Kulturne manifestacije - poticaj razvoju kulturnog turizma

6. Nacionalni dan kulturnog turizma
20. lipnja 2013.
Zagreb
Muzej Mimara
mr. sc. Vesna Jurić Bulatović
Pomoćnica ministrice kulture
SADRŽAJ PREZENTACIJE
 Uvod u temu
 Istraživanje stavova posjetitelja
 Pregled manifestacija
 Kreativna Europa
• MARKETING U KULTURI
 MARKETING – društveni proces kojim putem stvaranja i
razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima, pojedinci ili
grupe dobivaju ono što im je potrebno ili što žele. (P.
Kotler)
 MARKETING – proces kreiranja proizvoda, usmjeren na
aktivno zadovoljavanje potreba i želja kupaca.
 MARKETING – inovacija, pozicioniranje, analiza, planiranje
i kontrola.
 MARKETING U KULTURI - informacije i istraživanja, razvoj
novog “proizvoda”, promocija, prodaja i distribucija
 MARKETING – PRONAĐI ŽELJU I ISPUNI JE
• PRIMJENA MARKETINGA U KULTURI
 MARKETING U KULTURI
- marketing informacije i istraživanja
- razvoj – politika kulturnog proizvoda
- promocija, prodaja i distribucija
- organizacija ponude
- artikuliranje mogućnosti
- postizanje optimalnih ciljeva
- distribucija učinaka marketinške aktivnosti
 PREDUVJETI
- općedruštvena potreba
- podrška uprave
- preoblikovanje procesa unutarnje organizacije
- nova strategija (misija ustanove, ciljevi)
• KULTURNI TURIZAM
 su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane
u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost,
naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
 je takva vrsta turizma u kojem su meta turističkih posjeta
muzeji, izložbe, koncerti, manifestacije …
• KAKVE KORISTI IMA TURIZAM OD KULTURE?
 Obogaćuje osnovni proizvod/imidž destinacije
 Povećava potrošnju i duljinu boravka
 Povećava zadovoljstvo boravkom, odnosno ponovnu
posjetu
 Stimulira lokalnu/regionalnu potražnju
 Otvara nove tržišne segmente
•
KAKVE KORISTI IMA KULTURA OD TURIZMA?
 Dodatni izvori prihoda
 Investicijski kapital
 Proširenje tržišta/novi segmenti posjetitelja
 Razvijanje profesionalnog upravljanja i marketinga
 Bolja kontrola nad korištenjem kulturnih resursa
 Bolji imidž kulture među lokalnim stanovnicima
TURIZAM KULTURNIH MANIFESTACIJA
 Trend rasta potražnje za hrvatskim kulturnim
manifestacijama na europskim i svjetskim tržištima
 Dobar balans ‘’tradicijskih’’ i trendovskih manifestacija/
festivala
 Konkretna ponuda za sve tržišne segmente
 Stvaranje nove publike
•
PROBLEMI NA RELACIJI KULTURA - TURIZAM
 financijske poteškoće
 nerazumijevanje lokalnih vlasti
 neriješena vlasnička pitanja
 nedovoljna suradnja kulturnog i turističkog sektora
 nedovoljno agresivan marketing
 nedovoljno znanja lokalne populacije o vlastitoj baštini
• ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
 Anketa Noć muzeja 2011.
 Manifestacija “Noć muzeja” se održala 28.siječnja 2011.
 Organizator kulturno-turističke manifestacije - Hrvatsko muzejsko društvo
 Broj posjetitelja 314.659
 U 67 gradova i mjesta muzeji, galerije i srodne ustanove u kulturi od 18 sati do
jedan sat poslije ponoći nudile su atraktivan program na 160 lokacija
 Anketu proveo TotusOpinionmetar
- Uzorak od 200 ispitanika
- Anketa provedena od 21:00 do 24:00 h
 CILJEVI ISTRAŽIVANJA
 Ispitati zadovoljstvo posjetitelja za vrijeme posjeta muzejima
 Ispitati sudionike o: - razlogu posjeta muzeja upravo ove večeri
- broju muzeja koje će ili su već posjetili
- ocjeni za organizaciju “Noći muzeja”
- zadovoljstvu programom pojedinih muzeja
- načinu na koji su doznali za ovu manifestaciju
• BROJ POSJEĆENIH MUZEJA
52,3%
1-3
40,4%
4-6
7-9
10 i više
7,3%
0,0%
 OCJENA MANIFESTACIJE
72,8%
5
24,5%
4
3
2
1
2,0%
0,0%
0,7%
 NAJATRAKTIVNIJI PROGRAM
23,2%
Muzej za umjetnost i obrt
15,9%
Arheološki muzej u Zagrebu
8,6%
Umjetnički paviljon
Etnografski muzej
6,0%
Muzej grada Zagreba
5,3%
Muzej Mimara
2,6%
Neki drugi muzej?
