close

Enter

Log in using OpenID

Baština na dlanu - Turistička zajednica Velike Gorice

embedDownload
Velika
Gorica
Turopoljska
baπtina
na dlanu
TuristiËka karta
Sasi
Novaki
©Ëitarjevski
ZAGREB
Dr
30
Obrezina
Velika
10
1
Kosnica
va
©Ëitarjevo
37
Mala Kosnica
MiËevec
Petina
»rn
Selnica
A3
©Ëitarjevska
Sa
Velika Gorica
i okolica
A3
Buzin
Veliko Polje
BapËa
51
12
KobiliÊ
Velika 11
Pleso
Odra
Mlaka
22
23
HraπÊe
Turopoljsko
43
N
Gornja
3
24
29
Jezero »
Lomnica
»iËe
5
Velika Gorica
Donja GradiÊi
2
Lomnica
34
Lukavec
Kurilovec
Sta
33
»iË
Ka
8
6
na
lS
av
36
a
2
-O
25
dr
Petrovina
a
Vukovina G
Turopoljska
Po
Dio ZagrebaËke æupanije
Mala
Mlaka
Zagreb
Velika Gorica
ZagrebaËka æupanija
V. Gorica i okolica
Okuje
V
42
Markuπevec
Turopoljski
Gudci
U
K
O
Mala
Buna
E
I
»
BukovËak 26
Dubranec
VukomeriÊ
14
KozjaËa
E
Podvornica
49
ÆitkovËica
G
32
O
16
Gladovec Kravarski
Opatija
Roæenica
GRAD VELIKA GORICA
OPΔINA ORLE
OPΔINA KRAVARSKO
Donji
Hruπevec
©estak Brdo
ZguriÊ
Brdo
CvetiniÊ
Brdo
Cerje 19
Pokupsko
Strezojevo
20
Gladovec
Pokupski
Hotnja
Pokupsko
OPΔINA POKUPSKO
21
Auguπtanovec
50 Kup
39
Lijevi
Degoj
R
Gornji Hruπovec
CvetkoviÊ
Brdo
PISAROVINA
18
Lijevi
©tefanki
BarbariÊi
Kravarski
»akanec
Novo Kravarsko
Brdo
JerebiÊ
LukiniÊ
Brdo
Og
Pustike
Prvonoæina
Petravec
17
Velika
Buna
KljuËiÊ
Brdo 48
K
15
Gustelnica
Cerovski
Vrh
35
Buπevec
©iljakovina
R
9
Lazi
A11 Turopoljski
M
LuËelnica
Mraclin
a
GLINA
I
C
A3
renje ©Ëitarjevsko
Legenda
o
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Trnje
Lekneno
nkovec
Sava
Zablatje Sop Bukevski
Posavsko
Strmec
Bukevski
Obed
Lazina »iËka
»ret Posavski
Novo
Ribnica
»iËe
28 27
aro
Ëe
Znamenitosti
7
31 Bukevje
Andautonija, arheoloπko nalaziπte - ©Ëitarjevo
Stari grad Lukavec - Lukavec
Muzej Turopolja - Velika Gorica
Vrata od krËa - Turopoljski lug
Kurija ModiÊ-BedekoviÊ - Donja Lomnica
Kurija AlapiÊ - Vukovina
Kurija ZlatariÊ - Bukevje
Æupni dvor - Staro »iËe
»ardaci - Mraclin
»ardak, etnografska zbirka - ©Ëitarjevo
Jagodno
Donje
PodotoËje
5
Gornje
41
odotoËje KuËe
T
Drnek
Sakralni objekti
40
Orle
Vrbovo
Posavsko
Poljana
»iËka
47
Drvene kapele
U
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Sava
Struæec
Posavski
44
Rakitovec
Od
R
38
ra
Turopolje
O
46
Veleπevec
P
RuËa
O
13
4
gulinec
Suπa
L
J
45
E
Kapela sv. Barbare - Velika Mlaka
Kapela Ranjenog Isusa - Pleπko polje
Kapela sv. Ivana Krstitelja - Buπevec
Kapela Duha Svetoga - LuËelnica
Kapela sv. Antuna Padovanskog - Gustelnica
Kapela sv. Roka - CvetkoviÊ Brdo
Kapela sv. Ivana Krstitelja - LukiniÊ Brdo
Kapela sv. Jurja - Lijevi ©tefanki
Kapela sv. Petra i Pavla - Cerje Pokupsko
Kapela sv. Trojstva - Gladovec
Pokupski
Laszowski
na koËiji-->
Kapela sv. Ilije - Auguπtanovec
Crkve i kapele
SISAK
N
E
Izletiπta
43
44
45
46
47
48
49
50
Jezero »iËe
Sava kod Veleπevca
Odra
Most na Odri
Izletiπte Odranski RibiË
Izletiπte MatkoviÊ - KljuËiÊ brdo
PjeπaËka staza ©umarica
Kupa
51 Meunarodna zraËna Luka Zagreb
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
Crkva Navjeπtenja Blaæene Djevice Marije - V. Gorica
Crkva Blaæenog Alojzija Stepinca - V. Gorica
Crkva sv. Petra i Pavla - V. Gorica
Crkva Pohoda Blaæene Djevice Marije - Vukovina
Crkva Majke Boæje Snjeæne - Dubranec
Crkva sv. Ivana Krstitelja - Novo »iËe
Kapela Ranjenog Isusa - Novo »iËe
Crkva sv. Tri Kralja - Donja Lomnica
Crkva sv. Martina Biskupa - ©Ëitarjevo
Crkva sv. Antuna Padovanskog - Bukevje
Crkva Uzviπenje Sv. Kriæa - Kravarsko
Crkva Majke Boæje Fatimske - Lukavec
Crkva sv. Antuna Padovanskog - GradiÊi
Crkva sv. Ivana Krstitelja - Buπevec
Crkva sv. Mihaela Arkanela - Turopoljska Petrovina
Crkva sv. Benedikta - MiËevec
Crkva sv. Petra Apostola - Veleπevec
Crkva Uznesenja Blaæene Djevice Marije - Pokupsko
Kapela sv. Tri Kralja - Orle
Kapela sv. Fabijana i Sebastijana - KuËe
Kapela sv. Vida - Mraclin
Sadræaj
Plemeniti puti i obiËaji
Plemenita opËina turopoljska
Turopoljski banderij
Podgutnica
Muzej Turopolja
Andautonija - muzej na otvorenom
Jurjevske sveËanosti
Legendfest
Drveno graditeljstvo Turopolja
Drvo kao simbol æivota
UmijeÊe vrijednih ruku
»ardaci i kurije
Kurija ModiÊ-BedekoviÊ
Drvene kapele
Kapela sv. Barbare
Tradicijski naËin æivota
Kako se nekad æivjelo
Ljepota narodnih noπnji
Turopoljske zaπtitnice
Sveta Lucija
Majka Boæja Vukovinska
Turopolje kao inspiracija
Znamenite liËnosti turopoljskog kraja
O Turopolju su pisali i skladali...
