rue de Toulouse
B-1000 Bruxelles
T: +32 2 280 28 22
F: +32 2 230 13 40
E-mail:
[email protected]
www.dubrovnik-neretva.eu
Udruga gradova u Republici
Hrvatskoj
Medveščak 17
10 000 Zagreb
Republika Hrvatska
Tel: +385 1 6313 323
Fax: +385 1 4668 003
E-mail: [email protected]
www.udruga-gradova.hr
Gđa Sofija Babić
Nacionalna koordinatorica
Udruga gradova u Republici Hrvatskoj
Medveščak 17
10 000 Zagreb
Republika Hrvatska
Tel: +385 1 6313 325
Fax: +385 1 4668 003
E-mail: sofi[email protected]
www.udruga-gradova.hr
G. Mladen Ivanović
Zamjenik nacionalnog koordinatora
Udruga općina u Republici Hrvatskoj
Hrgovići 59
10 000 Zagreb
Republika Hrvatska
Tel: +385 1 3689 153
Fax: +385 1 3637 116
E-mail: [email protected]
www.udruga-opcina.hr
Ured Istarske županije
49 Rue du Commerce
B-1000 Bruxelles
Tel: +32 2 502 55 91
Fax: +32 2 502 46 37
E-mail: eu.offi[email protected]
www.istra-europa.eu
Ured Osječko-baranjske županije
18B Rue Montoyer
B-1000 Bruxelles
Telefon: +32 2 335 00 92
Fax: +32 2 230 27 33
E-mail: [email protected]
Udruga općina u Republici Hrvatskoj
Hrgovići 59
10 000 Zagreb
Republika Hrvatska
Tel: +385 1 3689 151
Fax: +385 1 3637 116
E-mail: [email protected]
www.udruga-opcina.hr
Hrvatska zajednica županija
Ulica grada Vukovara 271
10 000 Zagreb
Tel: +385 1 6110 361
Fax: +385 1 604 767
E-mail: [email protected]
www.hrvzz.hr
Diplomatsko-konzularna
predstavništva
Misija Republike Hrvatske pri
Europskoj uniji
Avenue des Arts 50
1000 Bruxelles
Tel: +32 2 507 54 11
Fax: +32 2 646 56 64
E-mail: [email protected]
www.eu.mfa.hr
Delegacija Europske unije u
Hrvatskoj
Trg žrtava fašizma 6
10000 Zagreb
Tel: +385 (0) 1 4896 500
Fax: +385 (0) 1 4896 555
E-mail:
[email protected]
www.delhrv.ec.europa.eu
20
cdr_1555/3-2012/HR
Lipanj 2012.
Izdavač: Uprava za komunikaciju, novinstvo i javne priredbe
Rue Belliard/Belliardstraat 101 _ 1040 Bruxelles/Brussel _ BELGIQUE/BELGÏE
Tel. +32 2/282 22 11 _ Fax +32 2/282 23 25
www.cor.europa.eu
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
3 573 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content