Ne znam
16,6%
21,9%
 ODAKLE POSJETITELJIMA INFORMACIJE O DOGAĐAJU?
23,0%
19,6%
19,3%
16,7%
11,5%
10,0%
Tisak
Radio
TV
Internet
Usmena predaja
Neki drugi
način
 DOBNA SKUPINA
Do 18 godina
11,9%
48,3%
Od 19 do 35 godina
38,4%
Od 36 do 60 godina
61 ili više godina
1,3%
 SPOL
66,2%
33,8%
Muškarac
Žena
 PORUKA ORGANIZATORU
40,9%
pohvala organizatoru
Velike pohvale. Svjetski nivo.
Samo tako naprijed.
termin manifestacije
22,4%
Barem 2 puta godišnje.
Raniji početak Noći muzeja (oko 16h).
komentari posjetitelja
22,4%
Odlična ideja s tramvajem.
Potrebna je bolja organizacija, ranije izdati program događanja.
više sličnih manifestacija
ostalo
10,2%
4,1%
Potrebno je organizirati što više sličnih događanja.
 Anketa Arheološkog muzeja u Zagrebu povodom Noći
muzeja 2013.
Otvorenje Noći muzeja 2013. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu
 SVEČANO OTVORENJE NOĆI MUZEJA U VUKOVARU
 U obnovljenom dvorcu Eltz, smještena 1. faza stalnog postava Gradskog muzeja
Vukovar
 Gradski muzej Vukovar posjetilo preko 2500 posjetitelja
 Događaj prenijele sve televizijske kuće u glavnim informativnim emisijama, kao i
emisije specijalizirane za kulturu, te svi tiskani mediji
 Vukovar od događaja svakodnevno posjećuju delegacije, ciljane skupine stručnih i
turističkih ekskurzija, kao i djeca u organiziranim posjetama iz drugih hrvatskih
gradova
 U dvorcu Eltz nastavljaju se odigravati kazališne i glazbene večeri, svečane
akademije, promocije knjiga, a uskoro i vjenčanja
 Gradski muzej bilježi svakodnevno dvije do tri organizirane posjete s vodičima, dok
interes turističkih agencija raste
Otvorenje Noći muzeja 2013. u Vukovaru
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Muzej automobila Ferdinand Budicki, Zagreb
Prirodoslovni muzej, Rijeka
Atelje Vasko Lipovac, Split
Salona
MHZ - Dvor Trakošćan
MHZ – Galerija Antuna Augustinčića,
Klanjec
•
Što posjetitelji kažu o Noći muzeja?
- Istraživanje Jutarnjeg lista
•





GLAVNI MOTIV POSJETA
želim podržati ovu manifestaciju.................49,6%
razgledavanje stalnog postava Muzeja........28,8%
besplatan ulaz..............................................16,7%
ne znam.........................................................2,5%
doživljavam ovo kao večernji izlazak.............2,5%
•



KOLIKO STE MUZEJA OBIŠLI?
od 1 do 3.........................54,6%
od 4 do 6.........................40,0%
od 7 do 9...........................5,4%
•




DOB POSJETITELJA
do 18 godina...................20,4%
od 19 do 35 godina.........47,1%
od 36 do 60 godina.........26,7%
61 ili više...........................5,8%
• SPOL POSJETITELJA
 muškarci............................38%
 žene...................................62%
 REZULTATI
 Novost u 2013. - povećanje broja gradova i mjesta kao i porast posjetitelja u manjim
sredinama : Trakošćan, Metković, Rab, Vis, Smiljan, Generalski Stol, Vid, Otavice,
Vrbovec, Đurđevac, Sveti Ivan Zelina, Brdovec...
 Više od 300.000 posjetitelja
 U 100 gradova i mjesta, na 200 lokacija što je za 10 posto više u odnosu na prošlu
godinu
 nova publika u manjim sredinama
 REZULTATI
 reafirmiranje muzeja u okruženju
 uključivanje baštinskih ustanova, arhiva, knjižnica, knjižara,klubova u







programe Noći muzeja
umrežavanje lokalne zajednice, kulturnih ustanova, udruga, KUDova,klubova,uslužnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina, Taxi služba)
stvaranje dodane vrijednosti, novih kulturnih proizvoda
kvalitativan i kvantitativan rast broja i strukture posjetitelja ( mladi i
obitelji)
rast broja partnerstava (sponzori, pokrovitelji, donatori,udruge civilnog
društva i dr.)
snažna medijska podrška manifestaciji
rast broja posjetitelja kulturnim događanjima tijekom godine
pozicioniranje muzeja na turističkim tržištima tijekom godine
 Dubrovačke ljetne igre 2012.