2
3
3
4
5
6
8
9
10
12
13
14
15
16
18
20
21
22
24
Æivot s
tradicijom
Na svega 15-ak km udaljenosti od Zagreba nalazi
se Turopolje, jedna od najslikovitijih hrvatskih
regija koja je u povijesti bila prekrivena gustim
hrastovim πumama. Mnoge su veÊ priËe ispriËane
o ovom prekrasnom kraju, a kroz ovu broπuru
pribliæit Êemo vam kulturno-povijesno bogatstvo
materijalne i nematerijalne baπtine Turopolja:
od vaænosti Plemenite opËine turopoljske i njene
povijesti, jurjevskih obiËaja, drvenog graditeljstva
i tradicionalnog naËina gradnje do prekrasnih
baroknih drvenih kapela, opisa kako se nekada
æivjelo i obiËaja koji su vezani uz pojedine
blagdane. Naπe znamenitosti nisu samo tihi
svjedoci burne povijesti ovoga kraja, veÊ mjesta
koja kroz razliËite manifestacije, obiËaje, tradicionalne zanate oæivljuju stare priËe, znamenite
liËnosti i vraÊaju nas u bogatu povijest Turopolja.
Posjetite naπ kraj i doæivite Turopolje
na najbolji moguÊi naËin!
1
Plemeniti puti i obiËaji
Plemenita opËina turopoljska
Ponosni Ëuvari tradicije
Turopolje predstavlja prirodnu i povijesnu cjelinu
koja se prostire juæno od Zagreba, a omeena je
rijekama Savom, Odrom i Kupom te VukomeriËkim goricama. Na tom je podruËju poËetkom
13. stoljeÊa nastala Plemenita opËina turopoljska
koju su Ëinili slobodni plemiÊi, koji su zbog vojne
obaveze bili osloboeni plaÊanja poreza i svih
duænosti prema gradu Zagrebu. U 16. stoljeÊu
posebnim statutom utvrdili su bratsku povezanost
odlukom da je valjano nasljeivanje jedino unutar
Plemenite opËine, pa je zajedniËka imovina
neotuiva i nedjeljiva.
VeÊ u to doba,
Turopoljski grb datira iz
plemenitaπi su utvrdili æensko nasljedno pravo
koje je iznosilo Ëetvrtinu obiteljskog imetka, a
ako je kÊer jedinica nasljeuje cijeli imetak.
Uvijek kroz svoju povijest, a tako i danas, imali
su vrlo vaænu ulogu u druπtvu: inicirali su i
financirali gradnju brojnih objekata poput crkve
Navjeπtenja Blaæene Djevice Marije, starog grada
Lukavca, gradske vijeÊnice (danaπnji Muzej
Turopolja), brojnih πkola, knjiænica i kapela.
Osnivali su dobrovoljna vatrogasna druπtva te
bili inicijatori i nositelji obnove brojnih turopoljskih
obiËaja i njihove suvremene prezentacije.
1737. godine
Info
Plemenita opËina turopoljska, ZagrebaËka 37, Velika Gorica, tel./fax: 01/6260 001, www.turopolje.hr
2
Turopoljski
banderij
Podgutnica
Iz obveze Plemenite opËine turopoljske da se
plemiÊi odazovu kraljevom pozivu u vojnu sluæbu
stvoren je Turopoljski banderij, poËasni zbor turopoljskih plemenitaπa, koji je ratovao kao samostalna
postrojba pod svojom zastavom, a pod zapovjedniπtvom hrvatskog bana. Poznata je njihova odora
koja se sastoji od modrih hlaËa i kaputa ukraπenog
vezom i krznom, bijele koπulje, πubare od kunovine,
podgutnice oko vrata, crnih Ëizama i sablje. Danas
je Turopoljski banderij sveËana povijesna postrojba
hrvatske vojske koja sudjeluje na vaænim gradskim,
æupanijskim i dræavnim manifestacijama.
Ono po Ëemu je cijeli ovaj kraj poseban je
podgutnica - crveni rubac koji su turopoljske
djevojke vezivale mladiÊima pod vratom (gutom)
prije odlaska u vojnu sluæbu te se smatra preteËom
kravate. Rubac svezan à la Croate (na hrvatski
naËin) prepoznat je na naπim vojnicima u 17. stoljeÊu
u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata. Ako æelite
ponijeti uspomenu koja Êe vas podsjetiti na turopoljski kraj, podgutnica je idealan suvenir. A kako
se priËa o kravati proπirila svijetom na zanimljiv i
slikovit naËin govori PriËa o kravati suvremenog
velikogoriËkog knjiæevnika Boæidara Prosenjaka.
Rubac koji je osvojio svijet
3
Plemeniti puti i obiËaji
Muzej Turopolja
Riznica turopoljske baπtine
Danaπnji Muzej Turopolja, nekadaπnja
gradska vijeÊnica Plemenite opËine turopoljske,
tzv. turopoljski grad, izgraen je sredinom
18. stoljeÊa uz gradski park u srediπtu Velike
Gorice. U njoj su se do 1947. godine odræavala
spraviπËa (skupπtine) u velikoj dvorani na prvom
katu, a uz nju su bili arkivi (arhivi) s vaænim
ispravama Plemenite opËine. Nakon toga ova je
zgrada imala razliËite namjene: sluæila je kao
aËki dom, Zadruæna πtedionica, a od 1960.
godine tamo se nalazi Muzej Turopolja u
kojem se Ëuva arheoloπka, etnografska i
kulturno-povijesna graa velikogoriËkog
podruËja s preko 3500 predmeta.
U prizemlju muzejske zgrade nalazi se izloæbena
dvorana za povremene izloæbe te dio muzejskih
depoa za Ëuvanje predmeta iz fundusa.
Info
Muzej Turopolja, Trg kralja Tomislava bb
tel.: 01/6221 325, www.muzej-turopolja.hr
Znate
li?
Godine 1483. odræano je u Turopolju prvo poznato spraviπËe. SpraviπËa su sazivana kada
je trebalo rjeπavati vaæna pitanja kao πto su obrana turopoljskih posjeda i prava, odlazak u vojnu
sluæbu... U ranije doba to su bili zborovi na koje su dolazili svi Turopoljci da bi izabrali æupana, a od
18. stoljeÊa odluËeno je da æupana biraju suci, kao predstavnici naselja (suËija), a ne svi plemiÊi.
4
Andautonija - muzej na otvorenom
Jedan dan iz æivota Rimljana
crteæ: Likovni studio
Arheoloπko nalaziπte Andautonija predstavlja
jedinstveno mjesto zanimljive povijesti.
Pokraj naselja ©Ëitarjevo, na prostoru od 2500
Ëetvornih metara, vidljivi su ostaci starog antiËkog
grada iz doba Rimskog carstva (1. - 4. stoljeÊe
poslije Krista), a od 1994. godine ovdje je otvoren
arheoloπki park gdje posjetitelji mogu razgledati
ostatke dijelova rimskog grada: rimsku ulicu,
gradsko kupaliπte i dvije zgrade, a pruæa im se i
uvid u rimsku nekropolu koja se na ovoj lokaciji
nalazila u 1. stoljeÊu poslije Krista.
Æelite li biti dio rimskog svijeta bar na jedan dan
pozivamo vas da posjetite Andautoniju u proljeÊe
kada se odræava manifestacija ProljeÊe u
Andautoniji poznato i kao Dani Andautonije,
te u rujnu kada posjetitelji imaju priliku sudjelovati
na Dionizijskim sveËanostima.
Obje manifestacije kroz razne izloæbe, radionice
i igraonice prezentiraju posjetiteljima pojedine
teme iz rimskog æivota, a tko æeli moæe isprobati
rimsku odjeÊu, hranu i piÊe prema starim
receptima te zaigrati antiËki nogomet.
veni
vidi
vici
Info
Arheoloπki park otvoren je od 1. svibnja do 1. studenoga.
Radno vrijeme: subota i nedjelja od 12 do 18 sati. Od ponedjeljka
do petka park je zatvoren, osim za najavljene grupe prema dogovoru.
www.andautonia.com
5
Plemeniti puti i obiËaji
Jurjevske sveËanosti
Doπel je, doπel, zeleni Juraj
UoËi dana sv. Jurja 23. travnja, stari grad Lukavec
tradicionalno oæivi za vrijeme jurjevskih sveËanosti
kada se ispred njega pali najveÊi krijes kojim se
simboliËki tjera zima, a slavi nadolazeÊe proljeÊe.
Stari grad Lukavec, simbol turopoljskog plemstva,
nalazi se u srediπtu Turopolja pokraj istoimenog
mjesta i potoka Lukavec, nedaleko od Velike Gorice.
Izgraen je u svrhu obrane od Turaka krajem
15. stoljeÊa te kao spomenik burne povijesti ovoga
kraja predstavlja nezaobilaznu toËku svakoga tko
navraÊa u Turopolje.
6
Nad glavnim ulazom s portalom i grbom
Plemenite opËine turopoljske iz 1752. godine
uzdiæe se visoki toranj u kojem se nalazila kapelica
posveÊena sv. Luciji. Osim svete Lucije, Turopoljci
su s posebnim πtovanjem i brojnim obiËajima
slavili dan sv. Jurja, odnosno Jurjevo, kao praznik
proljeÊa i poËetak gospodarske godine. Povijest
Turopolja bila je velikim dijelom obiljeæena
ratovima pa ne Ëudi πto je upravo ovaj svetac i
rimski vojni Ëasnik proglaπen zaπtitinikom
Turopolja po kojemu brojne crkve i kapele, kao
i æitelji ovoga kraja, nose ime. BuduÊi da se njegova
svetkovina nalazi na granici izmeu zimske i ljetne
polovice godine, sveti Juraj postao je zaπtitnik
zemlje, usjeva, zelenila i stoke te je uz njega vezan
niz obiËaja koji su se u manjoj mjeri znali razlikovati
od mjesta do mjesta. Nekoliko dana prije, ili u
rano jutro na samo Jurjevo, jurjevski ophodnici
zvani jurjaπi ili jurjevËani obilazili su sela u bliæoj
i daljoj okolici: djevojËice su nosile koπarice i
vrbove granËice te bi iπle od kuÊe do kuÊe i
skupljale darove pjevajuÊi posebne ophodne
jurjevske pjesme dok bi jedan od djeËaka
predstavljao zelenog Jurja dræeÊi okiÊenu zelenu
granu u ruci. Za jurjaπa je bilo karakteristiËno
noπenje barjaka sa zavezanom trobojnicom i
crvenim rupcem, a na vrhu bi se
nalazila poculica, granËice ili jabuka. NaveËer
uoËi Jurjeva kao i na samo Jurjevo na
raskrπÊima su se palili krijesovi oko kojih su
se okupljali djeca i odrasli uz pjesmu, ples,
πale i preskakanje vatre jer se vjerovalo da Êe
ih vatra i dim jurjevskog krijesa oËuvati od
svake bolesti i zla u iduÊoj godini.
Najstariji zapis jurjevske pjesme potiËe upravo
iz Turopolja, a ulomak pjesme napisao je
Ivan KukuljeviÊ Sakcinski 1860. godine:
KukuvaËica zakukavala kiroles!
U zelenom lugu, na suhom drugu kiroles!
Zelen Jurja kres nalaæe kiroles!
Njegva e lepa kuna kapa kiroles!
Zelen njegov je kepenek kiroles!
Znate
li?
Viπnja Huzjak 1957. godine izdala je publikaciju pod nazivom Zeleni Juraj o jurjevskim
obrednim obiËajima u Hrvatskoj, a rezultati tih istraæivanja bili su temelj za organiziranu
obnovu jurjevskih obiËaja u Velikoj Gorici i okolici krajem 80-ih godina 20. stoljeÊa.
Mladi jurjevËani
7
Plemeniti puti i obiËaji
Legendfest - festival Ëarobnih priËa
»arobna formula za dobru zabavu
»itajuÊi zanimljivu povijest starog grada Lukavca
moæete pronaÊi podatak kako su se nekoÊ upravo
na tom mjestu odræavala suenja vjeπticama, a
dokaz tomu je i coprniËki zatvor koji se nalazi u
prizemlju kaπtela. Poznata hrvatska spisateljica
Marija JuriÊ Zagorka velik dio radnje romana
KÊi LotrπÊaka i Gordana smjestila je u Turopolje,
upravo u starom gradu Lukavcu gdje su prema
njenim rijeËima vjeπtice Ëesto stizale u pohode.
A kakve su joπ priËe vezane uz ovaj kaπtel moguÊe
je vidjeti i doæivjeti krajem svibnja na Legendfestu
- festivalu narodnih priËa, legendi i mitova
Info
www.legendfest.hr
8
ZagrebaËke æupanije. Festival je multimedijalan,
ukljuËuje sve tipove umjetnosti i namijenjen je
svim uzrastima koji mogu uæivati u brojnim
izloæbama, kazaliπnim predstavama, radionicama
ali i gastronomskoj ponudi turopoljskog kraja.
Tijekom dva dana programa oko zidina i u samom
dvorcu moæete susresti divove, patuljke, vjeπtice,
Ëarobnjake, vile, vojnike, plemiÊe, a pjesnici i
pripovjedaËi svojim skeËevima, glazbenim i
plesnim toËkama oæivljavaju brojne legende u
povijesnom kaπtelu.