 PREDNOSTI:
 Duga tradicija – najstarija kazališna i glazbeno-scenska manifestacija od nacionalnog
značaja
 Društvena korist za lokalno stanovništvo i turizam
 Okuplja umjetnike iz cijelog svijeta – međunarodno priznata
 Stručni ljudi na čelu ustanove
 Dubrovnik – poznat brend u široj javnosti
 Potpora javnosti
 SLABOSTI:
 Nestabilne financijske okolnosti
 Redukcija prostora za kulturu i masovnim medijima
 Urednici ne šalju stručne novinare u Dubrovnik, a lokani mediji nemaju dovoljno
stručnih novinara specijaliziranih za kulturu
 Visoka cijena ulaznica
 Puno dobrih projekata u zgusnutom rasporedu
 Nedovoljno sredstava za oglašivačku kampanju
Ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2012.
 CILJEVI
 Povećati zastupljenost u novinama, lifestyle medijima, internet portalima i televiziji
 Povećati broj prodanih ulaznica, fizički i putem interneta
 Pretvoriti povremenu publiku u stalnu, privući posjetitelje iz stranih zemalja,
poticati edukaciju mlađe populacije
 Ispuniti obveze iz sponzorskih i donatorskih ugovora, te prema Ministarstvu i Gradu
 Promicati poziciju regionalnog lidera kod primjene najsuvremenijih tehnologija
komunikacije
 Promicati imidž poželjne kompanije za rad
 Promicati referentnost na međunarodnom stručnom planu
Koncert u atriju Kneževa dvora
Izvedba Medeje u tvrđavi Lovrjenac
 REZULTATI
 Najbolji rezultati u odnosima sa sponzorima u zadnjih 10 godina: sponzorima
osiguran publicitet, ali i stvaranje pozitivnog imidža unutar lokalne zajednice,
demonstracija društvene odgovornosti, podizanje vrijednosti Grada (Vipnet ‘’Dobri
duh Dubrovnika’’)
 Povećano uključenje lokalne zajednice u doživljaj Igara: ambijentalnost izvedbenih
prostora, besplatan ulaz određenim umjetničkim grupama, niže cijene ulaznica za
lokalno stanovništvo, Igre sudjeluju u brojnim humanitarnim akcijama Grada
 Poticanje gradske ekonomije i turizma (ulaznice za Igre se mogu prodavati kao dio
turističkog paketa), zapošljavanje lokalnog stanovništva
 Povećana posjećenost web stranice Igara, kao i ostalih internet platformi
(Facebook, Twitter, iTunes, Youtube)
Ceremonija zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2012.
 Špancirfest – festival dobrih emocija, Varaždin
 Prvi put organiziran 1998., kao festival grada
 u početku posvećen baroknom razdoblju – financijski neodrživo, pa je sužen
program i stvorena ‘’Barokna škrinja’’, na jednom gradskom trgu
 Fokus na kreativnosti i raznolikosti: interaktivni sadržaji koji uključuju i publiku, novi
teatar, ulična performerska scena, multimedija, world music, glazbeno-scenski
izričaj sa svih kontinenata i dr.
 Povezivanje sa sličnim festivalima u Europi
 Dosad preko 14.000 izvođača, te 2.000.000 posjetitelja
NOVI OBLICI KULTURNOG TURIZMA
 Terraneo, Šibenik
 7.-9. kolovoza, u napuštenim vojarnama nedaleko centra Šibenika
 Prvi put organiziran 2011., kad je u Šibenik privukao više od 30.000 posjetitelja iz
cijele Europe
 Bogati glazbeni program, strani i domaći bendovi, dj gostovanja, non-stop party
zone, radionice i predavanja, izložbe i performansi, kampiranje, zabavni sadržaji,
ekologija i dr.
 Magazin Forbes je uvrstio Terraneo festival na listu deset najboljih europskih
festivala u 2013.