Drveno graditeljstvo Turopolja
Drvo kao simbol æivota
Hrastove πume - bogatstvo velikogoriËkog kraja
Posebno obiljeæje ovom kraju dalo je πumsko
bogatstvo buduÊi se drvo koristilo ne samo za
gradnju seoskih domova nego i za izradu svih
uporabnih predmeta u domaÊinstvu (posebice u
izradi πkrinja, preslica, tkalaËkih stanova, zipki...).
Osnova tradicijskog graditeljstva je hrast luænjak,
kao autohtoni graevni materijal kojemu su
domaÊi majstori znali udahnuti duπu.
Od hrastovine su podizane seljaËke kuÊe - hiæe,
kurije - ladanjske kuÊe imuÊnijih Turopoljaca
(poput primjerice kurije ModiÊ-BedekoviÊ u
Donjoj Lomnici, kurije AlapiÊ u Vukovini i
JosipoviÊ u Kurilovcu, kurije ZlatariÊ u Bukevju),
Ëardaci - drveni domovi na kat s prekrasno
ukraπenim stubiπtima (neke od posebno lijepih
primjera moæete pronaÊi u Mraclinu, Velikoj
Mlaki, Buπevecu, Posavini) te drvene kapele.
Kod gradnje domova i sakralnih graevina u
Turopolju nije bilo velikih razlika: koriπteni su
istovrsni elementi i materijali te je primjenjivan
rustiËan naËin obrade.
Kapela sv. Trojstva, Gladovec Pokupski
9
Drveno graditeljstvo Turopolja
UmijeÊe vrijednih ruku
Elementi tradicionalne gradnje
Graene u teπkim gospodarskim prilikama,
nakon rata s Osmanlijama, kurije i manje kuÊe
vrlo Ëesto su se gradile na jednostavan naËin
koji odlikuje horizontalno slaganje planjki,
spajanih drvenim klinovima koji se u uglovima
preklapaju u stari hrvaπki vez neotesanih krajeva
greda ili nemπki vez otesanih krajeva.
Pokrov kuÊe nekada je bio πop - raæeva slama,
zatim πindra - drvene daπËice, a danas crijep.
Kako bi zaπtitili zidove prizemlja Ëesto su dodavali
potkrovek -zaπtitnu strehu u razini stropa prizemlja.
U unutraπnjosti takvog doma nalazili su se veliki
zadruæni stolovi oko kojih su se skupljali za
vrijeme jela i dogovora posla za iduÊi dan.
Vrlo spretno izraivali su i drvene πkrinje: od
najmanjih u kojima su dræali svoje dokumente,
nakit, novac do onih veÊih dimenzija za spremanje
rublja ili æita. ©krinje su imale i veliku ulogu u
svadbenim obiËajima kada bi se u njima na dan
vjenËanja prevozio mladenkin miraz u novi dom.
Nemπki vez
Obitelj se uvijek okupljala oko stola
10
Tradicionalne drvene preslice (detalji)
Na drvenim gredama stropa moæete pronaÊi
ucrtane inicijale iz krπÊanske tradicije poput motiva
kriæa, kaleæa, srca kao i imena vlasnika te datacije
koje su se Ëesto upisivale, tj. urezivale na glavnoj
stropnoj gredi (sljemenu), a katkada iznad ulaznih
vrata.
KuÊe su gradili seoski majstori paliri, koristeÊi
se stoljetnim narodnim iskustvom i vjeπtinom.
Bili su organizirani u druæine, a na dobrom glasu
Urezana greda u kuriji ModiÊ-BedekoviÊ
bili su paliri iz KuËa, »iËke Poljane, Bukevja i
Lijevih ©tefanki.
Turopoljske kuÊe bile su posebne i po tome πto
ih je bilo moguÊe premjeπtati s mjesta na mjesto
pomoÊu raznih drvenih pomagala kojima su
vlekaËi stajna ili krulci prevlaËili - premjeπtali kuÊe.
Iako su u gradnji kuÊa i sakralnih objekata drvo
zamijenili drugi materijali, obrada drva ostala je
æiva tradicija u izradi instrumenata i suvenira.
Datacija izgradnje iznad ulaznih vrata
kapele Ranjenog Isusa na Plesu
Vrata od krËa
11
Drveno graditeljstvo Turopolja
»ardaci i kurije
Toplina turopoljskog doma
Do podizanja nasipa u drugoj polovici 19. stoljeÊa
podruËja doline Kupe i Save bila su povremeno
poplavljena. Zbog velike vlaænosti tla, Turopoljci
su podizali svoje kuÊe na stupove i tako su nastali
Ëardaci. Donji dio drvenih kuÊa nikada nije sluæio
za stanovanje, nego su se tu nalazile πute ili potiæe
(spremiπta za orua) dok su stambene prostorije
bile iskljuËivo na katu. Najpoznatije primjerke
ove gradnje moæete pronaÊi u Mraclinu i Posavini
s poput Ëipke prekrasno izrezbarenim
trijemovima i vanjskim stubiπtima. Danas su to
zaπtiÊeni spomenici kulture koji govore o
graditeljstvu i graditeljima u minulim stoljeÊima.
»ardak - æupni dvor
u Velikoj Mlaki
Uz jedinstvene drvene kapele, u graditeljstvu
posebno se istiËu drvene kurije kao primjer
autohtone stambene gradnje imuÊnijih ljudi
ovoga kraja, a meu njima najbolje je saËuvana
kurija ModiÊ-BedekoviÊ u Donjoj Lomnici.
U prizemlju kurija nalazile su se gospodarske
prostorije, a na katu je obiËno bilo pet velikih
soba. NajveÊa, zvana palaËa s velikim stolom,
sluæila je kao blagovaonica, a do nje se nalazio
salon s klasiËnim namjeπtajem te joπ tri spavaonice. Prostrana dvoriπta okruæivala su kurije,
a neka od njih pretvorena su u lijepe parkove.
Kurija ModiÊ-BedekoviÊ
Kurija - æupni dvor
u Starom »iËu
Znate
li?
Hrvatski ban Josip JelaËiÊ imao je obiteljsko
imanje i kuriju u Kurilovcu gdje je kao mladiÊ
proveo tri godine oporavljajuÊi se od bolesti grla.
12
Kurija ModiÊ-BedekoviÊ, Donja Lomnica
Primjer graanske kulture stanovanja
Kurija ModiÊ-BedekoviÊ, podignuta 1806. godine,
istiËe se kao primjer autohtone stambene gradnje
turopoljskog kraja, a cijelo imanje ubraja se meu
najvrijednije primjere graditeljske kulturne
baπtine srediπnje Hrvatske te je zaπtiÊeno kao
spomenik kulture 1972. godine.
U kuriji je sve zadræalo dah proπlosti, a prostorije
krase lijepo oËuvane keramiËke peÊi za grijanje,
stilski namjeπtaj, slike po zidovima poznatih i
nepoznatih umjetnika, svjetiljke i porculan te
rodoslovlje obitelji ModiÊ. Posebno zanimljiv
detalj predstavlja pod predvorja od kamenih
oblutaka koji su uzeti iz obliænjeg potoka.
Ako zaæelite odmor i predah u hladu, moæete ga
pronaÊi u prostranom dvoriπtu s parkom gdje se
nalazi i sukaËnica, prostorija za spravljanje hrane.
Posljednje stanovnice kurije bile su sestre
Vilma i Milka BedekoviÊ koje su svojim umjetniËkim radom obiljeæile æivot ovog dvora, a zbog
vrlo dobre oËuvanosti i nedavne obnove danas
ondje moæete doæivjeti ljepotu ladanjskog æivota
na prijelazu s 19. na 20. stoljeÊe.
Info
Kuriju je moguÊe posjetiti uz prethodnu
najavu djelatnicima Muzeja Turopolja na
telefon 01/6221 325 / www.muzej-turopolja.hr
13
Drveno graditeljstvo Turopolja
Drvene kapele
Ljepota vrijedna pronalaæenja
Drvene kapele predstavljaju najviπi domet
narodnog graditeljstva barokne arhitekture na
podruËju Sjeverne Hrvatske, graene ponajviπe
u razdoblju od 17. do poËetka 20. stoljeÊa.
Iako ih je do danas ostao saËuvan mali broj, drvene
kapele ovog podruËja posebno su zanimljive zbog
svoje tipoloπke razliËitosti, a jedna od karakteristika
nekih drvenih turopoljskih kapela je dodavanje
predvorja u kojima se obavljao obred na
blagdane i u dane proπtenja. Smjeπtene najËeπÊe
na malenom breæuljku pokraj sela, okruæene
visokim i starim stablima, s malenim drvenim
Kapela Ranjenog
Isusa na Plesu
14
zvonikom uklopile su se skladno u pejzaæ.
Uvjereni smo da Êe vas oduπeviti svojom
arhitektonskom jednostavnoπÊu i originalnoπÊu
te mnoπtvom detalja koji svjedoËe o umjetniËkim
sposobnostima puËkih majstora palirskih i
tesarskih druæbi Turopolja. Misa se u veÊini kapela
sluæi na blagdan zaπtitnika ili prilikom neke druge
sveËane prigode.
Ako ih æelite posjetiti nekim drugim danom to je
moguÊe uz prethodnu najavu, a kljuË najËeπÊe
Ëuva æupnik ili netko od mjeπtana.
Kapela sv. Ivana Krstitelja u Buπevcu
Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka
Dragulj baroknog graditeljstva
Ova je graevina najljepπi i najreprezentativniji
primjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstva
Sjeverne Hrvatske. Graena je od turopoljske
hrastovine planjki i svjedoËi o preko tri stoljeÊa
tradicije gradnje u drvetu. U njezinoj unutraπnjosti
nalazi se lijepi krilni oltar iz 17. stoljeÊa s prikazima
æivota i muËeniπtva sv. Barbare s jedne te Kristove
muke s druge strane. Na tabulatima i drvenim
oplatama poput galerije slika naπeg domaÊeg
slikarstva saËuvano je oko 150 oslikanih ploha s
prikazima svetaca i biljnih motiva.
U kapeli se nalazi rijedak ikonografski prikaz
sv. Kümmernisse, raspete svetice s bradom.
Ona je prema legendi bila lijepa kÊer portugalskog kralja koja se, kako bi izbjegla udaju za
poganskog princa, predala u ruke Kristu s
molitvom da je unakazi kako je viπe ni jedan
muπkarac ne bi poæelio. Uz nju je takoer vezan
motiv o siromaπnom guslaËu kojem je
Kümmernissa s kriæa, nakon dugog i upornog
sviranja, dobacila zlatnu cipelu.
Uz crkvu je prenesen jednokatni drveni Ëardak
s trijemom od rezbarena drva koji sluæi kao æupni
dvor i zajedno s crkvom Ëini skladnu cjelinu.
sv. Kümmernissa
Info
Kapelu je moguÊe posjetiti uz
prethodnu najavu na telefon 01/6234-761.
Æupa sv. Barbare, ©kolska 33, Velika Mlaka
15
Tradicijski naËin æivota
Kako se nekad æivjelo
Narodni obiËaji i vjerovanja turopoljskog kraja
Uz kapele i crkve takoer su vezani i brojni obiËaji
koji su se izvodili za vrijeme crkvenih blagdana
i sveËanosti. Poznate su bile turopoljske svadbe
s mnoπtvom obiËaja uz proπnju, voænju opreme,
dolazak mladenke u novi dom. Odræavale su se
zimi, najËeπÊe na faπenjsku nedjelju i trajale su tri
dana, a Ëesto se æenilo viπe parova odjednom.
Veselje se nastavljalo raznim pokladnim obiËajima
uz preruπavanje, ophode sudionika i na kraju
spaljivanjem faπnika.
Nakon veselog faπniËkog razdoblja, ludovanja,
pjesme i plesa stigla bi Pepelnica. Toga dana æene
su iznosile sve posue i prokuhavale ga u lugu
da ga oËiste od svih masnoÊa, buduÊi da nastupa
vrijeme Korizme, vrijeme posta i odricanja.
Na samu Pepelnicu gospodar kuÊe predavao je
kuhaËu novoj gazdarici, jednoj od æena koja Êe
kroz iduÊih godinu dana biti glavna kuharica i
domaÊica za Ëitavu zadruænu obitelj. Nekad se u
Turopolju stanovniπtvo udruæivalo u obiteljske
Suvremeni prikaz turopoljske svadbe
FaπniËka povorka iz 1960-ih godina
Ogranak SeljaËke sloge Buπevec od 1967. godine
nekoliko je puta prikazao Turopoljsku svadbu,
dramatiziranu pripovijest Josipa KovaËeviÊa u kojoj
su opisani æivot i svadbeni obiËaji Turopoljaca.
16
Znate
li?
zadruge koje su se ekstenzivno bavile poljoprivredom, a okupljale su po nekoliko naraπtaja iste
obitelji pod jednim krovom. Takav naËin stanovanja
nalazimo sve do prve polovice 20. stoljeÊa, a
najpoznatija zadruæna kuÊa bila je ona obitelji
Arbanas u Donjoj Lomnici koja je brojila 30 Ëlanova.
Za vrijeme Korizme nisu se pripremale sveËanosti,
oblaËilo se jednostavno, a æive boje posteljine
zamijenile su one bijele ili sa æutim motivima.
Zadnja nedjelja pred Uskrs je Cvjetna nedjelja.
Tada su mladiÊi iz svake kuÊe nosili u crkvu na
posveÊivanje posebno isprepletene grane
drijenka ili imele koje bi nakon blagoslova
zataknuli na kuÊnu gredu te bi tamo stajala cijele
godine jer se smatrala zaπtitom od groma i oluje.