 Britanski list The Telegraph je dvije godine za redom uvrstio Terraneo na listu 10
najboljih europskih ljetnih pop i rock festivala
 Inmusic festival, Zagreb
 24. – 26. lipnja na zagrebačkom Jarunu, najveći hrvatski open-air festival
 Prvi put organiziran 2006. na Šalati, od 2007. se održava na Jarunu
 Ove godine je uvršten na popis 10 najboljih svjetskih festivala uglednog
američkog The Huffington Posta, 10 najboljih europskih festivala poznatog
britanskog travel portala GlobalGrasshopper te španjolskog travel portala
Tripteria, 7 najboljih svjetskih festivala američkog travel portala Travelfreak,
 Nalazi se i na popisima najboljih festivala ostalih međunarodnih internetskih
portala specijaliziranih za lifestyle i putovanja kao što su Lifestyle Mirror,
Travel daily UK, Travelbite, Statravel itd.
 Prošle je godine INmusic festival uvršten na popis 50 najboljih svjetskih
festivala jedne od najvećih medijskih kuća CNN, a London Times ga je
smjestio na svoj popis 20 najboljih u Europi.
 UrbanFestival 12, Zagreb – udruga [BLOK]
 Pokrenut 2001. kao inicijativa Hrvatske esperantske mladeži, ubog nedostatka
kritičkih programa u javnom prostoru
 U 11 godina predstavljeno više od 100 projekata na više od 150 gradskih lokacija
 Platforma koja odgovara na lokalne potrebe i probleme – promocija mladih
neafirmiranih umjetnika
 2006. UNESCO uvrstio UrbanFestival u 20 projekata iz cijelog svijeta koje je odlučio
financijski podržati
 Uključivanje stručne javnosti, mladih umjetnika, studenata, te slučajnih prolaznika u
program – putem medija i web stranice program prati preko 20.000 korisnika
 Afirmacija novih umjetničkih praksi i društvenog aktivizma
 Najbolje u Hrvatskoj
 Istraživanje provedeno na internet stranici www.najboljeuhrvatskoj.info
 GfK centar za istraživanje tržišta
 Direktorica istraživanja: Tatjana Rajaković
 Autor projekta: Dražen Cvijetić
 11 kategorija: Priroda, povijest, osobe, događanja, Kultura,Sport,Restorani,
Smještaj, zabava, Shopping, Proizvodi
 Građani izabrali: 3.400 posebnih turističkih atrakcija

-
-
NAJBOLJE OD LOKALNE KULTURNE PONUDE:
Zadarska županija: Noć punog mjeseca, Zadar, 21. 7.
Šibensko-kninska županija: sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, rujan
Splitsko-dalmatinska županija: procesija za križen, Jelsa, uoči Uskrsa
gusarska bitka, Omiš, 18. 8.
Lika i Karlovac: Keltska noć u Sisku
Bok fest u Bjelovaru
Sjeverna Hrvatska: Tabor film festival
Međunarodni festival zborova u Termama Tuhelj
Zagreb i okolica: Dani Andautonije, Arheološki park Ščitarjevo
Bitka kod Samobora
Slavonija: U svijetu bajki I. B. Mažuranić, Slavonski Brod
Vukovar film festival
Dubrovnik: Bitka na Giči
smotra folklora Na Neretvu misečina pala, Metković
MANIFESTACIJE - PREDNOSTI
 Raznovrsnost ( od “rekonstrukcije“ povijesnih događanja do novih
izvedbenih praksi)
 Rast kvalitete programa i broja sudionika
 Atraktivnost i visoka razina prezentacije programa
 Uključivanje lokalnog stanovništva, udruga civilnog društva, javnog
sektora, profesionalaca različitog profila, amatera, umjetnika,
građana..
 Rast interesa kod lokanog stanovništva
 Rast planiranih posjeta manifestacijama
 Rast prihoda za sve sudionike i davatelje usluga
MANIFESTACIJE - NEDOSTACI
 nedovoljna uključenost u ukupnu turističku ponudu
 nedostatna financijska sredstva
 nedovoljno planiranje i upravljanje manifestacijama
 nedostatak kvalitetnog kadrovskog ekipiranjaa (PR, marketing,
informatika, dizajn, itd)
 slaba popratna ponuda
ŠTO JE POTREBNO?