Na Veliku subotu ili sam Uskrs nosila se hrana na
posveÊenje, a posebno mjesto imao je okrugli
bijeli kruh - sveËanica. Nakon posveÊenja jela,
mlade sneje utrkivale su se do svojih kuÊa jer ona
koja je prva stigla bila je pisanica - najbræa, najvrednija i najspretnija. Vjerovalo se da Êe njena
kuÊa te godine biti najnaprednija u obavljanju
poslova u polju i da Êe njen kukuruz prvi biti
okopan.
Na BoæiÊ se do sredine proπlog stoljeÊa nije kitio
bor veÊ samo grane bora posebno sloæene i
objeπene, najËeπÊe, na stropnu gredu iznad stola
- takav se ukras nazivao kinË. Nakon ukraπavanja
kuÊe, naveËer je slijedio Ëin „donoπenja BoæiÊa u
kuÊu“ kada bi stariji muπkarac s muπkom djecom
otiπao u πtalu po slamu, a u kuÊi bi se ugasila sva
svjetla. Zatim bi sa slamom i svijeÊom uπli u kuÊu
govoreÊi „Dej vam Bog picekov, racekov, telekov,
ædrijebekov, pajcekov, mujcekov, æira, mira i Boæjeg
blagoslova.“
Svadbena povorka
u Buπevcu, 1969.
Kruh sveËanica
17
Tradicijski naËin æivota
Ljepota narodnih noπnji
Umjetnost tkanja
Tradicijska kultura izrazito se njeguje i prenosi na
nove naraπtaje diljem Turopolja kroz brojna
folklorna druπtva, a sve to moæete i sami doæivjeti
ako posjetite neku od brojnih smotri folklora koje
se organiziraju na cijelom podruËju Turopolja.
Upravo na smotrama folklora dolazi do izraæaja
bogatstvo narodne umjetnost kroz ples, glazbu,
pjesmu, a naroËito ljepotu narodnih noπnji koje
18
Ëine veliko etnoloπko blago turopoljskog kraja.
Turopoljska noπnja, po svojim najbitnijim sastavnim
dijelovima, sliËna je ostalim noπnjama sjeverozapadnog dijela Panonije, a obavezni dijelovi
æenskog ruha bili su suknja rubaËa, pregaËa fertun
i bluza sa πirokim rukavima te opleËje ili koπulja
s uskim rukavima πvabica. Za Turopolje su
znaËajne crvene i modre pisanke s gustim
tkanjem, ali takoer i bijele rubaËe sitno nabrane
po duæini s gornjim dijelom zvanim kikliπÊe.
Pokrivanje glave udanih æena kao vidljivi znak
njezinog statusa prastari je obiËaj saËuvan do
danas. Odmah poslije vjenËanja mladoj sneji su
se motale pletenice oko punteka na zatiljku i kosa
se pokrivala kapicom, poculicom - turopoljskom
ili posavskom halbicom i preko svega se stavljala
peËa (marama). Poculica je prekrivala cijelu kosu,
izraivala se od domaÊeg platna te se najËeπÊe
obrubljivala πirokom domaÊom ili kupovnom Ëipkom.
Tekstilni predmeti bez ukrasa nazivaju se prostima,
a oni ukraπeni s malo bijelog veza sluæili su u
vrijeme æalovanja i nosile su ih starije æene. Jarko
crvena boja bila je predviena iskljuËivo za mlade,
te za vrlo sveËane i vesele trenutke.
Muπka noπnja u cijelom je Turopolju gotovo
svugdje jednaka te se sastoji od πirokih platnenih
gaÊa i rubaËe - koπulje πirokih rukava, na prsima
bogato izvezene bijelim vezom.
A kako se æivjelo, oblaËilo i jelo u starim obiteljskim
kuÊama ili kurijama moæete vidjeti u Muzeju
Turopolja gdje se nalazi bogata
etnografska zbirka. Vrijedan
doprinos oËuvanju i obnavljanju tradicije daju i
radionice narodnih noπnji
gdje se s puno ljubavi izrauju
razliËite noπnje i prenosi znanje
na buduÊe naraπtaje.
Znate
li?
»uvari pjesme i plesa turopoljskog kraja: FA „Turopolje”, Velika Gorica / FA ©iljakovina / Ogranak
„SeljaËke Sloge”, Buπevec / KUD „»iËe” / KUD „DuËec”, Mraclin / KUD „GradiÊi” / KUD „MiËevec”/ KUD
„Nova Zora”, Donja Lomnica / KUD „Pleso” / KUD „Stari Grad", Lukavec / KUD „©Ëitarjevo” / KUD „Velika Mlaka”
/ Ansambl „Zlatne godine“ / Gradski zbor „Franjo pl. LuËiÊ“ / HPD „KuËani“ / VIS „Jane”
19
Turopoljske zaπtitnice
Sveta Lucija
Navjeπtaj boæiÊnog svjetla
U pisanim izvorima crkva Navjeπtenja Blaæene
Djevice Marije u Velikoj Gorici prvi puta se
spominje u prvoj polovici 14. stoljeÊa. Kada je
1893. godine temeljito obnovljena prema nacrtima
zagrebaËkog arhitekta Hermana Bolléa, na njezino
proËelje stavljen je kip sv. Lucije, a ispod njega
grb Plemenite opËine turopoljske koja je bila
glavni investitor radova. SvetiËino ime Lucija znaËi
svjetlost pa krπÊani smatraju da ona navijeπta
dolazak velikog svjetla boæiÊne noÊi.
Zaπto je baπ sv. Lucija zaπtitnica Turopolja objasnio
je poznati povjesniËar Emilij Laszowski u knjizi
Povijest Turopolja u kojoj navodi kako su se u
proπlosti glavna spraviπËa Plemenite opËine
Znate
li?
20
turopoljske redovito odræavala svake godine oko
Jurjeva, a od kraja 16. ili poËetka 17. stoljeÊa na
dan 13. prosinca tj. na blagdan sv. Lucije.
Danas se na taj dan sveËano obiljeæava i Dan
grada Velike Gorice, a u tjednu koji prethodi
blagdanu u gradu se organiziraju brojna kulturna
dogaanja pod nazivom Lucijini dani. Za svetu
Luciju u narodu Turopolja vezano je nekoliko
obiËaja. Tako bi nekada jedna od djevojaka,
ogrnuta u bijelu plahtu, s lampaπom i koπaricom
punom svijeÊa obilazila domove starih zadruga.
U kuÊama bi bio mrak, a ona bi u svakoj kuÊi
zapalila novu svijeÊu dok bi je ostale æene darivale
orasima i ljeπnjacima.
U doba adventa, na blagdan sv. Lucije, sijala se pπenica, a po visini pπenice proricalo se
kakva Êe te godine biti pπenica na polju. Govorilo se „Kakva pπenica u tanjuru, takva u polju”.
Majka Boæja Vukovinska
Zagovornica vjernika
Osim kao plemenitaπi i Ëuvari narodnih obiËaja
i tradicije, Turopoljci su poznati i kao marijanski
narod. U ovom kraju mnoge crkve i kapele
posveÊene su Gospi, a najpoznatije je zasigurno
marijansko svetiπte u Vukovini. Crkva Pohoda
Blaæene Djevice Marije pripada meu najstarija
ovakva svetiπta u ovom dijelu Hrvatske, a prvi
puta se spominje u 16. stoljeÊu.
Na mjestu danaπnje æupne crkve nalazila se
do sredine 17. stoljeÊa mala drvena kapela sa
zvonikom posveÊena Blaæenoj Djevici Mariji,
ali se veÊ 1630. godine spominje kao proπtenjarska kapela. Crkva je tijekom vremena puno
puta dograivana, a danas je to jednobrodna
kasnobarokno - klasicistiËka crkva u kojoj su se
Ëuvali brojni zavjetni darova vjernika kojima je
Majka Boæja Vukovinska pomogla.
Svake godine 15. kolovoza, u crkvi i prostoru
oko nje, okupi se nekoliko tisuÊa hodoËasnika
kako bi proslavili blagdan Velike Gospe, glavnu
svetkovinu ove æupe.
Pripreme za sam blagdan poËinju devet dana
prije, sveËanim misama devetnicama na Ëast
Majci Boæjoj Vukovinskoj i koje okupljaju velik
broj vjernika iz velikogoriËkog kraja.
21
Turopolje kao inspiracija
Znamenite liËnosti turopoljskog kraja
Juraj HabdeliÊ
- isusovac, pisac i leksikograf
(Staro »iËe, 1609. - Zagreb, 1678.)
Juraj HabdeliÊ bio je isusovac, kajkavski
knjiæevnik, profesor i rektor zagrebaËkog
isusovaËkog kolegija koji je njegovim zalaganjem
bio uzdignut na stupanj sveuËiliπta.
U svojim mnogobrojnim religiozno-moralnim
djelima prikazao je i ondaπnje politiËke dogaaje,
socijalne probleme svoga vremena (Zercalo
Marijansko, Prvi otca naπeg Adama greh).
Svojim hrvatsko-latinskim rjeËnikom Dictionar ili
reËi slovenske iz godine 1670. godine zauzima
istaknuto mjesto u povijesti hrvatskog
jezikoslovlja. Njemu u Ëast podignut je spomenik
u Starom »iËu, osnovna πkola u Velikoj Gorici
nosi njegovo ime kao i knjiænica isusovaËkog
fakulteta u Zagrebu.
22
Slava pl. IπtvaniÊ (V. Gorica,1850. - Zagreb, 1944.)
i August ©enoa (Zagreb, 1838. - Zagreb, 1881.)
- romanopisac, pripovjedaË, pjesnik
U povijesti Turopolja, osobito Velike Gorice,
poseban trag ostavila je obitelj ©enoa. Poznato je
da je August ©enoa u mladosti prijateljevao s
brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite
opËine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici
upoznao Slavu pl. IπtvaniÊ kojom se oæenio i koja
mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom
radu. Turopolje spominje u djelima Turopoljski
top, Mladi gospodin i Diogeneπ, a njegov sin Milan
suraivao je s Emilijem Laszowskim na knjizi
Povijest plemenite opÊine Turopolja dok je drugi
sin Branko na brojnim slikarskim platnima i
grafikama oslikao ovaj kraj. O ovom poznatom
paru snimljen je i kratki povijesno-dokumentarni
film pod nazivom August i Slava ©enoa, a koji govori
o njihovoj ljubavi kao i domoljubnim idejama.
Franjo pl. LuËiÊ
- hrvatski skladatelj, orguljaπ i glazbeni teoretiËar
(KuËe, 1889. - Zagreb, 1972.)
Ovaj poznati hrvatski skladatelj, po kojemu
UmjetniËka πkola u Velikoj Gorici i Gradski
mjeπoviti zbor nose ime, ostavio je veliki trag u
hrvatskoj glazbenoj baπtini. Bio je izabran za
æupana Plemenite opËine turopoljske, a na toj
funkciji podigao je diljem Turopolja viπe πkola,
Ëitaonica i knjiænica. Godine 1921. izabran je za
nastavnika u novoosnovanoj MuziËkoj akademiji
u Zagrebu gdje je predavao i dva puta bio izabran
za rektora, te je osnovao svoju glazbenu πkolu
Polyhimna.
Nek zaori naπa pjesma
Snaæno kao grom
Sedam stotin ljeta slavi
Turopoljski diËni dom.
Sloæno naprijed braÊo mila
Turopoljac æeli vijek
Da ni jedna njemu sila
Ne pomuti slavni stijeg.
Turopoljski lug, veselje
Stanovnicima ovoga kraja ponajviπe je poznat
kao autor turopoljske himne napisane 1925.
godine, Ëiji vam tekst donosimo ovdje:
Njeg oblijeva Odre val
Slavne borbe je znamenje
Lukavec ponosni grad.
Staru tvoju slavu pjeva
Slavuj v lugu zelenom,
O njoj priËa naπa djeva
Svome dragom miljenom.
Da nam uvijek sretan bude,
Turopoljski diËni rod,
Naπu dragu djedovinu
Branit Êemo sloæno svi.
Zato srca svi u jednu
Ljubav Êemo sloæit mi.
Boæe silni, Boæe sveti,
Turopoljski brani dom.
Ljubav, slogu nam podijeli,
Ponos da smo rodu svom.
23
Turopolje kao inspiracija
O Turopolju su pisali i skladali...
Bogata povijest, srdaËni domaÊini i zanimljive priËe privukle su u Turopolje brojne pisce, umjetnike i
istraæivaËe iz drugih krajeva Lijepe Naπe. Svi su oni iza sebe ostavili veliki trag i brojna djela koja na
jedinstven naËin govore o povijesti i ljepotama ovoga kraja.
SreÊko Albini i Milan Mrekar
Emilij Laszowski
Opera MariËon skladatelja SreÊka Albinija i autora
teksta Milana Mrekara iz 1901. godine u tri Ëina
opisuje dogaaje u Turopoljskom lugu i gradu
Lukavcu u vrijeme francuske okupacije Turopolja.
Arhivist i povjesniËar, uredio je arhiv u Velikoj
Gorici te objavio velik broj rasprava, Ëlanaka i
monografija iz podruËja srednjovjekovne povijesti
Turopolja. Posebno su istiËu djela: Povijesni
spomenici Turopolja sv. I-IV. (1904.) te reprezentativno monografsko djelo Povijest plemenite
opÊine Turopolja u tri sveska (1910. - 1924.) koje
je do danas temeljna knjiga o povijesti Turopolja
od vremena Rimljana pa sve do poËetka 20.
stoljeÊa.