 organiziran management manifestacije
 marketinška strategija
 jačanje suradnje kulturnog i turističkog sektora – zajednički interes
 uključivanje različitih sadržaja – „mješanje žanrova“ (izložbe,
koncerti, edukacija, radionice, shoping, izleti,gastronomija)
 dodatni izvori financiranja
 stvaranje NOVE PUBLIKE
NOVI TRENDOVI
 novi pristup publici i stvaranje nove publike, interaktivni odnos
 nove vještine u komuniciranju i privlačenju publike
 njegovanje odnosa s tradicionalnom publikom, posjetiteljima,
turistima
 uključivanje umjetničkog obrazovanja u razvoj publike
 uključivanje različitih novih partnera i stvaranje partnerstava
 stvaranje puno malih fragmentiranih tržišta
 novi repertoari, novi programi, a ne samo novi marketing
 „miješanje žanrova”, međuinstitucionalna suradnja, neovisna scena
 usvajanje novog modela poslovanja u kulturi
 dodatni izvori financiranja, EU fondovi
 maksimalno korištenje digitalnih tehnologija u radu i komuniciranju
 komparativne statistike i prikupljanje podataka
 stvaranje „ureda za odnose s javnostima”
ŠTO KAŽE KREATIVNA EUROPA(2014.-2020.)
 Prezentacija Ann Branch, Europska komisija
 Program za kulturne i kreativne sektore
 Predloženi budžet od 1.8 milijardi € za 7 godina
 ZAŠTO KREATIVNA EUROPA?
Veliki potencijal europskih kulturnih i kreativnih sektora
 Poticatelj ekonomskog razvoja i zapošljavanja
(4,5% EU BDP-a, 3,8% EU radne snage)
 Veći doprinos nego ijedan drugi ključni sektor
 Iznadprosječne stope rasta u zadnjih nekoliko godina
 Suočeni zajedničkim izazovima mogli bi doprinijeti još i više!
Vodeći principi
 Samo ulaganje u područja s europskom dodanom vrijednosti
 Fokusiranje na ključne prioritete za maksimalni učinak
 Generalni ciljevi
 Razvoj zaštite i promocije europske kulturne i jezične raznolikosti
 Jačanje kompetitivnosti kulturnih i kreativnih sektora s pogledom na promoviranje
pametnog, održivog i inkluzivnog rasta
 Specifični ciljevi
 Podržati kapacitet europskih kulturnih i kreativnih sektora da djeluju
transnacionalno
 Promoviranje transnacionalnog kruženja kulturnih i kreativnih djela i stvaratelja
i dopiranje do novih publika ne samo u Europi nego i van nje
 Jačanje financijskih kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, posebice malih i
srednjih poduzetnika
 Podržati transnacionalnu politiku suradnje kako bi potaknuo razvoj politika,
inovacije, gradnje publike i novih poslovnih modela
 Novi kulturni prioriteti
Izgradnja kapaciteta
 Pomoći lokalne kulturne djelatnike da razviju vještine i znanje da im omogući
prilagodbu pri digitalno prijelazu
 Pomoći umjetnicima/profesionalcima u kulturi da internacionaliziraju svoje karijere
 Ojačati europske i internacionalne mreže da omoguće pristup novim profesionalnim
prilikama
Transnacionalna cirkulacija
 Poduprijeti internacionalne turneje, događanja i izložbe
 Poduprijeti književno prevođenje
 Poduprijeti izgradnju publike i izgradnju dugoročne publike za europska kulturna
djela
RUKSAK (PUN) KULTURE
- Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti , obrazovanja i sporta  Pilot program 2013.
 Razvojni program 2013.-2020.
 Dio kulturne politike Vlade za vrtiće, osnovne i srednje škole
 Omogućava djeci i mladima upoznavanje s umjetničkim i kulturnim djelima
 Zajednički pothvat obrazovnog i kulturnog sektora na nacionalnoj i lokalnoj razini
 U prvoj fazi namijenjen vrtićima i školama koji su udaljeniji od gradskih središta i
kojima su kulturni i umjetnički programi manje dostupni
 Pozitivan pristup svim vrstama umjetnosti i kulture (izvedbena, likovna i filmska
umjetnost, književnost, kulturna baština, te sve inovativne kulturne prakse)
Područna škola, Zasadbreg
Osnovna škola, Korenica
Osnovna škola, Donja Pušća
Osnovna škola Vladimir Nazor, Pašman
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić,
Gornje Bazje
Područna škola Donji Hruševec
REZULTATI
 učinkovitije očuvanje i promocija hrvatske kulturne
baštine
 proširenje tradicionalne turističke ponude novim
sadržajima
 produženje ‘’turističke sezone’’
 daljnje pozitivno promaknuće kulturnih ustanova u
okruženju
 daljnje pozitivno promaknuće postojeće i stvaranje nove
partnerske suradnje
 financiranje razvojnih projekata iz EU fondova
 razvijanje intersektorske suradnje, otvaranje novih radnih
mjesta, razvoj lokalnih zajednica
 sustavno kreiranje pozitivnog imidža Hrvatske kao
razvijene destinacije kulturnog turizma

Download Report