Slavko Kolar
VeÊina njegovih najboljih pripovjedaka smjeπtena
je u seosku sredinu VukomeriËkih gorica
(Svoga tela gospodar, Breza, Kriza).
Velika Gorica mu se oduæila nazvaviπi jednu od
najduæih ulica u centru grada njegovim imenom.
Adam Baltazar KrËeliÊ
Ovaj zagrebaËki kanonik iz 18. stoljeÊa u svojim
djelima iznio je dragocjene podatke o Turopolju
i Turopoljcima (kako su se birali æupani za
sv. Luciju, o ratu protiv Turaka, radu Nikole Hribara,
Jurja Muliha...).
Miroslav Krleæa
U svojoj zbirci pjesama Balade Petrice Kerempuha
Ëesto je spominjao Turopoljce te je oæivio brojne
slike iz hrvatske, ali i turopoljske povijesti (o turopoljskim pravicama, turopoljskim protuturskim
vojnama, restauracijama u gradu Lukavcu...).
O vaænosti kajkavskog govora piπe u djelu
Turopolska reπtauracija A.D. 1848.
24
Antun Gustav Matoπ
Poznati hrvatski pisac u putopisima Kod kuÊe
(PlaË drugi) i ObiËna πetnja piπe o Turopolju.
Poznate su njegove rijeËi:
Da si mi zdravo plemenita grofovijo, noseÊi ime
plemenitog Tura, sa turom na plemenitim vodama
Odri i Lomnici, sa glavom na zelenom vanjkuπu
VukomeriÊa i s opancima na zelenoj vodi
Ljutovida Posavca!
Vojko MiklauπiÊ
Roen u Velom ratu na Dugom otoku, ostao je
zapamÊen kao marljivi sakupljaË turopoljske
kulturne baπtine. Njegova obitelj posmrtno je
objavila sva njegova etnografska i muzikoloπka
istraæivanja u knjizi Plemeniti puti (1994.).
Matko PeiÊ
Slikar i knjiæevnik, sveuËiliπni profesor i autor brojnih
knjiga o hrvatskim umjetnicima, u knjizi Skitnje jedno
poglavlje posvetio je Turopolju u kojem su opisana
mjesta Mala Mlaka, Kurilovec, Buπevec, Vukovina,
Lukavec te stare turopoljske kurije.
Boæidar Prosenjak
Suvremeni velikogoriËki autor koji u svom djelu
PriËa o kravati na zanimljiv i ilustrativan naËin
govori o tome kako je kravata osvojila svijet svojom
simbolikom i romantiËnom priËom.
Marija JuriÊ Zagorka
Radnja se nekih Zagorkinih romana velikim
dijelom odvija u Turopolju, a i mnogi su
elementi iz bogate povijesti Turopolja u njima
vrlo spretno i originalno koriπteni. Nerijetko
je citirala izvore iz povijesti Plemenite opËine
turopoljske, posebice u romanima Gordana
i KÊi LotrπÊaka.
Ivan pl. Zajc
Skladao je operu Seoski plemiÊ koja je
izvedena 1910. godine i Ëija se radnja
dogaa u vrijeme francuske provale u
Turopolje.
JeziËni πalabahter
Pospominajte si turopolski!
Naete li se u naπem kraju nemojte se libiti priupitati
za smjer ili dodatnu informaciju naπe ljubazne æitelje.
No, ne budite iznenaeni ako vam se priËini da govore
sasvim drugim jezikom. Stariji Turopoljci naime koriste
mnoπtvo arhaiËnih rijeËi koje potiËu iz kajkavskog
narjeËja.
KOD KUΔE
ZA STOLOM
Firunge - zavjese
Kredenc - kuhinjski ormar
BazlamaËa - kolaË od kukuruznog braπna
Lukníca - drvena veÊa posuda
Baæul - grah
Najæe - tavan
Cukor - πeÊer
Rafung - dimnjak
Mela - braπno
©arajzlin - æaraË za vatru
Pecilki - mladi kukuruz
©katula - kutija
Praæetina - omlet
©oπtar - postolar
Trop - peËeno domaÊe vrhnje i maslac
©trojzuk - perina na kojoj se spava ispunjena
kukuruznim peruπinjem
©tulenka - pernica za pribor
(pribor za pisanje ili pribor za πivanje)
Vajnkuπ - jastuk
Æbanja - kanta za mast
©TO SE RADILO?
»ehanje - kidanje perja
Dumeti - biti zamiπljen
Iti s prigledom - pohoditi rodilju
Kantarenje - nositi mlijeko
U ORMARU
Lesikati se - bljeskati (lesiËe se nebo pred kiπu)
Milo gledeti - tuæno, moleÊivo gledati
AjnfuËno platno - jednostruko platno
ObiraËa - kraa voÊa sa stabla
Cojnki - pelene
Potepati se - skitati se
Cokule - drvene cipele
Pridelati - prigraditi (uz postojeÊu graevinu)
–une - vrsta nakita
©upiti - oπamariti
Kikla - oprava, haljina
Vuglédi - susret buduÊih mladenaca
Koæun - prsluk od janjeÊe koæe
Pumperice - duge æenske gaÊe
(iti na vuglede -proπnja mlade)
Zginuti - izgubiti
Nakladnik:
TuristiËka zajednica grada Velike Gorice
Velika Gorica Tourist Board
KuriloveËka 2, Velika Gorica
tel./fax: 01/6222 378
e-mail: [email protected]
www.tzvg.hr
Za nakladnika:
Milada MesariÊ
direktorica TuristiËkog ureda
Autorica broπure:
Antonija Badurina Æakan
Recezentica:
Katja MatkoviÊ MikulËiÊ
Fotografije:
arhiv TuristiËke zajednice grada Velike Gorice
arhiv TuristiËke zajednice ZagrebaËke æupanije
arhiv Gradske knjiænice Velika Gorica
arhiv Muzeja Turopolja
Antonija Badurina Æakan, Emil BobesiÊ, Mladen Cukor,
Andrej »ubra, Dario DrvodeliÊ, Petra JuriÊ, Robert KlariÊ,
Robert Leπ, Hrvoje MarekoviÊ, Miroslav Marπan,
Tomislav Masera, Juraj OdrËiÊ, Roberto PaviÊ, Ana Petrnac,
Ana Plehinger, Zlatko Srbelj, Josip ©kof, Mario Æilec
Fotografija na naslovnici:
kapela sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom, Josip ©kof
TuristiËka karta:
Goran M. ©timac
Oblikovanje:
Goran M. ©timac, studio Razum&OsjeÊaji
Tisak:
Tiskara Velika Gorica, 2014.
Naklada:
1000 primjeraka
www.tzvg.hr
www.visitvelikagorica.com
www.velikagoricatourism.com
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
4 692 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content